VAČ:

TOR:

CESTA VAIJA O UT

NA 

AČRETJE 

INST

Zag

Zag

ARAŽDIN -TJECAJU

N

Zagreb,

BEDNJA

TITUT IGH

greb, J. Rak

greb, Vončin

- IVANEC ZAHVAT

NE-TEH

kolovoz 20

A 

d.d.

kuše 1, www

nina 3, www

- KRAPINATA NA OK

HNIČKI

012. / dopun

IV

w.igh.hr

w.hrvatske

A KOLIŠ

SAŽE

njeno stude

VANEC

–ceste.hr

ETAK

eni 2014.

VARAAŽDIN

Koordin Voditelj Izrađiva

Odabran

STUDIJA

nator izrade

j izrade stu

ači: mr.sc.

Darko Š

Ivana B

Petra S

Goran B

mr.sc.

Tatjana

Lovro T

Stjepan

Duško Č

Mladen

Tihomi

Darija M

Natalij

na poglavlja

A O UTJECAJU

e studije:

I

udije: m

Stjepan Kra

Šarić, dipl.i

Blagus, dipl

Sesar, mag.

Buhin, dipl.

Zaltko Pero

a Travica, d

Tota, mag.i

n Kordek, d

Čičovački, d

n Kuhta, dip

r Frangen,

Maletić Mir

a Mavar, di

a studije (p

U ZAHVATA NA

NSTITUT IG

mr.sc. Stjep

alj, dipl.ing

ing.građ.

.ing.građ.

ing.aedif.

.ing.građ.

ović, dipl.in

dipl.ing.gra

ng.aedif.

dipl.ing.građ

dipl.ing.pro

pl.ing.geol.

dipl.ing.geo

ko, dipl.ing

pl.ing.arh.

prema popis

A OKOLIŠ – NE

GH d.d. Za

pan Kralj, d

g.građ. z

z

z

z

z

ng.građ. h

ađ. v

z

đ. z

om. p

h

ol. h

g.arh. p

p

su u tablici

DIREKZA PR mr.sc

E TEHNIČKI SA

agreb

dipl.inž.građ

zahvat, obje

zahvat tune

zahvat trasa

zahvat trasa

zahvat trasa

hidrologija,

vode, vodno

zahvat trasa

zahvat trasa

prometne a

hidrogeolog

hidrogeolog

prostorno pl

prostorno pa

):

KTORICA ZAROJEKTIRAN

c. Mirjana M

AŽETAK

đ.

ekti, vode

li

a

a

a

vode

o tijelo

a , čvorovi

a, odvodnja

nalize

ija, inženje

ija, inženje

lanska doku

alnska doku

AVODA NJE PROMET

Mašala Buhi

a

erska geolog

erska geolog

umenatcija

umentacija

TNICA:

n, dipl.ing.

gija

gija

građ.

1

Institut zekologiju

ČLANOVI(Oikon d

VANJSKI (Geonatu

OSTALI V

PROKUR

STUDIJA

za primijenjeu

I STRUČNOG d.o.o.)

SURADNICI ura d.o.o.)

VANJSKI SURA

IST

A O UTJECAJU

Vim

enu Tem

TIMA Sum

Mm

Am

Am

drm

Gm

Žeun

drm

Svm

Am

Mm

Lum

ADNICI Tam

Tom

dr

drmprdiMdi

Že

U ZAHVATA NA

išnja Šteko,mag. ing. pros

ena Birov, mag. ing. pros

unčana Rapimag. ing. pros

Maja Posavecmag. ing. pros

ndrijana Mihmag. ing. silv

len Berta, mag. ing. silv

r. sc. Zrinkamag. oecol. e

oran Gužvicmag. geol. eljko Čučkoniv. bacc. in

r. sc. Hrvojemag. oecol. e

ven Kapelj, mag. oecol. e

na Đanić, mag. oecol. e

Marina Škuncmag. oecol. e

uka Škunca,mag. oecol. e

anja Tudor,mag phys. et

omislav Ščumag. ing. silv

r. sc. Iva Mih

r. sc. Ivan Pimag. ing. silvrof. Želimir ipl. arheol.

Morena Želleipl. arheol.

eljko Koren

A OKOLIŠ – NE

sp. arch.

sp. arch.

ić, sp. arch.

c, sp. arch.

hulja, .

.

a Mesić, et prot. nat.

ca,

ović, nf.

e Peternel, et prot. nat.

et prot. nat.

et prot. nat.

ca, et prot. nat.

, et prot. nat.

geophys. (G

lac, . (Prosilva d

hoci

ilaš . Škoberne,

,

, mag.ing.ae

E TEHNIČKI SA

ekom d.o.)

.o.o.)

edif.

AŽETAK

voditeljicaintegracija

voditeljicaintegracijakrajobraznintegracija

krajobrazn

krajobraznintegracija

korištenjeekosustavi

korištenjeekosustavi

flora i vegprihvatljivmrežu (Procjena)

fauna

grafički pr

Voditelj ozahvata za(OPZEM), ekološka m

biološka raprihvatljivmrežu

biološka raprihvatljivmrežu (Pr

biološka raprihvatljivmrežu

flora i v

Meteorokvalitetamodeliramodelira

divljač i

OPZEM –skupinu

tlo i poljzemljišt

kulturna b

kulturna b

a projektnog tima dokumenata

a projektnog tima dokumenata, ne karakteristika

ne karakteristik

ne karakteristika

e zemljišta, šumvi i šumarstvo

e zemljišta, šumvi i šumarstvo

getacija, staništvosti zahvata zarethodna ocjena

rilozi

ocjene prihvatlja ekološku mrež QC – biološka rmreža, OPZEM

raznolikost, Glavvosti zahvata za

raznolikost, Ocjvosti zahvata zarethodna i Glavn

raznolikost, Glavvosti zahvata za

vegetacija, st

ološke značaja zraka i anje, razinaanje

i lovstvo

– stručnjak z Lepidoptera

ljoprivredno te

baština

baština

ma i

ma i ke,

ke

ke,

mski

mski

ta, Ocjena a ekološku a i Glavna

ivosti žu aznolikost i

vna ocjena a ekološku

ena a ekološku na ocjena)

vna ocjena a ekološku

taništa

jke,

buke i

za a

2

3

Sadrža

1.  OPI

Općen

1.1. 

1.2. 

2.  OPI

2.1. 

2.2. 

2.3. 

2.4. 

2.5. 

2.6. 

2.7. 

2.8. 

2.9. 

2.10. 

2.11. 

2.12. 

3.  GLA

4.  PRI

4.1. 

4.1.1

4.1.2

4.1.3

4.1.4

4.1.5

4.1.6

4.1.7

4.1.8

4.1.9

4.2. 

4.2.1

4.2.2

S

aj

IS ZAHVATA

nito o zahv

Sjeverna v

Južna var

IS LOKACIJE

Meteorolo

Tlo i poljo

Flora, veg

Fauna ....

Zaštićene

Šumski ek

Divljač i l

Krajobraz

Kulturno-

Povećanje

Kvaliteta

Zaštita vo

AVNA OCJE

IJEDLOG MJ

Mjere tije

. Opće mje

. Mjere zaš

. Mjere zaš

. Mjere zaš

. Mjere zaš

. Mjere zaš

. Mjere zaš

. Mjere zaš

. Mjere zaš

Mjere zaš

. Opće mje

. Mjere zaš

TUDIJA O UTJ

A .............

atu .........

varijanta A

rijanta B3 -

E ZAHVATA

oške i klima

oprivredno

getacija i st

..............

e prirodne v

kosustavi i š

ovstvo .....

zne značajk

povijesna b

e razine bu

zraka ......

oda ..........

NA PRIHVAT

JERA ZAŠTIT

ekom projek

ere ...........

štite promet

štite tla i po

štite biološk

štite krajob

štite kulturn

štite od buk

štite voda ..

štite infrast

štite tijekom

ere ...........

štite tla i po

JECAJU ZAHVA

..............

..............

4- predlože

predložena

I MOGUĆIH

atološke zna

zemljište .

taništa .....

..............

vrijednosti .

šumarstvo .

..............

ke ...........

baština .....

ke ..........

..............

..............

TLJIVOSTI Z

TE OKOLIŠA

ktiranja i p

..............

tnica i prom

oljoprivredn

ke raznoliko

raza ........

no-povijesn

ke ...........

..............

rukture ....

m izgradnje

..............

oljoprivredn

ATA NA OKOL

.............

.............

ena konačna

a konačna j

H UTJECAJA

ačajke .....

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

ZAHVATA ZA

A ............

ripreme za

.............

metnih toko

nog zemljiš

osti i ekološ

.............

e baštine .

.............

.............

.............

e ............

.............

nog zemljiš

IŠ – NE TEHNI

..............

..............

a sjeverna v

užna varija

A .............

..............

..............

..............

..............

..............

..............

..............

..............

..............

..............

..............

..............

A EKOLOŠKU

..............

hvata .......

..............

ova ..........

ta ...........

ške mreže..

..............

..............

..............

..............

..............

..............

..............

ta ...........

ČKI SAŽETAK

.............

.............

varijanta ..

anta .........

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

U MREŽU ..

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

K

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

........ 5 

........ 5 

....... 10 

....... 11 

....... 14 

....... 14 

....... 15 

....... 16 

....... 17 

....... 18 

....... 18 

....... 19 

....... 20 

....... 23 

....... 25 

....... 25 

....... 26 

....... 31 

....... 33 

....... 33 

....... 33 

....... 33 

....... 33 

....... 33 

....... 34 

....... 37 

....... 37 

....... 44 

....... 45 

....... 45 

....... 45 

....... 45 

3

4

4.2.3

4.2.4

4.2.5

4.2.6

4.2.7

4.2.8

4.2.9

4.2.10

4.3. 

5.  PRI

5.1. 

5.2. 

5.3. 

5.4. 

S

. Mjere zaš

. Mjere zaš

. Mjere zaš

. Mjere zaš

. Mjere zaš

. Mjere zaš

. Mjere zaš

0.  Stano

Mjere zaš

IJEDLOG PR

Biološka r

Divljač i l

Buka .....

Praćenje

TUDIJA O UTJ

štite biološk

štite šumski

štite divljač

štite krajob

štite klturno

štite od buk

štite voda ..

ovništvo i p

štite tijekom

ROGRAMA P

raznolikost

ovstvo .....

..............

kvalitete vo

JECAJU ZAHVA

ke raznoliko

h ekosustav

či i lovstva .

raza ........

o-povijesne

ke ...........

..............

rostor u od

m korištenja

RAĆENJA O

i ekološka m

..............

..............

ode .........

ATA NA OKOL

osti .........

va i šumars

.............

.............

e baštine ...

.............

.............

nosu na pro

a zahvata .

KOLIŠA (MO

mreža .....

.............

.............

.............

IŠ – NE TEHNI

..............

tva .........

..............

..............

..............

..............

..............

omet ........

..............

ONITORING)

..............

..............

..............

..............

ČKI SAŽETAK

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

) .............

.............

.............

.............

.............

K

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

.............

....... 46 

....... 47 

....... 47 

....... 48 

....... 48 

....... 54 

....... 55 

....... 55 

....... 56 

....... 58 

....... 58 

....... 58 

....... 58 

....... 59 

4

1. O

Opć

Zahvna ok15. –Brza Zahvi okoZagovažnpove PlanoSjeveJužn Predza sjsredilokalCilj jpredugrož Podržupa

GradOpćiSvetiVidov Planidoku 1.Str2. Pr

3. Pr

STUDIJA

OPIS ZAH

ćenito o za

vat prema Pkoliš: gradnja dr cesta Vara

vat je brza co 18 km u juorska brza costi za Re

ezanost i ve

ovima su prerni Varai Bednja

viđena trasjeverozapadišta, Varažlne prometnje ove studložene trasženost poje

ručje planiranije, odnos

da Krapine, ne Jesenjei Križ Začrvec.

irani zahvaumentacije

rategiju i Prrostorni pla

2.1. Pros2.2. Pros

rostorni plaKrapinsk3.1. Pros3.2. Pros3.3. Pros3.4. Pros

A O UTJECAJU

HVATA

ahvatu

Prilogu I, to

ržavne cesteaždin – Ivan

cesta Varažužnom koridcesta Varažepubliku Hze s glavnim

redviđeni koaždin – Ivana – Golubove

sa brze cestdnu Hrvatskdina i Krapne infrastru

dije ukazatise ceste, tedinih vrije

ranog zahvsno na podr

Grada Ivane, Općine Mretje, Opći

at se nal koja obuhv

rogram prosnovi županistorni plan storni plan novi Gradov

ko-zagorskastorni plan storni plan storni plan storni plan

U ZAHVATA NA

očka 12 izm

e dužine 20nec - Krapi

ždin – Ivanedoru. din – Ivane

Hrvatsku. Bm županijsk

oridori za isnec – Lepogec – Sv. Križ

te Varaždin ku zbog suvpine. Naimukture, jeda na postojete ocijenitidnosti i cje

ata nalazi ručju jedini

nca, Grada Mihovljan, ine Bednja

lazi u podvaća sljedeć

stornog ureija Krapinsko-z Varaždinskva/općina županija: uređenja O uređenja G uređenja O uređenja O

A OKOLIŠ – NE

mjene i dop

000 m i višeina

ec – Krapina

c – KrapinaBrza cesta kim žarištim

straživanjelava – Bednž Začretje

– Ivanec – vremenog pe, ovaj dioan je od naeće prostori prihvatljivelina.

se na podca lokalne

Lepoglave Općine No

a, Općine

dručju posće:

eđenja Repu

zagorske žuke županije

Općine ĐurmGrada KrapiOpćine JeseOpćine Sv. K

E TEHNIČKI SA

pune Uredbe

e

a, dužine ok

a određena omogućuj

ma razvoja.

