Nastavnički studij geografije – povijesti (povijesti ...web.dekanat.pmf.hr/redpred/pdf/geografija/cjelovit_studij... · OBV-13 A. Bognar Geoekologija i zaštita okoliša 3 4

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Prirodoslovno-matematički fakultet

Geografski odsjek

Marulićev trg 19

Zagreb

Nastavnički studij geografije – povijesti

(povijesti – geografije)

na Geografskom odsjeku PMF-a

Zagreb, 2005.

2

3

NASTAVNIČKI DVOPREDMETNI STUDIJ

GEOGRAFIJE – POVIJESTI (POVIJESTI – GEOGRAFIJE)

Uvod

Pokretanje nastavničkog sveučilišnog studija proizlazi iz potrebe hrvatskog školskog

sustava. Zemljopis (obvezni predmet od 5. do 8. razreda osnovne škole) i geografija

(obvezni predmet u gimnazijskom programu od 1. do 4. razreda, te obvezni i/ili izborni

predmet u strukovnim školama) zauzimaju važno mjesto u obrazovanju i odgoju učenika.

Štoviše, geografija se često smatra jednim od nacionalnih predmeta jer su njeni odgojni

ciljevi usko povezani s razvojem osjećaja nacionalne pripadnosti. U razdoblju snažnijeg

integriranja Europe geografija istodobno ukazuje na važnost multikulturalnosti, tolerancije

i europske dimenzije hrvatskog društva.

Tradicija zastupljenosti geografije u školskom sustavu seže u sam početak modernog

hrvatskog školstva. Ustrojem Katedre za geografiju pri Mudroslovnom fakultetu u

Zagrebu, 1883. započinje sustavno obrazovanje nastavnika geografije. Geografski odsjek

PMF-a u Zagrebu nastavlja tu tradiciju do današnjih dana.

S obzirom na suvremene potrebe hrvatskoga školskog sustava i društvenu stvarnost, kao

temelj obrazovanja nastavnika osnivaju se dvopredmetni nastavnički sveučilišni studiji. Ta

je koncepcija dvopredmetnih studija prilagoñena trendu smanjenja učeničke populacije i

sve težem ispunjavanju nastavničke norme. Time će se izbjeći dosadašnja praksa da u

mnogim manjim i područnim školama pojedine predmete predaju nestručnjaci (npr.

geografiju predaje profesor jezika kako bi popunio satnicu i obratno) kako bi na taj način

ispunili normu.

Na Geografskom odsjeku PMF-a dosada je diplomiralo preko 2000 studenata (od 1952.),

magisterij obranio 161 poslijediplomant (od 1962.), te doktoriralo 87 geografa (od 1895.).

Naziv studija

Objedinjeni nastavnički dvopredmetni studij geografije i povijesti

4

Nositelj i izvoñač studija

Nositelj objedinjenog nastavničkog dvopredmetnog studija geografije i povijesti je, uz

PMF, i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Izvoñači tog studija su Geografski odsjek

PMF-a i Odsjek za povijest FF-a.

Trajanje studija

Objedinjeni studij traje 5 godina.

Akademski naziv i stupanj koji se stječe završetkom studija

Objedinjeni nastavnički dvopredmetni studij omogućuje stjecanje naslova profesor

geografije i povijesti ili prof. povijesti i geografije ovisno o matičnom fakultetu.

Zapošljavanje

Kompetencije koje student stječe završetkom objedinjenog nastavničkog dvopredmetnog

studija geografije

• Poznavanje teorijske i metodološke osnove geografije i njenih suvremenih

istraživačkih pravaca

• Poznavanje metodičko-didaktičkih principa u geografiji

• Poznavanje temeljnih prirodno-geografskih i društveno-geografskih čimbenika

• Poznavanje regionalnih posebnosti Hrvatske i svijeta

• Poznavanje meñudjelovanja društva i okoliša

• Vještine služenja geografskim kartama i kartiranja

• Vještine terenskog rada

• Sposobnost pretraživanja i vrednovanja informacija

• Sposobnost stručnog izražavanja u usmenoj i pismenoj formi, poštujući opće i u

geografiji specifične norme

• Sposobnost rada u nastavi te na sličnim poslovima vezanim uz obrazovanje

Nakon završetka studija profesori geografije osposobljeni su za rad u osnovnim i srednjim

školama, te poslovima vezanim uz obrazovanje.

17

Popis obaveznih i izbornih predmeta

Popis obaveznih predmeta:

Šifra Naziv predmeta Nositelj

(odnosno predlagač)

Sati tj.

Ukup. sati ( i struktura) predavanje (P) + seminar (S) + vježbe (V) + terenski rad (T)

ECTS

6622 Statističke i grafičke metode u geografiji K. Bašić 4 60 (45P+15V) 7 6642 Kartografija A. Toskić 4 60 (30P+30V) 5 6000 Klimatologija A. Filipčić 3 45 (30P+15V) 4 6021 Hidrogeografija D. Orešić 3 45 (30P+15V) 4 6041b Geomorfologija A. Bognar /

S. Faivre 4 60 (30P+15S+15T) ili

60 (30P+20V+10T) 6

6061 Geoekologija i zaštita okoliša A. Bognar 3 45 (30P+10S+5T) 4 6201 Demogeografija I. Nejašmić 3 45 (30P+15S) 4 6221 Urbana geografija D. Njegač /

R. Henkel 3 45 (30P+15S) 5

6241 Ruralna geografija D. Pejnović 3 45 (30P+15S) 5 6261 Ekonomska geografija M. Ilić 4 60 (45P+5S+10T) 5 6301 Turistička geografija Z. Curić 3 45 (30P+15S) 5 6361 Historijska geografija Hrvatske B. Fuerst-Bjeliš 3 45 (15P+15S+15T) 5 6381 Geografske osnove globalizacije Z. Stiperski 3 45 (30P+15S) 3 6501 Geografija Hrvatske D. Njegač 4 60 (40P+20S) 6 6520 Geografija Europe I. Nejašmić 3 45 (30P+15S) 3 6700 Metodika nastave geografije I Z. Curić 4 60 (60P) 5 6701 Metodika nastave geografije II Z. Curić 4 60 (15P+30S+15V) 5

Metodička praksa iz nastave geografije Z. Curić 6 90 6 Opća geologija D. Kutanjek / 3 45 (23P+22V) 5

18

E. Mrinjek / D. Bucković

Obvezne su i terenske nastave jednom godišnje: 6950 Terenska nastava iz geografije I Slobodan izbor

voditelja - 30 (30T) 3

6960 Terenska nastava iz geografije II Slobodan izbor voditelja

- 30 (30T) 3

6970 Terenska nastava iz geografije III Slobodan izbor voditelja

- 30 (30T) 3

6980 Terenska nastava iz geografije IV Slobodan izbor voditelja

- 30 (30T) 3

Obvezan diplomski rad (slobodan izbor voditelja)

19

Popis izbornih sistematskih predmeta*:



Sati tj.


ECTS

6680 Teorijski pristupi i koncepti u geografiji L. Šakaja 2 30 (22P+8S) 3 6681 Principi regionalizacije B. Fuerst-Bjeliš 3 45 (22P+23S) 3 6012 Regionalna klimatologija A. Filipčić 3 45 (24P+10S+11V) 3 6013 Klima Hrvatske A. Filipčić 3 45 (15P+15S+15V) 3 6032 Geografija mora D. Orešić 3 45 (45P) 3 6232 Urbani sistemi svijeta D. Njegač 3 45 (30P+15S) 3 6281 Prometna geografija M. Ilić 3 45 (35P+10T) 3 6321 Industrijska geografija D. Feletar /

Z. Stiperski 3 45 (30P+15S) 3

6351 Kulturna geografija L. Šakaja 3 45 (30P+15S) 3 6380 Politička geografija R. Henkel /

Z. Stiperski 3 45 (30P+15S) 3

6712 E-škola geografija S. Faivre 3 45 (45S) 3 6711 Primjena računala u nastavi geografije Z. Curić /

A. Toskić 3 45 (15P+30V) 3

Mineralogija i petrologija D. Kurtanjek 3 45 (30P+15V) 3 * Popis izbornih predmeta nije konačan već se može mijenjati ovisno o prijedlozima nastavnika. Promjene nisu moguće u tekućoj akademskoj godini već se predviña da se promjene na nadležnim sveučilišnim tjelima usvajaju za sljedeću akademsku godinu.

20

Popis izbornih regionalnih predmeta*:



Sati tj.


ECTS

6531 Geografija Jugoistočne Europe D. Pejnović 3 45 (45P) 3 6532 Sredozemlje B. Fuerts-Bjeliš /

D. Orešić 3 45 (22P+23S) 3

6533 Geografija Rusije L. Šakaja 3 45 (30P+15S) 3 6551 Geografija Azije Z. Stiperski 3 45 (30P+15S) 3 6552 Geografija Istočne Azije D. Njegač 3 45 (30P+15S) 3 6553 Uvod u japanske studije Z. Stiperski 3 45 (30P+15S) 3 6571 Geografija Afrike D. Feletar 3 45 (30P+15S) 3 6572 Geografija Angloamerike L. Šakaja 3 45 (30P+15S) 3 6573 Geografija Latinske Amerike S. Faivre 3 45 (30P+15S) 3 6574 Geografija Australije i Oceanije A. Filipčić 3 45 (30P+15S) 3 6591 Zemlje u razvoju R. Henkel 3 45 (22P+23S) 3

* Popis izbornih predmeta nije konačan već se može mijenjati ovisno o prijedlozima nastavnika. Promjene nisu moguće u tekućoj akademskoj godini već se predviña da se promjene na nadležnim sveučilišnim tjelima usvajaju za sljedeću akademsku godinu.

Ritam studiranja (plan i program )

1. semestar Dvopredmetni nastavnički studij

Smjer: geografija-povijest (povijest-geografija) Predmet Broj sati

tjedno ECTS bodovi

OBV-1 K. Bašić Statističke i grafičke metode u geografiji

4 7

OBV-2 A. Filipčić Klimatologija 3 4 OBV-3 D. Orešić Hidrogeografija 3 4 Ukupno geografija 10 15

OBV-1 Historiografski praktikum 4 6 OBV-2 Povijest ranih civilizacija 4 2 ili 4 OBV-3 Povijest Grčke i Rima sa starom

poviješću hrvatskih zemalja 5 5 ili 7

Ukupno povijest 13 15

Ukupno zajednički - -

Sveukupno 23 30 OBV = Obvezni predmet IZBS = Izborni sistematski matični predmet IZBR = Izborni regionalni matični predmet

2. semestar Dvopredmetni nastavnički studij Smjer: geografija-povijest (povijest-geografija)

Predmet Broj sati tjedno

ECTS bodovi

OBV-4 A. Toskić Kartografija 4 5 OBV-5 I. Nejašmić Demogeografija 3 4 IZBS-1 ** Izborni sistematski predmet 1 3 3 OBV ** Terenska nastava iz geografije I (2) 3 Ukupno geografija 10 + 2 15

OBV-4 Europska i svjetska povijest srednjeg vijeka

6 7 ili 5

OBV-5 Hrvatska povijest srednjeg vijeka 6 5 ili 7 OBV-6 Europske regije i hrvatska

povijest srednjeg vijeka 2 3



Sveukupno 22+2 30



ECTS bodovi

OBV-6 M. Ilić Ekonomska geografija 4 5 OBV-7 D. Njegač/

R. Henkel Urbana geografija 3 5

OBV-8 * Opća geologija 3 5 Ukupno geografija 10 15

OBV-7 Europska i svjetska povijest ranoga novog vijeka

4 6 ili 3

OBV-8 Hrvatska povijest ranoga novog vijeka

4 6

OBV-9 Europske regije i hrvatska povijest ranoga novog vijeka

4 3 ili 6



Sveukupno 22 30



ECTS bodovi

OBV-9 A. Bognar Geomorfologija 4 6 IZBS-2 ** Izborni sistematski predmet 2 3 3 IZBS-3 ** Izborni sistematski predmet 3 3 3 OBV ** Terenska nastava iz geografije II (2) 3 Ukupno geografija 10 + 2 15

OBV-10 Europska i svjetska povijest 19. stoljeća

4 6 ili 3

OBV-11 Hrvatska povijest 19. stoljeća 4 6 OBV-12 Europske regije i hrvatska

povijest 19. stoljeća 4 3 ili 6



Sveukupno 22 + 2 30



ECTS bodovi

OBV-10 D. Pejnović Ruralna geografija 3 5 OBV-11 B. Fuerst-Bjeliš Historijska geografija Hrvatske 3 5 IZBR-2 ** Izborni regionalni predmet 1 3 3 Ukupno geografija 9 13

OBV-13 Europska i svjetska povijest 1918.-1945.

4 6

OBV-14 Hrvatska povijest 1918.-1945. 4 6 OBV-15 Povijest historiografije 2 3 Ukupno povijest 10 15

** Strani jezik ili izborni predmet 2 2 Ukupno zajednički 2 2

Sveukupno 21 30



ECTS bodovi

OBV-12 D. Njegač Geografija Hrvatske 4 6 IZBR-2 ** Izborni regionalni predmet 2 3 4 OBV ** Terenska nastava iz geografije III (2) 3 Ukupno geografija 7 + 2 13

OBV-16 Europska i svjetska povijest nakon 1945.

4 6

OBV-17 Hrvatska povijest nakon 1945. 4 6 OBV-18 Suvremena historiografija - teorije

i metode 2 3


Strani jezik ili izborni predmet 2 2 Ukupno zajednički 2 2

Sveukupno 22 + 2 30



ECTS bodovi

OBV-13 A. Bognar Geoekologija i zaštita okoliša 3 4 OBV-14 Z. Curić Turistička geografija 3 5 Ukupno geografija 6 9

OBV-19 Pomoćne povijesne znanosti I 2 3 IZB-1 Izborni predmet 1 2 3 Ukupno povijest 4 6

OBV Pedagogija 4 OBV Psihologija 8 OBV Sociologija 3 Ukupno zajednički 15

Sveukupno 30



ECTS bodovi

OBV-13 I. Nejašmić Geografija Europe 3 3 OBV ** Terenska nastava iz geografije IV (2) 3 Ukupno geografija 3 + 2 6

OBV-19 Pomoćne povijesne znanosti II 2 3 IZB-2 Izborni predmet 2 2 6 OBV Didaktika povijesti I 8 Ukupno povijest 17

OBV Didaktika 4 OBV Izborni pedagoški predmet 1 3 Ukupno zajednički 7

Sveukupno 30



ECTS bodovi

OBV-14 Z. Stiperski Geografske osnove globalizacije 3 3 OBV Z. Curić Metodika nastave geografije I 4 5 IZBR-3 ** Izbroni regionalni predmet 3 3 3 Ukupno geografija 10 11

OBV Didaktika povijesti II 2 7 OBV Praksa u školi 2 5 Ukupno povijest 4 12

OBV Diplomski seminar/Metodička radionica geografija/povijest

7

Ukupno zajednički 7

Sveukupno 30



ECTS bodovi

OBV Z. Curić Metodika nastave geografije II 4 5 OBV Z. Curić Metodička praksa iz geografije 6 6 Ukupno geografija 10 11

IZB-3 Izborni predmet 3 3 Ukupno povijest 3

OBV Diplomski seminar/Metodička radionica geografija/povijest

8

OBV Izborni pedagoški predmet 2 3 OBV Jezično-komunikacijske vještine 5 Ukupno zajednički 16

Sveukupno 30

Obaveze studenata

Načelno, obaveza studenta je redovito pohañenje predavanja, vježbi i seminara (minimalno

66% predavanja, 80% seminara i vježbi te sudjelovanje na predmetnoj i općoj terenskoj

nastavi). Osim toga svaki nastavnik u svom nastavnom programu može propisati posebne

obaveze studenata (npr. veći postotak pohañanja nastave, izrada praktičnih zadataka i dr.).

Obaveza studenta je sudjelovanje na terenskoj nastavi. Terenska nastava u trajanju od 30

sati odvija se na preddiplomskom istraživačkim studiju tijekom 2, 4 i 6 semestra, na

diplomskom studiju tijekom 8 semestra, a na objedinjenom nastavničkom dvopredmetnom

studiju tijekom 2, 4, 6 i 8 semestra. Student samostalno bira voditelja terenske nastave na

temelju vlastitih sklonosti i ponuñenih programa od strane voditelja.

Na preddiplomskom istraživačkom te svim smjerovima diplomskog studija, student ima

obavezu obavljanja radne prakse i to tijekom 6. semestra u ukupnom trajanju od tjedan

dana i tijekom 9. semestra u ukupnom trajanju od dva tjedna. Radna praksa obuhvaća

upoznavanje s radom u ustanovama i tvrtkama koje se bave poslovima od interesa za

geografe, te koje predstavljaju potencijalnu bazu za zapošljavanje geografa. Na radnoj

praksi ne odvija se nastava po odreñenom programu, već se očekuje da studenti steknu

odreñena praktična iskustva. Radna praksa iskazana je u programu s odreñenom tjednom

satnicom, ali se realizacija ukupne satnice prepušta dogovoru izmeñu studenta i radne baze.

Uspješnost radne prakse ne iskazuje se ocjenom već pismenom potvrdom radne baze o

uspješnom obavljanju.

