NAUČNO POPULARNA REVIJA O PRIRODI, ČOVJEKU I EKOLOGIJI ... svijet 34.pdf · FONDEKO SVIJET Naučno popularna revija o prirodi, čovjeku i ekologiji Sarajevo, 2011., broj 34, godina

N A U Č N O P O P U L A R N A R E V I J A O

P R I R O D I , Č O V J E K U I E K O L O G I J I

S a r a j e v o 2 0 1 1 . , b r o j 3 4 , g o d i n a X V

Močvara u pepelu

FONDEKO SVIJETNaučno popularna revija o prirodi,

čovjeku i ekologijiSarajevo, 2011., broj 34, godina XV

Izdavač: Udruženje za podsticanje uravnoteženog razvoja i kvalitet života

„Fondeko“ SarajevoSuizdavač: Federalno ministarstvo

okoliša i turizmaUpravni odbor Fondeko: Mr. Esma Kreso - Bešlagić (predsjednik); Hajdar Arifagić,

novinar; Mate Bandur, dipl. ing.; akademik Ljubomir Berberović; dr. Vladimir Beus;

dr. sc. Mehmed Cero; prof. dr. Esma Habul - Velagić; dr. sc. Nevenko Herceg; Ana

Mrdović, dipl. ing. hort.; mr. teh. nauka Faruk Muštović; dr. sc.Tatjana Neidhardt; akademik

fra Petar Vidić; Nermin Zubčević, dipl. vet. Za izdavača: Halida Vuković

Glavni i odgovorni urednik: Alma Džinović Zamjenik glavnog i odgovornog urednika:

Mr. Edin TerzićUredništvo: Hajdar Arifagić, novinar; akademik Ljubomir Berberović; dr. sc.

Mehmed Cero; prof. dr. Aleksandar Knežević; mr. Esma Kreso-Bešlagić, Danijela Petrović,

prof.; doc. dr. Šekib Sokolović; dr. sc. Čedomil Šilić , prof. dr. Dubravka Šoljan; akademik fra Petar Vidić; Vojislav

Vujanović, likovni kritičar.

Unos teksta: Admir TihićLektor: Danka Ilić

Korektor: Sabaheta AbadžićSekretar redakcije: Zumreta Begović

Prvi glavni i odgovorni urednik Nijaz Abadžić laureat Povelje časti UNEP „Global 500“

Adresa redakcije: Revija „Fondeko svijet“ Branilaca Sarajeva 47, 71000 Sarajevo-

Bosna i Hercegovina, tel/fax: ++387 33 21 13 54e-mail: [email protected], www.fondeko.ba

Rukopisi, fotografije, diskete i CD se ne vraćaju.

Tehničko uređenje: Shift, Mostar (www.shift.ba)Štampa: BLICDRUK Sarajevo

Za Štampariju: Muhamed Hrlović, graf.ing.U skladu sa Zakonom o javnom informisanju, revija „Fondeko svijet“ upisana je u Registar medija u Ministarstvu obrazovanja, nauke i

informisanja Kantona Sarajevo kao nekomercijalno glasilo. Registarski broj NKM

14/99, od 19.05.1999.Naslovna strana: Hutovo blato, oktobar 2011.

Foto: Stjepan MatićPosljednja strana: Mladi jastreb

Foto: Muhamed MehmedićIlustracije: Božo Stefanović

Tiraž: 3.000

Revija se štampa na recikliranom papiru

ISSN 1512-634X UDK 574(05)

SADRŽAJ

05prof. dr. Mirza Kušljugić

postoji li ovdje Kritična Masa?Ciljevi politika definisanih na novoj paradigmi su: drastično smanjenje negativnog uticaja...

11prof. dr. dubravka Šoljan

planinsKi uKras, dinarsKi enCijanVrsta Gentiana dinarica G. Beck (dinarski encijan, dinarska sirištara), iz porodice Gentianaceae, je...

akademik vladimir premec

GvoZdeno drvoPri prvom dubljem kontaktu sa starom, stoljetnom šumom primijetio sam da je toliko gusta...

42

dr. sc. Mehmed Cero

evropu slijediMo i BeZ direKtivaAktivnosti Sektora za okoliš Federalnog ministarstva okoliša i turizma u 2011. godini...

06prof. dr. tarik Kupusović

četiri stotine KonCesija Za Male eleKtraneVoda i energija su dva kritična resursa, nerazdvojivo i recipročno povezana: proizvodnja energija...

20ana Mrdović, dipl. inž. hortikulture

ŠtediŠe na KrovuKrovnim vrtovima se ponovo uspostavlja tako važna i neophodna veza čovjek – priroda, koja...

50

34 39

Mr. edin terzić

vlada i privreda na istoM ZadatKuKonačno se i u našoj zemlji uspostavlja sistem kakav...

vojislav vujanović

od realnoG do spiritualnoGNad likovnim djelom Stipe Hamulke čije su slike posvećene gradu i rijeci i to je ona interakcija...

1

FONDEKO SVIJET/34/2011.

riječ urednice

alma džinović

Poštovani čitaoci,U ovoj zemlji često je poželjno okre-nuti glavu, ne dizati prašinu, zatvoriti

oči, usta i uši, preći preko svega tek tako, bez velikih riječi, bez buke i halabuke, bez osvr-tanja i bilo kakvih reakcija, kao da se ništa nije ni desilo.A desilo se i dešava, i prolazi pored nas, a mi samo stojimo, posmatramo i ne progovaramo. Mislimo tuđom, umjesto svojom glavom i ništa ne poduzimamo.Zato želimo da progovorimo i dovoljno gla-sno i jasno kažemo da Fondeko svijet ne pripada toj nijemoj javnosti i da je za nas ovaj sramni čin nedopustiv, zato ga nećemo oćutati. Bez imalo dramatizacije, bez truni patetike, najblaže rečeno, zgroženi smo pri-zorima Hutova blata, frustrirani ljudskim nemarom, razočarani nebrigom države, a nijema BiH javnost kulminacija je žalosne sudbine „ biserne močvare“.Jedno od najvećih zimovališta ptica u Evro-pi, Park prirode Hutovo blato, potpuno je uništen u katastrofalnom požaru koji je iz-bio u oktobru, kada je preko 80% parka pri-rode stradalo u vatrenoj stihiji. Za požar je prema prvim informacijama kriv ljudski faktor, što implicira ili nemar ili podmetnut

palež, što je najblaže rečeno sramno. Država šuti i nikom ništa!Požar je progutao 1350 hektara Parka pri-rode, jedinstvene submediteranske mo-čvare Hutovo blato, najvećeg zimovališta ptica u Evropi, prostor na kojem je prema posljednjim istraživanjima projekta LIFE utvrđeno više od 600 biljnih vrsta. Četiri dana čapljinski vatrogasci su na nepristu-pačnom terenu obuzdavali požar koji je divljao u “ visoko zaštićenom području“. Štete ogromne, neprocjenjive, ne mjere se brojkama, niti se ko usuđuje. Čekajući da se oformi komisija koja bi napravila pro-cjenu, prirodoslovci kažu da će za rekulti-vizaciju i revitalizaciju Hutova blata tre-bati i 80 godina. 80 godina! I preko ovog šokatnog podatka, javnost prelazi ravno-dušno, osvrtanja nema, reakcije izostaju, sve tone u zaborav, tek tako. Pitamo se samo, kada i u kojem trenutku samo ne-stade sva ona zadivljenost ljepotom krajo-lika koji je osvojio cijeli svijet svojom pri-rodnom raznolikošću, neponovljivom, neprocijenjivom bogatstvu biljnog i živo-tinjskog svijeta koji je obitavao čudesnim, beskrajnim dijelovima močvare, Parka prirode Hutovo blato.

Ali da se vratimo na početak priče i bez ove kataklizme, zvane požar, Hutovo blato je bilo prepušteno samo sebi. Perfidno uništa-vanje trajalo je i odveć dugo. Šta su nam značile sve konvencije svijeta, to vidimo tek sada.Nijedna nije spasila močvarnu oazu, niti može. Ko to može zaštiti nešto od nas samih, takvih kakvi jesmo!Indiferentan odnos nadležnih institucija bio je očigledan, država nije ispunjavala svoje obaveze prema parku, niti prema uposlenicima,čuvarima parka, koji mje-secima nisu dobijali plaću. Iako je njihov entuzijazam bio nemjerljivo ogroman, kao i ljubav i briga da se očuva Park priro-de Hutovo blato, odavno od vlasti zabo-ravljena „biserna močvara“, stihijski je propadala, i niko to više nije mogao zau-staviti. Bila jednom jedna biserna močvara, koju zbog vrijednosti i ljepote proglasi-še Parkom prirode.Oaza u surovom, škrtom kršu zapadne Hercegovine, međunarodno priznata, bila je pod „visokim“ režimom zaštite. A onda, odjednom, nestade sva ta ljepota živo-ta u njoj, proguta je plamen i ostade zgarište.

oaZa NA ZGARIŠTU

Foto: T. Lukić - Hutovo blato


2 Međunarodna konferencija anuBiH

Bosna i Hercegovina ima još uvijek dobro očuvane ekosisteme i u njima sadržane prirodne resurse – ljekovite, jestive, vitaminske i aromatične vrste biljaka i gljiva, privredno važne vrste, prirodna staništa i zajednica kao i širok spektar ekosistema. prof. dr. sulejman redžić, dopisni član anuBiH

U organizaciji Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i njenog Odjeljenja prirodnih i mate-

matičkih nauka u Sarajevu je od 9. do 12. novembra održana Međunarodna konfe-rencija „Ljekovito i aromatično bilje u gene-riranju novih vrijednosti u 21. stoljeću“ Sa-rajevo, Bosna i Hercegovina 9-12. novembar 2011. godine / International Conference “Medicinal and aromatic plants in genera-ting of new values in 21st century” 9-12. November 2011 in Sarajevo, Bosnia and Herzegovina. Osnovni cilj Konferencije je identifikacija obrazaca upotrebe ljekovitih i aromatičnih biljaka u generiranju novih vrijednosti u oblasti biomedicine, biotehnologije i bioteh-nike, povećanju ekonomske moći i smanje-nju lokalnog siromaštva, na održivim osno-vama, kroz multidisciplinarne pristupe upotrebom znanja iz različitih naučnih oblasti. Na Konferenciji je sudjelovalo preko 200 eminentnih stručnjaka iz 35 zemalja sa svih kontinenata. Prezentirano je preko 230 ra-dova iz svih oblasti interesa konferencije (uzgoja, održive zaštite, upotrebe itd.). Bila je to svojevrsna mogućnost razmjene nauč-nih i stručnih iskustava kao i ukupne pre-zentacije Bosne i Hercegovine.Konferencija se odvijala kroz plenarna, ključna, sesijska i posterska izlaganja. Gene-ralni sponzor Konferencije je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH. Organizaciju ovog naučnog skupa po-držali su i: Federalno ministarstvo obrazo-vanja i nauke, Ministarstvo prostornog ure-đenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, Grad Sarajevo, Remedia Sarajevo, Vanjskotrgovinska komora BiH, Apoteke Sarajevo, Boletus Sarajevo, Hercegovinalijek Mostar i drugi.

****U Bosni i Hercegovini nalazi se jedan od najvećih razvojnih centara živog svijeta ne samo u Evropi, već i znatno šire, što je rezul-tiralo izuzetno visokim biodiverzitetom, sa nekoliko stotina endemičnih i reliktnih vr-sta biljaka i gljiva. To predstavlja genofond od neprocjenjive vrijednosti. Veliki broj vr-

sta, biljnih zajednica pa i ekosistema u cije-losti se mogu staviti u funkciju dobrobiti čovječanstva – iznalaženja novih ljekovitih produkata, hranjivih sirovina, novih prirod-nih materijala kao i za optimiziranje uslova u životnoj sredini i implementaciju održi-vog razvoja na lokalnom nivou.Bosna i Hercegovina ima još uvijek dobro očuvane ekosisteme i u njima sadržane pri-rodne resurse – ljekovite, jestive, vitaminske i aromatične vrste biljaka i gljiva, privredno važne vrste, prirodna staništa i zajednica kao i širok spektar ekosistema. Ovi resursi se mogu staviti u funkciju smanjenja siromaš-tva i razvoja visokoakumlativnih i dugoroč-nih projekata koji pružaju velike mogućnosti za zapošljavanje kako visokostručnih kadro-va tako i značajnog broja manje kvalifikova-nih radnika i ženske radne snage. Nažalost, ne postoje jasne strategije i programi. Posto-jeći intelektualni i stručni resursi u Bosni i Hercegovini su nedovoljni da bi se uhvatili u koštac sa rastućim siromaštvom i napravili održive projekte. Stoga je neophodan anga-žman stručnjaka sa međunarodnim isku-stvima i reputacijom. Međutim, ne postoje sredstva da se oni dirigovano angažiraju na ovim poslovima. Koristeći prirodne kompa-rativne prednosti živog svijeta BiH i interes koji vlada u naučnim i stručnim krugovima kako u Evropi tako i šire, jedinstvena prilika da se okupe i pozovu stručnjaci, da zajednič-ki pristupe sistematskom dizajniranju eko-loški profitabilnih projekata u oblasti prirod-nih resursa, je organizacija međunarodnog naučnog i stručnog skupa.Cijeneći potrebe naše zemlje, te mogućnost samostalnog kreiranja strukture i koncepci-je ove Konferencije, mi smo je željeli staviti u funkciju:1. Identifikacije obrazaca upotrebe ljekovi-tih i aromatičnih biljaka u generiranju no-vih vrijednosti u oblasti biomedicine, bio-tehnologije i biotehnike, povećanju ekonomske moći i smanjenju lokalnog siro-maštva, na održivim osnovama, kroz multi-disciplinarne pristupe upotrebom znanja iz različitih naučnih oblasti.2. Međunarodne afirmacije BiH kao multu-kulturne i demokratske zemlje, te države koja teži međunarodnim integracionim to-kovima;3. Obnove i razvoja bosansko-hercegovačke privredne i naučno-obrazovane infrastruk-

ture u cilju smanjenja tranzicijskog siromaš-tva i promocije ekološih obrazaca razvoja;4. Identifikacije i procjene resursa ljekovi-tih, aromatičnih, jestivih i medonosnih vr-sta biljaka i mogućnosti dobijanja industrij-ske biomase u proizvodnji savremenih fitofarmaka i dijetetika; 5. Procjene ugroženosti ljekovitih i aroma-tičnih vrsta biljaka kao prilog Crvenoj knjizi flore i fungije Bosne i Hercegovine; 6. Regionalnog povezivanja i kreiranja na-učnih, stručnih i kulturnih mreža. Da bi se napravili kvalitetni projekti, sagleda-li problemi, definisala strategija u njihovom rješavanju, da bi se ostvarile neophodne po-slovne i naučne veze sa eminentnim struč-njacima i njihovim institucijama, neophodno je optimizirati uslove u našoj državi, gradu Sarajevu i okupiti ih na pomenutoj Konfere-nciji, te kroz unaprijed zadane teme i radioni-ce, uz učešće i najšireg kruga zainteresovanih stručnjaka u ovoj oblasti, doći, na najeko-nomskiji način, do kvalitetnih pokazatelja, studija i projekata. U tu svrhu su obrađene sljedeće naučne teme Konferencije: 1. Biodiverzitet ljekovitih i aromatičnih bi-ljaka, gljiva i lišajeva2. Farmaceutska biologija (Identifikacija, Izolacija aktivnih metabolita)3. Molekularna biologija i Metabolomika4. Etnobotanika i Etnofarmakologija5. Standradizacija u herbalnom sektoru6. Organska certifikacija i sigurnost7. Bioinformatika8. Kultivisanje ljekovitih i aromatičnih bilja-ka9. Uravnotežena upotreba i konzervacija10. Međunarodna trgovina ljekovitim i ugroženim biljkama11. Fitoterapija i Biotehnologija12. Farmakologija i genotoksikologija13. Ekonomija herbalnog sektora14. Biljni genetički resursi

Želja nam je bila da finalni produkt konfe-rencije budu: 1. Ekološki profitabilni projekti2. Održiva upotreba bioloških resursa3. Zbornici pozvanih referata publikovani u indeksiranim bazama podataka4. Zbornici izvoda radova i radova učesnika publikovani u indeksiranim bazama poda-taka.

Generiranje NOVIH VRIJEDNOSTI

3


istorija genetike

akademik ljubomir Berberović

Početkom XX vijeka egzaktna nauka je proizvela dvije divovske transformaci-je u fundamentalnim idejama o stvar-

nosti, transformacije koje zahvataju svačiji doživljaj prirode i čovjeka: prva se dogodila u fizici (Planck i Einstein – kvantna teorija i teorija relativeta), a druga u biologiji (Men-delovi zakoni). Niko u to vrijeme nije mogao ni sanjati da će otkrića iz osnova ova dva na-učna preokreta odvesti čovječanstvo u eru subatomske fizike i eru molekularne biologi-je, a odatle – do nuklearnog oružja i genetič-kog inženjerstva. Lice svijeta se zauvijek pro-mijenilo, a na horizonte budućnosti izbijaju nove egzistencijalne brige i prijetnje.U ta burna vremena sudbonosna za razvoj prirodoznanstva, samo dvije godine nakon što je naučni svijet upoznao Mendelove po-kuse i njegovu korpuskularnu teoriju heredi-teta, pojavila se u Engleskoj knjiga pod nazi-vom „Mendelova načela – odbrana“ (1902.). Autor: William Bateson (1861.-1926.), po obrazovanju i zanimanju zoolog i profesor Univerziteta u Cambridgeu, već je imao zavi-dan ugled. Svojom knjigom napisanom u odbranu osnivača genetike odmah se svrstao među najistaknutije i najplodotvornije zago-vornike mendelizma, teorije koja će postati kamen temeljac biološke revolucije.

doprinos eksperimentalnoj nauciIako danas nije baš popularan, Bateson spa-da u uski krug istaknutih naučnika svoga doba. Utvrdio je filogenetsku vezu između bodljokožaca i hordata, čime je učinjena ka-pitalna ispravka dotadašnjih shvatanja o fi-logenezi kičmenjaka – najvišeg i najpopu-larnijeg taksona u životinjskoj sistematici, kojem i sami pripadamo. Po tome je bio poznat i cijenjen u savremenoj nauci. Pita-nja heredita neizbježno mu se nameću u njegovim embriološkim istraživanjima pro-mjenjljivosti životinja, pa je munjevito shva-tio značaj previđenih Mendelovih opita i zaključaka, čim su „ponovo otkriveni“. Upo-znao se sa Mendelovim djelom kada i trojka koju literatura najčešće citira kao „otkriva-če“ (Correns, Tschermak i De Vries). Smje-sta je shvatio i prihvatio teorijske principe mendelovskog nasljeđivanja, putem dis-kretnih čestica, koje će kasnije dobiti ime

NA POČETKU BIJAŠE WilliaM BatesonNaučnik izuzetnog znanja, ličnost izrazite odlučnosti i čvrstine, uvrštava se među prve zagovornike mendelizma. Pri svemu tome, bio je još posebno talentovan za oštre polemike i bespoštednu kritiku suprotnih (pogrešnih) mišljenja

„geni“ i razjasnio rezultantni statistički ka-rakter mendelizma.Smjela teorija o korpuskularnoj prirodi ma-terijalne osnove nasljednosti, izrasla iz Mendelovih skromnih pokusa sa bašten-skim graškom u dvorištu samostana u Brnu, inače je doživjela hladan prijem. Bateson, naučnik izuzetnog znanja, ličnost izrazite odlučnosti i čvrstine, uvrštava se među prve zagovornike mendelizma. Pri svemu tome, bio je još posebno talentovan za oštre pole-mike i bespoštednu kritiku suprotnih (po-grešnih) mišljenja.Bateson usvaja i dovodi na britanska ostrva i teorijski i eksperimentalni mendelizam. Nije oklijevao da krene u konkretna hibridološka istraživanja, koristeći se mendelovskim me-todama. Zajedno sa svojim učenicima ostva-rio je značajan doprinos eksperimentalnoj nauci o biološkom nasljeđivanju, u vrijeme najranijih početaka.Ipak, Bateson će biti trajno upamćen prije svega po svojim terminološkim izumima. Tvorac je danas opštepoznatog naziva za na-uku koja se tek bila rodila – „genetika“. Pri-padaju mu i zasluge za nastanak ključnog termina u svakoj priči o biološkoj nasljedno-sti, termina – gen. Naime, danski botaničar

Wilhelm Johannsen, u svom ranogenetič-kom djelu „Elementi nauke o nasljeđivanju“ (1909.), „otkinuo“ je prva tri slova iz Bateso-nove riječi „genetika“ i zauvijek preimeno-vao Mendelove „nasljedne osnove“ u „gene“. Bateson je autor i nekih drugih općeprihva-ćenih naučnih imena, kao što su „homozi-got“ i „heterozigot“, koji i danas predstavljaju standardne natuknice u rječniku formalne genetike.

ideja i temeljiU istoriju nauke Nateson ne ulazi samo zbog zasluga za izgradnju genetičke terminologi-je. On je također tvorac važnog postulata da se osobine koje variraju kontinuirano, kao što su uzrast ili težina, nasljeđuju pod kon-trolom velikog broja pojedinačnih mende-lovskih gena. Ta ideja stoji u temeljima nauč-nog pristupa nasljeđivanju kvantitativnih osobina. „Mora se, na primjer, zapaziti da uzrast jedinki u savremenim rasama čovje-ka, predstavlja tipično kontinuirano varira-nje i jedina prihvatljiva hipoteza o nasljednoj determinaciji ove osobine svakako je hipote-za o upletenost više od jednog para alelo-morfnih gena“ - pisao je Bateson, već davne 1902. godine, Kraljevskom društvu, naju-glednijoj asocijaciji odabranih učenjaka na britanskim ostrvima. Slobodno se može tvr-diti da ovo Batesonovo pismo znači početak biometrijske genetike, discipline posvećene proučavanju svih onih bezbrojnih odlika ži-vog svijeta, koje se utvrđuju mjerenjem. Uz-goj domaćih životinja i kultiviranih biljaka bio je kroz mnoga stoljeća rašireno, omiljeno i poštovano zanimanje u Engleskoj. Nasljed-ne metričke i merističke karakteristike orga-nizama, koje je Bateson, „priveo“ nauci, po-sebno su važne sa ekonomske tačke gledišta. Tako se genetika već na svojim prvim koraci-ma približila praktičnim pitanjima.Batesona su pojedini istoričari ponekad na-zvali „ocem genetike“, što se može pravdati s obzirom na činjenicu da je toj nauci zaista nadjenuo ime. Međutim, njegova naučna veličina prvenstveno potiče otuda što je ge-netici jako rano pribavio ugled punovrijed-ne prirodne nauke i izuzetno uspješno se borio za njenu afirmaciju. William Bateson je nesumnjivo zavrijedio da se ove godine pomene stopedeseta godišnjica njegovog rođenja.

Nasljedne metričke i merističke karakteristike organizama, koje je Bateson, „priveo“ nauci, posebno su važne sa ekonom-ske tačke gledišta. Tako se genetika već na svojim prvim koracima približila praktičnim pitanjima.


4 tržište, država i okoliš

prof. dr. Kasim tatić

Okoliš predstavlja skup prirodnih uslova koji definiraju ljudski životni prostor. On predstavlja osnovu na

kojoj funkcionira ekonomski sistem. Može-mo reći da sa ekonomskog stanovišta okoliš ima četiri osnovne funkcije. On služi kao: dobro javne potrošnje, snabdjevač materi-jalnih inputa - prirodnih resursa, mjesto za odlagaje otpadnih materija nastalih u proi-zvodnji i potrošnji, i mjesto za fizičko locira-nje ekonomskog sistema (zemljište za smje-štaj industrijskih i stambenih objekata, poljoprivredno zemljište i zemljište za in-frastrukturne objekte). U ekonomskim ana-lizama vezanim za okoliš najčešće se polazi od koncepta i teorijskih modela tzv. ekster-nih efekata, odnosno pažnja se usmjerava na negativne eksternalije (disekonomije) koje se pojavljuju ukoliko jedan ekonomski subjekt svojom poslovnom aktivnošću pro-uzrokuje troškove nekom drugom a da ih on sam nije uzimao u obzir prilikom dono-šenja svoje poslovne odluke. Važan formal-ni preduslov neoklasičnog modela iskazan je u vidu pretpostavke da su funkcije proi-zvodnje i potrošnje nezavisne, i u suštini znači da odluke o proizvodnji ili potrošnji jednog subjekta ne mogu uticati na moguć-nosti za proizvodnju ili potrošnju koje stoje na raspolaganju drugima.

smjernice tržištaOvaj preduslov ozbiljno je narušen, između ostalog i postojanjem negativnih eksternih efekata u vidu zagađivanja okoliša. Pretpo-stavka da se sve koristi i troškovi proizvođača i potrošača odražavaju u tržišnim cijenama i da uopšte nema neslaganja između privatnih i društvenih troškova i koristi, čini osnovu neoklasičnog modela i od nje se i polazi pri dokazivanju Pareto-optimalnih svojstava sa-vršene konkurencije. Ako disekonomije po-stoje model ne funkcionira zbog dva razloga: prvo, narušavaju se uslovi Paretove optimal-nosti; drugo, konstante utjelovljene u si-stem (zbog neuračunavanja troškova ve-zanih za nastale štete usljed zagađenja okoline) gube svoje zna-čenje kao “cijene” jer ne odražavaju stvarne oportunitetne troško-ve društva kao cjeli-ne. Na taj način, usljed nepostojanja pravih indikatora i smjernica sa tržišta, u većini

Cijena CJELINERješenje problema vezanih za okoliš može se postići samo stalnim nastojanjem da se dođe do što jasnijeg odgovora na pitanje koja mješavina alternativnih načina upotrebe ograničenih okolišnih resursa maksimizira blagostanje društva kao cjeline

ekonomskih sistema, kao rezultat pojedinač-nih aktivnosti, izrazito dominantni postali su upravo okolišno najintenzivniji sektori (oni koji najviše koriste i zagađuju okoliš), dopri-noseći tome da se struktura privrede sve više udaljavala od društveno potrebnog alokacio-nog optimuma. Industrijsko društvo tržišne ekonomije, stoga, neki autori označavaju kao društvo izraslo na skrivenim troškovima. Sve je veći broj onih koji smatraju da je vrijeme da se oni objelodane i njihovo pokriće na-metne onima koji izbjegavajući njihovo pla-ćanje na račun društvene zajednice uživaju nezasluženu korist u vidu povećanog vlasti-tog profita. Po njihovom (a i našem) mišlje-nju, rješenje problema vezanih za okoliš može se postići samo stalnim nastojanjem da se dođe do što jasnijeg odgovora na pita-nje koja kompozicija (miks) alternativnih načina upotrebe ograničenih okolišnih re-sursa maksimizira blagostanje društva kao cjeline.

pogrešne informacijePraktično ostvarenje željenog miksa, u veli-koj mjeri, postiglo bi se korištenjem različitih mjera i instrumenata za zaštitu okoliša koje treba posmatrati kao manje ili više uspješan pokušaj utvrđivanja i uvođenja adekvatnih cijena ograničenih resursa okoliša. To bi do-velo do izmijenjene strukture ukupnog siste-ma cijena, čiji bi relativni odnos tada na mnogo bolji način odražavao promijenjene društvene preferencije. Time bi se značajno poboljšala alokativna efikasnost tršišta jer bi došlo do promjene postojećih, po našem mi-šljenju pogrešnih informacija i podsticaja sa tržišta koje preduzeća primaju o potrebnoj strukturi i karakteru proizvodnih aktiv-nosti. U krajnjem slučaju sve to trebalo bi da dovede do željene realokacije ograničenih resursa okoliša, te do njihove racionalnije upotrebe. To bi u svakom slučaju imalo uticaja i na potrošače u smislu da bi za neke proizvode morali da plaćaju veću cijenu kako bi na zadovoljavajući na-čin mogli da koriste i ostale usluge okoliša.

Spremnost da se snose troškovi održavanja postojećeg ili povećanja nivoa kvaliteta okoli-ša predstavlja mjeru tzv. nenovčanog dohot-ka ili blagostanja koje svaki pojedinac dobiva kao rezultat korištenja tih usluga. Naše je stanovište da ovaj nenovčani dohodak tako-đe predstavlja dio njihovog realnog dohotka ili blagostanja kao što to predstavljaju na trži-štu kupljene robe i usluge koje oni troše.Sve ovo je značajno za razumijevanje usvo-jenog pristupa zaštiti okoliša. Pošto, naime, potrošači još uvijek nisu u mogućnosti da putem izmijenjene tražnje utiču na proizvo-đače da značajnije i dovoljno brzo promije-ne svoj odnos prema okolišu, sve očitije prisustvo i posljedice navedenih disekono-mija opravdavaju intervenciju i aktivnu ulo-gu države s ciljem da prisili individualne donosioce poslovnih odluka da, u mjeri u kojoj je to objektivno moguće, spoznaju štetne posljedice svojih aktivnosti po okoliš, da prihvate njihov novčano izraženi ekviva-lent i u svoju internu kalkulaciju uključe sve sagledive i utvrđene eksterne troškove pro-uzrokovane takvim aktivnostima. Iz ovog proizilazi samo naizgled kontradiktorna tvrdnja i jedna od osnovnih polaznih pre-misa u ovoj knjizi, da je upravo aktivna uloga države (još uvijek) neophodna kako bi se individualni, inače samostalni donosi-oci poslovnih odluka u decentraliziranom tržišnom sistemu ponašali istinski tržišno, a u skladu sa navedenim pretpostavkama savršeno konkurentnog tržišta.

5


upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom

Mr. edin terzić, Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Izgradnja sistema upravljanja ambala-žom i ambalažnim otpadom i njegovo funkcionisanje u praksi jedan je od veli-

kih izazova, kako za državu, tako i za pri-vredne subjekte, a tiče se najšire društvene zajednice i svih građana.Evropska direktiva EC/94/62 od zemalja člani-ca zahtjeva usklađivanje nacionalnih zakono-davstava iz oblasti upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom u smislu ispunjenja ci-ljeva za iskorištenje i obnovu u odnosu na uku-pno plasirane količine ambalaže na tržište.Međutim, Direktiva ne propisuje način na koji je to potrebno ostvariti, već je svakoj ze-mlji ostavljeno da, u skladu sa svojim speci-fičnostima, kreira sisteme. Pri tome, Direk-tiva u svojoj preambuli kaže, da uvođenje sistema treba da osigura i funkcionisanje tržišta, te izbjegavanje bilo kakvih barijera u trgovanju i stvaranje nelojalne konkurenci-je. Ovo je naročito bitno i naročito primje-njivo za našu zemlju gdje se oblast ambalaž-nog otpada za jedinstveno tržište Bosne i Hercegovine reguliše sa provedbenim akti-ma Federacije BiH, Republike Srpske i Brč-ko Distrikta, dakle u uslovima nepostojanja entitetskih granica.Suštinski, postoje dva načina na koja se ovo pitanje danas rješava. Jedan je sistem kojim upravlja država i koji se finansira preko naknada, tzv depozitni sistem. Ovakav sistem je implementiran u nekoliko zemalja Evrope (skandinavske ze-mlje, Estonija, Njemačka i Hrvatska).Drugi je tzv integrirani ili multimaterijalni sistem kojim upravlja privreda koja je u ži-votnom lancu ambalažnog otpada (proizvo-đači ambalaže, punioci, distributeri, uvo-znici i trgovine).Ovaj sistem podrazumijeva tzv. produženu odgovornost proizvođača, a primjenjen je u većini razvijenih zemalja (Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luk-semburg, Portugal, Rumunija, Slovenija, Španija, Švajcarska, Velika Britanija, Bjelo-rusija, Bugarska, Srbija, Makedonija).Modeli implementirani u Hrvatskoj i Slove-niji su ilustracije ova dva modela.Kako funkcioniše sistem u Sloveniji?- Za ambalažu plasiranu na tržište proizvo-đači, uvoznici i trgovci su dužni o vlastitom trošku obezbijediti redovno prikupljanje, povrat i reciklažu ambalažnog otpada;

vlada i privreda NA ISTOM ZADATKUKonačno se i u našoj zemlji uspostavlja sistem kakav egzistira u Evropi

- Konačni potrošač (građani, hoteli, bolnice, trgovci) su dužni odvojeno odlagati ambalaž-ni otpad i predati ga ovlaštenom sakupljaču;- Komunalne javne službe osiguravaju in-frastrukturu za odvojeno prikupljanje. Dakle, radi se o tzv. podijeljenoj odgovorno-sti (shared responsibility).Sistem u Sloveniji je efikasan jer su vlada i privreda bili na istoj strani i zajedno su radi-li na iznalaženju rješenja. Dobro su se pri-premili, dobro su proučili sisteme koji egzi-stiraju u Evropi, učili su se na greškama drugih, ali i na dobrim primjerima. Za us-postavu sistema su koristili postojeće kapa-citete i potencijale. Zbrinjavaju sav amba-lažni otpad generisan na tržištu Slovenije.Koje su manjkavosti hrvatskog modela?Sistem implementiran u Hrvatskoj je imao veliki odjek u javnosti. Međutim, Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu RH je po svojim odredbama jedinstven u Evropi.- U Republici Hrvatskoj se ne zbrinjava sva ambalaža, nego ambalaža od pića i napitaka (oko 20% od ukupne ambalaže) i u krajnjoj li-niji se pokazao kao neefikasan i veoma skup. - U skladu sa Pravilnikom sve trgovine veće od 200 m2 su u obavezi preuzimati ambalaž-ni otpad. Međutim, nakon stupanja na sna-gu Pravilnika konstatovano je da 4.000 mje-sta u Hrvatskoj, nema trgovine veće od 200 m2, što dovodi do diskriminacije potrošača, jer se ambalaža kupljena u maloj lokalnoj prodavnici ne može tu i vratiti.- Sanitarna inspekcija je u svojim rješenjima upozorila da trgovine ne mogu u svom pro-

dajnom prostoru skladištiti ambalažni ot-pad, jer je to u suprotnosti sa higijenskim zahtjevima i HACCP standardom, već mo-raju osigurati zaseban prostor izvan objekta.- Rast maloprodajnih cijena početkom 2006. bio je direktna posljedica implemen-tacije Pravilnika i naknada koje je propisao, čak i do 30%. To je dovelo do toga da se ma-nji proizvođači suočavaju sa pitanjem egzi-stencije, jer ovoliko povećanje dovodi do pada prodaje, smanjenja obima proizvod-nje, te zatvaranja radnih mjesta.- Istraživanja su pokazala da 40% ispitanika vraća ambalažu u trgovine radi prodajne naknade, 30% je odlaže u posebne spremni-ke, a 30% je i dalje odlaže u opšti otpad. Tako je došlo do izdvajanja sloja socijalno ugroženog dijela stanovnika, koji vade taj otpad i prodaju ga, radi ostvarenja minimal-nih prihoda, što je, takođe, negativna poja-va, jer ne može vlada svoju socijalnu strate-giju graditi na tome.Kakvo je stanje u Bosni i Hercegovini?Bosna i Hercegovina je počela sa izgradnjom sistema upravljanja ambalažnim otpadom u vrlo nepovoljnim ekonomskim uvjetima glo-balne ekonomske krize. Dodajući tome nera-zvijenu privredu, te relativno nizak standard građana, onda se s pravom može reći da je ovo pitanje zaista izazov koji se postavlja pred entitetska ministarstva okoliša i pred privre-du, kako bi rješenje koje se bude implementi-ralo u našoj zemlji imalo pozitivne ekološke efekte, a ne bi značajno uticalo na privredne subjekte i na građane.

Foto: A. Džipa - Ambalažni otpad


6 praksa i zakoni

Cilj Federalnog ministarstva okoliša i turiz-ma je da, u saradnji sa svim zainteresovanim stranama, dođe do zakonskog rješenja koje će omogućiti implementaciju sistema uprav-ljanja ambalažnim otpadom koje će biti:- prihvatljivo za stanovništvo koje generiše ambalažni otpad,- ekonomski opravdano, tj. racionalno po troškovima,- koje će osigurati zaštitu okoliša, što i jeste svrha uspostave sistema upravljanja amba-lažnim otpadom.Kako bi došli do kvalitetnog rješenja, po-trebno je dobre prakse iz Evrope u kojima sistemi funkcionišu i daju dobre rezultate, adaptirati na naše lokalne uslove. Za to je potrebno imati i ulazne podatke:- Količine ambalaže koje se godišnje plasira-ju na tržište, kako bi se za početak postavili realni i ostvarivi ciljevi za iskorištenje i reci-klažu ambalažnog otpada, koji bi se u na-rednim godinama i sa razvojem sistema sukcesivno povećavali- Analizirati postojeću infrastrukturu (depo-nije, komunalna preduzeća sa svojim poten-cijalima, reciklažne potencijale..) koje treba uključiti u proces prikupljanja, jer su iskustva pokazala da su zemlje koje su koristile posto-jeću infrastrukturu imale najviše uspjeha. Također, bitne informacije su broj stanovni-ka, odnos urbanog i ruralnog stanovništva, projekcija rasta dohotka, te, u skladu s tim, očekivani porast količina ambalažnog otpa-da koji će biti potrebno zbrinuti.Na osnovu ovih informacija se može kreirati šema prikupljanja, obnove i reciklaže amba-lažnog otpada.Sve ove aktivnosti treba shvatiti kao jedan proces, koji neće preko noći dati rezultate, ali koji će vremenom imati uzlaznu putanju. Takav proces se odvijao i u zemljama Evro-pe, kao što je npr. Češka Republika, koja je prije 15-tak godina krenula od nule, a danas je vodeća zemlja u Evropi prema količinama ambalažnog otpada koji se zbrine, i prema troškovima potrebnim za to.Federalno ministarstvo je čvrstog uvjerenja da se Bosna i Hercegovina po pitanju uprav-ljanja ambalažnim otpadom može organizi-rati kao moderna evropska država i sve ak-tivnosti su usmjerene u tom pravcu.

Spremnost da se snose troškovi održavanja postojećeg ili pove-ćanja nivoa kvaliteta okoliša predstavlja mjeru tzv. nenovča-nog dohotka ili blagostanja koje svaki pojedinac dobiva kao rezultat korištenja tih usluga. Naše je stanovište da ovaj nenovčani dohodak takođe predstavlja dio njihovog realnog dohotka ili blagostanja kao što to predstavljaju na tržištu kupljene robe i usluge koje oni troše.

dr. sc. Mehmed Cero, Federalno ministarstvo okoliša i turizma

U skladu sa Programom rada za 2011. godinu, koji je istovremeno i kom-ponenta u Programu rada Vlade Fe-

deracije BiH za 2011. godinu, sektor okoliša Federalnog ministarstva okoliša i turizma je primarno fokusiran na provođenje akcio-nog plana Federalne strategije zaštite okoli-ša (2008.-2018), i njezinih posebnih kom-ponenti koje se odnose na zaštitu zraka, prirode i zemljišta, kao i upravljanje otpa-dom. Najznačajniji dio Programa rada je vezan za: provođenje postojeće okolišne le-gislative; izradu novih propisa koji trebaju biti usklađeni sa odgovarajućim direktiva-ma Evropske Unije (EU); aktivnosti na pri-premi i implementaciji više projekata koji se finansiraju iz Budžeta Federacije BiH i me-đunarodnih izvora; provođenje obaveza koje proizilaze iz međunarodnih okolišnih konvencija i protokola i dr. Određene aktiv-nosti iz Programa se provode uz odgovara-juću koordinaciju i saradnju putem Među-entitetskog tijela za okoliš, kao i uz saradnju sa nadležnim institucijama na državnom nivou.

nova legislativaU toku su završne aktivnosti na izradi no-vog Zakona o zaštiti prirode u kojem će se, između ostalog, u značajnom obimu tran-sponirati najvažnije EU direktive (Direkti-

evropu SLIJEDIMO I BEZ DIREKTIVAAktivnosti Sektora za okoliš Federalnog ministarstva okoliša i turizma u 2011. godini ukazuju na to da je usklađivanje sa odgovarajućim evropskim normama uveliko započelo

va o staništima i Direktiva o pticama) i stvoriti zakonske i institucionalne pretpo-stavke za uspostavu novih zaštićenih pod-ručja, koja će biti kategorisana u skladu sa standardima Međunarodne unije za zašti-tu prirode (IUCN- International Union on Conservation of Nature), kao i za usposta-vu mreže staništa, i to u prvoj fazi tzv. Sma-ragdna (Emerald) mreža, a u naprednoj fazi Natura 2000.Zakon o zaštiti od buke je kao prijedlog usvojen na Predstavničkom domu Parla-menta Federacije BiH, te predstoji njegovo usvajanje na Domu naroda, kako bi stupio na snagu. Ovim Zakonom se ujednačavaju odgovarajući tehnički parametri za buku, na području cijele Federacije, jer je to do sada bilo regulisano različito, od kantona do kantona.Posebno je značajno napomenuti da su prema Zakonu o Fondu za zaštitu okoliša (Fonda) urađene i donesene dvije Uredbe (Uredba o naknadama koje se plaćaju pri registraciji motornih vozila i Uredbe o vr-stama i iznosima naknada, kriterijima i mjerilima za utvrđivanje naknade zagađi-vača zraka), koje su stupile na snagu. Ovim su stvoreni preduslovi za veće prihode u Fond za zaštitu okoliša, odnosno veće mo-gućnosti za vraćanje ovih sredstava okoli-šu, kroz odgovarajuće projekte, koji će se pripremati u skladu sa akcionim planom Federalne strategije zaštite okoliša. S obzi-rom da na nivou Fonda ostaje samo 30%

u Budžetu Federacije BiH za 2011.godinu planira-no je oko 3,3 miliona konvertibilnih maraka za različite projekte iz oblasti upravljanja otpadom, zaštite prirode i zaštite zraka. Za sve ove kompo-nente pripremljeni su i objavljeni javni pozivi, nakon čega će se izvršiti odabir najboljih projeka-ta, u skladu sa utvrđenim kriterijima.

7


praksa i zakoni

sredstava prikupljenih po osnovu navede-nih uredbi, a 70% se prosljeđuje kantoni-ma, vrlo je važno da kantoni troše ova sredstva namjenski, tj. u skladu sa njiho-vim kantonalnim planovima za zaštitu okoliša. Ovakvim pristupom u korištenju ekonomskih instrumenata, na principu „zagađivač plaća“, stvarat će se konzisten-tna materijalna osnova za sveukupno si-stemsko rješavanje složene okolišne pro-blematike i poboljšanje stanja okoliša.Prema Zakonu o upravljanju otpadom rade se trenutno dva nova provedbena propisa i to: Pravilnik o ambalaži i ambalažnom ot-padu i Pravilnik o elektronskom i električ-nom otpadu.Ove aktivnosti su u završnoj fazi i prema planiranoj dinamici oba pravilnika će biti u operativnoj primjeni od početka 2012. godine.Usvajanje odgovarajućeg modela i izrada ovih pravilnika rezultat su saradnje putem Međuentitetskog tijela za okoliš, saradnje sa odgovornim privrednicima organizira-nim u okviru Bihpaka (Ekopaka), kao i sa nevladinim sektorom. U vezi sa ovim ak-tivnostima značajno je spomenuti i pomoć koja je dobivena od Republike Češke i Re-publike Slovenije.

Značajniji projektiU Budžetu Federacije BiH za 2011.godinu planirano je oko 3,3 miliona konvertibilnih maraka za različite projekte iz oblasti upravljanja otpadom, zaštite prirode i za-štite zraka. Za sve ove komponente pripre-mljeni su i objavljeni javni pozivi, nakon

čega će se izvršiti odabir najboljih projeka-ta, u skladu sa utvrđenim kriterijima. Od navedenog iznosa, 500.000 KM je direktno transferirano JP Nacionalni park Una (NP Una), kao podrška realizaciji usvojenoga Plana rada za 2011. godinu.U okviru Projekta šumskih i zaštićenih pla-ninskih područja kojeg putem Svjetske banke finansira GEF (GEF – Global Envi-ronmental Facilities) urađen je Plan uprav-ljanja za NP Una i Studije izvodivosti za zaštitu područja Čvrsnice, Čabulje, Vrana i Prenja s Parkom prirode Blidinje. Plan upravljanja NP Una će se usvojiti na Vladi Federacije BiH u narednom mjesecu, a Studija izvodivosti će se poslati Federal-nom ministarstvu prostornog uređenja, radi korištenja kao analitičko-dokumenta-ciona osnova za izradu Prostornog plana područja posebnih obilježja.Uz pomoć projekta kojeg je proveo UNDP za BiH, izvršena je konačna uspostava DNA strukture za tzv. Mehanizam čistog razvoja, u skladu sa Protokolom iz Kyota, Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija za klimatske promjene. Ovim su stvoreni pravni i institucionalni preduslovi za kori-štenja CDM fleksibilnog mehanizma ino-strane podrške, za implementaciju proje-kata u Bosni i Hercegovini, odnosno u Federaciji BiH.

