Dobrinj

NAZIV PROJEKTA:

Dobrinjgrad kulture i glagoljaštva

pPočetak projekta: svibanj 2011. god.

ODBOR ZA KULTURU I SPORT - DOBRINJTURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE DOBRINJNAČELNIK OPĆINE DOBRINJ: Neven Komadina

14.veljače 2011.

SADRŽAJ DOKUMENTA:

- prijedlog projekta- opis dijela projekta

PREDMET: prijedlog projekta

Poštovani,

Osnovni cilj ovog projekta je kvalitetnija prezentacija kulturno-povijesnih znamenosti grada Dobrinja i stvaranje stabilne infrastrukture za bolje i organizirani prihvat gostiju i turista.Nadamo se da će ovaj projekt doprinjeti prepoznavanju važnosti poticanja aktivnosti za unaprjeđenje kvalitete prezentacije kulturno-povijesnih znamenitosti, te sukladno tome poduprijeti provođenje aktivnosti navedenih u projektu.

U prilogu dostavljamo opis dijela projekta.

MJESNI ODBOR DOBRINJ Predsjednik: Zdenko Kirinčić

KRATAK OPIS PRIJEDLOGA PROJEKTA:

Početak projekta je predviđeno od svibnja 2011. god.

Ovaj projekt nudi konkretne prijedloge koji bi riješili dosadašnje probleme u području prezentiranja kulturno-povijesnih znamenitosti grada Dobrinja.

U turističkoj sezoni izletnici koji posjete Dobrinj, do sada nažalost nisu imali mogućnosti vidjeti svo bogatstvo kulturne baštine ovoga grada. Djelomice zbog nedostatka sredstava, zaokupljenosti riješavanjem drugih problema, nedostatka stručnog kadra nisu bili u mogućnosti otvoriti vrata svih postojećih kulturno-povijesnih zbirki.Ovim projektom nastojat ćemo ponuditi adekvatna rješenja.

CILJEVI PROJEKTA:

Organizacija Dobrinja kao grada kulture i glagoljaštva podrazumijeva poduzimanje niza aktivnosti kojima je cilj stvaranje dobro organizirane izletničke destinacije.Ciljevi koje želimo postići aktivnostima navedenim u projektu mogu se neprestano nadograđivati ovisno o potrebama i zainteresiranosti.

1. OTVORITI VRATA SVIH KULTURNO-POVIJESNIH ZBIRKI GRADA DOBRINJA ( u turističkoj sezoni ali i van turističke sezone)

2. STVARANJE POTREBNIH UVJETA ZA RAZGLEDAVANJE KULTURNO-POVIJESNE BAŠTINE

3. ZAPOŠLJAVANJE EDUCIRANE OSOBE ( ili više) SA ZNANJEM JEDNOG ILI VIŠE STRANIH JEZIKA, I VJEŠTINAMA POTREBNIM ZA KVALITETNO PREZENTIRANJE

KULTURNE BAŠTINE DOBRINJA

4. INFO PULT – IZVOR INFORMACIJA

5. PRIJEM GOSTIJU NA TRADICINALAN NAČIN

6. MARKENTIŠKI PROFILIRATI DOBRINJ KAO GRAD KULTURE I GLAGOLJAŠTVA I DOBRO ORGANIZIRANE IZLETNIČKE DESTINACIJE

7. OBILJEŽAVANJE KULTURNIH ZNAMENITOSTI

8. ORGANIZIRANJE RADIONICA ZA OBNAVLJANJE STARIH ZANATA ( škola glagoljice, izrada sopila, izrada nošnji ….)

9. ORGANIZIRANJE UMJETNIČKIH RADIONICA

10.USTUPLJIVANJE NEISKORIŠTENIH PROSTORA UMJETNICIMA ZA STVARANJE

Projekt je otvoren za nadogradnju kroz vrijeme.

