STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ

STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ 2014. – 2016.

0

STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ ZA RAZDOBLJE 2014. – 2016. GODINE


1

SADRŽAJ:

1. PRIPREMA PLANIRANJA .................................................................................. 2

2. UVODNO O OBVEZNIKU ................................................................................... 4

2.1. Opći podaci Općine Dobrinj ........................................................................... 5

2.1.1. Organizacijska shema ................................................................................. 7

2.1.2. Obavijest o razvrstavanju prema NKD - u ..................................................... 8

2.2. Povijest Općine Dobrinj ................................................................................. 9

3. DEFINIRANJE VIZIJE I MISIJE......................................................................... 11

3.1. Vizija ............................................................................................................ 11

3.2. Misija ........................................................................................................... 12

4. ANALIZA STANJA/OKRUŽENJA ..................................................................... 12

4.1. SWOT analiza ............................................................................................. 25

4.2. PEST analiza ............................................................................................... 29

5. OPĆI CILJ ......................................................................................................... 31

6. POSEBNI CILJEVI ............................................................................................ 32

7. NAČINI OSTVARENJA I POKAZATELJI USPJEŠNOSTI ............................... 32

8. Povezivanje ciljeva sa financijskim planom/proračunom ............................ 38

9. Skraćeni prikaz strateškog plana ................................................................... 39

10. PRAĆENJE I EVALUACIJA .............................................................................. 40


2

1. PRIPREMA PLANIRANJA

Temelj za izradu Strateškog plana Općine Dobrinj je Razvojna strategija Primorsko –

goranske županije 2011. – 2013. godine, kao i Strategija regionalnog razvoja RH.

Svrha strateškog planiranja je da Općina Dobrinj aktivno sudjeluje i efikasno upravlja

razvojem na način da se utvrdilo postojeće stanje cjelokupnog života, kritične točke

sadašnjeg razvoja te smjernice i strateški ciljevi daljnjeg razvoja Općine.

Strateški plan Općine Dobrinj je iznimno važan alat za upravljanje razvojem Općine.

Njegovi prioriteti i ciljevi moraju se uvažavati prilikom donošenja općinskog proračuna

i investicijskih programa, kako nalažu i nacionalne smjernice. Strateški plan postaje i

ključni ulazni programski dokument za izradu programskih dokumenata regije i

Republike Hrvatske, temeljem kojeg Općina Dobrinj koristi financijska sredstva iz

Strukturnih i Kohezijskih fondova Europske Unije prilikom provedbe odabranih

programa i projekata.

Izradi strateškog plana se prvenstveno pristupilo provedbom aktivnosti za utvrđivanje

trenutnog stanja/okruženja, tj. provedbom analize internog i eksternog okruženja

Općine Dobrinj (SWOT analiza, PEST analiza). Prije utvrđivanja ciljeva definirat će

se i temeljno prilagoditi vizija i misija Općine Dobrinj s obzirom na djelokrug Općine,

kao i razvojne prioritete i potencijale.

S obzirom na provedenu analizu, kao i uspostavljenu misiju i viziju Općine Dobrinj,

uspostavit će se opći i posebni ciljevi, te načini i aktivnosti koje će putem strateškog

planiranja dovesti do njihovog ostvarenja i unapređenja razvoja Općine Dobrinj. Na

kraju se utvrđuju određeni parametri, odnosno radnje prema kojima će se pratiti

evaluacija i provedba strateškog plana, što je od iznimne važnosti.

Za strateško planiranje odgovoran je Načelnik Općine Dobrinj Neven Komadina, uz

suradnju sa djelatnicima Općine. U svrhu strateškog planiranja donesena je i Odluka

o osnivanju i imenovanju članova radne skupine za izradu strateškog plana. Kao

prilog nadalje u ovom dokumentu je dana navedena odluka.

Prilikom izrade strateškog plana proučeni su Zakonski akti i Statut Općine Dobrinj, te

je dokument donesen u skladu sa Uputama za izradu strateških planova za razdoblje

2014. – 2016. izdanih od strane Ministarstva Financija.

Kroz identifikaciju vremenskog razdoblja strateškog plana, u ovom slučaju, radi se o

predviđenom roku trajanja od 2014. godine do 2016. godine.


3

Odluka o osnivanju i imenovanju članova radne skupine za izradu strateškog plana


4

2. UVODNO O OBVEZNIKU

Općina Dobrinj, kao jedinica lokalne samouprave obavlja niz poslova i aktivnosti, te

nudi široku lepezu mogućnosti i rješenja kako bi osigurala potrebe građana,

kvalitetnu perspektivu za dugoročan razvoj, te kako bi u konačnici neprestano

pridonosila unaprjeđivanju kvalitete življenja.

Općina Dobrinj, središte dvadesetak okolnih sela, koje zajedno čine općinu Dobrinj, ili

u pučkom govoru „Dobrinjsko“. Iako smještena na sjeveroistoku otoka Krka,

Dobrinjsko dijelom obuhvaća i istočnu otočnu obalu. Geografski gledano, Dobrinjsko

možemo podijeliti u tri dijela: Dobrinj, kao središte i zasebna cjelina, naselja uz more

(Šilo, Klimno, Čižići, Soline, Meline i Rudine), te zaobalje (Polje, Žestilac, Sveti Vid,

Gostinjac, Hlapa, Županje, Kras, Gabonjin, Sveti Ivan, Rasopasno, Sužan, Tribulje,

Klanice). Pedesetak godina ranije, u zaobalje bismo ubrojili i Dolovo, danas izumrlo

selo između Dobrinja i Krasa. Reljefna bi podjela Dobrinjskog obuhvatila tzv. „Visoku

zonu“ (Dobrinj, Kras i Gabonjin), te „Nisku zonu“ (Uvala Soline).

Općina Dobrinj je pravna osoba sa sjedištem u Dobrinju, 103, 51514 Dobrinj.

Općina Dobrinj obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju

potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to

osobito poslove koji se odnose na:

- uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno

gospodarstvo,

- brigu o djeci,

- socijalnu skrb,

- primarnu zdravstvenu zaštitu,

- odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu,

- tjelesnu kulturu i šport,

- zaštitu potrošača,

- zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,

- protupožarnu i civilnu zaštitu,

- promet na svom području.

Poslovi iz samoupravnog djelokruga detaljnije se utvrđuju odlukama Općinskog

vijeća i općinskog načelnika u skladu sa zakonom i Statutom Općine Dobrinj.

Općina može organizirati obavljanje pojedinih poslova zajednički s drugom jedinicom

lokalne samouprave ili više jedinica lokalne samouprave, na način da se osnuje

zajedničko tijelo, zajednički upravni odjel ili služba, zajedničko trgovačko društvo ili


5

zajedničkim organiziranjem i obavljanjem pojedinih poslova u skladu s posebnim

zakonom.

Općina surađuje s općinama otoka Krka i Gradom Krkom, gradovima i općinama

Primorsko-goranske županije i Županijom Primorsko-goranskom radi ostvarenja

zajedničkih interesa na unapređenju gospodarskog i društvenog razvitka.

2.1. Opći podaci Općine Dobrinj

Adresa: Dobrinj 103

51 514 Dobrinj

Telefon: 051/ 848 344

E-mail: [email protected]

Osnovni podaci Općine Dobrinj:

broj stanovnika:

2078

površina: 55 km2 (otok Krk 405,78 km2) broj kućanstava;

900

stambene jedinice:

4.422

stanovi za stalno stanovanje :

1564

Osnovne atrakcije Općine Dobrinj: samo mjesto Dobrinj kao jedini grad-kaštel bez

obrambenih zidina u unutrašnjosti otoka prvi put spomenut 1100 godine, u listini

slavnog Dragoslava; sakralna zbirka sa «Prva knjiga» dobrinjskog kaptola u kojoj je

kopija, glagoljskim slovima napisana, darovnice «Slavnog Dragoslava, zatim

antipendij Paola Veneziana iz 14. st. , glagoljski rukopisi, misali, najstarije matične

knjige u Hrvatskoj iz 1560. god. i dr.; Etnografska zbirka, osnovana sredinom 20.st.,

broji preko 1200 autohtonih kućanskih, poljodjelskih, stočarskih, ribarskih i inih

rukotvorina, alata, suvenira i drugih predmeta pučke zavičajne radinosti i umjetnosti,

od pradavnine do danas, (posebno značenje dobrinjskoj zavičajnoj zbirci daje i

činjenica da je ona po broju eksponata najveća zbirka te vrste na otoku Krku i među

najvećim u Hrvatskoj); galerija «Infeld» vlasništvo je jednog od najvećih svjetskih

kolekcionara umjetnina, gospodina Petera Infelda iz Beča; župna crkva Sv. Stjepana,

prvi put se spominje 1100. godine; crkvica Svetog Vida iz 1100 godine; Put

mailto:[email protected]


6

glagoljaša u Gabonjinu; Park glagoljice, šesnaest kamenih „znamena“ koji čine Park

glagoljice podsjećaju na važne trenutke iz lokalne i nacionalne povijesti, ali i na

pojedince koji su ostavili trag u glagoljaškoj tradiciji; Sveti Juraj na Krasu, ostaci

romaničke crkvice iz 1230. godine; Crkvica svetog Klementa u Klimnu, u svojim je

počecima pripadala obitelji Malatestinić iz obližnjih Solina; ostale znamenitosti ostaci

crkava (Svete Jelene, Svih svetih, Svetog Petra…), potopljeni brod Peltastis kao

ronilačka atrakcija i slično.