: nja – Jesenj

Krapina od prometnog po sjeveroza

ajlošijih u Hrne i prirodvost zahvat

dručju Varasamouprave

i Grada Vaovi GolubovBeretinec,

stojeće i

ublike Hrva

upanije

manec ne

enje Križ Začretj

AŽETAK

e o procjen

ko 39km u s

je kao cestje cjelovit

e – Đurman

velikog je povezivanjaapadne Hrvrvatskoj. ne vrijednota uzimajuć

aždinske i e;

araždina te vec, Općine Općine Ma

planirane

tske

e

ni utjecaja

sjevernom

tovna građetu međužu

nec,

prometnog a dvaju župvatske kroz

osti u zoni ći u obzir

Krapinsko-z

Općine Đue Radoboj,

Maruševec i

prostorno

zahvata

koridoru

evina od panijsku

značaja panijskih z prizmu

utjecaja moguću

zagorske

rmanec, Općine Općine

-planske

5

4. Ur

Sve obilacestuSveti PlansPromZačre(preduspoetapjedakrako

Brza kakoizmjemeta

NakoBednribnjtraseizbor

TrasačvoruprostovomdostaTrasaprom

S

3.5. Pros3.6. Prost3.7. Prost Varaždins3.8. Prost3.9. Prost3.10. Pros3.11. Pros3.12. Pros3.13. Pros3.14. Pros

rbanistički p4.1. Urban

varijante aznicu Varau D1 u Đurmi Križ Začre

skom dokumetna analetju nego pdložena varedbe i sazno podijeli n krak preovima, a gr

cesta prolo bi se odrenjuju tuneara.

on Lepoglavnju. Duljinajaci, te iskoe u toj dolir vođenja tr

a po varijau Bednja tornom pla

m koridoru a zahtjevana dobro “ku

met s D35 ko

TUDIJA O UTJ

storni plan torni plan utorni plan u

ka županijatorni plan utorni plan ustorni plan storni plan storni plan storni plan storni plan planovi urenistički plan

koje su oaždina, a sjmancu, doketje.

umentacijomiza međut

prema Đurmarijanta A4znanja o m u biti na d

ema Začretjradnja bi se

lazi izvan rržao nesmeeli i vijaduk

ve brza cesta najduljegopi za vađeini. Osim torase i uskla

nti B3 počipriključkomnu. Analizir nego na sn, prolazi šupi“ planiraoja prolazi

JECAJU ZAHVA

uređenja Oređenja Opređenja Op

a: ređenja Opređenja Grauređenja Guređenja Ouređenja Ouređenja Ouređenja Gđenja n uređenja

obrađivane jeverne vark južne vari

m osnovni im ukazuje

mancu. Stog4), a južniogućnosti p

dvije dvotraju. U oba

e planirala f

razine sve etani promkti raznih d

ta ulazi u dg mosta iznenje šljunkaoga, dijelovđenje elem

inje uklapom na sjeveran je iz rasjevernom irim korido

ane sadržajevelikim dije

ATA NA OKOL

Općine Mihopćine Radobpćine Novi G

pćine Bednjada Lepogla

Grada IvancaOpćine MaruOpćine VidovOpćine BereGrada Varaž

Ivanca

idejnim rjrijante zavijante završ

koridor jee na značga je studiji je analizprolaska traačne ceste slučaja bi

fazno, ovisn

nerazvrstanmet na brzo

uljina, od k

dolinu rijekenosi 200 mea tako da suvi doline Be

menata bilo

om u čvoru erni koridoazloga što sprema Đur

ororm države u zoni koelom kroz n

IŠ – NE TEHNI

ovljan boj Golubovec

a ave a uševec vec tinec dina

ješenjem ršavaju na šavaju na s

e sjeverni,čajnije većom obrađenziran (planase u opcij (državne), se provela

no o promet

ne, lokalneoj cesti. Ukojih duljin

e Bednje, tetara. U dou uz Bednjuednje su za vrlo ograni

Sveti Križ or. Ovo jesu prometnarmancu. Kovne ceste Dridora (pos

naselja(veći

ČKI SAŽETAK

počinju sp spoju brzespoju na au

, dok je i promet n sjeverni knska trasa i da se od jedan kraka rezervacijtnim potreb

e, županijskU trasi se a najdužeg

te sa nekoliolini se nalu i oni bili aštićena počeno.

Začretje ne alternativa opterećen

oridor je prD35, dijelomlone zone) im dijelom

K

pojem na e ceste na utocestu A1

južni alterod Bednje

koridor kao B3) radi Bednje brzk prema Đuja prostorabama.

ke i državnpotom me

g tunela izn

iko mostovalaze i mnouzrok razve

odručja, tak

a A2, a zavvni koridornja bitnije rostorno i m u blizini i na taj nač je to ulica)

zapadnu državnu u čvoru

rnativni. e prema osnovni moguće

za cesta rmancu,

a na tim

ne ceste đusobno osi 1100

a prolazi gobrojni edenosti ko da je

vršava u r prema veća na reljefno naselja. čin miće ).

6

Tehnjavneprom Dimeceste PoprŠirina Cesto Brza župaobje Odvoosigusliva Unutpovršodvorazlič U poobrodioniStažnu pro

U popodrpripadolin

NajzStažnBuduprete

U poupravocjeni kem

Ekolofunkcfizika

S

nički elemee ceste izv

meta.

enzioniranjee izvršeno j

rečni profil a prometni

ovna čvoriš

cesta proanijskih, lokata, tunel

odnja promuranja sigur i zaštite ok

tarnjom odšinu prome

ode izvan slčitim zaštit

očetnom dincima Macice po rubnnjevca. Nakostranu doli

očetnom dijručju Veternada slivu rijnu Bednje g

načajniji vnjevca onaući u njihovežito slabo

glavljima svljanja vodna stanja o

mijskim stan

oško stanjcioniranja alno–kemijs

TUDIJA O UTJ

enti brze cvan naselja

e elemenatje za projek

ceste ima dh trakova z

ta kod brze

olazi kroz nkalnih i raa, prijelaza

metnice trnih uvjeta koliša od ne

dvodnjom setnice, slobliva promettnim građev

ijelu sjevereljske gorenom dijelu kon prelaskinu rijeke D

jelu južnognice i Gore jeke Drave.

gdje se spaj

odotok na a je formivom sastav propusne i

tudije detadnim područodređenog vnjem za pov

je vodnogvodnih ek

skih i hidrom

JECAJU ZAHVA

ceste su u i njihovi e

ta horizontktnu brzinu

dva kolnika za zadanu b

e ceste su u

naseljeni kaznih neraza i prolaza.

emelji se vožnje, očegativnog d

matra se sodno, ili uk

tnice, po povinama, te

rnog koridoe kod Donje doline pota preko rub

Drave prate

g koridora t Veterničke. Prije kraja s glavnom

području zrala prostr

vu prevlada pogoduju f

aljnije su prčjima, stanvodnog tijelvršinske vod

g tijela posustava i morfoloških

ATA NA OKOL

skladu s Pelementi m

talne, verti VP=100 km

sa po dvijebrzinu iznos

u dvije razin

krajolik sa zvrstanih p

na potrečuvanja i rejelovanja.

sustav odvokopanim i/iotrebi čistepotom konc

ora trasa peg Jesenja toka Šaša ubnih dijeloveći tok njen

trasa je poe 2,4 km dua njenog st

m trasom.

zahvata je ranu ravnicavaju glinovformiranju

rikazani vodnje voda opla površinskde, ovisno o

površinske ocjenjujeh elemenata

IŠ – NE TEHNI

Pravilnikom moraju udov

kalne i popm/h.

e vozne traki 3,5 m, rub

ne.

gustom mrprometnica)

bama odvoegulacije po

odnje kojimili otvoreni

e do zahtijecentrirano i

prolazi doli prelazi u ulazi u dolva Varaždine pritoke P

oložena krougim tunelotrmog kanjo

rijeka Bedcu ispunjevito-prašinamočvarnih

dotoci na popisuje se nake vode odro tome koja

vode izra se na tea kakvoće.

ČKI SAŽETAK

o osnovnimvoljavati s

prečne geo

ke u svakombnih traka 0

režom prom) pa se po

odnje kolnostojećeg v

m se oborim vodonep

evanog stupili raspršeno

nom potoksliv Drave,inu Bednjesko-Topličklitvice.

oz dolinu pom prelazi uona ponovo

nja. Od Lenu aluvijal

asti sedimeterena.

odručju zaha razini vodređena je na od dviju o

ažava kakemelju rele

K

m uvjetima gledišta si

ometrije tra

m smjeru. 0,50 m.

metnica (dojavljuje ve

nika promevodnog režim

ine pale npropusnim kpnja učinkoo ispuštaju

ka Ravninsk gdje nako

e koju pratikog gorja tr

otoka Šemnu dolinu Očo tunelom p

epoglave palnim napla

enti ove su

hvata. Premdnih tijela. njegovim ekocjena je lo

kvoću struevantnih b

a kojima igurnosti

ase brze

državnih, eći broj

etnice i ma šireg

a slivnu kanalima vitosti u u okoliš.

ke, a na on kraće i sve do rasa ulaz

nice. Na ure koja prelazi u

a sve do avinama. naslage

ma Planu Ukupna kološkim ošija.

kture i ioloških,

7

Kemidrugi

Procjgrađesiste

Ekolosvim elemrijek

Ekoloje kapodu

U svfazamdeprdionikao v1+50

KonazaštiVodo Inženobrađ

Istražznačdefinkako

Kroz javnepromkolni

Analocjenokvirna psustaposljslučaocjenpromokruž

S

ijsko stanjeih mjerodav

jena općegevinama i matizirani

oško stanje potrebnim

ment kakvoćkama.

oško stanjeao umjerenuzimanja ak

vrhu poduzima projekresije u tericama gdje vrlo dobra,

00) i Plitvice

ačni režim ote (učinkov

opravnih uvj

njersko-geđene su za

živanje poajkama, odniranih proo bi se došlo

istraživanje cestovne

met, i uz koik i čvorišta

iza prometnom promerima onoga lanskim horava koje jedica, preajnih faktornu učinka

metna ponužja do nose

TUDIJA O UTJ

e vodnog tvnih onečiš

g hidromorfdrugim fiziu Hrvatskim

e rijeka nije pokazateljće na kop

e vodnog tijno te su pktivnosti za

imanja akttirati zatv

renu i lagun je utvrđen dobra i um

e (odstac.29

odvodnje zavitosti čišćjeta i studi

ološke kara pojedine k

ojedinih kodnosno ograojektnim zao do optima

ja je sagled mreže), teombinaciju a van razine

tnog modeeta, točnij što nazivarizontima bse može

emda je, tra. Ograničeonih promj

uda, dioniceeće mreže g

JECAJU ZAHVA

tijela površšćujućih tva

fološkog staičkim zahvam vodama.

e bilo moguja biološkognenim pov

ela DSRN18otrebni str poboljšanj

tivnosti za voreni sustane) nakon pno da su vodmjerena (sl9+000 do 38

a pojedine ćenja) i naje o utjeca

akteristikeoridore u p

oridora i taničenjima. adatkom ilialnog i prove

dana mogue fazne gradetapne gra

e) kroz plan

la i njegoveje cestovnamo postojebudućnosti.jasno ope

treba dodaeni je cilj ojena unutae i križanjagradova.

ATA NA OKOL

šinske vodeari u površin

anja temelatima na ri

će u potpug stanja. Je

vršinskim vo

85007 (Kraproži uvjeti e stanja vo

poboljšanjav odvodnpročišćavandna tijela slivnia podru8+916)).

dionice proačina konačaju prometn

e prostora, posebnom e

trasa u nj S tim u vezi koridora edivog rješ

ućnost etapdnje ceste kadnje), uz rnsku dokum

e ocjene u ih prometećim i anti Svrha ovak

eracionaliziati, nemoguove i ovakvear cestovnoa Brze ces

IŠ – NE TEHNI

e izražava nskoj vodi,

lji se na doijekama ko

nosti procijedini sustavodama je

pinica) i DDRispušatanja

oda.

je stanja vnje sa upunja na masts ekološkogučja rijeka

ometnice glčnog ispuštnice na okol

ograničenjlaboratu.

ima, temezi su rađenedefiniranihenja pojed

pne gradnjekao ceste srezervaciju entaciju.

okviru istranih tokovacipiranim pkve analizerati kauzauće izolirate analize, dog prometnte Varaždin

ČKI SAŽETAK

prisutnost sedimentu

ostupnim poji su u tu

jeniti, jer nvno praćeni makrozoob

RN240002 (a voda s p

voda potreuštanjem utolovima (s i kemijsko Krapinice

lede načinatanja, propliš.

a i smjernic

eljeno je e određeneh planskomine trase.

e (između č jednim kol prostora za

aživanja, sea, i njihovprometnim je "tražen

alnim odnoti otvoreni

da svojim reog sustavan-Ivanec-Kr

K

prioritetnih i bioti.

podacima osvrhu priku

ne postaje p i određeni

bentos, ali

(Plitvica) ocprometnice

bno je u du okoliš (pseparatori uog stanja oc(od stac. 0

a odvodnje,pisuje se u

ce za proje

na tim gee korekcije m dokument

čvorova ili lnikom (dvoa drugu faz

e bavila sistvim ponaša sustavima,je i izbor"

osima promi sustav odezultatima a koje donorapina; od

h tvari i

vodnim upljeni i

podaci o biološki samo u

cjenjeno u svrhu

daljnjim povoljne ulja), na cjenjena 0+000 do

stupnja u okviru

ektiranje,

eološkim koridora tacijom,

dijelova osmjerni zu (drugi

temskom anjem u danas i rješenja mjena i d upliva omogući osi nova najšireg

8

Varij

U Stuplanszada

Razloi preprolazahtjutjecodržaprikljrazlo

Plansjužnijedinšto jje padopu

Sve korigekonkoris

S

jantna rješ

udiji je,uz pskom dokum

anim korido

og dodatnihema projektazili kroz jeve, te scaje (prolaavanja, trajučiti na tr

ozi.

skom dokumi koridor jnstveni, koje prolazio paralelno pounama općin

ovo su biligiraju kako nomski i eksnika i trošk

TUDIJA O UTJ

šenja

predočene mentacijomrima ili izva

h analiza prtnom zadatnaselja, štu stoga imazi kroz pasa u sjeverasu autoce

mentacijomje alternatji je tokompodručima

oalgana s tinskih i grad

i razlozi da bi se iznaksploataciokovi održava

JECAJU ZAHVA

Uže područj

dvije osnovm i projektnan njih.

rije svega jeku, nisu moto su imamale velikepodručja ernom koridste A2 jer j

m Krapinskotivni. U V rada bio kekološke mim izmjenadskih planov

a se zadanšlo optima

ono prihvatanja dugoro

ATA NA OKOL

je istraživanj

vne varijantnim zadatko

e bio taj štogli zadovoli izrazito e troškove ekološke mdoru u Đurmje visinska

o-zagoreke Varaždinskojkorigiran (i mreže. U toama županijva.

ni planski ilno rješenjtljivi, jer vočno izaziva

IŠ – NE TEHNI

ja cestovnog p

te trase brzom, analizir

to koridori pljiti propisa nepovoljn korisnika,

mreže), velmancu premrazlika na t

županije oj županiji kroz izmjem kontekstjskog plana

i projektni je s minimaveliki ekspaju veća on

ČKI SAŽETAK

prometnog su

ze ceste derano još ne

prema planane tehničke eksploat velike nelike investma planskojtom spoju p

osnovni je skoridor je

ene i dopunu trasa na

a, a nastavn

koridori dalnim nega

ploatacijski nečišćenja i

K

ustava

efinirane prekoliko varij

skoj dokumke elementetacijsko-ekoepovoljne eticijske i tj trasi ne preko 30 m

sjeverni koe uglavnomne plana) izpodručju Vno i s izmj

dodatno istativnim utje troškovi, i dodatne št

ostorno-janata u

mentaciji e, što su onomske ekološke troškove može se , i slični

oridor, a m jedan z razloga VŽZ trasa enama i

ražuju i ecajima, troškovi

tete.