Na objedinjenom nastavničkom dvopredmetnom studiju student umjesto radne prakse

obavlja metodičku praksu iz nastave geografije. Metodička praksa u trajanju od 90 sati

izvodi se tijekom 9 odnosno 10 semestra nakon odslušanih i uspješno položenih predmeta

Metodika nastave geografije I i Metodika nastave geografije II te predmeta iz predagoško

– psihološke skupine (Psihologija odgoja i obrazovanja, Didaktika, Sociologija i

Didaktika). Cilj metodičke prakse je osposobiti studente za rad u školi. To obuhvaća

samostalnu izradu operativnog nastavnog programa za sve razrede u kojima se izvodi

nastava geografije, samostalnu izradu priprema za održavanje nastavnih sati, izvoñenje

nastave, analizu nastave, praćenje i ocjenjivanje učenika, ispunjavanje pedagoške

dokumentacije, rad u razrednom i učiteljskom/nastavničkom vijeću, suradnju s roditeljima

i sredinom u kojoj škola djeluje, suradnju sa Zavodom za školstvo i nadležnim

Ministarstvom i sl. Takva praksa trebala bi, uz savladano gradivo metodičkih i pedagoško

– psiholoških predmeta pružiti studentima temelje za budući rad.

Uvjeti upisa u viši semstar

Opće uvjete upisa u višu godinu / semestar odreñuje Statut Sveučilišta prema kojemu

student stječe pravo upisa u višu godinu studija kada ispuni sve studijske obaveze izražene

u ECTS bodovima, koje je preuzeo upisom u prethodnu godinu studija (Statut Sveučilišta,

Čl.73). Uvjet upisa u ljetni semestar je sakupljenih 75% ECTS tekućeg semestra uz

obavezno položene ispite koji su preduvjet za upis nekog od predmeta s višeg semestra. Za

upis zimskih semestara potrebno je uz taj uvjet položiti sve ispite svih prethodnih

semestara.

Preduvjeti upisa pojedinog predmeta navedeni su u programu svakog predmeta te se

temelje na predznanjima potrebnim za praćenje nastave dotičnog predmeta.

Opis predmeta

Broj ECTS-a pojedinog predmeta temelji se na obvezama studenta što uključuje nastavu u

bilo kojem obliku zajedno sa samostalnim radom studenta i pripremama za provjeru

znanja.

U vezi praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta i modula vidi točku 4.8.

NAZIV PREDMETA: Statističke i grafičke metode u geografiji

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Ksenija Bašić, viši asistent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:

Nastavnički objedinjeni dvopredmetni studij geografije – povijesti

GODINA STUDIJA: 1.

SEMESTAR STUDIJA: 1.

OPSEG PREDMETA: Ukupno sati: 60 Tjedno sati: 4

OBLIK NASTAVE BROJ SATI (i udio od ukupne satnice u %)

IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 45 (75%) nastavnik

Vježbe 15 (25%) asistent

Seminar - -

Predmetna terenska nastava - -

ECTS BODOVI: 7

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: -

NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU):

Poznavanje osnovnih statističkih i grafičkih metoda, koje će studentima omogućiti praćenje stručne i

znanstvene literature, te razumijevanje specifičnih metoda pojedinih geografskih disciplina.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Pojam statistike i osnovne definicije.

2. Sistematizacija grafičkih metoda.

3. Formiranje, tabelarno i grafičko prikazivanje statističkih nizova.

4. Karakteristike distribucije frekvencija.

5. Grafičko prikazivanje i usporeñivanje vremenskih nizova.

6. Brojčana analiza vremenskih nizova.

7. Tematske karte.

8. Didaktički aspekt primjene.

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA:

Pohañanje nastave, izrada 5 vježbi numeričke i grafičke obrade podataka.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU):

Prisustvo na 66% predavanja i 80% vježbi, korektno izrañene vježbe.

NAČIN POLAGANJA ISPITA:

Pismeni i usmeni ispit (prolaz na pismenom je uvjet za pristupanje usmenom ispitu).

NAČIN OCJENJIVANJA (PRIBLIŽNI UDJELI STUDENTSKIH OBVEZA I ISPITA U OCJENI):

Vježbe 30%, + pismeni ispit 30%, + usmeni ispit 40%.

OBVEZNA LITERATURA:

• Šošić, I.; Serdar, V. 2000: Uvod u statistiku. Školska knjiga, Zagreb.

• Petz, B. 2004: Osnovne statističke metode za nematematičare. Slap, Jastrebarsko.

• Šterc, S. 1990: Grafičke metode u nastavi. Školska knjiga, Zagreb.

DOPUNSKA LITERATURA: -

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Kartografija

NOSITELJ(I) PROGRAMA:

Prof.dr.sc. Aleksandar Toskić, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:


GODINA STUDIJA: 1

SEMESTAR STUDIJA: 2



IZVOðAČ NASTAVE



Seminar - -


ECTS BODOVI: 5



Usvajanje znanja o karti kao modelu prostora s naglaskom na njezinoj primjeni u geografiji.

Usvojiti znanja o specifičnostima karte i problemima vezanim uz prenošenje sferne površine Zemlje u

ravninu.

Osposobiti studente da se pravilno koriste digitalnim kartama i atlasima. Razviti vještine mjerenja na

topografskim kartama te odreñivanja geografskih i pravokutnih koordinata Usvojiti znanja o metodama

prikazivanja reljefa na kartama i kartografskim znakovima s ciljem dobivanja odgovarajuće informacije o

prostoru. Osposobiti studente da se pravilno koriste kako analognim tako i digitalnim kartama i atlasima.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Kartografija – definicija, podjela.

2. Kartografija i geografija – razvoj i odnos prema karti.

3. Oblik i dimenzije Zemlje.

4. Odreñivanje položaja na Zemlji.

5. Orijentacija na horizontu.

6. Geografske koordinate.

7. Geografska karta, elementi karte i vrste karata.

8. Realne i virtualne karte.

9. Mjerilo.

10. Kartometrijski postupci

11. Kartografska generalizacija.

12. Kartografske projekcije.

13. Prikazivanje reljefa.

14. Kartografski znakovi.

15. Toponimi i kartografska transkripcija.

16. Topografske karte.

17. Suvremene topografske karte Hrvatske.

18. Tematske karte.

19. Kartama srodni prikazi.

20. Digitalna kartografija.

21. Kartografija na Internetu.

22. Povijest kartografije.

Vježbe:

1. Orijentacija i kretanje na terenu pomoću topografske karte i kompasa

2. Korištenje ručnog GPS ureñaja.

3. Odreñivanje geografskih i pravokutnih koordinata na topografskim kartama.

4. Konstrukcija grafičkog mjerila, mjerenja na topografskim kartama (duljina, površina, horizontalnih

kutova, nagiba), odreñivanje nadmorskih visina točaka na karti.

5. Pregled kartografskih stranica na internetu.


Redovito pohañanje nastave i izrada pet vježbi vezanih uz topografsku kartu.


80% nazočnosti na vježbama. Izrañene vježbe i obvezno sudjelovanje na predmetnom terenskom radu.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeno i usmeno.

NAČIN OCJENJIVANJA : pismeni ispit 40% + usmeni ispit 60%.

OBVEZNA LITERATURA:

• Robinson, A. H., Morrison, J. L., Muehrcke, P. C., Kimerling, A. J., Guptill, S. C. 1995.: Elements of

Cartography, John Wiley&Sons, New York.

• Lovrić, P. 1988. : Opća kartografija, SN Liber, Zagreb.

• Frančula, N. 2000.: Kartografske projekcije, Geodetski fakultet, Zagreb.

• Frančula, N. 2002.: Digitalna kartografija, 3. prošireno izdanje, Geodetski fakultet.Zagreb.

DOPUNSKA LITERATURA:

• Kraak, M.J., Ormeling 2003: Cartography: Visualization of Geospatial Data, Pearsons Education

Limited, Edinburgh.

• Geografski horizont, časopis Hrvatskog geografskog društva

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Klimatologija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Anita Filipčić, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:


GODINA STUDIJA: 1

SEMESTAR STUDIJA: 1



IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 30 (66,6%) nastavnik

Vježbe 15 (33,3%) asistent

Seminar - -


ECTS BODOVI: 4



Cilj kolegija je osposobiti studente za geografsku interpretaciju rezultata klimatoloških istraživanja. Koristeći

znanja o klimatskim elementima i utjecaju klimatskih faktora na klimatske elemente studenti bi

savladavanjem gradiva ovog kolegija morali znati objasniti zašto postoje razlike klime izmeñu raznih

dijelova geografskog prostora, kolike su te razlike i kakve su i kolike posljedice utjecaja klime na geografske

strukture u pojedinim dijelovima svijeta. Uz to studenti savladavaju osnovne grafičke i statističke metode u

klimatologiji i svrsishodno korištenje literature.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Objekt klimatologije

2. Klimatski elementi i faktori

3. Klimatsko značenje atmosfere

4. Dugovalna i kratkovalna radijacija

5. Temperatura

5.1. Horizontalna i vertikalna raspodjela

5.2. Godišnji i dnevni hod

6. Tlak zraka, zračne mase i fronte

7. Voda u atmosferi

7.1. Geografska raspodjela padalina

7.2. Pluviometrijski režimi

8. Cirkulacija atmosfere

8.1. Dnevni vjetrovi

8.2. Ciklone i anticiklone

8.3. Planetarni vjetrovi

9. Köppenova klasifikacija klima

10. Promjene klime

11. Klima Hrvatske


Pohañanje predavanja, nazočnost vježbama (80% termina), polaganje pismenih kolokvija (4) tijekom

semestra


80% nazočnosti na vježbama, izrañene sve vježbe predviñene programom (maks. 15), položeni svi kolokviji


Usmeno, uz prethodno položene kolokvije


Usmeni ispit 60% + položeni kolokviji 40%

OBVEZNA LITERATURA:

• Šegota, T., A. Filipčić, 1996: Klimatologija za geografe, III. prerañeno izdanje. Udžbenici Sveučilišta u

Zagrebu, Školska knjiga, Zagreb, 471 str.

• Filipčić, A., 1996: Klimatologija u nastavi geografije, Hrvatski zemljopis i nakladnička kuća "Dr.

Feletar", Koprivnica, 93 str


• de Blij, H. J., P. O. Muller, R. S. Williams, Jr. 2004: Physical Geography: the Global Environment.

Oxford University Press. New York.

NAPOMENA: -

NAZIV PREDMETA: Hidrogeografija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Danijel Orešić, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:


GODINA STUDIJA: 1.



OBLIK NASTAVE BROJ SATI

(i udio od ukupne satnice u %)

IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 30 (66,6 %) nastavnik

Vježbe 15 (33,3 %) asistent/stručni suradnik

Seminar - -


ECTS BODOVI: 4



Cilj kolegija je usvajanje osnovnih znanja o hidrosferi, poznavanje hidrogeografskih obilježja kopna, bilanci i

otjecanju vode na kopnu, ulozi vode u oblikovanju prirodnih i društvenih sastojnica krajolika, razumijevanje

gospodarske važnosti vode, poznavanje društevnih utjecaja na raspodjelu, količinu i kakvoću vodnih resursa

na kopnu. Razvija se svijest o vodi kao strateškom dobru 21. stoljeća. Razvija se sposobnost samostalnog

hidrogeografskog analiziranja nekog područja, prikupljanja, obrade i tumačenja osnovnih hidroloških

podataka.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Opći dio.

1.1. Hidrogeografija u sklopu znanosti o vodi.

1.2. Razvoj atmosfere i hidrosfere, pokretanje hidrološkog ciklusa.

1.3. Svojstva vode.

1.4. Količina i raspodjela vode na Zemlji, bilanca vode na kopnu, raspoloživost pitke vode.

2. Prirodogeografske značajke vode na kopnu.

2.1. Elementi tekućice, elementi poriječja, prirodogeografsko značenje rijeka.

2.2. Prirodna jezera. Močvare.

2.3. Led na Zemlji.

2.4. Voda u podzemlju.

3. Korištenje vodnih resursa.

3.1. Historijskogeografski osvrt.

3.2. Voda u poljoprivredi.

3.3. Vodoopskrba stanovništva.

3.4. Onečišćenje vodnih resursa.

4. Voda u prostoru i društvu.

4.1. Naseljenost, krajolik i vodni resursi.

4.2. Religijsko-kulturna uloga vode.

4.3. Dolina kao životni prostor.

4.4. Voda kao strateško dobro 21. st., sukobi i/ili dogovori o uporabi vodnih resursa.

Vježbe: Hidrogeografski izvori podataka. Tekućice, mjerenje glavnih elemenata. Izrada nivograma i

hidrograma. Riječna mreža, tipovi, gustoća. Poriječje, odreñivanje razvodnica, sustav dolina i tekućica. Rad

na orohidrografskim listovima, mjerenje pojedinih hidroveličina na terenu.


Nazočnost na svim oblicima nastave, pismeno polaganje najmanje četiri kolokvija, izrada nekoliko grafičkih

priloga na vježbama, izrada jednog seminarskog pismenog rada na zadanu temu od 10-ak stranica.


Uredno pohañanje nastave (66%) i vježbi (80%), pozitivno ocjenjena četiri kolokvija, izrañeni svi vježbovni

zadaci, izrañen i pozitivno ocjenjen seminarski rad.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeno


Urednost pohañanja nastave 10% + vježbovni zadaci 20 % + kolokvji 20% + seminar 20 % + usmeni ispit 30

%

OBVEZNA LITERATURA:

• Riñanović, J. 1993.: Hidrogeografija. II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Školska knjiga, Zagreb, 215

str.

• Plut, D. 2000.: Geografija vodnih virov. Filozofska fakulteta, Oddelek za geografijo, Ljubljana, 281 str.


• Dukić, D. 1984.: Hidrologija kopna. Naučna knjiga, Beograd, 498 str.

• Wilhelm, F 1993.: Hydrogeographie. II. izd. Westermann, Braunschweig, 227 str.

• Marcinek, J., Rosenkranz, E. 1996.: Das Wasser der Erde. Justus Perthes Verlag, Gotha, 328 str.

• de Villiers, M. 2001.: Water Wars. Is the World's Water Running Out? Phoenix Press, London, 413 str.

• Shiklomanov, I. A i J. C. Rodda (urednici) 2003.: World Water resources at the Beginning of the 21st

Century. International Hydrology Series, Cambridge Univ.Press, Cambridge, 435 str.

• Relevantni članci u časopisima GeoJournal, Grañevinar, Hrvatske vode, Hrvatska vodoprivreda,

Hydrological Sciences Journal, Water International i dr.

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Geomorfologija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Sanja Faivre, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA: Nastavnički objedinjeni dvopredmetni studij geografija – povijest

GODINA STUDIJA: 2

SEMESTAR STUDIJA: 4




IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 30 (50%) Nastavnik

Vježbe 20 (33,4%) Asistent

Seminar - -

Predmetna terenska nastava 10 (16,6%) nastavnik/asistent

ECTS BODOVI: 6

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Geologija, Hidrogeografija, Klimatologija


Upoznati obilježja, nastanak i razvoj te suvremenu dinamiku reljefa Zemljine površine (kopna i podmorja).

Svladati prepoznavanje temeljnih oblika reljefa. Razumijeti zakonomjernosti djelovanja vodećih endo i

egzogeomorfoloških procesa. Usvojiti tehniku geomorfološkog kartiranja.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvod

1.1. Definicija, objekt, predmet, ciljevi, zadaci i metode geomorfologije

1.2. Podjela geomorfologije

1.3. Povijest geomorfologije

2. Reljefnost Zemlje i čimbenici razvoja reljefa

2.1. Morfografske (orografske) i morfometrijske značajke reljefa

2.2. Čimbenici razvoja reljefa – aktivni i pasivni

3. Strukturna geomorfologija

3.1. Definicija, predmet, ciljevi, zadaci i metode

3.2. Reljef i litosfera

3.3. Reljef i geološke strukture te tektonski pokreti

3.3.1. Odnos reljefa i geološke strukture

3.3.2. Reljef i tektonski pokreti

3.3.3. Reljef i magmatizam

3.3.4. Reljef i seizmizam

3.4. Planetarni reljefni oblici

3.4.1. Kontinentske mase

3.4.2. Oceanski bazeni

3.4.3. Srednjeoceanski hrptovi

3.4.4. Subdukcijske zone

4. Egzogena geomorfologija

4.1. Trošenje stijena i reljef

4.2. Padine i padinski procesi

4.3. Fluvijalni i fluviodenudacijski procesi i reljef

4.4. Marinski i lakustrijski procesi i oblici

4.5. Glacijalni i periglacijalni reljef

4.6. Eolski procesi i oblici

4.7. Krški i fluviokrški procesi i oblici

4.8. Biogeni procesi i oblici

4.9. Antropogeni reljef


Pohañanje nastave, izrada vježbi prema programu i tri terenska izlaska

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): najmanje 80% nazočnosti na vježbama, izrañene vježbe prema

programu te prisustvovanje 2 od 3 terenska izlaska

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni i usmeni ispit


Urednost pohañanja predavanja 5% + vježbe 15% + terenski rad 10% + ispit 70%

OBVEZNA LITERATURA:

• Summerfield, M., 1991 : Global Geomorphology, Longman, London, str. 537

• Bognar, A. 1987: Geomorfologija, položaj, razvoj i problemi, Geografski glasnik, 1-2, Zagreb

• Bognar, A. 1999: Geomorfologija i njezin razvoj u Hrvatskoj, Zbornik 2. hrvatskog geografskog

kongresa, str. 43-51.

• Lozić, S. 1996: Nagibi padina kopnenog dijela Republike Hrvatske. Acta Geographica Croatica, vol. 31,

Geografski odsjek PMF-a, Zagreb, str. 41-50.

• Bognar, A. 1991: Osobine i zakonomjernosti oblikovanja strukturnog reljefa Zemlje, Geografski

horizont 1, Zagreb

• Faivre S. 1994 - Strukturno-geomorfološka analiza tipova dolinske mreže Sjevernog Velebita i Senjskog

bila, Senjski zbornik 21, p. 9-24, Senj.