7

2.1.1. Organizacijska shema

OPĆINA DOBRINJ

OPĆINSKI NAČELNIK

JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL

PROČELNIK JEDINSTVENOG

UPRAVNOG ODJELA

REFERENT ZA PRORAČUN I

RAČUNOVODSTVO

REFERENT ZA KOMUNALNU

DJELATNOST

REFERENT ZA

GRAĐEVINARSTVO I

KOMUNALNU DJELATNOST

ADMINISTRATOR

TAJNIK

ZAMJENIK NAČELNIKA


8

2.1.2. Obavijest o razvrstavanju prema NKD - u


9

2.2. Povijest Općine Dobrinj

Ime Dobrinj prvi put se spominje u Darovnici slavnoga Dragoslava, pisanoj hrvatskim

jezikom i glagoljicom 1. siječnja 1100. godine. U njoj se Dobrinj i susjedni Vrbnik

spominju kao crkvene (plovanija) i općinske (komun) jedinice sa sucem, općinskim

pisarom, tajnikom. Ta darovnica važan je svjedok kulturne, komunalne i obrazovne

razvijenosti tadašnjeg stanovništva Dobrinja i Otoka Krka. Negdje u 11. stoljeću

javljaju se krčki knezovi, kasnije nazvani Frankapani ili Frankopani, čije je podrijetlo

još uvijek nejasno, ali su vjerojatno potekli od moćnijeg domaćeg (hrvatskog)

plemstva. Postojala je neko vrijeme teorija da su bili romanskog podrijetla, ali je ona

odbačena. Od tada pa do 1480. godine, krčki knezovi su upravitelji cijeloga otoka pa

tako i Dobrinja u kojemu su neposredno upravljali suci, ali i tzv. potknežini u ime

kneza. U 15. stoljeću krčki knez Ivan VII Frankopan doseljava na otok Vlahe s

Velebita. Većina ih je naseljena na područje Dubašnice, a mali dio i u okolicu

Dobrinja ponajviše kao radnu snagu u solanama koje su imali u uvali Soline, a koja

im je donosila velike prihode.

Povijest Dobrinja neodvojivo je vezana uz povijest cijelog otoka Krka, čiji je i sastavni

dio. Dobrinj je uz Bašku, Vrbnik i Omišalj, jedan od najstarijih "kaštela"

(ranosrednjovjekovnih gradskih središta), a koji su osnovani negdje u 7. stoljeću tj.

još u vrijeme doseljavanja Hrvata u današnju domovinu. Ti su kašteli, uz već od prije

postojeći grad Krk, najvjerojatnije podignuti na mjestu gdje su do tada živjeli Iliri o

čemu svjedoče brojna ilirska nalazišta, a i sam položaj na uzvisini s pogledom na

okolicu. O starini tih kaštela govore i arhaični oblici starohrvatskog tj. staročakavskog

govora, u Dobrinju - čokavica. Međutim, za razliku od ostalih kaštela, Dobrinj nije

smješten neposredno uz more te nije nikada imao bedeme što je možda i razlog da

je više puta kroz povijest (u 16. i početkom 17. stoljeća) poharan od strane gusara i

Uskoka.

Na području Općine više je nalazišta iz rimskog doba uglavnom na obalama uvale

Soline te na području Gostinjca, a pretpostavlja se da su solane na području Melina

postojale još u to vrijeme. U novije vrijeme provode se istraživanja u uvali Svetog

Petra na sjeverozapadnoj strani uvale Soline, a na kojem području su pronađeni

ostatci rimske keramike i antičke luke. Ipak, više je nalazišta koja ukazuju na ilirsku

prisutnost - gradina Zagrajini blizu Krasa, Gradišće kraj Dobrinja, a i sam Dobrinj

nastao je na mjestu prethodnog ilirskog naselja.

Tijekom srednjeg vijeka Dobrinj je jedno od važnijih središta glagoljaštva. U arhivu

HAZU čuvaju se dobrinjske matice krštenih započete s pisanjem 1559. godine i koje

su najstarije matične knjige u Hrvatskoj. Te matice pisane su glagoljicom i to sve do

1850. g. od kada se pišu latinicom.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Listina_slavnoga_Dragoslava

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_jezik

http://hr.wikipedia.org/wiki/Glagoljica

http://hr.wikipedia.org/wiki/1._sije%C4%8Dnja

http://hr.wikipedia.org/wiki/1100.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vrbnik

http://hr.wikipedia.org/wiki/Crkva

http://hr.wikipedia.org/wiki/11._stolje%C4%87e

http://hr.wikipedia.org/wiki/Knez

http://hr.wikipedia.org/wiki/Frankapani



http://hr.wikipedia.org/wiki/Vlasi

http://hr.wikipedia.org/wiki/Velebit

http://hr.wikipedia.org/wiki/Uvala_Soline

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ba%C5%A1ka

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vrbnik

http://hr.wikipedia.org/wiki/Omi%C5%A1alj

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ka%C5%A1tel


http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvati

http://hr.wikipedia.org/wiki/Krk_%28grad%29

http://hr.wikipedia.org/wiki/Iliri

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Cakavsko_narje%C4%8Dje

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C4%8Cokavica&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest



http://hr.wikipedia.org/wiki/Gusari

http://hr.wikipedia.org/wiki/Uskoci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Rimsko_Carstvo

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gostinjac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Solana

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Meline&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Keramika

http://hr.wikipedia.org/wiki/Antika

http://hr.wikipedia.org/wiki/Iliri

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kras_%28Dobrinj%29

http://hr.wikipedia.org/wiki/Srednji_vijek


http://hr.wikipedia.org/wiki/Arhiv

http://hr.wikipedia.org/wiki/HAZU




http://hr.wikipedia.org/wiki/Latinica


10

Slika 1: Glagoljski natpis na ulazu u Dobrinj.

Najznačajniju privrednu odrednicu tijekom srednjeg vijeka svakako predstavlja solana

u uvali Soline podno Dobrinja; u to doba sol je bila vrlo tražena i cijenjena. Osvojivši

otok, Mlečani zatvaraju solanu, ali su njezini ostaci jasno vidljivi i danas.

Godine 1480. Mletačka Republika zauzima cijeli otok Krk i njime vlada do propasti

iste, 1797. godine nakon čega se u nekoliko navrata mijenja austrijska pa francuska i

na posljetku ponovno austrijska vlast koja opstaje do nestanka Austro-Ugarska

monarhije krajem Prvog svjetskog rata 1918. godine. Idućih nekoliko godina bile su

vrlo nesigurne za sve stanovnike otoka budući je Kraljevina Italija imala pretenzije na

čitavu istočno jadransku obalu.

Suton Austro-Ugarske monarhije ujedno je i demografski vrhunac Dobrinja i

istoimene općine. Mjesto Dobrinj je 1898. godine imao 608 stanovnika, 1931. godine

390 stanovnika, a 1970. godine tek 216 stanovnika. Područje općine doseže najveći

broj stanovnika 1910. godine, s njih 4.046, a desetak godina poslije 4.033. Od tada

broj stanovnika konstantno opada; nakon II. svjetskog rata (1948. godine) ih je 3.319,

a 1971. godine 2.273. Razlog tome su dva svjetska rata, ali i teška ekonomska

situacija na otoku koja je tjerala njegove ljude u novi svijet, ponajviše Ameriku, ali i u

brzorastuće gradove u priobalju (Rijeku, Crikvenicu) u kojima su mnogi našli posao i

izvor prihoda za život.

Vrijeme Kraljevine SHS tj. Jugoslavije, vrijeme je teškog i oskudnog života i velikih

emigracija. Cijeli otok bio je rubni i prilično zaboravljeni dio monarhije. Nakon Drugog

http://hr.wikipedia.org/wiki/Solana

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sol

http://hr.wikipedia.org/wiki/Mleta%C4%8Dka_Republika


http://hr.wikipedia.org/wiki/Mleta%C4%8Dka_Republika

http://hr.wikipedia.org/wiki/Otok

http://hr.wikipedia.org/wiki/Krk


http://hr.wikipedia.org/wiki/Austrija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Francuska

http://hr.wikipedia.org/wiki/Austro-Ugarska_monarhija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Austro-Ugarska_monarhija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Prvi_svjetski_rat


http://hr.wikipedia.org/wiki/Kraljevina_Italija





http://hr.wikipedia.org/wiki/Drugi_svjetski_rat



http://hr.wikipedia.org/wiki/Amerika

http://hr.wikipedia.org/wiki/Rijeka

http://hr.wikipedia.org/wiki/Crikvenica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kraljevina_SHS

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kraljevina_Jugoslavija



11

svjetskog rata otok dolazi u sastav SR Hrvatske u okviru Jugoslavije, ali se teško

gospodarsko stanje mijenja tek oko 1980. godine otvaranjem zračne luke Rijeka i

mosta kopno - Krk čime je otok izvučen iz prometne izolacije, a što je bio preduvjet

za razvoj gospodarstva, poglavito turizma koji je doduše u Dobrinju još i danas

nedovoljno razvijen, ali je ipak donio živost i prekinuo gotovo cijelo stoljetni odljev

stanovništva s otoka i iz Dobrinja.