9

OsimurbaIvaneplano

1.1.

VarijdržavcestudržavmeđuiznosJesenkoji tunenajdLepo

Obziogranje pl

Varijizmeponometa

ProlaPostonasipa moaprosgotovobje

Priješto b

NakoBedntehnse nada su

Na dkao zašti

S

m varijantninih područjec, Šemnicova), te nek

Sjevern

janta A4 zavne ceste Du ŽC2097. vne ceste usobno izmsi 1100 menje iza kojeje udaljen li i vijadukuljeg vijad

oglavi, te pr

rom na onićenja u šanskom dok

janta A4 se eđu čvora Lovno odvajaara.

askom traseojeći putevpavanja okooguće je ostoru u širevo nije moktom je bil

edlog je da bolje uklopi

on Lepoglavnju. Duljinaičkog rješealaze i mnou uz Bednju

ijelu do čvospoj mostaćeno podru

TUDIJA O UTJ

ih rješenjaja), varijanca - vezanoka čvorišta

na varijant

apočinje u D1. Brza ceBrza cesta kako bi se jenjuju tun

etara, a koeg se trasa od prethod

kti različitihdukta 438 mrolazi osjet

osjetljivost irem okružekumentacij

od projektLepoglava pa od osi p

e objektom vi i ceste oolnog terenokoliš spomem okruženoguć, a u a jedina mo

se u daljneo u okolni a

ve brza cesa najduljeg nja kojim sogobrojni riu i oni bili u

ora Ivanec ja 9 i mostaučje.

JECAJU ZAHVA

a trasa (potno su razro na plani (Lepoglava

ta A4- pre

čvoru Đurmesta prolaz prolazi izv održao neneli i vijaduoji prolazi opet nastavdnog čvora h duljina, ometara i toljivim podr

prostora, enju ove loom Lepogla

tnog zadatkpa sve do Sprema proje

u toj zoni,ostaju u funa. Lokacija

menika hornju dosta ve skućenomogućnost.

ejm projektambijent.

ta ulazi u d mosta u vase smanjujuibnjaci, te

uzrok razved

je i most Bea 10, odnos

ATA NA OKOL

kušaj izbjerađivani prorane sadrž

a, Ivanec, G

edložena k

manec gdjezi pokraj navan razine esmetani prukti raznih dispod mjevlja u tune 2521 meta

od kojih je o u blizini učjem Purg

veliku izokacije, korave.

ka u većini oStažnjevca.ektnom za

, postojeće nkciji, prista spomenikartikulturno elika (prven

m prosotu i

tiranju vija

dolinu rijekarijanti iznu utjecaji n iskopi od vdenosti tras

ednja 1, L=sno tehničk

IŠ – NE TEHNI

egavanja raolazi trase baje i zone

Golubovec, Đ

konačna sj

e se brza ceaselja Horv sve nerazvromet na bduljina, od sta Gornjelu. Slijedećar. U trasi najduži tun naselja Bege, na objek

zgrađenost,ridor za pro

odvaja na p. Nakon čv

adatku. Dul

stanje na ttupi grobljua (cca 90 murediti. O

nstveno izgizmeđu nas

duktu posv

ke Bednje, osi 1520 ma zaštićenavađenja šljuse u toj dol

1200 m (20ko rješenje

ČKI SAŽETAK

aznih prostblizu gradske u okviru Đurmanec).

everna va

esta kružnivati, a južnvrstane, lokbrzoj cesti. kojih duljin Jesenje. ći čvor je čvbrze ceste nel dug 860ednja. Trasktuizmeđu d

reljef i olaz trase b

području doora Cerje Tljina varija

terenu miniu, parkirališ

m od ceste) bziorm da rađenost i rselja, prola

eti posebna

te s nekolietara (Bedn

a područja (unka (aktivini.

0+600 – 21+8 kojim je u

K

tornih ograkih zona (Leizmjena i

.

arijanta

m tokomodno prati žukalne, župa. U trasi sena najdužeSlijedi čvo

vor Cerje Je tada se sm0 metara, asa nastavljadva groblja

ostala pbrze ceste d

oline rijeke Tužno varij

ante je 38.

imalno se nšta. Nema se otvara v su ogranireljef), pmaz na toj

a pažnja ka

ko mostovanja 2) i rez(„leptiri“). vni, neaktiv

800), koji jeublažen utj

ničenja, epoglava, dopuna

dvaja od panijsku anijske i e potom g tunela

or Donje esenjsko mjenjuju a duljina a prema a.

rostorna definiran

Bednje, janta se .916,356

narušava. iskopa i

vizurama, ćenja u ak trase lokaciji

ako bi se

a prelazi zultat je U dolini vni) tako

e nastao jecaj na

10

SlijedIvanecestudržavVara

Na ddužim

Sva č

Varijizmepono38.91

Svi tkojimsigur

Brza raštrvijad

Nakovećinbrze

1.2.

Trasacestuiz raturisobilaDonjceste

Izmevijadškoletkivunjegopoprizvesodab

TrasaČvor Rado

S

deći je čvoec s njegovu DC35, te vne ceste ždina.

dijelu iza čvm mostom,

čvorišta brz

janta A4 se eđu čvora Lovno odvaja16,36 meta

tehnički elema javne rnosti prom

cesta od rkane izgraduktima.

on Lepoglavnom nalazi ceste zado

Južna v

a varijante u D35, u čvozloga što trtičku namj

azi s istočnee Šemnice,e D35.

eđu naselja dukt u ovoje u Donjoj u, potrebnoovom oblik

rečnom presti pažljivo bir rubnjaka

a nastavno Šemnica

oboj.

TUDIJA O UTJ

or Ivanec kove sjeverne prugu. PriDC35 i pru

vora Ivanec Bednja 2,

ze ceste nal

od projektLepoglava pa od osi prara.

ementi brzeceste izvaeta (NN 110

početka uađenosti, p

ve pa sve d u nasipu. Eovoljavaju z

varijanta B

B3 u južnooru Sveti Kreba zaobićjenu, ugoste strane. Va gdje se od

trasa se naj varijanti. Šemnici. Oo je u da

kovanju (oksjeku od m u glatkoj oa, detalja o

prolazi sa znalazi se

JECAJU ZAHVA

oji spaja brze strane. Kije i nakonuge. Brza c

c, lokacija L= 1520 m

laze se izva

tnog zadatkpa sve do Srema proje

e ceste den naselja 0/01).

u Đurmancprojektirana

do uklapanjElementi hoza projektnu

B3 - predlo

om koridoruriž Začretjeći planiranutiteljsku tearijanta zatdvaja i prola

alazi na vija Prolaskom bzirom da j

aljnjim prorugli stupov

monolitno izoplati, kakograda i sl).

zapadne strnakon spo

ATA NA OKOL

zu cestu saKod mjestan čvora Cercesta završ

zaštićenog(26+300 – 2

an razine.

ka u većini oStažnjevca.ektnom zad

efinirani su i njihovi

cu do mjesa je u usj

ja na zapadorizontalneu brzinu Vp

ožena kon

u, počinje e. Tu se trau poslovnu ze namjenu tim prati osazi kroz šem

aduktu dulj kroz šemnje trasa na

ojektiranjimvi nastavakzvedene koo bi se ostv

rane zone somenute zo

IŠ – NE TEHNI

a državnom a Stažnjeverje Tužno bšava uklapa

g područja 27+820).

odvaja na p. Nakon čvdatku. Dulj

prema Praelementi

sta Bednjajecima, na

dnu obilazn, vertikalne

p =100 km/h

načna južn

na izlasku asa odvaja uzonu smješ zdravstvens definiranumničku doli

jine 820 meničku dolinu jednom di

ma vijaduktk pilota, raolničke pločvarila jedno

sa poslovnoone, odnos

ČKI SAŽETAK

cestom DCc brza cesbrza cesta anjem na Z

(„leptiri“)

području doora Cerje Tina trase u

avilniku o omoraju ud

a,zbog vrlosipima, te

nicu Varažde i poprečnh.

na varijant

čvora s autu odnosu natenu u doli

nog turizmau projektniminu sa zapad

etara, što ju prolazi sejelu na nekta posebnusponska koče, vidljive olika boja i

m i gospodano nakon

K

C35. Trasa zsta prelazi opet prola

Zapadnu ob

također se

oline rijeke Tužno variju ovoj vari

osnovnim udovoljiti s

o složenog e u tunelim

dina, brza cne geometri

ta

toceste na aprojektni ziniŠemniceka.Tu zonu m zadatkomdne strane

je ujedno i e i pokraj ki način u uu pažnju ponstrukcija plohe ploč tekstura, p

arskom namprelaska c

zaobilazi državnu

azi iznad bilaznicu

e prelazi

Bednje, janta se ijanti je

uvjetima gledišta

reljefai ma i na

cesta se ije trase

državnu zadatak, koja ima (dolinu)

m sve do državne

najdulji osnovne

urbanom posvetiti mosta u če treba paziti na

mjenom. ceste za

11

Čvor i s pRado

Preko(udaOdmGoluvijadmineprido

Trasakojim

Brza državceste

Svi tkojimsigur

Brza usjec

Elemza pr

1.3.

S

Šemnica jepriključkomoboj i izlaz

o čvora Šemljena 1,50 ah nakon ibovca slije

dukata i tueralnih siroonijeti tome

a prelazi prm prolazi m

cesta i u ovne ceste e nalaze se

tehnički elema javne rnosti prom

cesta od cima, nasip

menti horizorojektnu br

Grafič

PredložNormal

TUDIJA O UTJ

e tipa truba na D35. Piz Krapine n

mnica i D35km). Najduzlaska iz tuedi prolazaunela. U dovina-kamene da se inte

rugu i državmasiv i spaja

ovoj varijankako bi se izvan razin

ementi brzeceste izvaeta (NN 110

početka u pima, te bro

ontalne, verrzinu Vp =10

čki prilozi

žena varijalni poprečn

JECAJU ZAHVA

a, lociran nPreko tog čna tu stranu

5 ostvaruje uži tunel u unela nalazak kroz vrdolini se nnolomi) takenzivni tešk

vnu cestu Da se na varij

nti prolazi i održao nene. Duljina

e ceste den naselja 0/01).

Svetom Krojnim tunel

rtikalne i p00 km/h.

:

nta i profili

ATA NA OKOL

na poziciju čvora i postu.

se i veza c varijanti izzi se čvor Grlo usku i nalazi važnko da će iki teretni pr

D35. Varijanjantu u sjev

izvan razineesmetani prove varijan

efinirani su i njihovi

rižu Začretima i vijadu

poprečne ge

1:100.001:50

IŠ – NE TEHNI

da se izbjetojeće cest

ceste iz Maznosi 2000 Golubovec.kompliciraa gospodazgradnja bromet makn

nta završavavernom kor

e sve nerazromet na bnte je 17.07

prema Praelementi

tju pa sve uktima.

eometrije t

00

ČKI SAŽETAK

gne zaštićete, na brzu

ča i Mihovlm, a prolaz Nakon pro

anu dolinu rska aktivn

brze ceste ne iz naselj

a tunelom dridoru u čvo

zvrstane, lobrzoj cesti.79,27 metar

avilniku o omoraju ud

do Bednje

rase brze c

K

ena zona („u cestu je

ljana na brzzi ispod Veolaza pokra Očure s nost (ekspli čvora Goa i državne

dugim 1100oru Bednja.

okalne, župa. Sva čvorišra.

osnovnim udovoljiti s

projektira

ceste zadov

„leptiir“) povezan

zu cestu eternice. aj Novog nekoliko loatacija olubovec e ceste.

0 metara

anijske i šta brze

uvjetima gledišta

ana je u

voljavaju

12

S

TUDIJA O UTJJECAJU ZAHVAATA NA OKOL

IŠ – NE TEHNIČKI SAŽETAK K

13

2. O

2.1.

Za analceste, osmještese oček

Analizomsmatratsvega 5 njenomujedno rijetko nastankkraju na

Iz analizaključigodišnjo°C, te mogućaprosincu°C na p

Analizomgodišnjozavršnoprosjekoborineljeti popadne njakih pdimenzizagađen

U zimskupućujepodacimzaključiće doćivožnje.

