Nastavni Film u Nastavi Povijesti

Slavica osi: Nastavni film u nastavi povijesti ivot i kola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 259. 266.

259

Slavica osi

NASTAVNI FILM U NASTAVI POVIJESTI Saetak: lanak govori o primjeni nastavnog filma na satu povijesti u 5. razredu osnovne kole. Temelji se na osnovnom naelu suradnikog uenja razmisli razmijeni prezentiraj. Naglasak je na esejskim pitanjima i ukljuivanju emocija u proces uenja jer je dokazano da upravo emocije potiu razumijevanje i pamenje. Ujedno se razvija metakognitivna kompetencija - uiti kako uiti to je svakodnevni zadatak u osnovnoj koli ne samo uitelja povijesti, nego i uitelja svih predmeta. Kljune rijei: suradniko uenje, nastavni film, emocije, esej, prezentacija.

Uvod Poznato je da svaki ovjek, pa i nai uenici, imaju jedinstven stil uenja, rada i miljenja. Samo ih 30% ui akademski, a 70% vrlo razliito. Zato je najbolje uiti inei ono to trebamo nauiti. (Nevio eti) Uloga nastavnika je poticati uenike na preuzimanje odgovornosti za vlastito uenje i to ne samo frontalnim ili individualnim radom, nego i suradnikim uenjem jer ono znai da uenici rade zajedno, ali prvenstveno svatko mora uiti i sam. (Brning/Saum) Autori navode ''znanstvena istraivanja o mozgu i psihologija obrazovanja pokazuju kako uenje vie ne moe znaiti da uenici usvajaju znanja prezentirana na nastavi. Dapae, svaki uenik mora osobno preraditi ponuene informacije i aktivno ih ugraditi u svoj fundus znanja. Uenje je uvijek, prije svega, svojevrsna individualna konstrukcija.'' (Brning/Saum, str. 9.)

Naela suradnikog uenja Cilj je suradnikog uenja kod svih uenika uspostaviti aktivnu intelektualnu povezanost s predmetom uenja. Stoga, nema nastave bez zadanog vremena za individualno razmiljanje, bez razmjene misli u paru ili manjoj skupini prije prezentiranja pred cijelim razredom i bez osobne odgovornosti. Svaki uenik mora biti spreman za prezentaciju s napomenom da nikada ne dobijemo sve uenike.

Da bismo to veem broju uenika omoguili aktivno sudjelovanje na satu, moemo primijeniti jednostavno i djelotvorno nastavno naelo koje su autori nazvali:


260

''RAZMISLITI RAZMIJENITI PREZENTIRATI''. (Brning/Saum, str. 15.) Ovaj trolist pokazao se uspjean u mom radu ove kolske godine na satu povijesti. Uporaba nastavnog filma kao sredstva u nastavi povijesti

Stradling nudi 4 razine pri uporabi nastavnog filma na satu. 1. gledanje filma uz voenje biljeaka (najvaniji dogaaji, komentari,

intervjui, svjedoenja i sl.) 2. rasprava o svojim saecima i stvaranje zajednikog saetka (u manjoj

skupini) 3. usporeivanje filma s udbenikom (slinosti i razlike) 4. rasprava o razlikama (utjecaj medija)

etvrta je faza teka za osnovnokolski uzrast, pogotovo uenike 5. i 6. razreda kako god im objasnili zadatak jer oni ne prate medije na taj nain.

Jednostavnije i praktinije je primijeniti naelo - razmisli razmijeni prezentiraj (u paru ili manjoj skupini). Temelj su rada uenika 3 etape. 1. RAZMISLI svaki pojedini uenik mora samostalno, aktivno proraditi

ponueni sadraj i individualno ga ugraditi u svoju osobnu mreu znanja. Novo se znanje povezuje s postojeim znanjem i iskustvom, a to jedino moe sam uenik.

2. RAZMIJENI ova etapa potie promiljanje i pozitivnu komunikaciju (itaju i objanjavaju svoje komentare, paljivo sluaju ostale, postavljaju pitanja, dogovaraju se i usuglaavaju stavove).