Međunarodne aktivnostiFederalno ministarstvo okoliša i turizma kao zadužena institucija ispred Bosne i Hercegovine tj. Nacionalni Focal Point Bosne i Hercegovine, kao i prema drugim

zaduženjima sa državnog nivoa u obavezi je da provodi aktivnosti saradnje za više međunarodnih okolišnih konvencija i in-stitucija, kao što su: Konvencija Ujedinje-nih naroda za biodiverzitet (UNCBD) i Protokol o biološkoj sigurnosti; Konven-cija o kontroli prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovom odlaganju (Bazelska konvencija); saradnju sa Evrop-skom agencijom za okoliš Evropske komi-sije (EEA) i dr.U ovom kontekstu najvažnije je spomenuti odgovarajuće pripreme koje se vrše za pro-jekat usklađivanja Nacionalne strategije i akcionog plana zaštite biološke i pejsažne raznolikosti za Bosnu i Hercegovinu (2008.-2015), koju je usvojilo Vijeće ministara BiH u julu 2011. Ove aktivnosti na projektu usklađivanja će finansirati GEF, a imple-mentacioni partner Fedralnom ministar-stvu okoliša i turizma će biti UNEP (Pro-gram Ujedinjenih nacija za okoliš).

Foto: S. Samardžić-Sam - Najezda motornih vozila

Prema Zakonu o upravljanju otpadom rade se trenutno dva nova provedbena propisa i to: Pravilnik o ambalaži i ambalaž-nom otpadu i Pravilnik o elek-tronskom i električnom otpadu.Ove aktivnosti su u završnoj fazi i prema planiranoj dinamici oba pravilnika će biti u operativ-noj primjeni od početka 2012. godine.

8


Hutovo blato od ponosa do sramote

stjepan Matić, biolog, park prirode Hutovo blato

Močvara Hutovo blato u delti Nere-tve je u svijetu nadaleko poznata, cijenjena i prepoznatljiva, a kod

kuće čini se to i nije slučaj.Sustavnim umanjenjem sredstava za funk-cioniranje i život ovog zaštićenog područ-ja, posljednjih godina „Biserna močvara“ prolazi kroz svojevrsnu katarzu!Kao posljedica svih dešavanja bilo je otpu-štanje na „prinudni“ odmor (12) dvanaest nadzornika, što je uzrokovalo gubljenje kontrole-nadzora u zaštićenom prostoru. Tako je uznapredovala devastacija na cije-lom prostoru Parka čiji smo svjedoci u po-sljednje vrijeme.Kulminacija svih događanja je buknula kroz veliku vatrenu stihiju, koja je u noći 13/14. listopada krenula iz sjeverozapad-nog nizinskog dijela, nošena jakom burom doslovno opustošila 1.350 ha poplavnih li-vada, i manji dio brdskog dijela Parka. Zbog specifičnosti terena i nemogućnosti gašenja, požar je bio aktivan do 20. listopa-da 2011. godine.Posljedice požara - štete u eko-sustavu Hu-tova blata su uništena staništa za faunu Parka. Biljni pokrivač je doslovno nestao s njim zaklon-sigurnost, izvor hrane, u pr-

Močvara U VATRI NESTALABiljni pokrivač je doslovno zbrisan sa lica zemlje, sisavci su nestali i mi ovdje svjedočimo o ekološkoj katastrofi čije posljedica se nikad neće izliječiti

vom redu za ptice tršćaka i migratorne vr-ste koje upravo dolaze sa sjevera Europe. Sisavci (visoki) su migrirali iz sigurnih, u okolna područja pod ingerencijom lovač-kih društava, ne smijemo ni pomisliti što se može desiti s tim životinjskim fondom.Tršćaci su doslovno zbrisani s lica zemlje, ali pojedine vrste će se u proljeće regeneri-rati iz podanaka, gomolja, rizoma, lukovi-ca što nije slučaj sa drvenastim, grmastim vrstama, te povijušama. Posebice se treba obratiti pozornost na plodonosne vrste koje predstavljaju neizostavnu kariku u lancu ishrane kompletne faune Parka.U vrijeme izbijanja požara bila je i visoka temperatura zraka tako da su u velikoj mjeri bili aktivni gmazovi što upućuje i na činjeni-cu da je i u tom segmentu načinjena velika šteta, kao i na populaciji kukaca kao jednom od važnih izvora hrane posebice za ptice.Štete izražene preliminarno po hektaru iznose 2000,00 KM, do konačnih nalaza stručne komisije koja je formirana od stra-ne nadležnih institucija vlasti.S obzirom da će se štete osjećati niz godina s tim se povećavaju indirektne štete koje je požar prouzročio.Primjera radi, UN je pokrenuo inicijativu da se napravi Milenijska procjena ekosu-stava koju radi preko 1000 vodećih svjet-skih biologa, a zadatak joj je da analizira stanje ekosustava na zemlji i pruža smjer-

nice za donositelje odluka. Iz izvješća je vidljivo da su upravo močvarna staništa najvredniji ekosustavi, a neto novčana vri-jednost takvog sustava iznosi 6000 $ po ha.Sanacija i revitalizacija ovog područja po-drazumijevaju urgentna sredstva za zašti-tu:- Sanirati postojeće financijske probleme iz prethodnih godina,- Osigurati sredstva za buduće financiranje J.P. sukladno financijskom planu iz 2007. godine,- Štete nastale od požara rješavati odmah i to putem lovočuvarske službe i drugih dje-latnika J.P.,- Urgentno je potrebno osigurati sredstva za izradu hranilica za ptice i hranilišta za životinje, te odgovarajuću zrnastu hranu,- Ukloniti oboreno drveće, očistiti plovne puteve, jaruge, kanale i rijeku Krupu,- Prići rekultivaciji i drugim aktivnostima na revitalizaciji staništa(pošumljavanje sa plodonosnim vrstama),- Izgraditi i sanirati postojeće izgorjele osmatračnice i turističku signalizaciju unutar Parka,- Osposobiti plovne objekte i nabaviti ne-ophodnu opremu za rad,- Uspostaviti monitoring na praćenju sta-nja biljnog i životinjskog svijeta, koji je ne-ophodan za buduće gospodarenje i održivo korištenje.

Foto: D. Marijanović

9


svjetski fond za okoliš

staniŠte i SPOMENIK

Znanstvena istraživanja prove-dena kroz projekt LIFE 1990/2000. godine pokazala

su da Park prirode „Hutovo blato“ raspolaže iznimnim biodiverzite-tom (163 vrste ptica; 22 vrste riba; 610 biljnih vrsta – vaskularne flore). U tijeku je također, istraživanje sisa-vaca, gmazova i vodozemaca u okviru projekta GEF-WB, „Uprav-ljanje slivom rijeka Neretve i Trebiš-njice“ koje će još upotpuniti pločice u mozaiku biodiverziteta Hutova blata.- Zbog izuzetnog značaja i ljepote Hutovo blato je proglašeno Parkom prirode 1995. godine.- Poslije Drugog svjetskog rata Hu-tovo blato je bilo zaštićeno isključi-vo kao elitno lovište. Povijest Huto-va blata kao zaštićenog dijela prirode počinje od 03. lipnja 1954. godine kada je ustanovljen ornito-faunistički rezervat.- U sklopu ornito-faunističkog re-zervata 1959. god. izdvojen je stro-gi ptičiji rezervat Škrka (350 ha), zatvoren za ribarenje, lov i druge gospodarske aktivnosti.- Zbog svog međunarodnog znača-ja, Hutovo blato je 1971. god. uvr-šteno u Popis močvara od međuna-rodnog značaja, a 1980. god. uvršteno je u Međunarodni projekt za zaštitu mediteranskih močvara.- Kao posebno lovište Hutovo blato službeno egzistira sve do 30. ožuj-ka 1995. god. kada je zbog svojih prirodnih vrijednosti proglašeno Parkom prirode.- Međunarodni Savjet za zaštitu ptica (ICBP) uvrstio je 1998. god. Hutovo blato u listu međunarodno važnih staništa ptica.- Potom je 2001. godine PP Hutovo blato upisano u listu močvara od međunarodne važnosti po meto-dologij Ramsarske konvencije i re-gistrirano je pri UNESCO-vom Di-rektoratu u Parizu.- 2002. godine Park prirode „Huto-vo blato“ upisano je na Privremenu listu nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine i uživa visoki režim zaštite u Federaciji BiH.

Foto: S. Matić - Hutovo blato

ZaBrinuti NEBRIGOM

„Ono što vidimo u Hutovom blatu je eko-loška katastrofa u kojoj je uništeno 80% staništa ptica i sisavaca Svitavskog područ-ja. Tijekom i nakon požara, WWF je bio u stalnoj komunikaciji sa upravom Hutovog blata, a sada pokušavamo procijeniti štetu i pronaći najprikladnija rješenja kako bi se rehabilitiralo uništeno područje,“ rekao je Zoran Mateljak, WWF-ov koordinator u Bosni i Hercegovini.Zahvaljujući izvanrednoj biološkoj raznoli-kosti koja se rasprostire na oko 8000 hekta-ra, Park prirode Hutovo blato je prepozna-to kao močvara od međunarodne važnosti u sklopu Ramsarske konvencije. Osigurava staništa za oko 200 vrsta ptica koje na tom području žive, odmaraju se ili provode zimu. Također je važno stanište riba i dom više endemskih ribljih vrsta, kao što su zu-batak i podustva.

„Ovo je jedan od najvećih požara u povije-sti područja Hutovog blata sa velikim gubi-cima biljnog i životinjskog svijeta. Zajedno sa upravom Parka prirode više puta smo izrazili našu zabrinutost nad nedovoljnom brigom nadležnih institucija za zaštitu Hu-tovog blata. To je dovelo do pada kvalitete zaštite i kontrole aktivnosti u Parku. Po-novno pozivamo ka rješenju pitanja održi-vog financiranja zaštite, kako bi se osigura-li najbolji standardi upravljanja, kakve Hutovo blato i zaslužuje,“ dodao je Zoran Mateljak.WWF će nastaviti raditi u smjeru pronala-ženja najboljih načina upravljanja vodama donjeg sliva Neretve i Trebišnjice, kako bi se očuvale močvare Hutovog blata i njego-ve ekološke funkcije kao što je opskrba i pročišćavanje voda te sprečavanje saliniza-cije podzemnih izvora.

Nakon što je tijekom vikenda požar uništio 80% močvarnog staništa u Parku prirode Hutovo blato, WWF izražava svoju duboku zabrinutost zbog utjecaja na prirodu i ljude u tom području te poziva vlasti da provedu hitne mjere sanacije i mjere za sprječavanje ovih vrsta nesreća u budućnosti.


10 čisti razvoj

akademik ivan Cifrić

Promjene u okolišu (prirodnom i kul-turnom) povezane su s promjenama u društvu. Vidljive su tijekom čovjeko-

va kulturnog razvoja, a naročito nestanka i razvoja industrijskog društva: od uvažava-nja i sakraliziranja prirode i prirodnih feno-mena do ponižavanja desakraliziranja i pri-rode. Na mjesto bogova iz prirode i transcendentalnog Boga, uspostavljena su imanentna božanstva i sustav vrijednosti kojega jamči određeni sistem i njegovi reži-mi...Industrijsko društvo oblikovalo se kao sebi logičan, samodovoljan sistem kao rezultat povijesnog razvoja, poglavito kapitalistič-kog društva. Ali on nije i logičan prirodi. Nasuprot “ekološkom” odnosno “socijal-noekološkom metabolizmu (kakav susre-ćemo u ruralnom, seljačkom društvu), ra-zvilo je svoj “industrijski metabolizam”.Posljedice što ih je proizvodio utjecale su na postavljanje postulata: “priroda kao re-surs”, priroda kao “udubina” (Senke) i “pri-roda kao model” i poticanje empirijskih istraživanja ekoloških strukturnih promje-na i gospodarskog ponašanja. Postulat “Priroda kao uzor” (“Učiti od prirode”!) pomak je orijentacije od razumijevanja prirode kao objekta prema shvaćanju pri-rode kao modela. Na tom pravcu je nastala “Industrijska ekologija”...Posljednjih godina i najmlađa generacija proživljava novu (ekološku, ekonomsku i financijsku) krizu kao fenomen koji se uvukao u svakodnevicu života i društva i pojedinca i djeluje sukcesivno.Duboka ekonomska kriza neravnoteže u bi-polarnom svijetu (razvijeni - nerazvijeni) pojavljuje se na površini svakodnevice kao financijska kriza. Ona je u fokusu medija, političara, pa se “na trenutak” zaboravlja pravi problem: (1) ekonomska i ekološka kriza nisu odvojene nego su postale jedna kriza, jedan proces u kulturi modernog društva i to (2) trajni proces u kojem se na-lazi suvremeno čovječanstvo a koji će (3) morati formirati novo stanje svijeta, novi “društveni prirodni odnos” (Gorg, 1999) i pravedniji svjetski poredak. Tome pokušava pridonijeti i Kungov koncept “svjetskog et-hosa”. Za takvu “veliku tranziciju” društva potrebno je prevrednovanje prirode i siste-ma, potrebna je “socijalnoekološka pa-

eKoloŠKa KriZa JE INDIKATOR KULTURNE KRIZEObilježavajući 20. godina izlaženja časopisa Socijalna ekologija Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu organizovao je ove jeseni znanstveni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem o temi “Razvoj i okoliš - perspektive održivosti”.

radgma”. Za to ne postoji dovoljno spremno-sti u politici, dijelom i u ruralnom sektoru (globalne) ekonomije, ali niti u usitnjenoj znanosti. Riječ je ponajprije o socijalnoj pa-radigmi koja podrazumijeva promjenu su-stava vrednota. Za takvu promjenu potreb-na je “revolucija duha”, a ne reformsko “škopljenje” ljudskog intelekta i humaniteta.Postoji li ekološka kriza? Je li priroda u kro-zi? Odgovor: ekološka kriza je indikator kul-turne krize. Radi se o pitanju “jedinstva prirode i kulture” (Glaeser,1992. godine). Na taj problem se dvojako odgovar: (1) uni-verzalno-povijesni pristup vidi njihovo je-dinstvo preko pojma evolucija. Kultura je čovjekovo stvaralaštvo i kao takvo dio evo-lucije prirode; a (2) kulturno-ekološki pri-stup vidi jedinstvo preko pojma kultura. Priroda postaje kultivirana od čovjeka kao autonomnog bića. U čovjekovu djelovanju važni su motivi, osjećaji, vrednote itd...Iako se već desetljećima industrijsko druš-tvo “muči” s vlastitim otpadom - koji nam se vraća i iz svemira kao kamate financij-skog imperijalizma - u posljednje vrijeme nastao je pojam, odnosno koncept Green New Deal. Njegov je cilj putem čistih (odr-živih) tehnologija i proizvoda postići eko-loške strukturne promjene koje će smanjiti klimatske promjene....Kriterij opravdanosti (odživosti) postojanja nekog sistema je čovjek (društvo) a ne sam

sistem. Ono što je za sisteme (i podsisteme) racionalno, ne znači da je i za čovjeka (i društvo) racionalno. Sistem se sam “racio-nalizira” i mijenja (oblikuje) gotovo neovi-sno o potrebama društva ili mu nameće nove potrebe radi svoje racionalizacije /pri-mjer djelovanja banaka kao financijskih ak-tera, umjesto da utjeruju dugove povećavaju kamate i cijenu novca/. Sistem ne smije biti iznad toga cilja, nego mu služiti. Sistem koji kao cjelina ne služi čovjeku kao cilju, nego zahtijeva da čovjek služi sistemu, nije za čo-vjeka dobar sistem i ne ispunjava svoju te-meljnu funkciju i smisao opstanka. Konkre-tizacija te teze glasila bi: građani ne služe politici, nego politika treba služiti građani-na. Sistem se temelji na kapitalu, a kapital na vlasništvu. On nema domovine. Čovjek ima domovinu (zavičaj) i ne treba mu vla-snik...Kao znanstvenici moramo istražiti prijetnje otuđenog sistema održivom razvoju, a kao građani boriti se za njegovu primjenu radi boljeg života čovjeka i opstanka žive prirode.Za to postoji izvjesna nada, ako imamo na umu da se u svijetu formiraju dva plane-tarna pokreta - jedan s ciljem zaštite pri-rode (biološke raznolikosti) a drugi s ci-ljem zaštite kulturne raznolikosti, koji, ako se povežu tvore novi pogled na budućnost svijeta. Iz plenarnog izlaganja odabrao: H. Arifagić

Foto: S. Žalica - "Gavrino oko" na Prenju

11


energija, strategija i politika

prof. dr. Mirza Kušljugić,Fakultet elektrotehnike univerziteta u tuzli

Premda se o energetskoj strategiji i energetskim politikama u Bosni i Hercegovini (BiH) intenizivno ra-

spravlja već deset godina tek je nedavno donesena odluka da se ‘’konačno’’ pristupi izradi Strategije energetskog sektora BiH (Strategija). Uvažavajući Ustavom BiH de-finisane nadležnosti izrada Strategije bi trebala biti rezultat ‘’kompromisa’’ konce-pata i politika koji su već definisani na ni-vou njenih entiteta (vjerovatno sa značaj-nim uticajem javnih elektroprivrednih preduzeća). U ovom autorskom radu u fo-kusu analize se nalazi elektroenergetski sektor (EES), za BiH najvažniji dio energe-tike. Namjera autora je da ukaže na ograni-čenja, koje okruženje BiH (prije svega EU) nameće prilikom planiranja razvoja EES (a time i izrade Strategije) i u skladu sa tim na potrebu da se Strategija zasniva na novoj paradigmi energetike.Pojednostavljeno, moguće je definisati dvije paradigme energetike/EES: konvencional-nu (uobičajeno nazvanu Bussines as Usual) i novu (poznatu kao Low Carbon). Kon-vencionalni energetski sistemi su projekto-vani i izgrađeni ‘70. i ‘80. godina prošlog vi-jeka i karakterišu ih: uglavnom korištenje neobnovljivih fosilnih goriva kao primarnih izvora energije (sa značajnom emisijom sta-kleničkih gasova, posebno CO2); planiranje razvoja (većinom centralizovane) proizvod-nje na osnovu prognoze povećanja potroš-nje; monopolski/netržišno organizovani energetski sektori sa značajnim uticajem nacionalnih politika; subvencije kako na strani proizvodnje (posebno prilikom inve-sticija) tako i potrošnje (uglavnom primje-nom neekonomskih cijena energenata). Po-što se konvencionalni koncept pokazao dugoročno neodrživim, naročito sa aspekta negativnog uticaja na klimatske promjene i sigurnost snabdijevanja potrošača, krajem prošlog vijeka definisana je nova paradi-gma energetskog sektora koju karakterišu: fokus na korištenje obnovljivih izvora ener-gije - OIE (posebno na energiju vjetra, sun-ca, biomase i geotermalne energije); decen-tralizovana/distribuirana proizvodnja električne energije; planiranje razvoja uz uvažavanje uticaja na nivo potrošnje (ener-

postoji li ovdje KRITIČNA MASA?Ciljevi politika definisanih na novoj paradigmi su: drastično smanjenje negativnog uticaja energetike na klimatske promjene, povećanje sigurnosti snabdijevanja potrošača i poslovanje sektora na ekonomskim principima.

getski intenzitet) primjenom mjera energet-ske efikasnosti i upravljanja potrošnjom energije; tržišna organizacija sektora. U ra-zvijenim zemljama, a posebno u EU, funkci-onisanje i razvoj EES se od početka 21. vije-ka bazira na novoj paradigmi energetike. Ciljevi politika definisanih na novoj paradi-gmi su: drastično smanjenje negativnog uticaja energetike na klimatske promjene, povećanje sigurnosti snabdijevanja potroša-ča i poslovanje sektora na ekonomskim principima. BiH se potpisujući međunarod-ne sporazume (posebno Sporazum o Ener-getskoj zajednici – SEnZ i Sporazum o stabi-lizaciji i pridruživanju sa EU – SSP) obavezala na primjenu politika EU koje su definisane odgovarajućim EU Direktivama. Ovaj za BiH obavezujući pravni okvir pred-stavlja prvo ograničenje u definisanju politi-ka i strategija u sektoru energetike.

trenutno stanje u energetici BiHElektroenergetski sektor (EES) BiH se nalazi u fazi tranformacije iz konvencionalnog u novi koncept. Ovakvi sektori se uobičajeno karakterišu kao sektori u tranziciji. Tran-sformacija je prije svega ‘’nametnuta’’ za-htjevima EU, a realizuje se uglavnom djelo-vanjem EnZ i monitoringom obaveza iz SSP u sektorima konkurentnost, uticaj na okoli-nu i energetika. Nažalost, implementacija politika baziranih na novoj paradigmi se u BiH uglavnom posmatra kao ‘’nametnuta obaveza’’ a ne kao razvojna šansa. Stoga je i pored (čini se formalne) izražene političke spremnosti na implementaciju EU aquis, koji se odnose na sektor energetike, dinami-ka njihovog usvajanja u zakonodavstvo BiH nezadovoljavajuća. EES BiH i dalje odre-đuju karakteristike konvencionalnog koncepta. Ukoliko ne dođe do promjene

paradigme sigurnost snabdijevanja ener-gentima ali i konkurentnost privrede BiH, u bliskoj budućnosti, mogu značajno biti ugroženi. Pošto se radni vijek većine proizvodnih po-strojenja u BiH, koja koriste fosilna goriva približava kraju (realno je očekivati da sve postojeće termoelektrane prestanu sa ra-dom u narednih desetak godina), a uvažava-jući veoma dugi vremenski period potreban za projektovanje i izgradnju zamjenskih ka-paciteta, trenutak suočavanja sa neminov-nošću promjene paradigme energetike u BiH se neumitno približava. Stoga se čini da su aktivnosti, koje bi trebale pratiti izra-du Strategije, odgovarajuća platforma za si-stematičnu, stručno utemeljenu i politički odgovornu raspravu kakav EES BiH je po-trebno i moguće planirati i izgraditi. Izgledno je da se za investicione projekte realizacije strategije razvoja energetike BiH, ukoliko ona ne bude bazirana na novoj pa-radigmi, neće osigurati potrebna finansijska sredstva.

energetska efikasnost i energetski menadžmentBiH je jedina članica EnZ koja nema im-plementiran pravni okvir (zakoni i podza-konska akta) niti usvojene razvojne doku-mente (strategije i akcione planove) za unaprijeđenje energetske efikasnosti – EnE (na osnovu obaveza prema EnZ u toku je izrada odgovarajućih dokumenata EnE - prema Planu aktivnosti očekivani datum njihovog usvajanja je 31.12.2011.g.). Izrada odgovarajućih planova je usložnje-na i uslijed nepostojanja adekvatnih i po-uzdanih podataka o sektoru energetike. Stoga je uspostavljanje strukture energet-ske statistike BiH, koja bi bila usklađena sa

i pored sumnje u ekonomsku isplativost uključi-vanja obnovljivih izvora energije (oie) u proizvod-ni portfolio u BiH, početne investicije u ovoj obla-sti ukazuju da će u budućnosti značajan dio toplinske i električne energije u našoj zemlji biti proizveden iz ovih izvora.


12 energija, strategija i politika

međunarodnim normama (npr. IEA stan-dardima), prioritetan, urgentni zadatak. I pored neorganizovanosti na nivou države i njenih entiteta u posljednjih nekoliko go-dina pokrenut je niz inicijativa na poveća-nju energetske efikasnosti. Vrijedne pažnje su: inicijativa energetski efikasnih gradova (i izrada odgovarajućih akcionih planova – tzv. SEAP (do pisanja ovog članka usvo-jeni su SEAP dokumenti za gradove: Banja Luka, Sarajevo i Tuzla); demonstracioni pilot projekti koje finansiraju međunarod-ne organizacije; usmjerene kreditne linije međunarodnih finansijskih institucija i posebno djelovanje nevladinih organizaci-ja u BiH. U području energetskog menadžmenta (posebno implementacije odgovarajućeg standarda) kao i upravljanja potrošnjom energije jako malo je urađeno. Projekti da-ljinskog očitanja brojila električne energije u elektroprivredama u BiH u stvari pred-stavljaju jedine konkretne pomake u ovoj oblasti.

obnovljivi izvori energijeI pored sumnje u ekonomsku isplativost uključivanja obnovljivih izvora energije (OIE) u proizvodni portfolio u BiH, počet-ne investicije u ovoj oblasti ukazuju da će u budućnosti značajan dio toplinske i elek-trične energije u našoj zemlji biti proizve-den iz ovih izvora. Pored inicijalnih poma-ka u izgradnji malih hidroelektrana (praćenih i evidentnim problemima) u posljednje vrijeme se realizuju (ili je u toku priprema za njihovu realizaciju) proizvod-ni kapaciteti OIE bazirani na energiji vje-tra, sunca i biomase. Iskorištavanje poten-cijala geotermalne energije je ipak, u samom začetku. Ovdje je važno napome-nuti da su potencijali BiH u navedenim sektorima (posebno energetske biomase) značajni i da će proizvodnja toplinske i električne energije iz OIE imati značajan udio u budućem energetskom miksu u BiH. U ovom sektoru je do sada ‘’pokretač-ka snaga’’ bila privatna inicijativa i očekiva-ti je da će se sektor OIE i u budućnosti ra-zvijati na osnovu privatnih investicija (sa značajnim učešćem stranog kapitala). Usvajanje potrebne zakonske regulative za OIE, a posebno zakonski definisanih poti-caja, koja se očekuje do sredine sljedeće godine, sigurno će intenzivirati investicije u ovaj sektor.

eu integracije i regionalna saradnja u jugoistočnoj evropiVažno je potcrtati da će se sve aktivnosti u EES odvijati pod snažnim uticajem meha-nizama regionalnog tržišta električne energije Jugoistočne Evrope (JIE). Potpisi-vanjem SEnZ BiH je prihvatila da njen EES radi u tržišnom okruženju JIE, a naknadno i EU. Ovo je važna činjenica, koja se često zanemaruje! Od 1.1.2012. godine tržište

električne energije je ‘’otvoreno’’ za sve ka-tegorije potrošača, osim domaćinstava. Za BiH će se njene posljedice ogledati ne samo u segmentu trgovine električnom energi-jom, nego i u izboru lokacija za strane in-vesticije u proizvodne kapacitete. Poslova-nje na tržištu za kompanije iz BiH predstavlja ujedno i opasnost i priliku. Iz-gradnja konkurentskih sposobnosti tržiš-nih aktera bi (uslijed evidentnih kompara-tivnih prednosti primarnih energetskih resursa i povoljnog geografskog položaja) omogućila njihovo uspješno poslovanje na ovom većem regionalnom tržištu. Među-tim, za takav razvojni proces potrebno je izraditi posebnu strategiju koja bi uključi-vala i bolju koordinaciju rada postojećih proizvodnih kapaciteta (posebno hidroe-lektrana pojedinih slivova u BiH) i bolje planiranje izgradnje novih kapaciteta (na-ročito hidroelektrana na međunarodnim rijekama), ali prije svega odluku da se EES BiH razvija na novoj paradigmi energetike.

promjena paradigme energetskih politika u bihPrema mišljenju autora ovog rada nemi-novno je da BiH planira razvoj energet-skog sektora na novoj paradigmi. Krucijal-no pitanje je: ‘’Da li u BiH postoji kritična masa stručnjaka i donosilaca političkih odluka?’’, za definisanje i realizaciju proce-sa planiranja razvoja energetskog sektora koji bi bio baziran na novoj paradigmi energetike. Samo takav pristup osmišlja-vanju naše energetske budućnosti osigura-va dugoročnu stabilnost snabdijevanja energentima BiH i razvoj konkurentne ekonomije. Na kraju i kratak osvrt na ključno socijalno/političko pitanje: ‘’Da li EES baziran na čistim tehnologijama (Cle-an Tech) omogućava kreiranje novih rad-nih mjesta?’’. Čiste tehnologije podrazumi-jevaju tehnologije OIE, EnE i upravljanja potrošnjom energije kao i tehnologije eko-loški prihvatljivih postupaka proizvodnje energije iz fosilnih goriva.Nova radna mjesta su svakako potrebna da bi substituirala tehnološki višak radnika zaposlenih u konvencionalnom energet-skom sektoru (posebno rudarstvu). Zbog ovog pitanja u naslovu se pojavljuje termin radikalna promjena paradigme. U razvi-jenim zemljama evidentirani su sljedeći pokazatelji: 16,7 novih radnih mjesta na 1 mil. US$ investicije u Clean Tech sektoru u odnosu na 5,3 novih radnih mjesta u kon-vencionalnom sektoru fosilnih goriva. Na-ravno, da će broj novih radnih mjesta u Clean Tech sektoru u BiH biti manji (usli-jed nedostatka proizvodnje, istraživanja i razvoja). Međutim, ova činjenica treba da posluži i kao strateški pravac za poticaj ra-zvoju ovih sektora u proizvodnom lancu Clean Tech tehnologija u BiH.

izgledno je da se za investicione projekte realizacije strategije razvoja energetike BiH, ukoliko ona ne bude bazirana na novoj para-digmi, neće osigurati potrebna finansijska sredstva.

Energija - pokretačka snaga razvoja

13


energija i održivi razvoj

Zineta Mujaković, dipl. biolog,Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Do nastanka čovjeka i društva, može se reći da je vladala ekološka har-monija. Narušavanje ekološke har-

monije, tvrde naučnici, počelo je prije oko 40 hiljada godina, kada je čovjekov predak počeo da misli i stvara oruđa za rad, proi-zvodeći sredstva za život.Usavršavanjem čovjeka, njegove ličnosti, usa-vršavanjem njegovih oruđa za rad povećavala se dobit, ali se sve više narušava ravnoteža u prirodi.Danas, usljed ubrzanog tehničko-tehnološ-kog progresa i nekontrolisanog korištenja prirode, narušavanja ekološke ravnoteže na planeti Zemlji sve se češće događaju vremen-ske nepogode gigantskih razmjera, koje dobi-jaju karakter velikih ekoloških katastrofa.Religiozni ljudi sve to mogu tumačiti kaznom božjom, a naučnici kažu da je „bijes planete“ izazvan ljudskim nemarom.Od samih početaka korištenja električne energije za ljudske i tehnološke potrebe, kori-ste se fosilna goriva i obnovljivi izvori, u zavi-snosti od dostupnosti i namjene. Razvoj in-dustrije zahtijevao je korištenje fosilnih goriva zbog veće energetske gustoće, što je omogućilo lakše tehnološko rješenje u njiho-vom iskorištavanju, te jeftinije mogućnosti transporta i skladištenje.Međutim, potrebe za energijom u uskoj su svezi s bogatstvom pojedinih zemalja. Kako se današnji svijet znatno razlikuje po siro-maštvu i bogatstvu, tako se razlikuje i u po-trošnji energije. Oko 2 milijarde ljudi nema pristupa modernim oblicima energije, a još toliko ima nisku potrošnju energije. U čak 32 zemlje svijeta nivo elektrifikacije je niži od 50 %, a više od tri milijarde ljudi još uvijek kao primarni izvor energije koristi isključivo kru-ta goriva: drvnu i poljoprivrednu biomasu, te ugljen.Godinama se raspravlja o rezervama fosilnih goriva, čak istiniti podaci nisu dostupni u jav-nost, jer podaci o rezervama kreiraju cijenu na otvorenom tržištu. Što su manje rezerve to je veća cijena. Kolike su konačne rezerve? Na to pitanje nitko ne može odgovoriti. One su u funkciji cijene energije i tehnološkog razvoja.

čuvajMo viŠe KORISTEĆI MANJEMoramo pronaći način da iz neodržive energetske paradigme pređemo u budućnost koju u potpunosti pokreće obnovljiva energija. Samo nam takav prelaz može pomoći da izbjegnemo posljedice klimatskih promjena tako da korištenje obnovljivih izvora ne smije ugroziti postojeća ili potencijalno zaštićena područja

Pitanje dostupnosti fosilnih goriva je veći problem nego visina njihovih rezervi jer su one koncentrisane u malom broju zemalja, pa energija postaje političko sredstvo i razlog za terorizam i ratove. Što na jednom prostoru ima više energije time je to područje nesigur-nije i izloženije terorizmu i ratu.

izvori energije u Bosni i HercegoviniKada prezentiramo prirodne potencijale BiH, na prvo mjesto stavljamo elektroenergetske potencijale, s obzirom na to da je od svih hi-droenergetskih potencijala u BiH iskorišteno samo 35 posto, a ugljen i lignit oko jedne tre-ćine, imamo i pretpostavke o određenim zali-

hama nafte tako da imamo dovoljno prirod-nih potencijala koje možemo koristiti ili ponuditi stranim investitorima.Drugi oblici energetskih izvora, kao što su sunčeva energija, nuklerna energija, geoter-malna energija još nisu primjenjivi u našoj državi, što ne znači da se kasnije neće pojav-ljivati kao i ostali oblici energije.Bosna i Hercegovina iskorištava svoje brze planinske tokove i rijeke potencirajući proi-zvodnju električne energije putem hidroelek-trana, jer je hidroenergetski potencijal obnov-ljiv i dolazi otuda što se Bosna i Hercegovina nalazi kao ostali dijelovi Europe i posebno Mediterana, u zoni kružnog kretanja vode okeana (atmosfera – kopno – okean).

pitanje dostupnosti fosilnih goriva je veći pro-blem nego visina njihovih rezervi jer su one kon-centrisane u malom broju zemalja, pa energija postaje političko sredstvo i razlog za terorizam i ratove. Što na jednom prostoru ima više energije time je to područje nesigurnije i izloženije teroriz-mu i ratu.


14 energija i održivi razvoj

Na teritoriji Bosne i Hercegovine padne go-dišnje 61,5 milijardi m³/padavinske vode, ri-jekama otječe 43 milijarde m³. Te nas vrijed-nosti dovode u sam vrh zemalja u Evropi, prema vrijednosti hidropotencijala po kva-dratnom kilometru površine. Po energetskom potencijalu, glavne rijeke su: Neretva, Trebišnjica, Una sa Sanom, Bosna, Drina i Vrbas. U četri glavna sliva izgrađene su hidroelek-trane i to na Neretvi: HE Jablanica; HE Gra-bovica, HE Salakovac i HE Mostar sa uku-pnom instaliranom snagom 736,5 MW.Bosna i Hercegovina posjeduje značajne re-zerve smeđeg uglja, lignita i treseta, čak se procjenjuje na količinu od 6 milijardi tona. Tri najveća nalazišta uglja su u tuzlanskoj regiji, Centralnoj Bosni i bazenu Gacko, što dovodi do zaključka da preko polovine od ukupne energije zadnjih godina proizvode termoelektrane.Na teritoriji Bosne i Hercegovine nalaze se če-tiri termoelektrane Ugljevik, Tuzla, Kakanj i Gacko. Ove elektrane su podignute na bazi uglja, pretežno lignita koji se nalazi u blizini i nije ga potrebno transportirati. One za razliku od hidroelektrane veoma zagađuju vazduh i vodu, ali hidroelektrane zbog akumulacionih jezera, potapaju znatne obradive i druge povr-šine, i donekle mijenjaju i klimatsko-hidrološ-ke i biopedološke prilike u bazenima akumu-lacije i u njihovim neposrednim slivovima. Nažalost, u Bosni i Hercegovini nema velikih aktivnosti poduzetih za korištenje ostalih izvora električne energije.Zainteresovanost za vjetropotencijal, postoji, ali još uvijek nije adekvatno iskorišten iako postoji procjena potencijalnih lokacija za vje-

troelektrane, njih 30 na području južnog dije-la Bosne i Hercegovine u pojasu od oko 50 km, uz granicu sa Hrvatskom.Prema mjerenjima koja datiraju iz prijerat-nog perioda, na regionu od Trebinja preko Mostara do Bugojna iskazane su više nego obećavajuće vrijednosti. Isti rezulatati mjere-nja potvrđeni su i u skorije vrijeme, prema kojima postoji veliki region sa brzinom vjetra većom od 10m/s na visini od 10 metara, više od 150 dana u godini.Što se tiče geotermalne energije u Bosni i Hercegovini još uvijek nema eksploatacije, jer istraživane aktivnosti zahtjevaju značajna ulaganja.

vrijeme je za promjenePredviđa se da do 2050. godine, možemo za-dovoljiti energetske potrebe za oko devet mi-lijardi ljudi na svijetu, uz uslov smanjenja potrošnje energije za 15%. Naravno uzimaju-ći u obzir predviđeni rast populacije, indu-strijsku proizvodnju, životni standard i puto-vanja, naročito u razvijenim zemljama. Radi se o pronalaženju načina da učinite više, kori-steći manje.U današnje vrijeme energiju ne koristimo mudro.Moramo pronaći način da iz neodržive ener-getske paradigme pređemo u budućnost koju u potpunosti pokreće obnovljiva energija. Samo nam takav prijelaz može pomoći da izbjegnemo posljedice klimatskih promjena, tako da korištenje obnovljivih izvora ne smije ugroziti postojeća ili potencijalna zaštićena područja.Iako su obnovljivi izvori energije mnogostru-ko manje štetni po okoliš od fosilnih, oni ta-kođe mogu imati negativan uticaj na pojedi-ne komponente okoliša. Ovo je posebno značajno imati na umu, kako bi se izbjeglo, da se takvi objekti planiraju na području po-stojećih ili potencijalnih zaštićenih područja. Ovdje se prije svega misli na male hidroelek-trane i vjetroelektrane.

Uspostava jedinstvenog mehanizma koji bi u cijenu energije, uključio zaštitu okoliša prema dogovorenim načelima vrednovanja okoliša, promijenila bi odnose u energetici i potakla razvoj energetike na novim osnovama. Jedan od rezultata bi svakako bio razvoj tehnologi-ja koje su okolišno prihvatljive te smanjenje indirektnih troškova. To se odnosi na ukupnu međunarodnu zajednicu, pa naravno i na Bosnu i Hercegovinu.

Predviđa se da do 2050. godine, možemo zadovoljiti energetske potrebe za oko devet milijardi ljudi na svijetu, uz uslov sma-njenja potrošnje energije za 15%. Naravno uzimajući u obzir predviđeni rast populacije, industrijsku proizvodnju, životni standard i putovanja, naročito u razvijenim zemljama. Radi se o pronalaženju načina da učinite više, koristeći manje.

Vrijeme je za promjene u valorizaciji energije i okoliša. To bi prema procjenama stručnjaka povećalo cijenu energije za 2 do 3 puta, ali bi se ostvarili ciljevi proizvodnje energije u pri-hvatljivoj kvaliteti za okoliš te smanjile emisi-je CO² i drugih stakleničkih gasova za 50% do 2050. godine.Zaštita okoliša i očuvanje klime, također, ima realnu ekonomsku cijenu koja se tre-nutno kao trošak raspoređuje na cjelokupno stanovništvo svijeta, odnosno plaća posred-no kroz izgubljene živote, oboljenja i liječe-nje ljudi, sanaciju degradiranog (onečišće-nog) okoliša, te trajno izgubljene prirodne resurse na nekim lokacijama. Uspostava je-dinstvenog mehanizma koji bi u cijenu energije, uključio zaštitu okoliša prema do-govorenim načelima vrednovanja okoliša, promijenila bi odnose u energetici i potakla razvoj energetike na novim osnovama. Je-dan od rezultata bi svakako bio razvoj teh-nologija koje su okolišno prihvatljive te smanjenje indirektnih troškova. To se odno-si na ukupnu međunarodnu zajednicu, pa naravno i na Bosnu i Hercegovinu.Kad svako od nas nauči da štedi energiju, vodu i sve druge resurse, situacija će se pro-mijeniti, ali prvi efekti biće vidljivi tek za pet do deset godina. Ipak, naša šansa je upravo u tome što imamo preduslove da proizvodi-mo. Da bismo to postigli potrebno je eduka-cija svih, od djece u vrtićima, poljoprivred-nika, lokalne samouprave, pa sve do Vlade BiH.Svijet je na ekološkoj prekretnici: sada treba izabrati između pohlepe i humanosti, a taj izbor odlučiće o sudbini miliona u decenija-ma koje su pred nama, poručuju iz UNEP-ove, kancelarije Ujedinjenih nacija za zaštitu okoliša.Svima je u interesu da očuvamo ovu našu pla-netu za naše potomke. Od svakog, od nas, zavisi da li će planeta Zemlja, gledana iz ko-smosa izgledati tako zelena i plava ili nas – neće ni biti.

15


obnovljivi izvori

Kilovati SA PUSTINJSKOG PIJESKAIzgradnjom solarnih elektrana u pustinjama Afrike biće podmireno 15 posto evropskih potreba za električnom energijomMario Zovko dipl. ing. str.

U 2009. godini desile su se dvije jako važne stvari koje se odnose na ob-novljive solarne izvore energije, a

čiji smisao će se otkriti tek za par godina. U Europskoj uniji i u Kini pokrenuta su dva dalekosežna projekta. Prvi od njih je osni-vanje firme „Desertec Industrial Initiative“ (DII), a drugi je najava Kine o planu grad-nje solarne elektrane snage 2 GW koja tre-ba proraditi do 2019. godine!Nešto više ćemo reći o nama bližem pro-jektu, jer od Kineza se mnogo više od naja-ve nekog projekta i ne može dobiti.Plan DII koji predviđa investicije od 400 milijardi eura je da pokrije 15% europskih potreba za električnom energijom izgrad-njom solarnih elektrana u pustinjama Afrike. Taj projekat su već opisali kao eu-ropski „Apollo projekat“. Osmišljen je u Minhenu u ljeto 2009. godine. Osnovna postavka cijelog plana počiva na tome

kako na sve pustinje svijeta u samo 6 sati dolazi toliko sunčeve energije koliko se tre-nutno za godinu dana potroši električne energije na cijelom svijetu! Naravno pri izradi takvih elektrana ići će se na što ma-nji utjecaj na okoliš, za što su potrebna cje-lovita i dugotrajna istraživanja. 30.10.2009. osnovan je DII GmbH u Minhenu, a osno-valo ga je 12 firmi uz veliku podršku nje-mačke zvanične politike kao i politika ze-malja sjeverne Afrike i Bliskog istoka.Ovaj pustinjski projekat neće pomoći samo spasu klime na Zemlji nego treba dugoroč-no i obnovljivo dati doprinos za osiguranje energetske sigurnosti u budućnosti. Osim toga sa sobom nosi i veliki potencijal gos-podarskom razvoju sjeverne Afrike a sa-mim time i povećava političku stabilnost ove regije, koja je, na žalost, jako ugrožena što je kulminiralo u posljednjih nekoliko mjeseci (nemiri u Tunisu, Egiptu, Libiji...) Tako se može razvojem jednog projekta koji je „samo“ projekat obnovljivih izvora energije omogućiti rješavanje i drugih bit-

Princip primarne refleksije

nih aktualnih pitanja čovječanstva.Ukoliko DII projekt dokaže da se sa pu-stinjskom vizijom vrlo brzo mogu ostvariti realni uspjesi sigurno će doći do oponaša-nja ove inicijative i na drugim kontinenti-ma (Australija, Južna Amerika).Potreba za povećanjem udjela proizvedene električne energije iz obnovljivih izvora energije je potreba za smanjenjem klimat-skih promjena. U srpnju 2009. na samitu G 8 najrazvijenijih zemalja uz sudjelovanje Kine i Indije u talijanskom gradu L Aquili, postavljen je cilj zadržavanja globalnog za-grijavanja unutar okvira od 20 C. To znači (prema svim aktualnim modelima prora-čuna) da se globalno smanjenje emisije stakleničkih plinova do kraja 2050. godine mora smanjiti za ogromnih 50% ! To je je-dino ostvarivo uz uvjet da industrijske ze-mlje svoju emisiju stakleničkih plinova smanje za nevjerojatnih 80%. Sve to je mo-guće jedino ubrzanim razvojem korištenja obnovljivih izvora energije. Navedeni pro-jekti su realne inicijative da se to i uspije.

Zakrivljena ogledala Fotonaponske ćelije

Princip primarne refleksije


16 energetska efikasnost

U našem društvu i dalje vlada naslijeđen, a pogrešan stav - da je BiH bogata energijom i da je energija element socijalne politike, a ne roba. BiH je, dakle, prinuđena da uvozi energente, a sudeći po trendu rasta njihovih cijena na svjetskom tržištu, rasipanje tako skupog artikla mora da se odrazi na budžet, kako države, tako i svakog pojedinca.