3. DEFINIRANJE VIZIJE I MISIJE

3.1. Vizija

Formuliranje Vizije mora pokrivati nekoliko aspekata budućeg stanja u smislu

kombinacije gospodarskih, društvenih i ekoloških zahtjeva. U svojoj srži, vizija

predstavlja željeno stanje u budućnosti, koje obuhvaća vremensko razdoblje od 15 –

20 godina. Uspješna vizija ima značajke realnosti i koherentnosti, kroz koju se jasno

utvrđuju glavni strategijski ciljevi i očekivani rezultati strategije.

Primorsko – goranska županija, a jednako tako i Općina Dobrinj kao turistička

destinacija, smatraju turizam te razvoj infrastrukture jednim od važnijih sektora svojeg

razvoja, a koji daje značajan doprinos kvaliteti života, pa je temeljem navedenog

Općina Dobrinj definirala svoju Viziju koja slijedi:

„Povratak uzgoju maslina i poljoprivrednoj proizvodnji, ribarstvo i uslužne djelatnosti, brodogradnja i turizam,

osiguravaju stanovnicima općine zadovoljavajući životni standard, što uz dobar položaj u odnosu na hrvatske i

europske metropole, čisti okoliš i komunalnu i energetsku infrastrukturu u razvoju, čini Općinu Dobrinj

poželjnim mjestom za život“


http://hr.wikipedia.org/wiki/SRH

http://hr.wikipedia.org/wiki/SFRJ


http://hr.wikipedia.org/wiki/Zra%C4%8Dna_luka_Rijeka

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kr%C4%8Dki_most

http://hr.wikipedia.org/wiki/Turizam


12

3.2. Misija

4. ANALIZA STANJA/OKRUŽENJA

Analizom stanja/okruženja provedene su aktivnosti za analizu postojećeg stanja u

kojem se Općina Dobrinj nalazi. Pod navedenim se podrazumijeva prikupljanje

informacija o sadašnjem stanju i poziciji Općine u okruženju (promatrano kroz sve

odnose u okruženju), u namjeri da te informacije posluže kao oslonac za donošenje

odluka o tome koje će mjere poduzeti i u kojem smjeru Općina treba djelovati.

Budući da je okruženje uglavnom turbulentno, kompleksno i sklono promjenama,

analiza stanja je vrlo značajna. Analiza stanja podrazumijeva razumijevanje

konteksta i okoline, predviđanje budućih trendova u okružju, kao i procjenu

kapaciteta Općine Dobrinj za ostvarivanje postavljenih ciljeva. Također omogućava

izbjegavanje kriznih situacija, bolju pripremljenost u neizvjesnim situacijama i

spremniji odgovor na promjene u vanjskom okružju.

Za analizu stanja na raspolaganju imamo razne alate, odnosno analize, a na temelju

njih, kao i postojeće misije i vizije Općina Dobrinj definira opći, kao i određeni broj

posebnih ciljeva čijom će realizacijom u narednom razdoblju od tri godine pridonijeti

ostvarenju postavljene misije, te se približiti željenom stanju u budućnosti, odnosno

pridonijeti ukupnom razvoju Općine.

Alat pomoću kojeg se provodi analiza stanja/okruženja je sljedeća.

SWOT analiza

PEST analiza

Geografski položaj

Dobrinj i istoimena općina smješteni su na sjeveroistočnoj strani otoka Krka. Mjesto

se smjestilo na uzvisini oko 200 metara nad uvalom Soline.

Općina Dobrinj obuhvaća tri katastarske općine: Dobrinj, Soline i Sužan, s 20 naselja,

na površini od 55 km2.

„Općinska uprava Općine Dobrinj uvažavajući potrebe i

inicijative stanovnika, raspoloživim sredstvima želi stvarati preduvjete za održiv i ravnomjeran razvoj svih općinskih naselja i gospodarski razvitak, sadašnjih i

budućih stanovnika Općine Dobrinj.“

http://hr.wikipedia.org/wiki/Op%C4%87ina

http://hr.wikipedia.org/wiki/Krk


http://hr.wikipedia.org/wiki/Katastar

http://hr.wikipedia.org/wiki/Soline_%28Dobrinj%29

http://hr.wikipedia.org/wiki/Su%C5%BEan


13

Reljefno, to se područje može podijeliti u nisku zonu (uglavnom oko uvale Soline) i

visoku zonu (Dobrinj, Kras, Gabonjin).

Posebnu važnost u turističkoj valorizaciji svakoga primorskoga prostora ima obala.

Krajnji sjeveroistočni dio općine Dobrinj izbija na more vapnenačkom obalom između

uvala Slivanjske i Lončarice, nepovoljnom za turističku valorizaciju. Suprotnih je

karakteristika duboko uvučeni, plitki zaljev Soline (3 – 7 m dubine), potopljeni

nastavak središnje flišne zone, koji se ističe pristupačnim obalama te pješčanim

dnom. Općini Dobrinj pripada i uvala Stipanja, s najvećim općinskim naseljem Šilom,

glavnim turističkim središtem općine. Na ovom prostoru obala mijenja svoje

karakteristike, jer dolazi do kontakta vapnenca i fliša (zaljev Soline) te naslaga

pijeska (Šilo), što se ogleda u naizmjeničnim šljunčanim i pješčanim plažama,

pogodnim za turističku valorizaciju.

Iako na promatranom prostoru postoje uvjeti za bavljenje poljoprivredom, treba

istaknuti da je ovdašnja poljoprivreda na bazi vrlo skromnih prirodnih potencijala

(relativno plitak sloj obradiva tla, usitnjeni zemljišni posjed, male površine na kršu itd.)

oduvijek stanovništvu osiguravala tek puko preživljavanje. Kao posljedica toga, ali i

opće izoliranosti, već nakon Prvog svjetskog rata javlja se emigracijom uvjetovana

depopulacija kao glavni demografski proces u općini. Zaostala, autarkična

poljoprivreda na usitnjenom zemljišnom posjedu ne samo da nije mogla zaustaviti

populacijsko pražnjenje nego je dobrim dijelom morala svoje mjesto prepustiti

perspektivnijim tercijarnim i sekundarnim djelatnostima. One se, međutim, nisu

značajnije razvile na području općine Dobrinj pa je stanovništvo napuštajući

poljoprivredu bilo prisiljeno iseljavati.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Reljef

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kras_%28Dobrinj%29

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gabonjin


14

Slika. 2. Političko-teritorijalno ustrojstvo otoka Krka; podjela općine Dobrinj po naseljima;

Općina Dobrinj obuhvaća i velik dio istočne obale otoka Krka, okrenute prema

Crikvenici i Vinodolu na kopnu, a s kojima je uvijek bila tijesno povezana. Obala je

razvedena, ali osim grebena i hridi postoji samo jedan otočić - Školjić Veli. Na obali

se prvenstveno ističe plitka uvala Soline, gotovo ujezerena, s niskim obalama na

kojima su smještena tri naselja: Klimno, Soline i Čižići. Druge, bitno manje uvale su:

Stipanja u kojoj se nalazi najveće općinsko naselje Šilo, Petrina, Veterna, Murvenica,

Jazbina, Lončarica i Slivanjska.

Geološki, tim krajem prevladavaju vapnenačke i dolomitne stijene. Zbog brže erozije

dolomitnih podloga, kroz milijune godina, stvorio se sloj rastresitog tla koji je

omogućio razvoj bujne vegetacije. Jedino se isključivo vapnenački krajnji

sjeveroistočni dio općine (oko naselja Rudine) razlikuje; gotovo bez značajnije

vegetacije zasluženo se i naziva Košćera. Osim vapnenaca i dolomita, javljaju se i

flišne zone koje su za razliku od poroznog vapnenca, vodonepropusne pa se na

jednom od tih flišnih zona razvio i riječni tok naziva Veli Potok.