S

OPIS LOK

Meteoro

lizu osnovnodabrane s

ene na počekuje jako ma

m podatakati vjetroviti - 10 % vrem kraju prev i najjače vpostići brz

ka, najvjeroajvjerojatn

iziranih niziti da podruom temperaprosječnom

a je pojavau, siječnju,odručju bu

m oborinskom oborino

om dijelu, u, dnevne

e koji je zabdručje trasnajviše obopljuskova (ioniranje onja od cesto

kom razdoe na moguma o magliiti da će sei do smanj

TUDIJA O UTJ

KACIJE ZA

ološke i kl

nih značajksu dvije naetku i na kraala lokalna

a o vjetru uim. Naime, mena godišvladavaju Svjetrove, kozine preko ojatnije će ije biti iz W

zova meteoučje planiraturom zram minimalna niskih tem, veljači i oduće ceste

kih podatakom od 1013umjereno koborine ni

bilježen u sse ceste najorine, može(> 50 mmobjekata zovnog prom

blju očitujuću pojavui i sumagli

e magla i sujenja vidlji

JECAJU ZAHVA

AHVATA

limatološk

ki koje utjeajbliže metaju trase, u mikroklima

utvrđeno je na cijelomnje. Na poč, WSW i NNoji na prom 17,2 m/s puhati na pWSW smjera

oroloških pane ceste ka od 10 °Cnom tempemperatura žujku. Dok može oček

ka je utvr3,1 mm nakišovito s tsu veće odsrpnju na pjvedrije i de se zaklju). Oborins

za odvodnjmeta.

e se pojaču magle i ici koji su umaglica učivosti duž

ATA NA OKOL

I MOGUĆ

ke značajk

eču na formteorološke u neposrednatska varija

e da se podrm području četku traseNE smjerovi

matranom p i time popočetku traa.

podataka sapripada topC, prosječneraturom ozraka ispod se pojava dkivati u sije

rđeno da ja početnomtim da najd 40 mm, npostaji Varada na njoj uučiti da je ske osobineju oborinsk

čana naoblsumaglice

bili dostupčestalo javlbuduće pr

IŠ – NE TEHNI

ĆIH UTJE

ke

miranje mipostaje, Krnoj blizini babilnost.

ručje kojimceste razdo dominantai vjetra. Naodručju tijeostati olujnase iz N ili

a postaja Kploj, umjerom maksim

od – 4,7 °d 0 °C, tzvdana s temčnju i velja

e promatram dijelu tra

više oborinno apsolutnaždin, iznosu prosjeku u tom razde trase cekih voda,

aka kao i na podrupni samo zljati u hladometnice,

ČKI SAŽETAK

CAJA

kroklime orapina i Vabuduće prom

m prolazi plaoblje bez van je vjetaravedeni vjeekom cijeleni. Ukoliko NW smjera

Krapina i Vreno kišnoj

malnom temC. Za podv. hladnih peraturom

ači.

ano područase, te 874ne pada u ni maksimusio je 167,6na dnevnojdoblju najveste će znali ujedno

relativna vučju planiraza postaju nom dijelu a time će

K

oko trase paraždin. Pometnice, zb

anirana cesvjetra pojavr NW smjeraetrovi predse godine m dođe do

a dok će na

Varaždin, m klimi sa s

mperaturomručje trasedana u stu

zraka nižom

čje sa pro4,8 mm na

mjesecu lium dnevne 6 mm. Buduj i mjesečnovjerojatnijanatno utjeo i na sm

vlažnost zrane ceste. Krapina, m godine. Zb

e se otežat

planirane staje su bog čega

sta može vljuje se a dok na stavljaju ogu vrlo njegova njenom

može se rednjom od 26,6 e ceste, udenom, m od -10

sječnom njenom ipnju. U količine

ući da je oj razini a pojava ecati na manjenje

raka što . Prema može se bog toga ti uvjeti

14

2.2.

Kod sjepoljoprivegetacčine po

S obziroizrazituobzirom(distričnpojavljumekom

Pod bonjime sklasa oobradivpoljopri

Osnovnizemljištceste. poljopripoljopriprirodneprometndominirradova proizvodjedinicaglejnih aktivnospoljopriobuhvać(72 %).

Na poljparcelaputevimoko protrasu buod tekupostupkpotenci

S

Tlo i po

everne variivrednog kcije te oranljoprivredn

om na vrst heterogen

m na površino (kiselo) uje rendzin vapnencu t

nitetom zese definira ostalih poljvih tala (ivrednih ze

i utjecaj nta odnosno Tako će

ivredne poivrednog ke vegetacinice takođraju mozaicu širini ra

dne sposoba na sjever tala, a na sti na izgivrednu proćena manje

odjelskom . Zbog ces

ma trajnog ometnice, ouduće cesteućih tvari, ke koji se pranja erozi

TUDIJA O UTJ

oljoprivred

jante od pkorištenja, ice, dok koe površine

tu podlogenost zemljnu kod sje smeđe tlo na na laporte kiselo sm

emljišta poproizvodni joprivrednihP2). Na mljišta (P2

na tlo kao trajno narizgradnja

ovršine (7korištenja je (23.78 đer najvišeci različitihadnog pojasbnosti i njirnoj varijan južnoj lesigradnji prooizvodnju. e plodna tla

prostoru u stovne barili privrem

očekuje se e. U zoni utosobito uz

primjenjujujskih proce

JECAJU ZAHVA

dno zemlji

poljoprivredpoljoprivr

od južne domi šume.

utvrđeno išnog pokrverne varij i luvisol) i u (flišu) ili

međe na me

odrazumijevpotencijal

h zemljištapodručju ) i klasa šum

posljedicaušavanje taprometnic

75.64%), ko(44.11%), %) i oran utjecati načina posa (20+20 ihovih fizionti najviše virano tipič

ometnice uTako će n

a kategorije

izvjesnoj ćrijere javitenog karakda će najintjecaja predz samu trasu u izgradnjesa na podru

ATA NA OKOL

ište

dnih površiredne povrminantnu k

je 9 pedorivača. Od jante skoro hidromorfn mekim va

etamorfitim

va se priro tala. Na poa (PŠ) i u zahvata jmskih tala (

a izgradnjeala na povrce kod sjeod kojih poljoprivre

ice (21.28 na poljoprljoprivrednm) utjecatografskih o zastupljenčno tlo na utjecati ćena sjevernoe PŠ (55 %)

će mjeri dot će se poktera. Kad ntenzivnijedmetne diosu dionice.ji prometniučju utjeca

IŠ – NE TEHNI

na dominirršine sa zkategoriju z

okartografsk utvrđenih

o podjednakna (močvarpnencima,

ma i klastitim

odna proizvodručju zah nešto maužne trase(PŠ).

e brze cestršinama na everne vadominiraju

edne površ %). Na jrivrede poog korištenti će se i osobina. Prine tri jedinlaporu i m

e i na proj varijant), a na južn

oći do zapuotreba za se radi o em onečišće

onice na oko Također sica, može p

aja zahvata.

ČKI SAŽETAK

raju mozaicznačajnim zemljišta na

kih jedinic dominantko su zasturno glejna) lesivirano

ma.

vodna sposhvata sjeveanjem obime dominira

te odnosi skojima će prijante na

u mozaici šine sa znužnoj varijvršine (61.nja sa čak 7na degradaitom su od

nice s domiekom vapnoizvodnu si izgradnjonoj vrijedna

uštanja sitnnovim, obiemisiji štetenju biti izlolno tlo prise, uz suvrpretpostavi.

K

ci različitihudjelom p

a području

ca što ukatnih tipovaupljena aut tla a kod jtipično na

sobnost zemerne trase dmu klasa va klasa v

se na prenprolaziti tra

ajviše utje različitih načajnim janti će iz.30 %), ko72.55 %. Izaciju tala, d pedosisteinacijom mencu. U kosposobnost

om brze cea tla kateg

nijih, ispresilaznim pritnih tvari uloženo tlo isutna je i oremene tehiti da neće

h načina prirodne utjecaja

azuje na a tala s omorfna južne se laporu i

mljišta i dominira vrijednih vrijednih

namjenu asa brze

ecati na načina udjelom zgradnja od kojih zvođenje njihove ematskih

močvarno onačnici, tla za este biti gorije P2

sijecanih istupnim prostor uz samu opasnost hnološke doći do

15

2.3.

Na temepodručjčiste grmezofilbukovo-drveća odnosnošumske razvijen

Od travSrednjezlatnicosastojinmočvarn

Stanišnikontinetipovi (srijetki i

TijekomCrvenojzabrinjavrstamapodručjvrste na

Izgradnjpodvožndijela pvegetacstanišnikomplezahvatabiljnih šumskimsadašnjte da jocijenjeovih ugmoguć jpodručji odstunaveden

S

Flora, v

elju Karte sju zahvata rabove šumne i neutro-jelove šum(prvenstve

o poplavnih sastojine tne su mezof

vnjačkih stae Europe, nom, alohtonne. Na povrna vegetaci

i tipovi „Trntalnih, izs izuzetkom ugroženi s

m terenskogj knjizi vaskavajuća vrsa (NN 144/ju razmatraavedene u C

ja planiranjaka, prolprirodnog vciju, odnosih uvjeta ksa, odnos

a što može ivrsta na lo

m staništima fragmentje planiraneno je da pgroženih i rje i negativju zahvata. upanje od ne stanišne

TUDIJA O UTJ

vegetacija

staništa Reputvrđeno je

me; srednjoofilne čiste

me. Takođeeno bagremh šuma crnete kao živicfilne živice

aništa na šino košanicenom invazivršinama moija.

ršćaci, rogouzetno pri

m nasada četanišni tipo

g obilaska kularne flota (LC), te /13). Na teanog utjecaCrvenoj knj

ne brze caza i nadvoegetacijskosno staništna lokacij

sno dovest imati dugorokaciji. Timma te higrotacija širegna trasa vepredmetni zrijetkih stavan utjecaj Pridržavanprvotnih k

e tipove bi

JECAJU ZAHVA

a i staništa

publike Hrve više šumsoeuropske ae bukove šur su utvrđe

ma) te elee johe i polca između i šikare kon

irem podrue su mjestimvnom biljnoočvara, kan

ozici, visokimorskih kretinjača te

ovi značajni

na širem pre Hrvatske 5 vrsta stroemelju dosaja mogućaizi vaskular

ceste te ožnjaka) doog pokrova,ta. Gubitaki zahvata će do fraročan utjec

me ovakav ofilnim i me područja zećim dijelo

zahvat nećenišnih tipo na stanišn

njem svih mkarakteristiit će ublaž

ATA NA OKOL

a

vatske (M 1skih stanišnacidofilne šume; šuma eni nasadi čementi prioljskog jasenpoljoprivrentinentalni

čju zahvatamično napu

om vrstom kala, jaraka

i šiljevi i vrajeva“ te e šuma i šiki za ekološk

području zae - 1 ugrožeogo zaštićestupnih poda je pojavarne flore Hr

popratnih ovest će do, što predstk dijela p

narušit ćeagmentacijecaj na popurazvoj dogezofilnim tzahvata vrlom smješte

e značajno uova na šireme tipove po

mjera oprezka korita

žen i svede

IŠ – NE TEHNI

:100.000) i nih tipova – šume hrast bukve s bjčetinjača, obalnih popna uz vodenednih površih, izuzetno

a razvijeneuštene i prkoja na poja i sl. mjest

isoki šaševispomenuti

kara alohtoku mrežu Re

ahvata utvrena (EN), 3nih prema dataka, u a dodatne 2rvatske.

objekata o trajne prtavlja izravovršine stae djelomiče i pojave lacije pojedađaja predtravnjacimalo visoka, aena u blizutjecati na m područjuovremenih iza kako bi svodenih to

en na prihv

ČKI SAŽETAK

terenskih o mješovite ta kitnjaka,jelkastom bšume i šikaplavnih šumne tokove. ina, uz rub

o primorskih

e su vlažne epuštene sedinim lokatimično je

i“ i „Mezof travnjačkinih vrsta drepublike Hr

rđeno je 5 3 osjetljive Pravilniku osklopu utv24 rijetke

(mostova, enamjene z

vni utjecaj aništa te čno cjelovi rubnog efdinih, o timstavlja prij

a. Međutima antropogezini postoje očuvanost u zahvata. i stalnih voe spriječilookova, negvatljivu raz

K

obilazaka, n hrastovo-g, te običnebekicom; pare alohtonma vrba i Kao rubni bove cesta h krajeva.

i mezofilnsukcesiji tealitetima či razvijena v

filne živice i i šumski rveća) vodervatske.

vrsta nave (VU) i 1 no strogo zaš

vrđenih stanili ugrožen

čvorova, zemljišta i na prisutnumoguće pitost tih sfekta na p

m staništimajetnju prve

m, s obziromen utjecaj eće infrast i rasprostra Prilikom izodotoka priso svako onegativan utjzinu. Degra

na širem rabove i e breze; panonske nih vrsta topola, pojas uz i putova

e livade obrasle ini guste vodena i

i šikare stanišni

e se kao

edenih u ajmanje štićenim ništa na

ne biljne

tunela, gubitka u floru i romjene stanišnih području a ovisnih, enstveno m da je izražen, rukture, anjenost zgradnje sutne na čišćenje ecaj na

adacijom

16

postojeinvazivnzabiljež

2.4.