Etapa razmjene ima sredinje znaenje za proces uenja jer uenici izgrauju svoje komunikacijske vjetine i iznova aktiviraju i mijenjaju vlastitu mreu znanja (proturjeja, ispravljanje, proirivanje svog znanja).

3. PREZENTIRAJ iznosei svoje rezultate i sluajui rezultate drugih skupina, uenici ih mogu usporediti, ispraviti i proiriti.

Primjeri iz prakse u 5. razredu

Veina nastavnih filmova pripremljena za uenike i kole prilagoena je navedenim etapama suradnikog uenja (trolistu). Obino filmovi traju 15-20 minuta, a dui se mogu prekinuti prema potrebama ili dovriti sve etape u dvosatu. Ako dobiju odreena pitanja prije gledanja filma, u individualnom e radu na njih odgovoriti, prodiskutirati o njima s partnerom u klupi, a nakon toga uti nekoliko razliitih odgovora u razredu. Tako sam radila do sada, a ove godine malo osvjeenje i promjena, takoer u 3 koraka, ali ipak drukije.


261

Prilagodila sam temeljna pitanja Brninga (str. 87.) koja uenici dobiju u paru na klupu sa zadatkom da prepiu navedenih 5 pitanja u biljenicu.

1. Samostalno razmisli i zapii u biljenicu to ti je najvanije u filmu.

Objasni zato ti je ba to najvanije. 2. Razmisli i zapii u biljenicu koje znanje moe povezati s temom. 3. Napii kojih se iskustava prisjea. 4. Navedi koji se osjeaji javljaju u tebi nakon pogledanog filma i objasni

zato se tako osjea. 5. Zapii svoje vlastito stajalite o temi ili filmu. Objasni zato tako

misli.

Za individualni rad treba odrediti zadano vrijeme 5-7 minuta i prekinuti rad jer e dopuniti u sljedeoj etapi.

Nakon individualnog rada razmjenjuju svoje miljenje s miljenjima drugih uenika i usuglaavaju stavove koje voditelj grupe pie na poseban papir prilagoen za prezentaciju pred cijelim razredom. U poetku najvie vremena troe ba u ovoj fazi jer je usuglaavanje najtee. Samo su prvi put imali vremena koliko ele (15 min.), inae se prekida etapa razmjene nakon 10 minuta i tako ostaje 10 minuta za posljednju etapu etapu prezentacije. Predstavnik svake grupe (svaki put mora biti drugi uenik) ita i objanjava odgovore pred razredom.

Petai su gledali 2 filma: Atenska demokracija u 1. polugoditu i Stari Rim u 2. polugoditu.

Atenska demokracija

Sva su pitanja esejskog tipa jer nema unaprijed smiljenog rjeenja. Uenici pokazuju svoj uvid u neku temu ili razdoblje, testiraju se njihove sposobnosti da razlue to je bitno, interpretativne vjetine te sposobnost da matovito proniknu u prolost i razviju priu spremni za raspravu. (Stradling, 203.)

Stoga sam 1. pitanju dodala zato im je odabrani dio najvaniji. Jo uvijek ostaje dio odgovora bez objanjenja, ali veina pokuava objasniti. Tee ide ''slabijim'' uenicima jer su namjerno formirane grupe prema ocjenama dovoljan, dobar, vrlo dobar i odlian iz povijesti. Tako se i uenici sa slabijim sposobnostima potiu na razmiljanje u radu i ohrabruje ih se. Ukoliko sjede s ''boljim'' uenicima, uglavnom statiraju, dosauju se i u najboljem sluaju prihvaaju gotova rjeenja, a najee smetaju u radu sebi, skupini i cijelom razredu.

