Nastavni Materijal-medicinski Otpad

8/12/2019 Nastavni Materijal-medicinski Otpad

1/4

Definicije i podjela otpada

Otpad koji nastaje pri pruanju zdravstvene zatite moe se podijeli u dvije grupe otpada i to

komunalni i opasni otpad. Komunalni otpad ukljuuje uobiajeni otpad, papir i kartonsku ambalau,

staklo te ostatke hrane. Prema Pravilniku o vrstama otpada (NN br. 27/96) grupa otpada 18 00 00

odnosi se na otpad koji nastaje kod zatite zdravlja ljudi i ivotinja i/ili srodnih istraivanja, odnosno u

medicinskim djelatnostima.

Zvjezdicom (*) je u Katalogu otpada oznaen opasni otpad. Otpad iz zdravstvenih djelatnosti smatra

se opasnim, prema Zakonu o otpadu (NN 34/95) ukoliko posjeduje slijedea svojstva: tetnost,

toksinost, kancerogenost i infektivnost, pri emu:

tetnost podrazumijeva tvari ili otpad, koji ako se inhaliraju ili progutaju ili ako penetriraju u

kou, mogu uzrokovati opasnost za ljudsko zdravlje,

toksinost podrazumijeva tvari ili proizvode koji mogu sadravati vrlo toksine sastojke, koji u

sluaju da su inhalirani, progutani ili penetrirani u kou mogu prouzroiti ozbiljne, akutne ili

kronine rizike po zdravlje,

ak i smrt,

kancerogenost podrazumijeva tvari ili proizvode koji ako su inhalirani, progutani ili penetrirani u

kou mogu inducirati pojavu raka ili poveati njegovo rasprostranjivanje,

infektivnost podrazumijeva tvari ili otpad koji sadri ive mikroorganizme i njihove spore ili

njihove toksine za koje se zna ili sumnja da uzrokuju bolesti ljudi i ostalih ivih organizama.

Opasni medicinski otpad sadri elemente kemijske i bioloke opasnosti bili oni kruti, tekui ili

plinoviti. Opasan medicinski otpad se prema svojstvima koje ga ine opasnim i prema mjestu nastanka

u skladu s Naputkom o postupanju s otpadom koji nastaje pri pruanju zdravstvene zatite (NN br.

50/00) dijeli na:

Patoloki otpad: dijelovi ljudskog tijela - amputati, tkiva i organi odstranjeni tijekom kirurkih

zahvata, tkiva uzeta u dijagnostike svrhe, placente i fetusi, pokusne ivotinje i njihovi dijelovi.

Infektivni otpad:otpad koji sadri patogene bioloke agense koji zbog svojeg tipa, koncentracije

ili broja mogu izazvati bolesti u ljudi koji su im izloeni - kulture i pribor iz mikrobiolokog

laboratorija, dijelovi opreme, materijal i pribor koji je doao u dodir s krvlju ili izluevinama

infektivnih bolesnika ili je upotrijebljen pri kirurkim zahvatima, previjanju rana i obdukcijama,

otpad iz odjela za izolaciju bolesnika, otpad iz odjela za dijalizu, sistemi za infuziju, rukavice i drugi

pribor za jednokratnu uporabu te otpad koji je doao u dodir s pokusnim ivotinjama kojima je

inokuliran zarazni materijal, itd.

Otri predmeti: igle, lancete, trcaljke, skalpeli i ostali predmeti koji mogu izazvati ubod iliposjekotinu.

Farmaceutski otpad:ukljuuje farmaceutske proizvode, lijekove i kemikalije koji su vraeni s

odjela gdje su bili proliveni, rasipani, pripremljeni a neupotrijebljeni, ili im je istekao rok uporabe ili

se trebaju baciti iz bilo kojeg razloga.

Kemijski otpad: odbaene krute, tekue ili plinovite kemikalije koje se upotrebljavaju pri

medicinskim, dijagnostikim ili eksperimentalnim postupcima, ienju i dezinfekciji. Dijeli

se na opasni kemijski otpad - toksine, korozivne, lako zapaljive, reaktivne i genotoksine tvari i

inertni kemijski otpad koji nema navedena svojstva.