Velika između stupanjHrvatskrazmatrživotinjgmazovProblemznačaja

Utjecajočitovatstaništarazinomizgradnjprivremprihvatlponovo budući dtravnjačprostoruusporedkvalitetpopulacprivremvegetacpromjengrađevisaniranjte brzodospiju očekujusmanjenstradavamigrato

S

ćih staništanih biljnih vžene na šire

Fauna

raznolikost kultivirani raznolikost

ke, stručne ranog utjecskih vrsta:

va, 20 vrsta matika ugroan negativan

i na faunu t će se u

a. Povećanam buke na je. S obzi

meni, a prljivu mjeru naseliti stada planirančkih i poljou unutar kodbi sa sličte pod utjecije vrsta š

mene promjcije česticene u vodenskog matejem devast

om interven u vodotoku po završenoj mogućnanju određ

orne putove

TUDIJA O UTJ

a duž radnovrsta. Stogaem području

t stanišnih ih i šumskti faune. Te literature caja moguć 19 vrsta si danjih leptoženih vrstan utjecaj, o

koji se očepovećanoj a aktivnostneke će žrom da su

ridržavanjemu. Jednom aništa u okna trasa prooprivrednihojega su šumnim stanišecajem zahirega podrujene i u ve zemlje ienom medierijala i koiranih obala

ncijom, u v, negativni etku izgradnosti migrađenog broje prelaziti c

JECAJU ZAHVA

og pojasa, a treba obru zahvata t

tipova na kih površinaemeljem po i terenskića je pojavisavaca, 5 tira, 23 vrsta leptira utobrađena je

ekuju za vriprisutnosti t ljudi povivotinje dju radovi pm posebnokad radovi

kolici novoizolazi kroz rah staništa. mska i travnštima na dhvata nećeučja. Radovvodenom eki kamenja iju u viduoličini česta nakon zavvidu vađenj utjecaj bio

dnje, odnosacija popula jedinki

cestu i izlag

ATA NA OKOL

moguće jeratiti pažnjute ih uklanj

relativno a predstavodataka iz Ch uvida, uva većeg bvrsta pticate iz skupintvrđenih nae detaljnije

ijeme izgra ljudi i strvezana s relovati uzn

prolaznog ko propisan okončaju izgrađene ceazličita podMeđutim, njačka standrugim loke imati znavi uz vodotkosustavu. erozijom u zamućivatica koje tvršetka radja materijao bi svedensno za vrijacija pojedkoje će u

gati se riziku

IŠ – NE TEHNI

e stvaranje u na invazivati u slučaj

malom poljaju dobruCrvenih knj sklopu staroja ugrože, 1 vrste v

ne slatkovoda području e u sklopu G

dnje brze crojeva te uradom tešknemirujuće karaktera, ih mjera i donekle seste. Što seručja, nepokako se ra

ništa izoliraacijama šiačajan negtoke (u oba Uslijed zeće dospije

anja i sl. ijekom gra

dova kako bala iz koritan na prihvaeme korištdinih skupi nastojanjuu stradavan

ČKI SAŽETAK

koridora zavne biljne vu njihova š

dručju te u osnovu zjiga ugroženaništa utvrđenih i poteodozemca, dnih riba, tezahvata, a

Glavne ocje

ceste Varažu nepovratnke mehaniz i one će i spomenuzaštite m

se uspostave gubitka dovratno će adi o antrona i relativrega podruativni utje

alnom podruemljanih raevati u rijeVodeći ra

adnje dospii se spriječa, u slučajatljivu mjertenja cestena životinju da zadržnja u prome

K

a širenje avrste koje sširenja

prelazna pza relativnne faune Re

rđenih na pencijalno ug 2 vrste iz e 8 vrsta vr

a na koje jene.

ždin-Ivanecnom gubitkzacije i ponapustiti p

uti utjecajiogu se sv

vi mir, živodijela stanišnestati dio

opogeno utjvno male poučja, pad

ecaj na cjeručju) uzrokadova i ukeku te uz

ačuna o smijevaju u včila daljnja u da veće ru. Utjecaje očitovat a, te u diže svoje uetu.

lohtonih su dosad

područja o visoki epublike području groženih skupine retenaca. e moguć

-Krapina ku dijela ovišenom područje i bit će vesti na otinje će šta tiče, šumskih, jecanom ovršine u

njihove elokupne kovat će klanjanja zrokovati mještaju vodotok, erozija, količine i koji se će se u rektnom

ustaljene

17

2.5.

S obzirozahvata1,2 km područjkorišten

2.6.

Površinanačina digitaln

Površinegrmolik(75 m oNa podrvarijant

Šume usjevernopojasa: Rasporereljefombukove ovih nabagrem

Šume ndruge spružajunalaze u

Prema vcca. 91 taj udiosjeverno

Sastojinobične čine jevarijantvećinom

Iz navegospoda

S

Zaštiće

om na prosta od najbliž južno od sja zaštićennja i održav

Šumski

a i prostorkorištenja og ortofota

e šuma (šumke vegetacijoko osi traseručju građetu, a cca. 3

u promatraoameričkoj nizinski (ped šumskihm. Šume na šume s velabrojanih za.

na planiranou pod inger

u savjetodavunutar upra

vlasničkoj s % na sjeveo cca. 97%oj varijanti

na državnihbukve potp u sjevernti sjemenjam potpunog

edenih podaarskog gledi

TUDIJA O UTJ

ne prirodn

torno ogranžeg zaštićensjeverne vaa temeljem

vanja zahva

ekosustav

rni raspore zemljišta a.

ma i njenihje) prema e m) iznosi evinskog zah1 % za južn

anom podru šumskoj

planarni), bh zajednicaa područjuikom mrtvoajednica n

om područjrencijom Hvnu i stručave šuma po

strukturi šuernoj varija. Na podrui i cca. 98%

h šuma je punog i nepnoj varijantače obične b sklopa dok

ataka proizišta jer sjem

JECAJU ZAHVA

ne vrijedn

ničen karaktnog područarijante plam Zakona ata.

vi i šumars

d šuma za izrađenoj

prijelaznihpodacima o cca. 25 % zhvata (20 mnu varijantu

učju utjecaregiji, eur

brežuljkastia je uvjet utjecaja o

om koprivomalazimo ku

ju zahvata rvatskih šumčnu pomoć nodružnica Z

uma na podanti pripadačju građev na južnoj v

malo te spotpunog skti sjemenjabukve i hrak su u južno

zlazi da jemenjače vr

ATA NA OKOL

nosti

ter predmečja (Spomenanirane tras

o zaštiti

stvo

a područje prema CO

h oblika) i šo načinu koza sjevernu m oko osi trau.

aja, vegetaropskoj pod (kolinski) tovan prveobuhvaćajum i panonskulture smre

su dijelomma na načina zahtjev Zagreb, Šum

dručju razma šumama uvinskog zahvvarijanti pr

su to najveklopa, dok ače obične sta kitnjaka

oj varijanti

e struktura rjednijih vrs

IŠ – NE TEHNI

etnog zahvanik prirode se), ne očeprirode (N

zahvata dORINE klas

šumskog zemorištenja ze varijantu, ase) taj udi

acijski gleddregiji. Svri brdski (m

enstveno liu šume hrake bukovo-jeke, obično

m državne an da državvlasnika. Šu

marije Varaž

matranog uu privatnomvata (20 m

ripada šuma

ećim dijeloje većina š bukve i oa. Privatne nepotpunog

šuma na sta (obične

ČKI SAŽETAK

ata te na pr Gaveznica ekuju se neN 80/13) t

obiveni su sifikaciji, f

mljišta (povemljišta za a cca. 37 %io iznosi cca

dano, priparstane su

montanski) vtološkom sta kitnjakjelove šumeog bora, cr

a dijelom pnima gospoume promaždin, Ivanec

tjecaja (75m vlasništvum oko osi trama u priva

om srednjošuma u privobičnog bag šume u sjeg sklopa.

području z bukve i kit

K

rostornu ud - Kameni v

egativan utjtijekom izg

na temeljfotointerpre

vršine pod o područje

% za južnu va. 21 % za s

adaju eurou tri vegevegetacijskpodlogom,

ka i običnoge s vlasuljorne johe i

privatne. I odare, a priatranog podc i Krapina.

5 m oko osu, dok je nrase) cca.

atnom vlasn

odobne sjemvatnom vlasgrema, a uevernoj var

zahvata vritnjaka) čine

daljenost vrh, oko jecaj na gradnje,

ju karte etacijom

oblicima utjecaja varijantu. sjevernu

sibirsko-etacijska ki pojas. tlom i g graba, m. Osim običnog

jedne i ivatnima dručja se .

i trase), a južnoj 89 % na ištvu.

menjače sništvu i u južnoj rijanti su

ijedna s e više od

18

poloviceneobras

Utjecajzahvatazaposje

Iz navepotenciopćekorokfš-a ošume.

Promatršuma i6.258.119,88 h

Jedan oIvanca šumske koja znamože upoplavn

Negativ

- z- o- o- p- eokoli

2.7.

LokacijapodručjpodručjGlavne zec obič

Tijekomnepotrešto trebterena objektetokom udaljen

S

e površine slih zemljišt

i na šume a ponajprijedanjem šum

edenih podjalno ugrorisnih funkcotpada na d

rajući južni šumskog 85,6 bodova i 6.146.77

od značajnihje pojava a i ostale atno može

umanjiti i pna voda nor

vni utjecaji

zahvaćanjeoštećivanjeotvaranje npojava šumekscesne siiša.

Divljač

a izgradnjeju Krapinskju prolaska vrste divljačni, fazan i

m pripremnebno kretanba obratiti na području

e koji će sekorištenja osti od 300

TUDIJA O UTJ

koja se gubta).

i šumarstvje se očimsko-proizv

dataka slijoženo 21,8cija šuma održavne šum

u varijantu zemljišta va, od čega 75,6 bodova

h negativni kazetiranj površine butjecati napotpuno kormalno cirku

mogu se po

e površine ke rubova šumnovih šumsk

mskih štetniktuacije koj

i lovstvo

e brze cesko - zagors trase brzeači koje ob trčka skvrž

nih radovanje ljudi i pozornost u trase ustae morati u obilaznice0 metara o

JECAJU ZAHVA

bi, a degrad

vo prilikomtuju u trvodnih povr

edi da je86 ha šumod 6.080.55me, a 19,46

u, trajnim z s ukupno 0,51 ha i 1a okfš-a otp

h utjecaja ja i zamočvbile ugrožena razinu podompenziratiulira.

ojaviti tijek

oja je većamskih sastokih rubova uka i bolesti e se mogu

te Varaždiske i Varae ceste ustbitavaju u nžulja.

a, projektistrojeva izv od polovicanoviti naknukloniti ili e lovoovlašod obilaznic

ATA NA OKOL

diranih sast

m provođenrajnom guršina.

e na sjevema i šumsk50,7 bodov

6 ha i 5.377

zaposjedanom vrijedn111.410,0 bpada na priv

koji bi mogvarenja unne izgradnjdzemne i nai izgradnjo

kom radova

a od planiraojina teškomu područjim drveća uslipojaviti tije

n - Ivanecždinske žutanovljeno navedenim

ranja i grvan područ

ce ožujka dnadu za zatpreseliti. Oštenik nećce zbog če

IŠ – NE TEHNI

ojina je ma

ja bilo kakubitku pov

ernoj varijkog zemljiva, od čega7.300,7 bod

njem potennošću općebodova okfšvatne šume

gli nastati nutar tih kaom nasipa

adzemne voom dovoljno

, a odnose

ane m mehanizama radnog zijed ostavljekom radov

c - Krapinaupanije. Su je deset ž lovištima s

radnje cesčja gradnjedo kraja liptečene lovnOd početkae moći pr

ega lovoovl

ČKI SAŽETAK

alo (panjača

kvih građevršina pod

anti trajniišta s ukua 2,40 ha i ova okfš-a o

cijalno je ekorisnih f-a otpada n

e.

a ravničarsazetiranih p i još jedneode. Ovaj neog broja v

se na:

acijom ahvata ene posječeva, a rezult

a prostornokladno Zakžupanijskih su: srna ob

ste potreb radi rastje

pnja. Nakonnogospodarsa izvođenjarovoditi loaštenik pre

K

a, šikara, š

vinskih (ze šumom i

im zaposjeupnom vrij 703.250,0otpada na

ugroženo 2funkcija šuna državne

skim dijelovpovršina. Oe umjetne egativan ut

vodnih prop

ene drvne mtiraju oneči

o je smješkonu o lov otvorenih

bična, svinja

bno je izbervanja divn rekognostske i lovnot

a radova naovne aktivnetrpjeti šte

ibljaka i

mljanih) izravnim

edanjem ednošću bodova privatne

20,39 ha uma od šume, a

vima oko Ovime bi barijere

tjecaj se pusta da

mase šćenjem

tena na vstvu na lovišta. a divlja,

bjegavati vljači na ticiranja tehničke a trasi i nosti na etu zbog

19

nemoguizgubiti

Ključni prekid Ograničsezonskvremenmigracijdivljač

Povećatonečišćprilika tPosebnou slučajtime i p

Potrebnmogućnpotrebn

Usporedlovnoprpovoljnsjeverniočekiva

2.8.

PodručjprisutnopodručjVaraždi

Iako u bvarijantdominirterena, identitepovršinau sredibrežuljksjevernougođajnkoridora

S

ućnosti pro dio šumski

problem tmigracije

čavanje i pke migracijskih nepogje u prostopri prolazu

ti će se nenih oborinte razine bo treba obrju nezgode provođenje

no je postanosti spriječno redovno

dbom sjeveroduktivnih ija je izvei krak. Na

ati ukupno m

Krajobr

je zahvata mosti čovjekje (od stac.nsko polje

brežuljkastte trase i straju prirod u rubnimet područjua i seoskih išnjem dijekasto-brdskog niza udnih vrijedna u uzak i

TUDIJA O UTJ

ovođenja loih i poljopri

rajnog karakrupne i

prekid sloboe, pronala

goda, požaroru uz uvje imala zaklo

negativni unskih voda sbuke na miatiti pozorn prilikom tr lovnog gosp

viti odgovačio i smanji održavati r

rnog i južno površina, aedba južnoukupnoj du

manji utjec

razne znač

moguće je kovog utjec. 0+000 – 15(stac. cca 3

to-brdskomtac. cca 10

dni krajobrm dijelovimu daje njihnaselja kojelu istočneki krajobradolina preposti koje zatvoren, n

JECAJU ZAHVA

ovnih aktivivrednih lov

aktera koji sitne dlaodnog kretaaženja hranra, i sl. Plaet da se non.

utjecaji nas prometnicr u lovištu nost na mogransporta. Upodarenja t

arajuću proio mogući nradi bolje p

og kraka obali obziromg kraka jeužini je bolaj na divlja

čajke

prema geomcaja, podije5+600 km), 31+300 – 38

m području 0+800 – 17+0azni eleme

ma krajobrahovo prožimji su skladne udoline. az dominanpoznato kasu djelominaseljen i k

ATA NA OKOL

vnosti. Takvnoprodukti

i će nastatakave divljanja divljane, razmnoanirani vijanakon izgra

a stanište ce koji će koji je pogućnost rasU pojedine tj. radova n

metnu signnalet vozila

preglednosti

bilaznice nem da je miger prolazi klja prolaznoač.

morfološkimeliti na če Bednjansk

8+900 km).