Ulaganje u energetsku efikasnost

Mr. edin terzić, Federalno ministarstvo okoliša i turizma

BiH danas ima najnižu energetsku efi-kasnost u Europi. Države zapadne Europe po kvadratnom metru potro-

še manje od 100 KWh energije godišnje dok je u BiH ta potrošnja između 150 i 200 KWh. Od ukupne potrošnje električne energije u BiH skoro polovinu potroše građani u svo-jim stanovima, a čak 65% te energije odnosi se na grijanje. Specifična potrošnja energije u Danskoj je 96 KWh/m2 u sezoni, a kod nas oko 250 i to u poslovnim prostorima i zgra-dama, dok je u privatnim kućama i mnogo veća. Štednja energije je neophodna jer BiH u nekim oblastima troši i 5 puta više pri-marne energije po jedinici BDP-a nego ra-zvijene zemlje. Očigledno je pogrešno pita-nje da li je energija skupa, pravo pitanje je kako smanjiti potrošnju energije i zemlju dovesti u okvire srednje razvijenih zemalja. To je i ekonomsko i ekološko pitanje. Utro-šak energije u nekim sektorima je i 4 puta veće nego u razvijenim zapadno-evropskim zemljama. Zbog toga privreda proizvodi robu koja nije konkurentna, domaćinstva plačaju veće račune, dok država daje više para za uvoz svih vrsta energenata. Tako smo postali svjetski prvaci u neracionalnoj potrošnji energije koju čak i za javnu rasvje-tu trošimo 50% više od razvijenih zemalja. Neke studije koje su ranije rađene kažu da u stvari niska cijena energije blokira potrebu za uštedama energije i povećanje energetske

naĐiMo spas U TOPLOJ ZGRADIS obzirom na to da se najviše energije troši u zgradama, najracionalnije i dugoročno najisplativije rješenje i za BiH jeste ulaganje u povećanje njihove energetske efikasnosti, a to znači korištenje termoizolacije u cilju optimalnog trošenja energije

efikasnosti, koja bi mogla da donese socijal-ne i ekonomske koristi kako domaćinstvima tako i sektoru industrije. Zbog trenutnih interesa se odlaže provođenje reformi što bi pomoglo ubrzavanje investicija u sitne i de-centralizirane obnovljive izvore energije.

energetska efikasnost u društvuU našem društvu i dalje vlada naslijeđen, a pogrešan stav – da je BiH bogata energijom i da je energija element socijalne politike, a ne roba. BiH je, dakle, prinuđena da uvozi energente, a sudeći po trendu rasta njihovih cijena na svjetskom tržištu, rasipanje tako skupog artikla mora da se odrazi na budžet, kako države, tako i svakog pojedinca.U Evropskoj Uniji se odavno bore protiv ovakvih navika, a imaju i više razloga za to: - visoke cijene energenata (ako mislimo da

je električna energija u BiH skupa, osvrni-mo se malo na okolne zemlje, da ne govori-mo o visokorazvijenim zemljama Zapada),- zavisnost od uvoza energenata (svaka mala promjena u kriznim područjima iz kojih se energenti uvoze izaziva skok cijena na svjetskom tržištu),- potpisan Kjoto protokol (koji svaku ze-mlju obavezuje da smanji emisiju CO2 za određeni procenat).Na koji način štediti energiju?S obzirom da se energija najviše troši u zgradama, najracionalnije i dugoročno najisplativije rješenje jeste ulaganje u ener-getsku efikasnost zgrada.Budući da je jedan od najvažnijih načina za usporavanje i smanjenje globalnog zagrija-vanja ušteda energije koja se koristi za gri-janje i hlađenje, uvođenje i korišćenje ter-moizolacije u cilju optimalnog trošenja

povratinvestiCije

preMa esCo Modelu

priMjenaoBnovljiviH

iZvoraenerGije

uŠtedau potroŠnji

enerGije

17


energetska efikasnost

izolacioni materijali na bazi mineralnih vlakana, u prvom redu kamen i staklena vuna, predstav-lja optimalnu formu ter-moizolacione i zvučne zaštite koja je ekološki poželjna. primarni cilj promocije ove vrste izola-cije je poboljšanje kvalite-ta života ljudi i štednje energije, što je ključni izazov savremene ubrza-ne industrijalizacije.

Savremena gradnja u skladu sa evropskim direktivama

energije, predstavlja najefikasniji i najbe-zbjedniji način inteligentne kombinacije privatnih i opštih interesa.Izolacioni materijali na bazi mineralnih vlakana, u prvom redu kamen i staklena vuna, predstavlja optimalnu formu termo-izolacione i zvučne zaštite koja je ekološki poželjna. Primarni cilj promocije ove vrste izolacije je poboljšanje kvaliteta života lju-di i štednje energije, što je ključni izazov savremene ubrzane industrijalizacije.Ugradnjom toplotne izolacije postižemo nekoliko efekata u isto vrijeme:- velika ušteda energije, samim tim i novca,- brzi povraćaj investicije (3-5 godina),- doživotni vijek izolacije i doživotna ušteda,- ostali efekti: zvučna izolacija i protivpožar-na zaštita.Najefikasniji način provođenja aktivnosti u oblasti energetske efikasnosti je formiranje i podržavanje tzv. ESCo kompanija.ESCo mo-del afirmira inteligentna rješenja i u svijetu je prepoznatljiv kao naziv za preduzeće koje planira, izvodi i finansira projekte iz područja energetske efikasnosti. Prema Direktivi Eu-ropskog parlamenta i vijeća 2006/32/EZ o energetskoj efikasnosti krajnje primjene i energetskim uslugama ESCo (Energy Service Company) je pravno lice koje pruža usluge za poboljšanje energetske efikasnosti (smanje-

nje korištenja fosilnih goriva, ublažavanje emisija stakleničkih plinova i dr.) u objektu ili prostorima korisnika a do određene mjere preuzima i finansijski rizik.Projekti se finansiraju iz ostvarenih ušteda najčešće kroz vremensko razdoblje od 4 do 8 godina ovisno o klijentu i projektu, a ostvarene uštede sadržane su u troškovima za energente i održavanje.Područje djelovanja ovakvog tipa preduzeća može se podijeliti na privatni i javni sektor odnosno na područje zgradarstva (škole, vr-tići, uredi, univerziteti, bolnice, hoteli idr.), javne rasvjete, industrije i sistemi snabdjeva-nja energijom (daljinsko grijanje, kogenera-cija). Uz navedeno, ESCo projekat može uključivati domaće poduzetništvo, inženjer-ska i konsultantska društva, proizvođače opreme, banke i druge poslovne subjekte.Cilj ESCo modela je osigurati klijentu niže troškove za energiju i održavanje ugradnjom nove opreme i optimiziranjem energetskih sistema. Osnovni uvjet ESCo projekta je veća postojeća potrošnja energije, zbog čega se ESCo projekti izvode na postojećim objekti-ma (rekonstrukcija, sanacija, zamjena ili mo-dernizacija) što omogućava uspoređivanje sadašnje i buduće potrošnje energije.Investicija u ESCo projekt razlikuje se od svake druge klasične investicije po potreb-

nim sredstvima za investiranje koja se već nalaze u postojećem budžetu poduzeća (stavka troškovi energenata, električne en-ergije i vode), pronalasku izvora finan-ciranja koje zahtjeva svaka klasična inves-ticija i po tome što se nakon perioda povrata investicije ostvaruju određena fi-nancijska sredstva raspoloživa za investi-ranje u glavno poslovanje tzv. ”core busi-ness”. ESCo projekti korisni su za povećanje konkurentnosti poslovanja poduzeća, do-prinose zaštiti okoliša i promoviraju održivi razvoj. Pošto se cijene energenata povećavaju i postaju sve veći teret u re-dovnom poslovanju poduzeća, a stara i en-ergetski neučinkovita oprema podložna je čestim kvarovima i izaziva probleme u po-slovnim aktivnostima energetske uštede mogu iznositi i više od 50% uz istovremenu modernizaciju.

Mogući esco model u BiHProjekat energetske učinkovitosti u BiH je moguće inicirati od strane Svjetske banke (IBRD) i Globalnog fonda za zaštitu okoliša (GEF) u suradnji s Federalnim ministar-stvom okoliša i turizma, Federalnim mini-starstvom industrije i energetike, Elektropri-vredom BiH i Razvojnom bankom u Federaciji BiH. Projekat energetske učinkovi-tosti doprinosio bi ostvarenju ciljeva prema Direktivi 2006/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o učinkovitosti korištenja energije i energetskih usluga. Cilj direktive je ušteda energije od 9% u devetoj godini primjene pu-tem energetskih usluga i drugih mjera za po-boljšanje energetske učinkovitosti. Trenutno na domaćem tržištu nije osnova-na niti jedna ESCo kompanija iz područja energetske efikasnosti. Ovaj članak ima za cilj da upozna i afirmira ovu ideju kao pro-fitabilnu i društveno odgovornu poslovnu aktivnost.

projeKti enerGetsKe učinKovitosti s otplatoM KroZ uŠtede

javna rasvjeta • ZGradarstvo • sustavi opsKrBoM enerGijoM • industrija


18 Za i protiv brana

amir variščić ,Zeleni - neretva, Konjic

Hidroenergija, pod kojom se podra-zumijeva energija proizvedena iz hidrolektrana, dugo je u svijetu

uživala ugled „zelene“ energije. Iako se prvi organizirani međunarodni pokreti protiv velikih brana za hidroelektrane, koji su ukazivali na netačnost te tvrdnje, javlja-ju još sredinom osamdesetih godina proš-log stoljeća, prekretnica u javnom mišlje-nju da je hidroenergija „čista i obnovljiva“ javlja se dosta kasnije.Praktično je takvo mišljenje uglavnom bilo zastupljeno sve do osnivanja Svjetske komisije za brane (WCD). Cilj osnivanja Komisije bio je da se rasprave visoko kontraverzni sporovi u vezi visokih brana. Svjetska komisija za brane, formirana od strane predstavnika različitih interesa, te uz potporu Svjetske banke i Svjetskog saveza za očuvanje priro-de (IUCN), izvršila je prvi obiman globalni i nezavisni pregled performansi i uticaja visokih brana i raspoloživih opcija za vodu i neenergetski razvoj.Rad ove Komisije re-zultirao je izvještajem koji je objavljen 2000. godine pod naslovom „Brane i razvoj – novi okvir za donošenje odluka“. Izvještaj Komisije demantuje dotadašnje tvrdnje o hidroenergiji kao „čistoj, jeftinoj i obnov-ljivoj“ energiji pri čemu se u zaključcima izvještaja, između ostalog, tvrdi: „... da su velike brane značajno doprinijele ljudskom razvoju, ali je u previše slučajeva plaćena neprihvatljiva i često nepotrebna cijena, te da su pri tome štete bivale mnogo veće od koristi“. Ovaj izvještaj, kao i i njegovo objavljivanje u javnosti, predstavlja pre-kretnicu u svijetu u politici izgradnje veli-kih brana. Prvi put je u jednom svjetskom javnom dokumentu zaključeno:- Velike brane na rijekama nisu ekonomski opravdane ako bi se uzeli u obzir svi realni troškovi i štete koje izazivaju;- Nepriznati troškovi uglavnom se odnose na afektirano lokalno stanovništvo i degra-daciju ekosistema;- Analizirajući društveni utjecaj brana doš-lo se do zaključka da u dosadašnjoj praksi negativni efekti brana često nisu ni procje-

istine i ZaBludeO HIDROENERGIJIBrane u svijetu danas grade uglavnom zemlje u razvoju – zemlje bez zakona o okolišu, znanja o modernim izvorima energije, sklonosti korupciji i zapostavljanju blagodati stanovništva. Napredne zemlje, posebno evropske, shvatile su važnost očuvanja rijeka u prirodnom stanju

njivani ni uračunavani ili je to činjeno po-vršno i nepravično;- Velike brane razorno djeluju na prirodnu okolinu;- Odluke o gradnji brana do sada nisu bile demokratske jer su isključivale iz odlučiva-nja najviše pogođeno lokalno stanovniš-tvo.Objava izvještaja nije datum prestanka iz-gradnje velikih brana na svjetskim rijeka-ma, ali je činjenica da će intenzitet gradnje biti znatno smanjen i da će svaki novi pro-jekat u demokratskim društvima biti te-meljito analiziran sa ekonomskog, druš-tvenog i ekološkog aspekta. Svjetska banka, do tada najveći finansijer velikih brana,

radikalno je reducirala podršku projekti-ma velikih brana. Nakon toga su hidroe-lektrane sa visokim branama u međuna-rodnim okvirima izuzete iz inicijative za obnovljive izvore energije. Osim toga, u međuvremenu, je razbijen i mit o mini-malnim uticajima brana na staklenički efe-kat, s obzirom da je utvrđeno da akumula-cije postaju izvori CO2 i metana koji znatno doprinose učinku staklenika, te se procje-njuje da oko 7% globalnih stakleničkih pli-nova potiče iz akumulacija.

praksa u BiHBrane u svijetu danas grade uglavnom ze-mlje u razvoju – zemlje bez zakona o okoli-

Porasla ekološka svijest građana, te opravdani zahtjevi lokalne zajednice gdje se hidroenergetski objekti namjeravaju graditi, značajno su uticali na upitnost i opravdanost izgradnje. Sposobnost ekološki osvještenih građana i educiranost da u projektima i studija-ma prepoznaju sve opasnosti i negativne uticaje koji se više ne mogu sakriti ozbiljno je dovela u pitanje realizaciju takvih projekata. U najmanju ruku postavljaju se dodatni uslovi za smanjenje negativnih uticaja što usložnjava projekat. Također, i lokalna zajednica sve više postaje faktor bez čije saglasnosti nema gradnje, a i u slučaju gradnje traži se pravedna nadoknada i obeštećenje za izgubljeni prirodni resurs.

Neretva - Glavatičevo

19


Za i protiv brana

šu, znanja o modernim izvorima energije, sklonosti korupciji i zapostavljanju blagoda-ti stanovništva. Napredne zemlje, posebno evropske, shvatile su važnost očuvanja rije-ka u prirodnom stanju, ne samo kao temelja biološke raznolikosti i prirodne baštine ge-neralno, već i kao ekonomskog resursa. Prilikom planiranja velikih brana za hidro-elektrane često se, od strane projektanata i energetičara, pored namjene proizvodnje električne energije, navode i druge namje-ne brana i akumulacija kao što su: odbrana od poplava, navodnjavanje, turizam i re-kreacija i sl. Međutim, dosadašnja praksa upravljanja hidroelektranama u BiH poka-zuje da je proizvodnja energije primarni (i uglavnom jedini) cilj i da sve druge „plani-rane“ namjene hidroelektrana služe samo kao reklama za pridobijanje javnosti i lak-šu realizaciju projekata. Katastrofalne po-plave u decembru 2010. godine napokon su skinule masku sa takozvane „višena-mjenske funkcije brana“. Ta teorija projek-tanata o ulozi velikih brana u cilju odbrane od poplava, pretvorila se, nažalost, u svoju suprotnost: najveće poplave su upravo bile tamo gdje postoje izgrađene brane sa veli-kim akumulacijama (Goražde, Višegrad, Bijeljina na Drini, Čapljina i Metković na Neretvi, te Bileća i Popovo polje na Trebiš-njici). Maksimizacija proizvodnje električ-ne energije moguću funkciju brane u vidu „odbrane od poplava“ pretvorila je u svoju suprotnost.I dok se iz sadašnje perspektive može do-nekle razumjeti da su u prošlom sistemu, odnosno vremenu takozvane „elektrifika-cije i industrijalizacije“, rijeke posmatrane isključivo kao hidroenergetski resurs, da-nas je takav odnos prema rijekama jedno-stavno neprihvatljiv. Nažalost, čak i danas većina bh. energetičara posmatra rijeke is-ključivo kroz prizmu kilovata pri čemu se sve ostale namjene rijeke kao općeg dobra naprosto zanemaruju. Pri tome se javnosti u BiH serviraju podaci o niskom postotku iskorištenosti hidroenergetskog potencija-la u odnosu na razvijene zapadne zemlje. Međutim, javnosti se prešućuje podatak da je taj postotak iskorištenosti naših rijeka izražen isključivo kroz teoretski hidroener-getski potencijal. Određene brojke stepena iskorištenosti (najčešće oko 35%) prisutne su već četrdesetak godina mada se taj pro-cenat bitno promijenio, bilo izgradnjom novih hidroenergetskih kapaciteta, bilo smanjenjem planova i projekata, bilo no-vim okolnostima. U međuvremenu, uzro-kovani raznim ljudskim potrebama, mnogi vodotoci su iskorišteni za razne druge na-mjene (urbanizacija, turizam, navodnjava-nje, vodosnabdijevanje, saobraćajna infra-struktura i dr.). Upitni su i kapaciteti na graničnim rijekama (Drina), a entitetske linije koje presijecaju rijeke utiču na elimi-naciju optimalnih rješenja. Naravno, i eko-loški razlozi značajno reduciraju moguću izgradnju novih hidroelektrana (odustaja-

drologije postaje dominantan u analizi isplativosti realizacije velikih hidroenerget-skih projekata. Rezultati globalnog zagrija-vanja se ispoljavaju u vidu velikih, dugotraj-nih suša, ali i velikih padavina koncentriranih na kratki period. Zato smo trenutno svjedoci najnižih vodostaja naših rijeka (juli – oktobar 2011. g.) od kako se mjere protoci, ali i velikih padavina (decem-bar 2010. g.). Statistika je čudna nauka jer će u konačnici prosjeci padavina i proticaji ri-jeka biti u domeni „višegodišnjih“. Među-tim, akumulacije u navedenim slučajevima ne mogu prihvatiti niti manji dio velikih voda, pa se te velike vode preljevaju preko brana, beskorisne za proizvodnju električne energije, ali sa generiranim poplavama ni-zvodno. Opet, u drugom ekstremnom slu-čaju – (sušnom i dugom) periodu malih voda, niski vodostaji zaustavljaju mnoga turbinska postrojenja. Zbog permanentnog nedostatka vode u većem dijelu godine (pe-riod malih voda) sve veći broj hidroelektra-na radi u vršnom režimu rada što ima za posljedicu najteži oblik ekološke devastacije u nizvodnom toku rijeka. Domaća javnost često ima priliku čuti da je izgradnja novih hidroenergetskih objekata nužna s obzirom da će potrebe za energi-jom sve više rasti pa će shodno tome rasti i njena cijena na tržištu. Direktan demant ove tvrdnje dolazi iz Elektroprivrede BiH čiji su gubici u prošloj i ovoj godini upravo uzrokovani padom cijena električne ener-gije na tržištu. U naprednoj EU rast BDP-a i životnog standarda više ne znači i nužni rast potrošnje energije nego baš suprotno. Energetska intenzivnost (odnos između ukupnog utroška energije i ostvarenog BDP-a) u BiH je četiri puta manja nego u zemljama EU. Međutim, za domaće elek-tro-energetske kompanije je u interesu samo potrošnja i prodaja struje građani-ma, a upravo to, između ostalog, stvara „prenapuhanu“ energetsku strategiju i po-trebu za novim hidroelektranama. Sa dru-ge strane, ulaganje u energetsku efikasnost, kao i investiranje u obnovljive izvore ener-gije, ostaje samo kao daleka alternativa. Prostornim planom SR BiH (1981 – 2000. g.) planirana je izgradnja 53 velike hidroe-lektrane sa akumulacijama na svim našim rijekama – bez ikakvih ekonomskih i eko-loških analiza. Međutim, prostori predvi-đeni za te hidroelektrane i akumulacije su usvajanjem tog plana postali „zaštićeni“ i zabranjeni za bilo kakve razvojne aktivno-sti osim energetskih, pri čemu je decenija-ma ispaštala isključivo lokalna zajednica. Poslije desetak godina od isticanja Prostor-nog plana (koji je pravno još na snazi) na-pokon je i FBiH pristupila izradi novog plana. Razumno bi bilo da u Prostorni plan uđu isključivo oni hidroenergetski projekti koji su prihvatljivi, kako sa ekonomsko-fi-nansijskog, tako i ekološkog aspekta, te da su od lokalne zajednice prihvaćeni kao „prijateljski“.

domaća javnost često ima priliku čuti da je izgradnja novih hidroe-nergetskih objekata nužna s obzirom da će potrebe za energijom sve više rasti pa će shodno tome rasti i njena cijena na tržištu.

Foto: Gorsky - Jezero Salakovac

nje od HE Konjic na Neretvi i HES-a na Vrbasu, reduciranje HE Buk Bijela u cilju zaštite NP Durmitor i dr.).

nepouzdana hidrologijaNerealnost u procjeni (ne)iskorištenih hi-dropotencijala, između ostalog, proističe i iz takozvane „nepouzdane hidrologije“, odno-sno iz neargumentiranog inženjerskog opti-mizma u izračunu veličine proticaja voda u budućnosti, a time i preoptimistične procje-ne proizvedene energije. Mjerenje budućih protoka na osnovu statističkih podataka iz prošlosti je veoma nepouzdano, i nažalost redovno preoptimistično, valjda i iz razloga praktične prirode: potrebno je pokazati da su hidroenergetski projekti ekonomsko-fi-nansijski isplativi što je osnovni preduslov za dobijanje povoljnih bankarskih sredstava za realizaciju investicije. Brojni su primjeri, i kod nas i u svijetu, negativnih posljedica „nepouzdane hidrologije“ i „inženjerskog optimizma“. Imajući na umu proces global-nog zagrijavanja, problem nepouzdane hi-


20 voda i energija

prof. dr. tarik Kupusović

Još od najstarijih vremena, ljudi su po-znavali važnost veza između energije i vode. Grčkom filozofu Empedocles-u se

pripisuje da je kao fundamentalne kompo-nente svega postojećeg prepoznao:- Vodu;- Zemlju;- Vazduh i - Vatru.Voda i energija su dva ključna elementa mo-derne civilizacije. Bez vode i energije, ljudi umiru. Bez njih nema hrane, nema poslova; stanovi, škole ili uredi su neupotrebljivi.U transformaciji, odnosno proizvodnji ener-gije, voda je neophodna:- U hidroenergetici; - Za hlađenje kod termo i nuklearnih elek-trana;- U rudarstvu i ekstrakciji energetskih mi-nerala;- U proizvodnji goriva – fosilnih i većine ob-novljivih;- U kontroli emisija.Proizvodnja, transport, distribucija i krajnje korištenje vode, treba energiju za:- Zahvatanje podzemnih i površinskih voda.- Tretman,- Pumpanje;

četiri stotine KonCesija ZA MALE ELEKTRANEVoda i energija su dva kritična resursa, nerazdvojivo i recipročno povezana: proizvodnja energija traži mnogo vode, dok su distribucija i tretman vode jednako zavisni od sigurnog snabdijevanja energijom, i to po niskoj cijeni

- Prenos i transport; te- Prilagođavanje krajnjoj upotrebi.

Kao što rastu potrebe za energijom, tako ra-stu i potrebe za vodom. Pošto rast populaci-je dovodi do porasta potražnje za oba resur-sa, potražnja za vodom i energijom raste u približno istim procentima, i najčešće u istim geografskim područjima. Dakle, ra-zvoj potreba za energijom dovodi do novih potreba za vodom. Porast potreba za vodo-snabdijevanjem i tretmanom voda poveća-va potrebe za energijom.Monitoring i projekcije klimatskih promje-na obiluju dokazima o osjetljivosti vodnih resursa, sa širokim posljedicama na ljudsko društvo i ekosisteme. Stabilnost i sigurnost ekonomske situacije bitno zavisi od održi-vog snabdijevanja i energijom i vodom. Voda i energija su dva kritična resursa, ne-razdvojivo i recipročno povezana: proizvod-nja energija traži mnogo vode, dok su distri-bucija i tretman vode jednako zavisni od sigurnog snabdijevanja energijom, i to po niskoj cijeni. Dakle, voda je potrebna za ge-nerisanje energije, a energija je neophodna za isporuku vode – oba resursa ograničava-ju jedan drugog i oba postaju oskudna i sve skuplja.

Globalna energijska situacija i perspektiveEnergijski resursi i njihova potrošnja su ve-oma blisko povezani s kvalitetom okoliša i drugim vitalnim resursima kao što su voda i hrana. Zato se energijska situacija mora gle-dati u tom kontekstu. Od ukupne potrošnje primarne energije, 40% otpada na struju. Potrošnja energije u svijetu po sektorima je:- Industrija, 30%;- Transport, 29%;- Stanovanje, 22% i - Poslovanje, 19%.

Nakon svjetskog pada od 1,1% u 2009, koji je došao nakon konzistentnog rasta, upo-treba energije je u 2010. povećana za 5,6%, kao posljedica djelimičnog oporavka od krize.Odnos potvrđenih rezervi fosilnih goriva prema godišnjoj proizvodnji ostaje približ-no konstantan: oko 40 godina za naftu (za-pravo raste od 40 prije 25 godina, na 47 u 2010 !), oko 60 za gas, te preko 120 za ugalj. Očigledno je da postoje rezerve nafte i gasa za ovo stoljeće, te uglja za dva ili više stoljeća (Noam Lior: Sustainable Energy Deve-lopment: The Present (2011) Situation and Possible Paths to the Future, SDEWES Con-

Mini elektrana u Mehurićima

21


voda i energija


ference, Dubrovnik, 2011). Katranski pije-sak i naftni škriljci postaju atraktivniji i sve se više eksploatišu. Rezerve se procjenjuju na količine koje vjerovatno prevazilaze kla-sična nalazišta nafte i gasa. Nuklearne elek-trane proizvode oko 14% svjetske proizvod-nje električne energije; broj reaktora rastao je veoma sporo, ali je nedavna katastrofa u Japanu dovela do potpunog zastoja u izgrad-nji i razvoju nuklearnih elektrana. U Ameri-ci je čak zaustavljena i izgradnja „Yucca Mo-untain“ skladišta za dugoročno odlaganje nuklearnog otpada.Obnovljivi izvori energije mogli bi zadovo-ljiti barem za dva reda veličine više od da-našnjih potreba, ali sa nesagledivim poslje-dicama koje bi iz toga proizašle. Vjetar, geotermalna i solarna energija, biomasa i energija iz čvrstog otpada, zadovoljava da-nas tek 1,8% svjetske potrošnje. Povremene lažne i nenaučne promocije obnovljivih izvora energije, u kojima se obično naglaša-va samo stopa rasta, a ne realistčne, nesub-vencionirane cijene i sveukupna održivost i eksternalije, računajući na sentimentalnost javnosti i ponekad čak nedokazano demoni-ziranje i praktičan značaj konkurentnih konvencionalnih izvora energije, mogu jako mnogo štetiti kredibilitetu ovih vitalno važ-nih izvora energije (Lior, 2011.).Najočitiji izazov je porast potreba za električ-nom energijom (elektro i hibridni automobi-li, porast standarda u Kini i Indiji), globalno za 5,9% u 2010, pri tome u Americi za 4,3%, EU 3,7%, Indiji 6,0% te u Kini najviše, 13,2%. Kao iznenađujući kuriozitet, u Kini se u pro-sjeku svake sedmice pušta u pogon jedna ter-moelektrana na ugalj od 1.000 MW ! Pošto postoji obilje uglja u Kini, Americi, dijelu Evrope, Indiji i Australiji, te relativno niska cijena proizvodnje energije uz bitno smanje-nje emisija štetnih gasova u postrojenjima s kombinovanim ciklusom s gasom (CC), ta-kozvani „čisti ugalj“ je dostojan izazov, odno-sno alternativa za proivodnju energije u na-rednih 50 do 100 godina (Lior, 2011.).

voda i hranaSnabdijevanje svježom vodom i hranom u svijetu je u krizi. Jednom od 8 ljudi na pla-neti nedostaje sigurne pitke vode, 1 od 2 nema odgovarajuću odvodnju otpadne vode i sakupljanja i tretiranja čvrstog otpa-da, 1 od 7 je veoma pothranjen. Energija, voda i hrana su jako međuzavisni. Konver-zija na bio-goriva može značajno ugroziti proizvodnju hrane i snabdijevanje vodom, a sigurno dovodi do povećanja njihovih ci-jena, posebno ako se radi o većim količina-ma. Planetarni index života („Living Pla-net Index“) je od 1970. opao za 30%, a Ekološki otisak („Ecological Footprint“) porastao je 2,4 puta u istom periodu. Izgle-da da na Planeti mnogo brže uništavamo prirodni okoliš, nego što trošimo resurse („We seem to be running out of envi-ronment much faster than out of resour-ces“, WWF, Living Planet Report 2010.).

pitanja na koja se moraju tražiti odgovori- Koje su potrebe za energijom da bi se voda zahvatila, akumulirala, preradila, isporuči-la, te nakon upotrebe tretirala i disponirala, i to na subregionalnom, državnom i regio-nalnom nivou?- Koje će se klimatske i hidrološke promjene desiti – ekstremni sušni i poplavni talasi, koji će imati velike implikacije na potražnju za energijom?- Kako će razvoj upotrebe, krajnjeg korište-nja i tretmana voda uticati na potrebe za energijom?- Kako će se i koliko moći unaprijediti efika-snost korištenja i štednje voda, da bi se sma-njila potrošnja energije?- Kako se može unaprijediti efikasnost kori-štenja energije i vode istovremeno?

Gdje je tu BiH ?Ukupna potrošnja primarne energije u BiH u 2009. je iznosila 1,49 toe/stanovniku, dok je svjetski prosjek bio 1,82 toe/stanov-niku, a zemalja OECD-a 4,64 toe/po sta-novniku. Potrošnja energije po jedinici BDP u BiH iznosi 0,77 toe/000 2000$*, što je trostruko više od svjetskog prosjeka (In-ternational Energy Agency, 2009). Dakle, energiju rasipamo, približno kao i vodu, jer je u većini vodovoda u BiH isporučena i naplaćena količina vode dvostruko manja od nenaplaćene !Osnovni elektroenergetski parametri u BiH u periodu 2006.-2010. (DERK, 2010) pokazuju da je proizvodnja električne energije u 2010.

u hidroelektranama za 0,6 % premašila proi-zvodnju u termoelektranama, koja je domi-nirala prethodnih godina. Proizvodnja u hi-droelektranama u 2010. je porasla za 22,6% u odnosu na 2009. Povoljan hidro-energetski režim je rezultirao povećanom proizvod-njom, a viškovi električne energije uglavnom su rezultat smanjenja potrošnje u domaćoj industriji. Proizvodnja električne energije u 2010. je dostigla 85% prijeratne proizvodnje.Procjena potencijala obnovljivih izvora energije u BiH je ohrabrujuća. Može se oče-kivati povećanje udjela ovih izvora u uku-pnoj proizvodnji energetskog sektora. Vje-tropark Mesihovina od 44 MW je u izgradnji, s očekivanim završetkom počet-kom 2013. Stupanj iskorištenosti BiH hidro-potencijala je samo oko 40% procijenjenog ekonomskog potencijala. Do sada je odo-breno oko 400 koncesija za izgradnju malih hidrocentrala. Procenat proizvedene elek-trične energije iz vodnih resursa u 2010. od oko 50% čini relativno veoma visok udio obnovljivih izvora energije.Povećanje energetske efikasnosti u BiH predstavlja jedan od najznačajnijih priorite-ta, jer tu značajno zaostajemo za EU prosje-kom. Oko 20% BDP u 2008. je utrošeno za energiju, što je tri puta više od iznosa u ze-mljama EU (UNDP BiH). 57% energije po-trošene u BiH u 2008. otpada na zgradarstvo (domaćinstva i uslužni objekti), što je znat-no više od EU prosjeka. Primjenom mjera energetske efikasnosti, potrošnja finalne energije domaćinstava se može smanjiti do 2020. na 40% i tako približiti aktualnom eu-ropskom prosjeku. Nadalje, moguće su ušte-de goriva u sektoru transporta do 2020. od 8% u odnosu na potrošnju iz 2005. (Studija energetskog sektora BiH, 2008 Modul 12).Može se reći da je u BiH: - Proizvodnja i potrošnja energije mala i neefikasna, samo 32% u odnosu na EU pro-sjek ili 87% svjetskog prosjeka;- Korištenje voda je ekstremno malo i neefi-kasno, samo oko 0,5%, u odnosu na EU pro-sjek od 20%;- Tretman otpadnih voda i zaštita izvorišta pitkih voda je na izuzetno niskom nivou;- Prirodni resursi (voda, ugalj, vjetar ...) su u stvari bezvrijedni, ako se ne koriste!- Razvoj BiH očigledno nije održiv, ali bez razvoja, ostavljamo sve budućim generacija-ma, pa nećemo nikada dostići održivi ra-zvoj!

energija, voda i hrana su jako međuzavisni. Konverzija na bio-gori-va može značajno ugro-ziti proizvodnju hrane i snabdijevanje vodom, a sigurno dovodi do pove-ćanja njihovih cijena, posebno ako se radi o većim količinama.

Mini elektrana u Mehurićima

Akumuliranje energije akumuliranjem vode, radi kompenziranja fluktuacija drugih oblika obnovljivih izvora energije (Duić, SDEWES, 2011.).


22 Mehanizmi čistog razvoja

almira Kapetanović, dipl. ing. hem.Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Trendovi emisija stakleničkih gasova za period od 1990. godine do danas ukazuju na porast emisija staklenič-

kih gasova u svijetu. Optimizam među ze-mljama koje su potpisale obavezu smanje-nja emisija i koje tu obavezu i poštuju, zasjenjuje veliki rast emisija zemalja koje nisu preuzele obavezu prema Kjoto proto-kolu. Najveći porast u emisiji bilježi se u zemljama čije se ekonomije ubrzano razvi-jaju, poput Kine i Indije, kao i u razvijenim zemljama Evropske Unije, Sjedinjenim Američkim Državama, Japanu i Rusiji.Kjoto protokol kao glavni provedbeni meha-nizam UN Konvencije o klimatskim promje-nama daje pravno obavezujuće ciljeve za ra-zvijene zemlje, u pogledu ograničavanja ili smanjenja njihove ukupne emisije staklenič-kih gasova za najmanje 5% u odnosu na nivo emisije u 1990. godini, i to u prvom obavezu-jućem periodu od 2008-2012.godine.Što će se dogoditi nakon 2012. godine? Ovo je jedno od ključnih pitanja za vlade 195 ze-malja članica Konvencije u dosadašnjim pregovorima, kao i onim čije se održavanje očekuje u skorije vrijeme, tj. u periodu no-vembar/decembar ove, 2012. godine.U proteklom periodu međunarodna zajedni-ca je bila u stalnom pokušaju donošenja od-govarajuće politike kompromisnog karaktera za „post-Kjoto period“, koja će za rezultat imati jasne ciljeve, koji se moraju postići, kako za razvijene, tako i zemlje u razvoju.

Šta Će se doGoditi 2012. GODINE?Klimatske promjene su složen problem koji ostavlja posljedice na sve sfere postojanja na našoj planeti. Ovom globalnom problemu, koji ima direktnu vezu sa privrednim razvojem, rastom stanovništva, održivim razvojem i upravljanjem resursima, posvećena je velika pažnja međunarodne zajednice s ciljem definiranja jasne politike i daljih koraka u cilju smanjenja klimatskih promjena i negativnih efekata koje one izazivaju. Glavni odgovor jeste potreba za smanjivanjem emisije stakleničkih gasova...

Konferencija Ujedinjenih naroda o klimat-skim promjenama-COP 15, održana 2009. godine u Kopenhagenu, trebalo je da donese globalni sporazum kojim bi se, od bogatih zemalja i nekih siromašnijih, zahtijevalo da još više ograniče emisiju ugljen dioksida (CO2) i drugih štetnih gasova koje u atmos-feru ispuštaju industrija, vozila i poljopri-vreda. Ovaj sporazum trebalo je da naslijedi Protokol iz Kyota koji ističe 2012. godine.Ishod navedene Konferencije (COP 15) bio je razočaravajući. Pregovori o novom spo-razumu o borbi protiv globalnog zagrijava-nja su propali. Sa ciljem da se učini kon-kretan napredak koji bi doprinio ponovnom uspostavljanju povjerenja, or-ganizirana je i održana Konferencija Ujedi-njenih naroda o klimatskim promjenama-COP 16 u meksičkom ljetovalištu Kankun, u periodu od 29. novembra do 10. decem-bra 2010. godine. Ni ova Konferencija nije u potpunosti rezultirala usaglašenošću dr-žava na obavezno smanjenje emisija sta-kleničkih gasova do 2020. godine, niti je omogućila usvajanje novog pravno obave-zujućeg dokumenta koji bi produžio ili za-mijenio Kjoto protokol, ali je ipak, nakon mukotrpnih pregovora, postignuta sagla-snost o završnom dokumentu, kojim se predviđa niz mjera u borbi protiv klimat-skih promjena. Postignuta je saglasnost država oko pitanja održivog upravljanja šumama u budućnosti, kao načina za sma-njenje CO2 koncentracija u atmosferi. Ova-kva odluka bitno će doprinijeti očuvanju šuma u svijetu i održavanju biodiverziteta.

Postignuta je saglasnost o osnivanju “Zele-nog klimatskog fonda“ za pomoć zemlja-ma u razvoju, koji bi trebao da prikupi i raspodjeli 100 milijardi američkih dolara godišnje do 2020. godine za zaštitu siro-mašnijih zemalja od uticaja klimatskih promjena i pomogne im u razvoju, uz ma-nje emitovanje ugljika.Kako je na Konferenciji u Kankunu usvo-jen paket uravnotežnih odluka koje omo-gućavaju nastavak pregovora i daju velike šanse za postizanje dogovora, na Konfe-renciji članica koja se održava u novembru ove godine u Durbanu, Južna Afrika, plani-ra se donošenje odluka o obavezama za post-Kjoto period 2013-2020. ili o prihva-ćanju produženja ovakvog Kjoto protokola kakav je danas na snazi.Evropska unija je, na nedavno održanom samitu njenih lidera u Briselu, dogovorila jedinstven pregovarački stav EU za konfe-renciju zemalja članica Konvencije o kli-matskim promjenama. Evropski lideri su ukazali da EU, pod odredjenim uslovima, želi priznavanje druge faze obaveza predvi-djenih protokolom iz Kjota. Tokom konfe-rencije u Durbanu, evropski lideri će na osnovu rezulata postignutih na prošlogo-dišnjoj Konferenciji u Kankunu, uložiti na-pore, kako bi se postigli uravnoteženi i djelotvorni rezultati.

sudbina CdM mehanizma Kjoto protokolaOsnovne odredbe i pravila u okviru meha-nizma čistog razvoja (Clean Development

u proteklom periodu međunarodna zajednica je bila u stalnom pokušaju donošenja odgovarajuće politike kompromisnog karaktera za „post-Kjoto period“, koja će za rezultat imati jasne ciljeve, koji se moraju postići, kako za razvijene, tako i zemlje u razvoju.

23


proizvodnja biogoriva

Mechanism-CDM) ukazuju na dugoročni karakter ovog mehanizma Kjoto protokola. Prema postojećim pravilima, dužina traja-nja svakog pojedinačnog CDM projekta je najmanje sedam, a najviše dvadeset jednu godinu, odnosno i do šezdeset za projekte u sektoru šumarstva.Uzimajući ovo u obzir, očigledno je da provo-đenje projekata mehanizma čistog razvoja značajno premašuje dužinu trajanja prvog obavezujućeg Kjoto perioda. Konferencija u Kopenhagenu potvrdila je da će se sprovođe-nje fleksibilnih mehanizama utvrđenih Kjoto protokolom nastaviti i poslije 2012. godine, a odluke Konferencije od značaja za sprovođe-nje CDM-a, zasnovane su na pojednostavlje-nju procedura i povećanju fleksibilnosti i transparentnosti procesa. Vrsta projektnih aktivnosti koje je moguće realizovati kao CDM projekte u post-Kjoto periodu će biti povećane. Ubuduće će se povesti više računa i o regionalnoj zastupljenosti CDM projekata.

dna BiH u Bosni i Hercegovini, korak naprijed Da bi se uopšte započelo sa provođenjem Kjoto protokola i steklo pravo za učešće u Mehanizmu čistog razvoja, Bosna i Herce-govina je morala da ispuni osnovni predu-vjet, a to je uspostava Ovlaštenog naciona-lnog tijela ili DNA BiH tijela. Dana 26.09.2011. godine u Banjoj Luci je održana konstituirajuća sjednica Izvršnog odbora Ovlaštenog tijela DNA BiH za provođenje mehanizma čistog razvoja u okviru Kjoto protokola (CDM), te donesen Poslovnik o radu DNA BiH tijela čime su stvoreni uslovi za obezbijeđenje procedura CDM-a na nivou zemlje i nadziranje svih projektnih aktivnosti CDM-u skladu sa na-cionalnim propisima i prioritetima. Uzimajući u obzir činjenicu da Bosna i Her-cegovina posjeduje veliki potencijal za uče-šće u projektima redukcije emisija plinova s efektom staklene bašte, pogotovo u oblasti-ma koje se odnose na izvore obnovljive energije i poboljšanje energetske efikasno-sti, operativnim funkcionisanjem strukture DNA BiH tijela otvaraju se velike mogućno-sti za privlačenje inostranih investicija.Ovi domaći potencijali, te stvorene moguć-nosti, zasigurno su prepoznati od strane privrednih subjekata. Nadamo da će Bosna i Hercegovina uzeti učešće u ovom meha-nizmu Kjoto protokola koji donosi finansij-sku dobit kako za privredu, tako i društvo u cjelini.

akademik taib Šarić

Posljednje dvije godine, cijena hrane u svijetu je značajno porasla. Tome je više razloga, a jedan od njih je pretva-

ranje žita i drugih prehrambenih proizvoda u biogorivo, posebno u etanol. To se najviše odnosi na kukuruz, koji je po proizvodnji prvo žito u svijetu.Svjetska proizvodnja kukuruza u 2010. godi-ni bila je 814 miliona tona. Na drugom mje-stu je pšenica, sa 647 miliona tona, a treća je riža. Od svjetske proizvodnje kukuruza, na SAD otpada oko 40%. Država daje oko 11 mi-lijardi dolara subvencija za proizvodnju ku-kuruza u SAD.SAD uvoze veliku količinu nafte, a izvoze oko 40% svoje proizvodnje kukuruza. Da bi se smanjila zavisnost od uvoza nafte i zagađiva-nje okoline, kao i proizvodnja stakleničkih gasova, koju izazivaju sagorijevanje nafte i njenih derivata, SAD prerađuju značajan dio svog kukuruza u biogorivo etanol. Etanol se miješa sa benzinom, pa je takva mješavina jeftinija od benzina i manje zagađuje okolinu. Industriju etanola država stimuliše sa oko šest milijardi dolara godišnje. Pokušava se etanol dobiti i iz drugih biljaka, kao što su tra-ve, alge i ostale, ali nijedna ne može konkuri-sati kukuruzu u energetskom potencijalu.Etanol kao gorivo dobija se fermentacijom šećera i skroba iz biljaka. Sada se najviše, čak 90% etanola dobija iz zrna kukuruza, a osta-tak iz zrna pšenice, ječma, sirka, zatim iz bi-ljaka šećerne trske itd. U Brazilu se najviše proizvodi iz šećerne trske, a u SAD iz kukuru-za. Te dvije zemlje proizvode najviše ovog bi-ogoriva na svijetu.

Kukuruz - hrana siromašnih ili gorivo za bogate?Pri proizvodnji etanola iz kukuruza kao nu-sproizvod dobija se ulje iz klica, koje spada u najkvalitetanija jestiva ulja. Pogodno je za obaranje holesterola u krvi. Iz omotača zrna kukuruza dobija se vlaknasta guma zeagen, koja takođe ima svoje mjesto na tržištu. Osta-tak pri proizvodnji etanola u obliku vlakana iz kukuruznog zrna koristi su kao stočna hra-na u kojoj ima i proteina. Mliječna kiselina dobijena iz kukuruza u procesu fermentacije

Žito - ZA HRANU ILI GORIVO?

koristi se za proizvodnju biorazgradljive pla-stike. Također se dobijaju i ksilitol, niskokalo-rični zaslađivač, i kukuruzni protein zein. Očekuje se da će proizvodnja zeina smanjiti troškove proizvodnje etanola. Zein služi, po-red ostalog, i za proizvodnju filmova. Mješa-vina zeina i lipida služi za proizvodnju “ma-snih” papira za pakovanje koji su otporni i prema masnoći i prema vodi. Ovi papiri se mogu reciklirati, a i biorazgradljivi su. Pronađene su gljivice koje pretvaraju vlakna kukuruza u šećer. Sada se radi na tome da se etanol, umjesto iz šećera i skroba iz kukuru-za, dobija iz celuloze i hemiceluloze jedne stepske trave. Radi se na selekciji i uzgoju te trave koja će biti posebno pogodna za ovu na-mjenu. Isto se pokušava dobiti i iz lucerkine celuloze, u kom smislu je također, usmjerena selekcija, kao iz raznih biljnih otpadaka.Kukuruz je najvažnija hrana za domaće živo-tinje, a u nekim dijelovima svijeta i za ljude. Pretvaranjem kukuruza i drugih prehrambe-nih proizvoda u gorivo, smanjuje se količina hrane za ljude i domaće životinje.Biodizel se dobija iz biljnih ulja, životinjskih masti i otpadnih masnoća pri kuhanju (peče-nju, prženju). Najčešće se proizvodi iz sojinog ulja. Biodizel u mješavini sa naftom se koristi ne samo za pogon automobila, nego i za za-grijavanje zgrada.Korist od ovih ekogoriva je trostruka: zamje-njuju iscrpljive rezerve fosilnih goriva, podi-žu oktansku vrijednost goriva i smanjuju za-gađivanje okoline. Ovo je svakako veliko dostignuće nauke i tehnike. Međutim, po-stavlja se pitanje etičke opravdanosti upotre-be velikih količina biljnih proizvoda, zapravo ljudske hrane, za pogon automobila u vrije-me kada stotine miliona ljudi u svijetu gladu-ju i mnogi od njih umiru od gladi. Može se donekle shvatiti tendencija zemalja koji ima-ju hiperprodukciju žita, šećerne trske, soje i drugih proizvoda, da jedan njihov dio pretva-raju u biogorivo kako bi smanjile uvoz fosil-nih goriva i zagađivanje okoline. Međutim, postoje i mogućnosti pretvaranja biljnih ot-padaka i poljoprivrednih nusproizvoda u bi-ogoriva. Trebalo bi raditi na tome da se takvi otpaci što više koriste za ovu svrhu, kako bi se hrana sačuvala za gladno i narastajuće sta-novništvo.