2/4

Posude pod pritiskom:boice koje sadre inertne plinove pod pritiskom pomijeane s djelatnim

tvarima (antibiotik, dezinficijens, insekticid itd.) koje se apliciraju u obliku aerosola, a pri

izlaganju viim temperaturama mogu eksplodirati.

Radioaktivni otpad:podlijee posebnim propisima.

U Republici Hrvatskoj zasada jedini slubeni podaci o koliinama otpada koji nastaje kod zatite

zdravlja ljudi i ivotinja i/ili srodnih istraivanja mogu se dobiti iz Katastra emisija u okoli. Tako er

su raene i preliminarne procjene koliina otpada koji nastaje u zdravstvenim ustanovama, a prema

standardima Svjetske zdravstvene organizacije. Prema tim preliminarnim procjenama u Hrvatskoj

godinje nastaje izmeu 20.000-25.000 t medicinskog otpada (bez starih zaliha). Procijenjeno je se da

10 % te koliine otpada ini potencijalno infektivni otpad.

Prema njemakom iskustvu (Log Tech-Dortumnd) medicinski otpad ima, pri ispravnom postupanju u

zdravstvenim ustanovama, slijedeu strukturu:

- otpad slian komunalnom otpadu 86,8 %

- potencijalno infektivni otpad 7,3 %- radioaktivni otpad 1,4 %

- ostali opasni otpad (kemijski) 1,2 %

- iskoristivi otpad (papir) 3,3 %.

*18 00 00 OTPAD KOJI NASTAJE KOD ZATITE ZDRAVLJA LJUDI I IVOTINJAI/ILI SRODNIH ISTRAIVANJA(iskljuujui otpad iz domainstava i restorana koji ne potjee iz neposredne

zdravstvene zatite)

*18 01 00 otpad od njege novoroenadi, dijagnosticiranja, lijeenja ili prevencije

bolesti kod ljudi18 01 01 igle

18 01 02 dijelovi ljudskog tijela i organi, vreice i konzerve krvi

*18 01 03 ostali otpad ije skupljanje i odlaganje je podvrgnuto specijalnim

zahtjevima radi prevencije infekcije

18 01 04 ostali otpad ije skupljanje i odlaganje nije podvrgnuto specijalnim zahtjevima

radi prevencije infekcije (npr. rublje, zavoji od gipsa, odjea za jednokratnu

primjenu, platno, pelene......)

18 01 05 stare kemikalije i lijekovi

GOSPODARENJE OTPADOM U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA

Stupanjem na snagu odgovarajuih zakonskih propisa u Republici Hrvatskoj kao to su Zakon o

otpadu (NN br. 34/95), Pravilnik o vrstama otpada (NN br. 27/96), te Naputak o postupanju s otpadom

koji nastaje pri pruanju zdravstvene zatite (NN br. 50/00), stvoreni su preduvjeti za izgradnju

sustava gospodarenja medicinskim otpadom.

Na temelju tih zakonskih propisa odreuju se obveze i odgovornosti pravnih i fizikih osoba o

postupanju s otpadom. Tako su i zdravstvene ustanove kao proizvoai opasnog otpada dune zbrinuti

otpad na ekoloki prihvatljiv nain.

Sloenost i opasnost otpada koji nastaje u zdravstvenim ustanovama zahtijeva sloeno gospodarenje s

otpadom, kako unutar zdravstvene ustanove tako i van nje. Slijedom razvoja suvremenih cjelovitih

sustava za gospodarenje otpadom razvijen je i cjeloviti sustav gospodarenja otpadom u zdravstvenim

ustanovama, a zasniva se na slijedeim prioritetima:


3/4

nadzor toka otpada,

izbjegavanje nastanka otpada tj. smanjenje potencijala otpada,

izdvojeno sakupljanje raznih vrsta otpada,

vrednovanje otpada, ukljuujui energetsko iskoritavanje,

kontrolirana obrada otpada,

deponiranje obraenih i iskoritenih ostataka.