Strahinčic079 km juženti planinaznog pod

manje s ano uklopljen Područje ntno rural

ao vrijedanično degrakultiviran p

IŠ – NE TEHNI

ođer će seivnih površi

i korištenjejači koja či je višesožavanja, sadukti i tunadnje izvrši

kao zagađuzrokovati treban za ipavanja i p dijelove lona uzgoju, z

nalizaciju, za na divljači da bi se sp

ema značajracija divljkroz naseljost radi već

m obilježjimetiri krajobo polje (sta

e (stac. ccažne varijantnskih vijenručja (udotropogenim

ni u prirodnje stoga

nih obiljež ruralni krdirane smjprostor. Pod

ČKI SAŽETAK

e njenom ina (LPP).

em brze ceobitava n

truki problsklanjanja neli će zad sanacija v

đenje od smanjenje normalno oprolijevanja

ovišta biti ćezaštiti i kor

zaštitu i plač. Površine priječio nal

nih razlika ači jedan oenije podrćeg broja v

ma, a suklarazna podrac. cca 15+

a 0+000 – 1te trase) poaca i brdo

olinama) osm elementim

o okružje imoguće okžja, pri črajobraz, zještajem ndručje istoč

K

izgradnjom

este je djena tom polem zbog ddivljači u

dovoljavati vegetacije

ispušnih p kvalitete sobitavanje a opasnih se otežan pr

rištenju divl

ašila kako oko promelet vozila na

u gubicimaod ključnihručje u odvijadukata

dno tome iručja: brež+600 – 31+3

5+600 km sovršinom i povito-brežusnovno obima poljoprili pak kamekarakterizirčemu je pznatnih viznekoliko prčne udoline

m trajno

elomičan odručju. dnevne i slučaju potrebe

kako bi

linova i stanišnih divljači. upstanci ristup, a ljači.

bi se po etnice je a divljač.

a lovnih i faktora nosu na te je za

stupnju žuljkasto 00 km) i

sjeverne pojavom uljkastog ilježje i rivrednih enoloma rati kao područje zualnih i rometnih e je pak

20

znatno prvobitn

Prostorodominirelemenkao brdinamič

Prostorovarijantstoga jeobilježjkulturniraznolikIvanečkznatnih

Prostoroizrazitoravničarzaravnjizrazitapodručjzbog ma

Mogući karakte38,9 kmkoje činpoloženzahvatautjecajaprirodnespomenkrajobraslike domogući razdoblnavedenpodručj

1 43,2 k

S

degradiranno dominan

om brežuljra brežuljkatima poljop

režuljkasto-čno područj

om zaravnte trase) doe područje ja. Iako čitai krajobrazkosti koja ska jezera i vizualnih i

om Varaždo dominirajurski krajobrenosti tere otvorenosje prostire, alobrojnih p

utjecaj peristikama sm (sjeverna ne zahvat una u oblikua, tj. konsta na fizičke morfolog

nute promjeaza tijekomoći će na p su i neizrje, a koje nih utjecajja.

km (južna va

TUDIJA O UTJ

no smještantno prirodn

kasto-nizinasti teren izprivrednih p-nizinski kje prepozna

jenog Bedominiraju a moguće oavo Bednjaz, središnjie javlja na poljoprivre ugođajnih

dinskog polu poljoprivrraz domina

ena i prevlat prostora, onemogućplanova i je

planiranog samog zahv varijanta) u prostoru su nasipa, urukcijom st

ku strukturugije terenaene, dovesm korištenjpodručjima avni utjecaće nastati a predmetn

arijanta ukl

JECAJU ZAHVA

ajem promnih obilježj

nskog podruzmeđu kojepovršina i srajobraz dato je kao v

dnjanskog ntropogeni karakterizirnsko polje i dio polja relativno medne površi vrijednosti

lja (stac. credne površntno agrarn

adavajućeg koja pak uje da se oednoličnog

zahvata oata. Planiraili pak 17,1su sama trasjeka ili zatrukturnih eu krajobraz), te do pst će do iza zahvata. gdje je tra

aji, tj. prokao posljednog zahvata

ljučujući ist

ATA NA OKOL

metnog kora.

učja (stac. ega se nalaseoskih nasedominantnovrijedan rur

polja (stac elementi prati kao ra kao zasebna oko Ivanmalom podine), prepo.

cca 31+300 šine stoga jnih obilježj niskog pov u kombinaono iz ljudskpovršinskog

ovisi, kakoani zahvat km1 (južnasa brze ceasjeka, te elemenata za (uklanjapromjena uzravnih i t Do eventuasa vizualnoomjene kojdica korištea na krajob

točni dio sj

IŠ – NE TEHNI

ridora i k

0+000 – 10aze mnogobelja, stoga o ruralnih ralni krajob

c. cca 15+poljoprivredvničarski kna prostornečkih jezeručju (dopr

oznat je ka

– 38+916 je područjea. Zbog mo

vršinskog poaciji sa znake perspektg pokrova n

o o obilježje linearnaa varijantaeste, koja j pripadajuć brze cestenjem površ načinu korajnih prom

ualne promjo izložena.e će se očenja same brazne kara

everne vari

ČKI SAŽETAK

amenoloma

+800 km jurojne udoliga je moguobilježja.

raz.

+600 – 31+dnih površinrajobraz doa cjelina p

era, zbog vrirodni vodoo osobito v

km sjeverne moguće oorfoloških zokrova, podatnom povrtive sagledaisu osobito

žjima kraja struktura ). Osnovni sje ovisno o ći objekti. e doći će došinskog pokorištenja pomjena u vijene u doži Osim ovihčitovati kroceste. U na

akteristike p

ijante)

K

a u usku

užne varijanine s antropuće okarakt Ovo razn

+300 km sna i seoskihominantno

predstavlja velike krajotok rijeke vrijedan kr

ne varijantokarakteriziznačajki reldručje kararšinom na a u cjelini, zanimljive

obraza, tau prostoru,strukturni e morfologijTijekom izo izravnih krova i proovršina. Prizualnoj peivljaju kraj

h izravnih uoz duže vreastavku slijprethodno

udolinu

nte trase) pogenim terizirati noliko i

sjeverne h naselja, ruralnih vrijedan jobrazne Bednje, ajobraz,

te trase) irati kao ljefa, tj. kterizira kojoj se a vizure .

ako i o , duljine elementi i terena zgradnje i trajnih

omjenom rethodno ercepciji jobrazne utjecaja, emensko jedi opis opisanih

21

Sjevern

Konstrustac. ccformirana padipromatrzaselcimneposredijela pkoridoraintimnodo znatpodručj

Konstrukm), neće najvnekolikoStažnjepreko nparcelaIvanečkrelativnkoridoraje trasaodnosno

Konstrukm), neće najvosjetljivBiškupetoga pČrešnjemeandrrazličiti

Navedepojasa djelomi

Južna v

Konstru0+000 formirana padi

S

a varijanta

ukcijom traca 0+000 – njem zasjeinama pojeranom podrma Rinkovcednoj blizinpovršina graa još jedne

og mjerila dtnih promjja kao izraz

ukcijom traseće doći dovećim dijeloo je osjetljvec i Koškonekoliko ob, kao i zn

kih Jezera no malom pa prometnia znatno vido do znatnih

ukcijom traseće doći dovećim dijelove lokacije

ečka uz kojerolazak ko

evo, uzrokorirajućeg vih načina po

ne utjecaji sanacijomično vizualn

varijanta

ukcijom tra– 10+800 njem zasjeinama relje

TUDIJA O UTJ

ase brze ce 15+600 kmka i usjeka

edinih reljeručju osjetca i Muričeni, odnosnoađevinskih pe prometnicdošlo do deena u vizu

zito ruralnog

se brze ceso znatnih neom trasa pivih lokacijovec, te Cebjekata čimnatne vidljizbog znatn

području, pce u ovaj ndljiva, došloh promjena

se brze cesto znatnih neom trasa pe su sela e trasa proloridora proovat će znaodotoka, ooljoprivredn

e moguće m pokosa uno zaklanja

ase brze ce km) doći ka i usjeka efnih uzviš

JECAJU ZAHVA

este unutarm), doći će visine izna

efnih uzvišeljive lokacievca (Duboo preko neparcela, kace u ovaj uzegradacije nualnoj percg krajobraz

te unutar Bepoželjnih

prolaziti u oa - groblje erje Tužno me će doćiivosti trasene raznolikposjeduje znaseljen i ko bi do dega u vizualno

te unutar Vepoželjnih

prolaziti u oCerje Neblazi u neposometnice patne promjeobraslog u nog korište

je tek djeu okviru pronje i uklapa

este unutar će do zna visine iznaenja ili ih

ATA NA OKOL

r brežuljkae do znatnijad 10 m, naenja ili ih ije su u selovečaki, Riekoliko objeo i znatne zak i zatvornjegovih vicepciji podza također b

Bednjansko utjecaja naobliku blag u selu Vuli gdje trasai do trajnoe. Pri tomekosti krajobnatne vizuakultiviran pgradacije njoj percepcij

Varaždinsko utjecaja naobliku blagojse, krajnsrednoj blizpreko potoene u spec poteze vinja i oranic

elomično uojekta krajanje trase u

r brežuljkaatnih nepoad 15 m, na svladava u

IŠ – NE TEHNI

asto-brdskoje promjenea nekoliko losvladava u lima Ravninibići i Musekata čimevidljivosti tren, naseljezualnih i uručja. U sbi bio znatn

og polja (oda prirodnu

gog nasipa. šinec, sela

a prolazi u og gubitka e središnji braznih elealne i ugođ

prostor malojegovih vizuji i načinu d

og polja (oa prirodnu

gog nasipa. nji istočni zini tako daoka Bezenicifičnom prosoke veget

ce.

ublažiti preobraznog uu okolni kra

asto-nizinsželjnih utj

a nekoliko lou obliku tu

ČKI SAŽETAK

og područje prirodne okacija gdje obliku tunnsko, Donjetečaki) gdj

e će doći dtrase. Pri toen i kultivirgođajnih vrkladu s tim

no promijen

d stac. ccamorfologiju No u prom Kamenečki neposredn dijela pov dio polja emenata, kđajne vrijedog i intimnoualnih i ugodoživljavanj

d stac. ccamorfologiju No u promdio sela T

a će biti znce na podostornom utacije koje

edviđanjem uređenja koajobraz.

kog podruecaja na mokacija gdjeunela. Osim

K

ja Strahinč morfologijee je trasa pnela. Osim e Jesenje, je trasa pdo trajnog ome bi smjran prostorrijednosti, m i doživljnjen.

a 15+600 – u terena bu

matranom pi Vrhovec, Joj blizini, vršina građ između Jekoji se javdnosti. Smjog mjerila ođajnih vrijja.

a 31+300 – u terena bu

matranom pTužno, te

natno vidljivdručju uz uzorku dope okružuju

zaštitnog ojim bi se

učja (od stmorfologijue je trasa pm toga doć

čice (od e terena položena toga, u Šaša, te rolazi u gubitka eštajem

r malog i odnosno jaj ovog

31+300 udući da području Jerovec, odnosno đevinskih erovca i ljaju na eštajem iz kojeg ednosti,

38+916 udući da području

Poljana va. Osim

naselje rirodnog mozaik

zelenog postiglo

tac. cca u terena položena ći će do

22

trajnog na počebrze cevidljivaznatnih tim i do

Navedeprojektaposebno

Konstrustac. ccformirana paditrajnog naselja smještepadina,Golubovizrazitoprometnvizualni

2.9.