24 projektovanje i građenje

sanjin avdić, dipl. ing. maš., MBa Ceteor d.o.o. sarajevo

Posljednje destljeće je obilježeno inten-zivnim aktivnostima na poboljšanju energetske efikasnosti u sektoru zgra-

darstva u zemljama EU.Suočene sa problemom nedostatka energi-je i nesigurnosti u opskrbi energijom, stal-nim rastom cijena energije i energenata, stalnim rastom potrošnje energije (kako energije za grijanje, tako i energije za hla-đenje, posebno masovnim uvođenjem kli-matizacije u zgrade) kao i zagađenjem okoliša i klimatskim promjenama zbog prevelike i neracionalne potrošnje energi-je, zemlje EU krenule su sa integriranjem odredbi Direktive 2002/91/EC o energet-skim karakteristikama zgrada (Directive 2002/91/EC of the European Parliament and of the Council of 16 December 2002 on the energy performance of buildings (EPBD)) u svoje zakonodavstvo.Direktiva zemalja članica za postojeće zgra-de, s korisnom površinom većom od 1000 m2 koje će se obnavljati, traži poboljšanje minimalnih energetskih karakteristika koli-ko god je to tehnički, funkcionalno i eko-nomski izvedivo. U Direktivi je, također, određeno da zemlje članice moraju osigura-ti ovlaštene stručnjake za postupak certifici-ranja zgrada, nadzor sistema za grijanje i ventilaciju, te sastavljanje pratećih preporu-ka za poboljšanja tih sistema u smislu ušte-de energije i emisije štetnih tvari.Zbog prepoznatog velikog, neiskorištenog potencijala energetskih ušteda u zgradama, nedavno je objavljen i prijedlog nove, dora-đene Direktive o energetskim karakteristi-kama zgrada. Prijedlog novelacija EPBD objavljen je 31.3.2009., dorađen u novem-bru 2009., a 18. maja 2010. godine Evropski parlament prihvatio je njenu novelaciju.Prijedlog nove Direktive je uvođenje još strožijih zahtjeva vezano za energetska svoj-stva zgrada. Upozorava se na potrebu dono-šenja konkretnih akcija s ciljem iskorištava-nja velikog potencijala energetskih ušteda u zgradama. Također, se upozorava na nedo-voljno korištenje obnovljivih i alternativnih energetskih sistema u zgradama i traži se njihovo obavezno razmatranje za sve nove zgrade bez obzira na veličinu, kao i za posto-

struKa Zna ŠTA TREBA DA RADIUloga struke u implementaciji energetske efikasnosti u zgradarstvu je izuzetno važna. U današnjem kontekstu projektanti moraju postati svjesni svoje odgovornosti kako za ono što rade, tako i za ono što su mogli napraviti, a nisu

jeće zgrade pri većim rekonstrukcijama. Od zemalja članica se traži da pripreme nacio-nalne planove za povećanje broja skoro nul-energetskih zgrada, te da o tome redovno izvještavaju Europsku komisiju. Predlaže se više finansijskih mehanizama podsticanja energetske efikasnosti na nacionalnom i evropskom nivou. Sektor zgrada javne na-mjene mora preuzeti vodeću ulogu u po-dručju povećanja energetske efikasnosti u zgradama i zacrtati ambicioznije ciljeve za zgrade javne namjene.

domaći zakonodavni okvirDo jučer su priče o energetskim iskaznicama zgrada, energetskim razredima... certificira-nju, na našim prostorima izgledale kao ima-ginacija. No, zahvaljujući setu podzakonskih akata donesenih krajem prošle i početkom ove godine itekako postaju realnost. Naime, Federalno ministarstvo prostornog uređenja je prema odredbama člana 81. Zakona o pro-stornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije Bosne i Hercegovine pokre-

nulo izradu nove generacije pravilnika iz oblasti fizike zgrade, odnosno, energetske efikasnosti. Pravilnici su u potpunosti uskla-đeni sa EU direktivama i standardima, a novi pristup proračunima predstavlja, u određe-noj mjeri, izmjenu dosadašnje filozofije. Specifičnosti projektovanja u pogledu ener-gijskih karakteristika objekata, način provo-đenja energetskih pregleda objekata, te osnovni uslovi za lica koja će te preglede kao i samu certifikaciju objekata obavljati, defini-sani su sljedećim pravilnicima:· Pravilnik o tehničkim svojstvima sistema ventilacije, djelimične klimatizacije i klimati-zacije u građevinama · Pravilnik o tehničkim svojstvima za prozore i vrata · Pravilnik o tehničkim svojstvima sistema grijanja i hlađenja građevina · Pravilnik o tehničkim zahtjevima za toplot-nu zaštitu objekata i racionalnu upotrebu energije · Pravilnik o uslovima za lica koja vrše ener-getsko certificiranje objekata · Pravilnik o energetskom certificiranju obje-kata· Smjernice za provođenje energijskog pregle-da za nove i postojeće objekte s jednostavnim i složenim tehničkim sistemom

Ovim, afirmativnim iskorakom koji je Fede-ralno ministarstvo prostornog uređenja na-pravilo, sve zgrade koje se grade, prodaju ili iznajmljuju će morati biti certificirane i takvi energetski certifikati s podacima o godišnjoj potrošnji za grijanje zgrade bit će izloženi ili dati na uvid svim zainteresiranim stranka-ma. Jednostavna usporedba energetskih ka-rakteristika zgrada omogućit će građevinskoj industriji korištenje energetskih podataka u marketinške svrhe. Uvođenjem energetskih certifikata za zgrade i certificiranjem zgrada, dobro izolirane zgrade s niskom potrošnjom energije znatno će dobiti na vrijednosti na tržištu nekretnina, dok će neizoliranim zgra-dama vrijednost pasti. Sve to trebalo bi po-krenuti tržište u smjeru povećanja energetske efikasnosti, povećanja građevinskih aktivno-sti i razvoja cijele građevinske industrije, ali i nacionalnih i internacionalnih poticajnih mehanizama.Pravilnici stupaju na snagu odmah nakon objavljivanja u „Službenim novinama Fede-

Ako se govori o gradnji novih ili značajnijim renoviranjima postojećih objekata, energet-sko certificiranje će predstav-ljati veliku prekretnicu za sve segmente “građevinarstva” i svih struka koje u njemu učestvuju. Da bi se zadovoljili pravilnicima propisani tehnički uslovi, biće potrebna kvalitetni-ja rješenja i u građevinsko-arhi-tektonskom, mašinskom i u elektro dijelu projekta, nego što je to bio slučaj do sada.

Toplotno utopljavanje objekta

25


projektovanje i građenje

racije BiH“, a shodno tome, obaveza posje-dovanja certifikata, za pojedine vrste obje-kata je sljedeće dinamike:- Svi novi objekti za koje se nakon 1. avgusta 2010. godine podnosi zahtjev za odobrenje građenja;- Svi javni objekti, za koje je pravilnikom propisana obaveza izlaganja certifikata do augusta 2013. godine;- Svi postojeći objekti koji se prodaju, iznaj-mljuju ili daju na leasing (od februara 2011. godine).Uloga struke u implementaciji energetske efikasnosti u zgradarstvu je izuzetno važna. U današnjem kontekstu projektanti moraju postati svjesni svoje odgovornosti kako za ono što rade, tako i za ono što su mogli na-praviti, a nisu.S tim u vezi, a u cilju unifikacije pristupa i proračuna, objavljeno je ukupno 30 evrop-skih i 24 međunarodna standarda koji opisu-ju i definišu način i metodologiju određivanja energetskih parametara objekata. Ove stan-darde možemo grupisati prema svrsi korište-nja, te ih dijelimo u ukupno pet grupa:1. Standardi za proračun ukupne energije u zgradama2. Standardi za proračun isporučene energije3. Standardi za proračun energije potrebne za grijanje i hlađenje4. Pomoćni standardi5. Standardi za monitoring i verifikaciju energetske karakteristike zgrade

Govoreći o energetskom certificiranju obje-kata najznačajnija grupa standarda jesu Standardi za monitoring i verifikaciju energetske karakteristike zgrade. Naime, ovi standardi prikazuju metode izražavanja energetskih karakteristika objekta na način da omogućuju jasno provođenje propisa iz oblasti energetske efikasnosti u sektoru zgradarstva, definisanje parametara ener-getskih razreda zgrada, osiguranje pravil-nog izdavanja certifikata, te poticaj vlade, arhitekata, projektanata, vlasnika, korisnika i druge zainteresirane strane da povećaju energetske karakteristike (energetsku efika-snost) objekata. Osim što definišu energet-sku karakteristiku objekata, način izražava-nja tehničkih zahtjeva (energetskih), sadržaj i način prikazivanja energetskog certifikata, standardi koji pripadaju ovoj grupi definišu i tzv. referentne energetske vrijednosti.

referentne energetske vrijednostiReferentne energetske vrijednosti se koriste u svrhu poređenja energetske karakteristike jednog predmetnog objekta sa energetskom karakteristikom sličnog objekta. Standard preporučuje definisanje različitih referen-tnih vrijednosti za različite tipove objekta (tj. kuća, stambena zgrada, privredna zgra-da, škola, bolnica, hotel i restoran, sportski objekat, skladište i slično). Prilikom defini-sanja referentnih vrijednosti, trebaju se ko-ristiti slijedeći referentni parametri:

· Rr – Minimalna referentna energetska ka-rakteristika objekta koja se izračunava na osnovu dopuštenih vrijednosti propisanih u tehničkim zahtjevima (u slučaju FBiH - teh-ničkih zahtjev iz Pravilnika o tehničkim zahtjevima za toplotnu zaštitu objekata i racionalnu upotrebu energije)· Rs – Prosječna referentna energetska ka-rakteristika objekta koja predstavlja pro-sječnu vrijednost energetske karakteristike postojećeg stambenog fonda tipskog objek-ta za određenu baznu godinu· Ro – Nulta referentna energetska karakte-ristika objekta koja predstavlja objekat koji koristi onoliko energije koliko i proizvede.Dakle, minimalna referentna energetska ka-rakteristika objekta „Rr”, koja se izračunava na osnovu dopuštenih vrijednosti propisa-nih u tehničkim zahtjevima za stambene objekte, a na osnovu tehničkih zahtjeva iz Pravilnika o tehničkim zahtjevima za to-plotnu zaštitu objekata i racionalnu upotre-bu energije Federacije Bosne i Hercegovine, iznosit Rr=95 kWh/m2a, dok, analizirajući uzorak od oko 50.000 stambenih jedinica u FBiH, prosječna referentna energetska ka-rakteristika objekta „Rs” za stambene objek-te iznosi oko 180 kWh/m2a. Vodeći se smjernicama i uputama grupe Standarda za monitoring i verifikaciju energetske karakteristike zgrade energetski razredi za stambene objekte u FBiH mogli bi izgledati

kao prikazani na slici 1.Pored određivanja energetskog razreda, od-nosno energetske karakteristike objekta (što podrazumjeva metodologijom propisan pre-gled i analizu građevinskog, mašinskog i elektro dijela zgrade), lica kvalifikovana i cer-tifikovana za sprovođenje energetskog pre-gleda objekta trebaju na energetskom certifi-katu prikazati i prijedlog mjera povećanja energetske efikasnosti kao i energetske i oko-linske benefite (uštede).

energetski certifikat objektaPotrebno je naglasiti, da bi stvari bile jasnije, je da je Energetski certifikat prikaz “kvalitete”, te da nema sankcija. Drugim rječima, ener-getski razred (slovna oznaka na certifikatu tipa A, B,C...) pokazuje kakva je zgrada/obje-kat sa stanovišta energetske potrošnje, što ima za cilj da korisnik, najmoprimac ili vla-snik tog objekta, ima informaciju o tome sa kakvom zgradom raspolaže kada je u pitanju potreba za energijom (za grijanje), te da je može uporediti sa drugim objektima.Čak i ako se objekat ocijeni razredom E, F ili G ne znači da će biti direktno “kažnjen“, ali nizak energetski razred svakako će mu obo-riti tržišnu vrijednost nekretnine koju bi imao bez prikazivanja tako lošeg stanja, po-sebno. Ovim će se na kraju doći do pojave da vrijednost m2 neke nekretnine neće biti samo u funkciji njegove lokacije. To bi logič-no trebalo voditi ka aktivnostima „vlasnika“ zgrade/objekta u pravcu „saniranja“ stanja, odnosno poboljšanja energetskog svojstva te zgrade. Da bi to ulaganje bilo optimalno, na samom energetskom certifikatu biće sa-držan i prijedlog mjera za poboljšanje ener-getske efikasnosti, što je svakako investitoru od velikog značaja.Ako se govori o gradnji novih ili značajnijim renoviranjima postojećih objekata, energet-sko certificiranje će predstavljati veliku pre-kretnicu za sve segmente “građevinarstva” i svih struka koje u njemu učestvuju. Da bi se zadovoljili pravilnicima propisani tehnički uslovi, biće potrebna kvalitetnija rješenja i u građevinsko-arhitektonskom, mašinskom i u elektro dijelu projekta, nego što je to bio slučaj do sada. I na kraju, a možda je trebalo reći na samom početku, sve ovo doprinosi, pored manjim mjesečnim troškovima za energiju, i kvalitetu gradnje, udobnosti i kvalitetu stanovanja, stalnom ulaganju u nova znanja i vještine, primjeni novih teh-nologija i materijala te upošljavanju domaće radne snage.Tokom prve polovine 2011. godine, na po-dručju Federacije Bosne i Hercegovine, stručno se kvalifikovalo oko 135 lica za izvo-đenje energetskih pregleda objekata s ciljem izdavanja energetskih certifikata. Na ovom se još jednom potvrđuje značaj implemen-tacije EU direktiva u domaće zakonodavstvo koje, u većini slučajeva, rezultira kreiranjem novih poslovnih djelatnosti na tržištu rada Bosne i Hercegovine.

Uvođenjem energetskih certifi-kata za zgrade i certificiranjem zgrada, dobro izolirane zgrade s niskom potrošnjom energije znatno će dobiti na vrijednosti na tržištu nekretnina, dok će neizoliranim zgradama vrijed-nost pasti. Sve to trebalo bi pokrenuti tržište u smjeru povećanja energetske efika-snosti, povećanja građevinskih aktivnosti i razvoja cijele građevinske industrije, ali i nacionalnih i internacionalnih poticajnih mehanizama.

Energetski razredi FBiH


26 čuvanje i korištenje poljoprivrednih resursa

ismet dedić, dipl. ecc.

Za društvo u cjelini, ali i za svakog po-jedinca, bez obzira živi li u gradu ili selu, očuvanje vitalnih ruralnih pod-

ručja je od ključnog značaja. Prije svega, hrana koju svakodnevno jedemo proizvodi se u ruralnim područjima. Naša prehrana, a samim tim i naš opstanak doslovno zavi-se o motivaciji poljoprivrednika da svake sezone iznova započnu čudesan proces koji započinje sjetvom, a nastavlja se do žetve ili berbe i završava na našim stolovima. To pokazuje da je poljoprivreda jedina pri-vredna grana koja se stalno obnavlja. Pri čemu se ne može nikada zapostaviti, potre-ba stalnog osvajanja/kultiviranja novih ne-obradivih površina. Zato meritorni znan-stvenici koji se bave tlom kao osnovom života na Zemlji, više preferiraju pojam obradivog i neobradivog u odnosu na po-jam plodnog i neplodnog zemljišta.Većina ekosistema, složenih mreža koje povezuju biljke, životinje i druge oblike ži-vota u određenom prostoru, nalazi se u ruralnim područjima. Ljudski opstanak zavisi o očuvanju ekosistema. Hrana koju

Zelena RADNA MESTAKomparativne prednosti BiH su nezagađeno tlo, prvoklasni klimatski uslovi, čist zrak, bujne livade i pašnjaci, ljudi i njihovo znanje, što je za doba zelene revolucije od posebnog značaja

jedemo, čista voda koju pijemo, gorivo, građevinski materijal, direktni su pokloni ovih ekosistema...

ruralna područja evropskog krajolikaBez obzira na postojeći ubrzani trend ur-banizacije, ruralna/seoska područja i dalje dominiraju evropskim krajolikom. Više od 90 posto evropskog teritorija čine pretežno ruralna područja. Evropska ruralna pod-ručja vrlo su raznolika kako u socio-eko-nomskom smislu, tako i u smislu prirod-nih i kulturnih vrijednosti. Posljednje proširenje Evropske unije na 27 država-članica još je povećalo ionako veliku hete-rogenost među ruralnim područjima. Ta raznolikost predstavlja istovremeno veliko bogatstvo, ali i veliki izazov za osmišljava-nje i provođenje politike koja će omogućiti uravnotežen razvoj ovih područja...Samo nešto prije više od 100 godina velika većina naših predaka u BiH bavila se poljo-privredom, a skoro 90% stanovništva živje-lo je od dohotka ostvarenog u poljoprivre-di. Za naše djedove i pradjedove bila je

sramota i grehota ostavljati neobrađenu zemlju. Zemlja im je bila hruh svakidašnji.Zemlja kao Božiji dar ni po kojim kriteriji-ma nije svojina samo jedne generacije.

napuštanje sela i deagrarizacijaMeđutim, ne može se zaobići ni bolna či-njenica da je nama u BiH bilo svojstveno da se lahko lišavamo vlasništva nad ze-mljom i posjedom. Ovome je, svakako, doprinijela masovna averzija prema poljoprivrednim zanima-njima, što je iznjedrio val potrošačkog (po-modarstvo i snobizam) društva i mentali-teta koji nas je bio zahvatio. To se nije temeljilo na ekonomskom bogatstvu, do-stignutom nivou sve ukupnog životnog standarda, a ni nekoj razumnoj duhovnoj i kulturološkoj osnovi.

selo potencijal blagostanja državeDa bi naše selo uistinu to postalo, potreban je odgovorniji odnos prema našim prirod-nim resursima „kultu zemlje“ (tlo, voda,

Foto: M. Mehmedić - Čobanske i vikend kućice oko jezera

Živa silaodabrala: anida džanko

Snaga, koja objekte pokreće i drži ih u pokretu, zove se energija.“ Albert von Péterffy Energija je materijal od čega su izgrađene sve elementarne čestice, svi atomi a samim tim i sve stvari, a istovremeno je energija ono što pokreće.Werner Heisenberg Pored 54 poznata hemijska elementa u fizičkom svijetu postoji samo jedan agens i on se zove Kraft (energija ili rad). On se, u zavisnosti od okolnosti, može pojaviti kao kretanje, hemijski afinitet, kohezija, elektricitet, svjetlost i magneti-zam i iz bilo kojeg od ovih oblika može se pretvoriti u bilo koji od preostalih.Karl Friedrich Mohr Postoji određena veličina, koju zovemo energijom, koja se ne mijenja u mnogostrukim promjenama kroz koje priroda prolazi. To je apstraktna ideja, jer predstavlja matematički princip; kaže da postoji numerička veličina koja se ne mijenja kad se nešto dogodi. Nije to opis mehanizma, ili nečeg konkretnog, samo čudna činjenica da možemo izračunati neki broj, pa kad završimo s promatra-njem prirode koja izvodi svoje trikove i izračunamo taj broj ponovo, on je isti. To (energija) je fenomen bez iznimke kojeg znamo takvog kakav jest i time je egzaktan, ma koliko djelovao apstrak-tno. Zapanjujuće je da, iako priroda radi različite trikove, nakon što oni završe, račun je isti.Richard Feynman Energija svojstvo koje je očuvano u nekom sustavu. Svaka simetričnost fizičke teorije ima pridružen očuvani kvantitet; ako je simetričnost teorije nepromjenjivost vremena, onda se očuvani kvantitet naziva "energija". Zakon očuvanja energije posljedica je promjene simetričnosti vremena; očuvanje energije implicirano je empirij-skom činjenicom da se zakoni fizike ne mijenjaju kroz sâmō vrijeme.Emmy Nöther Energija se ne može stvoriti ni uništiti. Julius Robert von Mayer

Energiju je vis viva (živa sila).James Prescott Joule

Energija uma je bit života.Aristotel

27


Mudre misli

zrak...), zatim „kultu rada“ i nadasve „kul-tu znanja“. Danas je hrana (čije cijene galo-pirajuće rastu) i pitka voda svjetski pro-blem broj jedan. Na Planeti gladuje oko milijardu ljudi. Recentni ekonomisti često ponavljaju davno postavljenu tezu da je poljoprivreda osnova i temelj nacionalnog bogatstva svake zemlje. O tome govori po-datak da se 60% svjetske populacije, direk-tno ili indirektno, bavi poljoprivredom.Uz čistu i zdravu vodu (iako brdsko-pla-ninska zemlja raspolaže sa 5% ravnica, 13,6% plodnog zemljišta od čega se zasija-va skoro 50%), još uvijek ima komparativ-ne prednosti, nezagađeno tlo, prvoklasne klimatske uslove, čist zrak, bujne livade i pašnjake, ljudske resurse, posebno znan-stvene, što je za doba zelene revolucije od posebnog značaja. Sve to omogućava da poljoprivreda, posebno proizvodnja eko-loški zdrave hrane (čemu pogoduje naša konfiguracija zemljišta i usitnjen posjed), u privrednoj strukturi, dobije značajnije mjesto. Samo prije toga, treba da izvršimo duboku i sveobuhvatnu teorijsko-empirij-sku i studiju (agropedološku, hidrološku, klimatsku, ekonomski isplativu...) stanja u našem agraru...

nema samo jednog posla za čitav životNije više potrebno da nam se na sto iznose nepobitni rezultati ozbiljnog znanstvenog istraživanja da bi ubijedili da je život s jed-nom profesijom uveliko postao rizičan.nama, kroz čije uši još uvijek odzvanja ri-ječ tranzicija, odavno je postalo jasno da sa navedenom činjenicom ozbiljno mora-mo da računamo, a mi smo kroz taj koš-mar odavno prošli. Sjedenje u kući sa samo jednom diplomom i čekanje šanse za posao može nam donijeti teške psihičke traume ili, u najmanju ruku, saznanje ili utisak da profesija kojom raspolažete ni-kome više nije potrebna. Ova pojava nije vezana samo za zemlje u tranziciji. Sudeći prema istraživanima u zemljama Evrop-ske unije i u SAD, profesionalna kriza je problem ovih zemalja. Stanovnik Evrope, prema anlizama, u budućnosti može raču-nati da je srećnik ako u radnom vijeku promijeni „samo“ 19 poslova. Ne možemo procijeniti ko je više u pravu, tek, Ameri-

kanci smatraju da će njihov zaposlenik promijeniti duplo manje poslova. Bilo kako bilo, tranzicija ili puni razvoj (otvo-reno tržište, nesmetano kretanje ljudi, ide-ja, znanja, roba, kapitala, informacije...), čovjek novog vremena ne može ni sanjati da će čitav radni vijek biti „zakovan“ za jedini i najvoljeniji posao. Biće i takvih srećnika, ali vrlo rijetkih, i oni nisu pred-met ove priče, tačnije, ovih istraživanja.

Zelena radna mjestaU našim uslovima kad mnogi školovani mladi ljudi ne mogu naći posla u svojim za-nimanjima za koja su školovani, zelena rad-na mjesta mogu da se otvaraju na osnovu razvoja Zelene ekonomije oko tzv. primar-nog sektora privrede: poljoprivrede, šumar-stva, vodoprivrede (proizvodnja električne energije) i turizma. Zelenim turizmom i proizvodnjom ekološki zdrave hrane posti-že se otvaranje novih radnih mjesta u po-dručjima gdje je zaista teško otvoriti novo radno mjesto, kao što su seoska područja, šumske planinske oblasti, čime se ujedno podiže svijest o potrebi očuvanja i unaprije-đenja životne sredine. Tako se otvaraju novi pčelinjaci, organizuje proizvodnja novog bilja šumskog drveća, riba, rakova, puževa, civilizuje se i racionalizuje sakupljanje i pre-rada šumskih plodova i ljekovitog bilja, ra-ste svijest o značaju održavanja zatečenog biodiverziteta u bližoj okolini i slično. Niču centri za reciklažu koji, sem što zapošljavaju radnu snagu, doprinose smanjenju zagađe-nja životne sredine i eliminaciji štetnih ma-terija u prirodi.Najdalje su u tome otišle evropske zemlje gdje se danas bilježi preko 20 miliona no-vih radnih mjesta u pomenutim oblastima. Zelena radna mjesta i dalje će nicati širom Evrope u kojoj su samo za 2010. godinu bila planirana ulaganja od 105 milijardi Eura u tzv. „zelenu ekonomiju“.Da bi se to postiglo u našim bosanskoherce-govačkim uslovima, moramo posebno ra-zvijati i njegovati „kult znanja“, što podrazu-mijeva eliminaciju neukosti zbog zanemarivanja dostignuća „zelene revoluci-je“: znanosti, tehničko-tehnološkog progre-sa u našoj – još uvijek ekstenzivnoj poljopri-vredi – sa obilježjima iz 19. stoljeća. Jer, do industrijske revolucije, promjene klime bile su pod uticajem čovjekovih aktivnosti, tako da današnja poljoprivreda ne zavisi toliko od klimata, nego mnogo, mnogo više od znanja koja se primjenjuju u agrotehnici. Za sve to, potrebno je mnogo više našeg sva-kodnevnog pragmatizma. To bi, na određen način (uz „budno oko države“ i njene mjere) bila polazna inicija-cija za unapređenje naše ekonomije. Dina-mično povećanje proizvodnje i broja zapo-slenih, znatno bi povećalo „zeleni bruto produkt“. Time bi se postepeno ublažavali mnogi društveno-ekonomski problemi i tenzije, među kojima su socijalne tenzije najviše izražene.

Zelenim turizmom i proizvod-njom ekološki zdrave hrane postiže se otvaranje novih radnih mjesta u područjima gdje je zaista teško otvoriti novo radno mjesto, kao što su seoska područja, šumske planinske oblasti, čime se ujedno podiže svijest o potrebi očuvanja i unaprijeđenja životne sredine.


28 o soli i zimi

dr. sc. abdulah ahmetović

Od hemijskih topitelja (soli) koji se ko-riste za održavanje puteva u zimskom periodu najčešće se primijenjuje na-

trijum hlorid – NaCl, a koristi se određena količina kalcijum hlorida CaCl2 i magnezijum hlorida MgCl2 i to kao suha ili vlažna so (ovlažena zasićenom otopinom iste soli), te u obliku zasićenog vodenog rastvora.Zbog najpovoljnije nabavne cijene u upo-trebi je uglavnom natrijum hlorid – NaCl. Predočit ćemo uslove korištenja soli za pu-teve na primjeru Bosne i Hercegovine. U dva BiH entiteta (Federacija BiH i Republi-ka Srpska) godišnje se troši oko 40.000 tona soli za puteve. Moguća je primjena dvije vrste NaCl: morska ili rovna so gra-nulacije 0-2,0 tj. 0-4,0 mm i evaporirana so – proizvedena uparavanjem slane vode granulacije 0-1,0 mm. U prethodnom periodu bilo je nametnuto mišljenje da so proizvedena uparavanjem slane vode zbog svoje granulacije (0-1,0 mm) nije povoljna za održavanje puteva u zimskom periodu. Ovo je u potpunosti de-mantovano literaturom (H.Sokol, S.Škafec, Z.Jakšić: „Primjena soli u zimskim uvjeti-ma održavanja i njeno skladištenje”, Za-greb, 2007.g., www.salinen.com, www.sol.hr/solzaceste.html)Uradili smo uporednu analizu slučajnog uzorka morske i evaporirane soli, a rezul-tati su prikazani u tabeli 1:Analizirajući rezultate prikazane u tabeli 1. i izvodeći ekološko poređenje može se konstatovati sljedeće:- Morska so sadrži do 2,35% netopivih ma-terija. Drugim riječima sa gore navedenih 40.000 (t/god) opteretimo okolinu sa 940 tona netopivih materija, a sa evaporiranom soli to iznosi 4,0 tona godišnje, tj. 225 puta manje.

upotreBa soli Za puteve - EKOLOŠKE UPOREDBEU prethodnom periodu bilo je nametnuto mišljenje da so proizvedena uparavanjem slane vode zbog svoje granulacije (0-1,0 mm) nije povoljna za održavanje puteva u zimskom periodu

- Sadržaj Ca+Mg je u morskoj soli oko 370 puta veći nego u soli proizvedenoj upara-vanjem slane vode. - Sadržaj aktivne materije (NaCl) je neupo-redivo veći u soli proizvedenoj uparavanjem slane vode (99,75:88,55%). Sadržaj teških metala (arsen, bakar, kadmij, olovo, živa) nije analiziran, ali po prirodi proizvodnog procesa oni se u evaporiranoj soli pojavljuju u tragovima, dok ih u morskoj soli zbog se-lektivne kristalizacije sasvim sigurno ima. U tabeli 2. date su dozvoljene količine teš-kih metala propisanih važećim Pravilni-

Komponenta Morska so Evaporirana soNaCl (%) 87,94-88,55 99,70-99,75Vlaga (%) 2,54-2,60 0,045Netopivo (%) 1,92-2,35 0,01SO4

2- (%) 5,42 0,007Ca + Mg (%) 2,24 0,006E-536 (mg/kg) 2,0 8,0Granulacija (mm) 0-4 0-1

Tabela 1: Uporedna analiza soli

kom u BiH, zemljama EU i sadržaj istih u evaporiranoj soli.Objedinjavajući ranije navedene podatke može se konstatovati sljedeće:- Sa morskom soli po cestama pospemo približno 10% njenih primjesa koje ne do-prinose kvalitetnijem otapanju snijega i leda (netopive materije, vlaga, sulfatni jon SO4

2-, kalcij i magnezij). Sve to platimo po cijeni soli. Ovdje posebno treba naglasiti sadržaj sulfatnog jona SO4

2- kojeg u mor-skoj soli ima iznad 5%. Poznata je činjenica da sulfatni jon na koncentracijama iznad 0,7 % ima izuzetno korozivno dejstvo na beton i asfaltnu podlogu puteva. - So proizvedena uparavanjem slane vode sadrži ukupno ispod 0,3% materija koje ne utiču na kvalitet otapanja snijega i leda, odnosno, preko trideset puta manje nego morska so. - Još da napomenemo da ekonomski efekti upotrebe domaće soli za posipanje puteva nisu predmet ovog rada, te da stimulacija domaće proizvodnje zaslužuje posebnu elaboraciju.

KomponentaDozvoljeno Pravilnikom u BiH (mg/kg)

Dozvoljeno Pravilnikom u EU (mg/kg)

Sadržaj u evaporiranoj soli (mg/kg)

Arsen ≤ 0,5 ≤ 0,25 < 0,02Olovo ≤ 2,0 ≤ 0,5 < 0,1Kadmijum ≤ 0,5 ≤ 0,2 < 0,1Hrom - ≤ 0,5 < 0,2Bakar ≤ 2,0 ≤ 0,5 < 0,2Nikal - ≤ 0,5 < 0,2Živa ≤ 0,1 < 0,05 < 0,002Cink - ≤ 2,0 < 1,0

Tabela 2. Sadržaj teških metala u soli za posipanje puteva (M. Muratbegović: „Dozvoljene količine opasnih materija u soli za posipanje puteva”, Tehnološki fakultet Tuzla, 2011.g.)

29


Globalni ekološki fond

doc. dr. senad oprašić, Mr. sc. azra rogović-Grubić, nermina skejović-Hurić, Mr. sc. enes Šeperović

Global Environment Facility (GEF) je Globalni ekološki fond osnovan 1991. godine, kao pilot-program u Svjetskoj

banci rezolucijom Izvršnih direktora banke i međuagencijskim aranžmanom Svjetske ban-ke, UNEP-a i UNDP-a s ciljem da pruža po-moć u zaštiti okoline na svjetskom nivou, te da promovira ekološki opravdani i održivi eko-nomski razvoj. Ove godine obilježava dvadeset godina postojanja i rada, te prerastanja iz sta-tusa pomoćne agencije Svjetske banke do naj-respektabilnije nezavisne finansijske organiza-cije, koja podržava i daje grantove zemljama sa ekonomijom u tranziciji za projekte koje se odnose na klimatske promjene, biodiverzitet, međunarodne vode, degradaciju zemljišta, za-štitu ozonskog omotača i stalne organske zaga-đivače (POP’s-e). Početni fond je iznosio 1 mi-lijardu US dolara. Fond je zamišljen da bude izvor kofinansiranja putem grantova i koncesi-ja, za zemlje koje apliciraju za finansiranje oko-linskih projekata. Takva strategija omogućava Fondu da kombinuje sopstvena sredstva sa sredstvima od vlada, banaka, nevladinih orga-nizacija, i bilateralnih i multilateralnih agenci-ja radi rješavanja globalnih okolinskih priori-teta na nacionalnom nivou. Po principu „misli globalno radi lokalno“ glavni izazovi za GEF uslijedili su 1992. godine predlaganjem tri Rio konvencije. Od 1994. godine GEF postaje glav-ni mehanizam globalnog finansiranja okolin-skih aktivnosti.

dvadeset Godina POZITIVNOG UČINKAOd 1994. godine GEF postaje glavni mehanizam globalnog finansiranja okolinskih aktivnosti.

projekti i implementacijaVijeće GEF-a je ujedno i glavno upravljačko tijelo GEF-a, a zadatak mu je da razvija, usvaja i vrjednuje GEF programe. Sastaje se dva puta godišnje, a o svim pitanjima odlučuje konsen-zusom, Članovi Vijeća predstavljaju 32 konsti-tuencije u koje se uključuje više zemalja koji zajedno čine jednu konstituenciju. Bosna i Hercegovina je članica konstituencije u kojoj su: Albanija, Bugarska, Hrvatska, Gruzija, Mo-ldavija, Makedonija, Crna Gora, Poljska, Ru-munija, Srbija i Ukrajina. Članica Vijeća ispred naše konstituencije je Ukrajina, do kraja ove godine, a zamjena je Albanija. Od slijedeće go-dine članica Vijeće bit će Albanija, dok će naša zemlja biti zamjenski član. Tek 2013. godine Bosna i Hercegovina će predstavljati konstitu-enciju 12 zemlja i zastupati njihove interese u Vijeću GEF-a. BiH je postala članica GEF-a od 29.10.2001. godine, dok je članica konstituen-cije postala tek u junu 2007. godine. Kriteriji za finansiranje je prije svega članstvo u međuna-rodnim okolinskim sporazumima: tri Rio ko-vencije (UNFCCC, UNCBD, UNCCD), te Štokholmska konvencija o POP’s-ima, Helsinš-ka konvencija o međunarodnim vodama i je-zerima i Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača. Prioritet su klimatske promjene i zaštita biodiverziteta, pri čemu možemo reći da se GEF u oblasti klimatskih promjena foku-sira na uklanjanje barijera energetskoj efika-snosti i očuvanju energije, promociji usvajanja obnovljive energije, smanjenju dugoročnih troškova energetskih tehnologija, niske emisije stakleničkih plinova, promocija okolinski odr-živog prometa, te drugim aktivnostima veza-nim za podršku rješavanja pitanja emisije sta-

kleničkih plinova. U oblasti biodiverziteta, pokrivaju pitanja zaštite i unaprjeđenje ekosi-stema sušnih i polusušnih područja, obalnih, morskih i slatkovodnih ekosistema, a u fokusu su i šumski i planinski ekosistemi, te očuvanje i održivo korištenje biodiverziteta bitnog za poljoprivredu.U prethodnom periodu definirana je alokaci-ja sredstava kroz sistem RAF 4 (Resource Allocation Framework) koji je bio zasnovan na izračunu indeksa u koji ulaze koristi za globalni okoliš, nivoi izvedbe pojedinih ze-malja, predvidivost i transparentnost. Na osnovu tih pokazatelja za Bosnu i Heregovinu je bilo predviđeno finansiranje projekata u maksimalnom iznosu u okviru grupe za bio-raznolikost – do 3,5 miliona US dolara, te za klimatske promjene do 3,1 miliona US dola-ra. Da bi se sredstva mogla iskoristiti potreb-no je ispuniti odredjene zadatke i u zemlji. Ti zadaci ogledaju se u tome, da se u konsultaci-ji s zainteresiranim stranama razvije jasna i dosljedna GEF strategija, integriraju GEF pri-oriteti u šire nacionalne okvire zaštite okoline i održivog razvoja, identificiraju nacionalni prioriteti za GEF financiranje. Pored toga po-trebno je u kontaktu sa Sekretarijatom ra-spraviti projektne koncepte i pristupe, nakon nacionalnih konsultacija odobriti predložene projektne koncepte, te u partnerstvu s pro-vedbenom agencijom razviti projekat i zapo-četi provedbu. Zbog toga je neophodno u narednom periodu uspostaviti nacionalnu koordinacije za GEF.

iskustvo BiHDo 2010. godine Bosna i Hercegovina je ura-dila 5 GEF projekata u iznosu od preko 13 mil. USD, te učestvovala u 11 regionalnih projekata u vrijednosti većoj od 81 mil. USD. Trenutno su u toku aktivnosti na različitim GEF projektima. Projekat “Zaštita biodiver-ziteta u Livanjskom polju” se odvija sa sred-stvima od GEF-a: od oko 1 milion US dolara, kao i projekat pod nazivom “Energija iz bio-mase za stvaranje zaposlenosti i energetske sigurnosti”, koji se odvija na prostoru Srebre-nice, Milića, Bratunca, a sredstva GEF-a iznose 1 milion US dolara. Cilj ovog projekta je uklanjanje tržišnih prepreka za usvajanje koristi od održive energije iz biomase u ru-ralnim područjima BiH, kao i povećanje za-poslenosti, te smanjenje siromaštva u lokal-nim općinama. GEF finansira u Bosni i Hercegovini i projekat: “Zaštićena šumska i planinska područja”, koji je još uvijek u toku. Radi se o nacionalnom projektu sa GEF grant sredstvima od 3 miliona US dolara, a Agencija za implementaciju je Svjetska ban-ka. Pored ovih trenutno se implementira međudržavni projekat pod nazivom “Uprav-ljanje slivom rijeka Neretva-Trebišnjica” koji se odvija na prostoru Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, a ukupan iznos GEF grant sredstava je 8 milona US dolara od ko-jih je 6 miliona za BiH. Agencija za imple-mentaciju ovoga projekta je Svjetska banka. Također, učestvujemo i u regionalnom pro-jektu „Strateško partnerstvo u Mediteranu veliki morski ekosistemi“ koji implementira UNEP u saradnji sa drugim implementacio-nim agencijama (UNIDO, FAO, UNES-CO,...), a sa ciljem da se zaštiti ugroženi mor-ski i obalni ekosistem u Mediteranu.

Foto: L. Stajić - Prioritet, zaštita biodiverzititeta

prof. dr. aleksandar Knežević

U Banja Luci je krajem septembra og održana konstituirajuća sjednica Iz-vršnog odbora Ovlaštenog tijela

DNA BiH za provođenje mehanizama čistog razvoja u okviru protokola iz Kjota (CDM), te donesen Poslovnik o radu DNA BiH tijela, čime su stvoreni i osigurani uvijeti za proce-duru CDM-a na nivou zemlje i regulisanje svih projektnih aktivnosti CDM-u skladu sa nacionalnim prioritetima.Okvirnom konvencijom Ujedinjenih nacija o promjeni klime (UNFCCC) i Protokolom iz Kyota, najrazvijenije zemlje svijeta su priznale svoju odgovornost za klimatske promjene, te potvrdile činjenicu da će po-sljedice najviše trpiti zemlje u razvoju koje nemaju značajnih sposobnosti za adaptaci-ju klimatskim promjenama. Iz tog razloga, Konvencija i Protokol su predvidjeli Meha-nizam čistog razvoja (eng. Clean Deve-lopment Mechanism – CDM) koji omogu-ćava razvijenim zemljama da svoju obvezu snižavanja emisije stakleničkih plinova re-alizuju, ne samo u svojim zemljama, nego i u zemljama u razvoju, jer je djelovanje tih

Konačno IMAMO MEHANIZAMNakon deset godina uzaludnih pokušaja i međunarodne pomoći uspostavljeno je ovlašteno tijelo DNA BiH za provođenje obaveza proisteklih iz Kyoto protokola

plinova globalno. Na taj način one smanju-ju globalne promjene i podstiču održivi razvoj zemalja u razvoju.Ovaj fleksibilni finansijski mehanizam je u funkciji od 2000. godine. Iako je postojao interes privrede BiH, ovo tijelo je osnovano tek krajem 2011. godine. Značajno je na-pomenuti da je međunarodna zajednica cijelu deceniju pokašavala da pruži pomoć bh. vlastima da se uspostavi ovo, za privre-du BiH, važno tijelo.Vlade Grčke i Austrije su finansirale održavanje dva seminara, GEF i UNDP još dva, te su dvije strane fir-me (uz pomoć svojih partnera u BiH) tako-đe održale dva seminara. Karaktersitično je da je svaki od tih šest seminara trajao jedan dan, sa tri dijela. Scenario je uvijek bio isti. Nakon što televizija obavi svoj po-sao, a najkasnije nakon prvog dijela duž-nosnici relevantnih ministarstava, njihovi savjetnici i saradnici napuštaju seminar. Nakon drugog dijela predstavnici privred-nih komora i ljudi iz biznisa napuštaju se-minar. Na trećem dijelu gdje se govori kon-kretno kako osnovati to tijelo, bili su samo domaći eksperti i predstavnici nevladinih organizacija koji su ta znanja stekli i bez

seminara. Rijetko neodgovoran odnos vla-sti. Na kraju je izradu potrebnih dokume-nata finansirala Evropska komisija.Međutim, to ne bilo tako tragično da me-hanizmi uz protokol iz Kjota ne vrijede samo do kraja 2012. godine, a procedura izrade odgovarajućeg dokumenta (PDD) i njegove revizije traje 12 mjeseci, tako da će ovo tijelo praktično biti u funkciji samo 3 mjeseca! Ipak, za nadati je da će protokol koji će zamijeniti Protokol iz Kjota predvi-djeti ovaj ili sličan mehanizam, tj da će tije-lo raditi duže od tri mjeseca. U vezi izrade zakona, uredbi i pravilnika u BiH koji se odnose na zaštitu okoline i suz-bijanje klimatskih promjena, važno je ovom prilikom još nešto reći. Ovi propisi ne bi smjeli da regulišu zaštitu okoline i suzbija-nje klimatskih promjena, nego da regulišu ekonomski razvoj države, posebno zapošlja-vanje, sa aspekta zaštite okoline i suzbijanje klimatskih promjena. U razvijenom svijetu nema ekonomije bez zaštite okoline, ali nema ni zaštite okoline bez ekonomije. Tako bi trebalo biti i u BiH, mada u svijetu biznisa tako ne doživljavaju ove propise, posebno ne posljednjih godina.

Foto: Dž. Agić - Konjuh, Živinice


30 prijetnje otuđenog sistema

31


postojani organski polutanti

dr. sc. Miroslav Šober sa saradnicima*

Postojani organski polutanti obuhva-taju više različitih grupa spojeva koji imaju zajednička svojstva: postoja-

nost u okolišu, bioakumulacija, toksičnost i posljedično rizik od štetnih efekata na zdravlje ljudi i na životnu sredinu.Postojani organski polutanti (POP) uklju-čuju:- organohlorirane insekticide (OC)-deriva-te ciklodiena i derivate etana,- industrijske hemikalije-polihlorirani bi-fenili (PCB),- sporedne produkte industrijskih procesa (npr. dioksini i furani) i policiklične aro-matske ugljikovodike (PAH).