• Faivre S. 1996 - Neke temeljne strukturno-geomorfološke značajke Sjevernog Velebita i Senjskog bila,

Zbornik radova I. Hrvatskog geografskog kongresa, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, p. 156-169.

• Bognar, A. 1996: Tipovi klizišta u Republici Hrvatskoj i Republici Bosni i Hercegovini - geomorfološki

i geoekološki aspekti. Acta Geographica Croatica, vol. 31, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb, str. 27-39.

• Bognar, A., Faivre.,S., Pavelić, J. 1991: Tragovi oledbe na Sjevernom Velebitu, Geografski glasnik,

Zagreb

• Perica, D., Marjanac, T. i Mrak I. (1999. - 2001): Vrste grižina i njihov nastanak na području Velebita.

Acta Geographica Croatica, Vol. 34, Zagreb, 31-58

• Bognar, A. 1976: Les i lesu slični sedimenti i njihovo geografsko značenje, Geografski horizont 1-2,

Zagreb


• Roglić, J., 2004: Krš i njegovo značenje, sabrana djela, 360 str.

• Ford, D., Williams, P., 1992: Karst Geomorphology and hydrology, Chapman & Hall, 601. str.

• De Blij, H., Muller, P.O, Williams, R.S: 2004: Physical Geography: An Earth-System Approach,

Oxford University Press, 702 str

• Strahler, A.H. 1992: Modern phisical geography, Wiley.

• Plummer, Mcgreay, Carlson, 1999:Physical Geology, McGraw-Hill, 577 str.

• Bridges, E.M. 1990: World Geomorphology, Cambridge U.P.260 str.

• Brunsden, D., 1990 : Tablets of stone : Towards the ten commandments of geomorphology, Zeitischrift

für Geomorphologie, Suppl. Bd.79, 1-37.

NAPOMENA: -

NAZIV PREDMETA: Geoekologija i zaštita okoliša

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Andrija Bognar, redoviti profesor, Geografski odsjek PMF-a,

Zagreb

NAZIV STUDIJA:

Nastavnički objedinjeni dvopredmetni studij geografija - povijesti

GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 7



IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 30 (66,7%) nastavnik.

Vježbe - -

Seminar 10 (22,2%) asistent

Predmetna terenska nastava 5 (11,1%) nastavnik

ECTS BODOVI: 4



Razglobiti krajolik s ciljem definiranja njegove ekološki optimalne prostorne organizacije korištenja i

cjelovitost svih onih duhovnih i fizičkih aktivnosti koje osiguravaju preživljavanje čovječanstva i zdrav

fizički i duhovn primijeren život čovjeka na Zemlji.. Studenti će se upoznati s temeljnim geosustavima i

njihovim prostornim odnosima, značajkama i strukturom krajolika, razvojem novih metoda i teorijskim

temeljima geoekološkog planiranja i oblikovanja prostora uz temeljne spoznaje zaštite okoliša upoznati i

odgovarajuće metode i tehnike rada koje će moći koristiti u zaštitarskim aktivnostima i zaštite.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Geoekologija – ekologija krajolika

2. Ekosustavi

3. Uloga znanosti u zaštiti okoliša

4. Temeljni problemi zaštite okoliša

5. Gospodarenje krajolikom – geoekološko vrednovanje

6. Problemi zaštite okoliša od onečišćenja atmosfere, hidrosfere i pedosfere

7. Nuklearna energija i zaštita okoliša

8. Gospodarenje zaštićenim područjima

9. Geoekološko kartiranje


Studenti će uz obveznu nastavu na seminaru razrañivati specifičnu geoekološku problematiku tipova i vrsta

geoekosustava i krajolika, a posebna pažnja će se pokloniti geoekološkom planiranju


Redovito prisustvovanje nastavi i seminarima (minimalno 80%), izrada seminarskog rada te kartiranje i

izrada jedne opće ili pak serije analitičkih geoekoloških karata zadanog prostora. Obvezno prisustvovanje

terenskoj nastavi.


Usmeni i pismeni ispit s tim da će se pri tome uzeti u obzir i učinkovistot studiranja( seminarski i terenski

rad).


Ocjenjivat će se na slijedeći način; 60% usmeni i pismeni ispit, 20% seminarski rad, 20% terenski rad

OBVEZNA LITERATURA:

• Bognar, A., Lozić, S., Saletto-Janković, M., 2004.: Geoekologija, interna skripta, Geografski odsjek

PMF-a, Zagreb

• Bognar, A, Pecsi, M., 2005.: Suvremeno geografsko poimanje okoliša, Zbornik III hrvatskog kongresa,

Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

• Bognar, A, Salleto-Janković M., 1996.: Geoekološki pristupi u gospodarenju prostorom (okolišem,

krajolikom), Ekološke monografije br.8, Hrvatsko ekološko društvo Varaždin

• Forman R. T. T., Gordon M., 1986.: Landscape ecology, J. Wiley, New York

• Glavač, V., 1999.: Uvod u globalnu ekologiju, Državna Uprava za zaštitu prirode i okoliša, Zagreb

• Montgomery, C.W., 1995.: Environmental Geology, 4 izd. WCB Publishers, Dubuque.

• Bognar, A., 1979.: Uloga i zadaci geomorfologije u proučavanju i zaštiti okoliša, Geographica Slovenica

9.

• Hidore, J.J., Global Environmental Change its Nature and Impact, London.


• Bognar A., 1999.: Fizičko-geografske značajke R. Hrvatske i temeljne postavkenjihove geoekološke

evaluacije, Hrvatska i održivi razvitak, Zagreb

• FAO, 1976.: A framework for land evaluation, FAO, Soils Bull., No 32, Rome

• Gams I., 1986.: Osnove pokrajinske ekologije, Filozofska fakulteta univerze Edvarda Kardelja v

Ljubljani, Oddelek za geografijo, Ljubljana

• Leser M., 1976.: Landschaftekologie, Stuttgart

• Kovačević P., 1995.: Područja i podpodručja geomorfoloških grupa tala i osvrt na način njihovog

iskorištavanja u Hrvatskoj, Agronomski glasnik br. 3/1995, Zagreb

• Prpić B., 1992.: O vrijednosti općekorisnih funkcija šume, Hrvatsko šumarsko društvo, Šumarski list, 6-

8/1992., Zagreb

• Mayer, D.,1993.: Kvaliteta i zaštita podzemnih voda. Hrvatsko društvo za zaštitu vode i mora, Zagreb

• Milnes, A.G., 1985.: Geology and raswaste. Academicc Press, London.

• Bognar, A, 1990.: Geomorfološke i inženjersko-geomorfološke osobine otoka Hvara i ekološko

vrednovanje reljefa, Geografski glasnik, Broj 52, GDH, Zagreb

• Chapman, J.I., Reis, 1992.: Ecology: Principles and Applications, Cambridge University Press.

• Klepac, R., 1980.: Osnove ekologije, Zagreb..

• Bognar, A., 1979.: Uloga i zadaci geomorfologije u proučavanju i zaštiti okoliša, Geographica Slovenica

9, Ljubljana.

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Demogeografija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Ivo Nejašmić, redoviti profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:


GODINA STUDIJA: 1

SEMESTAR STUDIJA: 2




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 15 (33%) asistent


ECTS BODOVI: 4



Opći cilj je spoznati stanovništvo kao subjekt vrlo složenih prostornih odnosa i obilježja s krajnjim ciljem

razumijevanja i objašnjavanja geopovršinske stvarnosti te njezine transformacije i valorizacije. Težište

poučavanja je na razumijevanju i objašnjavanju dinamičkih komponenti: nataliteta, mortaliteta i prostorne

pokretljivosti. U žarištu je i njihova prostorno-vremenska meñuzavisnost koja izaziva promjene i prostorne

razlike u broju, razmještaju i sastavu stanovništva, globalno i regionalno. Pritom se daju objašnjenja za

djelovanje relevantnih čimbenika, prije svega, prirodne osnove te gospodarskih, političkih, društvenih i

drugih.

Studenti trebaju steći znanja i vještine za prikupljanje i korištenje relevantnih podataka o stanovništvu

(lokalno, regionalno, globalno), kao i njihovo temeljito analiziranje. Trebaju steći osnovne znanja o ulozi

stanovništva u oblikovanju i mijenjaju geopovršinske stvarnosti.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Predmet i metoda demogeografije.

2. Suvremeni pristupi.

3. Osnovne jedinice u istraživanju stanovništva i izvori podataka.

4. Razmještaj stanovništva na Zemlji.

5. Gustoća naseljenosti.

6. Promjene u karti naseljenosti.

7. Pregled razvoja svjetskog stanovništva.

8. Teorijski pogledi na razvoj stanovništva..

9. Ukupno (opće) kretanje stanovništva.

10. Prirodno kretanje

11. Prostorna pokretljivost stanovništva (migracija i cirkulacija).

12. Populacijska politika.

13. Biološki sastav stanovništva (spol i dob).

14. Društveno-gospodarski sastav.

15. Kulturno-antropološki sastav.

16. Stanovništvo i prirodna osnova.

17. Društveno-gospodarska razvijenost i stanovništvo.

18. Stanovništvo i okoliš.

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Tijekom seminara (15 sati)

studenti obrañuju nastavne teme kroz konkretne zadatke (pretežito na primjeru stanovništva Hrvatske):

izračunavaju pokazatelje, crtaju grafičke prikaze, analiziraju i interpretiraju podatke. Težište je na stručnoj i

metodičko-didaktičkoj primjeni grafičkih i ostalih demogeografskih metoda.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Uvjet za potpis i pristup ispitu je nazočnost na seminarima

(najmanje 80% sati), kontinuirani rad i ispunjene sve obveze. Bilješka o radu na seminarima utjecat će na

konačnu ocjenu.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni i usmeni ispit. Studenti moraju zadovoljiti na pismenom ispitu da

bi mogli pristupiti usmenom.


Urednost pohañanja seminara i ispunjene obveze do 10% + pismeni ispit 40% + usmeni ispit 50% .

OBVEZNA LITERATURA:

• Friganović, M.A. 1990: Demogeografija: stanovništvo svijeta, Školska knjiga (4. izd.), Zagreb

• Wertheimer-Baletić, A. 1999: Stanovništvo i razvo,jMate, Zagreb

• Nejašmić, I. 1991: Depopulacija u Hrvatskoj: korijeni, stanje, izgledi, Globus, Zagreb

•U pripremi: Nejašmić, I. 2005: Demogeografija: stanovništvo u prostornim odnosima i procesima


• Relevantni članci objavljeni u domaćim i inozemnim znanstvenim časopisima: Hrvatski geografski

glasnik, Geoadria, Acta Geographica Croatica, Društvena istraživanja, Migracijske i etničke teme,

Sociologija sela, Population, Population Geography, International Migration, Population Bulletin….

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Urbana geografija


Prof.dr. sc. Reinhard Henkel, red. prof., Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

Prof.dr. sc. Dražen Njegač, izv. prof., Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:


GODINA STUDIJA: 2

SEMESTAR STUDIJA: 3



IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 15 (33,3 %) asistent


ECTS BODOVI: 5

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Demogeografija


Stjecanje općih spoznaja o značenju gradova u društvu, procesima u gradovima i gradskim regijama, utjecaju

gradova na globalni razvoj. Osim stjecanja općih znanja o gradovima, studenti moraju biti sposobni

samostalno primjenjivati teorijske modele te statističkim i kartografskim metodama odreñivati intenzitet i

značenje pojedinih pojava i procesa u gradskom prostoru.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Grad i urbanizacija.

2. Urbanizacija svijeta i Hrvatske.

3. Funkcije grada.

4. Gradovi kao sistemi.

5. Prostorna struktura grada.

6. Socijalna topografija grada.

7. Grad i okolica.

8. Nodalna regija.

9. Centralnomjesna organizacija.

10. Grad i globalizacija.

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Redovito pohañanje nastave

(66%) i seminara (80%), jedan seminarski rad u pismenom obliku uz usmeno izlaganje, jedno terensko

kartiranje.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Nazočnost na seminaru (najmanje 80 %), izrañen seminarski rad i

terensko kartiranje.



Seminar 10% + pismeni ispit 40% + usmeni ispit 50%

OBVEZNA LITERATURA:

• Vresk, M. 2002: Grad i urbanizacija – Osnove urbane geografije, peto dopunjeno izdanje, Školska

knjiga, Zagreb

• Pacione, M. 2001: Urban Geography – A Global Perspective, Routledge


• Badcock, B. 2002: Making Sense of Cities – A Geographical Survey, Arnold

• Hall, T. 2002: Urban Geography, Routledge

• Taylor, P.J. 2004: World City Network – A Global Urban Analysis, London

• Zehner, K. 2001: Stadtgeographie, Gotha

• Odabrani članci iz domaćih i stranih geografskih časopisa (Hrvatski geografski glasnik, Acta

Geographica Croatica, TESG, Geographische Rundschau, Cities...)

NAPOMENA: dio nastave izvodi se na engleskom jeziku

NAZIV PREDMETA: Ruralna geografija


Prof.dr.sc. Dane Pejnović, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:


GODINA STUDIJA: 3.




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 5

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Demogeografija


Opći cilj: stjecanje znanja i razvijanje sposobnosti razumijevanja geoprostornog kompleksa izvan većih

gradskih aglomeracija.

Obrazovni ciljevi: Spoznaja geoprostorne strukture, prostornih procesa i suvremenih razvojnih problema

ruralnih područja, kao i vrijednosti resursne osnove za polifunkcionalni razvoj s ciljem njihove potencijalne

revitalizacije.

Funkcionalni ciljevi: razvijanje kompleksnog geografskog mišljenja, kao preduvjet usvajanja ekološke

svijesti i djelovanja u skladu s ciljevima održivog razvoja.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Pojam i znanstvene osnove Ruralne geografije.

2. Ruralni prostor.

3. Ruralno-geografske funkcije i strukture.

4. Čimbenici oblikovanja ruralnog prostora.

5. Stanovništvo kao element i čimbenik preobrazbe ruralnog prostora.

6. Funkcije i razvoj ruralnog prostora od agrarnog do poslijeindustrijskog društva.

7. Poljoprivreda i šumarstvo.

8. Rekreacija i turizam u ruralnom prostoru.

9. Ostale djelatnosti u ruralnom prostoru.

10. Opterećenost, nosivost i održivi razvoj ruralnog prostora.

11. Odnos grada i ruralnog prostora.

12. Ruralni prostor u regionalnom razvoju Hrvatske, Europe i Svijeta.


Redovito pohañanje nastave; Izrada grupnog terenskog seminarskog rada (obuhvaća pripremu za terenski

izlazak, terenski izlazak uz primjenu metoda kartiranja/anketiranja/intervjua, prikupljanje, obradu i

interpretaciju statističkih podataka, kraće usmeno izlaganje i izradu postera).


Najmanje 80% nazočnosti na predavanjima i seminarima; Izrañen i predstavljen grupni seminarski rad.


Pismeno i usmeno.


Urednost pohañanja predavanja i seminara 10% + uspjeh na seminaru 20% + pismeni ispit 20% + usmeni

ispit 50%.

OBVEZNA LITERATURA:

• Arnold A. 1997: Allgemeine Agrargeographie, Klett-Perthes, Gotha

• Crkvenčić I. i Malić A. 1988: Agrarna geografija, Školska knjiga, Zagreb

• Holloway L. i Kneafsey M. 2004: Geographies of Rural Cultures and Societies, Ashgate, Aldershot

• Ilbery B. (ur.) 1998: The Geography of Rural Change, Addison Wesley Longman Limited, Harlow

• Robinson G.M. 1990: Conflict and change in the countryside: Rural society, economy and planning in

the developed world, John Wiley & Sons, Chichester

• Woods M. 2004: Rural Geography: Processes, Responses and Experiences in Rural Restructuring, Sage

Publications, Thousand Oaks


• Butler R., Hall C.M. i Jenkins J. (ur.) 1998: Tourism and Recreation in Rural Areas, John Wiley & Sons,

Chichester

• Relevantni članci iz znanstvenih časopisa: Hrvatski geografski glasnik, Acta Geographica Croatica,

Geoadria, Sociologija sela, Društvena istraživanja, Etničke i migracijske teme, Journal of Rural Studies,

Sociologia Ruralis, znanstveni časopisi stranih geografskih društava

• Relevantni članci s internetskih stranica: Geografija.hr, www.geografija.hr

NAPOMENA: -

NAZIV PREDMETA: Ekonomska geografija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Doc. dr. sc. Milan Ilić, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:


GODINA STUDIJA: 2

SEMESTAR STUDIJA: 3




IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 45 (75 %) nastavnik

Vježbe - -

Seminar 5 (8 %) asistent

Predmetna terenska nastava 10 (17 %) nastavnik i asistent

ECTS BODOVI: 5

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: –


Opći cilj je upoznati razvoj te položaj i značenje ekonomske geografije u sustavu geografske znanosti. Razmatra

se koncept, teorijski pristupi i glavni modeli u ekonomskoj geografiji te njihova primjena u geografskim

istraživanjima. Ukazati na značenje energetskih izvora, trendove potrošnje, geografske posljedice njihovog

prostornog rasporeda, probleme održivosti potrošnje. Kroz razradu faktora koji utječu na razvoj pojedinih

gospodarskih djelatnosti, studenti će razumjeti i moći protumačiti procese i probleme u suvremenom svijetu.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Definicija ekonomske geografije, tradicionalni i suvremeni koncept, predmet istraživanja, metode.