DOBRINJ KROZ POVIJEST

Pisana povijest Dobrinjskoga (originalni naziv, u svakodnevnom govoru potisnut od osuvremenjene

varijante „Dobrinjština“) počinje "let od Hristova rojstva 1100 pred Dobrinem poli crikve svetoga Vida".

Kako navodi Kirin Radonjin, pisar od komuna Dobrina, tog je dana i te godine blagoslovljena crkvica

svetog Vida, nadarbina slavnog Dragoslava. Tko je bio slavni Dragoslav i otkud mu epitet "slavni",

povjesničari ni dan danas nisu uspjeli otkriti. Ipak, svi se slažu u procjeni da se radi o imućnom čovjeku

plemićkoga roda, pa ga se čak povezivalo s krčkom kneževskom lozom Frankopana. Dokument koji je

po diktiranju dotičnog Dragoslava starohrvatskim jezikom i glagoljskim pismom zapisao općinski pisar

Kirin, prvi je pisani dokument o povijesti Dobrinjštine. Budući da se u "Listini slavnog Dragoslava"

spominju komun (općina), pisar od komuna, crikva sv. Stipana, plovan itd.,očito je da je već tada Dobrinj

bio uređen kao administrativno i crkveno središte. Listina slavnog Dragoslava nije sačuvana u originalu

već u prijepisu, no to joj ne osporava vrijednost, jer se ubraja u najstarije i najznačajnije dokumente iz

hrvatskoglagoljske baštine.

izvor:www.dobrinj.com

1.1 ETNOGRAFSKA ZBIRKA

Nasuprot zgrade općinskog Poglavarstva nalazi se etnografska zbirka,

smještena u rodnoj kući novinara i publicista Ive Sučića (1901-1980.).

Sukladno Sučićevoj oporučnoj želji, formirana je etnografska zbirka koja

kroz mnogobrojne originalne izloške i fotografije dočarava život otočana

unazad gotovo 200 godina.

Prizemlje je uređeno kao starinska kuhinja s "kominom" (ognjištem),

starinskim stolicama, posuđem i nezaobilaznim kolijevkama kraj

"komina". Na prvom su katu smješteni alati za poljoprivredu a drugi i

posljednji kat sadrži starinska vretena, pučke instrumente, razne ukrase

te narodnu nošnju nekadašnjih djevojaka i žena. (izvor: www.dobrinj.com)

1.2 SAKRALNA ZBIRKA

U sklopu župnoga stana u Dobrinju smještena je muzejska zbirka, koja

najvećim dijelom sadrži izloške iz dobrinjske kulturno-religijske baštine.

No vrijednog pojedinih eksponata nadilazi lokalne vrijednosti. Tako valja

istaknuti prijepis Listine slavnog Dragoslava iz 1100.; iako je original

nažalost nestao, prijepis ovog važnog hrvatskoglagoljskog dokumenta iz

naše povijesti sačuvan je u tzv. Pervoj knigi klera dobrinskoga.

U sakralnoj muzejskoj zbirci čuva se i Venezijanovo predoltarje iz

15. stoljeća, koje je zlatom izvezla Katarina Frankopan. Uz relikivijar

svete Uršule, brojne kapitulske glagoljske knjige i skulpture naivnih

umjetnika, u ovoj ćete muzejskoj zbirci naići i na jednu rijetkost-na

procesijskim križevima iz XVII. stoljeća nalazi se, uz Isusa,

lik Majke Božje. (izvor: www.dobrinj.com)

1.3 ETNOGRAFSKA ZBIRKA OBITELJI BARBALIĆ

Nalazi se u kući porodice Barbalić u samom centru frankopanskog

Kaštela Dobrinja uz župnu crkvu Sv. Stjepana.

Ideja o osnivanju male zbirke potječe iz 1974. godine kada je Nikola

Barbalić sa suprugom Katicom i sinom Ivicom počeo sakupljati stare

predmete iz svakodnevnog života.