Stanovništvo

Općina Dobrinj administrativno se dijeli na 20 naselja.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Crikvenica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vinodol

http://hr.wikipedia.org/wiki/Greben

http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrid

http://hr.wikipedia.org/wiki/Otok

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0kolji%C4%87_Veli


http://hr.wikipedia.org/wiki/Klimno


http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Ci%C5%BEi%C4%87i

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ilo_%28Dobrinj%29

http://hr.wikipedia.org/wiki/Geologija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vapnenac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Dolomit

http://hr.wikipedia.org/wiki/Erozija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vegetacija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Rudine_%28Dobrinj%29

http://hr.wikipedia.org/wiki/Fli%C5%A1


15

Stanovništvo Općine Dobrinj prema naseljima

Naselje Ukupno Muškarci Žene

ČIŽIĆI 113 63 50

DOBRINJ 109 58 51

DOLOVO 0 0 0

GOSTINJAC 77 44 33

GABONJIN 201 97 104

HLAPA 63 34 29

KLANICE 50 26 24

KLIMNO 116 56 60

KRAS 227 112 115

POLJE 300 148 152

RASOPASNO 104 56 48

RUDINE 5 3 2

SOLINE 47 22 25

SUŽAN 84 42 42

SVETI I. DOBRINJSKI

47 25 22

SVETI VID DOBRINJSKI

61 25 36

ŠILO 384 184 200

TRIBULJE 54 28 26

ŽESTILAC 9 6 3

ŽUPANJE 27 12 15

Ukupno 2078 1041 1037

Izvor: http://www.dzs.hr/

Ukupan broj stanovnika prema dobi i spolu u Općini, popis 2011. godine

Spol Ukupno 0-4 5-9 10-14 15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59

60-64 64 i

više

Ukupno 2.078 77 67 81

95 103 120 120 114 125 139 161 174 199 503

M 1.041 40 38 44 42 47 64 63 60 66 68 73 94 90

252

Ž 1.037 37 29 37 53 56 56 57 54 59 71 88 80 109

251


http://www.dzs.hr/

http://www.dzs.hr/


16

Kontingenti stanovništva po općinama, popis 2011. godine

Spol Ukupno 0-6

godina 0-14

godina 0-17

godina 0-19

godina

Žene u fertilnoj dobi

Radno sposobno

stanovništvo (15-64 godine)

60 i više

godina

65 i više

godina

70 i više

godina

Prosječna starost

Svega 15 – 49 godina

od toga 20 - 29

svi 2.078 107 225 274 320 - - 1.350 702 503 243 47,2

m 1.041 55 122 139 164 - - 667 342 252 103 46,6

ž 1.037 52 103 135 156 406 112 683 360 251 140 47,8


Broj stanovnika, prema Popisu iz 2011. godine je 2.078, raspoređenih u 20 naselja.

Premda ima manje stanovništva ženske populacije, razlike između ženskog i muškog

stanovništva su zanemarive. Prosječna starost stanovništva Općine je 47,2 godine te

se mogu svrstati u starije stanovništvo.

Kućanstva prema veličini, tipu i broju članova, popis 2011.godine

Ukupno

Broj članova kućanstava Prosječan broj osoba

u kućanstvu

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više

Broj kućanstava 900 336 244 120 141 42 15 1 - 1 - - 2,29

Broj osoba 2.064 336 488 360 564 210 90 7 - 9 - - -

Broj kućanstva u Općini Dobrinj iznosi 900 iz čega proizlazi da je prosječan broj

osoba u kućanstvu 2.29, a prevladavaju kućanstva s jednim članom, odnosno

samačka domaćinstva.

Klimatske prilike

Uz sunčane sate, otok Krk odlikuje se blagom mediteranskom klimom. Sve navedeno

za otok Krk odnosi se i na Dobrinjsko, pa se može zaključiti kako uobičajena ljetna

sezona ovdje dobiva produžetak odnosno nastavak. Prosječna je ljetna temperatura

zraka 23 Celzijeva stupnja, a temperatura mora između 23 i 25 stupnjeva. Snijeg

zimi vrlo je rijetka pojava u ovome kraju (izuzmemo li 1928., 1985. i 2012. godinu),

dok je vladavina kiše tradicionalno u travnju, dijelu lipnja i kolovozu. U ljetnim će

http://www.dzs.hr/


17

mjesecima hladiti maestral i jugo, a dobro osvježiti bura, nadaleko poznata „bodulska

bura“.

Najljepši mjesec s najstalnijim vremenom je mjesec srpanj, koji je najtopliji,

najsunčaniji i najvedriji mjesec. Prosječna temperatura zraka je 22°C, a rekordne

najviše vrijednosti temperature se mogu zadržavati do 36 °C. Rujan je mjesec

pretežito ugodnog vremena kasnog ljeta i rane jeseni. Srednja mjesečna temperatura

je u prosjeku 20°C, a to je vrijeme pogodno za berbu grožđa.

Kulturna baština

Iz lepeze kulturnih dobara i znamenitosti ovoga kraja, izdvaja se Listina slavnog

Dragoslava iz 1100., „krsni list“ Dobrinja i Dobrinjskoga. Uz taj su dokument tijesno

povezane dvije crkvene građevine: „kapitulska“ (župna) crkva svetog Stjepana u

Dobrinju, jedna od najstarijih sakralnih građevina ovoga dijela otoka Krka.

Nekoliko stoljeća kasnije, pred crkvom je izgrađen drveni trijem, „cergan“, a točna

godina njegova gradnje i naručitelj ni danas nisu sa sigurnošću poznati. U ovoj

trobrodnoj crkvi izdvaja se oltarna reljefna pala „Krunjenje Djevice Marije“ s početka

16. stoljeća. U Listini se spominje i crkvica svetog Vida u istoimenom selu kod

Dobrinja, čija je gradnja završena 1100. godine. Crkvica je putem propadanja krenula

u 18. stoljeću, te je svojevremeno služila kao staja. Četrdesetih godina 20. stoljeća

obnovljena je i iznova predana bogoslužju. U Dobrinju je nekad bilo čak sedam

crkava, a uz glavnu crkvu, sačuvana je crkva svete Trojice (pučki „svetoga Antona“),

sa zanimljivom oltarnom slikom, koja prikazuje pakao, čistilište i raj. Ova je crkvica

rijetko u funkciji u sakralnom obliku, a tijekom ljetnih mjeseci služi kao izložbeni

prostor.

Sakralna muzejska zbirka u Dobrinju, otvorena 1981. godine, prava je riznica

glagoljaških rukopisa, među kojima se čuva i ovjereni prijepis Listine, te poznato

Venezijanovo predoltarje ili „antependij“ iz XIV. stoljeća. U Sakralnom muzeju

možete vidjeti i pravi kuriozitet: procesijske križeve iz XVII. stoljeća, a na njima s

jedne strane Mariju, a s druge Isusa. Uz privatnu Zbirku „Barbalić“, u Dobrinju je i

velika, na tri kata smještena Etnografska zbirka otoka Krka. Građa je tematski

podijeljena a prikupljana je desetljećima diljem otoka Krka. Zahvaljujući kolekcionaru i

meceni svjetskoga glasa PeteruInfeldu, Dobrinj je posljednjih godina postao stjecište

ljubitelja likovne umjetnosti; Galerija Infeld, jedna od najvećih galerija u Hrvatskoj,

svakog ljeta nudi izložbe najpoznatijih domaćih i svjetskih umjetnika, te različitih

umjetničkih pravaca-od naive do „Poparta“.

Na glagoljašku tradiciju, jedan od zaštitnih znakova ovoga kraja, podsjećaju Put i

Aleja glagoljaša u Gabonjinu. Korak po korak, kamen po kamen i eto ugodne i


18

korisne edukacijske šetnje šumskim putem i stazom predaka, uz koju će učenje

drevnoga hrvatskoga pisma biti lakše i zanimljivije. Među kulturnim spomenicima čiji

značaj seže izvan dobrinjskog kraja je i barokna oltarna pala u crkvici svetog

Klementa u Klimnu. Pala, koja prikazuje živote svetaca s njihovim simbolima, još je

jedan od zaštićenih spomenika kulture. U središtu Klimna, nasuprot crkvice, uočit će

se oveće sidro; ono želi podsjetiti da je upravo u Klimnu nastalo jedno od najstarijih

brodogradilišta na otoku Krku.

Špilja Biserujka, ili Vitezićeva špilja u Rudinama, istovremeno je kulturna i zabavna

atrakcija, baš kao i „Vela gromača“ nedaleko „Krasa“. Vela gromača, kojoj bi možda

bolje pristajao pridjev „najveća“, budući je zaista najveća nakupina kamenja na otoku.

I ne samo to; Vela gromača nalazi se na najvišem dijelu otoka Krka, na lokalitetu 311

metara nadmorske visine visokom Svetom Jurju.

Prirodna baština

Raznolikost je zajednički „nazivnik“ svim plažama na Dobrinjskom. Ipak, dvije se

plaže izdvajaju. To je prvenstveno plaža u Uvali Soline, poznata (pa i priznata) zbog

ljekovitih karakteristika tamošnjeg mulja(blata). Mazanje crnim blatom nije samo

prijeka potreba onima koji pate od kostobolje, već i svojevrsna atrakcija malim i

velikim kupačima; fotografije od glave do pete namazanih kupača crnim blatom obišle

su svijet. Dodamo li ugodnom i korisnom spoju ljekovitog blata klimatske pogodnosti i

geografske pogodnosti (uvijek ugodno toplo i plitko more), plaža s ljekovitim blatom u

Uvali Soline s pravom je dobila epitet „plaža za cijelu obitelj“. A obitelji s djecom

podjednako će uživati i na pješčanoj plaži u Šilu. Također postoji i plaža za ljubimce,

odnosno pse. Ako je plaža u Uvali Soline poznata kao plaža za cijelu obitelj, plažu u

Šilu odavno su prozvali „dječjom plažom“. Pijesak i kristalno čisto more idealna su

kombinacija za dječje ljetne radosti, što omogućuje i odraslima da vrijeme na plaži

provedu opušteno.