2. Teorijski pristupi i modeli.

3. Energija - energetski izvori, prostorni raspored, trendovi potrošnje, održivost.

4. Elementi i tipovi prostornih sistema.

5. Prostorni sistemi primarnih djelatnosti, faktori razvoja poljoprivrede, oblici agrarne proizvodnje.

6. Prostorni sistemi tercijarnih djelatnosti.

7. Faktori razvoja, dinamika i struktura svjetske trgovine.

8. Globalizacija.


Osim pohañanja predavanja na kojima će se pratiti njihova aktivnost u diskusijama, studenti trebaju: u manjim

grupama (4-5 sudionika) provesti mini-projekt koji uključuje proučavanje literature, razl. oblike terenskog rada

(kartiranje, anketiranje i dr. oblike prikupljanja podataka), obradu podataka i izradu izvještaja te prezentaciju

rezultata rada (seminar)


Prisustvovanje 66 % predavanja, uspješno proveden mini-projekt uključujući izradu izvještaja i prezentaciju.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit u obliku testa, prolaz je uvjet za pristupanje usmenom ispitu.


Ispit 70 % + pohañanje i aktivnost na predavanjima 5 % + seminar i mini-projekt 25 %

OBVEZNA LITERATURA:

• Clark, G.L., M.P. Feldman, M.S. Gertler (urednici), 2000: The Oxford Handbook of Economic Geography,

Oxford University Press, Oxford – odabrana poglavlja

• Wheeler, J.O., P.O. Muller, G.I. Thrall, T.J. Fik, 1998: Economic Geography, John Wiley &Sons


• Hanink, D.M., 1997: Principles and applications of Economic Geography (Economy, Policy, Environment),

John Wiley &Sons

• Relevantni članci iz časopisa: Economic Geography, Journal of Economic Geography, TESG, Hrvatski

geografski glasnik i dr.

NAPOMENA: -

NAZIV PREDMETA: Turistička geografija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof. dr. sc. Zoran Curić, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a,

Zagreb

NAZIV STUDIJA:


GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 7



IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 5



Cilj predmeta je upoznati studente s predmetom i zadacima istraživanja Turističke geografije. Posebna

pozornost posvetit će se pojmu, pojavi i razvoju turizma i rekreacije, faktorima razvoja turizma te

regionalnom pregledu turističkih područja u svijetu i Hrvatskoj. Kroz seminarske radove studenti će

samostalno obrañivati sadržaje iz turističke geografije nacionalnog prostora.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Turistička geografija – predmet i zadaci istraživanja

2. Pojam, pojava i razvoj turizma i rekreacije

3. Faktori razvoja turizma

4. Uloga geografije u istraživanju turizma

5. Angloamerički turizam

6. Turizam Latinske Amerike

7. Turizam Australije i Oceanije

8. Turizam Azije

9. Turizam Afrike

10. Europsko Sredozemlje kao turistička regija

11. Alpsko turističko područje

12. Turizam Skandinavije

13. Turizam Zapadne Europe

14. Turizam Srednje i Istočne Europe

15. Turizam Jugoistočne Europe

16. Pojava i faktori razvoja hrvatskog turizma

17. Geografsko-turistički položaj Hrvatske i uloga prometa u razvoju turizma

18. Turističke regije Hrvatske


Osim pohañanja nastave uvesti će se praćenje kontinuiranog rada studenata i njihova postignuća, npr.

kolokviji (pismeno i usmeno), seminarski radovi (pismeno i usmeno), pripreme za diskusiju o temama iz

turističke geografije, projektni zadaci s anketiranjem i kartiranjem na terenu i dr. (zašto uvest će se kao da

niste sigurni)


Najmanje 80% nazočnosti na predavanjima i seminarima, izrañen seminarski rad, položeni kolokviji,

načinjeni projektni zadaci.


Pismeno i usmeno


Urednost pohañanja predavanja 10% + kolokviji 20% + seminar 20% + ispit (pismeni i usmeni) 50%

OBVEZNA LITERATURA:

• Blažević, I., Pepeonik, Z., 1979: Turistička geografija, Školska knjiga, Zagreb

• Blažević, I., 1994: Turistička geografija Hrvatske, Hotelijerski fakultet, Opatija

• Blažević, I., 2003: Turistička geografija Hrvatske, Školska knjiga, Zagreb

• Pepeonik, Z., 2003: Turistička geografija svijeta, Školska knjiga, Zagreb

• Williams, S., 1998: Tourism Geography, Routledge, London and New York


• Robinson, H., 1979: A Geography of Tourism, Macdonald and Evans, Plymouth

• Vukonić, B., Čavlek, N. i dr., 2001: Rječnik turizma, Masmedia, Zagreb

• Weber, S., Mikačić, V., 2002: Osnove turizma, Školska knjiga, Zagreb

NAPOMENA: -

NAZIV PREDMETA: Historijska geografija Hrvatske


Prof.dr.sc. Borna Fuerst-Bjeliš, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a Zagreb

NAZIV STUDIJA:


GODINA STUDIJA: 3.




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -


Predmetna terenska nastava 15 (33%) nastavnik i asistent

ECTS BODOVI: 5

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Demogeografija, Urbana geografija

NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU): Kako je sadašnje

stanje samo zadnji stadij kontinuiranog procesa razvoja, osnovni je nastavni cilj upoznavanje studenata s

temeljnim geografskim procesima i zakonitostima u razvoju prostora Hrvatske kao cjeline, kao i njegovih

pojedinih segmenata. Omogućiti studentima stjecanje sposobnosti povezivanja pojedinačnih znanja iz drugih

disciplina u jednom cjelovitom kontekstu.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Pojam i objekt istraživanja.

2. Periodizacija.

3. Historijsko-geografski razvoj hrvatskog prostora: Pojam primarnog pejsaža; pretpovijest – neolit,

indoeuropska kolonizacija; antika – grčka kolonizacija, rimsko razdoblje; srednji vijek – etnogeneza,

teritorijalni pojmovi, teritorijalna organizacija, naseljenost i organizacija prostora; osmansko razdoblje –

teritorij, granice, migracije, organizacija prostora; podunavsko-sjevernojadranski kombinirani transportni

sustav u kontekstu općih razvojnih osovina; željezničko razdoblje – uvjetovanost i obilježja prometno-

gospodarske orijentacije i organizacije hrvatskog prostora; Hrvatska u sklopu južnoslavenskih zajednica

– teritorij, granice i različite prometno-gospodarske orijentacije; ključne promjene u posljednjem

historijsko-geografskom razdoblju.


Uredno pohañanje nastave, jedan seminarski rad (pismeno i usmeno), obvezno sudjelovanje u predmetnoj

terenskoj nastavi, jedan kolokvij iz predmetne terenske nastave (pismeno) .


Najmanje 80% nazočnosti na seminarima, izrañen seminarski rad, obvezno sudjelovanje na predmetnom

terenskom radu, kolokvij iz predmetne terenske nastave

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni ispit


Urednost pohañanja predavanja 10% + seminar 25% + kolokvij 25% + ispit 40%

OBVEZNA LITERATURA:

• Rogić, V. 1992: Regionalna geografija Jugoslavije, knj. I, Prirodna osnova i historijska geografija, ŠK.,

Zagreb

• Butlin, R.A. 1998: Dodghson (ur.), Historical Geography of Europe, Clarendon Press, Oxford

• Acta Geographica Croatica, Geografski odsjek PMF-a Sveučilišta u Zagrebu

• Hrvatski Geografski Glasnik, Hrvatsko Geografsko Društvo

• Geoadria, Hrvatsko Geografsko društvo Zadar i Geografski odjel FF u Zadru


• Delort, R., Walter, F. 2002: Povijest europskog okoliša, Barbat, Zagreb

• Todorova, M. 1999: Imaginarni Balkan, Biblioteka XX vek, Beograd


• Hrvatski Geografski Glasnik, Hrvatsko Geografsko Društvo Zagreb


NAPOMENA: -

NAZIV PREDMETA: Geografske osnove globalizacije

NOSITELJ PROGRAMA: Prof.dr.sc. Zoran Stiperski, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:


GODINA STUDIJA: 5

SEMESTAR STUDIJA: 9




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 15 (33 %) nastavnik


ECTS BODOVI: 3

OBAVEZNO PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Ekonomska geografija

NASTAVNI CILJEVI: Sagledavanje fenomena globalizacije s raznih aspekata, gospodarskih. političkih,

društvenih. Sagledavanje globalizacijskih procesa koji se posebice tiču Hrvatske.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvodno o globalizaciji;

2. Nastanak globalne ekonomije: utjecaj ideologija, utjecaj smanjenja cijena prijevoza.

3. Granice globalne ekonomije: modeli poslovanja, širenje proizvodnje, rast stranih ulaganja, ksenofobija,

odnos nacionalne države, odnos lokalne sredine,

4. Opravdanost globalne ekonomije: prednosti i nedostaci, isključivanje, antiglobalizacijski pokreti;

5. Europska unija; Svjetska trgovačka organizacija (GATT), Meñunarodni monetarni fond;

6. Globalni kriminal;

7. Meñunarodna udruženja,

8. Multikulturalnost;

9. Univerzalna demokracija i sukob civilizacija;

10. Hrvatska u globalnom društvu

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Pohañanje nastave i

seminara; Pisanje individualnog eseja i grupnog seminara; Čitanje knjige

UVJETI ZA POTPIS: Pohañanje nastave (70 %)

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Individualni esej (12 %), grupni seminar (8 %), kolokvij (10 %), završni ispit

(40 %), usmeni ispit – pitanje iz knjige (30 %). Svi elementi moraju biti pozitivni

NAČIN OCJENJIVANJA: Pismeni, usmeni

OBVEZNA LITERATURA:

• Interna skripta;

• Izabrati jednu od nekoliko ponuñenih knjiga.

• Thurow, L.C. 1997: Budućnost kapitalizma - Kako današnje gospodarske snage oblikuju sutrašnji

svijet. Mate. Zagreb

• Huntington, S.P. 1998: Sukob civilizacija i preustroj svjetskog poretka. Izvori. Zagreb

• Friedman, T.L. 2003: Lexus i maslina - Razumijevanje globalizacije. Izvori. Zagreb


• Hrvatski geografski glasnik

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Geografija Hrvatske

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Dražen Njegač, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a,

Zagreb

NAZIV STUDIJA:


GODINA STUDIJA: 3

SEMESTAR STUDIJA: 6



IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 6

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Historijska geografija Hrvatske, Urbana geografija,

Ruralna geografija

NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU): Stjecanje općih

znanja o Hrvatskoj i pojedinim njezinim regijama; razumijevanje suvremenih procesa i uzročno-posljedičnih

veza izmeñu njih te njihova utjecaja na sveukupni razvoj Hrvatske; spoznavanje Hrvatske u širem

regionalnom i europskom kontekstu. Osim navedenoga, studenti moraju biti sposobni samostalno prikupljati,

obrañivati i interpretirati podatke i na bazi njih odreñivati intenzitet i značenje pojedinih pojava i procesa u

prostoru.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Veličina, granice, položaj i teritorijalno oblikovanje Hrvatske.

2. Stanovništvo Hrvatske.

3. Prirodna osnova kao faktor naseljavanja i organizacije života.

4. Razvoj naseljenosti.

5. Industrijalizacija, deagrarizacija i urbanizacija.

6. Urbani i prometni sistemi Hrvatske.

7. Regionalizacija Hrvatske.

8. Hrvatska i globalni razvoj.


i seminara, jedan seminarski rad u pismenom obliku uz usmeno izlaganje.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Nazočnost na seminaru (najmanje 80%), izrañen seminarski rad.




OBVEZNA LITERATURA:

• Grupa autora 1974/75: Geografija SR Hrvatske, Školska knjiga, Zagreb,.

• Njegač, D. 2004: Geografija Hrvatske (interna skripta), Zagreb

• Odabrani članci iz geografskih časopisa (Hrvatski geografski glasnik, Acta Geographica Croatica,

Geoadria, Geografski horizont)


• Veliki atlas Hrvatske, Mozaik knjiga, Zagreb, 2002.

• Odabrani članci iz geografskih časopisa (Hrvatski geografski glasnik, Acta Geographica Croatica,

Geoadria, Geografski horizont)

NAPOMENA: -

NAZIV PREDMETA: Geografija Europe

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Ivo Nejašmić, redoviti profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:


GODINA STUDIJA: 4

SEMESTAR STUDIJA: 8




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 15 (33%) nastavnik


ECTS BODOVI: 3



Opći cilj je spoznati geografske posebnosti Europe, prirodogeografska obilježja i sociogeografske značajke.

Težište poučavanja je na procesima integracije, ulozi Europe u globalnom razvoju i regionalnim

disparitetima.

Studenti trebaju steći osnovna znanja o matičnom kontinentu, njegovoj geografskoj transformaciji i

valorizaciji.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Posebnosti i značenje Europe.

2. Procesi europskih integracija.

3. Prirodnogeografska obilježja.

4. Stanovništvo.

5. Naselja i urbanizacija.

6. Struktura energetskih izvora.

7. Gospodarski razvoj.

8. Europa kao žarište globalnog razvoja.

9. Regionalni razvoj i regionalno diferenciranje Europe.

10. Regije pojedinih zemalja.


Tijekom seminara (15 sati) studenti obrañuju pojedine relevantne teme, izlažu pred ostalim studentima i vode

raspravu; radi se u skupinama po tri studenta.


Uvjet za potpis i pristup ispitu je nazočnost na seminarima (najmanje 80% sati), kontinuirani rad i ispunjene

sve obveze. Bilješka o radu na seminarima utjecat će na konačnu ocjenu.


Pismeni i usmeni ispit. Studenti moraju zadovoljiti na pismenom ispitu da bi mogli pristupiti usmenom.


Urednost pohañanja seminara i ispunjene obveze do 10% + pismeni ispit 40% + usmeni ispit 50% .

OBVEZNA LITERATURA:

• Atlas Europe, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1997.

• Cacciari, M. 1996.: Geo-filozofija Europe, Ceres, Zagreb

• Livi-Bacci, M. 2000.: The Population of Europe, Blackwell, Oxford

• Minshull, G.N. 1990.: The New Europe into the 1990s, Hodder&Stoughton, London

• Narodi Europe,- The Times, Zagreb: Naklada Zadro, Biblioteka Priručnici, 1997.


• Relevantni članci objavljeni u domaćim i inozemnim znanstvenim časopisima: Hrvatski geografski

glasnik, Geoadria, Acta Geographica Croatica, Migracijske i etničke teme, Sociologija sela, Population,

Population Geography, Europa Regional

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Metodika nastave geografije I

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof. dr. sc. Zoran Curić, izv. profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:


GODINA STUDIJA: 5

SEMESTAR STUDIJA: 9



IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar - -


ECTS BODOVI: 5

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Pedagogija, Psihologija odgoja i obrazovanja i

Didaktika


Cilj predmeta je pripremiti studene za samostalno izvoñenje nastave geografije u osnovnim i srednjim

školama. Studenti će se upoznati s osnovnim znanjima o geografiji kao školskom predmetu, naučit će

rukovati nastavnim sredstvima i pomagalima, svladat će tradicionalne nastavne metode i suvremene

didaktičke strategije u nastavi geografije. Takoñer će se osposobiti za izradu priprema za nastavu, upoznati

rad s pedagoškom dokumentacijom te samostalno izvoditi nastavu u osnovnim i srednjim školama.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvodno predavanje

2. Geografija kao nastavni predmet

3. Suvremeni koncept školske geografije

4. Ciljevi i psihološke pretpostavke nastave geografije

5. Planovi i programi nastave geografije

6. Nastavna sredstva i pomagala

7. Multimedija u nastavi geografije

8. Oblici rada u nastavi geografije

9. Nastavne metode

10. Terenski rad i ekskurzije u nastavi geografije

11. Kritičko mišljenje u nastavi geografije

12. Načela u nastavi geografije

13. Organizacija nastavnog sata

14. Godišnji izvedbeni programi u nastavi geografije

15. Rad s darovitim učenicima

16. Pismena priprema za izvoñenje nastavnog sata

17. Provjeravanje i ocjenjivanje učenika

18. Nastup, retorika i neverbalno ponašanje predavača

19. Pedagoška dokumentacija

20. Zakonodavstvo o školstvu u Republici Hrvatskoj


Pohañanje nastave, kontinuirano praćenje rada i postignuća studenata, kolokviji (pismeni i usmeni)


Najmanje 80% nazočnosti na predavanjima, položeni kolokviji.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeno i usmeno


Urednost pohañanja predavanja 10% + kolokviji 30% + ispit (pismeni i usmeni) 60%

OBVEZNA LITERATURA:

• Brazda, M., 1985: Terenski rad i ekskurzije u nastavi geografije, priručnik za nastavnike, Školska

knjiga, Zagreb

• Matas, M., 1998: Metodika nastave geografije, drugo izdanje, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb


• Brazda, M., 1983: Metode rada s audiovizualnim sredstvima u nastavi zemljopisa, priručnik za

nastavnike, Školska knjiga, Zagreb

• Curić, Z., 2000: Suvremeni koncept školske geografije, zbornik radova 2. hrvatskoga geografskog

kongresa, Hrvatsko geografsko društvo, Zagreb, 53-60

• Curić, Z., 2001: Multimedija u nastavi geografije, Metodika broj 2-3 (2001), vol. 2., Učiteljska

akademija Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 251-256

• Curić, Z., 2003: Prilog koncepciji metodičkog priručnika za nastavnike zemljopisa, Metodika broj 7

(2/2003), vol. 4., Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 211-223

• Dužanec, I., 1993: Problemska nastava-suvremena nastava geografije, Geografski horizont 2, Zagreb

• Glasnović, M., Curić, Z., 2003: Verbalne metode u nastavi geografije, Metodika broj 6 (1/2003), vol. 4.,

Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 96-110

• Husanović-Pejnović, D., 1997: Kreativnost u nastavi geografije, Geografski horizont, br. 2, Zagreb

• Husanović-Pejnović, D., 1991: Didaktičko-metodički temelji spiralno-progresivnog programa na

izabranim primjerima iz reljefa, Geografski horizont 1, Zagreb

• Kekuš, M., 1995: Što znači misliti geografski?, Geografski horizont 1, Zagreb

• Knežević, R., 1992: Ispitivanje i ocjenjivanje učenika u nastavi geografije, Geografski horizont 1,

Zagreb

• Krželj, B., 1987: Korelacija geografije s ostalim nastavnim predmetima, Školska knjiga, Zagreb

• Malkoč, I., 1981: Programirana nastava geografije, priručnik za nastavnike, Školska knjiga, Zagreb

• Matas, M., 2001: Geografski pristup okolišu, Visoka učiteljska škola, Petrinja

• Matijević, M., 2004: Ocjenjivanje u osnovnoj školi, TIPEX, Zagreb

• Nikolić, G., 1995: Praktični priručnik za predavače, Školske novine, Zagreb

• Pavić, S., 1999: Internet za geografe, Geografski horizont, br. 1-2, Zagreb

• Pavić, R., 1969: Nekoliko primjera primjene direktne grafičke metode, Geografski horizont 1-2, Zagreb

• Pavić, R., 1970: Još o praktičnoj primjeni grafičkih metoda, Geografski horizont 1-2, Zagreb

• Roberts, M., 2000: Korištenje dijapozitiva u nastavi geografije – poticaj aktivnom učenju, Geografski

horizont, br. 1-2, Zagreb

• Vuk, R., 1998: Primjer obrade nastavne jedinice ''Prirodno kretanje – reprodukcija stanovništva'',

Geografski horizont, br. 1, Zagreb

• Zakoni i pravilnici o školstvu

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Metodika nastave geografije II

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof. dr. sc. Zoran Curić, izv. profesor Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:

Diplomski nastavnički jednopredmetni studij geografije


GODINA STUDIJA: 5

SEMESTAR STUDIJA: 10



IZVOðAČ NASTAVE





ECTS BODOVI: 5

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Metodika nastave geografije I


Cilj predmeta je pripremiti studene za samostalno izvoñenje nastave geografije u osnovnim i srednjim

školama. Studenti će naučiti rukovati nastavnim sredstvima i pomagalima, osposobit će se za izradu

priprema za nastavu, upoznati rad s pedagoškom dokumentacijom te samostalno izvoditi nastavu u osnovnim

i srednjim školama.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvodno predavanje

2. Izrada planova i programa za nastavu geografije

3. Rukovanje nastavnim sredstvima i pomagalima

4. Primjena multimedije u nastavi geografije

5. Suvremene didaktičke strategije u nastavi geografije

6. Priprema i realizacija terenskog rada i ekskurzija u nastavi geografije

7. Izrada godišnjih izvedbenih programi u nastavi geografije

8. Pismene pripreme za izvoñenje nastavnog sata

9. Voñenje pedagoške dokumentacije


Pohañanja nastave, seminarski radovi (pismeno i usmeno), pripreme za nastavu, projektni zadaci i vježbe za

izvoñenje nastave.


Najmanje 80% nazočnosti na predavanjima i seminarima, izrañen seminarski rad, obavljene metodičke

vježbi.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeno i usmeno


Urednost pohañanja predavanja 10% + vježbe 20% + seminar 20% + ispit (pismeni i usmeni) 50%

OBVEZNA LITERATURA:

• Brazda, M., 1985: Terenski rad i ekskurzije u nastavi geografije, priručnik za nastavnike, Školska knjiga,

Zagreb



• Brazda, M., 1983: Metode rada s audiovizualnim sredstvima u nastavi zemljopisa, priručnik za

nastavnike, Školska knjiga, Zagreb



• Dužanec, I., 1993: Problemska nastava-suvremena nastava geografije, Geografski horizont 2, Zagreb

• Glasnović, M., Curić, Z., 2003: Verbalne metode u nastavi geografije, Metodika broj 6 (1/2003), vol. 4.,

Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 96-110

• Husanović-Pejnović, D., 1997: Kreativnost u nastavi geografije, Geografski horizont, br. 2, Zagreb

• Kekuš, M., 1986: Rad sa zemljopisnom kartom u osnovnoj školi, Geografski horizont 1-2, Zagreb

• Kekuš, M., 1995: Što znači misliti geografski?, Geografski horizont 1, Zagreb

• Knežević, R., 1992: Ispitivanje i ocjenjivanje učenika u nastavi geografije, Geografski horizont 1,

Zagreb

• Krželj, B., 1987: Korelacija geografije s ostalim nastavnim predmetima, Školska knjiga, Zagreb

• Malkoč, I., 1981: Programirana nastava geografije, priručnik za nastavnike, Školska knjiga, Zagreb

• Matijević, M., 2004: Ocjenjivanje u osnovnoj školi, TIPEX, Zagreb

• Nikolić, G., 1995: Praktični priručnik za predavače, Školske novine, Zagreb


• Pavić, R., 1969: Nekoliko primjera primjene direktne grafičke metode, Geografski horizont 1-2, Zagreb

• Pavić, R., 1970: Još o praktičnoj primjeni grafičkih metoda, Geografski horizont 1-2, Zagreb

NAPOMENA:

NAZIV KOLEGIJA: Geologija

AUTOR(I) PROGRAMA:

Mr.sc. Dražen Kurtanjek, viši predavač, Geološki odsjek, PMF-a, Zagreb

Dr.sc. Ervin Mrinjek, docent, Geološki odsjek PMF-a, Zagreb

Dr.sc. Damir Bucković, docent, Geološki odsjek, PMF-a, Zagreb

NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA:

Objedinjeni nastavnički studij geografije - drugi predmet (povijest / biologija)

GODINA STUDIJA: 2

SEMESTAR STUDIJA: 3


OBLIK NASTAVE SATI TJEDNO

(i udio od ukupne satnice u %) IZVOðAČ NASTAVE

predavanja 23 (50%) nastavnik

vježbe 22 (50%) nastavnik

seminar - -

Predmetna terenska nastava

- -

ECTS BODOVI : 5



Usvajanje temeljnih pojmova i zakonitosti iz područja mineralogije i petrologije. Upoznavanje s genezom,

svojstvima i upotrebom minerala i stijena. Razvijanje vještina (terenskih i laboratorijskih) prepoznavanja i

determinacije minerala i stijena. Upoznati studente s osnovnim pojmovima i zakonitostima iz geologije,

granama, tj. područima kojim se geologija bavi usko povezana s ostalim prirodnim znanostima. Upoznati

studente sa grañom i meñusobnim odnosima kronostratigrafskih (stijenskih) jedinica koje su prisutne na

prostoru Republike Hrvatske.

NASTAVNI SADRŽAJI :

1. Mineral-definicija; pravilna unutrašnja graña; kristalizacija; vanjski izgled kristala; kristalni sustavi;

elementi simetrije na kristalu

2. Kemijska svojstva minerala (sastav, izomorfija, polimorfija); mineraloidi; fizička svojstva minerala

(tvrdoća, čvrstoća, gustoća, kalavost, lom, boja, sjaj, toplinska, električna i magnetna svojstva);

sistematika minerala

3. Magmatske stijene (graña Zemlje; porijeklo i sastav magme; geneza; teksturne i strukturne

karakteristike; sastav; klasifikacije)

4. Sedimentne stijene (sedimentni ciklus - trošenje, erozija, transport, taloženje, litifikacija; teksturne i

strukturne karakteristike; sastav; klasifikacije).

5. Metamorfne stijene (osnovni čimbenici metamorfnih procesa - tlak, temperatura, kemijski aktivni fluid),

tipovi metamorfizma; sastav i klasifikacije)

6. Geološke strukture

7. Gravitacijska premještanja

8. Krš i krške vode

9. Ledenjaci i glacijalni okoliši

10. Oceani i oceansko dno

11. Okoliši delta i obala

12. Planinski pojasevi i kontinentalna kora

13. Podzemne vode i izvori

14. Potresi

15. Pustinje i eolske dine

16. Tektonika ploča

17. Unutrašnjost Zemlje

17.1. Razvoj Karbona i Perma u Dinaridima

17.2. Razvoj Trijasa u Dinaridima

17.3. Razvoj Jure u Dinaridima;

17.4. Razvoj Krede u Dinaridima;

17.5. Razvoji Paleogena i Neogena u Dinaridima

OBAVEZE STUDENATA U NASTAVE I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA : kolokvij, samostalni rad

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): redovito izvršenje obaveza

NAČIN POLAGANJA ISPITA : rezultati kolokvija, usmeni ispit


OBAVEZNA LITERATURA :

• Tajder, M. i Herak, M. 1972: Petrologija i geologija. Školska knjiga, Zagreb.

• Vrkljan, M. 2001: Mineraolgija i petrologija. Osnove i primjena. RGNF, Zagreb

• Herak, M.1990: Geologija. Školska knjiga, Zagreb

• Mrinjek, E. 2004: Geologija (skripta), Zagreb

DOPUNSKA LITERATURA :

• Thompson, G.R. & Turk, J. 1999: Earth Science and the Environment. Harcout Brace College

Publishers, Orlando.

• Stanley, S.M. 1989: Earth and Life Through Time. W. H. Freeman and Co.

• Plummer, C.C., McGeary, D., Carlson, D.H. 2001: Physical Geology. McGgraw-Hill Higher Education

• Press, F., Sieer, R., Grotzinger, J., Jordan, T.H. 2003: Understanding Earth. W.H. Freeman and

Company, New York

NAPOMENA: -

NAZIV PREDMETA: Teorijski pristupi i koncepti u geografiji

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr. sc. Laura Šakaja, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:

Nastavnički objedinjeni studij geografija - povijesti

GODINA STUDIJA: izborno

SEMESTAR STUDIJA: izborno




IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 8 (13%) nastavnik


ECTS BODOVI: 3


NASTAVNI CILJEVI (KOJE SE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE RAZVIJAJU):

Cilj je kolegija ponuditi studentima znanje za samostalnu orijentaciju unutar geografske discipline i praćenje

njezinog razvoja. Studenti će se upoznati s koncepcijama koje su bile najpoticajnije za geografiju druge

polovice 20. st. Razvijat će se sposobnost kritičkog mišljenja, odnosno sposobnost kompleksnijega

sagledavanja geografskoga znanja.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Geografija u sustavu znanstvenih disciplina.

2. Kratak pregled razvoja geografskih koncepcija do razdoblja kvantitativne revolucije.

3. Kvantitativna geografija: postignuća i slabosti.

4. Topološki modeli - geometrija kao logika prostora.

5. Simulacija procesa i teorija igara.

6. Sistemi, diskontinuiteti u njima i teorija katastrofa.

7. Teorija kaosa i fraktali.

8. Teorijske osnove biheviorističke geografije.

9. Ograničavajući faktori prostornog ponašanja.

10. Time-geography.

11. Koncepti i metode humanističke geografije.

12. Strukturalizam, marksizam i istraživanje socijalne nejednakosti.

13. Političko-ekonomski pristupi neomarksističke geografije.

14. Strukturalizam i nova regionalna geografija.

15. Teoretičari postmodernizma i reafirmacija geografije u društveno-humanističkim znanostima.

16. Feministička teorija i geografija roda.

17. Teorijski pravci i promjena geografskih koncepata (prostor, mjesto, regija, kulturni pejzaž).


Seminarski rad sa zajedničkom diskusijom

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Seminarski rad

NAČIN POLAGANJA ISPITA:Pismeni, a nakon toga usmeni


Urednost pohañanja predavanja 10% + seminar 20% + ispit 70%

OBVEZNA LITERATURA:

• Holt.Jensen, A, 2001.: Geography, History and Concepts, A Students' Guide. Sage Publications London

– pojedina poglavlja.

• Vresk, M., 1997.: Uvod u geografiju: razvoj, struktura, metodologija., Školska knjiga Zagreb - pojedina

poglavlja.

• Holloway, S.L., Rice, S.P. and Valentine, G., 2003.: Key Concepts in Geography.,Sage Publications,

London – pojedina poglavlja.


• Peet, R., 1998.: Modern Geographical Thought,Malden, Blackwell

• Članci iz odgovarajućih časopisa

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Principi regionalizacije


Prof.dr.sc. Borna Fuerst-Bjeliš, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a Zagreb

NAZIV STUDIJA:

Nastavnički objedinjeni dvopredmetni studij geografija – povijesti





IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 23(50%) asistent


ECTS BODOVI: 3

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI:


Upoznavanje studenata s pojmom i tipovima regija, te pojmovima kao što su regionalizam, regionalni razvoj

i regionalizacija. Uvoñenje u smisao i osnovne principe regionalizacije.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Pojam regije.

2. Definicije i tipovi regija.

3. Homogene i nodalne regije.

4. Regionalno razgraničenje.

5. Tradicionalne regije.

6. Regija kao središnji/problemski koncept u geografiji.

7. Regionalizacija, regionalizam, regionalni razvoj.

8. Principi regionalizacije.

9. Pristupi i studije geografske regionalizacije u Hrvatskoj.

10. Europa regija.

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Uredno pohañanje nastave,

jedan seminarski rad (pismeno i usmeno).

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Najmanje 80% nazočnosti na seminarima, izrañen seminarski rad.




OBVEZNA LITERATURA:

• Država, regije, regionalni razvoj, Društvena istraživanja 1/god.1 (1992), br. 1, 1-212.

• Paasi, A., 1986: The Institutionalization of regions: a theoretical framework for understanding the

emergence of regions and the constitution of regional identity, Fennia 164:1, 106-146.

• Rogić, V., 1963: Geografski koncept regije, Geografski glasnik 25, 113-119.

• Rogić, V., 1983: Nacrt uvjetno-homogene regionalizacije SR Hrvatske, Geografski glasnik 45, 75-89.

• Rogić, V., 1984: Jednostavnost i fleksibilnost koncepta nodalno-funkcionalne diferencijacije SR

Hrvatske, Geografski glasnik 46, 75-80.

• Scargill, I., 1995: Planning the Regions: a European Perspective, Sistema Terra - Remote Sensing and

the Earth, IV:3, 18- 27.


• Fuerst-Bjeliš, B., 1996: Pristup definiciji prostornog pojma tradicionalne regije, Geografija u funkciji

razvoja Hrvatske, zbornik radova I. Hrvatskog geografskog kongresa, 326-331. Zagreb.

• Nir, D., 1990: Region as a Socio-environmental System, An Introduction to a Systemic Regional

Geography, The GeoJournal Library, Kluwer Academic Publishers, Dordrecht-Boston-London.

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Regionalna klimatologija


NAZIV STUDIJA:






IZVOðAČ NASTAVE



Seminar 10 (22%) nastavnik i asistent


ECTS BODOVI: 3

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Klimatologija


Cilj kolegija je ukazati na uzroke i posljedice različitosti klima izmeñu pojedinih geografskih širina kao i

specifičnosti klima pojedinih kontinenata. To omogućuje studentima zaključivanje o posljedicama klimatskih

različitosti u različitim dijelovima svijeta. Nužno je uzeti u obzir i procese koji su prethodili današnjoj klimi,

kao i današnje procese na temelju kojih se mogu predvidjeti scenariji za budućnost.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Regionalna klima: mikroklima, lokalna klima, mezoklima, makroklima

2. Klimatske klasifikacije

2.1. Empirijske i genetske klasifikacije

2.2 Köppenova klasifikacija

2.3.Thornthwaitova klasifikacija

3. Klime u niskim geografskim širinama

3.1. Klimatski elementi

3.2. Deforestacija

3.3. Dezertifikacija

3.4. Globalno zatopljenje

3.5. Klimatski tipovi

4. Klime u umjerenim širinama


4.2. Cirkulacija zraka

4.3. Klimatski tipovi

4.4. Kontinentalnost i maritimnost

5. Klime u visokim geografskim širinama


6. Klime kontinenata

6.1. Klima Europe

6.2. Klima Azije

6.3. Klima Sjeverne Amerike

6.4. Klima Južne Amerike

6.5. Klima Afrike

6.6. Klima Australije

7. Globalni utjecaji i regionalne promjene


Nazočnost predavanjima i seminarima , nazočnost vježbama, izrada i izlaganje jednog seminarskog rada

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): 80% nazočnosti na vježbama i seminarima, izrañene sve vježbe

predviñene programom (maks. 10), izrada jednog seminarskog rada

NAČIN POLAGANJA ISPITA:Usmeno


Ispit 80% + seminar 20%

OBVEZNA LITERATURA:

• Lamb, H. H. 1995: Climate, History and the Modern World. Routledge

• Oliver, J. E., J. J. Hidore 2002: Climatology: An Atmospheric Science. Prentice Hall. New Jersey.

• Šegota, T., A. Filipčić, 1996: Klimatologija za geografe, III. prerañeno izdanje. Udžbenici Sveučilišta u

Zagrebu, Školska knjiga, Zagreb, 471 str.

• Watson, R. T. (ed.), M. C. Zinyowera (ed.), R. H. Moss (ed.) 2001: The Regional Impacts of Climate

Change: An Assessment of Vulnerability. Cambridge Univ. Press


• Relevantni članci iz časopisa: International Journal of Climatology, Theoretical and Applied

Climatology, Weather, Geographische Rundschau, Nature

NAPOMENA: Poželjno pasivno poznavanje engleskog jezika.