Zbirka je danas proširena na uređenu kapelicu Sv. Lovra iz

1523. godine, a tradiciju nastavljaju Ivica Barbalić sa suprugom

Adrijanom i sinovima. (izvor: letak obitelji Barbalić)

1.4 ŽUPNA CRKVA SV.STJEPANA

Prvi put spominje se 1100. godine a 1510. god je znatno dograđena.

Iz tog vremena je i reljefna pala s glavnog oltara koja se ubraja u

nacionalnu kulturnu baštinu. Sadašnji arhitektonski oblik sa trijemom

«cerganom» uglavnom dobiva 1602. godine a trobrodna postaje u

18. stoljeću. 1903. godine drveni oltari zamijenjeni su mramornima kada

je izgrađena krstionica i propovjedaonica. (izvor:www.wikipedija.hr)

1. OTVORITI VRATA SVIH KULTURNO-POVIJESNIH ZBIRKI GRADA DOBRINJA

OPIS DIJELA PROJEKTA:

1.5 GALERIJA “SV.ANTON”

Crkva Svete Trojice (pučki Svetog Antuna, spominje se prvi puta 1480. godine).

Nalazi se u istoimenoj crkvi koja je u dogovoru s Biskupijom uređena za likovne

izložbe, a u kojoj se izlažu djela poznatih domaćih i stranih umjetnika, također

u suradnji s gospodinom Infeldom. (izvor: www.wikipedija.hr)

1.6 ZVONIK

Čudna je sudbina snašla dobrinjski zvonik. Izgrađen u 16. stoljeću, nekoliko su

ga puta udarali i rušili gromovi, jednom, gotovo do temelja oborila ga je fašistička

eksplozija, da bi ga 80-ih godina 20. stoljeća iznova pogodio nešto blaži udarac

groma.Sve to pripisuje se davnoj legendi prema kojoj je zvoniku još za njegove

gradnje prorečena zlosretna sudbina… (izvor: www.wikipedija.hr)

1.7 JARDIN

Pored zvonika nalazi se lijepo uređen mali park s pogledom na uvalu Soline

i jedan dio Kvarnera. To je bilo staro gradsko groblje, koje se za razliku od ostalih

mjesta, nije nalazilo uz plovanijsku crkvu, jer uz Sv. Stjepana za to nije bilo mjesta.

Na tom starom groblju, uz sadašnji župni stan, nalazila se stara crkva

Sv. Ambrozija, uz koju je bila vezana bratovština Sv. Jakova, jedna od najstarijih

u kraju. (izvor: Denis Lešić, «Dobrinj i po dobrinjskomu»)

1.8 U LAGANOJ ŠETNJI MOŽE SE VIDJETI:

Kamenice, hrvatski srednjovjekovni sustav

šupljih kamenih mjera

Maskeron (muška glava) iz 1738. godine u Dobrinju

Perilo - je mjesto na potoku uz mostić gdje su žene prale rublje, dok su obližnje stijene sušilo gdje su ga sušile

Konzola balkona iz 1509. godine.

Toš - preša za masline Špina - 1903. godine Dobrinj je prvi na otoku dobio vodovod i vodu iz izvora na Ogreni

Gumno - mjest na kojem je pokošene žitarice gazila stoka kako bi se odvojilo zrno od stabljike

1.9 KULTURNI CENTAR “INFELD”

U samom centru Dobrinja na staroj Placi smještena je galerija «Infeld». Ona zauzima oko 500 kvadratnih metara izložbenog prostora. U tom galerijskom prostoru već se 14 godina održavaju izložbe renomiranih hrvatskih i svjetskih imena likovne umjetnosti kao što su: Mijo Kovačić, Edo Murtić,Oton Gliha, Endie Varloh, Hundert Wasser, Alfred Hrdlicka, Schröder Sonnensterh, Art Brut, Markus Vallazza i mnogi drugi. I ovog ljeta biti će predstavljena dva austrijska umjetnika GERHARD KISSER i GÜNTER COSTAZZA. Izložba će biti otvorena u prvom vikendu mjeseca srpnja, a trajat će do kraja rujna. Za napomenuti je da su to uglavnom izložbe djela iz bečke zbirke «Infeld».