Od niza uvala i uvalica na Dobrinjskom izdvojit ćemo i jednu od najljepših plaža na

otoku Krku, pješčanu plažu u uvali Slivanjska nedaleko Rudina, te plažu „Komoriška“

na ulazu u Klimnu; omeđena borovom šumom, ova plaža jednostavno obiluje

hladovinom.

Turizam

Iako ima značajne turističke resurse, očuvan okoliš te bogatu kulturno-povijesnu

baštinu, Općina Dobrinj nema razvijenu turističku ponudu. Najznačajnije turističko

odredište je mjesto Šilo u kojem se nalazi i sjedište lokalne turističke zajednice.

Jedini smještajni kapaciteti su u apartmanima i sobama za iznajmljivanje kojih je osim

u Šilu najviše u Čižićima, Solinama i Klimnu. Posljednjih godina raste potražnja i za

kućama obnovljenima u primorskom stilu, u unutrašnjosti otoka

http://hr.wikipedia.org/wiki/Turizam

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0ilo_%28Dobrinj%29

http://hr.wikipedia.org/wiki/%C4%8Ci%C5%BEi%C4%87i


http://hr.wikipedia.org/wiki/Klimno


19

Prema pokazateljima receptivnoga segmenta turističke ponude, Općina Dobrinj

znatno zaostaje za turistički razvijenijim općinama/gradovima na otoku. Naime, od

svih otočnih općina/gradova, jedino u Općini Dobrinj nisu evidentirani osnovni

smještajni kapaciteti (hoteli, pansioni, moteli itd.), tako da se sav turistički promet

odvija u komplementarnim kapacitetima i relativno brojnim kućama za odmor. Osim

privatnoga smještaja, u Općini Dobrinj registrirana su i 2 auto-kampa – u Šilu i u

Klimnu. Najveći broj postelja nalazi se u privatnom smještaju, što je odlika i svih

ostalih općina na otoku, uključujući i grad Krk. Zanimljiva je činjenica da na Općinu

Dobrinj otpada tek 6,6% postelja otoka Krka 2004. godine, pa se prema tom

pokazatelju nalazi na pretposljednjem - šestom - mjestu, od 7 općina/gradova na

otoku. Za njom zaostaje samo susjedna općina Vrbnik, tradicionalno orijentirana na

poljoprivredu.

Nasuprot svojevrsnom zaostajanju Općine Dobrinj za vodećim turističkim centrima na

otoku u pogledu brojnosti smještajnih kapaciteta, ako se gleda brojnost kuća za

odmor situacija je drukčija. Naime, prema broju stanova za odmor i rekreaciju 2001.

godine područje grada Krka, kao i općine Malinska-Dubašnica i Omišalj bile su ispred

Općine Dobrinj (1303, odnosno 12,8% svih stanova za odmor i rekreaciju na otoku),

dok su iza nje mjesto zauzele «turistički» razvijenije općine Punat i Baška te turistički

slabije razvijena općina Vrbnik.

Od ukupno evidentiranih 1303 vikendica u općini, čak 754 (57,9%) smješteno je u

naseljima u unutrašnjosti općine – najviše u Polju (193), Hlapi (113) i Dobrinju (87).

Dio razloga za ovakvu pomalo neočekivanu distribuciju stanova za odmor sigurno

leži u brojnosti (80% svih naselja općine smješteno je u unutrašnjosti) te u prometnoj

dostupnosti naselja u unutrašnjosti. Ipak, najveća koncentracija stanova za odmor i

rekreaciju evidentirana je u Šilu (282 ili 21,6% od ukupnog broja u općini). U početku

je velika većina stanova za odmor i rekreaciju bila smještena u obalnim naseljima

(Šilo, Klimno, Čižići, Soline), a paralelno s izgradnjom i asfaltiranjem cesta te

ravnomjernijim širenjem komunalne infrastrukture broj vikendica počeo se znatnije

povećavati i u naseljima u unutrašnjosti (Polje, Dobrinj, Kras, Hlapa, Žestilac).

Veliku pozornost trebalo bi posvetiti razvoju ruralnoga turizma u adaptiranim

autohtonim seoskim kućama u naseljima u unutrašnjosti općine, čime bi se afirmirali

domaći poljoprivredni proizvodi uz djelomičnu obnovu poljoprivrede i jačanje malog

obiteljskog poduzetništva. Razvoj ekoturizma trebalo bi pratiti i širenje mreže

pješačkih putova i biciklističkih staza. U svakom slučaju glavnina turističkih kapaciteta

trebala bi biti u vlasništvu lokalnog stanovništva – privatnih poduzetnika.

Naročito velik potencijal za razvoj turizma postoji u uvali Soline. Jedan od resursa te

uvale je i ljekovito blato na lokalitetu Meline. Poluotok Sulinj, koji zatvara uvalu

Soline, spominje se kao vjerojatno prvo golf igralište na otoku Krku.


http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Meline&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Sulinj&action=edit&redlink=1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Golf


20

Važan preduvjet turizma, dobra prometna povezanost, je postojeća: općina se nalazi

20-tak minuta vožnje automobilom od bilo kojeg turističkog središta na otoku te od

Krčkog mosta koji povezuje otok s kopnom. U susjednoj općini Omišalj nalazi se i

Zračna luka Rijeka.

Poduzetništvo

Od većih gospodarskih subjekata na području općine djeluje samo građevinsko

poduzeće u Šilu.

Na području općine Dobrinj djeluje 30-tak obrtnika. Ipak, veliki dio mještana radi

izvan svoje općine. Nekada su veliku gospodarsku važnost imali brodogradnja te

ribarstvo i poljoprivreda.

Danas još jedini značaj čine ovčarstvo i maslinarstvo kao poljoprivredne grane. Veliki

problem ovčarima posljednjih desetak godina zadaje divljač: medvjedi i divlje svinje.

Medvjedi ne žive trajno na otoku Krku nego dolaze prije i nakon zimskog sna

preplivavajući Vinodolski kanal. Ponekad unište čitavo stado ovaca. Krda divljih

svinja osim što čine znatne štete u poljoprivredi, predstavljaju opasnost i po ljude koji

se kreću šumom, a noću čak i po samim selima.

Maslinarstvo se u općini Dobrinj nije obnovilo i razvilo kao u nekim drugim općinama

na otoku Krku, npr. Punat, Krk. Unatoč subvencioniranju Općine pri kupnji sadnica

maslina, broj obnovljenih ili novih stabala maslina još uvijek nije dostigao nekadašnje

značenje maslinarstva za ovaj kraj. Najveći problem u obnovi maslinika je velika

rascjepkanost posjeda te neriješeni vlasničko-pravni odnosi. Ipak, u Polju je uređena

i radi uljara za proizvodnju maslinovog ulja.

Nekada intenzivno obrađeno "dobrinjsko polje" koje se pruža od Dobrinja, uz Potok,

sve do uvale Soline, danas je gotovo potpuno zapušten.

Izvori financiranja

Nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU, postaju dostupni strukturni

instrumenti kohezijske politike EU: Europski fond za regionalni razvoj, Europski

socijalni fond i Kohezijski fond, i instrumenti zajedničke poljoprivredne politike EU:

Europski fond za garancije u poljoprivredi, Europski poljoprivredni fond za ruralni

razvoj i Europski fond za ribarstvo.

Dakle, kao mogući izvori financiranja razvojnih projekata i programa Općine Dobrinj,

mogu se predvidjeti:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kr%C4%8Dki_most

http://hr.wikipedia.org/wiki/Omi%C5%A1alj

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zra%C4%8Dna_luka_Rijeka

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gra%C4%91evinarstvo

http://hr.wikipedia.org/wiki/Brodogradnja

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ribarstvo

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ov%C4%8Darstvo

http://hr.wikipedia.org/wiki/Maslinarstvo

http://hr.wikipedia.org/wiki/Medvjed

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vinodolski_kanal

http://hr.wikipedia.org/wiki/Maslinarstvo

http://hr.wikipedia.org/wiki/Punat

http://hr.wikipedia.org/wiki/Krk_%28grad%29

http://hr.wikipedia.org/wiki/Polje_%28Dobrinj%29

http://hr.wikipedia.org/wiki/Uljara


21

- sredstva proračuna Županije i jedinica lokalne samouprave i sredstva lokalnih

komunalnih poduzeća

- sredstva državnog proračuna, odnosno resornih ministarstava i fondova, sredstva

javnih poduzeća

- strukturni, kohezijski i poljoprivredni fondovi,

- sredstva na temelju bilateralne, multilateralne i regionalne suradnje,

- sredstva domaćih i međunarodnih financijskih institucija – domaće financijske

institucije, Hrvatska banke za obnovu i razvoj, Svjetska banke, Europska banka za

obnovu i razvoj, Europska investicijska banka,

- sredstva iz privatnih izvora


22

Financijski pokazatelji

Ukupni proračunski prihodi gradova i općina Primorsko-goranske županije za

razdoblje od 2002 – 2009. godine


23

Bilanca 2011. godine


24

Bilanca 2012. godine


25

4.1. SWOT analiza

SWOT analiza je sredstvo koje pomaže prepoznati, otkriti i utvrditi ključne čimbenike

razvoja, potencijale za razvoj, kao i ograničenja u razvoju, u ovom slučaju razvoju

Općine Dobrinj. Sukladno SWOT (Strengths, Weaknesses, Opportunities, Threats)

analizi identificirane su slijedeće snage, slabosti, prilike i prijetnje, koja se odnose na

Općinu Dobrinj.