Evo konkretnih uenikih odgovora na 1. pitanje to im je najvanije u filmu i zato:


262

- odgovori bez objanjenja su openiti, kao: sve o Ateni je najvanije, ili zlatni kip boice Atene

- veina uenika izdvaja Perikla uz objanjenje da je on poticao izgradnju akropole i agore kako bi Atena bila iznad svih drava, tj. najvie je pridonio izgradnji Atene

- manji broj uenika istie demokraciju jer svi muki Atenjani stariji od 18 g. mogu sudjelovati u gradskim poslovima; nauili su da se nije smjelo usprotiviti zakonu demokracije zbog kazne koja slijedi; Narodna skuptina o svemu odluuje i trae se odluke naroda.

Uenicima se mora razjasniti razlika izmeu znanja i iskustva jer mlai

uenici ne znaju razliku i veinom ih brkaju, tj. misle da je to isto. Objasnila sam im da su znanja stekli u koli na satu povijesti uei odreenu temu, a iskustva stjeu samostalno (npr. gledajui TV kalendar, dokumentarne filmove, povijesne filmove, itajui enciklopedije i druge povijesne knjige, ili na internetu).

Na 2. pitanje s kojim znanjem moe povezati film odgovori su:

- s Atenom, Herodotom, Sokratom, Periklom i zlatnim dobom Atene, s grkim bogovima i junacima

- s demosom u Grkoj i atenskom demokracijom, Narodnom skuptinom, a to su uglavnom sve uoili kao najvaniji dio filma, i naglaavaju da su o tome uili na satu povijesti.

Na 3. je pitanje kojih se iskustava prisjea najsiromaniji odgovor. U

5.d razredu ni jedan uenik nema iskustva o toj temi, dok su se rijetki sjetili da su gledali povijesni film o Troji i desetogodinjim ratovima Trojanaca i Grka. Oni uenici koji su naveli enciklopediju i ''neke'' knjige, nemaju nita konkretno pa se pretpostavlja da nita ni nisu itali o toj temi.

U 4. pitanju koji su se osjeaji javili u tebi nakon filma i zato naglasak je na emocijama koje su uvijek sastavni dio uenja pa je vano za uenike da se usredotoe na svoje emocije pri uenju. Razumijevanje dobiva smisao i znaenje ukljuivanjem emocija u proces uenja jer upravo emocije dokazano potiu razumijevanje i pamenje. (Brning/Saum, str. 86.) Osjeaji, iskustva i znanje uenika trae da se uenici osobno snanije ukljue u tu temu jer najprije trebaju dobro razmisliti to mogu dovesti u vezu sa sadrajem filma. Zatim to zabiljeiti u biljenicu i pripremiti se za raspravu u skupini. Dodatno esejsko pitanje zato se tako osjeaju navikava uenike da razmisle o osjeaju koji ih obuzima, izraze taj ili te osjeaje i prokomentiraju ih dovodei u vezu sa sadrajem teme, tj. filma.


263

Svi su uenici izrazili svoj osjeaj, a samo vrlo mali broj uenika nije objasnio zato se tako osjea:

- najvie uenika istie osjeaj znatielje i radoznalosti jer bi eljeli opirniji opis grkog ivota, kulture, obiaja i znanosti; zanima ih to e se dalje dogoditi i kako bi bilo da jo uvijek tako ivimo; uivljavaju se u prolost i unose sebe u dogaaje

- dosta je uenika osjealo tugu to ene i robovi ne mogu sudjelovati u dravnim poslovima ili to ljude tjeraju iz zemlje na 10 godina zbog dugova

- rijetki su uenici sretni to je Periklo uspio unaprijediti grad Atenu - jednom je ueniku bilo smijeno to su Perikla zvali glavica luka.

Najtee su uenici izrazili svoja iskustva o gledanoj temi filmu. 5. pitanje napii i objasni svoje stajalite o filmu, takoer, pokazuje da uenici nemaju iskustva s takvim nainom rada, da im je to prvi put da moraju iznijeti svoj stav o gledanom i objasniti zato tako misle. Morali smo porazgovarati i objasniti to je to stajalite o neemu kako bi uope mogli napisati. Naglasili smo da izdvoje i objasne zato im je film pozitivan, koristan, pouan ili zanimljiv, ali isto tako mogu slobodno objasniti to im se nije svidjelo, tj. zato im je negativan.