1.10 PRIVATNA GALERIJA Renata Grubiše

Riječanin Renato Grubiša u svom domu u Dobrinju na adresi Dobrinj 144,

koji je ujedno i galerija i atelje slika morske motive koristeći se tehnikom

kombiniranja slikanja i maketiranja detalja starih kamenih kućica,

poneštrica i šterni.

Šterna iz 1817. godine

1.11 PRIVATNA GALERIJA Smiljke Franić

Rođena je 12.02.1963. u Zagrebu

- 1984. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Pedagogijske znanosti

- 2001. autorska škola slikanja "Agora" pod vodstvom akademskog slikara Zoltana Novaka

- 2007. tečaj oblikovanja srebra u «Otvorenom» ateljeu Lumezi - 2011. član ULUPUH-a -sekcija za oblikovanje plemenitih kovina

2. STVARANJE POTREBNIH UVJETA ZA RAZGLEDAVANJE KULTURNO-POVIJESNE BAŠTINE

Da bi se mogla OTVORITI SVA VRATA i kvalitetnije prezentirati kulturno-povijesna

baština Dobrinja, neki bi se objekti trebali tehnološki osbosobiti, renovirati ili urediti.

2.1 SAKRALNA ZBIRKA :

Uz suglasnost Nadbiskupije i župnika osigurati vitrine, zaštite i adekvatan prostor.

2.2 ETNOGRAFSKI MUZEJ:

Kontaktirati kustosa, očistiti i urediti muzej, zaposliti educiranu osobu.

Proširiti postojeću zbirku i u susjednu zgradu koja je za to predviđena.

2.3 ZVONIK

Renovirati i urediti zvonik koji bi se koristio kao znamenitost ituristička atrakcija.

3. ZAPOŠLJAVANJE EDUCIRANE OSOBE:

sa znanjem jednog ili više jezika, za vođenje grupa izletnika provest kroz sve važnije

punktove koji obilježavaju kulturno-povijesnu baštinu grada Dobrinja.

4. INFO PULT - IZVOR INFORMACIJA:

Osposobiti i adekvatno uređen prostor u centru Dobrinja (radno mjesto stručno educirane osobe

iz navoda 3.) gdje bi se mogle dobiti sve obavjesti o razgledavanju Dobrinja i svim

kulturno turistički događanjima u Općini.

Moguća prodaja autohtonih suvenira i predstavljanje promotivnih materijala vezanih uz Dobrinj.

5. PRIJEM GOSTIJU NA TRADICIONALAN NAČIN:

Osoba (iz navoda 3. u prostoru iz navoda 4.) bila bi odjevena u narodnu nošnju Dobrinja

(ili stiliziranu) i u za to predviđeno vrijeme dočekivala grupe izletnika dobrodošlicom uz suhe smokve

čašicu smokovače. Potom bi započelo razgledavanje kulturno-povijesne baštine Dobrinja po

prethodno utvrđenoj ruti.

6. MARKETINŠKI PROFILIRATI DOBRINJ KAO GRAD KULTURE I GLAGOLJAŠTVA

Osmisliti i stvoriti brend koji će Dobrinj prezentirati kao grad kulture i glagoljaštva.

- IZRADA BRENDA

- IZRADA INFORMATIVNOG LETKA

- IZRADA INFORMATIVNIH PLAKATA

- REDIZAJN WEB STRANICA

- SURADNJA SA TURISTIČKOM ZAJEDNICOM OPĆINE DOBRINJ

- SURADNJA SA TURISTIČKIM AGENCIJAMA

- OGLAŠAVANJE (PUTEM RADIJA, WEB-a, ....) O NOVITETIMA I PROGRAMIMA

7. OBILJEŽAVANJE KULTURNIH ZNAMENITOSTI

Kulturne znamenitosti trebalo bi obilježiti pločicama od kamena ili drva kako bi se vizualno mogle

uklopiti u ambijent Dobrinja kao grada kulture i glagoljaštva.