NAZIV PREDMETA: Klima Hrvatske


NAZIV STUDIJA:






IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe 15 (33,3%) asistent

Seminar 15 (33,3%) nastavnik i asistent


ECTS BODOVI: 3



Cilj kolegija je primijeniti stečenu sposobnost geografske interpretacije rezultata klimatoloških istraživanja

na konkretnom prostoru, tj. na primjeru Hrvatske. Koristeći znanja o klimatskim elementima i utjecaju

klimatskih faktora na klimatske elemente studenti bi savladavanjem gradiva ovog kolegija morali znati

objasniti kakve su karakteristike klime u Hrvatskoj, zašto postoje razlike klime izmeñu raznih dijelova

Hrvatske, kolike su te razlike i kakve su geografske posljedice tih razlika. Uz to studenti primjenjuju osnovne

grafičke i statističke klimatološke metode kao i svrsishodno korištenje literature.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Klimatski položaj Hrvatske

1.1. Opći klimatski utjecaji

2. Energetika atmosferskih procesa

2.1. Radijacija

2.2. Temperatura zraka

3. Cirkulacija zraka

3.1. Raspodjela tlaka zraka

3.2. Zračne mase i fronte

3.3. Sekundarna cirkulacija zraka

3.4. Utjecaj opće cirkulacije na strujanja u Hrvatskoj

3.5. Glavni vjetrovi u Hrvatskoj

4. Vodena para iproizvodi kondenzacije

4.1. Vlažnost zraka

4.2 Naoblaka

4.3. Padaline

5. Klimatska regionalizacija Hrvatske

6. Promjene klime i izdizanje morske razine


Nazočnost predavanjima i seminarima , nazočnost vježbama, izrada i izlaganje jednog seminarskog rada


80% nazočnosti na vježbama i seminarima, izrañene sve vježbe predviñene programom (maks. 15), izrada i

izlaganje jednog seminarskog rada

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeno



OBVEZNA LITERATURA:

• Šegota, T., A. Filipčić, 1996: Klimatologija za geografe. III, prerañeno izdanje. Udžbenici Sveučilišta u

Zagrebu. 471 str. Školska knjiga, Zagreb.

• Šegota, T., A. Filipčić, 1991: Arheološki i geološki pokazatelji holocenskog položaja razine mora na

istočnoj obali Jadranskog mora. Rad HAZU, Razred za prirodne znanosti, knj. 25, 149-170.

• Šegota, T., A. Filipčić, 1991: Periodička i aperiodička dnevna amplituda temperature zraka u Zagrebu.

Radovi Geografskog odjela PMF-a 26, 17-34. (GEOBASE i Geo Abstracts))

• Šegota, T., A. Filipčić, 1992: Godišnja amplituda temperature zraka u Zagrebu. Acta Geographica

Croatica 27, 107-124. (GEOBASE i Geo Abstracts))

• Filipčić, A., 1992: Neolitsko naselje Danilo kod Šibenika i razina Jadranskog mora. Geografski glasnik

54, 33-4.

• Filipčić, A., 1993: Reducirane temperature zraka u Hrvatskoj. Acta Geographica Croatica 28, 149-160.

• Filipčić, A., 1994: Anomalija temperature zraka u Hrvatskoj. Acta Geographica Croatica 29, 45-56.

• Filipčić, A., 1998: Klimatska regionalizacija Hrvatske po Köppenu za standardno razdoblje 1961.-1990.

u odnosu na razdoblje 1931.-1960. Acta Geographica Croatica 33, 1-15.

• Filipčić, A., 2000/2001: Razgraničenje Köppenovih klimatskih tipova Cf i Cs u Hrvatskoj. Acta

Geographica Croatica 35, 7-18.


• Relevantni članci iz časopisa: Radovi Geografskog odsjeka PMF-a/Acta Geographica Croatica, Hrvatski

geografski glasnik, Geoadria.

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Geografija mora

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Danijel Orešić, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar - -


ECTS BODOVI: 3



Cilj kolegija je usvajanje osnovnih znanja o moru i njegovom geografskom značenju. U prirodogeografskom

dijelu naglasak je na tumačenje i posebno geografske posljedice globalne i regionalne raspodjele glavnih

prirodnih obilježja mora. Razvija se svijet o ekološkoj važnosti mora. U društvenogeografskom dijelu cilj je

razumijevanje historijskogeografskog, prometnog, gospodarskog i geopolitičkog značenja mora.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Geografija mora u sklopu znanosti o moru

2. Geografska raspodjela kopna i mora na Zemlji. Promjene razine mora

3. Reljef dna mora

4. Kemijski sastav mora, geografska i dubinska raspodjela saliniteta

5. Geografska i dubinska raspodjela temperature mora

6. Odnos temperature, slanoće i gustoće mora

7. Led u moru

8. Atmosfersko-oceanska interakcija

9. Horizontalna cirkulacija mora

10. Vertikalna cirkulacija mora

11. Cirkulacija u oceanima i morima

12. ENSO

13. Valovi

14. Morske mijene

15. Kruženje tvari i energije u moru, rasprostranjenost života u moru

16. Raspodjela primarne organske produkcije u moru

17. Prirodogeografske značajke obala, tipovi obala, estuariji, delte

18. Uključivanje mora (oceana) u razvojne tokove ljudskog društva

19. Meñunarodne pravne odredbe o moru, granice i interesne zone

20. Ribarstvo i marikultura, mogućnosti i ograničenja

21. Eksploatacija nafte, zemnog plina i drugih ruda iz podmorja

22. More - izvor energije

23. Litoralizacija. Pomorstvo, svjetske luke, pomorska trgovina

24. Vojnostrateška uporaba mora

25. Onečišćenje mora, onečišćenja naftom, ostali polutanti

26. Turizam i more

27. Plansko upravljanje morem, obalom i priobaljem

28. Geografska regija hrvatskog Jadrana.


Pohañanje nastave, pismeno polaganje najmanje četiri kolokvija.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Nazočnost na 66% predavanja, položeni kolokviji.


Pismeno i usmeno (prolaz na pismenom je uvjet za pristupanje usmenom ispitu).


Urednost pohañanja i aktivnost u nastavi do 10% + kolokvji 20% + pismeni ispit 30% + usmeni ispit 40%

OBVEZNA LITERATURA:

• Riñanović, J. (1993.): Hidrogeografija. II. izdanje. Školska knjiga, Zagreb, 215 str.

• Thurman, H. V. i Burton, E. A. (2001.): Introductory oceanography. 9th edition. Prentice Hall, New

Jersey, 554 str.


• Sverdrup, K. A., A. C. Duxbury, A. B. Duxbury (2003.) An Introduction to the World's Oceans. Seventh

edit. McGraw-Hill, New York etc., 521 str.

• Kelletat, D. (1999.) Physische Geographie der Meere und Küsten. 2. auflage. Teubner Studienbücher

Geographie, Stuttgart, 258 str.

• Gierloff-Emden, H. G. (1980.): Geographie des Meeres Oceane und Küsten. Walter de Gruyter, Berlin -

New York, u dva sveska: Teil 1 str. 1-761, Teil 2 str. 767-1310

• Riñanović, J. (2002.): Geografija mora. Hrvatski zemljopis, Bibliotheka Geographia Croatica, Zagreb,

214

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Urbani sistemi svijeta

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Dražen Njegač, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a,

Zagreb

NAZIV STUDIJA:






IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 3

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Urbana geografija


spoznaja o urbanim sistemima svijeta, njihovim različitostima i razvoju tijekom vremena. Studenti moraju

biti sposobni samostalno primjenjivati teorijske modele te statističkim i kartografskim metodama analizirati

prostorne, hijerarhijske i vremenske specifičnosti urbanih sistema u svijetu.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Pojam i obilježja urbanih sistema.

2. Metode analize urbanih sistema.

3. Faze razvoja urbanih sistema.

4. Regionalne specifičnosti razvoja urbanih sistema.

5. Kulturno-genetska obilježja gradova.

6. Razvoj urbanog sistema Hrvatske.

7. Urbani sistem i integracija Europe.

8. Globalni urbani sistem.







OBVEZNA LITERATURA:

• Vresk, M. 2002: Razvoj urbanih sistema u svijetu – geografski pregled, drugo, prerañeno izdanje,

Školska knjiga, Zagreb


• Pacione, M. 2001: Urban Geography – A Global Perspective, Routledge

• Taylor, P.J. 2004.: World City Network – A Global Urban Analysis, London

• Odabrani članci iz domaćih i stranih geografskih časopisa (Hrvatski geografski glasnik, Acta

Geographica Croatica, TESG, Geographische Rundschau, Cities...)

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Prometna geografija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr. sc. Milan Ilić, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar - -

Predmetna terenska nastava 10 (22 %) nastavnik i asistent

ECTS BODOVI: 3

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: –


Opći cilj je upoznavanje prometne geografije kao znanstvene discipline koja objašnjava nastanak, razvoj, oblike

i odvijanje prometa, te njegov utjecaj na prostorne i strukturne promjene. Studenti će upoznati glavne metode

prometno-geografskog istraživanja, razvoj pojedinih vrsta prometa i njihov utjecaj na gospodarski razvoj i dr.

aspekte društvenog života (migracije, slobodno vrijeme i sl.). Poseban naglasak daje se proučavanju prometnog

sustava Hrvatske i njegovoj integraciji u europski prometni sustav, te ulozi prometa u suvremenim

globalizacijskim procesima.

Studenti će moći provesti osnovnu analizu prometne mreže na nekom području i znati objasniti uzročno-

posljedične veze prometa i drugih gospodarskih djelatnosti.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Prometna geografija, objekt i cilj istraživanja.

2. Metode prometno-geografskog istraživanja.

3. Podjela prometa, razvoj i značajke pojedinih vrsta prometa.

4. Promet i organizacija prostora.

5. Promet i gospodarski razvoj.

6. Značenje prometa u suvremenom svijetu i njegova uloga u globalizaciji.

7. Prometni sustav Hrvatske - faktori razvoja, osnovne značajke prometnih mreža i prometnih tokova.

8. Hrvatska i pan-europski prometni koridori.


Osim pohañanja predavanja na kojima će se pratiti njihova aktivnost u diskusijama, studenti trebaju: u manjim

grupama (4-5 sudionika) provesti istraživački mini-projekt koji uključuje razl. oblike terenskog rada, obradu

podataka i izradu izvještaja te prezentaciju rezultata rada


Prisustvovanje 66 % predavanja, uspješno proveden mini-projekt uključujući izradu izvještaja i prezentaciju.


Pismeni ispit u obliku testa, prolaz je uvjet za pristupanje usmenom ispitu.


Ispit 70 % + pohañanje i aktivnost na predavanjima 5 % + mini-projekt 25 %

OBVEZNA LITERATURA:

• Hoyle, B.S., R.D. Knowles (urednici), 1996: Modern Transport Geography, John Wiley &Sons

• White, H.P., M.L. Senior, 1983: Transport Geography, Longman Scientific & Technical

• Barke, M., 1986: Transport and Trade, Oliver & Boyd – odabrana poglavlja

• Taaffe, E.J., H.L. Gauthier, M.E. O'Kelly, 1996: Geography of Transportation, Prentice Hall – odabrana

poglavlja


• Relevantni članci iz časopisa: Journal of Transport Geography, TESG, Hrvatski geografski glasnik i dr.

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Industrijska geografija

NOSITELJI PROGRAMA:

Prof.dr.sc. Dragutin Feletar, redoviti profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

Prof.dr.sc. Zoran Stiperski, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 3

OBAVEZNO PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Ekonomska geografija

NASTAVNI CILJEVI: Sagledavanje prostornog rasporeda i smjerova kretanja faktora važnih za industriju

poput energije, proizvodnje ili financija. Razrañivanje procesa i kretanja koji mijenjaju industriju i svjetska

društva. Upoznavanjem sa stanjem industrije u pojedinim dijelovima Svijeta i Hrvatskoj

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvodno o industrijskoj geografiji;

2. Nastanak i razvoj industrije;

3. Doba industrije koje se temelji na intelektualnoj radnoj snazi;

4. Etape razvoja hrvatske industrije;

5. Procesi industrijalizacije, faktori lokacije industrije, industrije i regije, koncept održivog razvoja;

6. Upoznavanje procesa koji mijenjanju svijet - Globalna ekonomija – nastanak, njene granice, opravdanost;

Njemačka automobilska industrija u procesu globalizacije; Europska unija;

7. Nova ekonomija;

8. Upoznavanje s lokalnom ekonomijom - Irska, Silicijska dolina, Bavarska, Seattle, preporuke za vlade;

9. Upoznavanje s ekonomskim stanjem svijeta - Moć trojstva, slabost periferije: Latinska Amerika, Afrika,

Istočna Europa;

10. Upoznavanje s ekonomskim stanjem Hrvatske – položaj, razvijenost




NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni, usmeni

NAČIN OCJENJIVANJA: Individualni esej (12 %), grupni seminar (8 %), kolokvij (10 %), završni ispit (40

%), usmeni ispit – pitanje iz knjige (30 %). Svi elementi moraju biti pozitivni

OBVEZNA LITERATURA:


• Izabrati jednu od nekoliko ponuñenih knjiga:

• Barnes, T.J., Gertler, M.S., 2002: The new Industrial Geography, London

• Meier, J., Beck, R., 2000: Allgemeine Industrie Geographie, Stuttgart



NAPOMENA: -

NAZIV PREDMETA: Kulturna geografija

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Dr.sc. Laura Šakaja, docent, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:







IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 30 (67%) Nastavnik

Vježbe - -

Seminar 15 (33%) nastavnik / asistent


ECTS BODOVI: 3



Cilj kolegija je upoznati studente s osnovama kulturne geografije i njezinim problemskim poljima. Od

studenata se očekuje da uz kritički pristup usvoje predviñeni materijal te da razviju sposobnost analize

kulturnih konteksta i uloge prostora u njihovu oblikovanju. Studenti će se aktivno upoznati s metodama

kulturne geografije kroz pripremu seminarskog rada te u pisanom radu pokazati sposobnost prepoznavanja

socijalnih i kulturnih pojava i procesa ugrañenih u kulturne pejzaže.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Mjesto kulturne geografije u geografskoj znanosti.

2. Geografski aspekti jezika i religije.

3. Rase i rasizam.

4. Nacionalni stereotipi.

5. Etničnost i identitet u doba kulturne globalizacije i «deteritorijalizacije» kulture.

6. Sociokulturna nejednakost i prostor.

7. Problem «Drugoga»: geografski aspekti sociokulturnog isključenja (ekskluzije).

8. Žene u prostoru.

9. Mentalne slike prostora i prostorno ponašanje.

10. Od mentalne karte do imaginativne geografije.

11. Pejzaži kao sistemi socijalne reprodukcije.

12. Simbolički pejzaži.

13. Geografski aspekti potrošnje.

14. Metode u kulturnoj geografiji.

Seminar: Zagrebački pejzaži.


Jedan seminarski rad (esej) u pismenom obliku uz samostalno kratko izlaganje.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Izrañen seminarski rad

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni, a nakon toga usmeni.



OBVEZNA LITERATURA:

• Crang. M. 1998.: Cultural Geography. London: Routledge.

• Shurmer-Smith, P. (ed.) 2002: Doing Cultural Geography. London: Sage Publications.. – pojedina

poglavlja.

• Driver, F., Nash, K. i Cresswell, T., 1999: Social and Cultural Geographies, in: Cloke, P., Crang, Ph.

And Goodwin, M., Introducing Human Geographies, London: Arnold, 207-233.


• Pain, R. et al. 2001.: Introducing Social Geographies, London: Arnold

• Short J. R., Yeong-Hyun, K., 1999.: Cultural Globalization and the City, in: Short J. R. and Yeong-

Hyun, K. Globalization and the City. Longman, London

• Brice, W.C., 2002: The Geography of Language, in: Douglas, I.D., Haggett, R. and Robinson, M. (eds.)

Companion Enciclopedia of Geography, London: Routledge , 107-119.

• Parrinder, E.G., 2002: Religion: Nature and Origins, in: Douglas, I.D., Haggett, R. and Robinson, M.

(eds.) Companion Enciclopedia of Geography, London: Routledge, pp.120-136.

• Mitchell, D., 2000.: Cultural Geography: A Critical Introduction, Blackwell Publishers

• Jackson, P. And Penrose, J. (eds.) 1993.: Construction of Race, Place, and Nation. London: UCL Press

• Sibley, D., 1992: Outsiders in Society and Space, in: Anderson, K. and Gale, F., Inventing Places:

Studies in Cultural Geography, London: Longman, 107-122.

• Winchester, H. 1992: The Construction and Deconstruction of Women's role in the Urban Landscape, in:

Anderson, K. and Gale, F., Inventing Places: Studies in Cultural Geography, London: Longman, 139-

158.

• Jackson, P. Maps of Meaning. An Introduction to Cultural Geography. London: Routledge

• Odgovarajući članci u časopisima: Social and Cultural Geography, Hrvatski geografski glasnik, Revija

za sociologiju, Društvena istraživanja

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Politička geografija

NOSITELJI PROGRAMA:

Prof.dr.sc. Reinhard Henkel, redoviti profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

Prof.dr.sc. Zoran Stiperski, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA: Nastavnički objedinjeni studij geografije - povijesti






IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 3

OBAVEZNO PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: -

NASTAVNI CILJEVI: Sagledavanje političkih procesa u svijetu. Upoznavanjem s važnim političko-

geografskim stanjem važnim za Hrvatsku

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvodno o političkoj geografiji;

2. Status političke geografije;

3. Teorije razvoja i teorije svjetskih sistema;

4. Nacija, država i teritorij;

5. Politička geografija Europske unije;

6. Geografija izbora;

7. Globalizacija i svijet globalnih gradova




NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeni, usmeni

NAČIN OCJENJIVANJA:

Individualni esej (12 %), grupni seminar (8 %), kolokvij (10 %), završni ispit (40 %), usmeni ispit – pitanje

iz knjige (30 %). Svi elementi moraju biti pozitivni

OBVEZNA LITERATURA:


• Izabrati jednu od nekoliko ponuñenih knjiga:

• Hastings, A. 1997. The construction of nationhood. Ethnicity, religion and nationalism. Cambridge

Univ. Press.