Postojani organski polutanti su semivola-tilni, što im omogućuje transport atmosfe-rom na velike udaljenosti i kondenziranje u hladnijim krajevima, tako da se njihovo djelovanje može ispoljiti i na mjestima koja su veoma udaljena od mjesta nastanka. Za-pravo, problem kontaminacije okoliša po-stojanim organskim polutantima je postao značajan nakon spoznaje o prisustvu ovih spojeva na Arktiku i tada je prepoznat kao globalna prijetnja. Istovremeno su ovi spo-jevi veoma lipofilni, pa se kumuliraju u masnom tkivu životinja i ljudi. Kao poslje-dica ovih spoznaja uslijedile su mnoge me-đunarodne aktivnosti i sporazumi sa ci-ljem smanjenja produkcije, korištenja i oslobađanja u okoliš supstanci prepozna-tih kao postojani organski polutanti. Naj-značajniji međunarodni sporazumi koji se odnose na ovaj problem su Štokholmska konvencija, Aarhus protokol i Baselska konvencija.

Štokholmska konvencijaBosna i Hercegovina je ratificirala Štokholm-sku konvenciju u decembru 2009. godine. Kao zemlja potpisnica time se obavezuje da će poduzeti sve mjere u cilju smanjenja ili eli-minacije otpuštanja u okoliš postojanih or-ganskih polutanata koji su navedeni u aneksu ove Konvencije (Tabela 1). Lista polutanata Štokholmske konvencije je uključivala uku-pno 12 spojeva, a 2009. godine proširena je sa

opasni putniCi NA VELIKE DALJINEBiH je ratificirala Štokholmsku konvenciju i time se obavezala da će poduzeti sve mjere u cilju smanjenja ili eliminacije otpuštanja u okoliš organohlorirane insecticide, industrijske, hemijske i sporedne produkte

devet novih spojeva, među kojima su i poli-bromirani difenil eteri (PBDE).Rana faza u implementaciji konvencije je razvoj nacionalnih planova za implemen-taciju, koji bi trebalo da uključe procjenu izvora i utjecaja POP, postojeću infrastruk-turu potrebnu za implementaciju i potreb-ne dodatne kapacitete.Za izradu Nacionalnog implementacionog plana (NIP), kao i uopšte strategije za zašti-tu i očuvanje okoliša neophodno je imati podatke o prisustvu i koncentracijama na-vedenih zagađivača u okolišu. U Bosni i Hercegovini (BiH) zapravo ne postoje po-daci o sadržaju ovih spojeva u okolišu, s izuzetkom nekoliko pojedinačnih lokacija na kojima je utvrđeno prisustvo polihlori-ranih bifenila. Krajnji rok za podnošenje NIP-a za BiH je juni 2012. godine. Proces donošenja NIP-a je otežan složenom socio-političkom situacijom u zemlji, te nedostat-kom materijalnih resursa i kapaciteta. Je-dan od osnovnih problema je činjenica da su i donesene regulative usvojene na nivou entiteta umjesto na državnom nivou. Zada-ci koji stoje pred Bosnom i Hercegvinom uključuju formiranje registra zagađivača, izgradnju analitičkih kapaciteta, uspostavu

adekvatnog monitoringa i izvještavanja o stanju okoliša.U periodu od 2007. do 2011. godine reali-zirana su dva projekta u suradnji Farmace-utskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i Norveškog instituta za istraživanje voda (NIVA) u Oslu, finansirani od strane Nor-veškog instituta za nauku i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške. U sklopu navedenih projekata dobiveni su prvi opširniji podaci o koncentracijama postojanih organskih polutanata (PCB, PAH, OC) u vodotocima Neretve i Bosne (Slika 1), uključujući i nove polutante (PBDE). Pri tome je tim sa Farmaceutskog fakulteta obučen za provođenje uzorkova-nja i analize uzoraka iz okoliša na prisustvo POP. U uzorcima vode i sedimenta sa različitih lokaliteta duž cijelog toka Neretve i Bosne dokazano je prisustvo velikog broja posto-janih organskih polutanata, uključujući i PBDE koji su po prvi put određivani u regi-onu. Rezultati ukazuju na nizak stepen kontaminacije ispitivanih vodotoka veći-nom analiziranih POP, ali uz neke značajne izuzetke. Sadržaj PAH u rijeci Bosni je viši od postojećih standarda kvaliteta za okoliš,

u uzorcima vode i sedimenta sa različitih lokaliteta duž cijelog toka neretve i Bosne dokazano je prisustvo velikog broja postojanih organskih polutanata, uključujući i pBde koji su po prvi put određivani u regionu.

Tabela 1. Lista polutanata Štokholmske konvencije


32 saobraćaj i životna sredina

posebno u donjem toku. Rezultati pro-jekta takođe ukazuju na mogući uticaj na akvatički ekosistem. O provedenom projektu i njegovim re-zultatima upoznato je i nadležno tijelo (Ministarstvo vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa). Najveći doprinos ovog projekta jeste uključivanje odgo-vornih osoba i institucija, što stvara osnovu za izvođenje planiranih aktivno-sti i izradu regulative za kontrolu POP. Rezultati projekta su takođe prezentira-ni na više simpozija u Bosni i Hercego-vini i inostranstvu što je imalo za cilj podizanje svijesti o POP i potrebi za smanjenjem njihovog prisustva u okoli-šu. Navedenim projektima učinjeni su i prvi koraci u povezivanju lokalnih insti-tucija iz Federacije BiH i Republike Srp-ske.

* Dr. sc. Kemo Sinanović, Dr. sc. Jasmi-na Đeđibegović, Mr. sc. Aleksandra Marjanović - Farmaceutski fakultet Univerziteta u Sarajevu

Dr. sc. Thorjorn Larssen, Dr. sc. Merete Grung, Dr. sc. Eirik Fjeld, Dr. sc. Sigurd Rognerud, Dr. sc. Christopher Harman - Norveški institut za istraživanje voda (NIVA), Oslo, Norveška

Mario Zovko dipl. ing. str.

Kao lebdeće čestice opisuju se svi čvr-sti i tekući djelići u atmosferskom zraku koji ne padaju odmah na tlo

nego ostaju izvjesno vrijeme lebdjeti u atmosferi. Kod nas se ove čestice označava-ju kao „LČ“ dok je u svijetu uobičajeno ove čestice označavati kao „Particulate Matter“ ili skraćeno „PM“.Veličina čestica prašine i njihov kemijski sa-stav određuju njihove fizikalne i kemijske osobine. Promjer čestica se kreće u rasponu od nekoliko nanometara do 100 mikrome-tara. Pošto razne tvari u zraku imaju različi-te oblike teško im je dodijeliti definiran pro-mjer. Iz tog razloga je uveden pojam „aerodinamički promjer“ i on predstavlja odgovarajuću veličinu pomoću koje je mo-guće definirati različite procese (vrijeme raspadanja, odnos površine čestice prema volumenu itd.). On odgovara onom promje-ru koji mora imati čestica oblika kugle sa gustoćom od 1 g/cm3 i sa istom brzinom propadanja kao i promatrana čestica.Najvažniji procesi koji se sa česticama zbi-vaju u atmosferi primarno su određeni promjerom čestice. Čestice sa aerodina-mičkim promjerom većim od 10 µm brzo sedimentiraju i brzo su odstranjene iz zra-ka. Jako fine čestice (< 0,1 μm) imaju viso-ku brzinu difuzije i koaguliraju za par sati sa većim česticama ili se povećavaju kon-denzacijom. Čestice veličine 0,1-2,5 μm čine glavni dio aerosola na mjestima koja nisu skroz blizu velikih izvora čestica. Ove čestice ostaju u atmosferi i po više dana i mogu prevaliti jako dug put pri svom zrač-nom transportu.

izvor u motoruVeličina čestica određuje vrijeme zadržava-nja čestica u atmosferi kao i mogući jako dugi transport tih čestica. Tako na primjer sasvim male čestice za samo nekoliko dana mogu preći put dug nekoliko tisuća kilome-tara. Poznati primjer je prašina iz Sahare koju ponekad možemo naći i na našim auti-ma. Te čestice prašine, ovisno o smjeru vje-tra – mogu doći čak i do Europe ili Amerike.Uslijed antropogenih izvora LČ10 nastaju tamo gdje se nešto spaljuje, dakle u automo-bilskim motorima, u industrijskim postro-jenjima i u postrojenjima za grijanje. Drugi važan izvor je na mjestima gdje dolazi do

leBde I TRUJUKod izgradnje novih saobraćajnica u Bosni i Hercegovini, a posebno na koridoru V-c treba razmišljati o mogućnosti primjene novih metoda s ciljem zaštite okoliša i stanovništva od povišene koncentracije lebdećih čestica LČ10

finog mljevenja čestica. Dakle habanjem au-tomobilskih guma, habanjem kočionih dis-kova ili mljevenjem frakcija kamena za gra-đevinske potrebe (asfalt, beton).LČ10 ne produciraju se samo zimi nego tije-kom cijele godine. Ipak je zimi koncentraci-ja ovog zagađivača bitno veća nego ljeti iz slijedećih razloga. Većina gradova je smje-štena u kotlinama. Ljeti se jako ugrije prize-mni zrak u gradovima i podiže se uvis. Usli-jed djelovanja vjetra rasprostire se preko velikih površina. Pošto se i lebdeće čestice podižu skupa sa toplim zrakom uslijed toga je i zagađenje gradskog područja zbog ovog zagađivača relativno malo. Za razliku od ovog procesa zimi se u kotlinama (gradovi-ma) formira područje pothlađenog zraka. Zrak dugo miruje i sve više se „obogaćuje“ lebdećim česticama. Samo rijetki jaki vje-trovi i jake padaline (kiša ili snijeg) mogu ga očistiti. Osim toga zimi je i izvor zagađenja (osobito uslijed grijanja) veći nego ljeti.Cilj okolišnog projekta „SPAS“ – SOUND AND PARTICLE ABSORBING SYSTEM – bilo je dokazati da se kombinacijom kon-

Slika 1. Zvučna barijera sa integriranim filtrom u Viktring-u, projekt SPAS

Slika 1. Mjesta uzorkovanja na Neretvi i Bosni

Zadaci koji stoje pred Bo-snom i Hercegovinom uključuju formiranje registra zagađivača, izgradnju analitičkih kapaciteta, uspostavu adekvatnog monitoringa i izvještavanja o stanju okoliša.

Poznati primjer je prašina iz Sahare koju ponekad možemo naći i na našim autima. Te česti-ce prašine, ovisno o smjeru vjetra - mogu doći čak i do Europe ili Amerike.

33


saobraćaj i životna sredina

vencionalnih barijera za zaštitu od buke sa novom tehnikom filtriranja može smanjiti zagađenje uslijed LČ10. Testirane su kom-binirane zvučne barijere sa dodanim filtri-ma. Cilj je bio smanjiti zagađenje LČ10 za sve stanovnike koji žive uz prometnicu, uz očuvanje već postojeće zvučne zaštite. U okviru projekta željelo se demonstrirati i trajno optimizirati tehničke mjere koje omogućuju LČ10 filtrirati na mjestu nasta-janja i osjetno smanjiti njihovu ukupnu koncentraciju. Projekt je neprekidno trajao u periodu od listopada 2006. godine do kraja 2009. godine.

Zvučne barijereOsnovna ideja kojom se želi umanjiti ovaj problem polazi od toga kako bi najelegan-tnije rješenje bilo vezati nastalu prašinu odmah nakon njenog nastanka. Time se izbjegava dalje širenje te prašine, njeno vr-tloženje i transport na veće udaljenosti jer ona zahvaljujući svojoj maloj masi jako dugo može ostati lebdjeti u zraku. Najbliži postojeći objekti koji bi mogli vezati uz sebe nastalu prašinu već sada postoje na mnogim mjestima uz prometnice. To su protuzvučni zidovi ili zvučne barijere. Njih treba tako opremiti da funkcioniraju kao filtri i u sebe vežu finu prašinu. Bitan uvjet pri tome je da se taj proces vezanja fine prašine u protuzvučne barijere odvija bez utroška dodatne energije. U sklopu ovog EU projekta ova ideja je razrađena uz uče-šće raznih državnih službi i privatnih fir-mi. Razvijeno je i u praksi ispitano rješenje kojim bi se lebdeća prašina vezala u zvučne barijere. Ono omogućuje vezanje nastale fine prašine odmah na mjestu nastajanja i smanjuje njenu ukupnu koncentraciju. Prije same izgradnje u laboratorijima su vršene simulacije ponašanja lebdećih če-stica pri prolasku automobila pored barije-re. Uslijed prolaska automobila stvara se nadtlak koji fine čestice pritišće uz barije-ru. Simulaciju je potrebno vršiti i da se može analizirati stupanj iskorištenja, od-nosno uspješnost filtra u cijelom procesu.Filtri koji se stavljaju ispred zvučne barije-re sastavljeni su od više slojeva. U jednom nosaču filtara su poredani dijelovi filtra uz ostavljanje malog razmaka među njima. Prvi sloj filtara se sastoji od mineralne vune male gustoće i funkcija mu je da za-štiti fini filtar od krupnijih čestica prašine ali i od vlage i snijega. Posebno se ova vrsta zaštite odnosi na preveliko habanje same površine finih filtara. Drugi dio filtra je fini filtar, onaj dio koji iz zraka filtrira sve česti-ce prašine čiji je promjer manji od 10 mi-krometara. U tu svrhu su izabrane mreže materijala koji ima dvije osobine: može uspješno filtrirati tako sitne čestice i isto-vremeno predstavlja što manji otpor stru-janju zraka. U laboratorijskim pokusima utvrđeno je koji materijali omogućuju spa-janje ove dvije osobine i napravljene su najbolje kombinacije tih materijala. Osim

toga akustičnim mjerenjima je kontrolira-no da navedeni filtri skupa sa zvučnom barijerom moraju zadovoljiti (osim preuzi-manja lebdećih čestica) i traženo neutrali-ziranje zvučnog zagađenja odnosno propi-sanu apsorpciju zvuka.Filtri su razvijeni za višestruke primjene: - kao već integrirani elementi u nove zvuč-ne barijere,- kao mogućnost nadogradnje na postojeće zvučne barijere,- kao varijanta za ugradnju u tunel.U 2008. i 2009. godini ovi filtri su testirani na više mjesta u Austriji. Terenskim mjere-njima zagađujućih tvari u zraku i ambijen-talne buke, utvrđen je stupanj djelovanja filtara u ovisnosti o razini prometnice, uvjetima strujanja i njihove trajnosti. Tako su skupljeni podaci potrebni za odabir od-govarajuće kombinacije filtara za dugotraj-nu praktičnu primjenu. Filtri su neprekid-no poboljšavani. Mjerenja su tako koncipirana da su usporediva. Mjeri se dio uz prometnicu koji je obložen zvučnim ba-rijerama dodatno opremljen filtrima i dio opremljen samo zvučnim barijerama. To isto je rađeno mjerenjima na ulazu i izlazu iz tunela. Uz ostale aktivnosti na testnim dionicama vršeno je i brojanje prometa.U globalu može se reći da su dva odlučuju-ća faktora koji određuju redukcioni poten-cijal predviđene tehnologije:- broj automobila koji prođu pored barijere/filtra, veličina automobila i njihova brzina,- aktivni smjer vjetra prema barijeri/filtru.

Oba ova faktora skupa bitno pojačaju stru-janje kroz zvučnu barijeru i tako poboljša-vaju stupanj filtriranja lebdećih čestica prašine. Prema provedenim rezultatima stupanj filtriranja na obje komponente fil-tara za LČ10 (PM10) u ovisnosti o sastavu same prašine iznosi između 70 i 90%. Tre-ba naglasiti da se ovaj procent odnosi na količinu koja je došla na filtar a ne na uku-pnu nastalu količinu lebdećih čestica usli-jed prometa. Protok zraka kroz filtar i koncentracija LČ10 (PM10) u zraku odre-đuju apsolutnu količinu filtrirane mase čestica prašine. Jako visoka učinkovitost ovih filtara se očekuje na gradskim pro-metnicama velike frekvencije kao i u tune-lima i podvožnjacima odnosno prolazima u gradovima.Jako je važno na vrijeme početi razmišljati i planirati praktično korištenje najnovijih znanstvenih dostignuća. Bosna i Hercego-vina se nalazi pred jednim velikim investi-cionim ciklusom izgradnje suvremenih prometnica a koridor V-c je glavni priori-tet. Već sada u završnom procesu izrade velikog dijela Glavnih projekata treba raz-mišljati o mogućnosti primjene novih me-toda u cilju zaštite okoliša (odnosno sta-novništva uz prometnice) od povišene koncentracije lebdećih čestica LČ10. Pro-jekt SPAS, odnosno njegovi rezultati i nji-hovo pravovremeno uključivanje u Izved-bene projekte zaštite od buke, može biti dio i našeg okoliša i poboljšati kvalitetu zraka koji udišemo ili ćemo udisati.

Slika 2. Mjerenje pada tlaka zraka nakon prolaska kroz kontrolirane filtre

Veličina čestica prašine i njihov kemijski sastav određuju njihove fizikalne i kemijske osobine. Promjer čestica se kreće u rasponu od nekoliko nanometara do 100 mikrometara. Pošto razne tvari u zraku imaju različite oblike teško im je dodijeliti definiran promjer. Iz tog razloga je uveden pojam „aerodinamički promjer“ i on predstavlja odgovarajuću veličinu pomoću koje je moguće definirati različite procese


34 Floristički i endemični kutak Bosne i Hercegovine

prof. dr. dubravka Šoljan, prirodno-matematički fakultet univerziteta u sarajevu

Günther Beck von Mannagetta und Lechernau (1856 – 1931) bio je od-ličan poznavatelj flore Bosne i Her-

cegovine, jer je imao priliku izravno na putovanjima po ovoj zemlji upoznati se s bogatstvom njenog biljnog svijeta. Dobro izvorno poznavanje flore BiH na terenu omogućilo je Becku da otkrije i niz novih vrsta iz skupine endemičnih koje se mogu susresti samo u Bosni i Hercegovini ili ne-što šire izvan njenih granica. Navest ćemo nekoliko vrsta: Lilium bosniacum, Cera-stium dinaricum, Dianthus prenjus, Anthyllis illyrica, Aquilegia dinarica, Cytisus bosniacus, Edraianthus niveus, Euphorbia hercegovina, E. pancici, Oxytropis prenja, Orobanche pancici, Scrophularia bosniaca itd. Znanstvena imena navedenih vrsta ukazuju i na njiho-vu rasprostranjenost.

planinsKi uKras, DINARSKI ENCIJANVrsta Gentiana dinarica G. Beck (dinarski encijan, dinarska sirištara), iz porodice Gentianaceae, je endemična za područje Dinarida (Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Albanija) s manjom disjunkcijom na Apeninskom poluotoku. Nalazi se u sastavu vegetacije planinskih pašnjaka i rudina, uvijek na krečnjačkoj ili dolomitnoj geološkoj podlozi. U vrijeme cvjetanja velikim tamnoplavim cvjetovima neodoljivo zaokuplja pažnju planinara i ljubitelja prirode

Među endemičnim vrstama, čiji je autor G. Beck, nalazi se i vrsta Gentiana dinarica (dinarski encijan, dinarska sirištara) koju je opisao kao novu vrstu 1887. godine i to objavio u Beču u svom radu “Flora von Süd-bosnien und der angrenzenden Hercegovi-na”. Primjerke koje je koristio za opis sabrao je na planini Hranisavi (locus classicus). Zanimljiva je povijest shvaćanja taksono-mije ove vrste. Naime, postojala je dilema da li je dinarski encijan samostalna vrsta ili je tek infraspecijska svojta (niža od vrste) srodne vrste G. acaulis L. Čak je i autor G. Beck vrste G. dinarica, prilikom njenog opisa kao novog taksona, shvaćao kao vari-jetet G. acaulis var. dinarica. Međutim, s vremenom je postalo općeprihvaćeno sta-jalište da je dinarski encijan samostalna vrsta, te je kao takvu prihvaća većina veli-kih florističkih djela, a među njima i najve-će Flora Europaea. Trag ovog mijenjanja taksonomskog statusa dinarskog encijana vidljiv je u navođenju važećeg imena i nje-govog sinonima: G. dinarica G. Beck, syn. G. acaulis L. var. dinarica G. Beck.

Morfološke i ekološke karakteristike Dinarski encijan je višegodišnja biljka čiji su goli listovi u prizemnoj rozeti uskoelip-tični do jajasti, na rubu cjeloviti s ušiljenim vrhovima. Dugi su od 3 do 6 cm, a u najši-rem dijelu široki od 1,5 do 2 cm. Nasuprot-ni eliptično-izduženi i ušiljeni listovi sta-bljike, obično jedan do dva para, manji su od listova rozete. Stabljika se završava samo s jednim krupnim upadljivim cvije-tom tamnoplave boje, rijetko bijele. Čaška se sastoji od četiri do pet međusobno sra-slih lapova. Vjenčić je dug 5-7 cm. Vrhovi zubaca vjenčića su oštri i ušiljeni, a cijev vjenčića je iznutra po cijeloj površini posu-ta indigoplavim pjegama. Prašnice su žute i srasle, a iz njih viri njuška tučka. Plod je izdužena čahura, s mnogo sjemenki, koja sazrijeva tokom ljeta.Treba napomenuti da prema vanjskom izgledu dinarski encijan pokazuje sličnosti s kohovim encijanom (G. acaulis L., syn. G. kochiana Perr. & Song.). Međutim, ko-hov encijan se uvijek nalazi na dubokim kiselim, a dinarski encijan na plitkim kreč-njačkim tlima. Dakako, postoje i određene morfološke razlike koje diferenciraju ove dvije slične vrste.Dinarski encijan je izrazita kalcifilna bilj-ka. Vezana je za krečnjačku i dolomitnu geološku podlogu na kojoj su razvijena plitka tla (sirozem, krečnjačka crnica i do-lomitna rendzina). Populacije ove vrste izložene su tokom zime niskim temperatu-rama i dugim snježnim pokrivačem, tako-

Činjenica da se dinarski encijan danas nalazi na dva poluotoka odvojena Jadranskim morem ukazuje da se radi o vrlo staroj biljnoj vrsti tj. da ona potječe iz vremena kada je postojala kopnena veza između Balkan-skog i Apeninskog poluotoka (stariji i srednji tercijar).

Foto. D. Šoljan - Populacija Gentiana dinarica G. Beck na Bjelašnici u pojasu planinskog bora oko 1800 m

35Floristički i endemični kutak Bosne i Hercegovine


đer, punoj dnevnoj svjetlosti (heliofit). Di-narski encijan susreće se na planinama i do visine od oko 2000 m nad morem. Među-tim, neke populacije zastupljene su na vrlo niskim nadmorskim visinama kao što je slučaj u kompleksu dolomita oko Konjica (Koznik), na svega oko 800 m nad morem. Populacije dinarskog encijana nalaze se u sastavu biljnih zajednica endemičnih di-narskih vegetacijskih redova Seslerietalia juncifoliae Horvat i Crepidetalia dinari-cae Lakušić. Dinarski encijan na nižim nadmorskim vi-sinama cvjeta već u junu, a na višim tokom jula i augusta.

rasprostranjenostVrsta Gentiana dinarica G. Beck raspro-stranjena je na području Dinarida od Vele-bita do Prokletija (Hrvatska, Bosna i Her-cegovina, Crna Gora, Albanija). Kako smo naveli u vertikalnom smislu vrsta je ra-sprostranjena od oko 800 m (reliktna dolo-mitična staništa) do oko 2000 m nad mo-rem. Nakon povlačenja glečera, s planine Prenj i drugih planina, planinske biljke bile su potisnute naniže i na dolomitnoj geološ-koj podlozi, kao oko Konjica, uspjele su naći pribježište i održati se na staništima inače nepovoljnim za mnoge druge vrste. Ove populacije ukazuju da se dinarski en-cijan može svrstati u reliktne endeme.Postoji još jedna zanimljivost u pogledu rasprostranjenosti vrste G. dinarica koja također ukazuje da se radi o staroj vrsti. Dio areala ove vrste nalazi se izvan Dinari-da na Apeninskom poluotoku. Prema Flora d’Italia (Pignati, 2003) ova vrsta se susreće na planinama centralnih Apenina (Sibilli-ni, Simbruini, Ernici, Gran Sasso i dr.) i sjevernije na Ligurskim Apeninima na su-him i stjenovitim pašnjacima od 1600 do 2300 m nad morem. Činjenica da se dinar-ski encijan danas nalazi na dva poluotoka

odvojena Jadranskim morem ukazuje da se radi o vrlo staroj biljnoj vrsti tj. da ona po-tječe iz vremena kada je postojala kopnena veza između Balkanskog i Apeninskog po-luotoka (stariji i srednji tercijar). Na temelju detaljne studije o biljnogeo-grafskom rasprostranjenju vrste G. dinari-ca, koju je publicirao 1965. godine naš po-znati botaničar Ljubomir Mišić, saznaje se da se ova vrsta u Bosni i Hercegovini nalazi na višim nadmorskim visinama sljedećih planina: Osječenica, Klekovača, Jedovnik, Dinara, Cincar, Plazenica, Vlašić, Vranica, Prenj, Čvrsnica, Plasa, Čabulja, Mali Vran, Bjelašnica, Hranisava, Visočica, Treskavi-ca, Lelija, Maglić i Volujak.

status ugroženosti i očuvanje vrstePrema “Spisku biljnih vrsta za Crvenu knjigu Bosne i Hercegovine” (Šilić, 1996)

dinarski encijan je vrsta koja se nalazi u skupini jako ugroženih. Najveću prijet-nju, mada ne i jedinu, predstavlja za ovu vrstu djelovanje antropogenog faktora koji može prouzročiti gubitak staništa vr-ste. Dinarski encijan ljepotom cvjetova predstavlja uistinu planinski ukras. Deko-rativna svojstva ove biljke mogu naći pri-mjenu u hortikulturi. Prema višegodiš-njim iskustvima (Šilić & Abadžić, 1991) dinarski encijan može se uspješno raz-množavati sjetvom sjemena na dobro dre-niranim i hranljivim tlima, uz to bogatim krečnjakom. Biljke cvjetaju nakon tri go-dine i mogu se koristiti za ukrašavanje prostora oko planinskih objekata (hoteli, vikendice, planinarski domovi i dr.). Uz-goj ove biljke koju provodi čovjek, kao i drugih rijetkih i ugroženih endemičnih vrsta, može biti jedan od načina njihovog očuvanja i širenja.

Foto. D. Šoljan - Gentiana dinarica G. Beck na Čvrsnici oko 1950 m

Foto. D. Šoljan - Individue Gentiana dinarica G. Beck, s bijelom bojom cvjetova koje se rijetko susreću (Čvrsnica, oko 1800 m)

Foto. D. Šoljan - Vrsta Gentiana dinarica G. Beck se nalazi na plitkim tlima i karbonatnoj geološkoj podlozi


36 istraživanje bioindikatora

Mr. edina Šalja

Jedan od najvećih i najznačajnijih ekološ-kih problema u urbanim sredinama je zagađenje zraka. Urbanizacija i nagli po-

rast ljudske populacije doveli su do povećanja polutanata u zraku, te se time ozbiljno pore-metio i kvalitet zraka. Dosadašnja istraživanja kvaliteta zraka u Bo-sni i Hercegovini, a samim time i na području Kantona Sarajevo, su prvenstveno zasnovana na korištenju standardnih metoda i instru-menata i nisu bila pouzdana. Stoga je ključni cilj ovog istraživanja bio da se izvrši što pouz-danija procjena kvaliteta zraka na istraživa-

KaKav liŠaj TAKAV ZRAKPo prisutnosti ili odsutnosti određenih vrsta lišajeva na određenim lokalitetima može se procjeniti kvalitet zraka životne sredine, prvenstveno zraka

nom području upotrebom bioindikatorskih sistema, odnosno lišajeva, što bi omogućilo da se uspostavi i kontinuirani monitoring na ovom području. William Nylander je već u 19. vijeku zapazio da je u Luksemburškom parku u Parizu flora lišajeva siromašnija u odnosu na širu okolinu grada. On je zaključio da su lišajevi koji su se nekad razvijali na stablima u gradu uginuli usljed zagađenja zraka. Ovo zapažanje je u proteklim decenijama potvrđeno istraživa-njem zajednica lišajeva u većim gradovima poput Njujorka, Osla, Berlin, Stokholma, Minhena, London itd. Na početku 20. vijeka ovaj “city effect” je pri-

pisan ugljenoj prašini, tek kasnije je otkrive-no da je sumpordioksid glavni toksični agent. Lista polutanata danas je mnogo duža i uklju-čuje oksidante, fluorovodike, neke metale, kiselu kišu i organske polutante. Istraživanji-ma je primjećeno da je raznovrsnost lišajeva mala u centru grada u odnosu na njegovu okolinu, dok u potpunosti odsustvuju u ne-kim industrijskim zonama. Naučnici su ot-krili da neke vrste lišajeva ugibaju već pri vrlo malim koncentracijama polutanata u odnosu na druge vrste. Od tada, zajednice lišajeva imaju prednost kao pouzdani indikatori po-lutanata. Stepen raznovrsnosti lišajeva na istraživa-nom području je odličan indikator zagađenja zraka. Istraživanjem prisutnosti ili odsutnosti određenih vrsta lišajeva, može se procjeniti kvalitet zraka na odabranim lokalitetima. Terenska istraživanja su obuhvatila 20 lokali-teta na području Kantona Sarajevo koja su svrstana u tri zone: urbana zona (pet lokalite-ta), suburbana zona (10 lokaliteta) i izvanur-bana zona (pet lokaliteta).Rezultati procjene kvaliteta zraka korište-njem lišajeva kao bioindikatora na području Kantona Sarajevo ukazuje na prisustvo četiri zone: 1) zone I koju odlikuje veoma loš kvali-tet zraka; 2) zone II koju odlikuje loš kvalitet zraka; 3) zone III koju odlikuje umjereni kva-litet zraka i 4) zona IV koju odlikuje dobar kvalitet zraka. Unutar zone IV, koju karakteri-še dobar kvalitet zraka, nalaze se tri lokaliteta Veliko polje, Malo polje i Bijambare.Diverzitet lišajeva se povećava sa povećanjem udaljenosti istraživanih lokaliteta od central-nog dijela Kantona idući ka rubnim područ-jima. U središnjem dijelu Kantona Sarajevo zbog veće koncentracije polutanata u atmos-feri diverzitet lišajeva je manji, u odnosu na rubne dijelove gdje je veći diverzitet lišajeva kao posljedica manje koncentracije poluta-nata u zraku. Najveći diverzitet i abudanca lišajeva su konstatovani u izvanurbanoj zoni. Porast broja vrsta u urbanoj i suburbanoj zoni je povezano sa padom koncentracije sumpor dioksida (SO2) i povećavanjem kon-centracije azotnih oksida (NOx) u zraku. Korištenje diverziteta lišajeva kao bioindika-tora kvaliteta zraka na području Kantona Sa-rajevo je prvo ove vrste i potrebno je nastaviti ovaj trend praćenja stanja lišajeva na istim lokacijama. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu daljnjih istraživanja. Za uspostavljanje kvalitetnijeg sistema dugo-ročnog monitoringa na području Kantona Sarajevo, neophodno je kombinovati stan-dardne tehnike monitoringa kvaliteta zraka sa korištenjem bioindikatora kao što su lišaje-vi, te GIS tehnologije, kako bi se postiglo efi-kasnije upravljanje na uravnoteženim osno-vama u cilju zaštite i očuvanja kvaliteta zraka.

* Ovaj rad predstavlja dio magistarskog rada: „Lišajevi kao bioindikatori ekoloških uvjeta na području Kantona Sarajevo“, koji je rađen pod mentorstvom docenta dr. Samira Đuga, na Prirodno-matematičkom fakultetu Uni-verziteta u Sarajevu.

naučnici su otkrili da neke vrste lišajeva ugibaju već pri vrlo malim koncentracijama polutanata u odnosu na druge vrste. od tada, zajednice lišajeva imaju prednost kao pouzdani indikatori polutanata.

37


spoznaja biodiverziteta

Maja Hodžić

Od 20.-25. augusta ove godine odr-žan je 1. međunarodni edukativno-istraživački kamp za studente bio-

logije na planini Bjelašnici, na Bijelim vodama, u organizaciji Društva studenata biologije PMF-a u Sarajevu. Učesnici su bili studenti i mentori Prirodno-matema-tičkog fakulteta u Sarajevu, studenti iz Ba-nja Luke i studenti i mentori iz regiona (Hrvatska, Srbija, Makedonija, Slovenija) kao i iz Austrije i Poljske. Prvi edukativno-istraživački kamp za stu-dente biologije je uspješno realiziran, što znači da su studenti za ovih pet dana, u okviru više sekcija, vrijedno radili na sa-vladavanju raznih istraživačkih metoda rada, a na kraju je svaka sekcija dostigla određene rezultate koji su važni pokazatelji biodiverziteta područja planine Bjelašnice. Učesnici (51) su bili podijeljeni u 11 sekci-ja: botaničku, ornitološku, mirmekološku, sekciju za leptire, vodozemce, gmizavce, male sisare, gljive, Odonate, ekološku i bi-ospeleološku sekciju. S obzirom da je Kamp bio međunarodni, jezik komunika-cije među učesnicima je uglavnom bio en-gleski.Rezultati rada učesnika Kampa na Bijelim vodama su jako važni, jer daju doprinos

ljetno seCiranje BJELAŠNICESvaki novi podatak o nalasku neke vrste na ovom području predstavlja značajan doprinos nauci, a učesnici Edukativno-istraživačkog kampa „Bijele vode 2011.“, tokom svoga rada dolazili su i do takvih rezultata, što je vrijedno pažnje

poznavanju biodiverziteta područja plani-ne Bjelašnice. Svaki novi podatak o nala-sku neke vrste na ovom području predstav-lja značajan doprinos nauci, a studenti Kampa tokom svoga rada dolazili su i do takvih rezultata, a što je vrijedno pažnje.Svakodnevni rad studenata odvijao se na terenu, a poslije povratka u bazu tj. Plani-

narski dom “Bijele vode”, nakon kratkog odmora rad je bio nastavljen. Terenski rad se odvijao oko planinarskog doma, na Lo-kvanjskom jezeru (udaljenom od doma četiri sata hoda na usponu i tri sata na sila-sku), na Tušilačkom potoku, ušću Rakitni-ce, kanjonu Rakitnice i Boračkom jezeru. Biospeleološka sekcija imala je bogate ak-

Terenski rad ornitološke sekcije u ranim jutarnjim satima, prstenovanje ptica

Učesnici edukativno- istraživačkog kampa na Bjelašnici

Sekcija za leptire pod vodstvom Aleksandre Cisek iz Poljske je zabilježila 30 vrsta. Najbogatiji podaci su zabilježeni u kanjonu Rakitnice i na Boračkom jezeru. Na Boračkom jezeru bili su također, učesnici sekcija za sisare, odonate i vodozemce gdje su i prenoćili, a sutra nastavili s terenskim radom. Sekcija za sisare nije na terenu uhvatila u zamku nijednu individuu, te su se podaci o prisustvu različitih vrsta sisara, sticali na osnovu otisaka životinja na tlu, te tragova njihovog izmeta.


38 spoznaja biodiverziteta

tivnosti u pećini Klokočevica, u blizini Bi-jelih voda, te u četiri jame kod sela Sinano-vići i u pećini Megara kod Hadžića. Botaničku sekciju vodila je prof. dr. Du-bravka Šoljan sa PMF-a u Sarajevu, a čla-novi sekcije su bila tri studentata iz Saraje-va, Banja Luke i Srbije. Profesorica je takođe održala večernje predavanje za uče-snike Kampa.Mentori ornitološke sekcije su bili Ena Ši-mić iz udruženja ‘’Naše ptice’’ i Miloš Rada-ković iz Instituta za biologiju i ekologiju u Kragujevcu. Pored terenskih aktivnosti or-nitološka sekcija je imala za cilj prstenova-nje ptica. Kao rezultat terenskih aktivnosti, ova sekcija je registrovala 34 vrste ptica i prstenovala je 15 jedinki iz osam različitih vrsta. Ovi rezultati su značajni za BiH budu-ći da je ornitofauna planinskih područja i kanjona u BiH nedovoljno istražena.Mirmekološku sekciju je vodio mr. Adi Vesnić, asistent PMF-u u Sarajevu, a sek-cija je brojila osam studenata PMF-a u Sarajevu. Trodnevni terenski radovi mir-mekološke sekcije su rezultirali identifi-kacijom 19 vrsta iz devet rodova i tri pot-porodice. Sekcija za leptire pod vodstvom Aleksan-dre Cisek iz Poljske je zabilježila 30 vrsta. Najbogatiji podaci su zabilježeni u kanjonu Rakitnice i na Boračkom jezeru. Na Borač-kom jezeru bili su također, učesnici sekcija za sisare, odonate i vodozemce gdje su i prenoćili, a sutra nastavili s terenskim ra-dom. Sekcija za sisare nije na terenu uhva-tila u zamku nijednu individuu, te su se podaci o prisustvu različitih vrsta sisara, sticali na osnovu otisaka životinja na tlu, te tragova njihovog izmeta. Mentor sekcije za Odonate je bio Dejan Kulijer, kustos za beskičmenjake iz Zemalj-skog muzeja Bosne i Hercegovine u Saraje-vu. Na šest lokaliteta ova je sekcija zabilje-žila 19 vrsta, od kojih vrste pronađene u slivu rijeke Rakitnice predstavljaju prve

podatke o Odonatama sa ovog područja. Na Boračkom jezeru je utvrđeno prisustvo 15 vrsta od kojih je jedna po prvi put zabi-lježena na ovom lokalitetu. Sekciju za gljive vodili su Aleksandar Ur-ban, Gerhard Koller iz Austrije i Nedim Jukić iz Sarajeva iz amaterskog mikološkog udruženja ‘’Morchella’’. Veliki broj sabra-nih vrsta gljiva su djelimično već na terenu određene, a preostale su uz pomoć ključe-

Terenski rad sekcije za gmizavce

Svako veče su se održavala predavanja za zainteresovane studente

pored terenskih aktivnosti ornitološka sekcija je imala za cilj prstenovanje ptica. Kao rezultat terenskih aktivnosti, ova sekcija je registrovala 34 vrste ptica i prstenovala je 15 jedinki iz osam različitih vrsta. ovi rezultati su značajni za BiH budući da je ornitofauna planinskih područja i kanjona u BiH nedovoljno istražena.

va za determinaciju određivane nakon do-laska s terena u Planinarskom domu. Ne-koliko vrsta gljiva su prvi put zabilježene za područje BiH. Također, je utvrđeno niz vrsta koje se nalaze na crvenim listama u nekim zemljama u Evropi. Biospeleološku sekciju vodili su Marjan Komnenov iz Makedonije, Una Tulić iz IN-GEB-a u Sarajevu i Boris Sajtegelj iz Slove-nije. Prije ovih istraživanja bile su opisane dvije nove vrste pećinske faune na ovom području koje su učesnici Kampa ponovo našli. Članovi Biospeleološke sekcije zabi-lježili su ukupno 10 vrsta iz sedam redova. U večernjem programu doc. dr. Lada Lu-kić-Bilela održala je predavanje na temu “Biološka raznolikost kavernikolne faune Bosne i Hercegovine”.Većina rezultata koje su postigli studenti biologije, učesnici “Edukativno-istraživač-kog kampa” su preliminarni i tek nakon detaljnijh analiza moći će se dobiti krajnji rezultati istraživanja provedenih na Bjelaš-nici. Istraživana raznolika staništa su se pokazala jako interesantnim, te je potreb-no na njima dalje istraživati u cilju dobiva-nja podataka koji će dati doprinos pozna-vanju biodiverziteta i njegovog očuvanja na planini Bjelašnici. Studentski kamp posjetili su dekan Prirod-no-matematičkog fakulteta prof. dr. Rifat Škrijelj i šef Odsjeka za biologiju istog fa-kulteta prof. dr. Suvad Lelo.

39


novi gradski vrtovi

ana Mrdović, dipl. inž. hortikulture

Svakodnevno smo svjedoci intenzivne urbanizacije i potiskivanja zelenila iz urbanih sredina. Sve više ekološki

osviješćenih urbanista, arhitekata i građa-na se zalaže za vraćanje zelenila u grad od-nosno žele da se vrati “život” u gradski prostor. Pozitivne posljedice toga su: uvo-đenje zelenih krovova, krovnih vrtova i ze-lenih zidova.Zeleni krovovi su sporadično ozelenjeni ravni krovovi sadnjom biljaka u razne po-sude (lonce, žardinjere i sl.) i njihovo raz-mještanje na ravnim krovovima.Krovni vrtovi su cijeli krovovi osmišljeno zasađeni odgovarajućim biljkama u sup-stratu raznih dubina (7 do 50 pa i više cm).Zeleni zidovi su u prizemlju zasađenim biljkama penjačicama obrasle fasade i zi-dovi, gdje se na oko 20% talne površine dobiva 100% zelenila.Pod zelenim krovovima se više-manje mi-sli na estetski i rekreacijski učinak vrta, dok se pod krovnim vrtom podrazumije-vaju pored ovih i druge veoma važne funk-cije, prije svega, energetska efikasnost, smanjenje utroška energije odnosno troš-kova za hlađenje i grijanje unutar zgrada.Zelenilo smanjuje temperaturu okoline na dva efikasna načina:- apsorbira manje sunčeve energije od dru-gih industrijskih materijala, pa je površina pod zelenilom hladnija i- hladi zrak evaporacijom (isparavanjem vode iz listova i drugih dijelova).Sve većom urbanizacijom smanjuju se po-vršine pod zelenilom, pa time i efekat hla-đenja koje ono daje pa se stvara “urbani toplinski otok”, kojega sve više osjećamo u sve vrućim ljetima i sve manje zelenom Sa-rajevu i ostalim gradovima.

prednosti ambijentaNe mogu pri tome da ne spomenem sruše-ni platan kod Sarajevske katedrale i posje-čenu veliku petolisnu lozicu na fasadi jed-ne zgrade u Sarajevu koje su uljepšavale i besplatno hladile ambijent.Za uspješan krovni vrt treba:- odgovarajuća nosivost krova,- vrhunska i dugotrajna izolacija,- kvalitetna i dostatna drenaža,- odgovarajuća odvodnja vode,- odgovarajuća dubina supstrata,- izbor biljaka prilagođenih na sušu, sun-čani položaj i zadanu dubinu supstrata,- njega biljaka, prije svega, zalijevanje (au-

tomatsko ili ručno), gnojenje, pljevljenje i drugo.Donedavno se najviše cijenio estetski i re-kreacijski doprinos krovnih vrtova. Među-tim, danas u doba klimatskih promjena, sve se više cijeni energetska efikasnost krovnih vrtova.Tako je dokazano da:- Temperatura neposredne okoline može biti smanjena za 3,6 do 11,3 ºC i kroz to smanjeni utrošci energije za hlađenje i gri-janje zgrada (poznato pod nazivom ener-getski efikasna gradnja).- Smanjuje se utjecaj pljuskova i optereće-nje kanalizacije (supstrat i biljke zadržava-ju dio oborinske vode i duži period je kori-ste) za razliku od čvrstih gradskih podloga.- Sve je važnija lokalna proizvodnja hrane (voća, povrća i začinskog bilja) jer je ze-mlja za obrađivanje sve dalje izvan gradova- Recikliranje biljnog otpada iz toga vrta i domaćinstava (kompostiranje) na licu mjesta pa se smanjuje potrošnja energije za prevoz otpada i prostor za njegovo odlaga-nje, a dobiva se kompost veoma kvalitetno organsko gnojivo za organsku proizvodnju na tome krovnom vrtu.