8. ORGANIZIRANJE RADIONICA ZA OBNAVLJANJE STARIH ZANATA

U turističkoj sezoni (a i tokom nje) organizirati radionice koje bi prezentirale ali i educirale sve

zainteresirane i to kroz:

- ŠKOLU GLAGOLJICE, KLESANJE GLAGOLJICE U KAMENU

- IZRADA SOPILA

- IZRADA NOŠNJI

- ......

Izvan turističke sezone moguća je suradnja sa školama i vrtićima te kroz igru i kreativnost prepoznati

zainteresiranu ili talentiranu djecu te im omogućiti školovanje za specifične stare zanate, te na

taj način stvoriti preduvjete za spriječavanje izumiranja tih zanata.

Za to bi trebalo osigurati adekvatan prostor i honorarne suradnike.

9. ORGANIZIRANJE KREATIVNIH UMJETNIČKIH RADIONICA ZA DJECU

Program radionica bi se mogao realizirati i ovog ljeta.

10. USTUPLJIVANJE NEISKORIŠTENIH PROSTORA UMJETNICIMA ZA STVARANJE

Da bi se oživila atmosfera «kulturno-umjetničkog grada» predlažemo da se u suradnji sa akademskim

umjetnicima i institucijama, ustupe neiskorišteni prostori umjetnicima za sezonske atelje (ova će točka

biti razrađena u projektu).

Otvoreni smo pomoći u prijedlozima i organizaciji raznih izložbi, radionica i kulturnih događanja.

MJESNI ODBOR DOBRINJ

NAZIV PROJEKTA:

Dobrinjgrad kulture i glagoljaštva

Kako je već poznato početkom 2011. godine oživljena je i učvršćena inicijativa pokretanja kulturnih, spomeničkih i turističkih sadržaja u Dobrinju radi promicanja kulturnih i povijesnih vrijednosti spomenutog grada. Nakon dugotrajnog planiranja i usuglašavanja po svim pitanjima uslijedila je realizacija planova zamišljenih za turističku sezonu uz financijsku potporu Općine Dobrinj.

Izvješće

Realizacija planova je bila izvrsno medijski popraćena zahvaljujući prilozima na nacionalnoj televiziji, lokalnim televizijskim postajama, člancima u Novom listu i lokalnom radiju. Zadatak bližeg upoznavanja posjetitelja grada Dobrinja s njegovim kulturnim i spomeničkim vrijednostima pripao je djelatniku za „info-pultom“, tj. taj zadatak je postao dio mog osobnog angažmana, s obzirom na moje prijašnje iskustvo i dobro poznavanje njemačkog i engleskog jezika. Ovo iskustvo je bilo potpuno novo kako za mene tako i za ostale članove zajednice. Ono je zahtijevalo mnogo teoretske pripreme prije nego što su se pojavili prvi praktični zadaci. Iskustva koja su stečena u ovoj turističkoj sezoni će nam sigurno biti od velike pomoći i u danjem radu. Na spoemnutom poboljšanju će se raditi u slijedećim godinama. U konačnu realizaciju se krenulo dan nakon otvorenja kojim se je obilježio početak turističke sezone, a time i dostupnost kulturnih i turističkih sadržaja svim posjetiteljima Dobrinja. Prvi ostvareni rezultati nisu nezamijetni s obzirom na zadovoljstvo naših posjetitelja od kojih su mnogi dugogodišnji gosti i zaljubljenici u Dobrinj. Treba uzeti u obzir to da nije vođena službena evidencija o broju zainteresiranih za turistički obilazak grada Dobrinja, za što ćemo se pobrinuti u godinama koje će uslijediti. Osim zainteresiranih za ponudu obilaska grada s vodičem, bilo je doista mnogo upita o općim pitanjima i rasporedu u gradu, ali i u okolici, sve od gastronomske ponude do smještaja i općenito događanja svih vrsta, te djelatnika otočnih turističkih zajednica koji su također bili zainteresirani za provedbu sličnih sadržaja u svojoj bližoj okolici. Ponudi obilaska grada je uvelike doprinjela i ponuda autohtonih suvenira, unikatnog nakita, te slika s motivima mora lokalnog umjetnika i zaljubljenika u dobrinjštinu. Veliki dio takvih upita uslijedio je telefonskim pozivima na službeni broj telefona otisnut na lecima tiskanim po prvi puta ove godine isključivo u svrhu promocije grada. U ovom izvješću posebno bih istaknula nedvojbeno zadovoljstvo kako posjetitelja tako i domaćeg stanovništva u kojeg je ova nova ponuda pobudila podosta interesa i zadovoljstva zbog ponuđenih kulturnih sadržaja. U takovom okruženju je bilo izuzetno zadovoljstvo raditi odnosno surađivati i s posjetiteljima i s drugim djelatnicima u kulturnim sadržajima.