Prednosti Nedostatci

Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura

Povoljan geografski i geoprometni

položaj

Bogata prirodna i kulturna baština

Bogata kulturno povijesna baština

Povoljni klimatski uvjeti

Relativno razvijena prometna

infrastruktura

Visoko razvijena svijest o potrebi zaštite

okoliša

Veliki potencijal za razvoj turizma

(izvanredna prostorna i klimatska

osnovica, tradicija )

Nepostojanje hotelske infrastrukture

Neadekvatan standard postojeće

županijske i lokalne cestovne

infrastrukture

Neuravnotežen razvoj vodoopskrbne i

kanalizacijske mreže

Gospodarstvo Gospodarstvo

Blizina emitivnih tržišta

Ekološka sačuvanost

Povoljni klimatski uvjeti

Povijesno i kulturno nasljeđe

Bogatstvo raznolikosti

Visoka svijest o potrebi zaštite okoliša

Kultura stanovništva

Kvaliteta smještajnih jedinica

Sigurnost destinacije

Regionalni poticaji za razvoj malog i

srednjeg poduzetništva

Nema jasnog pogleda u budućnost

Nedostatak mladih stručnih ljudi

Nedovoljna suradnja između općina na

turističkom razvoju

Nedostatak specifičnih dokumenata za

prostorno planiranje

Neiskorištenost postojećih objekata i

infrastrukture

Nema adekvatnih programa

Nedostatak i neiskorištenost sportskih

sadržaja

Nedovoljna suradnja između poslovnih

turističkih i gospodarskih subjekata te

lokalne uprave

Ljudski resursi (stanovništvo i demografija)


Multikulturalnost i tolerancija kao osobine

koje se tradicionalno vežu uz

stanovništvo ovih prostora

Postojeći kapaciteti unutar dijela

organizacija civilnog društva: znanja,

Negativni demografski trendovi - izražena

depopulacija

Teška zapošljivost određenih skupina

stanovništva

Koncentracija stanovnika i radne snage u


26

vještine, iskustvo

Kvaliteta življenja

Radno aktivno stanovništvo

urbanoj sredini

Neodgovarajuća kvalifikacijska struktura

radne snage

Starije stanovništvo (prosječna starost 47

godina)

Društvene djelatnosti – civilno društvo, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb


Relativno dobro razvijena infrastruktura

društvenih djelatnosti

Relativno dobra teritorijalna mreža

zdravstvenih i institucija socijalne skrbi

Postojeći kapaciteti unutar dijela

organizacija civilnog društva: znanja,

vještine, iskustvo, infrastruktura,

informacije

Nedovoljna valorizacija kulturne baštine u

turističke svrhe

Nedovoljna izgrađenost objekata za

predškolsko, osnovnoškolsko i

srednjoškolsko obrazovanje

Nedostatak kulturnih sadržaja

Nedostatni i neadekvatni sportski objekti

Nedovoljan broj stručno osposobljenih

djelatnika u sportu


27

Prilike Prijetnje

Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura

Izgradnja infrastrukture vezane uz Riječki

prometni pravac

Financiranje razvojnih programa kroz

nacionalne i EU fondove

Priprema razvojnih programa/projekata

za izvore financiranja (strukturni fondovi,

JPP)

Financiranje razvojnih projekata kroz

financijska sredstva EU

Jačanje prometne infrastrukture

Razvoj postojećih šetnica, biciklističkih

staza i uređenje okoliša

Registar i valorizacija kulturne baštine –

izvori financiranja održivog korištenja

Nedostatni lokalni, regionalni i nacionalni

izvori financiranja razvojnih projekata

Neusklađenost zakonske regulative s

praksom u zaštiti okoliša

Upravljanje kulturno-povijesnom

baštinom

Nedovoljan utjecaj na tijela državne

uprave i na druge institucije državne

razine (nedovoljna provedba

decentralizacije)

Neefikasno upravljanje povijesnom

baštinom

Gospodarstvo Gospodarstvo

Izgradnja malih obiteljskih hotela

Razvoj seoskog turizma

Razvoj novih sadržaja

Produženje sezone

Sačuvani ruralni objekti

Razvoj postojećih šetnica, biciklističkih

staza i uređenje okoliša

Podizanje kvalitete ugostiteljskih objekta i

usluga

Razvoj dodatne prepoznatljivosti

destinacije

Sačuvanost unutrašnjosti otoka

Pristup novim tehnologijama

Povećanje kvalitete smještajnih jedinica

za dugoročno osiguranje rasta prometa i

prihoda

Razvoj selektivnih oblika turizma –

kongresni, kulturni, ruralni i dr.

Suradnja udruga u svrhu razvoja turizma

Korištenje nacionalnih programa za

poticanje poduzetništva

Povećanje dostupnosti financijskih

instrumenata poduzetnicima – npr.

unapređenje postojećih i razvoj novih

kreditnih linija, edukacija poduzetnika o

mogućnostima, razvoj jamstvenih

Neadekvatna struktura kadrova

Devastiranje okoliša

Komunalni nered i neurednost

Neadekvatna zakonska regulativa

Nedostatak jasnih ciljeva

Nekontrolirani razvoj

Nediscipliniranost i neurednost

stanovništva pri odlaganju otpada

Nekontrolirana gradnja uzrokuje

devastaciju prostora

Zaostalost u kvaliteti, smanjen turistički

promet

Kriza i recesija u hrvatskom

gospodarstvu


28

instrumenata itd.

Razvoj postojećih i osnivanje novih

potpornih institucija za razvoj

poduzetništva u županiji

Uvođenje novih programa potpore

poduzetnicima i razvoj postojećih

Jačanje povezanosti s državnim

institucijama i međunarodnim

organizacijama

Umrežavanje i razmjena iskustva

Privlačenje investitora



Otvaranje novih radnih mjesta

Razvitak i unapređenje sustava

cjeloživotnog učenja

Podizanje kvalitete radne snage

Provođenje populacijskih mjera

Daljnji razvoj obrazovnog sustava

Povećanje dostupnosti svih informacija

vezanih uz tržište rada/ponude i

potražnje za radnom snagom

Unapređenje postojećih programa

poticanja zapošljavanja

Izrada novih programa poticanja

zapošljavanja i njihova provedba

Nepovoljne migracije

Fluktuacija radne snage

Negativan demografski trend

Depopulacijski proces u Hrvatskoj



Razvijanje zajedničkih projekata

organizacija civilnog društva

Razvoj i unapređenje sustava

cjeloživotnog učenja

Podizanje kvalitete radne snage

Provođenje populacijskih mjera

Daljnji razvoj obrazovnog sustava

Financijska ovisnost o državnom

proračunu

Nedostatno financiranje društvenih

djelatnosti

Negativan demografski trend


29

4.2. PEST analiza

Kako bi se bolje definirale i razumjele brojčano ocijenjene vrijednosti iz PEST analize

svakog područja, obrazložit će se kratko kako slijedi: Snaga okoline izražena je u

brojčanim vrijednostima u granicama od 1-5 gdje je najmanji utjecaj izražen brojem

1, a najveći brojem 5. Ukoliko čimbenik djeluje kao prijetnja ima predznak minus (-), a

ukoliko djeluje kao prilika ima predznak plus (+).

Značaj utjecaja okoline izražen je u brojčanim vrijednostima u granicama od 1 – 5.

Ukupna ocjena pojedinih segmenata unutar navedenih okolina dobivena je

umnoškom snaga i značaja utjecaja.

Pod sume su dobivene zbrojem ukupnih ocjena pojedinih čimbenika unutar

određene okoline. Maksimalno pozitivni učinak segmenta okoline je +100, a

maksimalno negativni učinak -100.

Pozitivan predznak govori o poticajnim uvjetima okoline – što je veći rezultat govori

se o većoj povoljnosti, dok negativan rezultat govori o destimulirajućem utjecaju

okoline. Ocjenjivanje svakog segmenta okoline prikazani su u slijedećoj tablici.

Pozitivne ocjene, odnosno snage, dobivene su za socijalnu, ekonomsku i tehnološku

okolinu, dok negativna ocjena odnosno prijetnja izražena je za političku okolinu.

Ukupna ocjena je da je okolina stimulirajuća s obzirom da postoje područja na kojima

je moguće dodatno djelovati u smislu jačeg utjecaja na tehnološku okolinu. To je

znak da treba više projekata usmjeriti ponajprije ulaganja u sektor gospodarstva, te

na inovacije, nove tehnologije, obrazovanje i time snažniji razvoj poduzetništva.