ŠtediŠe NA KROVUKrovnim vrtovima se ponovo uspostavlja tako važna i neophodna veza čovjek – priroda, koja se sve više gubi u urbanim sredinama, omogućava zdraviji i kvalitetniji život građana i štedi energiju

sve većom urbanizacijom smanjuju se površine pod zelenilom, pa time i efekat hlađenja koje ono daje pa se stvara “urbani toplinski otok”, kojega sve više osjećamo u sve vrućim ljetima i sve ma-nje zelenom sarajevu i ostalim gradovima.

tokio i sarajevoZa grad Tokio je izračunato da ukoliko bi u njemu bilo 50% zgrada pod krovnim vrto-vima temperatura bi u gradu bila niža za 0,11 do 0,84°C pa bi zahvaljujući tome bila ušteda nevjerovatnih 1,2 miliona dolara za električnu enegiju dnevno. Znamo iz ne-davnih dogođaja kako “opasnu” energiju ima Japan.Krovnim vrtovima se ponovo uspostavlja tako važna i neophodna veza čovjek – pri-roda, koja se sve više gubi u urbanim sredi-nama, omogućava zdraviji i kvalitetniji ži-vot građana i štedi energija.Za pohvalu je, da i u Sarajevu na nekoliko zgrada imamo krovne vrtove, što svakako nije dovoljno. Tome će vjerovatno u budućnosti doprinje-ti sve priznatiji i pohvale vrijedan Sarajevo “Green Design Festival”, koji, kako objaš-njava njegova direktorica dr. Elma Durmi-šević, “je način osmišljavanja objekata i svih upotrebnih predmeta koje će kasnije neka proizvodnja napraviti”, odnosno sve-obuhvatno rečeno, organizacija života na ekološki prihvatljiv način.


40 in memoriam: akademik Midhat usčuplić

Midhat Usčuplić je rođen 1933. god. u Tuzli. Osnovnu školu i nižu gi-mnaziju završio je u Tuzli, a Sred-

nju šumarsku školu u Banjoj Luci. Zbog lju-bavi prema prirodi, posebno prema šumama, upisao se na Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, na kojem je diplo-mirao 1958. godine. Nakon studija radio je kratko u Šumskoj upravi u Kladnju. Na Šu-marskom fakultetu u Sarajevu izabran je za asistenta 1960. god. Specijalizirao je iz zašti-te šuma i doktorirao iz fitopatologije na Uni-verzitetu u Beogradu. Obavio je postdoktor-ski studij iz fitopatologije na univerzitetima Oksford i Kembridž. Kao vrstan stručnjak i predavač, predavao je predmete fitopatologija, integralna zaštita šuma i specijalni proizvodi šuma (gljive). Rukovodio je postdiplomskim studijem iz zaštite šuma. Učestvovao je u obrazovanju više od 40 generacija studenata i brojnih magistranata i doktoranata iz oblasti šu-marstva.Objavio je preko 100 naučnih i stručnih ra-dova, 14 knjiga, priručnika i monografija i brojne stručno-popularne članke. Posebno se ističu njegovi naučni radovi visoke vri-jednosti, objavljeni u prestižnim međuna-rodnim naučnim časopisima, kao što je ču-veni britanski New Phytopatologist, Plant Protection i drugi. Rezultati njegovih istra-živanja citirani su u brojnim međunarod-nim naučnim radovima i knjigama. Objavio je i mnoge radove u indeksiranoj periodici u bivšoj Jugoslaviji. Dao je i veliki doprinos kao glavni i odgovorni urednik naučnog ča-sopisa Radovi Šumarskog fakulteta, naroči-to u poslijeratnoj obnovi ratom opustošenog Šumarskog fakulteta u Sarajevu. Učestvovao u mnogim naučnoistraživačkim projektima u oblasti šumarstva, kao sarad-nik ili glavni istraživač, koji su realizovani na Šumarskom fakultetu i Institutu za šu-marstvo u Sarajevu ili u saradnji sa drugim naučnim institucijama u svijetu.Bio je član Naučnog odbora naučnog časo-pisa “Silva Balcanica”, čiji je izdavač Akade-mija nauka Bugarske (Sofija); član Redakci-onog odbora naučnog časopisa Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci i naučnog časopisa “Fitomedicina”, čiji je izdavač Društvo za zaštitu bilja u BiH. Svoje radove prezentirao na mnogim nauč-nim skupovima u zemlji i inostranstvu: u Velikoj Britaniji, Portugalu, Norveškoj, Nje-mačkoj, Japanu, Francuskoj i drugim ze-mljama. Držao je predavanja o najvažnijim

i ŠuMe ĆE GA PAMTITIU petak, 12. avgusta, nakon kratke i teške bolesti, preminuo je akademik Midhat Usčuplić, profesor emeritus Univerziteta u Sarajevu, istaknuti naučni i stručni radnik, intelektualac i istinski borac za zdravu životnu sredinu, veliki čovjek i humanista.

bolestima šuma u BiH članovima šumar-skog društva Velike Britanije, studentima i profesorima šumarskih fakulteta u Beogra-du, Firenci, Skoplju, Cirihu; gostovao na mnogim šumarskim institutima u Evropi.Bio je gostujući profesor na Tehničkom uni-verzitetu u Cirihu i na Univerzitetu Lerida (Španija). U dva mandata biran je za dekana Fakulteta. Dobitnik je brojnih priznanja.Za dopisnog člana ANUBiH izabran je 2002, a za redovnog 2008. godine.Akademik Usčuplić je svojim studioznim pristupom svakom zadatku dao veliki do-prinos radu Odjeljenja prirodnih i matema-tičkih nauka ANUBiH i njegovom Centru za karstologiju. Uvijek je težio osavremenjiva-nju šumarske nauke. Bilo je istinsko zado-voljstvo raditi sa njim.Iz njegove stručne, naučne, organizatorske i

predavačke aktivnosti može se vidjeti da se radilo o naučnom radniku izvanrednih spo-sobnosti i sa obimnim naučnoistraživačkim rezultatima koji su značajni ne samo za našu nego i za međunarodnu nauku. Po nesebičnom prenošenju znanja ostaće trajno u sjećanju mnogih generacija stude-nata, saradnika i kolega. Bio je divan kolega i prijatelj velikom broju ljudi. Bio je dobar suprug, otac, djed i brat. Svi koji smo ga bo-lje poznavali, voljeli smo ga. Osim nastavne i naučne djelatnosti, naš dra-gi Bičar bio je vrlo aktivan u raznim druš-tvenim djelatnostima, društvima i klubovi-ma. Svugdje se isticao svojim radom i bio rado viđen i prihvaćen. Bio je bio član Save-za društava za zaštitu bilja Jugoslavije i je-dan od osnivača Društva za zaštitu bilja BiH i Dijagnostičko-prognozne službe za zaštitu šuma BiH, zatim predsjednik Izvršnog od-bora SIZ-a nauke BiH, predsjednik Komisije Fulbrajtovog programa za BiH, član Savjeta za nauku BiH, član Savjeta za nauku Kanto-na Sarajevo, član Predsjedničkog savjeta FONDEKA i član raznih komisija i radnih grupa koje se tiču šuma, šumarstva i okoli-ša. Bio je aktivan član Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99. Kao student postao je član Univerzitetskog kulturno-umjetnič-kog društva Slobodan Princip Seljo, da bi kasnije tokom 13 godina bio i predsjednik tog društva. U ovoj Akademiji je obavljao funkciju Pred-sjednika Odbora za prirodne resurse i direk-tora Centra za istraživanje i održivi razvoj krša u BiH. Ja lično sam njegovim odlaskom doživio veli-ki gubitak. Družili smo se gotovo šest deceni-ja, još od studentskih dana. Studirali smo u isto vrijeme, na istom fakultetu, tadašnjem Poljoprivredno-šumarskom. On na Šumar-skom, a ja na Poljoprivrednom odsjeku.Kasnije smo u isto vrijeme bili asistenti, pa docenti i dalje do profesora emeritusa. Usred rata, zajedno smo učestvovali u osni-vanju Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99. Istog dana smo izabrani u Akade-miju nauka i umjetnosti BiH. Radili smo mnoge poslove zajedno, u potpunoj harmo-niji i na zajedničko zadovoljstvo.Akademik Midhat Usčuplić je bio istaknuti član Akademije i njegov odlazak je nenado-knadiv gubitak za sve nas, posebno one koji rade u Odjeljenju prirodnih i matematičkih nauka. Bit će pamćen kao voljen čovjek, ve-liki stručnjak i naučni radnik.

Akademik Taib Šarić

Objavio je preko 100 naučnih i stručnih radova, 14 knjiga, priručnika i monografija i brojne stručno-popularne članke. Posebno se ističu njegovi naučni radovi visoke vrijedno-sti, objavljeni u prestižnim međunarodnim naučnim časopisima, kao što je čuveni britanski New Phytopatologist, Plant Protection i drugi.

41


sjećanja i poruke

Prirodna bogatstva i izvorne prirodne ljepote su ono najdragocjenije što ova zemlja ima. Za poimanje i oču-

vanje tog bogatstva i kvaliteta, razvoja bu-dućnosti potrebna je pojedinačna i druš-tvena svijest, nova politička radna i opšta kultura, moral i senzibilitet svakog čovjeka i svih ljudi zajedno. Takvu svijest i senzibi-litet za očuvanje naših prirodnih bogatsta-va imao je i naš član od osnivanja FONDE-KA akademik Midhat Usčuplić. Svojim prilozima u reviji „FONDEKO svijet“ dao je svoj doprinos zaštiti i očuvanju životne sredine, otvoreno pišući i ukazujući na moguće razmjere uništavanja svega onoga što bi se moralo sačuvati za buduća poko-ljenja.Učestvujući u projektu UN „Milenijumska ocjena ekosistema“ u kojem je učestvovalo 96 zemalja među njima Bosna i Hercegovi-na i njena Akademija nauka i umjetnosti BiH, a u okviru saradnje sa Fondekom, or-ganizirano je predstavljanje projekta UN širom Bosne i Hercegovine (Tuzla, Bihać, Zenica, Mostar, Travnik, Nova Bila, Jajce, Zavidovići, Ljubuški, Visoko). Predavanja koja je održavao akademik Usčuplić pred-stavljajući projekt UN, slušana su bez daha i ostajala nezaboravna. Shvatajući važnost globalnog zagrijavanja smatrao je da je ve-

saputniK NA VAŽNOM PUTUAkademik Midhat Usčuplić bio je osnivač FONDEKA i akter u našoj zajedničkoj misiji očuvanja životne sredine

oma važno i korisno upoznati širu javnost sa uzrocima i posljedicama globalnog za-grijavanja kako bi sa aspekta lokalnog uče-šća dali svoj maksimalan doprinos smanje-nju uzroka i posljedica zagrijavanja.Šume i briga o njima su neodvojivi dio ži-votne i naučne preokupacije akademika Usčuplića. O njima je govorio ovako:„Klimatske promjene i šume su neodvojivo

povezani. Nema sumnje da je za ublažava-nje klimatskih promjena najvažnije da se reducira upotreba fosilnih goriva (ulja, uglja i prirodnog gasa), ali je i povećanje šumovitosti vrlo značajno. Uloga šume je višestruka: usisivač je ugljendioksida iz zraka i daje biogorivo. Ako se šumama gos-podari na pravilan način one mogu obe-zbjediti bioenergiju bez ikakvog negativ-nog uticaja na porast stakleničkih plinova u atmosferi. I dok sa jedne strane promje-na klime djeluje stresno na šume porastom srednje godišnje temperature, izmjenjenog modela padavina i sve češćih klimatskih ekstrema, šume u isto vrijeme proizvod-njom biomase skladište ugljendioksid i ublažavaju klimatske promjene. Jedan hek-tar prosječne šume godišnje akumulira oko 6 tona ugljenika čija je cijena u 2007. godini bila oko 20KM/t i stalno raste. Vla-sti bi trebalo da znaju da pri promjeni na-mjene šumskog zemljišta i same doprinose efektu staklenika“.Svima nama, članovima FONDEKA, će ne-izmjerno nedostajati naš prijatelj koji je ši-rio pozitivnu energiju oko sebe, čija je ve-sela priroda uticala na sve nas, bez obzira kakvog smo raspoloženja bili. Hvala mu za sve lijepe trenutke koje nam je pružio dru-žeći se sa nama.

Zavidovići Travnik

Visoko Mostar

Nova Bila

42


Šume za sjećanje

akademik vladimir premec

Kad spomenem riječ sjećanja, mislim mahom na djetinjstvo, a to i u ovom slučaju odgovara zbilji. Priznajem da

nikada nisam znao koje je ime ulice u kojoj sam rođen. Prvog imena moje ulice u sjeća-nju nema, ali se sjećam imena koje je dobila vulička-uličica Baskόvec, zvala se naime Sol-dinova. Nisam istraživao zasluge za koje je prezime Soldin dobilo moju malu ulicu čiji sam deminutiv prethodno naveo. Da, zapra-vo je prastaro narodno ime moje uličice Baskόvec, a moram priznati da ne znam šta to ime znači i odakle potječe. Ja sam rođen u prvoj kući sa lijeve strane. Kasnije smo kupili zemljište na poziciji treće kuće sa desne stra-ne i na katastarskoj čestici nekadašnjeg vrta obitelji Košćak moji su roditelji napravili kuću koja se i danas tu nalazi, kao i sve do-datne prostorije: šupa za drva, kokošinjac, stolarska radionica moga oca, ljetnja kuhinja,

koš za kukuruz, svinjac i pod istim krovom za-

hod. Na ostatku prostora nalazi

se vrt plodne zemlje.

GvoZdeno DRVOPri prvom dubljem kontaktu sa starom, stoljetnom šumom primijetio sam da je toliko gusta da su sjenke njenih debelih stabala bacala suprotno od sunca još dublji mrak u pola bijela dana

Sa verande roditeljske kuće vidi se preko nedalekog drvoreda vrba obsekáča, te po-lja kukuruza i pšenice stara hrastova šuma Pilajévo. Koliko je stara ta šuma ne znam, ali se priča da je Pilajevo ostatak šume po-sječene radi dobivanja plodnih površina koje seljani Gole obrađuju. Taj relativno velik zemljišni prostor ima naziv Krčevine, što dolazi od krčiti, u ovom slučaju hrasto-vu šumu. Još se vidi ostatak nasipa u Par-mezeru na koji su bile položene tračnice uskoktračne pruge kojom se do nedaleke stanice transportiralo hrastove trupce. Ta stanica je građena za vrijeme Austrugar-ske, a danas se nalazi na mađarskoj strani, premda seljani govore da je to sve rađeno na hrvatskoj zemlji koja je nakon uspo-stavljanja države južnih Slavena poslije prvog svjetskog rata pripala Mađarskoj. Na sjevernoj strani sela, nedaleko od granič-nog prelaza koji se naslanja na naše selo Gola, nalazi se jedno mađarsko naselje u kojem postoje prezimena kao u našem selu i tamošnji stanovnici još govore domaći kajkavski. To selo u Goli zovu Brežnica. Na seoskoj južnoj strani pogled struji preko ravnih polja i rijeke Drave, do modrog nebo-sklona, kojih dvadesetak kilometara daleko, gdje se nalaze obronci Bilogore, pokriveni bukovom šumom. Iz Virja smo jednom išli u berbu bukovih sjemenki na padine Bilogore. I to je moj jedini kontakt sa šumom dok sam

bio u osnovnoj školi u Virju.

tišina i jeleniZa razliku od Pilajeva, stara hra-

stova šuma jugoistočno od Gole, opet preko polja, iza sela Tr-

nik do sela Repaš, i

istočno sve do Pepelare i Ždale, ima tako-đer, meni ime nepoznatog značenja: Štva-nja. Naravno, govorim imena tih šuma iz spremnika sjećanja, na temelju onoga što mi je govorila majka koja je živjela u Buke-vju, odakle se udala za moga oca. Tih ne-koliko kuća pod Štvanjom, ne znaš pripa-daju li kao posljednje kuće Repašu, ili stvarno tvore početak Bukevja. I tu, doži-vio sam prvi dublji kontakt sa starom, sto-ljetnom šumom. Bila je toliko gusta da su sjenke njenih debelih stabala bacala su-protno od Sunca još dublji mrak u pola bijela dana. Tu se na tlu gnijezdi neka vrsta ptice, njezini ptiči su bili prekriveni sme-đom dlakom, umjesto perja, bili su se tek ispilili, kad su me bratići Štefek i Marijan vodili da vidim i upoznam staru šumu, idući sve dublje i dublje. Nije ih bilo strah, navikli su u svojim bezazlenim šetnjama kroz tu divlju tišinu. Bili smo bosi, a pod nogama se prostirao tepih rijetke trave koja je rasla ispod netaknutog sloja lišća. I ništa nas nije ubadalo, čak je bilo mekano pod stopalima, kao da hodamo po vune-nom ćilimu. Iza te šume Štvanja, prostirale su se još sta-rije i gušće šume na Istok, sve dok Drava ne bi postala državnom granicom između Hrvatske i Mađarske. Zvale su se Telek i Ciganfis. Moram opet priznati da ne znam značenje tih imena, niti porijeklo njihovo. Samo se sjećam mamine priče kako su jed-nom sa kravljom zapregom došli pred malo stado srna i jelenova, usred ljeta, za velike žege, koji su se pojili vodom iz pre-sušenog, uvaljenog potoka u poljski put, koji je prelijevala i punila razlive-

na Drava. Otac Stjepan

43


Šume za sjećanje

Volarić, moj djed, zaustavio je svoju zapre-gu na odstojanju, čekajući da se malo krdo udalji. Sve ih je bilo strah jelena koji su imali duge visoke rogove, da se ne uzjogu-ne i slučajno ne napadnu ujarmljene krave. Ništa se srećom nije dogodilo, samo se krdo srna i jelenova povuklo u hladovinu šume. Moram napomenuti da vrbake uz Dravu, i nekadanji rukavac Drave Ješkόvo, premda su bili obilni nismo zvali šuma nego neo-bičnim imenom šibík. Inače, vrbovo drvo je služilo samo za pravljenje korita koja su dubili Cigani-Romi i prodavali seljacima. Tužna storija; čitavo naselje Roma uz Tr-nik, odvedeno je 1941. u Jasenovac i tamo pobijeno. Samo su preživjela dvojica Jase-novac: Ivanje i Vincina. Pričali su stravične priče.Moj dolazak u Bosnu podario mi je više predivnih susreta sa šumama uokolo Sara-jeva, zahvaljujući mikolovima sa profeso-rom Fochtom i njegovom suprugom Slavi-com. Sjećam se mikolova u Kasindol, odvezao nas je Ismet Dizdarević. Ostao mi je nezaboravan doživljaj put ćirom do Stambolčića i utisak o galeriji rujevina pod jesenjim spektrom boja, u nijansama, od svijetložutih do tamnosmeđih i zelenih, što više nikada i nigdje nisam doživio. To je prelijepa panorama sastavljena od bjelo-goričnih i crnogoričnih stabala, brezovih otočića u moru jelovine na blagim brežulj-cima jedne bosanske pitomine iznad Pala. Samo jednom smo otišli do Konjica, kod Mladena Arapovića i napravili zapamćen izlet u konjičku šumu tragajući za gljiva-ma. Profesor Focht je bio strastveni gljivar, uostalom kao što je bio strastveni estetičar, naročito estetičar muzike.

pad i prasakNezaboravni susret sa debelim bukovim drvećem u prastaroj šumi iznad Drine u Bektićima doživio sam zahvaljujući Halidu Rifatbegoviću čiji brat Nedim je u tom bo-sanskom selu bio učitelji i upravitelj škole.

Kad je Nedim beg Rifatbegović kupio učila i klupe za svoju školu, Halid me je pozvao da sa njim pođem u pratnji do Bektića. “Znaš, vratiti ćemo se autobusom iz Sre-brenice do Sarajeva“. Nisam se dvoumio...Ipak, priznajem, imao sam svoje drvo u Velikom parku nasuprot austrougarske zgrade Predsjedništva. Nisam se raspitivao koje je vrste. Bilo je nešto više od dvadese-tak metara udaljenog Ginka čiji svijetložu-ti list uberem svake jeseni. Samo je moje drvo imalo bogatu, uspravnu krošnju sa-stavljenu od mnogo debelih uspravnih grana. One su ličile zasebnom drveću, sta-rom, a ipak su bile grane. Prije tri ili četiri godine, istočna polutka stabla počela se sušiti. Došli su ljudi iz Parkova, dovukli su golemu dizalizu sa košarom za radnike i jedan od njih je sa motornom pilom odre-zao suhe grane. Visoko drvo je odjednom dobilo novi izgled, neobičan, kao da je že-ljelo da mi produži pogled, preko ugla au-strougarskog zdanja do Jevrejskog groblja i dokle pogled seže niz bijelu Bjelašnicu. Primijetio sam odavno da se drvo naginje u pravcu sjeverozapada. Početkom prošle sedmice moje drvo je palo. Srećom nikoga nije bilo na klupi. Stradala je jedna jelka koju su morali oboriti i sva u cvatu viste-rija koja se sa svoje brajde pela na stup

električne rasvjete. Nisam bio u kući kada je moje drvo palo. Priča se da je to bio jaki prasak i lom. Stao sam uz ženu koja je oči-gledno nadgledala rad ekipe radnika na uklanjanju drveta i pitao je kako se zove uništena cvijetna lijana i da li će preživjeti. Odgovorila mi je da je to visterija, da će preživjeti i da će joj radnici napraviti novu brajdu umjesto stare, potpuno uništene. Slijedećeg dana sam preko parka od Uni-onbanke došao do radnika koji su uklanja-li posljednje komade drveta i pitao: Ljudi kako se zove ovo drvo čije ostatke spre-mate? To je Gvozdeno drvo. Ostao sam zaprepašten. Pomislio sam da me nepo-znati čovjek hotimično dovodi do nedou-mice. Contradictio in adiecto. Gospođa od visterije mi je potvrdila ime mojega drveta i rekla da je to bilo jedino Gvozdeno drvo na javnom mjestu u Sarajevu, ali i to da ga ima u rasadniku...

ostao mi je nezaboravan doživljaj put ćirom do stambolčića i utisak o galeriji rujevina pod jese-njim spektrom boja, u nijansama, od svijetložutih do tamnosmeđih i zelenih, što više nikada i nigdje nisam doživio. to je prelijepa panorama sastav-ljena od bjelogoričnih i crnogoričnih stabala, bre-zovih otočića u moru jelovine na blagim brežuljci-ma jedne bosanske pitomine iznad pala.


44 impresije

Mile petrović

Bijaše gora dremnula – snom mira. A onda… Sjekače kandže zaparaše njen zaštitni omotač, šumu njenu,

koja strepnjom zatreperi. Uznemiri se ti-hotljivi gorski svijet, uznemiri se blagosno podnebesje. Uznemiri se mir, koji i sam bijaše dremnuo. Bijaše, kao uspavan. Sve dok ga ne zaparaše, kandže sjekače.Gorje se prenu – u trenu. Prenahlo se rasa-ni. Grozničasto, zadrhta se, cijela gora. A bijaše razdarušnom prirodinom blagošću prisnila. Bijaše prisnila gora vječnog mira san. Bijaše, vječnog mira san…Rashuktala se prebučna mašina, koja ne-milice siječe stablo, potomačko. Muka pre-bučna razbukta se. Svejauka odjek gorom ječi. Pod rasparanim mira pokrivačem, muči gora, koja se muči. Bolno škrgutavo muči gora. Dok je glas pobješnjele mašine sve ljući, naprosto sasijeca stablo po stablo.Mukom pišti mir gorski i lelečiva jeka stra-danja razliježe se kao probuđena pjesma muke… Preduboka jekovita jeka – zemlje jeka… sa kolijevke šume jeka, baš, kao jeka pravijeka… Hučanje varljivog zatišja ne sti-šava bolnost ranjene tišine. Razboljela tišina ne stišava tištanje i pištanje rana šume. Dok neizvjesnost zacjeljenja i dalje prijeti. Prijeti

loM i prasaK... JEKA PRAVIJEKA(Uz suočenje s razaranjem šuma)

groza neizvjesnosti, najavljena grozom otr-pljenja. Gromka groza prijeti…Uzvištala strepnja. I tišti, strepnja pištava. Ne, ne stišava se, strepnja. Strepnja kao pri-jetnja. Prijetnja kao strepnja. Povazdanja grozomora, od nanošenja rana šumi. Mor-no stanje stabla na umoru tišti goru. Šume jauk razječa se, jeka mu se razleleka. Ra-štropota se i prethodnih rana cvil. Razlepe-ta se piskutavi ptičiji nemir, pri kraju dana ranjivog…Gustošumi predio zareza i zakosi sjekačica, baš, kao kosilica – koja bi da samoj gori isprekida krvotok. Da razorva sve izvore, sve potoke, sve… Da pozatruje i zatre i pu-poljak svaki – i pupoljak pojavljeni i onaj još nerazbuđeni. Da ispokida nezačete svjetove. I svu travu, da povalja i zatre, i sve bilje. Sva stable, da zalomi i obori. Sva bića šume da pogubi – sav njen svijet da umrtvi…Ječi šuma… Zasječena, nasječena. Krči se i krši se, šuma. Lelečiva joj, o joj, ta jeka – jeka smrtonosnog uboja… I snova, razječa se, lelekanje… Zbog novih joj, o joj, bolo-va… Sa visova, iz dolova, bolova vriska su-dara se. A nisu zaminuli ni bolovi oni, odranije naneseni – bolovi neizvidanih rana. Praska i vriska ta, i to lelekanje, naglo i potmulo, ne prestaje… Jekti davnih kri-kova jeka… i izbliza i izdaleka…

Pod šumom ranjenom, zaljuljaka se i gora ranjena… Pod šumom ranjenom… Pod šumom ranjenom gora ranjena, baš, kao da potetura… Potetura gora… Trese se, trese gora, i kad sjekač to ne osjeća. A bija-še zagrnuta mirom usnulim… Trese se, odupire se – odupire se sili koja bi sve živo i neživo da poravna. O prsa gore, o ramena joj, o glavu joj, o podnožje, odbija se ubi-stvena halabuka… Samo što se ne rasprsne od te huke, koja nalikuje na zafijuke topov-skih granata…Nakon prepadnutog mira, šta sluti trenu-tačno zatišje… Ljudskom rukom, a i ljud-skim umom, silom naneseni nemir sliježe se u taj, prividni, varljivi mir. Sliježe se ne-mir, a leže se mir, kao truljenje lišća… Ka-kvim li će zatajnim zametkom, kakve sna-ge, kakvog li života, zabaštiniti otpor budući, šuma ranjena. Radi kojih li je bića još neizniklih, to, slijeganje nemira bića sa-dašnjih. Mladosti budućoj, hoće li, očuvati neku poruku minule mladosti, taj slijega-jući, taj isprepadani, taj nemira mir. Taj mir nemira…Ali, eto, i taj, privremeni mir – koji, tek, kao san uslijedi – nanovo zapara jezovit, paklen-ske mašine zuj i bruj. A to se ne zaustavlja, i zbog tog pati živodarna šuma i trpi sveot-porna gora. I, kad učini se da i to presta, a

i kad bi je sasma skršili - i kad bi svu goru raskr-čili - šuma bi... Šuma bi iz svoje kolijevke, nanovo, zašumjela. ona bi iz sopstvenog korijenja... iz sebe bi, opet, izbila... trajnija je, gorska šuma, od napadnog tog bezu-ma. jer je vječitošću uzdizana. Kroz stoljeća i nad sobom rasla. tako se i propinjala, nebesi-ma ispropela. sa vječi-tog tla iznikla...

Foto: S. Žalica - Bukova šuma Gvozd na Čvrsnici

45odsjaj zemlje u poeziji


Nakon prepadnutog mira, šta sluti trenutačno zatišje... Ljudskom rukom, a i ljudskim umom, silom naneseni nemir sliježe se u taj, prividni, varljivi mir. Sliježe se nemir, a leže se mir, kao truljenje lišća... Kakvim li će zatajnim zametkom, kakve snage, kakvog li života, zabašti-niti otpor budući, šuma ranjena. Radi kojih li je bića još neizni-klih, to, slijeganje nemira bića sadašnjih.

ono, opet… Zvektavina, o stjenovita gorska ramena odbija se… Izdržavala je, štošta, i na sebi i uza se, gora sinja, ali, čini se, nikad ne-što gore. Nikad gore za svijet gorski. Nikad gore. I za šumu i za cijelu goru – tako, da se čini da cijeli svijet strada. Svijet na zemlji strada. Ljudi, svijet strada…Na okrajku šume, svjež travnat livadak – trag nasilja, koji podsjeća, opominje, na ranjenost šume ranjive… A, joj, gordosti li i prkosa gore, što se još šumovito isprsila.Ispriječila se, iskočila, ospomenila se, iz poravnog prostora. U sveživotnom otporu izvisila se, spram nebesa, da dosanja mir nebesni. Da dosanja mir nebesni, a ne mir bijesni od obijesnih…Snova šuma rane svoje vida. Poslije nemilo-srdnog sasjeka. Oživljenim cvrkutom i pu-panjem, navještava pramaljeće… koje bi da je tješi, dok sama sobom raste. Ćutanjem, pupanjem, cvrkutanjem, tješiteljski joj zbo-re bića koja se u njoj rađaju; koja ne bi mogla ni da žive bez nje. Tako ona iskazuje dobro-došlicu i svim dobronamjernim, koji se u njoj nađu. Koji se u njoj nađu… I cijela ta gorovina, govori, i ćutanjem govori, da će, s vremenom – nad nevremenom, prirodnim, a i inim – sa bićima svojim istrajati. Istrajati i opstajati. O tom živo govori šuma živa. Go-vori, i kad se čini da ćuti. I kad ćuti – govori. Govori šuma ćutanjem…I kad bi je sasma skršili – i kad bi svu goru raskrčili – šuma bi… Šuma bi iz svoje koli-jevke, nanovo, zašumjela. Ona bi iz sop-stvenog korijenja… Iz sebe bi, opet, izbi-la… Trajnija je, gorska šuma, od napadnog tog bezuma. Jer je vječitošću uzdizana. Kroz stoljeća i nad sobom rasla. Tako se i propinjala, nebesima ispropela. Sa vječitog tla iznikla…I eto je, opet, i u ćutećem govorenju… Popi-jeva tiho šuma, vijesteći svoj podmladak… U čutljivom, čudovitom i čudesnom razgo-voru s vječnošću. U stvari, u njoj i s njom, život, bezbrojne jezike govori. Kao kakva suživotna i mnogojezička, baš. Samo, taj njen samozatajni samorazgovor nije dostu-pan bešćutnom joj razoritelju. Taj i takav i ne može da oćuti šumu koja zbori, koja poje. Koja je u živom zboru. U ćutećem dogovo-ru… U stabala dogovoru…

vojislav vujanović

Godinama smo sjedjeli u istom rad-nom prostoru. On je dolazio tačno u osam i odlazio tačno u dva. Sa

sobom je uvijek nosio crnu kožnu tašnu i nikada nisam uspio odgonetnuti šta se u njoj nalazilo. Volio sam slušati kada bi govorio o sebi, o svome rodnom Ulogu, svome djetinjstvu, svome pohađanju uči-teljske škole, svojoj ljubavi prema djeci... Zbog tuberkuloze, tada opasne bolesti, morao je prekinuti svoje drugovanje sa djecom u učionici i tako se obreo u - no-vinarstvu. Bio je, kako se jednostavno kaže - dobar čovjek.U početnoj fazi svoga pjesničkog razvoja inspiraciju je nalazio u narodnoj pjesmi, iz nje usvajao onu melodijsku mekotu i ugrađivao je u svoj stih, u svoj pjesnički slog. Bilo je u tome i ponešto od same njegove karakterologije: melodika narod-ne pjesme i životne vizije, koje su se uta-pale u tu melodiku, imale su nešto od djetinjske neposrednosti i sopstvenog prihvatanja svijeta i to ga je opredijelilo da je rano počeo pisati poeziju za djecu. Toga pisanja za djecu neće se nikada od-reći, mada će se kasnije ogledati i u prozi. Međutim, sazrijevajući, počeli su ga zao-kupljati i drugi vidovi pjesničkog iskazi-vanja, usaglašavajući svoj pjesnički govor sa vremenom koje je pred pjesnika po-stavljalo svoje zahtijevnosti. Tako će, na-kon drugog svjetskog rata, prihvatiti i poetiku socijalističkog realizma, opjeva-vati heroiku narodnooslobodilačkog rata

PRODUBLJENA SLIKA PRIRODE

i izgradnje, gdje je tema uvijek bila daleko ispred načina na koji se prenosila u pje-snički govor. Zanimljivo je da je njegova pjesnička knjiga “Pjesme”, koja se pojavila 1952. godine, bila osnova za razvoj žive ra-sprave između pristalica klasičnih principa pjevanja u Bosni i Hercegovini i pristalica novih stvaralačkih težnji. Ta je rasprava, neminovno, morala utjecati i na njegova nova opredjeljenja. Morao je prihvatiti onaj pjesnički govor koji se priklanjao ka složenijim pjesničkim formama, otvore-nim za slojevitost modernog življenja sa njegovim novim traumama, gdje pjesma ne ostane na razini gole pojavnosti već da proniče i u njegovo potkožno tkivo, da ga zahvati u njegovim egzistencijalnim sušti-nama i dosegne do onih univerzalnih isti-na koje su se mogle iskazivati zgusnutijim jezičkim formulacijama, naglašenijom me-taforikom, otkrivajući u svakoj riječi zapre-tane značenjske slojeve, sežući i do arhe-tipskih značenjskih dubina, otklanjanjem bilo kakvog narativa.

Opservacije o pjesničkom djelu Šukrije Pandže čija je vodilja u pjesništvu bila težnja da se ne povrijedi ni najprikrivenije osjećanje, da čovjeka uvijek stavlja u središte zbivanja, sa njegovim tvoračkim pregnućima i priklonjenosti ka dobru, koji ne sumnja u smisao svoje opstojnosti u ovom svijetu

Šukrija Pandžo

Buduće generacije će se, vjerujem, sa više poštovanja odnositi prema pjesništvu Šukrije Pandže od ovih, današ-njih, i više ga uvažavati, upravo, u suglasju sa njegovim imenom kada se prevede na rodni jezik - koji je zahvalan!

46 odsjaj zemlje u poeziji


Transformacija pjesničkog iskaza tekla je lagano, ali se već u knjizi “Poezija”, koja se pojavila u izdanju u “Veselinu Masleši” 1973. godine, nalaze dva ciklusa - “Sastan-ci i rastanci” i “Duga na trepavicama”, u kojima je pjesnički iskaz bio složeniji, mi-sao produbljenija, a metafora usložnjenija. Mada se ni u njima nije odricao onog inti-mističkog tonaliteta i ispovijedne mekote. Za ilustraciju ćemo navesti pjesmu “Taj-na”: Ja imam jednu riječ koju u sebi skrivam,Osjećam kako diše i kako duboko ćuti,Zbog tuđeg oka strahujem, u ludom pogledu snivam- da mir joj ne pomuti: Ta riječ je tkana od sunca i od kiša,Mekano gnijezdo za neke nevidljive ptice,Ona je od želje toplija i od mjesečine tiša,Ta riječ čiji je jastuk - srce. U dan se ne zagleda, tamo je tako širokoGdje će jezici da je rasklope kao školjku,Tamo će da je popije zlobno i nemilo oko,I umjesto nje imaću na srcu - boljku. Zato neka je tiha i za me i za druge,U spektru svjetla i tame, riječ od sunca i kiše,I nek je pronađu u travi - kameni cvijet tuge -Kod mene ne bude više.(Tajna)

Ono što je misao - vodilja u pjesništvu Šukrije Pandže jeste težnja da se ne povrijedi ni naj-prikrivenije osjećanje, da čovjeka uvijek stav-lja u središte zbivanja, sa njegovim tvoračkim pregnućima i priklonjenosti ka dobru, koji ne sumnja u smisao svoje opstojnosti u ovom svijetu. Čovjek u njegovoj pjesmi uvijek ima pitomo lice i toplu riječ prema stvarima koje ga okružuju i prema onome što se kondenzu-je u njegovo biće kao duhovno stanje, njego-va duhovna energija. Šukrija Pandžo svoj vo-kabular nalazi u osunčanoj strani čovjekovog življenja, sunce je jedan od najfrekventnijih leksema u njegovoj pjesmi. Sunce se useljava u njegovu misao, u njegovu metaforu i u nje-govu pjesmu.Te karakteristike njegovog pjesničkog slo-ga omogućuju da se priroda useli u njego-vu pjesme u svoj svojoj raskoši. U prirodi Šukrija Pandžo nalazi pregrštu motiva koje može useliti svoju pjesmu, u svoju filozofi-ju života koja nikada ne odlazi u astralne prostore otuđenosti. Priroda je prisutna i u onom dijelu njegova pjesništva u kojem pokušava, svojom upitanošću, da svoju pjesničku sondu spusti u egzistencijalne prostore, ali glavni dio njegova pjesništva nalazi svoju inspiraciju u motivima koje pronalazi u raskošnim ambijentima jedino mogućeg čovjekovog obitavanja. Istovre-meno, u te se pjesničke motive utkivaju sjećanja na djetinjstvo sa blagim žalom

zbog njegova nestanka. Evo, kako pjesnik pretače u pjesmu svoju uzbuđenost svim onim što susreće u prirodi:

U meni album živ, starinskiKô odraz šume u dnu vode,I štimung blizak, topal, lirski,U oku jedra koja brode... I ja sam tako čudan spektarŠto grana sunce, boje plete;Dok u prikrajku vreba vjetar,Nad dugom mojom ptice lete... Sav sam u sebi pejsaž dana,Gdje tlo se sunča, trava niče,Kô goblen jutra sav od grana,Kô motiv neke stare priče. Al' ako oblak slike skrije,Pogasi boje, raspe dugu,Trag će ljepote da me grijeKroz uzdah blagi i kroz tugu.(Sunčane bilješke) Ovo je lirski pastel, islikan najmekšim to-novima. Teško je dokučiti ono stanje u kojem se pjesnik nalazio dok je ispisivao ovu pjesmu. Jer, on sebe više ne doživljava kao ljudsko biće već kao neko ogledalo u kojem svoj odraz nalaze svi elementi koji oblikuju sliku prirode u svoj njenoj ljepo-ti, ljepoti koja postaje i tajanstvo. Ovo je, možda, najljepša pjesma u kojoj su se sa-živjeli u nerazrušivo jedinstvo čovjek i priroda!Pjesničko djelo Šukrije Pandže o kojem smo govorili u ovoj našoj opservaciji, jeste samo dio ukupnog opusa u koji se smješta njegovo obilno pjesništvo za djecu, njegova satirična poezija i njegova proza o kojoj je naš na-moćniji mislilac književog govora, Midhat Begić, rekao: “A sve te priče kojima struji ista stilska, sasvim prepoznatljiva linija la-gane uzdignutosti iznad sirovog životnog podatka, andrićevske pročišćenosti izraza

jedinstveno su bogate jezičkim, leksičkim pronalascima, koji su prava poslastica za književno - jezičke sladokusce, jedan od izrazitih primjera bosanskohercegovačkog književno uobličenog jezika i govora”.Buduće generacije će se, vjerujem, sa više poštovanja odnositi prema pjesništvu Šukrije Pandže od ovih, današnjih, i više ga uvažavati, upravo, u suglasju sa njegovim imenom kada se prevede na rodni jezik - koji je zahvalan!

iZ Životopisa

Šukrija Pandžo (rođen 27. aprila 1910. godine u Ulogu kod Kalinovika) je bio bosanskohercegovački književnik. Umro je 30. maja 1984. godine u Sarajevu. Osnovno školovanje je završio u rodnom mjestu a učiteljsku školu u Mostaru. Književnost i francuski jezik studirao je na Višoj pedagoškoj školi u Beogradu. Kao učitelj, potom kao nastavnik, radio je u raznim seoskim školama. Po dolasku u Sarajevo također je najprije radio kao nastavnik. 1948. godine postao je urednik u Kultur-noj redakciji Radio - Sarajevo.Jedan je od osnivača popularne humorističke emisije “Veselo veče” i “Udruženja književnika BiH”. Pandžo je pisao i za djecu i za odrasle poe-ziju, prozu, dramske tekstove. Dvostruki je dobitnik nagrade Udruženja književnika BiH; za zbirku pjesama “Razgovori” 1954. i za zbirku priča “Samo još kosovi zvižduću” 1961. Odlukom Savjeta RTV Sarajevo, 10. aprila 1970. godine, dobija spomen-plaketu u znak priznanja za dugogodišnji uspješni rad, a 1. juna Josip Broz dodjeljuje mu Orden zasluga za narod sa srebrenim zracima.

KosaCRazmahni snagom nek sunce stane,Nek svaki dahBude mah,Otkosi legnu ko duge međe,Stisnu se vjeđe,Pejsaži svenu,I nebo pospe plavu sjenuNad tobom! U zvuku brusa zapjeva zemljaŠto ljubi čelik i sprema rez,Dok negdje uplašen cvrčak muca,I lastavica nad okom rijekeProtkiva vezZlatom sunca. Ti kosi travu, ti kosi sumnje,Poplasti polja, oblake s neba,Tamo u krošnji gdje spava sjenkaNjiše se tiho ko kolijevkaTorba s užinom i miris hljeba. Ako ti sunce u oči sjedneI od sveg napravi varku, san -Pa trave iščeznu i ništa ne budeTuda kud plovi ljetni dan.Ti opet kosi -Možda ćeš sutra u osvit jutraNaći zvijezde u rosi!?

47Gljivovnica


anis Hasanbegović, dipl. biologZemaljski muzej Bosne i Hercegovine

Međutim, kiše većinom padaju sre-dinom mjeseca pa sezona obično počinje krajem avgusta ili počet-

kom septembra. Prve masovne gljive ovog perioda pripadaju rodu uleknjača ili mar-tinčica (Clitocybe). Najmasovnija gljiva u ovom periodu je C. gibba (mala martinči-ca) mala žuta, sočna i jestiva gljiva. Pogod-na je za raznovrsnu upotrebu, a vrlo brzo se može i osušiti. U manjoj mjeri se javlja i

jesenji darovi AVGUSTOVSKOG PLJUSKAPočetak jesenje sezone zavisi od pojavljvanja prvih pljuskova u avgustu. Ukoliko se prvi pljuskovi pojave početkom avgusta, prve gljive se pojavljuju već sredinom istog mjeseca na području planine Ozren (smrčeve šume iznad Barica i Čavljaka, Pjeskovita ravan...).

C. inversa (žuta uleknjača) i C. gilva (ka-pljasta uleknjača), jestive gljive ali zbog svoje kožaste konzistencije najbolje ih je brati mlade. Naravno, sve tri gljive se jav-ljaju u četinarskim smrčevim šumama.Nakon obilnijih kiša u septembru, prava sezona počinje u oktobru. Već pomenute smrčine šume su najbogatije sa vrstama. Ovdje ću navesti neke najvažnije i najpo-znatije predstavnike gljivljeg carstva koje se javljaju u našim smrčevim šumama.Iz roda šampinjona (Agaricus) a u našem narodu još zvanih i rudnjače, pečurke, ku-

pljenci te jesenke, najčešće su sljedeće vr-ste: šumska pečurka (A. silvicola) česta na Igmanu u šumama oko Malog polja, šuma-rica (A. silvatica) nešto manje rasprostra-njena od prethodne, te kračun (A. ma-crosporus) dosta rijetka gljiva (npr. iznad Čavljaka i na Pjeskovitoj ravni), dok se na Nišićima (Čamovine) može naći u većem broju. Jednu populaciju ove gljive našao sam na livadi pored sela Bušće. Obično se nađe na šumskim čistinama i rubovima šume. Najrjeđa od svih šumskih šampinjo-na je gomoljasta pečurka ili anis-šampi-njon (A. abruptibulbus) koja se javlja u grupama od po nekoliko primjeraka. Glav-na osobina ove pečurke je jak miris na anis i gomoljasto zadebljanje na dnu stručka koje kada se rasječe požuti. Nalazio sam je na Igmanu, u području izvora Radava.Iz roda ovojnjača (Amanita) najčešče i ši-roko rasprostranjene su: zelena pupavka (A. phalloides) jedna od naših najotrovni-jih gljiva, panterovka (A. pantherina) ta-kođer, smrtno otrovna, ne toliko otrovna muhara (A. muscaria) koja raste i u brezo-vim šumama i žućkasta pupavka (A. citri-na) te dosta česta jestiva biserka (A. ru-bescens). Od rjeđih gljiva ovog roda istakao bih jestivu pravu tigricu (A. spis-sa). Od preslica najrasprostranjenija je obična preslica (A. vaginata).

naseljavanje panjaIz roda sunčanica (Macrolepiota) u smrči-nim šumama najčešća je obična sunčanica (M. procera) a rjeđa je kuštrava sunčanica (M. rhacodes) koju sam nalazio na Pjesko-vitoj ravni (Crepoljsko).Iz roda suncobranki (Lepiota) široko ra-sprostranjena vrsta je haringača (L. crista-ta) otrovna gljivica koja se može naći na rubovima šuma i livadama. Nešto rjeđe su štitarka (L. clypeolaria) i žućkasta sunco-branka (L. ventriosospora).Rod sumporača (Hypholoma) se javlja sa tri vrste: otrovne sumporače (H. fascicula-re) i crvenkaste sumporače (H. sublateri-tium), te jestive sivolisne sumporače (H. capnoides). Sve tri vrste naseljavaju panje-ve i dosta su rasprostranjene.Od gljiva koje naseljavaju panjeve, ali na-padaju i bolesno i oštećeno drveće treba

vrlo česte gljive naših četinarskih i listopadnih šuma su prosenjaci (Hydnum repandum i H. ru-fus) a iz iste familije je i nešto rjeđa i vezana samo za četinarske šume-srnjača (Sarcodon imbricatus).