Radom izgradnjutjecajekulturni

Na trasiopsega sjevernidobra n

Ruralnekategoristraživa

Među bkategoru izgrađdobra ostručni osi trasdobro iz

S

gubitka dijetku čvora ste u ovaj n, došlo bi promjena

oživljaj ovog

ne utjecaja krajobrazo onih dijel

ukcijom traca 10+800 njem zasjeinama relje gubitka d Novi Goluen uz držav odnosno pvec. Ovaj p

o usku udolinice značajih vrijednos

Kulturn

na ovoj stuje brze cese buduće izih dobara, s

i sjeverne v radova te bi dio Krapin

na licu mjes

e cjeline, krija kulturnianja i doku

rojnim evidrija sakralniđenim dijelove kategornadzor. Izue, predlažez kategorije

TUDIJA O UTJ

jela ili pak Šemnica gdnaseljen i kdo degrada u vizualnog područja

e moguće znog uređeova koji se

ase brze ce – 17+079 kka i usjeka efnih uzvišijela ili pa

ubovec gdjenu cestu D3prometnih prostor je vnu te više kjnih dimenzsti, no kara

no-povijes

udiji utvrđeste Varaždizgradnje, psmatra se p

varijante (dbrojnih prensko-zagorssta.

kao kulturnih dobara; zmentiranja

dentiranim ih građevinovima naserije, koja suzetak je rae mjera pree civilnih g

JECAJU ZAHVA

cijelih povrdje trasa prkultiviran pracije njego

oj percepcij kao izrazito

je tek maenja kojim nalaze na p

este unutarkm) doći će visine iznaenja ili ih

ak cijelih pe trasa pre35. Trasa ćkoridora (dveć znatno kamenolomzija u ovajkter područ

na baština

no je i analn - Krapina

planirana traprihvatljivim

do stacionadviđenih obske županij

na dobra pza pet evid

a te stručno

pojedinačna, no uglav

elja. Zbog vsu smještenaspelo u Raeseljenja. Žrađevina na

ATA NA OKOL

ršina građerelazi uz ilirostor relatovih vizualnji i načinu o ruralnog

alim dijelobi se postipadinama.

r brežuljkae do znatnijad 10 m, na svladava upovršina graelazi prekoće biti vizuadržavne ce degradiran

ma na okolne prostor dočja ne bi bi

a

lizirano staa. Nakon taasa ceste, m.

aže km 13+0bjekata osoe. Kao mje

prostornog entiranih ra

og nadzora t

nim kulturnovnom je rijvelikog opsena u užoj zavninskom zŽeljezničkaa ovome di

IŠ – NE TEHNI

vinskih pari preko tri otivno uske unih i ugođadoživljavankrajobraza

om ublažitiiglo uklapa

asto-brdskoje promjen

a nekoliko lou obliku tuađevinskih o jednog i alno izloženeste i željen smještajee padine. Sošlo bi do do znatno pr

nje svih kuako načinjeuz primjenu

000) izgradobito je ugrera zaštite

karaktera adi primjertijekom izv

o-povijesnieč o raspel

ega radova zoni utjecaza koje se,

a postaja u ijelu trase

ČKI SAŽETAK

cela kod vijobjekta. Smudoline s koajnih vrijednja ovog pr bi bio znat

i sanacijomnje trase o

og područje prirodne okacija gdjeunela. Osimparcela na

neposrednna s prostorezničke pruem više proSmještajem dodatne deromijenjen.

lturnih dobene obrade,u odgovaraj

njom brze ožen očuvapredlaže se

također surene zaštiteođenja rado

m građevinlima i poklotijekom izg

aja (njih se s obzirom Đurmancu – stupanj n

K

jadukta 7, mještajem ojeg je trasadnosti, odnrostora. U tno promije

m pokosa uokolni krajo

ja Strahinč morfologijee je trasa pm toga doća sjevernomno uz drugira udoline iuge) i naseometnih ko koridora jo

egradacije n.

bara u zoni , sagledavajućih mjera

ceste zbogani kulturni e zaštita k

u izrazito ue predlažu sova.

nama najbrooncima smjgradnje za edam), pred da je smje jedino je

njegove ugr

odnosno koridora a znatno

nosno do skladu s njen.

u okviru obraz, a

čice (od e terena položena ći će do m dijelu i objekt i okolnih lja Novi

oridora u oš jedne njegovih

utjecaja ajući sve a zaštite

g velikog krajolik ulturnog

ugrožena se mjere

ojnija je ještenim kulturna dlaže se ešteno u kulturno oženosti

23

procjenceste.

Iako u arheolozahvatacijele d

Na trasugrožensvim sluumanjivdoline ropravdadvije evnadzoratrasa akulturnoštetnomgraditelgrađeviod njihadekvatGolubovi dokumna licupreseljeizgradnj

Kao i uotkriće provest

Na zajecjeline sela Ribistraživaradi zašdobra n– grobljutjecajavijaduktsakralnipredlažželjezniutjecajadokume

S

njuje se nev

zoni utjecoškog potena, pa je tijužine trase

i južne varna četiri evučajevima vanja prostrijeke Sutinanom niti izvidentiranea tijekom gntičke cesto – povijesn

m utjecaju ljski komplna tradicijs i istraživatnom mjerovcu, dok se

mentiranje, mjesta i enje. Za jje brze ces

u slučaju s novih nalazi intenzivno

edničkom di čije vrijedbići i Stažanje i dokuštite visokihna licu mjesje žrtava fa na sadržata i spuštaih građevine se mjeraičku postaja, postojeentarne vrij

TUDIJA O UTJ

velikim, a k

caja sjeverncijala podekom pripr

e.

rijante (do videntirana predlaže mornih vrijed

nšćice predlz prometnihe ruralne cjgradnje. Istte i paleoline građevintijekom grleks kurije skog graditeanje i dokuom za zaštie zbog smje radi većeg stručni najedini evidte predlaže

sjeverne vazišta tijekoo rekognosc

ijelu trase nosti i procnjevec proumentiranjeh vrijednoststa. Ista mjeašizma u z

ajni i prostoanje ceste na, a na koa stručnog ju u Cerju ća javna jednosti u

JECAJU ZAHVA

kao mjera

rne varijandručja mogremnih rado

stacionaže kulturna k

mjera zaštitdnosti i utjlaže se i ukh razloga. Meline, a ra

ta mjera zaitičko nalazne koje su zadnje ceste Kaptol u eljstva za kumentiranjetu sklopa gštaja u bliz

g rizika od adzor tijekdentirani ie se mjera s

arijante, zbom izvođenjciranje duž

(od km 13+cjena utjecocijenjeni je (za Ribićti ruralne cjera zaštite zatvoru Leporni kontinuispod nivoaja planirannadzora tiTužnom, cfunkcija o Kuljevčici,

ATA NA OKOL

zaštite pre

nte nema uće je otkova nužno

e km 17+00rajolika, tete kulturnogjecaja na gkidanje proMogući štetnadi njegova aštite predlzište u Novzbog svog se (osam saVeternici).

koje se prede. Stručni gospodarskihzini trase zaštetnih utje

kom gradnjnfrastruktustručnog na

bog arheolja zahvata, cijele duži

+000 do otpcaja zahtijeje utjecaj će i stručnijeline Purg predlaže sepoglava, kauitet memoa tla. Za č

na gradnja ijekom gradcivilnu građosigurava d, na koje

IŠ – NE TEHNI

edlaže se st

ugroženih kriće novih provesti in

00) osobito e se radi očg dobra naraditeljski

ojektiranog ni utjecaj m otklanjanjlaže se za vom Golubsmještaja uakralnih obj U zoni utdlaže mjeranadzor tijeh građevinaa pilanu u Decaja predje ili ukoliurni povijeadzora tijek

loškog pote, pa je tijekne trase.

rilike 38+90evaju primj manjeg op nadzor tije Lepoglavse za memorao i za dvarijalnog podčetiri raspene bi trebadnje. Ista đevinu kojodjelomičnu će utjecaj

ČKI SAŽETAK

tručni nadzo

arheoloških nalazišta tenzivno re

su i u temčuvanja nji licu mjestsklop kuriječvora, čija

manjeg opsea predlaže moguće arhovcu, te z

u užoj zoni jekata, tri tjecaja evida stručnog nekom gradna starog uglDonjoj Šemlaže i zaštiiko to nijesni objekt

kom gradnje

encijala pokom pripre

00) evidentjenu mjerapsega pa sekom gradske predlažrijalno kultua groblja u dručja, preela, koja pala izvršiti mjera zašt

oj, iako se zaštitu. Z

izgradnje

K

or tijekom

h lokalitettijekom iz

ekognoscira

meljnim svohovih vrijeta. Zbog zne Kaptol, u

a se izvedbaega predvid se mjera sheološke lo

za sve poje izložene mcivilne gradentirano jnadzora, a nje procjenljenokopa u

mnici uz istrita kulturnoe moguće t u zoni e.

odručja momnih radov

tirane su tria zaštite. Use predlažu

dnje ceste),že zaštita kurno dobro Lepoglavi,

eporuča se uripadaju kaznačajniji

tite predlaž nalazi u uZa stamben biti izrazi

gradnje

ta, zbog zvođenja anje duž

ojstvima dnosti u

načajnog u slučaju a ne čini div je za stručnog okalitete edinačne mogućem đevine i je i pet za dvije njuje se u Novom aživanje og dobra njegovo utjecaja

oguće je va nužno

i ruralne U slučaju u mjere , dok se ulturnog spomen , a zbog ukidanje ategoriji utjecaj,

že se za žoj zoni ne kuće ito velik

24

predlažu Cerju

UgroženDubovacStažnjearheolointenziv

2.10

Tijekomposljediradova,okolna predviđprometnprolazitbuke koPravilni145/04)navedenje ustanaseljennaseljenbiti izloobaveznZbog mplaniranmjerenjprema t

2.11

Napravlplanirangodinu tvari zb2020. gproračumotora,strani skoncentnego uzdobiven

S

e se istraži Tužnom ist

nu kategoric i Draguševec stručni

oških nalazišvno rekogno

0. Poveća

m izgradnjeica građevi te se uz naseljena

đeni prosječno opterećti kroz podoje će se pka o najviš). Stoga je nom Praviln

anovljeno dnih područjnih područj

oženi prekono mora iz

manje potrene brze cesja buke utvtim mjerenj

1. Kvalitet

ljeni su prone brze cekao godinu

bog najvećegodinu (najdun napravlj, a na ovaj sigurnosti. Ztracije onez sjevernu vne razine o

TUDIJA O UTJ

ivanje i doktraživanje i

iju kulturnievec primjei nadzor tišta tijekomosciranje du

nje razine

e buduće prnskih radovpoštivanje područja.

čni godišnjićenje, pa jdručja sa vpojavljivati šim dopušte kao kriteriniku ne smida će trasaja i da će ja da bi bezračivale vriraditi projeebe zaštiteste je povovrdit će stvajima biti de

ta zraka

oračuni koneste Varažd završetka

eg prometadalja godinen), jer se način je uzZbog većeg

ečišćujućih varijantu koonečišćujuć

JECAJU ZAHVA

kumentiranji dokument

ih dobara renom smaijekom grad

m izvođenja už cijele tra

e buke

rometnice dva. Ova buk tehnološke Proračun i dnevni prje proraču

već postoje pri okolnimenim razinaij izloženosje prelazitia sjeverne trasa južnz postavljeijednosti odekt zaštite

e objekata oljnija za oarno stanjeefinirana i f

ncentracija din-Ivanec-K planskog raa u tom razna u buduće u budućnzeta u obzirg prometnotvari su uz

oja je time ćih tvari su

ATA NA OKOL

je, a za natiranje i zaš

predstavljaatra mjera zdnje a nije radova. Stoase prije po

doći će doka je privree disciplinebuke uz p

romet u godn na stran

ećom okolnm naseljimaama buke usti buci proi ekvivalent varijante ne varijantne zvučne dređenih Pr od buke u od prekorokoliš i ekoe prije i nakfaznost izgr

onečišćujuKrapina. Koazdoblja, pzdoblju. Usvćnosti koju nosti očekujr starost hrog opterećez južnu var neznatno pu niže od

IŠ – NE TEHNI

jugroženijuštita

aju arheolozaštite istrae moguće ioga predložočetka grad

emitiranjaemena i pree ne očekujplaniranu bdini 2015.,

ni sigurnostom prometa promatrau sredini u omatrana ntnu razinu b prolaziti ne prolaziti zaštite, razravilnikom (u okviru višračenih raznomski isplkon postavlradnje barij

ućih tvari uorištene su pa prema tovojene su e prognoziraje smanjen

rvatskoga voenja po prorijantu planpovoljnija zUredbom p

ČKI SAŽETAK

u preventivn

ški lokaliteaživanje i disključiti nižene mjerednje.

a dodatne bestaje po zje njen nebrzu cestu jer se tadti. Budući tnom infrasne su s osvkojoj ljudi oćna razinabuke od 50 na takvoj na takvoj zine buke k(NN 145/04ših faza prina buke, lativija. Prejanja zaštitjera.

uz sjevernu prognoze ome i najveemisije voz

a smjernicanje emisija oznog parkaomatranoj nirane brzeza okoliš. Npreporučen

K

no zaštićen

eti pri čemdokumentiri pronalaza

e zaštite uk

buke u okozavršetku izegativan utj je naprav

da očekuje da će trasstrukturomvrtom na č rade i bora buke koja dB(A). Prorudaljenost udaljenost

kojima će ti4). Za te obrojektnog rsjeverna v

edviđena kotnih barijer

u i južnu vprometa z

eće emisijezila u proraa MluS-02 ka zbog kvala i proračundionici, izr

e ceste nešo za obje v

nih vrijedno

nu kuriju

mu se za anje, za ak novih ljučuju i

olišu kao zvođenja jecaj na vljen za najveće sa ceste , razine lanak 7. rave (NN a prema računom i od 18 ti od 26 i objekti

bjekte se rješenja. varijanta ontrolna ra, te će

varijantu za 2015. e štetnih ačunu za kojom je litetnijih n leži na računate što veće varijante, osti (NN

25

117/12)kvalitetpromatr

2.12

U

Na upovršzastukonstmogunalaznačinDuž zaštiSlijedutjecvrije

U vrpovršsvim

S

), pa se mte zraka. Tranom podr

2. Zaštita

Utjecaj na g

utjecajnom šinskom dijupljene na tatirati daućnost njihza moguće n pohraniti trase obilaćenih geomdom navedcati na geo

eme utvrde

Utjecaj na

rijeme izgšinskih i po velikim gra

neizman

neisspre

punjobavokol

pove

uslijzatr

ispirmat

tijekvodavodnRinktune

TUDIJA O UTJ

može zakljuTime je prručju, te ni

voda

eološku raz

području jelu preteži okolnom p iskopima

hovog prom ih je zaštit u zbirke. aznice i namorfoloških denog možološku razn i sačuvaju z

površinske

radnje potodzemnih voadilištima,

zgrađenost nipulativnim

spravno sklemnicima i

jenja tranvljanje nužlni prostor

ećane količ

jed linijskrpavanja po

ranje muljterijala iz is

kom iskopaa, a posebnog lica. Ukovec u poela 4 izmeđ

JECAJU ZAHVA

učiti da u ihvatljiv utsu potrebne

znolikost

zaobilaznicito prekrivepodručju, t

duž trasematranja i

iti na samo

a okolnom pojava. že se konsnolikost, a značajni ge

e i podzem

tencijalni ioda u konta mogu se s

sustava m površinam

ladištenje mogućnost

nsportnih sžnih popravbez osigura

čine građevi

og karakteovremenih p

a s loše skopa i njeg

tunela mobno na dijeU tom smisdručju Kuzđu stacionaž

ATA NA OKOL

oba slučajtjecaj plane mjere zaš

ce nema znen kvartarnte stoga nie one postanalize. U

om lokalitet

terenu nem

statirati da taj utjecaeološki elem

ne vode

izvori onečtaktnom i šisvrstati u n

odvodnje ma,

naftnih de akcidentno

sredstava vaka na proane zaštite

inskog, kom

era zahvatprirodnih dr

pozicioniragov unos u v

ože se narušelovima gdslu najveći zminca i Goža 11+500 i

IŠ – NE TEHNI

ja neće donirane promštite zraka.

načajnijih gnim naslagasu posebno

taju dostup slučaju ptu ili izdvoj

ma poznati

a planiranaaj bi mogamenti.