U tom smislu nuno je za sve koliine infektivnog i ostalog otpada uvesti strogi nadzor i evidenciju od

mjesta nastanka do konane dispozicije. Provoenjem cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u

zdravstvenim ustanovama mogue je velike koliine otpada (neopasni tehnoloki otpad slian

komunalnom i opasni otpad) zbrinuti u okviru cjelovitog sustava gospodarenja ukupnim otpadom.

To zahtijeva provedbu strogih procedura na samom mjestu nastanka (npr. bolesnika soba, ordinacija,

laboratoriji i dr.). Na taj e se nain problem gospodarenja otpadom u zdravstvenim ustanovama

smanjiti na problem zbrinjavanja infektivnog otpada.

U svakoj zdravstvenoj ustanovi treba postojati organizirano i kontrolirano djelovanje u pogleduizbjegavanja nastanka, smanjivanja koliina i opasnih svojstava otpada te izdvojenog skupljanja

otpada.

PREGLED TRENUTNO RASPOLOIVIH MOGUNOSTI I NAINA ZBRINJAVANJAOPASNOG MEDICINSKOG OTPADA

Mogunosti zbrinjavanja otpada

Zbrinjavanje otpada iz zdravstvene djelatnosti predstavlja sloeni sustav i njegovo ostvarivanje ovisi o

nizu imbenika u smislu njegova razvrstavanja na mjestu nastanka, sakupljanja, prijevoza, skladitenja

i obraivanja kao i o suradnji svih zainteresiranih strana. U Naputku o postupanju s otpadom koji

nastaje pri pruanju zdravstvene zatite (NN br. 50/00) definirani su naini zbrinjavanja pojedine vrsteopasnog medicinskog otpada.

Shema sa mogunostima konanog zbrinjavanja opasnog medicinskog otpada:

predobrada odlagalite komunalnog otpadaPatoloki otpad

bez predobrade spaljivanje

predobrada odlagalite komunalnog otpadaInfektivni otpad


predobrada recikliranjeOtri predmeti



4/4

predobrada odlagalite komunalnog otpadaFarmaceutski otpad


Kemijski otpad fizikalno-kemijska obrada

Aerosoli i posude pod tlakom odlagalite komunalnog otpada

Radioaktivni otpad posebni propisi

PREDNOSTI I NEDOSTACI NAVEDENIH TEHNOLOGIJA

Iako su detaljniji opisi prednosti i nedostataka navedeni u pojedinanom opisu svake tehnologije,

sumarni pregled se moe prikazati i tablino:

Tehnologije: Incineracija

Dezinfekcija

parom

Mikrovalna

dezinfekcija

Kemijska

dezinfekcija

Prednosti

+

Drastinaredukcija mase

i volumena

Neprepoznatljivo porijeklo

nakon tretmana

Prihvatljivo zasve vrste

otpada Iskoritenje

otpadne topline

Nema otpadnihvoda

Odreenaredukcija

volumena

Niskainvesticija

Jednostavnorukovanje

Jednostavni

bioloki testovi

Redukcijavolumena


nakon tretmana

Nema otpadnihvoda

Redukcijavolumena


nakon tretmana

Brzi postupak

Deodorizacijaotpada

Nedostaci

-

Otpor javnosti

Visokeinvesticije

Odreeneemisije kroz

dimne plinove

Trokoviodravanja vii

U budunostistroi propisi o

emisijama

Nepromijenjensastav otpada

Nepromijenjena masa otpada

Nije za svevrste otpada

Efikasnost nije100%

Emisije u zrak iotpadne vode

Visokeinvesticije


Potencijalnakontaminacija

ureaja zausitnjavanje

Emisije u zrak


Nepromijenjena masa otpada

Visoki trokoviza kemikalije

Efikasnost nije100%

Emisije u zrak

Documents

Nastavni Materijal-medicinski Otpad