• Hobsbawn, E. J.1993: Nacije i nacionalizam: program, mit, stvarnost. Novi Liber, Zagreb.

• Short, J. R 1993.: An introduction to political geography, 2nd ed. Rutledge, London, New York.

• Taylor, P. J. & Colin, F.2000: Political Geography. Wolrd-economy, nation-state & locality. 4th ed.

Pearson Education Ltd., Harlow;

• Wolkersdorfer, G.2001.: Politische und Geopolitik zwischen Moderne und Postmoderne.

Heidelberger Geographische Arbeiten 111.



NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: E-Škola


NAZIV STUDIJA:

Nastavnički objedinjeni dvopredmetni studij geografije – povijest






IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja - -

Vježbe - -



ECTS BODOVI: 3



Osposobiti studente, buduće nastavnike za rad s nadarenim učenicima, osposobljavanje studenata za

uključivanje Interneta u edukaciju i učenje na daljinu. Spremanje studenata za povezivanje sustava visokog

školstva i znanosti sa sustavom obrazaovanja u srednjim i osnovnim školama putem računalnih tehnologija.

NASTAVNI SADRŽAJI:

Sadražaji rada E-škole vežu se za sva geografska područja a konkretno se odnose na :

1 .Sudjelovanje u izradi mini znanstveni projekata u školama uključenim u projekt E škole (to

podrazumijeva pomoć učenicima pri npr. sastavljanju ankete, anketiranju, terenskom kartiranju i dr.).

2. Osmišljavanje novih projekata.

3. Odgovaranje na pitanja uz korištenje geografske literature, oblikovanje odgovora na učenička pitanja

postavljena preko weba i priprema za objavljivanje na webu.

4. Prikupljanje i prikazivanje (prezentiranje) aktualnih i posebno obrazovnih geografskih tema ili pak

zanimljivih linkova.


Sudjelovanje u izradi barem jednog mini projekta, odgovaranje na pitanja (minimalno 10), osmišljavanje

dvaju novih projekta i priprema triju zanimljivih geogrfskih prikaza za objavljivanje na stranicama E-škole.


Prisustvovanje seminarima (80%), i izvršavanje prethodno navedenih zadataka.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeni ispit


Urednost pohañanja seminara 10%, aktivnost na seminarima 10%, svaki se rad posebno ocjenjuje (rad na

mini projektu 10%, odgovori na pitanja 10%, osmišljavanje novih projekata i zanimljivih geografskih prikaza

40%, usmeni ispit 20 %.

OBVEZNA LITERATURA:

• Heinich R. et. al. 2001: Instructional Media and Technologies for Learning, Prentice Hall. p.432.

• Alessi S.M, Trollip S.R. 2000: Multimedia for Learning: Methods and Development, Allyn & Bacon,

p.580. 3 edition.

• http//hpd.botanic.hr./geo (Geografska e-škola, voditeljica: S. Faivre)


• Roblyer M.D. 1999: Integrating Educational Technology into Teaching. Prentice Hall. p.355. 2 edition.

• Gooden A.R. 1996: Computers in the Classroom: How Teachers and Students Are Using Technology to

Transform Learning. Jossey-Bass. p.192.

• Morrison G.R. et al. 1998: Integrating Computer Technology into the Classroom. Prentice Hall. p.379.

• Časopis - Teaching Geography

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Primjena računala u nastavi geografije


Prof.dr.sc. Zoran Curić, izvanredni profesor Geografski odsjek, PMF-a, Sveučilište u Zagrebu

Prof.dr.sc. Aleksandar Toskić, izvanredni profesor, Geografski odsjek, PMF-a, Sveučilište u Zagrebu

NAZIV STUDIJA:

Nastavnički objedinjeni dvopredmetni studij geografije - povijesti





IZVOðAČ NASTAVE



Seminar - -


ECTS BODOVI: 3

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Metodika nastave geografije I, Kartografija


Usvojiti znanja i vještine potrebne za primjenu računala u nastavi geografije. Usvojiti znanja koja su potrebna

da nastavnik može razmjenjivati informacije s učenicima elektroničkim putem. Osposobiti studente da kao

budući nastavnici pravilno koriste internet (posebno kao izvor podataka), digitalne karte i atlase. Naučiti

studente primijeniti pojedine programske pakete potrebne za prezentaciju nastavnih sadržaja ili za izradu

tematskih karata potrebnih za nastavu.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Novi aspekt komunikacije nastavnik-učenik.

2. Područja primjene računala u nastavi geografije.

3. Internet i njegovo korištenje. Napredno pretraživanje.

4. Internet u nastavi geografije.

5. Programirana nastava putem računala (interneta).

6. Elektronički portali za učenje.

1. Geografija na internetu.

2. Izvori podataka na internetu.

3. Digitalne karte i atlasi na internetu.

4. Programski paketi za obradu teksta, tablica i slika.

5. Programski paketi za stolnu kartografiju.

6. Programski paketi za prezentaciju.

Vježbe:

1. Korištenje interneta, pregled važnijih geografskih web stranica, izvora podataka.

2. Korištenje digitalnih karata i atlasa (korištenje atlasa Encarta World Atlas i elektroničkih atlasa na

internetu).

3. Izrada tematske karte.

4. Izrada prezentacije.


Redovito pohañanje nastave i izrada vježbi vezanih uz korištenje interneta, digitalnih karata i atlasa

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): 80% nazočnosti na vježbama. Izrada pet vježbi.



pismeni ispit 40% + usmeni ispit 60%.

OBVEZNA LITERATURA:

• Kraak, M. J., Brown, A. (ed.) (2001.): Web Cartography, developments and prospects, Taylor&Francis,

London






• Kartografija i geoinformacija, Časopis Hrvatskog kartografskog društva

• Geografski horizont, Časopis Hrvatskoga geografskog društva

• Hrvatski geografski glasnik, Časopis Hrvatskoga geografskog društva

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Mineralogija i petrologija

AUTOR(I) PROGRAMA : Mr.sc. Dražen Kurtanjek, viši predavač, Geološki odsjek, PMF-a, Zagreb

NAZIV DIPLOMSKOG STUDIJA:





OBLIK NASTAVE SATI TJEDNO IZVOðAČ NASTAVE

(upisati nastavnik ili asistent)

predavanja 30 (66,7%) nastavnik

vježbe 15 (33,3%) nastavnik

seminar - -

ECTS BODOVI : 3


CILJ KOLEGIJA: Usvajanje temeljnih pojmova i zakonitosti iz područja mineralogije i petrologije.

Upoznavanje s genezom, svojstvima i upotrebom minerala i stijena. Razvijanje vještina (terenskih i

laboratorijskih) prepoznavanja i determinacije minerala i stijena. Razvijanje sposobnosti kritičkog

vrednovanja mineraloško-petrološke problematike i njezine uloge u prirodoslovlju i općem obrazovanju.

NASTAVNI SADRŽAJI :

1. Uvod - uvodne napomene o kolegiju, organizacija nastave, program kolegija Mineralogija i petrologija;

definicije minerala i mineralogije; historijat mineralogije.

2. Pravilna unutrašnja graña; trodimenzionalna, kristalna rešetka; Bravais-ove jedinične ćelije

3. Materijalne čestice (atomi, ioni, miolekule); kemijske veze u kristalima; kristalizacija.

4. Kristalna struktura; koordinacijski broj i koordinacijski poliedri; veličina atoma i iona.

5. Vanjski izgled kristala; kristalni sustavi; elementi simetrije na kristalu; kristalne klase.

6. Kemijska svojstva minerala (sastav, izomorfija, polimorfija); mineraloidi.

7. Fizička svojstva minerala (tvrdoća, čvrstoća, gustoća, kalavost, lom, boja, sjaj, toplinska, električna i

magnetna svojstva).

8. Sistematika minerala

9. Magmatske stijene-uvod; graña Zemlje; porijeklo i sastav magme; tektonika ploča.

10. Teksturne i strukturne karakteristike magmatskih stijena; stadiji u kristalizaciji magme; sastav i

klasifikacija magmatskih stijena.

11. Sedimentne stijene-uvod; sedimentni ciklus (trošenje, erozija, transport, taloženje, litifikacija).

12. Teksturne i strukturne karakteristike sedimentnih stijena; sastav i klasifikacija sedimentnih stijena

(klastiti, biogeni i organski sedimenti, kemijski sedimenti, vulkanoklastični sedimenti, rezidualni

sedimenti).

13. Metamorfne stijene-uvod; osnovni čimbenici metamorfnih procesa (tlak, temperatura, kemijski aktivni

fluid), tipovi metamorfizma.

14. Sastav i klasifikacija metamorfnih stijena; metamorfni facijesi.

15. Metode odreñivanja i prepoznavanja minerala i stijena

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: kolokviji, seminari,

samostalni rad

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): izvršenje obaveza

NAČIN POLAGANJA ISPITA : usmeni ispit


kolokvij + seminar + usmeni ispit

OBAVEZNA LITERATURA):

• Tajder, M. i Herak, M. 1972: Petrologija i geologija. Školska knjiga, Zagreb.

• Vrkljan, M. 2001: Mineraolgija i petrologija. Osnove i primjena. RGNF, Zagreb.

DOPUNSKA LITERATURA :

• Thompson, G.R. & Turk, J. 1999: Earth Science and the Environment. Harcout Brace College

Publishers, Orlando.

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Geografija Jugoistočne Europe

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Dane Pejnović, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a,

Zagreb

NAZIV STUDIJA:






IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja 45 (100 %) Nastavnik

Vježbe - -

Seminar - -


ECTS BODOVI: 3



Opći cilj: znanja i sposobnosti za razumijevanje suvremene geoprostorne stvarnosti u najvećoj problemskoj

regiji suvremene Europe

Obrazovni ciljevi: znanja o prostornom pojmu i identitetu Jugoistočne Europe, geografskim specifičnostima

pojedinih država regije, oblicima njihove povezanosti s Hrvatskom te različitim položajem u okviru

europskih integracijskih procesa

Funkcionalni ciljevi: kauzalno, uzročno-posljedično, i kompleksno geografsko mišljenje

Odgojni ciljevi: interkulturalna i interkonfesonalna tolerancija, ljudska prava i odgoj za demokraciju

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Prostorni pojam Jugoistočne Europe, Balkana i Balkanskog poluotoka.

2. Geografski položaj, zajedništvo i raznolikost Jugoistočne Europe.

3. Prirodno-geografska obilježja.

4. Osnove povijesno-geografskog razvoja.

5. Društveno-geografska obilježja.

6. Teritorijalno-politički razvoj, socijalno-ekonomska obilježja i regionalna struktura država Jugoistočne

Europe (Rumunjska, Bugarska, Grčka, Albanija, Srbija i Crna Gora, Makedonija, Bosna i Hercegovina).

7. Usporedba i veze Hrvatske s pojedinim zemljama Jugoistočne Europe.

8. Države Jugoistočne Europe i europski integracijski procesi.


Redovito pohañanje nastave.


Najmanje 80% nazočnosti na predavanjima.



Urednost pohañanja predavanja 10% + pismeni ispit 40% + usmeni ispit 50%.

OBVEZNA LITERATURA:

• Atlas Europe (ur. M. Klemenčić), Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1997

• Interpreting the Balkans, Geographical Intelligence Paper, No 2, Royal Geographical Society, London,

1995

• Carter W. F. i Norris T. H., 1996: The changing shape of the Balkans, UCL Press

• Natek K. i Natek M., 2000: Države svijeta 2000, Mozaik knjiga, Zagreb

• Rogić, V. 1982: Regionalna geografija Jugoslavije, knj. I. (Prirodna osnova i historijska geografija),

Školska knjiga, Zagreb

• Todorova M., 1999: Imaginarni Balkan. Biblioteka XX vek, 103 (ur. I. Čolović), Beograd

DOPUNSKA LITERATURA

• Džaja M. S., 1992: Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine: Predemancipacijski period

1463-1804, Svjetlost, Sarajevo

• «Jugoistočna Europa 1918.-1995.», meñunarodni znanstveni skup (Zadar, 28.-30. 9. 1995.), Hrvatska

matica iseljenika, 1996

• Klemenčić M., 1991: Novija historijsko-geografska osnovica izvanjskih i unutarnjih granica Jugoslavije

s posebnim osvrtom na granice Hrvatske, Političko-geografska i demografska pitanja Hrvatske, Savez

geografskih društava Hrvatske, Posebna izdanja sv. 8, Zagreb

• Krpan S., 1990: Hrvati u Rekašu kraj Temišvara, Kulturno-prosvjetni sabor Hrvatske, Kršćanska

sadašnjost, Zagreb

• Meyerfeld M., 1996: Demographische Transformationsprozesse in Bulgarien, Europa Regional 1, 24-31

• Doka D. i Baumhackl H., 1998: Erwerbstätigkeit und Arbeitslosigkeit in Albanien Mitte der 90er Jahre,

Europa Regional 1, 37-44

• Büschenfeld H., 1999: Makedonien – Probleme eines neuen Staates, Europa Regional 1, 13-21

• Büschenfeld H., 1999: Wirtschaftliche Transformationspozesse in den Nachfolgestaaten Jugoslawiens,


• Heller W., 2000: Zur sozioökonomischen Transformation im ländlichen Raum Rumäniens –

Arbaitsmarkt und Beschäftigungssituation sowie Lebennsstandard und Einkommensverhältnisse aus der

Sicht von Institutionen und anderen Akteuren unterschiedlicher räumlicher Ebene, Europa Regional 2,

32-41

• Benedek K., 2000: Sozialer Wandel im ländlichen Raum Rumäniens – Ergebnisse einer Fallstudie,


NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Sredozemlje


Prof.dr.sc. Borna Fuerst-Bjeliš, izv.prof., Geografski odsjek PMF-a Zagreb

Dr.sc. Danijel Orešić, docent, Geografski odsjek PMF-a Zagreb

NAZIV STUDIJA:






IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 3


NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU): Upoznati

studente s pojmom i značenjem Sredozemlja; vezama s Europom i azijsko-afričkim svijetom. Ukazati na

temeljne probleme Sredozemlja.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Pojam Sredozemlja i Sredozemnog mora.

2. Kriteriji definiranja.

3. Jedinstvo i fragmentiranost Sredozemlja.

4. Europsko, afričko i azijsko Sredozemlje. Ostala sredozemlja

5. Sredozemno more.

6. Sredozemni okoliš. Povijest Sredozemnog okoliša - temeljni problemi i promjene (dezertifikacija,

deforestacija, erozija).

7. Retrospekt načina korištenja prostora.

8. Stanovništvo – poljoprivreda - urbani razvoj i litoralizacija.

9. Sredozemlje i afričko-azijski svijet.

10. Sredozemlje i Europa.

11. Jadran u Sredozemlju.


izrada jednog seminara (pismeno/usmeno)

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Najmanje 80% nazočnosti na seminarima, izrañen seminarski rad



Urednost pohañanja nastave 10% + seminar 40% + ispit 50%

OBVEZNA LITERATURA:

• Conti, S., Segre, A., 1998.: Mediterranean Geographies, Rome.

• Mairota, P., Thornes, J.B., Geeson, N., 1998: Atlas of Mediterranean Environments in Europe, The

Desertification Context, Wiley, Chichester


• Braudel, F., 1997.: Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II, I. i II. dio, Antibarbarus, Zagreb.

• Brandt, C.J., 1996.: Mediterranean Desertification and Land Use, Wiley, Chichester.

• Horden, P., Purcell, N., 2000: The Corrupting Sea, A Study of Mediterranean History, Blackwell,

Oxford.


• Hrvatski Geografski Glasnik, Hrvatsko Geografsko Društvo Zagreb


• Geografski Horizont, Hrvatsko Geografsko Društvo Zagreb

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Geografija Rusije


NAZIV STUDIJA:







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 3



Cilj je kolegija upoznavanje studenata s recentnim socijalno-geografskim i ekonomsko-geografskim

odlikama Rusije, te njihovo osposobljavanje za razumijevanje tranzicijskih procesa. Pripremajući dva

seminarska rada studenti će razviti vještinu sinkronijskih i dijakronijskih analiza.

NASTAVNI SADRŽAJI:

U kolegiju se daje kratak pregled prirodnih uvjeta i resursa, nakon čega se nastava koncentrira na geografske

aspekte ekonomskih, političkih i socijalnih promjena u Rusiji nakon raspada SSSR-a. Posebna se pažnja

posvećuje socijalno-ekonomskoj i pejzažnoj transformaciji glavnoga grada Rusije Moskve u post-

socijalističko doba.


Dva seminarska rada i kratka usmena prezentacija..

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Izrañeni seminarski radovi

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeno, a nakon toga usmeno.



OBVEZNA LITERATURA:

• Shaw, D.J.B., 1999.: Russia in the modern world: A New Geography, Blackwell Publishers

ili

• Hruščev, A.T., 2001.: Ekonomičeskaja i social'naja geografija Rossii, Moskva: Drofa


• Kort, M. G., Russia, Facts on File, Inc.

• Baburin, V.L., Bitjukova, V. R., Kazmin, M. A., Mahrova, A.G. 2003.: Moskovskij stoličnyj rajon na

rubeze vekov: novejšaja historija i puti razvitija, Smolensk: Ojkumena,

• Mathews, J. T. End of Eurasia: Russia on the border between geopolitics and Globalization, Carnegie

Endowment for International Peace.