- ''Slabiji'' uenici kau da nemaju stajalite o filmu ili im se sve svia, to je vrlo neodreeno, kao da film nije ostavio nikakav trag u njima. Prije vjerujem da ga ne znaju izraziti.

- veina uenika istie da je film bio koristan i pouan jer su proirili svoje znanje iz kole, a demokracija ih ui slonosti i miru

- osobito im je bilo zanimljivo biranje govornika i dozvola da moe priati samo 6 minuta

- kad naglaavaju da je film pozitivan jer su nauili neto novo, ne navode konkretno to je to novo

- dosta uenika pored pozitivnog navodi i negativne elemente nije im se svidjelo to ene nisu imale pravo glasa u Narodnoj skuptini, a oni su za ravnopravnost izmeu ena i mukaraca U etapi prezentacije rezultata cijelom razredu ukazuje se prvenstveno

na vrlo uspjene odgovore, dopunjava nepotpune i nastoji drugi put izbjei odgovore bez objanjenja sluajui objanjenja uenika u razredu i uei na dobrim primjerima.

Stari Rim

Drugi film u 5. razredu gledali smo sredinom 2. polugodita. Vidljiv je mali napredak u radu jer su znali koji ih zadaci oekuju za vrijeme i nakon gledanja filma. Ponovo su pitali to trebaju pisati o svojim iskustvima i to je


264

to stajalite. Isto je tako vidljiv i napredak u dobivenim odgovorima konkretniji su, samostalniji, opirniji, tj. razraeniji. Naravno, jo mnogo treba raditi dok se veina uenika ne osamostali u iznoenju svojih misli, iskustava, osjeaja i stavova s potkrijepljenim obrazloenjima.

Za najvaniji dio filma s objanjenjem zato je najvaniji navode: - forum jer je sredite grada i na njemu se odrava drutveni ivot,

okupljaju se ljudi, trgovci izlau svoje proizvode - rijeka Tiber jer je Rimljani smatraju svetom; 8 mostova preko Tibera jer

povezuje obale i ljude - terme jer osim kupalita imaju knjinicu i vrt za okupljanje ljudi i

razmjenjivanje misli Najee odgovaraju da film povezuju sa kolskim znanjem sa sata povijesti, ali nema konkretno ega se sjeaju. Manji broj uenika povezuje s Koloseumom, legendom o postanku grada Rima te carevima Dioklecijanom i Konstantinom te progonima krana. Osim povijesti, navode i znanje iz vjeronauka.

I dalje je najslabija povezanost s iskustvima koja imaju o toj temi jer je najei odgovor da nemaju iskustva ili navode openito knjige i filmove bez konkretnog sadraja. Vrlo rijetki uenici sjetili su se filmova o gladijatorima i njihovoj borbi u areni (kad su uli, onda su se sjetili da su ga gledali znai iskustvo postoji, ali ga jo ne povezuju). Jo manji broj uenika sjetio se povijesnog filma Spartak (iako su ga gledali), a pojedinci su gledali Asterixa i Obelixa u borbi protiv Rimljana. Samo je jedna grupa gledala film o Juliju Cezaru, a druga igrala igricu na internetu.

Od osjeaja prevladava znatielja jer ele nauiti vie nego to pie u udbeniku; nakratko se vratiti u to vrijeme i uivo vidjeti njihov ivot i obiaje, ili ih zanima to e se dalje dogaati nakon zavretka filma. Dio uenika istie svoju sposobnost koju e, moda, naslijediti od Rimljana kao vrsnih graditelja hramova, kua, ljetnikovaca Jedna je grupa osjetila snagu i veliinu jer je takav bio i Rim velik i snaan.

Negativno stajalite odnosi se na neravnopravnost ena i robova koji u amfiteatru moraju stajati, dok svi mukarci iz Senata sjede; ao im je i ne odobravaju borbe gladijatora za ivot s drugim gladijatorima ili ivotinjama.