Valja napomenuti da je u toku svih događanja ovoga ljeta postojao izuzetno veliki interes posjetitelja, ali i domaćeg stanovništva za Zvonik, odnosno za obnovu istog. Ako postoji takva mogućnost ona bi se svakako trebala uzeti u obzir, te urediti Zvonik, između ostalog i kao turističku atrakciju s prekrasnim pogledom na okolicu koji seže sve do kopna i obuhvaća dobar dio Kvarnera. Bilo bi od izuzetne važnosti upotpuniti postojeću ponudu renoviranjem Zvonika čime bi se on približio većem broju ljudi ne samo kao spomenik kulture nego i kao zanimljivost, te bi imao i dodatnu funkciju, koja bi se dugoročno gledano najvjerojatnije i isplatila na način da se njegova atraktivnost naplati u određenom iznosu. Prije nego što se takva ideja stavi u drugi plan trebalo bi uzeti u obzir da je pogled, omogućen putem kamere, upravo s tog Zvonika pobudio zavidnu pozornost. Osim toga bi se trebalo poraditi i na tome da Sakralni muzej grada Dobrinja dobije svoga voditelja, te da se omoguće cijelodnevni posjeti muzeju iako bi to iziskivalo zapošljavanje još jedne osobe u tom prostoru. Treba obratiti pozornost na to da više neće biti moguće održavanje izložbi u Sakralnom muzeju, pa bi se trebala razmotriti mogućnost da se pronađe i adekvatno uredi alternativni prostor.Svoje zadovoljstvo suradnjom s Općinom Dobrinj ovim putem otvoreno izražavam, te se nadam da je bilo na obostrano zadovoljstvo i da će se kao takvo u dobrom duhu i nastaviti.

Mirna Majstorović

PREDMET: nadogradnja projekta za 2012. godinu.

Kako bi što kvalitetnije prezentirali kulturno-povijesne znamenitosti grada Dobrinja i stvorili stabilnu infrastrukturu za bolji i organiziraniji prihvat gostiju i turista, mišljenja smo da u 2012. godini treba poraditi na poboljšanju i nadogradnji slijedećih aktivnosti:

1. MARKENTINŠKO PROFILIRANJE DOBRINJA KAO GRADA KULTURE I GLAGOLJAŠTVA I DOBRINJ - CVJETNI GRAD, RASCVJETALE VOLTE I KLANCI

- poboljšanje promidžbe i distribucije promidžbenog materijala- proširenje promidžbe na ostala mjesta u Općini- proširenje informacija o kulturnim znamenitostima cijele Općine- informacije o kulturnom razgledavanju i događanjima kroz godinu postaviti na web stranice Općine Dobrinj i TZ Dobrinj- postaviti tablice koje označavaju povijesne spomenike na oba ulaza u Dobrinj