Zelena pupavka - Amanita phalloides


48 Gljivovnica

istaći opasne parazite drveta puzu (A. mellea) i četinarsku puzu (A. obscura). Česta gljiva naših smrčevih šuma a i hrasto-vo-grabovih (u kojima nikad nije tako veli-ka kao u četinarskim šumama) je brašnjača (Clitopilus prunulus). Brašnjača se može zamijeniti sa nizom otrovnih grlašica bijele boje od kojih su najznačajnije: otrovna braš-njača (C. deablata) koja se najčešće javlja u listopadnim šumama i bijela grlašica, b. otrovnica (C. cerussata) koja se može naći u svim šumama. Ovdje bih pomenuo i jesti-vu bijelu debeljaču (C. candida) koja raste na rubovima šuma, livadama (Igman-Malo polje). Gljiva je odlične kvalitete, masivna, ali vrlo često rastočena od crva.Iz roda koprenki (Cortinarius) najznačaj-nije su otrovne: kozja (C. traganus) i gri-mizna (C. purpurascens).Vrlo česta gljiva, sa mirisom na bijeli luk i koja kao posijana raste ispod smrča, je češ-njevka (Marasmius scordonius). U buko-vim šumama raste lukovka (M. alliaceus) sa sličnim svojstvima. Obje gljive upotre-bljavaju se kao začini.Iz roda mliječnica (Lactarius) javljaju se: rujnica (L. detterimus), presnac (L. volemus)-obje su široko rasprostranjene jestive gljive, uvjetno jestiva runjavka (L. vellereus), nejestiva lažna rujnica (L. chrysorheus), runjava mliječnica (L. tor-minosus) i jamičasta mliječnica (L. strobi-culatus) žuta masivna gljiva koja se na pojedinim dijelovima Igmana (Trešnjevo brdo i Ajišnik) javlja u popriličnom broju.Najčešća jestiva krasnica (Russula) je ple-menita krasnica (R. integra). Od ostalih jestivih tu su: ljubičasto zelena (R. cya-noxantha), rašljača (R. heterophylla), zlatna (R. aurata), ljupka (R. amoena), lasičija (R. mustelina), haringača (R. xe-

rampelina) i maslinasta (R. olivacea). Od otrovnih, javljaju se: smrdača (R. foetens), krvava (R. sanguinea) koja se javlja i u bo-rovim šumama te kveletijeva (R. queleti).Iz roda puževica (Hygrophorus) najčešča je mirisna (H. agasthosmus), voštana (H. russula) i jelova (H. pudorinus). U buko-vim šumama masovno raste pjesnička (H. poetarum) izvrsne kvalitete.Iz roda vrganja (Boletus) naravno tu je vr-ganj koji se masovnije javlja na Nišićkoj vi-soravni i Ozrenu dok na Igmanu nije toliko čest, kovara (B. luridus) jedna od najma-sovnijih vrganjevki i nešto rijeđa glatkonoš-ka (B. erythropus). Od ostalih vrganjevki mogu se naći: podstavka (Xerocomus subtomentosus), zlatača (X. chrysente-ron), kostanjevka (X. badius) rijetka gljiva smrčinih šuma (Pjeskovita ravan, iznad Ča-vljaka), izvrsne kvalitete i papreni vrganj (Suillus piperatus) koji se u malim količi-nama može upotrebljavati kao začin. Na sječinama i požarištima gdje raste pionirska vegetacija jasike ili trepetljike (Populus tre-mula) raste turčin, djed (Leccinum auran-tiacum) narandžaste boje klobuka. U jasiki-noj šumi u blizini vodopada Skakavac može se naći u velikom broju. Uz breze se javlja brezov djed (L. scabrum). Obje gljive su je-stive i izvrsne kvalitete.

dalje od putaPorodica lisičarki (Cantharellaceae) u ovim šumama je zastupljena sa široko ra-sprostranjenim vrstama: običnom lisičar-kom (Cantharellus cibarius) i mrkom trubačom (Craterellus cornucopioides). Od rijeđih vrsta istakao bih ljevkastu lisi-čarku (Cantharellus. tubaeformis), zlat-nu (C. t. var. lutescens) i najrjeđu, dosad sam našao samo jednu koloniju na Trebe-

Mrka trubača - Craterellus cornucopioides

viću-okolina Brusa, žutu trubaču (C. lu-tescens). Sve rastu u mnogočlanim koloni-jama. Vrlo rijetka te ne u velikim kolonijama, kao druge lisičarke, sa istog lokaliteta kao i žuta trubača, je i grimizna lisičarka, svinj-sko uho (Neurophyllum clavatum) koja je sa kulinarskog aspekta vrlo kvalitetna gljiva.Vrlo česte gljive naših četinarskih i listo-padnih šuma su prosenjaci (Hydnum re-pandum i H. rufus) a iz iste familije je i nešto rjeđa i vezana samo za četinarske šume-srnjača (Sarcodon imbricatus).Najznačajnije puhare ovih šuma su: tikva-sta puhara (Lycoperdon perlatum) ra-sprostranjena i u hrastovo-grabovim šu-mama, kruškasta (L. pyriforme), ježasta (L. echinatum), mekana (L. molle) i vre-ćasta (Calvatia excipuliformis).Zadnje gljive koje se javljaju u ovim šuma-ma su: maglen (Clitocybe nebularis), mo-drikača (Lepista nuda) i čaškasta grlašica (Pseudoclitocybe cyathiformis). Sve tri gljive su jestive.Vrlo specifično stanište za gljive je uz ma-kadamske puteve obično u vegetaciji viso-kih zeleni. Na tim mjestima mogu se naći, sa kulinarskog aspekta vrlo zanimljive gljive kao što su: gnojištarka (Coprinus comatus) i bijela sraštenica (Lyophyllum connatum) koja je masovna gljiva. Pošto su gljive sakupljači teških metala iz ze-mljišta, ove gljive je najbolje brati sa ne-kog slabo tranzitnog, sporednog puta. Od ostalih jestivih vrsta na ovakvim mjesti-ma može se naći crvenkasta hladetinka (Tremiscus helvelloides) te dosta rjeđa zlatna štitarka (Phaeolepiota aurea) koja raste najčešće u žari (Urtica dioica). Od otrovnih gljiva tu su trnovača (Lepiota acutesquamosa) i sumporača (Hypholo-ma fasciculare).

najrjeđa od svih šum-skih šampinjona je gomoljasta pečurka ili anis-šampinjon (A. abruptibulbus) koja se javlja u grupama od po nekoliko primjeraka. Glavna osobina ove pečurke je jak miris na anis i gomoljasto zade-bljanje na dnu stručka koje kada se rasječe požuti. nalazio sam je na igmanu, u području izvora radava.

49


Funkcionalna budućnost

akademik taib Šarić

U novije vrijeme sve više se propagi-ra zdrava hrana. Pod tim se uglav-nom misli na hranu bez prisustva

štetnih sastojaka, kao što su ostaci pestici-da, nedozvoljene količine nitrata iz mine-ralnih i organskih đubriva, teških metala, patogenih mikroba itd. Pri tome su često izražene zablude, kao ona da je zdrava hra-na proizvedena uz pomoć organskih đu-briva (stajnjaka), a nezdrava sa mineral-nim gnojivima. To je daleko od istine, jer stajsko đubre zagađuje biljne proizvode i hranu, kao i vodu i vazduh, patogenim kli-cama kojima ono obiluje, a kojih nema u mineralnim đubrivima. Tako se sa doma-ćih životinja mogu preko stajnjaka, odno-sno biljaka koje se njime đubre, prenijeti na ljude teške bolesti, kao što su bruceloza, antraks, kju groznica, te bolesti koje uzro-kuju ešerihija, salmonela, šigela i drugi patogeni. Zato je vrlo pogrešno izjednača-vati „organsku“ hranu sa zdravom hra-nom. Pa, sadašnjih skoro sedam milijardi ljudi na svijetu je odraslo na hrani dobije-noj u savremenoj, konvencionalnoj poljo-privredi, a ne u organskoj (na organsku poljoprivredu otpada samo 2% proizvod-nje hrane u svijetu). Zdrava hrana se ne određuje postupkom kojim su biljke u po-lju proizvedene (organskim ili konvencio-nalnim), nego svojim sadržajem kojim podržava ljudsko zdravlje i zadovoljava njegove nutricionističke i zdravstvene po-trebe.Sada je u trendu proizvodnja funkcionalne hrane. To je ona hrana koja ne samo da za-dovoljava potrebe čovjeka neophodnim dijetetskim sastojcima, nego je bogata i sastojcima koji sprečavaju i liječe određe-ne bolesti. Sada selekcioneri bilja nastoje da određenim sastojcima u biljkama, za koje se zna da su ljekoviti, oplemenjiva-njem bilja povećaju sadržaj kako bi ta lje-kovita osobina došla još više do izražaja. To se postiže bilo klasičnim oplemenjiva-njem ili genetičkim inženjeringom.Žita mogu biti izvor fitoestrogena koji po-maže u prevenciji nekih vrsta raka i smanjuje štetne efekte menopauze i osteoporoze. Sada se radi na tome da se poveća sadržaj te materije u žitu.Fitična kiselina sprečava apsorpciju i željeza u cri-jevima, što izaziva ane-

miju. Te kiseline ima i u kukuruzu. Zato je zabilježeno da u mnogim zemljama Afrike i Latinske Amerike, u kojima je kukuruz glavna hrana, mnogi ljudi obolijevaju od anemije izazvane nedostatkom željeza u krvi, čemu je uzrok fitična kiselina. Stvo-ren je hibrid kukuruza koji ima 95% manje fitične kiseline nego obični kukuruz. Tako je značajno smanjena opasnost od anemi-je.

Boje i sorteSada se radi na dobijanju sorti i hibrida pšenice, kukuruza i graha koji će biti boga-tiji željezom, cinkom i provitaminom A, koji često nedostaju u hrani.Riža je lako probavljiva i dijetalna hrana, pogodna naročito osobama sa raznim alergijama, ali je siromašna bjelančevina-ma i mineralima, posebno željezom, a i provitaminom A. Pošto je riža glavna hra-na polovine čovječanstva, zbog toga stoti-ne miliona ljudi pati od anemije i oštećenja vida. Sada su dobijene sorte mnogo boga-tije beta karotinom i željezom („zlatna riža“), zboga čega se očekuje da će se broj ovih oboljenja u svijetu značajno smanjiti.Američki časopis „Agricultural Research“ donio je informacije o novim, pigmentira-nim sortama krompira koje imaju meso crvene i ljubičaste boje, slično cvekli. Pi-gmenti koji boje meso krompira djeluju u čovječijem tijelu kao antioksidansi. Za an-tioksidanse se vjeruje da sprečavaju neke vrste karcinoma i sljepila i da poboljšavaju kardiovaskularni sistem. Obojeni krompir ima dva do četiri puta više antioksidanasa zeaksantina i luteina nego bijeli krompir. U jednom ispitivanju, kada su degustatori-ma zavezane oči i davane im kriške kuha-nog obojenog i neobojenog krompira, ispi-tivači su ocijenili ukusnijim obojeni nego bijeli krompir. Potrošači već pokazuju veli-ko interesovanje za obojeni krompir.

Hrana JE LIJEKSada selekcioneri bilja nastoje da određenim sastojcima u biljkama, za koje se zna da su ljekoviti, oplemenjivanjem bilja povećaju sadržaj kako bi ta ljekovita osobina došla još više do izražaja. To se postiže bilo klasičnim oplemenjivanjem ili genetičkim inženjeringom

Brokula i paradajz spadaju u najzdraviju hranu

Smatra se da antioksidansi, kao što su liko-pin, beta karotin, vitamini C i E, selen i neki polifenoli, koje sadrži različito povrće, od paradajza i krompira do brokule i mr-kve, smanjuju opasnost od nekih vrsta raka. Sličnu ulogu imaju izotiocijanati, ko-jih ima u povrću iz grupe kupusnjača, kao što su brokula, kupus, kelj i karfiol. Sada se nastoji povećati sadržaj i ovih bioaktivnih materija u biljkama, odnosno hrani. Slično je i sa antioksidansima antocijanima u grožđu i trešnjama.Bilten Science + Innovation, britanskog In-stituta za proučavanje hrane, često donosi nova otkrića o sastavu i zdravstvenim funkcijama hrane. U novom broju se osvr-će na ulogu flavonoida i izocijanatau hrani za zdravlje čovjeka.

Bolest i lijekU većini biljaka za ljudsku hranu nalaze se polifenoli kao sekundarni metaboliti, a među njima su dominantni flavonoidi. Oni su potencijalni antioksidansi i štite ćelije i tkiva čovjeka, koji ih uzima, od oštećenja i bolesti. Flavonoidima su bogati kakao, ja-godasto voće, citrusi, luk, soja, jabuka, crno grožđe i crno vino. Proučavanja su pokazala da hrana bogata flavonoidima štiti krvne žile i srce od oštećenja.Glukozinolati su jedinjenja koja sadrže sum-por. Ima ih najviše u povrću iz grupe kupu-snjača, naročito u brokuli i kupusu. U orga-nizmu ljudi ova jedinjenja se transformišu u repičina ulja i izocijanate. Povrće bogato glukozinolatima smanjuje rizik od raka i sr-čanih bolesti. Zato je korisno bar jednom nedjeljno ovo povrće imati na trpezi.


50 Funkcionalna budućnost

vojislav vujanović

Stipo Hamulka je posvećen svome gradu i pokušao je da, likovnim jezi-kom, ispiše poemu o njemu. A za-

pravo, pisao je poemu o sopstvenom do-življavanju grada. Svaka slika jeste jedno od osjećanja koje je vezao za doživljava-nje svoga grada. To je velika prednost umjetnika. I drugi Hamulkini sugrađani

od realnoG DO SPIRITUALNOGNad likovnim djelom Stipe Hamulke čije su slike posvećene gradu i rijeci i to je ona interakcija između umjetnika i prostora njegovog obitavanja koja dovodi do plodonosnog stanja koje se ne gubi u magmama tjeskobe, makar se, ponekad, i razilazili u međosobnom sugovorništvu!

Sada su istraživanja usmjerena na do-bijanje sorti brokule sa većim sadrža-jem glukozinolata.Likopin (lycopene) je crveni biljni pi-gment koji je antioksidans iz grupe ka-rotinoida. On ne daje plodovima samo lijepu crvenu boju, nego u tijelu čovje-ka neutrališe slobodne radikale koji oštećuju normalne funkcije ćelije. Do sada je bilo poznato da se on nalazi u paradajzu (crvena boja ploda), a sada je otkriveno da su njime bogati i naran-džasti i crveni grejpfrut, lubenica i tropsko voće guava. Do sada je bilo poznato da likopin spre-čava i liječi neke vrste tumora. Novija istraživanja su pokazala da voće i povr-će bogato ovim sastojkom sprečava i pojavu nekih oboljenja krvnih sudova i srca, prije svega infarkta. Odavno ljudi piju sok paradajza iako nisu poznavali ovu njegovu korisnu osobinu. Sada imaju razloga da ga piju još više. Zbog ovog razloga sada će se početi proizvoditi i prodavati sok od lubenice. Ustanovljeno je da je on bo-gatiji likopinom nego sok paradajza. Ali, naučnici sada nastoje da ople-menjivanjem bilja dobiju nove sorte paradajza koje će imati 10 puta više li-kopina nego dosadašnje, pa će biti toli-ko i ljekovitije.Kod većeg broja biljaka radi se na tome da im se poveća sadržaj bioaktivnih tvari kako bi pomogle u prevenciji i li-ječenju raznih bolesti. Zato je ova vrsta hrane nazvana funkcionalnom, jer po-red uobičajene namjene u ishrani, ima i posebnu funkciju prevencije i liječe-nja bolesti.Ovo su primjeri funkcionalne i stvarno zdrave hrane.

odavno ljudi piju sok paradajza iako nisu poznavali ovu njegovu korisnu osobinu. sada imaju razloga da ga piju još više. Zbog ovog razloga sada će se početi proizvoditi i prodavati sok od lube-nice. ustanovljeno je da je on bogatiji likopi-nom nego sok para-dajza.

nose u sebi ta osjećanja, ali ih nisu u stanju svesti u ono doživljajno žarište iz kojega se rađaju oblici koje on hvata svojom kičicom i prevodi ih u vizualni spektar, prožet jasnom sviješću što je to što ga vezuje za grad. On ga doživljava u njegovim vertikalama, zaoblje-nim krovovima ili minaretima. Ali, punu mjeru svojim emocijama daje u bojenoj ska-li koju je unosio u svoju sliku i gradiranjem

51


priroda u djelima likovnih umjetnika

njihovih intenziteta. I reklo bi se: osnovna tema slikarstva Stipe Hamulke i jeste skala izgradiranih bojenih intenziteta, a da se svi ostali elementi javljaju kao atribucije te bo-jene skale.Uistinu, Stipe Hamulka je, prije svega, sli-kar - kolorista. On boju doživljava kao živi organizam, on je vaja, stišava je do krajnje lirske trasparenicije da bi je, u nekoj dru-goj slici, podigao do dramatike njene do-življajnosti. Ali, ma kojim svojim emoci-jama davao maha, nikada nije iskoračivao iz domena lirskog doživljavanja svoga svijeta.Sve do sada rečeno, uglavnom je vezano za prvi vid pojavljivanja umjetnikova svijeta u slici. Međutim, umjetnikova vezanost za ambijent nije ispoljena samo kroz metafo-

sliKe po svijetuStipe Hamulka, slikar, član Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine (ULUBiH), rođen 1936. godine u Velikoj Kladuši. Završio studij na Pedagoškoj akademiji, smjer likovna umjetnost u Splitu i Zagrebu, u klasi profesora Ante Kaštelančića i Mladena Veže. Imao osam samostalnih i preko devedeset kolektivnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Učesnik mnogih likovnih kolonija i humanitarnih donaci-ja. Slike mu se nalaze u mnogim privatnim kolekcijama i javnim prostorima u 25 zemalja svijeta. Živi i radi u Bihaću.

re njegovog urbanog uređenja. On posje-duje još jednu ljubav koja se manifestira kroz odraze njegovog realnog svijeta u pro-stor virtualnog. I upravo taj aspekt njegove slike mu omogućuje da u svoju sliku uvede još jednog junaka njegovog iskaza. To je - voda. Una. U njenoj prozirnosti odražavaju se vedute grada i, složene u imeginativno jedinstvo sa njenim valovima, dostiže se još viši stepen doživljajnosti, stepen koji bismo nazvali - spiritualnim. Gradske ve-dute u valovitom spektru Une doživljavaju svoju specifičnu transformaciju u kojoj čvrste konture realnog svijeta poprimaju lelujavu svoju ‘stvarnost’ i u toj lelujavosti oblici, u koje su se razvele realne datosti, doživljavaju svoju razuđeniju ekspresiju i Stipe Hamulka stvara upravo onu magičku koprenu, o kojoj smo govorili, oblikuje ‘stvarnost’ u kojoj se amalgamiraju lelujavi tok Une i gradski elementi koji se odraža-vaju u njoj udvostručujući stvarnost u ko-joj se postiže punina iskaza, specifična kompoziciona cjelina koju povezuju, kao da su iz sna došli, blagi lukovi - mosta. Mo-stovi su ona kopula preko koje se realni

svijet prelijeva i imaginarni, ili imaginarni svijet onom realnom omogućuje unutar-nju kondenzaciju.Svemu tome dodatnu dragost dodaje činje-nica da se Stipe Hamulka služi akvarelom!

52 ekološki kalendar


Mustafa ZvizdićKju za zaštićena prirodna područja

Kantonalna javna ustanova za zaštiće-na prirodna područja registrovana je 5. februara 2010. godine i svoj rad

definiše na osnovu planova upravljanja za zaštićena područja. Javna ustanova obuhva-ta sljedeća zaštićena područja: Spomenik prirode „Vrelo Bosne“, Spomenik prirode „Skakavac“ i Zaštićeni pejzaž „Bijambare“. Njeni zadaci su zaštita i očuvanje izvornih prirodnih vrijednosti (geoloških, hidrološ-kih, bioloških) i ambijentalne raznolikosti, kao i obezbjeđivanje nesmetanog odvijanja prirodnih procesa, te nadzor nad provođe-njem uslova i mjera zaštite na zaštićenim područjima.Kako bi skrenula pažnju na prostore kojima upravlja, istakla njihov značaj ne samo za gra-đane Sarajeva, već i mnogo šire, ukazala na njihovu jedinstvenost (vodopad Skakavac je, na primjer, jedan od najvećih u Evropi!), ali takođe i potrebu da se zaštite, KJU za zaštićena područja je osmislila i pokrenula projekat pod nazivom „Partnerski program KJU za zaštiće-na prirodna područja za realizaciju projekata iz oblasti zaštite okoliša u saradnji sa zajedni-com – EKO-KALENDAR 2011“. Partneri, a ujedno i ciljna grupa ovog projekta su bile obrazovne institucije (osnovne i srednje škole, SOS Društveni centar, Sarajevo). Ispred KJU za zaštićena prirodna područja projekat su reali-zirali Šejla Bašić, stručni saradnik za komuni-kaciju s lokalnim stanovništvom i posjetioci-ma, te Mustafa Zvizdić, stručni saradnik za promociju i marketing.

Model ponašanjaCilj projekta je prevashodno bio da se učeni-ci kroz aktivno učešće u obilježavanju zna-čajnih ekoloških datuma educiraju o važno-sti očuvanja prirodne sredine, imaju svijest o njenoj ugroženosti, te usvoje modele po-našanja u prirodi i učestvuju u njenoj zaštiti. Treba spomenuti i medije (elektronske i printane), koji su se odazvali u velikom bro-ju i doprinijeli da ovaj projekat bude vrlo uspješan. Obilježavanje značajnih ekoloških datuma je u javnosti izazvao izniman publi-citet i ukazao na vrlo visok nivo zaintereso-vanosti građana za problematiku zaštite prirode.Nakon obavljenih razgovora sa gotovo svim sarajevskim osnovnim i srednjim školama, kao i SOS Društvenim centrom, određen je plan i program obilježavanja, kao i škole koje će učestvovati. 21. marta, na Svjetski dan šuma, prigodan

ples ZA SUNCEPrimjer kako se kroz aktivno učešće u obilježavanju datuma značajnih za životnu sredinu učenici mogu educirati o važnosti njenog očuvanja i razvijati svijest o ugroženosti prirode

program, koji se sastojao od dva igrokaza i recitala, izveli su učenici OŠ „Vladislav Ska-rić“ iz Sarajeva. Uposlenici KJU za zaštićena prirodna područja su održali predavanje o šumama, tim „plućima planete“, neprocje-njivoj vrijednosti kojom Bosna i Hercegovi-na obiluje. Na predavanju je rečeno da je na Generalnoj skupštini Evropske poljopri-vredne konfederacije 1971. godine odluče-no da se Svjetski dan šuma obilježava na prvi dan proljeća. Učenici su potom izložili

panoe gdje je istaknut značaj šuma za plane-tu, ali takođe i njena ugroženost zbog ljud-skog nemara i bahatosti. 22. marta, na Svjetski dan voda, predstavili su se učenici OŠ „Džemaludin Čaušević“ sa vrlo upečatljivim maskama i recitalom. Kroz neobičan i efektan program uposlenici KJU i učenici su brojnim medijima i posjeti-ocima prezentirali mnogo zabrinjavajućih podataka o pitkoj vodi, preciznije o njenom nedostatku. Naprimjer, 1,1 milijarda ljudi

Dan biološke raznolikosti

Učenici OŠ Vladislav Skarić

obilježavanje značajnih ekoloških datuma je u javnosti izazvao izniman publicitet i ukazao na vrlo visok nivo zainteresovanosti građana za problematiku zaštite prirode.

53


ekološki putopis

U odnosu na njezinu veličinu, Finska ima više vode nego ijedna druga zemlja na svijetu. Ona ima 187 888 jezera veličine preko 5 ari i 22 jezera veličine preko 200 kvadratnih kilometara, od kojih su dva umjetna rezervoara.

nema pristup pitkoj vodi, 2,5 milijardi ljudi nema osnovne sanitarne uslove, 5 miliona ljudi godišnje umre od bolesti izazvane za-gađenom vodom itd. Na kraju manifestacije uposlenici KJU i učenici sa maskama „eko-zvijeri“ izveli su akciju čišćenja Vrela Bosne. 22. maj, Dan planete Zemlje, u već uhoda-nom tandemu obilježili su učenici Prve osnovne škole Ilidža i uposlenici KJU za za-štićena prirodna područja. Povod da se ustanovi ovaj datum je bila ekološka kata-strofa koja se desila 1969. godine u blizini obale Santa Barbara u američkoj državi Ka-lifornija. Tada se u more izlilo na hiljade tona nafte zbog čega je uginuo sav živi svijet u tom zaljevu. Panoima i programom medi-jima i posjetiocima odaslana je vrlo jasna poruka o potrebi da se planeta zaštiti, a kroz diskusije su dogovorene buduće akcije.

Šarenilo detalja3. maja, na Dan sunca, učenici OŠ „Hašim Spahić“ iz Ilijaša su na Bijambarama izveli brižljivo pripremani program, davši manife-staciji svoj lični pečat i originalnost. Zani-mljivo da je akcenat bio na plesu i kroz njega je najbolje predstavljeno Sunce i njegova svijetla paleta, njegov značaj za planetu Ze-mlju i sav život na njoj.Uz aktivnu saradnju i preciznu pripremu, uposlenici KJU za zaštićena prirodna pod-ručja i učenici i nastavnici OŠ „Musa Ćazim Ćatić“ na Vrelu Bosne su obilježili 22. maj, Dan biološke raznolikosti. Smjenjivale su se plesne i pjevačke numere, folklorni elemen-ti, igrokazi i recitali. Posjetioci su uživali u raznovrsnom programu, u šarenilu i bogat-stvu detalja, u inventivnosti koja je stvorila nezaboravan događaj, za uspomenu i dugo sjećanje. A možda je i naizgled suhoparna sintagma „biološka raznolikost“ doprinijela toj čaroliji. Ona i podaci koji za njom dolaze: ukupan broj vrsta na Zemlji kreće se oko 30 miliona, ukupan broj opisanih i kvalificira-nih vrsta 1,1 milion, biljnih 344.000, te mi-kroorganizama 11.200. I na kraju, 5. juni, Svjetski dan zaštite okoli-ša, obilježili su članovi SOS Društvenog cen-tra, Sarajevo. Posebno su bile impresivne akrobatske tačke koje su bez daha ostavljale poslovično brojne posjetioce. U manifesta-ciji je učestvovao i Pokret gorana Kantona Sarajevo koji je predstavio likovnu radioni-cu u kojoj su učešće uzeli svi, „od 7 do 77 godina“. Rezultati su bili izvanredni. Ovaj projekat je polučio više nego dobre re-zultate, u potpunosti je ispunio svoje ciljeve, bio odlično medijski popraćen. Vremenske prilike su bile sklone ovim manifestacijama, čija izuzetna posjećenost govori o potrebi ljudi za ovakvim sadržajima, koji su eduka-tivni i zabavni u isti mah, u savršenom omjeru, moglo bi se reći. I naravno, treba spomenuti entuzijazam učenika, tu pulsira-juću mladost za koju nema nikakvih prepre-ka i kojoj treba samo postaviti cilj, diskretni okvir gdje će ispoljiti svoju ogromnu energi-ju i maštu.

stevo Filipović

Već sam pogled iz aviona na Helsinki, okružen Baltičkim morem, s prelije-pim parkovima punim zelenila, du-

gačkim avenijama i otmenim građevinama, stvara prvi dojam o Finskoj koju ću tek upo-znati. Autoput od Helsinkija do Tamperea, udaljenog 200 km, predstalja remek-djelo građevinarstva. Zaštićen ogradom od zele-nila, s nekim čudesno lijepim visokim pla-vim cvijećem, on prolazi kroz besprijekorno obrađena polja, kroz šume sa crnogoricom i brezama, preko bezbrojnih malih i većih je-zera i otkriva očaravajuću prirodu. Naši do-maćini iz Tamperea, pored stana u gradu, imaju i ljetnikovac s deset dunuma okućnice na jezeru Nasijarvi, udaljenom 30 km od grada.Za vrijeme boravka od preko mjesec dana u Finskoj mnogo sam saznao o toj izuzetno lijepoj zemlji. Mogao bih pisati o klimi, razdoblju godine kada ne nastupa noć... Mogao bih dosta kazati o porijeklu Finaca, o finskoj kuhinji, turističkim atrakcijama, državnom uređenju, istoriji i sticanju neza-visnosti... Mogao bih pisati o industriji,

ZeMlja OSLIKANA U JEZERU

transportu i savršenim prometnim vezama i o mnogo čemu drugo. Mogao bih, kako rekoh, pisati o mnogim znamenitostima u Finskoj, ali sam se s razlogom opredijelio na temeljitije opisivanje finskih voda. Nai-me, rođen sam i ranu sam mladost proveo na sastavima triju rijeka i voda me je od kako znam za sebe, oduševljavala kao ele-menat, kao prirodni fenomen. U odnosu na njezinu veličinu, Finska ima više vode nego ijedna druga zemlja na svijetu. Ona ima 187 888 jezera veličine preko 5 ari i 22 jezera veličine preko 200 kvadratnih kilo-metara, od kojih su dva umjetna rezervoa-ra. Dakle, Finska ima ukupno 187 910 jeze-ra. Podatak je nevjerojatan, brojka je za Riplija. Uzeta je iz knjige Fakta o Finskoj, izdane 1993.god. u Helsinkiju. Četvrto po veličini jezero u Evropi je finsko jezero Sa-imma, veličine 4400 kvadratnih kilometa-ra. Ono formira veličanstven mozaik sači-njen od vode, stijena, šume i polja u jugoistočnom dijelu zemlje. Ostala jezera od preko 1000 kvadratnih kilometara su Paijaune i Nari. Prosječna dubina jezera je 7 metara, a najveća izmjerena dubina je 95 metara. U mnogim mjestima još uvijek lo-


54 ekološki putopis planinarski kutak

kalno stanovništvo i vlasnici ljetnikovaca piju vodu iz hladnih i čistih jezera. Najduža je rijeka jedinstvena Kemijaki, duga 552 kilometra. Te prelijepe vode Finske pred-stavljaju habitat za mnoge vrste riba i rako-va. Samo u regiji Tamperea ima 40 vrsta riba i dvije vrste rakova. Ribolovna sezona počinje u maju, nakon topljenja snijega i leda i traje do kraja novembra. Najpoznati-ja vrsta ribe je zender koji dostiže težinu do 12 kg. Finska bih jezera uključio na popis Deset mjesta koja treba vidjeti prije nego što umrete. Premda sam mnogo čitao o Finskoj prije nego što sam pošao u ovu po-sjetu, ništa me nije moglo pripremiti na veličanstvene prizore koji doslovice oduzi-maju dah. Neopisivi su prizori bijelih breza koji uranjaju u crnogoričnu šumu, a sve se to odražava u vodama jezera kao u nekim divovskim ogledalima. Mnogo je prizora koji plijene pažnju i koji su jedinstveni po svojoj ljepoti. Ono što svaki posjetitelj i tu-rist mora zapaziti na ovim prostorima je veoma visok, gotovo religijski izgrađen, osjećaj za zaštitu okoliša. Dok sam šetao ulicama Tamperea, vidio sam kako su ko-njima koji vuku fijakere s turistima prika-čene povelike torbe ispod repova, koje spriječavaju da nečistoća padne na ulicu. Danima sam se kretao svuda po Finskoj, putovao vozom, autobusom, kolima, mo-tornim čamcem-gliserom, a najviše sam vremena provodio u mom kajaku, jedno-sjedu za mirne vode. Nikada, bilo na ko-pnu, moru ili jezerima, nisam vidio bilo kakve otpatke. Bio sam stalno u prilici us-poređivati čistoću njihovih šuma, polja, ri-jeka i jezera s našima. Tu sam besprijekor-nu ljepotu okoliša do kraja spoznao tek kada nam je naša domaćica objasnila da se na jezeru Nasijarvi, pored koga se nalazi njihov ljetnikovac u kome smo proveli naj-više vremena, ne smije oprati ni džepna maramica, osim na za to određenom mje-stu i s posebnim deterdžentom, a tako je i na ostalim jezerima. Kada se avion s piste aerodroma u Helsinkiju uzdigao u plavo nebo, pogledao sam još jednom veličan-stven prizor, kako Baltičko more grli preli-jepi grad. Finsku sam napustio u avgustu 2006. godine, ali tada još nisam shvaćao da Finska nikada neće napustiti mene.

četvrto po veličini jeze-ro u evropi je finsko jezero saimma, veličine 4400 kvadratnih kilo-metara. ono formira veličanstven mozaik sačinjen od vode, stije-na, šume i polja u jugoi-stočnom dijelu zemlje.

voZoM U PEĆINUFoto: E. Joldaš - Prijatelji Sarajeva na Bijambarama

Dvadeset članova Društva prijatelja grada Sarajeva posjetili su Bijam-barsku pećinu do čijeg su ulaza sti-

gli ekološkim vozom što saobraća unutar ovog zaštićenog prirodnog područja. O utiscima sa te posjete pisao nam je vođa puta Adil Šteković - Šteka.Svi su posebno bili fascinirani velikom pe-ćinskom dvoranom sa izuzetno bogatim pećinskim nakitom, ali i pomalo ljuti vi-

djevši da su nesavjesni posjetioci oštetili pojedine dijelove dvorane.Naš saradnik i dugogodišnji planinar opi-sao je i “muzičku dvoranu” koja je naziv dobila po tome što je izuzetno akustična i veoma prostrana.“Trebalo bi mnogo više entuzijazma da se posjete kraška podzemlja koja otkrivaju po-seban svijet i egzotiku koju je teško zamisliti prije nego se vidi”, sugeriše na kraju.

oBiljeŽen vrH VITREUŠE

Foto: S. Kliko - Izvanredan pogled na bosansko gorje

Članovi komisije za visokogorsko planinarstvo kluba Prijatelji pri-rode iz Jajca S. Kliko, H. Dogan i F.

Nešust uspeli su se na vrh Vitreuše (1919 m/nv) i postavili tablu sa potrebnim po-dacima. Sa ovog vrha pruža se veličan-stven pogled na reon Vrbasa i okolno

gorje. Izlazak u brda iskoristili su i za us-pon na vrh Zec planine (Smiljeva kosa) i na Šćit (1949m/nv). Riječ je o manje posjećenim bosansko-hercegovačkim planinama čije obilježa-vanje će ovaj planinarski klub nastaviti i u narednom periodu.

55


otrov na vratima košnice

alija dolovac

U nastojanjima da se žele povećati prinosi za sve veće prehranjivanje rastućeg broja stanovnika na Zem-

lji, uvode se ubrzano i genetski modificira-ne kulture u poljoprivredi.

Kolaps PČELADa li je počelo poslednje „otkucavanje“ sata za život na Zemlji?

Genetskim inženjeringom se biljke i životi-nje modificiranim genetskim kodom cilja-nog organizma ubrizgavanjem vektorskih virusa žele postići neki ciljevi. Međutim, na taj se način mijenja njegov gen, što zadire u ne predviđeni ishod molekularne biologije.Velike plantaže određenih monokultura biljaka daju isključivo monoflorni nektar i polen.Organizam pčele je vijekovima navikao na raznovrsnu ishranu, pa GMO hrana posta-je kobna za pčele, naročito u zimskoj pre-hrani, što dovodi do tzv. KOLAPSA – ma-sovnog izumiranja pčela.Problemi sa kolapsom pčela uglavnom su u industrijski najrazvijenijim zemljama. Od 2006. godine pa na ovamo, prvo su na-stali u američkoj saveznoj državi Pensilva-niji, zatim Kaliforniji, ostalim američkim zemljama, Kanadi, Velikoj Britaniji, Fran-cuskoj, Njemačkoj, Italiji i poslije incidenta u nuklearnoj elektrani Krško i u Sloveniji.U SAD postoje nepregledne plantaže bade-ma, uljane repice, kukuruza i slično, ili oko 130 vrsta kultura, koje ovise o oprašivanju pčela.Za pčele su ipak najopasniji uzročnik ugi-banja PESTICIDI, kojima se plantaže mo-nokulturnih biljaka prskaju iz aviona.

Metabolizam pčela nije u stanju prilagoditi se upotrebama raznih zaštitnih sredstava u poljoprivredi.U Bosni i Hercegovini i drugim industrij-ski manje razvijenijim zemljama u svijetu, problema sa masovnim izumiranjem pčela ipak nema. Tako je smrtnost sporadična, manje-više što naši pčelari nisu dovoljno educirani, ne obavljaju neke poslove na vrijeme, klima se mijenja, pa pčele i u paš-nom periodu radi naglih dužih zahlađenja mogu stradati od gladi, da ne mijenjaju stare matice na vrijeme, da sebično izvrca-ju veću količinu meda, prehranjivanje pče-la obavljaju u kasnu jesen i slično, pa se tako gubitci kreću oko desetak posto.Sigurno je, da Varroa destruktor i mobilni telefoni ne utječu na KOLAPS, kao što se ranije mislilo.

ZaključakKOLAPS pčela nije bolest, nego nasilna smrt – svjesno žrtvovanje pčela za postiza-nje „viših“ ciljeva, farmeri za postizanje vi-sokih prinosa oprašivanjem – boljom oplodnjom, ili u naučne svrhe.Farmeri sami nabavljaju čitave konvoje pune košnica pčela iz Australije, koje nisu oboljele od Varroe.Radi navedenog, iluzorno je tragati za lije-kovima protiv kolapsa.Bolesti pčela su sasvim druga tema.

Organizam pčele je vijekovima navikao na raznovrsnu ishranu, pa GMO hrana postaje kobna za pčele, naročito u zimskoj prehrani, što dovodi do tzv. KOLAPSA - masovnog izumira-nja pčela.

planinarski kutak

Kolaps pčela

Pčela i cvijet Pčela sa elektronskim mikročipom

problemi sa kolapsom pčela uglavnom su u indu-strijski najrazvijenijim zemljama. od 2006. godi-ne pa na ovamo, prvo su nastali u američkoj save-znoj državi pensilvaniji, zatim Kaliforniji, ostalim američkim zemljama, Kanadi, velikoj Britaniji, Francuskoj, njemačkoj, italiji i poslije incidenta u nuklearnoj elektrani Krško i u sloveniji.


56 aktivnosti nevladinih organizacija

FONDEKO u saradnji sa Bosnalijekom Sarajevo realizira projekat “Čovjek je čovjeku životna sredina” na području

Kantona Sarajevo. Osnovni cilj projekta je izgradnja ekološke svijesti i bolja ekološka kultura učenika. Projekat se provodi kroz radionice u četiri škole: OŠ “Mehmed beg Kapetanović Ljubušak”, OŠ “Zajko Delić”, OŠ “Vrhbosna” OŠ “Pofalići”.

učenje o čovjeKu I ŽIVOTNOJ SREDINI

emina Šabanović, dipl. ing. maš.

U namjeri da se ostva re humanitarni i pleme niti ciljevi za zaštitu od sva-kodnevno prisutne civilizacijske

devastacije barem dijelova prirodnih cjeli-na i ambijentalnih vrijednosti kulturnog i graditeljskog naslijeđa padina Bjelašnice, Igmana, Treskavice i kanjona Rakitnice (i Visočice), osnovna je Fondacija „pro-BI-TR-a“. Operativni rad Fondacije usmjeren je na interesovan je i djelovanje zaštite graditelj-skog naslijeđa, tradicionalne gradnje, kao i revitalizacije i re konstrukcije naše baštine koja je u toku rat nih dešavanja na ovim prostorima gotovo do temelja uništena. U tom smislu i zaštita preostalih ali naža-lost devastiranih naselja predstavljali su osnov sveukupnog djelovanja Fondacije. Na tim os novama, Fondacija je dizala svoj glas i upo zoravala na ponašanja i djelova-nja u prosto ru koja su suprotna sa etičkim, kulturnim i ekološkim normama ponaša-nja u prirodi.Fondacija je i upozoravala i apelovala na bemis lenost graditeljskih aktivnosti u dije-lu izgradn je kao što su Dom lutrije BiH na obali vododo toka rijeke Bijela, na devasti-ranje prirode, graditeljski grandioznih objekata na olimpi jskoj planini Bjelašnici, kao i na ponašanje oko izgradnje šumskog puta Dubočani u kanjonu rijeke Rakitnice.Na polju zaštite i revitalizacije fenomeno-logije tradicionalne gradnje arhitekture bosanske kuće Fondacija je svojim djelova-njem uticala na poštivanje iste kod obnove i izgradnje ob jekata novih vlasnika naroči-to u selu Ledići.Selo je postalo predmetom posebnog interes ovanja Fondacije zbog njegovog izu-zetnog prirodnog i kulturno- historijskog bogatstva u cjelini.

FondaCija DIŽE GLASMeđu onima što se bore protiv ugrožavanja prirodne i kulturne baštine je i “pro-BITR-a” posebno fokusirana na Bjelašnicu, Igman, Treskavicu i kanjon Rakitnice

Jedan od projekata na koji je Fondacija „pro-BITR-a“ ponosna je knjiga „Planinar-sko-turistički vodič po planinama oko Sa-rajeva“ na bosanskom i engleskom jeziku.Ekološkim obrazovanjem i podizanjem svijesti o značaju zaštite okoliša Fondacija „pro-BITR-a“ aktivnosti je usmjeravala kroz: • Obilježavanje datuma vezanih za zaštitu životne sredine: Međunarodni dan planete zemlje, Dan zaštite životne sredi ne, Svjet-ski dan voda; • Podsticanje aktivnog učešća javnos ti u do-nošenju odluka vezanih za životnu sredinu; • Organizacija „Škole u prirodi“ – kreativ-ne radionice tokom boravka u prirodi uz korištenje edukativnog materi jala; • Promocija volonterizma i saradnja sa drugim nevladinim organizacijama; • Eko-turizam, valorizacija i promocija eko-loških vrijednosti kao turističkog po tencijala;

• Kontinuirana afirmacija i edukacija zašti-te okoliša kao esencijalnih i egzistenci-jalnih potreba svake osobe pojedinačno ali i bitan segment kulture življenja današnji-ce i sutrašnjice; • Promocija edukacijsko-komunika tivnog okvira za razvijanje sklada u sebi, sa dru-gim ljudima i prirodom; • Saradnja s drugim nevladinim or-ganizacijama i institucijama i realizacija partnerskih odnosa.

Obilježavanje deset godina aktivnog djelo-vanja Fondacije desilo se na Husremovcu 11.juna 2011.godine. Oko 150 prijatelja Fondacije okupili su se uživajući u vrelima Senabot, Zbišće i Husrevbegovim vrelima.U 2011.godini Fondacija je realizovala prvu fazu projekta “Zaštita izvora Zbišće” finansiranog od Fonda za okoliš Federacije Bosne i Hercegovine.