30

Segment

Utjecaj

Značaj

Ukupna ocjena

-5, -4, -3, -2,-1, +1, +2, +3, +4, +5

1, 2, 3, 4, 5

Politički

Članstvo u EU +4 5 +20

Porezni sustav -2 5 -10

Efikasnost zakonodavstva -2 4 -8

Stabilnost političke situacije -4 4 -16

Podsuma -14

Ekonomski

Stopa nezaposlenosti +4 5 +20

Naklonost stranih investitora +4 5 +20

Utjecaj krize -2 5 -10

Visine kamatnih stopa -2 3 -6

Podsuma +24

Socijalni

Gostoljubivost +4 5 +20

Odljev „mozgova“ +2 3 +6

Depopulacija -4 4 -16

Inicijativa za vlastiti razvoj +4 5 +20

Podsuma +30

Tehnološki

Dostupnost novih tehnologija -2 3 -6

Prometna infrastruktura +2 5 +10

Smještajni kapaciteti +2 5 +10

Obrazovna infrastruktura -1 3 -3

Podsuma +11

Suma 51


31

5. OPĆI CILJ

Na temelju provedenih analiza stanja/okruženja Općina Dobrinj definira opći cilj koji

predstavlja izjavu o tome što se namjerava postići u naredne tri godine, tj. određuje

se jasan smjer kretanja i djelovanja u navedenom vremenskom razdoblju, a njihova

realizacija će pridonijeti ostvarenju postavljene vizije i misije.

Općina Dobrinj smatra razvoj gospodarstva kao jedan od važnijih sektora svog

razvoja, a koji daje značajan doprinos kvaliteti života, te se stoga daje naslutiti da

Općina Dobrinj želi razvojem gospodarstva poboljšati turističku ponudu.

Općina Dobrinj razvojem komunalne infrastrukture želi omogućiti daljnji razvoj

turizma koji je se temelji na vrednotama prošlosti i lokalne povijesti s obzirom da

Općina Dobrinj nema hotelske infrastrukture već se turizam temelji na privatnom

odnosno seoskom turizmu.

Vizija je prihvatljiva ako se razvojem gospodarstvo dobro upravlja i kanalizira.

Sukladno tome, zahtjeva se aktivna suradnja svih agencija, institucija i organizacija

uključenih u gospodarske procese.

Iz navedenog se može zaključiti kako uspostavljanje općeg cilja mora biti u skladu sa

definiranom vizijom same Općine, ali i Razvojnom strategijom Primorsko-goranske

županije, koja je usmjerena prije svega na razvoj turizma:

Opći cilj Općine Dobrinj je sljedeći:

Opći cilj 1 Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom razvoju i

kvaliteti života


32

6. POSEBNI CILJEVI

Na temelju postavljenog općeg cilja, proizlaze posebni ciljevi koji ukazuju na prioritete

prilikom alokacije resursa. Posebni ciljevi predstavljaju očekivane rezultate, odnosno

željene promjene koje su posljedica niza specifičnih aktivnosti usmjerenih postizanju

općih ciljeva.

Ciljevi koji se odnose na Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore

gospodarskom razvoju i kvaliteti života su:

7. NAČINI OSTVARENJA I POKAZATELJI USPJEŠNOSTI

Opći cilj 1.Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom

razvoju i kvaliteti života

Pravilnim razvijanjem i upravljanjem gospodarstva, mogu se izbjeći problemi s

prometom, komunalnom infrastrukturom, očuvanjem okoliša i otežavanjem lokalnog

života. Stoga, razvoj gospodarstva Općini Dobrinj omogućava:

razvoj infrastrukture koja je neophodna za život lokalnog stanovništva, a

samom time poboljšanje turističke ponude.

javljanje novih vidova turizam, primjerice eko turizam (kroz postojanje

biciklističkih staza i pješačkih zona) ili u poboljšanju proizvoda i usluga koji

„zaustavljaju“ turiste prolaznike neko vrijeme na vlastitom području kako bi se

osjetile ekonomske koristi.

potpora lokalnoj ekonomiji kroz promocije lokalnih proizvoda,

minimiziranje negativnih utjecaja na okoliš,

skrb lokalne samouprave za smanjenje negativnih utjecaja na stanovništvo

kao što su onečišćenja, prometne gužve i sl.

oživljavanje maslinarstva, brodogradnje

Posebni cilj 1.1. Unapređenje vodnih građevina

Posebni cilj 1.2. Unapređenje/gradnja komunalne

infrastrukture


33

Općina Dobrinj u provođenju željenog pravca razvoja gospodarstva treba imati na

umu sveukupno okruženje sa tradicijom, okolišem, obalom, bioraznolikošću,

poviješću, itd.


Općina Dobrinj unapređivanjem vodnih građevina osigurava razvoj gospodarstva, a

samim time i razvoj turizma na nepokrivenim područjima. Postojeću vodovodnu

infrastrukturu potrebno je modernizirati te osigurati njen razvoj radi pružanja podrške

gospodarskim aktivnostima što se odnosi na daljnji razvoj brodogradnje i uslužnih

djelatnosti. Unapređivanje vodnih građevina u Općini Dobrinj dovodi do poboljšanja

ponude privatnog smještaja, a samim time i do poboljšanja uređenosti mjesta,

poboljšanje gastronomske ponude što u konačnici dovodi do razvoja turizma.

Načini ostvarenja/aktivnosti

1.1.1. Izgradnja vodnih građevina

Izgradnja vodnih građevina unutar Općine Dobrinj odnosi se na izgradnju glavnog

magistralnog cjevovoda, cjevovoda te spojnih cjevovoda što će u konačnici pomoći

razvoju gospodarstva u Općini Dobrinj.

Širenje i obnova vodoopskrbne mreže pridonose razvoju komunalne infrastrukture.

Izgradnja objekata i uređaja odvodnje i vodovoda osigurava zaštitu izvora pitke vode

te vodoopskrbnog sustava od onečišćenja, zaštitu podzemnih voda od onečišćenja

uzrokovanih infiltracijom otpadnih voda, podizanje kvalitete i modernizacija sustava

kanalizacijske mreže, proširenje kanalizacijske mreže sa sustavom pročišćavanja,

planiranje i izgradnju sustava odvodnje onečišćenih oborinskih voda.

Dostupnost vodovodnoj infrastrukturi jedan je od glavnih preduvjeta povećanja

atraktivnosti nekog mjesta za stanovništvo, a samim time povećava se i rang

privlačnosti nekog mjesta.

Cilj aktivnosti je izgradnja magistralnog cjevovoda. Provedba aktivnosti obuhvaća

izgradnju cjevovoda na cijelom području Općine.


TABLICA POKAZATELJA REZULTATA (OUTPUT)

Opći cilj 1. Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom razvoju i kvaliteti života


Načini ostvarenja Pokazatelj rezultata

(output) Definicija Jedinica

Polazna vrijednost

Izvor Ciljana

vrijednost (2014.)

Ciljana vrijednost

(2015.)

Ciljana vrijednost

(2016.)

1.1.1. Izgradnja

vodnih

građevina

1.1.1.1. Izgrađen cjevovod

Izgradnja magistralnog vodovodnog toka kroz Općinu Dobrinj.

km (kumulativ)

10 Općina Dobrinj

15 20 25

TABLICA POKAZATELJA UČINKA (OUTCOME)


Posebni cilj Pokazatelj

učinka (outcome)

Definicija Jedinica Polazna

vrijednost Izvor

Ciljana vrijednost

(2014.)

Ciljana vrijednost

(2015.)

Ciljana vrijednost

(2016.)

1.1. Unapređenje vodnih građevina

Kilometri izgrađenog magistralnog vodovoda

Izgradnja magistralnog vodovodnog toka kroz Općinu Dobrinj.

km (kumulativ)

10 Općina Dobrinj

15 20 25


35

Posebni cilj 1.2.Unapređenje/ gradnja komunalne infrastrukture

Unaprjeđenjem prometne infrastrukturu Općine, osigurat će se uvjeti za daljnji razvoj

turizma. Provedbom navedenog posebnog cilja se stvaraju preduvjeti, za razvoj

turizma, odnosno gospodarski razvoj Općine Dobrinj koji neće biti moguć ako ne

dođe do unaprjeđenja i dogradnje postojećeg prometnog sustava. Kvalitetan

prometni sustav, ali infrastruktura preduvjet su daljnjeg gospodarskog razvoja same

Općine, ali jednako tako i županije, kao i kvalitete življenja.

Načini ostvarenja/aktivnosti

1.2.1. Izgradnja i održavanje sustava prometne infrastrukture

Asfaltiranje nerazvrstanih cesta na području Općine doprinosi unaprjeđenju

postojećih cestovnih prometnih pravaca, te bolju povezanost s nacionalnim

cestovnim prometom, kao i proširenju mreže lokalnih cesta i unaprjeđenje

infrastrukture, te poboljšanje protočnosti i iskorištavanja geoprometnog položaja.