2. PRIJEM GOSTIJU NA TRADICIONALAN NAČIN

- etno-detalj na odjeći osobe koja vodi goste- ponuda tradicionalnih delikatesa (smokava i rakije)

3. SURADNJA SA TURISTIČKOM ZAJEDNICOM OPĆINE DOBRINJ

- željeli bi realizirati sastanak sa direktorom TZ Dobrinj vezano uz obogaćivanje sadržaja kulturnog ljeta grada Dobrinja

4. SAKRALNA ZBIRKA

5. ETNOGRAFSKI MUZEJ

- zapošljavanje stručne osobe, koja bi na kvalitetan način prezentirala bogatu zbirku muzeja- produžiti sezonu otvorenih vrata muzeja zbog većeg interesa predsezonskih i posezonskih individualnih gostiju i organiziranih grupa

6. NOĆ MUZEJA - je tradicionalana manifestacija hrvatskih muzeja koja se održava posljednjeg petka u siječnju od 18 sati na dalje. Organiziraju se i mnogi popratni programi. To je 27.siječanj 2012.

- otvoriti vrata svih kulturno-povijesnih zbirki grada Dobrinja (SAKRALNA ZBIRKA, ETNOGRAFSKI MUZEJ, PRIVATNA ETNOGRAFSKA ZBIRKA OBITELJI BARBALIĆ, PRIVATNA GALERIJA RENATA GRUBIŠE)- u sklopu manifestacije organizirati otvorenu radionicu STVARAJMO ZAJEDNO za djecu i odrasle (tip radionice po dogovoru)- proširiti informaciju o ovom događanju putem WEB stranice Općine Dobrinj, radija OK i par plakata po otoku- primiti goste uz topli čaj ili kuhano vino

Trebalo bi poraditi i na tome da Sakralni muzej grada Dobrinja dobije svoga voditelja, te da se omoguće cjelodnevni posjeti muzeju iako bi to iziskivalo zapošljavanje još jedne osobe u tom prostoru. Treba obratiti pozornost i na to da više neće biti moguće održavanje izložbi u Sakralnom muzeju pa bi se trebala razmotriti mogućnost pronalaženja i uređenja adekvatnog alternativnog prostora.

6. PROJEKT «DOBRINJ-CVJETNI GRAD», RASCVJETALE VOLTE I KLANCI

- uspostavljanje suradnje i komunikacije na relaciji gđa. Dobrila - Komun - Lumin- «obogaćivanje» zelenila Jardina- prijedlog događanja i aktivnosti na temu CVIJEĆA:

- planirati dane kada bi se slavila svečanost kulture cvijeća i vrtlarenja (ostvariti suradnju sa školom Dobrinj i organizirati cvjetne svečanosti gdje bi učenici bili ti koji pričaju priče, recitiraju, glume...- osnivanje glavne informativne table sa odabranim biljem, koje će biti naročito prezentirano po svojim osobinama - postavljanje tablica s nazivom ostalog raslinja i cvjetnih putokaza... (detaljno pogledati priloženi projekt)

7. RADIONICE ZA OBNAVLJANJE STARIH ZANATA - u vrijeme manifestacija vezanih uz DANE OPĆINE DOBRINJ ponovo organizirati radionice i prezentaciju starih zanata, jer su ovogodišnje pobudile veliki interes

8.LJETNE KREATIVNE RADIONICE - obogaćivanje turističke ponude te profiliranje Dobrinja kao grada kulture i umjetnosti

- program radionica možemo predložiti u dogovoru sa voditeljima- potrebno je osigurati materijal za radionice- radionice bi se mogle održavati na otvorenom, trebalo bi osigurati par klupa i stolova (to bi bilo atraktivno i ostavilo bi dojam svakodnevnog ritma događanja tijekom ljetnih mjeseci)

Otvoreni smo pomoći u prijedlozima i organizaciji raznih izložbi, radionica i kulturnih događanja.

MJESNI ODBOR DOBRINJ