• Gladkij, J. N., Dobroskok, V. A., Semenov, S.P., 1999.: Ekonomičeskaja geografija Rossii, Moskva:

Gardarika

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Geografija Azije

NOSITELJ PROGRAMA:Prof. dr.sc. Zoran Stiperski, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a,

Zagreb

NAZIV STUDIJA:

Nastavnički objedinjeni dvopredmetni studij geografije – povijest






IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 3


NASTAVNI CILJEVI: Sagledavanje važnih geografskih procesa u Aziji

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Kontinent superlativa;

2. Središnja, Jugozapadna, Južna, Jugoistočna i Istočna Azija.

3. Geografija, ekonomija, politika, stanovništvo Azije.

4. Regionalne sličnosti i različitosti.

5. Primjeri zemalja, od Bliskog Istoka do Dalekog Istoka – nafta, gradovi, problemi, religija, kultura,

industrija.



UVJETI ZA POTPIS:

Pohañanje nastave (70 %)


Pismeni, usmeni

NAČIN OCJENJIVANJA:

Individualni esej (12 %), grupni seminar (8 %), kolokvij (10 %), završni ispit (40 %), usmeni ispit – pitanje

iz knjige (30 %). Svi elementi moraju biti pozitivni

OBVEZNA LITERATURA:

Interna skripta; Izabrati jednu od nekoliko ponuñenih knjiga


Hrvatski geografski glasnik

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Geografija Istočne Azije


Prof. dr. sc. Dražen Njegač, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:






IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 3



geografskih znanja o Istočnoj Aziji kao jednom od najprosperitetnijih područja svijeta. Studenti moraju biti

sposobni upotrebom različitih metoda raspoznati značenje i specifičnosti pojedinih istočnoazijskih zemalja u

regionalnom, ali i globalnom kontekstu te na osnovi trendova prognozirati budući njihov razvoj.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Prirodno-geografska obilježja Istočne Azije.

2. Stanovništvo Istočne Azije.

3. Historijsko-geografski razvoj.

4. Prometno-geografska obilježja.

5. Obilježja gospodarstva.

6. Regionalni pregled po zemljama (Kina, Tajvan, Mongolija, Sjeverna i Južna Koreja, Japan).

7. Suvremeni procesi.

8. Istočna Azija u kontekstu globalizacije.







OBVEZNA LITERATURA:

• de Blij, H.J., Muller, P.O. 2004: Geography – Regions, Realms and Concepts, Eleventh Edition, John

Wiley & Sons, Inc

• Friganović, M. 1970: Japan – zemlja gdje sunce izlazi, Školska knjiga

• Friganović, M. 1978: Narodna Republika Kina, Školska knjiga


• Zhao Songqiao: Geography of China – Environment, Resources, Population, And Development, John

Wiley & Sons, Inc., 1994

• Geography of Japan, Teikoku-Shoin, 1980.

• Korea, The Land and People, Kyohaksa, 2000.

• Fischer Weltalmanach

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Uvod u japanske studije

NOSITELJ PROGRAMA:Prof. dr.sc. Zoran Stiperski, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 3


NASTAVNI CILJEVI: Sagledavanje važnih geografskih i društvenih procesa u Japanu, zemlji druge najveće

ekonomije na svijetu

NASTAVNI SADRŽAJI: Japanske studije pokrivaju znanja iz geografije, povijesti, društva, religije, ekonomije,

politike, vanjskih odnosa, sadašnjeg stanja, trendova

OBVEZE STUDENATA U NASTAVI I NAČINI NJIHOVA IZVRŠAVANJA: Pohañanje nastave i seminara;

Pisanje individualnog eseja i grupnog seminara; Čitanje knjige


NAČIN POLAGANJA ISPITA: Individualni esej (12 %), grupni seminar (8 %), kolokvij (10 %), završni ispit

(40 %), usmeni ispit – pitanje iz knjige (30 %). Svi elementi moraju biti pozitivni

NAČIN OCJENJIVANJA: Pismeni, usmeni

OBVEZNA LITERATURA: Interna skripta; Izabrati jednu od nekoliko ponuñenih knjiga

DOPUNSKA LITERATURA: Hrvatski geografski glasnik

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Geografija Afrike

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Dragutin Feletar, redoviti profesor, Geografski odsjek PMF-a,

Zagreb

NAZIV STUDIJA:






IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 15 (33,3%) nastavnik / asistenta


ECTS BODOVI: 3

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Ekonomska geografija


Obrazložiti položaj Afrike u suvremenim svjetskim procesima globalizacije, kod toga ističući povijesne i

ekonomske specifičnosti kontinenta. Naglasiti postojanje duge afričke povijesti i tradicije i njezin bitan

utjecaj na sadašnje procese u prostoru. Povezati meñuutjecaje prirodne sredine, gospodarskog i

demografskog stanja Afrike.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Prirodna osnovica kao faktor naseljenosti i ekonomskog razvoja Afrike

2. Afrika u kontekstu procesa globalizacije

3. Razmeña i utjecaji afričke povijesti

4. Prirodna osnovica i njezine specifičnosti

5. Procesi kolonizacije i dekolonizacije

6. Regionalizacija Afrike

7. Sjeverna Afrike - s posebnim osvrtom na Egipat i Alžir

8. Zapadna Afrika - s posebnim osvrtom na Nigeriju

9. Istočna Afrika - s posebnim osvrtom na Tanzaniju

10. Ekvatorijalna Afrika - s posebnim osvrtom na Kongo

11. Južna Afrika - s posebnim osvrtom na JAR


seminara, izrada seminara, sudjelovanje u raspravi na seminaru.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): 80% prisustvovanja predavanjima i seminaru, izrada seminarskog

rada.

NAČIN POLAGANJA ISPITA: pismeno i usmeno


10% redovito pohañenje nastave + 20% seminarski rad + 30% pismeni ispit + 40% usmeni ispit

OBVEZNA LITERATURA:

• Crkvenčić, I. 1990: Geografija Afrike, Zagreb

• Crkvenčić I. 1980: Afričko Sredozemlje, Zagreb

• Debot, S. 1979: Južno Afrička Republika, Zagreb

• Davidson, B. 1984.: Afrika u povijesti, Zagreb

• Davidson, B. 1980.: Afrički genij, Zagreb

• Schiffers, H. 1962: Afrika, Zagreb

• Natek - Natek, 2003: Države Svijeta, Zagreb

• Oliver, R., Fage, J.D., 1985.: Kratka povijest Afrike, Zagreb


• Članci D. Feletara u Geografskom Horizontu i Meridijanima

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Geografija Angloamerike


NAZIV STUDIJA:







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 3



Cilj je kolegija upoznavanje studenata s recentnim socijalno-geografskim i ekonomsko-geografskim

odlikama angloameričkih zemalja. Seminarski rad koji će se temeljiti na statističkoj analizi podataka o

stanovništvu, gradovima, privredi i trgovini SAD-a i Kanade omogućit će studentima aktivno uvježbavanje

znanja dobivenog na predavanjima te upoznavanje s relevantnim izvorima i bazama podataka.

NASTAVNI SADRŽAJI:

Nakon kratkoga pregleda prirodnogeografskih odlika Sjeverne Amerike, kolegij će se usredotočiti na

socijalno-geografska i ekonomsko-geografska obilježja angloameričkih zemalja. Daje se uvid u to kako se u

procesu interakcije ljudi i njihove okoline stvorio socioekonomski mozaik američkoga kontinenta te američke

kulturne regije. Naglasak je na najvažnijim procesima i trendovima posljednjih desetljeća 20. stoljeća.


Dva seminarska rada (stanovništvo i privreda) i njihova multimedijalna prezentacija.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Izrañeni seminarski radovi

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Pismeno, a nakon toga usmeno.



OBVEZNA LITERATURA:

• Getis, A., Getis, J. and Quastler, I., 2000.: United States and Canada: The Land and People, McGraw-

Hill Science

• Agnew, J. and Smith, J. (eds), 2002: .American Space/American Place: Geographies of the

Contemporary United States; London: Routledge. – pojedina poglavlja


• Paterson, J.H., 1994. : North America: A Geography of the United States and Canada, Oxford Univ.

Press,

• Orme, A.R. (ed), 2001: Physical Geography of North America, Oxford univ. Press,. – pojedina poglavlja

• McKnight, T.L. 2003.: Regional Geography of the United States and Canada., Prentice Hall,

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Geografija Latinske Amerike


NAZIV STUDIJA:







IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 15 (33,4 %) nastavnik


ECTS BODOVI: 3



Stjecanje znanja iz područja regionalne geografije Latinske Amerike, njenih fizičko-geografskih i društveno

gopodarskih karakteristika te upoznati regionalnu podjelu tog prostora.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Uvod - pojam i podjela Latinske Amerike

2. Fizička geografija:

2.1. Oblik i prirodna obilježja

2.2. Geološka graña

2.3. Reljef

2.4. Klima

2.5. Hidrogeografske značajke

2.6. Biljni pokrov

3. Historijski aspekti

4. Stanovništvo i naselja

5. Gospodarstvo

6. Razvojna politika

7. Regionalna podjela

7.1. Srednja Amerika

7.1.1.Karibi

7.1.2. Meksiko

7.1.3.Republike Centralne Amerike

7.2. Južna Amerika

7.2.1.Brazil

7.2.2.Sjever (Karipski dio Južne Ameike)

7.2.3. Zapad (Andska Južna Amerika)

7.2.4. Jug (Južna Amerika umjerenih širina)

8.Hrvatska dijaspora u Latinskoj Americi


Pohañanje nastave i izrada seminarskog rada u pismenom obliku, esejskog tipa uz samostalno izlaganje.


Najmanje 80% nazočnosti na seminarima i izrañen seminarski rad.




OBVEZNA LITERATURA:

• Morris A., 1990: South America, Hodder and Stoughton, str. 285.

• Hillstrom K., Hillstrom, L.C., 2003: Latin America & The Caribbean, ABC Clio, Santa Barbara,

California, 266 str.

• De Blij, M., 1998: Geography Realms, Regions and Concepts, Wiley, str. 539.

• Cole J., 1996: Geography of the World’s Major Regions, Routledge, London, str. 474.


• Riñanović, J. 1980: Brazil, Širom svijeta, Zagreb, str.136

• Pleše, B., 1970: Meksiko, Širom svijeta, Zagreb, str.81.

• Stražičić, N.1996: Pomorska geografija svijeta, Šk. Knjiga, Zagreb, str.428.

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Geografija Australije i Oceanije


NAZIV STUDIJA:






IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -

Seminar 15 (33,3%) nastavnik i asistent


ECTS BODOVI: 3



Cilj kolegija je upoznati studente s geografskim posebnostima Australije i Oceanije. Potrebno je utvrditi

današnje značenje Australije u suvremenom svijetu i specifičan put njezina razvoja. Savladavanjem gradiva

studenti će moći uočiti razlike u odnosu na ostale megaregije te odrediti koje su pozitivne, a koje negativne

posljedice tih razlika.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1.Geografski položaj Australije i Oceanije.

1.1.Geografska perifernost i izolacija.

2. Naseljavanje Australije i Oceanije

3.Reljef Australije i Oceanije

3.1. Postanak reljefa

3.2. Utjecaj reljefa na demografski i gospodarski razvoj

4. Klima i vode Australije

4.1. Utjecaj klime na valorizaciju prostora

4.2. Problem suše u Australiji

4.3. Utjecaj klime na razvoj stočarstva

5. Stanovništvo Australije

5.1. Osnovni demografski indikatori

5.2. Hrvatska dijaspora u Australiji i Novom Zelandu

6. Urbanizacija Australije

7. Gospodarstvo Australije i Oceanije

7.1. Regionalne razlike

7.2. Povezanost s azijskim gospodarstvima

7.3. Gospodarsko značenje Australije u svijetu

8. Regionalna podjela Australije


Nazočnost predavanjima i seminarima, zrada i izlaganje jednog seminarskog rada


Uredno pohañanje nastave (80% termina), izrada i izlaganje jednog seminarskog

NAČIN POLAGANJA ISPITA:Usmeno.



OBVEZNA LITERATURA:

• Šegota, T., A. Filipčić 2004: Geografija Australije i Oceanije. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu.II.

dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Meridijani, Samobor.


• McKnight, T. L. 1995: Oceania: The Geography of Australia, New Zealand and the Pacific Islands.

Prentice Hall.

• Robinson, G. M., R. J. Loughran, P. J. Tranter(2000: Australia and New Zealand. Arnold, London

Oxford Univ. Press Inc., New York.

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Zemlje u razvoju

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Reinhard Henkel, redoviti profesor, Geografski odsjek PMF-a,

Zagreb / Sveučilište u Heidelbergu

NAZIV STUDIJA:






IZVOðAČ NASTAVE


Vježbe - -



ECTS BODOVI: 3


NASTAVNI CILJEVI (KOJE OPĆE I SPECIFIČNE KOMPETENCIJE SE RAZVIJAJU):Upoznati studente

s uzrocima nedovoljne razvijenosti i rastućih razlika izmeñu zemalja Sjevera i Juga, te ih uputiti u probleme

koji iz toga proizlaze. Stjecanje sposobnosti boljeg kritičkog razumijevanja teorija i strategija, kao i

institucija globalnih razvojnih procesa.Otvaranje mogućnosti rada u razvojnim programima.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. Definiranje, mjerenje i problematiziranje "razvoja"

2. Teorije i strategije razvoja

3. Globalizacija, razvoj i nedovoljna razvijenost

4. Institucije i programi razvoja - Bilateralne insitucije - Multilateralne institucije - Nevladine organizacije

(NGO) i civilna društva - Programi strukturnih prilagodbi - Ciljevi milenijskog razvoja - Strategije

redukcije siromaštva

5. Izabrani aspekti i problemi razvoja – Stanovništvo – Zdravlje - Neformalni sector – Trgovina - Dugovi

6. Urbani i ruralni prostori razvoja


jedan seminar (pismeno/usmeno), priprema diskusije na temu.

UVJETI ZA POTPIS (PRISTUP ISPITU): Najmanje 80% nazočnosti na seminarima, jedan seminar

(pismeno/usmeno), kolokvij (diskusija na temu).

NAČIN POLAGANJA ISPITA: Usmeni ispit


Seminar 25%, kolokvij 25%, usmeni ispit 50%

OBVEZNA LITERATURA:

• Potter, R.B., T. Binns, J.A. Elliott, D. Smith 2004: Geographies of development. 2nd ed., Harlow:

Pearson.

• D+C Development and Cooperation (English edition of Entwicklung und Zusammenarbeit) Published by

InWEnt – Internationale Weiterbildung und Entwicklung, Bonn (online versions: www.inwent.org/d+c )


• Nuscheler, F. 2004: Lern- und Arbeitsbuch Entwicklungspolitik. 5th ed., Bonn: J.H.W. Dietz Verlag.

• Power, M. 2003: Rethinking development geographies. London and New York: Routledge.

• Roca, Z. 1987: Demografsko ekološki slom. Zagreb: August Cesarec.

• United Nations Development Programme (UNDP): Human Development Report. Annually (Online:

http://hdr.undp.org).

• World Bank: World Development Report. Annually. Washington, D.C.: World Bank (Online:

www.worldbank.org).

• www.eldis.org ("The gateway to development information")

NAPOMENA:

NAZIV PREDMETA: Metodička praksa iz geografije

NOSITELJ(I) PROGRAMA: Prof.dr.sc. Zoran Curić, izvanredni profesor, Geografski odsjek PMF-a, Zagreb

NAZIV STUDIJA:


GODINA STUDIJA: 5

SEMESTAR STUDIJA: 10



IZVOðAČ NASTAVE

Predavanja

Vježbe

Seminar

Predmetna terenska nastava

ECTS BODOVI: 6

OBVEZNI PRETHODNO POLOŽENI PREDMETI: Metodika nastave geografije I


Osposobiti kandidate za rad u školi. To obuhvaća samostalnu izradu operativnog nastavnog programa za sve

razrede u kojima se izvodi nastava geografije, samostalnu izradu priprema za održavanje nastavnih sati,

izvoñenje nastave, analizu nastave, praćenje i ocjenjivanje učenika, ispunjavanje pedagoške dokumentacije,

rad u razrednom i učiteljskom/nastavničkom vijeću, suradnju s roditeljima i sredinom u kojoj škola djeluje,

suradnju sa Zavodom za školstvo i nadležnim Ministarstvom i sl.

NASTAVNI SADRŽAJI:

1. detaljno upoznavanje planova i programa nastave geografije u pojedinim vrstama škola

2. upoznavanje zakonske osnove (zakoni i pravilnici za OŠ i SŠ)

3. upoznavanje osnovnovnih obilježja pojedinih škola-vježbaonica (razredni odjeli, organizacija nastave,

redovita nastava, dodatna nastava, dopunska nastava, izborna nastava, izvannastavne aktivnosti)

4. upoznavanje pedagoške dokumentacije

5. upoznavanje nastavnih sredstava i pomagala u nastavi geografije

6. praćenje i analiza nastave (artikulacija nastavnog sata, odabir adekvatnih nastavnih sredstava i pomagala,

oblici nastave, primjena nastavnih metoda, korelacija s ostalim nastavnim predmetima)

7. izvoñenje nastave





OBVEZNA LITERATURA:

DOPUNSKA LITERATURA: -

NAPOMENA:

Documents

Nastavnički studij geografije – povijesti (povijesti ...web.dekanat.pmf.hr/redpred/pdf/geografija/cjelovit_studij... · OBV-13 A. Bognar Geoekologija i zaštita okoliša 3 4