1.2.2. Izgradnja javne rasvjete

Javna rasvjeta ima dvojaku funkciju primarna funkcija je da osigura sigurni promet

ljudi i vozila noću kroz gradske i seoske javnoprometne površine, te sekundarno da

svjetlom istakne ambijentalnost prostora, ali tako da to ne ide na štetu sigurnosti

prometa te da ne uzrokuje svjetlosno zagađenje.


TABLICA POKAZATELJA REZULTATA (OUTPUT)


Posebni cilj 1.2. Unapređenje / gradnja komunalne infrastrukture

Načini ostvarenja Pokazatelj rezultata (output)


vrijednost Izvor

Ciljana vrijednost

(2014.)

Ciljana vrijednost

(2015.)

Ciljana vrijednost

(2016.)

1.2.1. Izgradnja o

održavanje

prometne

infrastrukture

1.2.1.1. Kilometri asfaltiranih cesta

Kvalitetan prometni sustav preduvjet je daljnjeg gospodarskog razvoja koji se iskazuje iznosom kilometara asfaltiranih cesta

km 10 Općina Dobrinj 15 20 25


1.2.2.1. Broj rasvjetnih tijela

Prema broju

postavljenih

rasvjetnih tijela mjeri

se pokrivenost

izgradnje javne

rasvjete

Broj 10/10 Općina Dobrinj 15/15 20/20 20/25


TABLICA POKAZATELJA UČINKA (OUTCOME)


Posebni cilj Pokazatelj

učinka (outcome)


vrijednost Izvor

Ciljana vrijednost

(2014.)

Ciljana vrijednost

(2015.)

Ciljana vrijednost

(2016.)

1.2. Unapređenje / gradnja komunalne infrastrukture

Postotak obuhvaćenog stanovništva

Prema broju postavljenih

rasvjetnih tijela mjeri se

pokrivenost izgradnje javne

rasvjete odnosno , kvalitetan

prometni sustav preduvjet je

daljnjeg gospodarskog

razvoja koji će se iskazati

postotkom obuhvaćenog

stanovništva

% Općina Dobrinj


8. Povezivanje ciljeva sa financijskim planom/proračunom

Opći cilj Posebni cilj Program u proračunu

Pokazatelj učinka

(outcome)

Aktivnost u proračunu

Način ostvarenja posebnog cilja

Pokazatelj rezultata (output)

1. Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom razvoju i kvaliteti života


1016 Izgradnja vodnih građevina

Kilometri izgrađenog

magistralnog vodovoda

K101601 1.1.1. Izgradnja vodnih

građevina

1.1.1.1. Izgradnja magistralnog vodovoda

1.2. Unapređenje /gradnja komunalne infrastrukture

1004 Gradnja objekta i uređenje komunalne infrastrukture


K100407



K100405 1.2.2. Izgradnja javne

rasvjete 1.2.2.1. Broj rasvjetnih

tijela


9. Skraćeni prikaz strateškog plana

Strateške ciljeve Općine Dobrinj nemoguće je provesti bez izvora financiranja zbog čega je od iznimne važnosti povezivanje s

proračunom jer se njime definiraju programi, aktivnosti i projekti te osiguravaju sredstva potrebna za provedbu istih.

Opći cilj Posebni cilj Pokazatelj

učinka (outcome)

Način ostvarenja posebnog cilja Pokazatelj rezultata (output)

1. Razvoj infrastrukture u cilju gospodarskom razvoju i kvaliteti života



1.1.1. Izgradnja vodnih građevina 1.1.1.1. Izgradnja magistralnog

vodovoda

1.2. Unapređenje /gradnja komunalne infrastrukture




1.2.2. izgradnja javne rasvjete 1.2.2.1. Broj rasvjetnih tijela


40

10. PRAĆENJE I EVALUACIJA

Osiguranje i pribavljanje financijskih sredstava, upravljanje tim sredstvima kao i

praćenje njihova korištenja, zasigurno je jedan od važnih aspekata provedbe

Strateškog plana Općine Dobrinj. Nakon definiranja strateških ciljeva, prioriteta i

aktivnosti, potrebno je predvidjeti i moguće izvore financiranja, kao i pratiti njihovo

izvršenje.

Ključni doprinos strateškog planiranja nije u samom postavljanju ciljeva i definiranju

aktivnosti kojima se postižu, već i u postavljenom mehanizmu stalnog ocjenjivanja

idemo li u željenom pravcu, trebamo li revidirati postavljene ciljeve, postoje li bolji i

efikasniji načini njihova ispunjavanja. Ovaj mehanizam uspostavlja se utvrđivanjem

pokazatelja rezultata i uspješnosti koji su, kao objektivno mjerljivi i konkretni znakovi

da je nešto učinjeno, postavljeni na način da omogućuju praćenje ostvarenja

provedenih aktivnosti.

Svrha praćenja i evaluacije strateškog plana je praćenje ostvarenja pojedinih ciljeva,

te načina ostvarenja, a u svrhu mogućnosti povezivanja ciljeva, aktivnosti i

financijskih sredstava. Praćenje i evaluacija će se vršiti minimalno jednom godišnje.

Za uspješnu provedbu Strateškog plana potrebno je razraditi načine praćenja i

vrednovanja, tj. kako da se:

definiraju aktivnosti za kontinuirano praćenje provedbe Strateškog plana;

definiraju i osiguraju relevantni, mjerljivi, jasni pokazatelji praćenja i vrednovanja

provedbe Strateškog plana

utvrdi metodologija i osigura izrada izvješća (kvartalnih, polugodišnjih, godišnjih)

standardiziraju obrasci koji dokumentiraju primjenu procedure (upitnici, formulari

za evaluaciju, izvještajni formulari)

osigura da se s rezultatima vrednovanja Strateškog plana upoznaju i da ih koriste

svi ključni nositelji

provede godišnja ocjena napretka u provedbi Strategije, koju treba izraditi prije

utvrđivanja proračuna i financijskih planova za iduću godinu.

Obrasci putem kojih će se pratiti provedba strateškog plana odnosno provedba

strateških ciljeva dani su u prilogu. Za svaku godinu, za svaki posebni cilj zasebno,

prati se i upisuje kvartalna, polugodišnja i godišnja vrijednost, te uspoređuje sa

ciljanom vrijednosti za tu godinu.


Praćenje i evaluacija strateškog plana 2014. godina

Opći cilj 1. Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom razvoju i kvaliteti života P

oseb

ni

cilj

Odgovorna osoba za

ostvarenje posebnog

cilja Načini ostvarenja

Odgovorna osoba za realizaciju

načina ostvarenja


Planirana financijska sredstva

Iskorištena financijska sredstva

Cilja

na v

rije

dn

ost

2015.

go

d

Evaluacija provedbe

(Ostvarena vrijednost)

Vla

sti

ta

sre

dstv

a

Sre

dstv

a

drž

avn

og

pro

raču

na

Sre

dstv

a

EU

Vla

sti

ta

sre

dstv

a

Sre

dstv

a

drž

avn

og

pro

raču

na

Sre

dsta

va

EU

Kvart

aln

a

Po

lug

od

išn

ja

Go

diš

nja

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

1.1

. U

nap

ređ

en

je

vo

dn

ih g

rađ

evin

a

1.1.1. izgradnja vodnih građevina


Pokazatelj učinka (outcome):


1.2

. U

nap

ređ

en

je / g

rad

nja

ko

mu

naln

e in

frastr

uktu

re










oseb

ni

cilj

Odgovorna osoba za

ostvarenje posebnog



načina ostvarenja




Cilja

na v

rije

dn

ost

2015.

go

d

Evaluacija provedbe


Vla

sti

ta

sre

dstv

a

Sre

dstv

a

drž

avn

og

pro

raču

na

Sre

dstv

a

EU

Vla

sti

ta

sre

dstv

a

Sre

dstv

a

drž

avn

og

pro

raču

na

Sre

dsta

va

EU

Kvart

aln

a

Po

lug

od

išn

ja

Go

diš

nja

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

1.1

. U

nap

ređ

en

je

vo

dn

ih g

rađ

evin

a





1.2

. U

nap

ređ

en

je / g

rad

nja

ko

mu

naln

e in

frastr

uktu

re










oseb

ni

cilj

Odgovorna osoba za

ostvarenje posebnog



načina ostvarenja




Cilja

na v

rije

dn

ost

2015.

go

d

Evaluacija provedbe


Vla

sti

ta

sre

dstv

a

Sre

dstv

a

drž

avn

og

pro

raču

na

Sre

dstv

a

EU

Vla

sti

ta

sre

dstv

a

Sre

dstv

a

drž

avn

og

pro

raču

na

Sre

dsta

va

EU

Kvart

aln

a

Po

lug

od

išn

ja

Go

diš

nja

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

1.1

. U

nap

ređ

en

je

vo

dn

ih g

rađ

evin

a





1.2

. U

nap

ređ

en

je / g

rad

nja

ko

mu

naln

e in

frastr

uktu

re








Documents

STRATEŠKI PLAN OPĆINE DOBRINJ