Najvie uenika istie da je film pouan ili pozitivan jer su mnogo nauili o ivotu Rimljana to prije nisu znali; upoznali su njihov grad, kue, hramove, akvedukte; saznali da ima 900 kupalita (terma) u Rimu s knjinicama.


265

Bitno je da svi uenici uju rezultate/razmiljanja svih skupina jer tako dopunjuju ili ispravljaju svoje odgovore.

Zakljuak

Znamo da kolske ocjene nisu mjerilo poslovnog uspjeha ili kvalitete ivota odraslih. Uspjeh u velikoj mjeri ovisi o socijalnim vjetinama. to se ovjek bolje naui timski rjeavati odreene zadatke, vjerojatnije je da e u poslu biti uspjean. Namee se zakljuak: suradnikim uenjem u nastavi pridonosi se kasnijem uspjehu i osobnoj srei uenika.

Svejedno hoemo li nastavni film uporabiti za obradu nastavnog sadraja ili pri ponavljanju, tj. produbljivanju i proirivanju, vrlo se uspjeno moe primijeniti temeljni model suradnikog uenja ''razmisliti razmijeniti prezentirati''. Bitno je samo osigurati dovoljno vremena za sve 3 etape s obzirom na to da uenici jo uvijek teko povezuju sadraj filma s nekim svojim pozitivnim ili negativnim iskustvom. Trea je razina najzahtjevnija jer uenici oblikuju vlastito stajalite, miljenje ili prosudbu o gledanom filmu, ali povezuju i s temom, znanjima, iskustvom i osjeajima, osobito emocijama jer su one uvijek sastavni dio uenja.

Prema teoriji viestrukih inteligencija (Thomas Armstrong, str. 22.) svaka osoba posjeduje svih 8 inteligencija, s tim da su neke visoko razvijene, druge prosjene, a tree relativno nerazvijene. Bitno je naglasiti da veina ljudi moe razviti svaku inteligenciju do zadovoljavajue razine kompetencije ako im se prue odgovarajui poticaji, znanje i nastava. (Gardner)

Nastavni film svakako u ueniku izaziva emocionalne reakcije pa treba omoguiti uenicima iskazati ih jer uenici rijetko imaju priliku na satu doivjeti stvarne osjeaje, tj. uzbuenje, uenje, ljutnju, radost ili brigu.

Teorija viestrukih inteligencija omoguava da s niih razina miljenja uenici prijeu na sloenije kognitivne zadatke koji ih pripremaju za ivot.

Literatura 1. Armstrong Thomas, Viestruke inteligencije u razredu, Educa, Zagreb, 2006. 2. Brning Ludger/Tobias Saum, Suradnikim uenjem do uspjene nastave Kako

aktivirati uenike i potaknuti ih na suradnju Naklada Kosinj, Zagreb, 2008. 3. Stradling Robert, Nastava europske povijesti 20. stoljea, Srednja Europa,

Zagreb, 2003.


266

A TEACHING FILM IN HISTORY CLASS Summary: The article discusses application of a teaching film in history class in the fifth grade of elementary school. It is based on the main principle of cooperative learning think exchange present. The focus is given to the essay questions and inclusion of emotions into learning process, for it has been proved that emotions stimulate understanding and memory. At the same time, metacognitive competence is developed learning how to learn which is a daily task, not only of history teachers, but of other subject teachers as well. Key words: cooperative learning, teaching film, emotions, essay, presentation.

(Saetak na engleski prevela

Dubravka Kuna, vii predava) Author: Slavica osi, nastavnica hrvatskog jezika i povijesti O Vladimir Nazor, epin Review: ivot i kola, br. 24 (2/2010.) god. 56., str. 259. 266. Title: Nastavni film u nastavi povijesti Categorisation: struni lanak Received on: 27. rujna 2010. UDC: 371.3:94>371.68 371.311.4:94 Number of sign (with spaces) and pages: 16.590 (:1800) = 9.216 (:16) = 0,576

Documents

Nastavni Film u Nastavi Povijesti