Kod formiranja određene ličnosti značajnu ulogu ima znanje, običaji, navike, vjerova-nje i određeni stavovi koji bi trebali utjeca-ti na ponašanje određene osobe, njenog individualnog sklopa, njenog životnog sta-va, njenog socijalnog bića i njenog pozitiv-nog uklapanja u životne tokove. Sve ovo doprinosi održavanju i razvoju zdravog društva.

projekti

Okupljanje u prirodi

57


učenje o prirodi

sakib Kliko

Ideja Botaničke bašte „Humljanka“ se počela ostvarivati 2009. godine. U po-četku se više bazirala na izgradnji in-

frastrukture bašte (staze, podizanje parcela i kamenjara, izrada klupa i sjenica, tvrdo ograđivanje bašte), a nešto manje intenziv-no na unošenju bilja u baštu. Ipak, u pro-ljeće 2011. godine u bašti se našlo preko 200 biljaka sa planina BiH, od toga dvade-setak endema i isto tako glacijalnih relika-ta. Bašta je locirana na padinama Hum planine, 2 km jugoistočno od Jajca. Prema sjeverozapadu Hum prelazi u visoku površ Podhuma, koja se prema zapadu spušta do Vrbasa. Na Podhumu, zaseok Klike, je loci-rana Botanička bašta „Humljanka“. Nešto prije osnivanja ove bašte, klub „Prijatelji prirode“ iz Jajca je započeo aktivnosti oko uspostave ekološko-pokazne staze koja bi obilazila zanimljive lokalitete Podhuma i završavala ispod humskih stijena Orlovača. Staza je obilježena standardnim planinar-skim markacijama, iskrčena je uz Prisoje do stijena. Ova staza polazi iz Botaničke bašte, prolazi kroz selo Podhum i na lokali-tetu Dropnja kroz listopadnu šumu skreće do špilje – Antina pećina. Na ovom potezu se obilaznik susreće sa šumskom zajedni-com bjelogorice, zajednicom planinskih

BudiMo prijatelji BAŠTENa padinama Huma moguće je vidjeti bogatstvo flore bosanskohercegovačkih planina

pašnjaka i zajednicom koja obitava u sjeni (ulaz u Pećinu). Pećina nije istražena, a svakako je vrijedna posjete. Od Antine pe-ćine staza vodi rubom bjelogorične šume (gaj) i planinskih livada do stijene iz koje izvire potok Raševik. Lokalni naziv je Špi-lja. Ovdje se upoznaje zajednica koja egzi-stira uz vodotoke i vlažna mjesta. Dalje se ide pedesetak metara uz periodični potok koji opet nudi posebnu zajednicu bilja. Na-kon kraćeg vremena se stiže do mjesta gdje se na malom prostoru mogu vidjeti zajed-nica bare, smrčeve šume, brezove šume i planinskog pašnjaka. Nedugo staza zalazi u prostor Prisoje (južne padine Huma), gdje se sreću zajednica šikara, sipina i pu-kotine u stijenama. Posebno su zanimljivi punktovi na kamenitim kukovima, Mali Princ i Krčanski kamen, kako za botaniča-re tako i sa geomorfološkog gledišta, a i estetskog. EPS završava pod liticama Malih Orlovača koja je prirodna botanička bašta. Pored niza raznovrsnih vrsta i rodova, jed-nu pored druge ćemo sresti dvije endemič-ke biljke: oštriku i blijedo žutu mlađu čiji je ovo locus clasicus (mjesto otkrića i opisa). Bašta je uspostavljena i svoje postojanje bazira na sljedećim ciljevima: · Uvid u bogatstvo flore planina BiH na jed-nom mjestu,· Skretanje pažnje na rijetko i ugroženo bi-

lje BiH i njegova zaštita, kao i na ljekovito i jestivo bilje,· Buđenje svijesti i interesovanja kod mla-dih ljudi za zaštitu i unapređenje čovjekove okoline,· Pružanje pomoći pri naučnim istraživa-njima iz oblasti botanike i drugih grana biologije. Sa ciljem skretanja pažnje na rad Botanič-ke bašte kao i ostvarivanje ciljeva, Bašta je osmislila cjelosedmičnu aktivnost povo-dom Dana planete Zemlje koji je zvanično i dan Botaničke bašte „Humljanka“. Poslije dvije godine postojanja Bašta je ustanovila posebno pismeno priznanje PRIJATELJ PRIRODE, a uručivalo bi se na Dan planete Zemlje. Prijetelj Bašte može postati svako lice, ustanova ili udruženje koje pomogne razvoj bašte, a ta pomoć se ogleda kao: fi-nansijska pomoć, unošenje živog bilja u baštu, darivanje stručne literature, afirma-tivno pisanje o Bašti, dobrovoljni fizički rad (odstranjivanje korova, uređenje sta-za u Bašti i na Ekološko–pokaznoj stazi, izrada putokaza i info tabli i sl.), materi-jalna pomoć (kancelarijski materijal, hu-mus, materijal za klupe i putokaze), or-ganizovanje masovnih posjeta Bašti, učešće u botaničkim ekskurzijama, stručni rad u Bašti na identifikaciji unesenog bilja i njegovo unošenje u katalog.

Svileni dubac (Vincetoxicum hirundinaria Medicus)

Blijedo žuta mlađa (Corydalis ochroleca) Merinka (Moehringia muscosa) Detalji bašte


58

Program nastoji da adresira slabo upravljanje u oblasti ekonomije i slabu infrastruk-turu vodosnabdijevanja, radeći sa nosiocima dužnosti kao pružaocima usluga, na jednoj strani, i nosiocima prava kao direktnim korisnici-ma, na drugoj strani

voda u fokusu milenijumskog razvoja

amel jakupović;Haris Fejzibegović;igor palandžićundp

Poslije velikih ratnih razaranja u perio-du od 1992. do 1995. godine i velike međunarodne podrške usmjerene ka

obnovi i rekonstrukciji, BiH se našla na pre-kretnici između ekonomske, socijalne i poli-tičke zavisnosti, sa jedne, i samoodrživosti i vlastite odgovornosti za razvoj sa druge strane. Nepobitna je činjenica da je među-narodna pomoć Bosni i Hercegovini iz godi-ne u godinu sve manja, i da će se ta tenden-cija nastaviti i u periodu koji je pred nama.Proces pristupanja Evropskoj uniji pruža mogućnost da građani BiH dođu u poziciju da mogu za sebe osigurati isti ekonomski prosperitet i socijalna prava u kojima uživa-ju i ostali Evropljani. Najbrži način ostvari-vanja ovih ciljeva je djelovanje ka postizanju osam Milenijumskih razvojnih ciljeva (engl. Millenium Development Goals - MDG), što bi pružilo snažan okvir za defini-ranje dugoročnih strateških prioriteta BiH i postavilo parametre za ocjenjivanje posti-gnutog napretka. Vodosnabdijevanje i kvalitet vode pred-stavljaju gorući problem i po svim analiza-ma, nalazi se u vrhu prioriteta sa kojima se Bosna i Hercegovina u budućnosti mora pozabaviti. U tom kontekstu, aktivnosti kojima se bavi MDG-F program Demo-kratske ekonomske uprave vodosnabdije-vanjem, predstavljaju značajan alat u borbi ka postizanju već spomenutih Milenijum-skih razvojnih ciljeva. Program zajednički implementiraju UNDP i UNICEF, u par-tnerstvu sa Ministarstvom spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstvom civilnih poslova BiH, Federalnim ministar-stvom poljoprivrede, vodoprivrede i šu-marstva, Ministarstvom poljoprivrede, šu-marstva i vodoprivrede RS, Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike, Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite RS, partnerskim opštinama i njihovim vo-dovodnim/komunalnim preduzećima, te organizacijama civilnog društva. Program nastoji da adresira slabo upravljanje u oblasti ekonomije i slabu infrastrukturu vodosnabdijevanja, radeći sa nosiocima dužnosti kao pružaocima usluga, na jednoj strani, i nosiocima prava kao direktnim korisnicima, na drugoj strani. Specifično gledano, ciljevi programa će rezultirati u

prinCip PRAVIČNOSTIVodosnabdijevanje i kvalitet vode predstavljaju gorući problem i po svim analizama, nalazi se u vrhu prioriteta sa kojima se Bosna i Hercegovina u budućnosti mora pozabaviti

povećanoj uključenosti građana u partici-patornoj opštinskoj upravi po pitanju pri-stupa vodosnabdijevanju i poboljšanoj up-ravi na polju ekonomije u vodovodnim/komunalnim preduzećima u cilju pružanja boljih usluga građanima u partnerskim opštinama, te ojačanom kapacitetu vlasti u kreiranju politika i planiranju resursa u ci-lju ujednačenog pružanja usluga u sektoru voda.

studije, planovi, zadaciU kontekstu priče o glavnom cilju Mileni-jumskih razvojnih ciljeva, smanjenju siro-maštva, može se reći da MDG-F DEG pro-

gram svojim aktivnostima, radeći direktno na Cilju 7 MRC-a: “Postizanje održivosti okoliša”, umnogome potpomaže naporima ka njegovom postizanju. Inače, jedan od osnovnih zadataka ovog Cilja je da se do 2015. godine prepolovi broj ljudi kojima nije dostupno pouzdano snabdijevanje vo-dom. Težište za BiH je na iznenađujuće vi-sokom procentu domova koji nemaju pri-stup javnom snabdijevanju vodom i kanalizacijskom sistemu. Rješavanje ovog pitanja predstavlja dugoročan izazov i za-htijeva dodatna ulaganja u infrastrukturu. Imajući u vidu specifičnosti po pitanju pro-blematike vodosnabdijevanja u Bosni i Hercegovini, pri čemu se prevashodno mi-sli na neujednačenost zakonske regulative, kako po pitanju upravljanja vodama, tako i vlasničke strukture u vodovodnim/komu-nalnim preduzećima, UNDP je u skladu sa sugestijama zasnovanim na realnim pro-cjenama od strane partnera na implemen-taciji iz oba entiteta uradio završnu procje-

Foto: E. Joldaš - Osvježenje vodom u Sarajevu


59Zelena biblioteka

nu u 22 opštine u Bosni i Hercegovini. Poštujući rezultate procjena, ali i spremno-sti opština na učešće u ovakvom programu (koje uključuje i sufinansiranje određenih aktivnosti) odabrano je 13 partnerskih op-ština. Nakon što je urađena Generalna analiza vodosnabdijevanja i njegove funk-cije humanog razvoja u Bosni i Hercegovi-ni (Analiza SVS), pristupilo se izradi stra-teških dokumenata u partnerskim opštinama, koji će služiti kao jasan pokaza-telj u kojem smjeru treba ići kada je rješa-vanje problema pristupa vodi u pitanju. Izrađene su studije vodosnabdijevanja, koje su uključivale pregled trenutne situa-cije po opštinama, master plan, plan prio-ritetnih investicijskih mjera iz oblasti vo-dosnabdijevanja za period od 10 godina, te studiju izvodljivosti za plan prioritetnih investicijskih mjera. Nakon odabira priori-tetnih projekata, definisanih kroz pome-nutu Studiju, pristupilo se realizaciji tih projekata. Vrijednost investicija je preko 1.000.000 američkih dolara.

socijalni pristupInače, radi se o doista širokom spektru ak-tivnosti, i različitim projektima, počev od zaštite izvorišta, detekcije kvarova i slično, pa sve do ugradnje filterskih postrojenja, instaliranja telemetrijskih sistema za da-ljinsko praćenje, zamjene dotrajalih vodo-vodnih cijevi i priključivanja povratničkih naselja na sisteme vodosnabdijevanja. Pro-cjenjuje se da je direktnu korist ovim pro-jektom do sada ostvarilo 11.707 domaćin-stava (od čega preko 200 povratničkih) i oko 50.000 korisnika. S druge strane, UNICEF je u kontekstu spro-vođenja Strategije socijalne inkluzije u BiH, dao akcent na osiguranje uključivanja svih građana, a posebno najugroženijih grupa, u razvoj socijalne zaštite, prevashodno u kon-tekstu problematike vodosnabdijevanja i njegovog uticaja na lokalne zajednice. Cilj je bio ojačati uključivanje građana u participa-tivne opštinske upravne odbore koji se bave pristupom vodi, naročito u pogledu njenog socijalnog aspekta, kao i ojačati kapacitete vlasti ka boljoj politici u oblasti vodosnabdi-jevanja i pravičnijem planiranju vodnih re-sursa u oblasti pružanja usluga, opet naroči-to u pogledu socijalnog aspekta. Istovremeno se pokušava spriječiti kršenja ljudskih prava kroz jačanje kapaciteta no-silaca tih prava, omogućavajući im da ra-zumiju i zahtjevaju svoja prava, kao i kroz jačanje kapaciteta nosioca dužnosti da po-štuju, štite i ispunjavaju ljudska prava. Kroz ove aktivnosti, na projektu je bilo uključeno 13 škola, sa nekoliko stotina dje-vojčica i dječaka.Trenutni pokazatelji govore da je MDG-F DEG program na dobrom putu da ostvari sve zacrtane ciljeve, te da će konačni rezul-tati implementacije direktno pomoći po-stizanju relevantnog Milenijumskog ra-zvojnog cilja.

Knjiga autora Maria Zovke, na jez-grovit i nesvakidašnji način gleda-jući iz kuta praktičara koji se izrav-

no bavi aktualnim pitanjima zaštite okoliša, po prvi put na jednom mjestu obrađuje cjelovitu problematiku zaštite okoliša u normi i praksi s prikazom pojedi-nih, do sada uspješno primijenjenih rješe-nja. Pri tome autor smjelo otvara i neke, do sada tek u usko stručnim krugovima obra-đivane teme od prognoza razvoja automo-bila na elektro pogon, preko utjecaja iz-gradnje vjetroelektrana na ptice do korištenja obnovljivih izvora energije i ko-generacije. U nastojanju da odgovori na pitanje: Zaštita okoliša - luksuz ili potre-ba?, pitanje koje još uvijek muči domaće investitore, autor nudi interesantno rješe-

upuĆenost NA ISKUSTVAZaštita okoliša – pogled iz prakse snažno zagovara koncept očuvanja i zaštite čistog okoliša odnosno zaštitu „svega onog što nismo mi“ kako autor parafrazira poznatu Einsteinovu misao “Okoliš je sve ono što nisam ja“

nje kojim bi se sa investitora (operatera) skinuli troškovi same izrade okolišnih do-kumenata (planova aktivnosti) s ciljem njegovog usmjeravanja na ulaganja u stvarna okolišna poboljšanja u samoj prak-si poput izgradnje separatora, filtra i sl. Pri tome autor dobro uočava mogućnost da se za ovu namjenu iskoriste sredstva iz europ-skih okolišnih fondova koja se i sama nude, ali ih domaća struka još uvijek nedovoljno poznaje i još manje koristi. Knjiga Zaštita okoliša – pogled iz prakse strukturirana je kroz osam međusobno povezanih cjelina i niza do sada objavljenih i neobjavljenih stručnih članka kroz koje je vrlo sažeto izložena kompleksna problematika od za-štite zraka, vode, tla, preko buke i zbrinja-vanja otpada do korištenja obnovljivih izvora energije. Recenzent, prof. dr. sc. Ne-venko Herceg između ostaloga piše:“Autor vrlo odmjereno i do kraja profesi-onalno pristupa svakoj od navedenih tema stalno naglašavajući kako je zašti-ta sastavnica okoliša i uspostava održi-vog razvoja dug i složen proces koji u prvom redu polazi od pojedinca, ali pro-ces koji nema alternativu. Naravno, pri tome autor ne zagovara apsolutnu zašti-tu koja bi zaustavila gospodarski razvoj nego poziva pravnu državu da „natjera“ zagađivače na poštivanje propisa utirući tako put održivom razvoju.“Vrijednost knjige svakako je i njezina upu-ćenost na pozitivna iskustva iz svijeta, po-sebice iz Europske Unije, što uočava drugi recenzent, doc. dr. sc. Gordan Prskalo isti-čući kako je autor između ostaloga nagla-sak stavio i na problematiku zakonske re-gulative, zbog čega se „ova knjiga može smatrati i vrijednim pregledom postoje-ćih zakonskih rješenja te odgovarajućih propisa i pravilnika koji se trenutno ko-riste kod nas, u EU i svijetu“. U svakom slučaju knjiga Zaštita okoliša – pogled iz prakse predstavlja dobitak ne samo za do-maći sektor okoliša nego i za širi krug kori-snika kojem zaštita okoliša nije uže struč-no i profesionalno usmjerenje, ali kojem je stalo do naše zajedničke budućnosti. Dobi-tak je to i za redakciju „Fondeko svijeta“, sa kojom Mario Zovko aktivno surađuje.

U nastojanju da odgovori na pitanje: Zaštita okoliša - luksuz ili potreba?, pitanje koje još uvijek muči domaće investitore, autor nudi interesantno rješe-nje kojim bi se sa investitora (operatera) skinuli troškovi same izrade okolišnih dokume-nata (planova aktivnosti) s ciljem njegovog usmjeravanja na ulaganja u stvarna okolišna poboljšanja u samoj praksi poput izgradnje separatora, filtra i sl.

produŽeno CVJETANJEKada se tretira sintetičkom verzijom biljnog hormona citokinina biljka se sporije suši

Svakom bude žao kada cvijeće u saksiji ili rezano cvijeće u vazi traje kratko, pa brzo uvene. Pronađen je način kako se

cvijeće može održati svježim dvostruko duže. Kako izvještava časopis Agricultural Research izvještava, američki naučnici su proučavali šta utiče na starenje i venjenje cvjetova, koji geni to regulišu. Ustanovljeno je da biljke izlučuju etilen koji ubrzava stare-nje. Na osnovu toga napravili su gensku ma-nipulaciju kojom se proizvodi manje etilena, pa se starenje i venjenje cvjetova usporava. Za tu svrhu proizveden je komercijalni pre-parat tidiazuron (TDZ), derivat ureje. On je sintetička verzija biljnog hormona citokini-na kojim se prskaju biljke u fazi cvjetanja. Za prskanje se TDZ rastvara u vodi u kon-centraciji 5-10 ppm (dijelova na milion). Rezultat toga je da i listovi i cvjetovi ostaju svježi mjesec dana duže, pa i više.Ovaj tretman nema nikakvih nepoželjnih posljedica po okolinu. Treba naglasiti da se ureja ili karbamid koristi u poljoprivredi kao mineralno đubrivo za ishranu svih usjeva.Ovaj preparat, kada se u višim koncentracija-ma prska po zrelim biljkama pamuka, pona-ša se kao defolijant, tj. suši listove, pa omogu-ćava lakšu žetvu pamuka kombajnima.Sada se proučava zašto ovaj preparat djeluje na neke vrste cvijeće, a na neke ne. Primjena ovog preparata doprinijeće da cijeće u na-šim stanovima i vrtovima traje duže i izgle-da ljepše. (T.Š.)

Prenj planina nije Visok grad je vila, Sijelo je bogova Drevnih bogumila: Još vrijeme brazde Po čelu mu ore; U njem se žestoko Dobro i zlo bore. Prenj planina nije, Divova je kuća, Kojom bitka bjesni Sve veća i ljuća: Rat naših vrlina S našim porocima, Borba u još divljim Barbarskim grudima.

Po izboru Slobodana Žalice

Prenj I Prenj stoji. -- Sav je Od jednog komada; Krvav je kad sunce U maglu zapada; U jesenje dane Kao žuć se žuti, Grozan kad prozbori, Strašan kada šuti. Prenj planina nije, Žrtvovni je kamen Što čeka da sveti Očisti ga plamen, I Bijeli Svećenik K njemu jednom stigne, Pa k zvijezdama i Suncu Sebe i nas digne.

Vladimir Nazor (1943.)

60


tragom otkrićaekologija duše

Foto: S. Žalica - Osobac (2026 m), jugozapadna strana, u Prenju

spoznaja odgovornostiSvijet kakav poznajemo polako počinje ne-stajati. Način na koji čovjek 21. stoljeća misli o sebi i djeluje jednosmjerno je kretanje u smjeru katastrofe i kolapsa čitave biosfere.Kako bi bio spreman za izazove nove epohe koja se nazire na horizontu pred čovjeka se postavlja zahtjevna ontološka i spoznajna zadaća- Ona se satoji u promišljanju pita-nja “Tko je čovjek?” i “Koje je njegovo mje-sto u svijetu?” Kad ontološki i spoznajni imperativi budu zadovoljeni moguća je i etička i civlizacijska obnoviteljska zadaća. Smjer u kojem treba krenuti je spoznaja ljudske odgovornosti, a neprocjenljivi do-prinos daje jedno relativno novo područje razmišljanja i rješevanja problema koji se tiču života. Put kojim treba krenuti nije la-gan, međutim promjena smjera jedina je mogućnost održive budućnosti za čovjeka, živa bića i okoliš.

Igor Lukić 1. gimnazija Zagreb (Hrvatska)"Čovjek na prijelomu epoha i održiva budućnost"

susreti različitostiGlobalizacija je složen i proturječan proces izgradnje svijeta kao cjeline stvaranjem globalnih institucionalnih struktura i glo-balnih kulturnih oblika. Očituje se kao gospodarsko-tržišno, socijalno, demokrat-sko, ali i moralno ujedinjenje svijeta oko nekih središnjih humanističkih vrijednosti bitnih za održiv razvoj čovječanstva i živo-ta u cjelini.Koncept integrativne bioetike kao pluri-perspektivističkog i interdisciplinarnog područja nastoji integrirati filozofski i znanstveni multidisciplinarni pristup etici života s različitim njezinim kulturno-civi-lizacijskim dimenzijama. Na tragu tog koncepta integrativnu bioetiku određuje se kao otvoreno područje susreta i dijaloga različitih znanosti, djelatnosti, svjetona-zornih i kulturnih perspektiva, u kojima se promišljaju etička pitanja života u cjelini i u globalnom kontekstu. Tako shvaćena, in-tegrativna bioetika se, uz projekt svjetskog ethosa nadaje kao komplementarni model za novu etiku globalizacije.

Mislav Kukoč, Filozofski fakultet u Splitu (Hrvatska)

"Integrativna bioetika kao etika globalizacije"

pitanje opstankaPremda rezultati znanstvenih dostignuća primarno tendiraju ka progresu i ostvare-nju najviših ljudskih vrijednosti, oni u isti mah mogu imati negativne pa i katastro-falne posljedice. Utilitarističkim i redukci-

Ko upravlja SVIJETOMIzgleda da čovjek živi opasni zaborav sebe, da gubi sposobnost da ozbiljuje puninu svoje ljudskosti i da se punoljetno brine o svom dostojanstvu

onističkim rezoniranjem znanstvenika može biti doveden u pitanje opstanak ljud-ske vrste i same planete. Postojeće, pretež-no, heteronomne zabrane, iako potrebne, nisu dovoljne ukoliko kod samih znanstve-nika ne bude razvijana svijest da treba sli-jediti opća, humanistička, moralna načela znanstvene kritičnosti.U složenim vremenima snaženja socijalnih i tehničko tehnoloških efekata znanosti, potrebno je (bio)etički kodificirati pitanje društvene odgovornosti znanstvenika, koje zbog njegove adekvatne interiorizacije mora biti imaginarni dio njihove paideje od najranijih dana. Odgovarajući interdis-ciplinarni i pluriperspektivni pristup treba razultirati drugačijim i delikatnijim odno-som samih znanstvenika prema mogućno-stima vlastite znanstvene discipline i zna-čaja njenih učenika, a ipak ne treba biti razlog za odustajanje od važnih projekata.

Željko Kaluđerović Filozofski fakultet u Novom Sadu (Srbija)"Znanost između mogućnosti i zbiljnosti"

Moralna kontrolaNaš svijet je dospio u najkritičniju fazu svoga postojanja. U njemu su na smrt ugroženi priroda, čovjek i život, opasnosti i prijetnje suspendiraju nadu i svladavaju spasonosnost. Svijetom upravljaju i o nje-govoj sudbini odlučuju intelektualno ne-prosvijetljene, nemoralne i neograničeno pohlepne osobe koje se ponašaju kao da im je dopušteno sve što je moguće. Znanost i tehnika se nastavljaju nesuzdržano razvija-ti, bez moralne kontrole i stvarne svrhe za

čovjeka. Najopasnijim se nadaje gubitak svijesti o istinskom značenju čovjeka i vi-šem smislu života. Ono najvrednije u svije-tu ljudskog opstanka izloženo je diktatu logike biološkog redukcionizma, lišavano svake duhovne okomice i ontološke hije-rarhije bića. Izgleda da čovjek nakon zabo-rava Boga, živi opasni zaborav sebe, da gubi sposobnost da ozbiljuje puninu svoje ljudskosti i da se punoljetno brine o svom dostojanstvu. Zaboravio je da je on smisao Zemlje i svrha života na njoj. Središnja za-daća suvremenog filozofskog, teološkog i, napose, etičkog mišljenja trebalo bi biti re-habilitiranje svijesti o fundamentalnom značenju čovjeka i višem smislu života. To bi trebalo biti i središnja zadaća bioetike.

Nusret Isanović, Islamsko-pedagoški fakultet Univerziteta u Zenici (BiH)

Bioetika u dobu zaborava čovjeka

norma ponašanjaDa bi se došlo do zahtijevnog (bio)etizira-nja ekonomije i života, oni koji upravljaju njima moraju imati vrijednosni sistem čija će aksiologija biti (bioetički) nesumnjiva. Ovo ujedno znači da zahtijevane etičke vri-jednosti pri upravljanju moraju postati i norma u ponašanju i radu svakog me-nadžera. Dogodi li se to bit će omogućena i promjena dosadašnje politike ekonomije. Naime, time će se omogućiti da, umjesto dosadašnje usmjerenosti na sebe i vlastite interese, ekonomija i politika budu preu-smjeravane ka socijalnoj odgovornosti i partnerstvu, tj. da se proizvodnja podredi potrebi da se stvori nova globalna ekono-mija koja će biti svjesna da je njena uloga stvaranje takvih uvjeta proizvodnje koji će biti etički i ekološki održivi kao preduvjet daljnjeg bioetički opravdanog razvoja društva i čovječanstva uopće. To će ujedno dovesti do onoga čemu bi čitav svijet tre-bao stremiti; naime globalnom, realno de-mokratiziranom građanskom društvu koje je svjesno posljedica neracionalnog troše-nja resursa, ali potrebe za stvaranjem uvje-ta za opstanak vrste, tj. da bioetička svijest bude svijest koja će određivati svakog čo-vjeka! Do ovakve će se ekonomije moći doći samo ako će svako upravljanje biti određivano bioetičkom sviješću.

Dejan Donev,Centar za integrativnu bioetiku (Makedonija)"Integrativnošću (bio)etike do nove ekonomije" (Iz radova prezentiranih na 10. Lošin-skim danima bioetike, maj 2011. godine)Odabrao i priredio H. Arifagić)

61


tragom otkrića Bioetička promišljanja

Ljudi su hiljadama godina koristili prirodna vlakna: pamuk, vunu, svi-lu, lan, konoplju, jutu, kenafu, rafiju

itd. Prvo sintetičko vlakno najlon proizvela je firma Du Pont 1935. godine.Američki časopis National Geographic je objavio članak u kojem se govori o novim perspektivnim vrstama vlakna. Jedno od ta-kvih se zasniva na osnovu paukove svilen-kaste niti. Paukova nit je pet puta jača od čelične iste debljine. Ljudi bi htjeli iskoristiti to svojstvo, ali pauke ne mogu da proizvode na farmama, pa su pribjegli novom metodu uz pomoć genetičkog inžinjerstva.U poglavlju Pauk-koza se kaže: Koze uzgoje-ne u Nexia Biotechnologies u Montrealu sa-drže gene pauka koji uzrokuju proizvodnju

dostignuće genetičkog inžinjeringa

BiočeliK IZ KOZIJEG MLIJEKA Svaka etapa civilizacije odlikuje se novim materijalima

proteina paukove svile u njihovom mlijeku. Ovaj protein se koristi kao novo vlakno koje je pet puta jače od čelika sa potencijalnom primjenom za prsluke otporne na metke. Vlakno je nazvano biočelik.Gen proteina paukove svile unesen je u kozu. Taj gen utiče samo na mliječne žlijez-de koze. Iz mlijeka takve koze vadi se prote-in od kojeg se zatim pravi paukova svila.Tako genetski modificirana koza slična je običnim kozama. Ona ima 70.000 normal-nih gena koze i samo jedan gen proteina paukove svile.U članku je priložena i slika jedne krave obučene u bluzu napravljenu od svilenka-stog vlakna proizvedenog iz mliječnog pro-teina kazeina (bez genetičke manipulacije).Osim neprobojnih pancirnih prsluka, ovo vlakno bi se koristilo i za druge namjene: za šivanje pri operacijama oka (tanje je, finije i

jače od sadašnjeg najlona), za ribarske mre-že itd. Autori predviđaju izgradnju kosmič-kog lifta od biočelika. Sadašnji kosmički brodovi se ispaljuju u orbitu ogromnim ra-ketama, što je vrlo skupo i rizično. Oni pred-viđaju slanje jednog velikog satelita u orbi-tu, iz kojeg bi se užadima od biočelika podizali liftovi i spuštali na Zemlju. Nijedan drugi konop ne bi mogao izdržati dizanje lifta na visinu od 330 km, a autori vlakna misle da bi biočelik to mogao.Ovo danas izgleda fantastično, kao što su neke druge stvari izgledale juče.Svaka etapa civlizacije odlikuje se novim materijalima. Industrijska revolucija je pro-izvela čelik. Kompjuteri su došli sa silicijem (silikonom). Sada sa nekim proizvodima ulazimo u eru biomimikrije ili oponašanja prirode, odnosno povratku prirodi.Od pauka i paučine, preko kozijeg mlijeka do biočelika! (T. Š.)


62 tragom novih otkrića

Poznato je koliko plastika zagađuje okolinu, posebno zbog činjenice da je nerazgradljiva i može trajati stoti-

nama godina. Već su pronađene neke vrste biorazgradljive plastike, a sada nam ame-rički istraživači nude potpuno novu vrstu. Ne pravi se od nafte, nego od kokošijeg perja, otpada koji je također zagađivao okolinu. Do sada su američki rasadnici cvijeća sva-ke godine koristili desetine miliona malih plastičnih saksija - kontejnera za rasad cvi-jeća, a i za neke vrste povrća. Ta velika ko-ličina plastike bila je praktično nerazgrad-ljiva. Sada će se novom biorazgradljivom plastikom taj nedostatak izbjeći. Rasad se sadi zajedno sa tom saksijicom, koja se u zemlji vremenom rastvori.Do ovog izuma došli su istraživači Belt-

plastiKa OD PERJANovi biorazgradljivi material pronašli su američki istraživači

sville Agricultural Research Centera u bli-zini Vašingtona. To je najveći i najbolji po-ljoprivredni institut na svijetu. Taj institut ove godine slavi sto godina postojanja. On ima velik broj zgrada sa najopremljenijim laboratorijama i ogromna eksperimental-na polja na kojima se pronalaze i isproba-vaju mnoga okrića. Institut sada radi na preko 700 različitih istraživačkih projekata u poljoprivredi i ishrani. Proizvodi mnoge nove sorte poljo-privrednih i šumarskih biljaka i pasmine domaćih životinja. Velika istraživanja obu-hvataju pronalaženje efikasnih načina suz-bijanja bolesti i štetočina kulturnih biljaka i domaćih životinja. Kada sam posjetio ovaj institut, trebalo mi je dva dana samo da obiđem mali dio labo-ratorija i oglednih polja uže struke koja je

mene interesovala. Bio sam veoma impre-sioniran programima i organizacijom nji-hovih istraživanja i dostignućima koja po-stižu. Institut je pod direktnom upravom američkog Ministarstva poljoprivrede. U njemu se obučavaju stotine stručnjaka iz cijelog svijeta. (T. Š.)

naša čestitka

daMir ŠečiĆ DOKTOR MEDICINSKIH NAUKANa Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu doktorsku disertaciju uspješ-

no je odbranio Damir Šečić i stekao zvanje doktora medicinskih nauka. U dok-torskoj disertaciji pod naslovom „Dijagnostički značaj standardnog step testa“

ponudio je rješenja koja mogu uticati na napredak medicinske naučne oblasti tako što će afirmisati jednostavne, korisne, ekonomične, neinvazivne, lako izvodljive metode i procedure koje mogu biti pouzdane u procjeni odgovarajućih stanja ili kao skrining testovi. Modificirani standardni step test kao metoda predstavlja originalni doprinos jer nije prezentirana do sada mogućnost procjene dijastolne i sistolne funkcije na osno-vu standardnog step testa. Ovaj test ima veliku ekonomičnost, lako se izvodi i može koristiti kao skrining metoda za procjenu srčane funkcije u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti. Damir Šečić je po uspješnom okončanju studija i odbrane magi-starskog rada (2006. godine) bio zaposlen kao asistent na Katedri za Patofiziologiju Medicinskog fakultata u Sarajevu. U mandatu od 2001. do 2004. godine bio je i direktor Udruženja FONDEKO.

Mr.dražen KotrošaninZemaljski muzej Bosne i Hercegovine

Patka njorka, Aythya nyroca (Gül-denstädt, 1770), se svrstava u red globalno ugroženih vrsta čija svjet-

ska populacija iznosi 160,000 - 257,000 je-dinki i u stalnom je opadanju. Ova vrsta obitava u močvarnim staništima. Gnijezdi

njorKa-UGROŽENA VRSTA

se u južnoj i istočnoj Evropi, te južnoj i za-padnoj Aziji. U Bosni i Hercegovini je re-dovna gnjezdarica, ali nažalost veoma ugrožena zbog nelegalnog lova. Njeno gni-ježđenje je pouzdano zabilježeno na tri IBA područja u Bosni i Hercegovini Barda-či, Hutovom blatu i Livanjskom polju. Pro-cjenjuje se da se oko 30 parova gnijezdi na Hutovom blatu. Znatno je brojnija u vrije-me seobe i zimovanja.

sa ZnanjeM raste i suMnjaodabrala: anida džanko

Nije dovoljno biti samo nadaren da se postane pisac. Da bi se napisalo knjigu treba biti čovjek.Ralph Waldo Emerson

Čovjek koji ne čita dobre knjige nema nikakve prednosti nad čovjekom koji ih uopće ne zna čitati.Mark Twain

Prava umjetnost ostaje za vječnost.Beethoven

Umjetnost nikada ne prima svijet kakvim ga je našla, niti ga ostavlja takvim. Tin Ujević

Knjiga je velika stvar ako se čovjek umije njom koristiti.Blok

Književnost je hljeb svagdašnji za ljudsku dušu.Francesco Guerrazzi

Knjige su hladni, ali pouzdani prijatelji.Sokrat

Nije dovoljno samo sticati znanje, već ga treba i upotrebljavati.Marco Tullio Cicerone Sa znanjem raste i sumnja.Johann Wolfgang von Goethe

Bolje je znati malo a korisno, nego mnogo a nekorisno.Sokrat

Ima mnogo ljudi koji čitaju samo zato da ne bi morali misliti.Lichtenberg

Birajte pisca, kao što biste birali prijatelja.Ventvort Dilon

Tri dana nemoj čitati knjige i tvoje će riječi izgubiti ljepotu.Kineska izreka

Ljudi zahtjevaju slobodu govora kao zamjenu za slobodu misli koju odbijaju koristiti. Søren Kierkegaard

Ne činite nikad ništa što se protivi vašoj savjesti, čak ako to od vas i država traži.Einstein

63Zelene vijesti Mudre misli


Foto: N. Drocić - Njorka (Aythya nyroca)

64 priznanja


jasminka avdić,prof. biologijeoŠ „safvet -beg Bašagić“ sarajevo

Naša škola već 10 godina učestvuje u eko-projektima nevladinih organi-zacija, a zadnjih godina realizuje i

vlastite projekte. Na ovaj način direktno doprinosi realizaciji Lokalnog ekološkog akcionog plana Općine Centar (LEAP-a) i djeluje na razvoj ekološke svijesti građana u lokalnoj zajednici. Općina Centar je prihvatila inicijativu Centra za okolišno održivi razvoj (COOR-a) da našu školu, u ovoj godini, pripremi za proglašenje statusa eko-škole. Ispunili smo određene kriterije (7 koraka) koji obuhvataju niz ekoloških aktivnosti i sa-držaja koji se implementiraju u sve pore rada i življenja u školi. U okviru ovog pro-grama formiran je eko-odbor od pred-stavnika učenika, nastavnika, roditelja, nenastavnog osoblja, uprave škole, mje-sne zajednice, Općine Centar, COOR-a i sponzora škole, radne organizacije QSS. Predstavnici COOR-a izvršili su procjenu stanja okoliša u školi na osnovu koje je izrađen Plan djelovanja za poboljšanje stanja okoliša u školi. U organizovanje eko-patrola uključilo se Vijeće učenika tako da su učestvovali svi učenici, nastav-nici i vannastavno osoblje. Analizirano je

postali sMo EKO-ŠKOLA

i stanje implementacije ekoloških sadrža-ja kroz nastavu i vannastavne aktivnosti. Izrađen je prijedlog Programa časova odjeljenske zajednice sa sadržajima o održivom razvoju za učenike od 4. do 9. razreda devetogodišnje škole sa ciljem da se učenici pripreme za uključivanje u odr-živi razvoj kroz razne oblike na višim stupnjevima obrazovanja kao i u razne nevladine organizacije. Uređen je eko-ku-tak, usvojena je eko-himna i eko-kodeks koji glasi: „Obrazovanjem za održivi ra-zvoj koračamo u ljepšu budućnost“.Vrijedi spomenuti veoma uspješnu aktiv-nost eko-odbora škole: „1000 aktivnosti

za zelenu planetu“ koja je održana u po-vodu Dana planete na trgu oslobođenja „Alija Izetbegović“u Sarajevu. Zajedničko druženje svih 11 eko-škola Kantona Sara-jevo uljepšalo je aprilski dan i obradovalo građane lijepim programom. Dio progra-ma pomenute manifestacije ponovljen je na Trgu djece Sarajeva za Dan općine Centar kada su naši učenici pokazali kako se brinu za okoliš. I tako se nižu mnoge projektne i druge ekološke akltivnosti koje su nas polako, ali sigurno vodile ka statusu eko-škole. Danas ga napokon i imamo!

Svjesni značaja životne sredine

Upravni odbor FONDEKO i redakcija lista imaju za potrebu da članove i či-taoce informišu o teškoćama sa koji-

ma se susrećemo u radu i izdavanju revije.Pod izgovorom teške ekonomske situacije znatan broj kolektivnih članova FONDEKO (kompanija, škola, institucija) jednostrano je otkazao članstvo čime su dovedene u pita-nje mnoge naše planirane aktivnosti u 2012. godini. Fondeku odane članove pozivamo da u na-rednom periodu u ličnim i poslovnim kon-taktima promovišu aktivnosti našeg udru-ženja te na druge načine nove pojedince i kolektive pokušaju privoliti na učlanjenje. Uz to podsjećamo da Redakcija revije Fon-

poZiv na učlanjenje i saradnju

deko svijet ima stalno otvoren poziv za sa-radnju u pisanju tekstova, objavljivanju fo-tografija, organizovanja promociju po izlasku svakog novog broja.Bilo bi nam veoma dragocjeno ako bi već za naredni broj imali priloge novih autora, stručnjaka za određene oblasti zaštite život-ne sredine, a posebno iz filozofsko-etičkog, društveno-humanog, medicinskog, bioetič-kog, ekološko-pravnog, energetskog, tehno-loško-tehničkog i drugih područja. Veliki broj nevladinih ekoloških organiza-cija kao i sekcija po školama realizuju kori-sne akcije ali se o njima malo zna i piše. Izvještaje o tome spremni smo prezentirati na našim stranicama.

Rado bismo objavili i fotografije sa pej-sažima ili motivima prirode, snimke ekoloških incidenata, narušavanja ambi-jenta, bogatoj građevinskoj i kulturnoj baštini. Sve rečeno proističe iz naše zajedničke že-lje da očuvamo aktivitet Udruženja FON-DEKO, a buduće brojeve revije pripremimo uz pomoć mnogo većeg broja saradnika. Nadamo se da ćete u ovom našem obraća-nju pronaći izazov da za Fondeko i njegovu reviju uradite nešto konkretno i korisno za sve nas.

Upravni odbor FondekaRedakcija revije Fondeko svijet

ekološke zanimljivosti

pripremila: anida džanko

BiCiKl Za Zdraviji Život Izvor: http://ekologija-info.com

Kopenhagen je proglašen gradom bicikla, jer se njegovi stanovnici bez obzira na sni-jeg voze na posao ili u škole upravo tim prijevoznim sredstvom. Tu je nagradu Danskoj prijestolici dodijelio UCI, Interna-tional Cycling Union, upravo zbog načina na koji se biciklizam promovira u tom gra-du. Sa više od 300 kilometara biciklističkih staza 36% stanovništva biciklira svakod-nevno više od 1,2 miliona kilometara. Do 2015. godine taj bi se postotak mogao po-peti na polovinu stanovnika. Možda bi se takvo razmišljanje moglo uvesti i u naše gradove, bez obzira na godišnje doba (smanjene gužve na cestama, pozitivan uticaj na zdravlje, zaštita okoliša ...).

oBiljeŽen svetsKi dan Životinja, MnoGo uGroŽeniH vrsta

http://www.ekologija.rs, Beta

Svjetski dan životinja (World Animal Day) obilježen je 5. oktobra ove godine u cilju

skretanja pažnje na više od 40.000 ugrože-nih vrsta životinja na zemlji. Prema poda-cima komiteta UN zaduženog za zaštitu životinja i prirode svakoga dana nestane oko 100 životinjskih vrsta, a sve u cilju ostvarivanja profita. Medju najkritičnije vrste po ugroženosti spadaju velike pande, tigrovi, morske kornjače, veliki primati, slonovi i nosorozi. Na sajtu www.zivotinj-sko-carstvo.com piše da i u najrazvijenijim zemljama svijeta postoje sramni izuzeci ugrožavanja životinja. Navode se primjeri španske koride, engleske tradicije lova sa psima, koja je zabranjena u njihovom par-lamentu, kineske farme medvjeda gajenih za potrebe medicine, nehumanog lovljenja radi izvoza mesa morskih kornjača u Indo-neziji i Japanu... “Tigrovi su već djelimično istrijebljeni i tri podvrste ove najveće divlje mačke buduće generacije moći će da gleda-ju samo u knjigama. Tigar sa Balija, Jave i Kaspijski tigar nažalost više ne postoje. Ukupna populacija tigrova na planeti da-nas je manja od 7.000 dok ih je prije jednog vijeka bilo više od 100.000", navodi se na ovoj stranici.

predstavljena prva “eKo-BoCa”

Izvor: www.hrsvijet.net, Hina Američki prehrambeni div PepsiCo pred-stavio je plastičnu bocu koja je u cijelosti napravljena od biljnog materijala i trebala bi smanjiti negativan utjecaj na okoliš. Boca je izrađena od ukrasnog prosa, boro-ve kore, kukuruzovine i drugih materijala, a tvrtka tom popisu u konačnici planira dodati i koru narandže, ljusku zobi i krom-pira, te ostale ostatke iz poslovanja s hra-nom. Nova boca izgleda jednako kao i sa-dašnje i podjednako efikasno štiti piće. „Nemoguće ih je razlikovati“, kaže Rocco Papalia, viši potpredsjednik Pepsija za na-predna istraživanja. PepsiCo ističe da je to prva boca u svijetu napravljena od plastike PET koja je u potpunosti izrađena od bilj-nih materijala.

najManja riBa na svijetu

www.cudaprirode.com; 23. mart 2011.Ribu veličine komarca otkrila je ekipa eu-ropskih i singapurskih znanstvenika u vlažnim močvarama indonezijskog otoka Sumatre. Znanstvenici upozoravaju da lju-di ugrožavaju njena staništa, te da je njezin opstanak u pitanju. Kad dostigne svoju

punu veličinu, ova riba tek je nešto veća od osam milimetara što je čini najmanjom ri-bom na svijetu, a i najmanjom životinjom s kičmom. Najmanja riba na svijetu, Pae-docypris progenetica, daleki je srodnik šarana. Otkriće je objavljeno u britanskom časopisu Proceedings of the Royal Society B. Najmanji primjerak nove vrste bila je odrasla ženka Paedocypris progenetice sa Sumatre koja je od nosa do repa bila duga samo 7,9 milimetara, što je čini ne samo najmanjom ribom, nego i najmanjim kra-lježnjakom na svijetu. Dosadašnji rekord je držala jedna riba iz zapadnog Pacifika, pa-tuljasti glavoč (Trimmatom nanus), koja na vrhuncu spolne zrelosti doseže veličinu od osam milimetara.

GoleMa oZonsKa rupa iZnad arKtiKa

Izvor: www.dw-world.de 05.10. 2011.Naučnici su ovog proljeća po prvi put doka-zali postojanje goleme ozonske rupe nad Arktikom. “Gubitak ozona je u proljeće 2011. bio najveći, koji je dosad izmjeren nad Arktikom“, piše međunarodni znanstveni tim u stručnom listu “Nature”. Ozonska rupa je, kako navode znanstvenici, u roku od dvije sedmice prešla preko istočne Evro-pe, Rusije i Mongolije, zbog čega su ljudi bili izloženi visokom ultravioletnom zračenju (UV). Ozonska rupa nad Sjevernim polom bi, kao i na jugu zemljine kugle, mogla za to područje predstavljati opasnost za životinj-ski i biljni svijet. Jer, ozon u stratosferi ap-sorbira UV zrake. Zbog nedostatka ozona bi tako sva bića na Zemlji na određenom po-dručju iznad kojeg se nalazi ozonska rupa, mogli osjetiti značajne posljedice (rak kože). Manjak ozona nastaje ekstremnom hladno-ćom i ispuštanjem freona (određenih plino-va) u atmosferu.


Documents

NAUČNO POPULARNA REVIJA O PRIRODI, ČOVJEKU I EKOLOGIJI ... svijet 34.pdf · FONDEKO SVIJET Naučno popularna revija o prirodi, čovjeku i ekologiji Sarajevo, 2011., broj 34, godina