čišćenja ili irem podruekoliko osn

površinsk

rivata, uljaog izlijevan

i građevinostorima s i čišćenja,

munalnog i o

ta realna renažnih pu

nih privremvodotoke i

šiti dinamikdje se ti r rizik očekore Veterni 12+300.

ČKI SAŽETAK

oći do znametnice na .

geoloških pma. Stijeneo značajne.pne na poronalaska viti iz stijene

h speleološ

a obilaznico biti i po

drugih nečju zahvataovnih skupi

kih (obori

a i mazivaja,

nskih strojkojih je m

opasnog otp

mogućnosutova površi

menih ili tpodzemne v

ka i stanje kadovi obavuje se na čke, odnos

K

ačajnog pog kvalitetu

pojava. Tere podloge s. Ipak ovdj

ovršini i otvrijednih ge i na odgo

ških objeka

ca neće neozitivan ak

epovoljnih a slični su ina:

inskih) vo

a u neprim

jeva gorivmoguće istje

pada,

st presijecinskih voda

trajnih odvode,

kakvoće podvljaju ispodvarijanti Z

sno na dije

goršanja zraka u

ren je u su široko je treba tvara se geoloških ovarajući

ata, niti

egativno ko se na

utjecaja kao i na

oda na

mjerenim

vom, te ecanje u

anja ili ,

lagališta

dzemnih d razine Začretje-elu trase

26

Sg

Ukntkp

Tsu

ToopMhi

Ovpvpp

SdKJvop

Mpdvmop

I(šz

S

Sve spomengradilišta i

U vrijeme koja su posnepoželjne trošenja gukoriste pri oprometa.

Točkasti, aslučaju akcugrožene na

Trajnu opaodnosno obopterećenepoliaromatsManifestacihidrogeološili smanjenj

Osnovno hvodoneproppovršinski pvarijanti opodručjimapodzemnih

Situacija jedo dobro pKrapine prJesenja (stvodozahvatod onečišćplanirane p

Miocenske području vido 14+700)vodonosnu mjesta znaonečišćenjaprometnice

Isti stupanj(stac. 35+0šljunkovite značajan v

TUDIJA O UTJ

nute negat propisanim

korištenjasljedica od supstancema i asfaltaodržavanju

ali ujedno cidenata. Uajrazličitiji

asnost za borinske voe prekomjeskih ugljikija spomenškim uvjetimje.

hidrogeološkpusne do spokrivač nad Začretja

a, odnosno voda, pa st

e nepovoljnpropusnih krema Varažtac. 2+250 ti lokalnog ćenja površprometnice

karbonatneijadukta pr). Premda sredinu, o

ačajnijeg ia površinskie ocjenjuje

j rizika mo000 do 39+ naslage vodonosnik.

JECAJU ZAHVA

tivne utjec mjerama z

prometnicdvijanja proe su gorivoa, elementi prometnica

i najopasnU tim situm tvarima

okoliš prede s kolnik

ernim sadržkovodika (utih nepovma duž tras

ko obilježjlabo propua najvećem do Rinkov u takvim toga nema

ija na kraćikarbonatnihždinu trijasdo 2+750)vodovoda Dšinskih i pmože se oc

e naslage (Mreko Bednjeje riječ o

ovdje podzstjecanja ih i podzem se umjeren

ože se pret+700). Razldruge drav O toj či

ATA NA OKOL

aje mogućzaštite.

ce su prvenometa. S o, ulja, mai istaloženi a (sol i sl.).

iji izvor ouacijama pkoje se pre

edstavljaju ka ceste, bžajem ukupPAH), tešk

voljnih utjese i o mjer

je terenu usne stijenem dijelu travca (hidrog naslagamaniti opasno

im dionicamh stijena tske naslage, gdje izgrDonje Jese

podzemnih cijeniti viso

M4) trasa pe, neposred naslagamazemne vodepodzemnih

mnih voda unim.

tpostaviti i log tome jvske terasinjenici sva

IŠ – NE TEHNI

e je sprije

nstveno trajobzirom na aziva i drug iz ispušnih. Količina o

nečišćenja,ovršinske i

evoze cestov

unutrašnjebankina i popnih masnokih metalaecaja ovisnarama poduz

na trasi e. One izgase od Krageološke ka, nisu razsti od njiho

ma trase gdrijasa (T2) e konstatirrađuju vodonje (bušotivoda u vrkim.

resijeca tudno prije ča koje na še nisu zah voda. Na

u vrijeme g

za završni e činjenicae (a2), koakako treb

ČKI SAŽETAK

ečiti praviln

jni linijski površinskege tekućine plinova, teonečišćenja

, prometnici podzemnevnim prome

e-otpadne okosa usjekoća, mineraa, soli i a je o prirzetim za nj

planirane rađuju stij

apine do Vaarte, prilo

zvijeni značovog onečišć

dje ona proli miocena

rane su naonosnik iz ina DJ-1). Nrijeme građ

nelom krozvora Lepogširem podrvaćene, ni

a tom dijerađenja i k

dio trase a da se tuoje predstaba voditi r

K

nom organi

izvori oneče i podzeme iz vozilae supstancea ovisi o int

ce predstae vode moetom.

vode promka, koje malnih ulja, drugih su

rodnim geoihovo sprje

prometnicene podlogaraždina, k

ozi 2/1-4). čajniji vodćenja.

lazi preko o (M4). Na

a području kojeg se nNa toj dionđenja i ko

z brdo Dubglava (stac.ručju predsiti su konselu trase korištenja p

istočno odu u podloziavljaju regračuna pre

izacijom

čišćenja, ne vode

a, ostaci e koje se enzitetu

vljaju u ogu biti

metnice, mogu biti

fenola, upstanci. ološkim i ečavanje

ce daju ge, ali i kao i na Na tim onosnici

osrednje trasi od Donjeg napajaju nici rizik orištenja

ovac i u . 13+250 stavljaju statirana rizik od

planirane

Tužnog i nalaze gionalno

emda se

27

rppv(

Vin

Noipdvavizmv

TOvmpo

U

EpCsdo

Uuolurtš

S

razmatranopovoljan elprašinastimvodonosnik(propusnost

Varijanta Zizgrađenomni rizika od

Najveći rizodnosno naizvesti kroprethodnomdok jednomvodonosnikadekvatna voda, tako izvedba tunzahvata. Namože adekvvodoopskrb

Trijaske kaOčure izmevodonosne mjesta njihpovršinskih ocjenjuje s

U slučaju e

Ekološke neprijevoz poCestama sesupstanci nda se radi ood nastanka

U slučaju aukoliko se odvodnje olokalni sustudaljenosti rizik je mantrase, tekuširenje po

TUDIJA O UTJ

o područje lement je

m naslagam. Stvarnu dt) trebat će

Začretje-Rim od slabo p

njihovog o

ik očekuje a trasi tuneoz vodonosm poglavljum izvedeni u. Da bi setehnička rj i za sprečanela u vodaime, ukolivatnim vod

bi okolnih na

arbonatne eđu stacionnaslage, o

hovog znač i podzemne umjereni

ekološke ne

esreće na posebnih, za e najčešće najveća. S oo modernoja akcidenat

akcidenta akcident pterećen v

tav prirodno prometnicnji i obratnouća onečišć

površini te

JECAJU ZAHVA

nalazi izvanpokrivenost

ma, koje debljinu toe utvrditi u

nkovec takpropusnih nnečišćenja.

se na dijela 4 izmeđusne karbon, najveće p tunel višee to postiglešenja, kak

avanje njihodom saturirko se naiđe

dozahvatimaaselja.

naslage (T2

naža 14+80ovdje podzajnijeg istj

nih voda u vm.

esreće i riz

prometnica okoliš štet prevoze nobzirom naj te horizonta je umjere

s obzirom dogodi u vodama s prog površinsce od korito. Zbog relenja će seerena bit

ATA NA OKOL

n zona sanit šljunaka svojom s

g zaštitnog višim fazam

kođer je vnaslaga u k.

elu trase uu stacionažnatne naslpoteškoće i e ne bi trelo, na predko za zaštitovog otjecaranoj zoni e na zone pa i kroz tu

2) varijantn00 do 16+0zemne vodejecanja. Navrijeme gra

zik njezinog

ama mogu tnih supsta

naftni deriva očekivani ntalno i veren.

na površinvrijeme jarometnice iskog otjecata površinskativno blag

e prvenstveće sporo i

IŠ – NE TEHNI

itarne zaštii do nekolslabijom pg sloja i njma projekta

većim dijeojima nema

području ža 11+500 i lage (M4). rizici tu seebao imati dmetnoj diotu tunelskeanja nakon otvara i mpojačanog d

unel polože

na trasa p000. Premde nisu zaha tom dijeađenja i ko

g nastanka

nastupiti uanci, a posevati pa je umjereni irtikalno rela

nske vodeačih padalii kada se nnja. Taj jekih vodotokge morfologeno nastojai uglavnom

ČKI SAŽETAK

te varaždiniko metarapropusnošćuegova hidr

a.

lom smješa značajnij

Kuzminca i 12+300, gd Kako je

e očekuju u većeg utjonici potreb cijevi od p izgradnje.

mogućnost pdotoka, te nim cjevov

resijeca u da su to nvaćene, nilu trase rizrištenja pla

slučaju prebno onih i vjerojatnintenzitet pativno ravn

najveća jna, odnosna okolnom

e rizik obrnuka, odnosnije terena n

ati infiltrira ograničen

K

nskih crpiliša debelim gu štite šrogeološka

štena na pjih vodonos

i Gore Vetdje bi se on već istak vrijeme izgecaja na sbno je proprodora pod Unatoč slopozitivnih se podzemvodom, isko

području na širem piti su konszik od oneanirane pro

revrtanja vu tekućem

nost izlijevprometa, čnoj prometn

je opasnostno kada je terenu usputo proporco što je ona najvećeati u podzeno, te će

šta. Vrlo glinovito šljunčani svojstva

području nika, pa

erničke, n trebao knuto u gradnja, stanje u jektirati dzemnih

oženosti, utjecaja

mne vode oristiti u

kanjona području statirana ečišćenja ometnice

vozila za m stanju.

anja tih činjenicu nici rizik

t prijeti e sustav postavlja cionalan

ona veća m dijelu emlje, a se moći

28

srO

Mhopmvnuo

Srdppinokd

O

Nppppsztnkč

Zoor

Upr

S

spriječiti prizici mogu Očure.

Mogući utjhidrogeološonečišćenjapretežito gmetara. Navodooneprona najvećeusporena. Uodnosno za

S obzirom nrizik od ondijelovima prvenstvenoprijelazimaizvedene nnjima možokolnost štkarbonatnedok na varij

Odvodnja

Na sadašnjoprikupljeni planirane pprojektiranjpropusne stslabo propzapunjavajutakođer su naslaga. Sukojima nisčinjenica da

Zbog povoločekivati dograničena raspoloživo

Ukoliko depretpostavkraspršenim

TUDIJA O UTJ

pravodobnom se očekiva

jecaj na škim karakta. Činjenicalinoviti i st

adalje, i saopusnih i slem dijelu tU takvoj sit njegovo uk

na prirodnenečišćenja trase zaob

o dijelovi preko njiha područji

že doći doo je takvih stijene u pjanti Začret

oj razini pro podaci o gprometniceje. Činjenictijena, na kustan glinou najniže dominatno kladno takvu razvijena na područ

ljnog djelovda će čak ili bar zna za sanaciju

taljna istrake, odvodnj sustavom o

JECAJU ZAHVA

m interventi na dijelu

podzemneteristikama a jest da jtoga slabo me stijene abo propustrase infilttuaciji bitnklanjanje.

e uvjete dupovršinskih

bilaznice katrase u n. Nadalje, ma izgrađe infiltracijh dionica mpodlozi protje – Rinkov

ojekta nije geološkoj g, dovoljni ca jest da nkojima je šovito prašidijelove rij izgrađene ovoj geološki značajnijčju trase ne

vanja slabii u slučaj

tno usporenu.

aživanja u ju prometn

odvodnje.

ATA NA OKOL

ncijom. S ou varijantne

e vode pr naslaga naje na najvpropustan podloge vsnih naslagatracija one

no će se pr

už trase zah i podzemao i u slučneposrednopovećani ri

enim od doe onečišće

malo. Na trmetnice očvec dugoj 1

moguće dagrađi i hidr su za iznnajveći dio široko rasprnasti pokrječnih i pood slabo do

koj građi naji vodonosema izvora

ije propusnju ekološkina. U takvo

višim fazanice najveć

IŠ – NE TEHNI

obzirom nae dionice Za

rvenstveno a mjestu avećem dijepovršinski ećim dijeloa. Zbog togečišćenja brodužiti vrij

obilaznice mnih voda čaju normaoj blizini pizik očekujeobro propuenja dubljerasi Krapinčekuju se n7,6 km one

ati detaljan ogeološkimošenje osn trase izgrarostranjen iivač. Nadaotočnih doo osrednje pajveći dio tnici podze čija izdašno

nih površinih nesreća oj situaciji

ama projećim će dije

ČKI SAŽETAK

a morfologiačretje – Rin

ovisi o kcidenta, olu trase napokrivač de

om se svrstga se možebiti ograničejeme raspo

u slučaju amože se o

lnog korištepovršinskih e se na dionsnih karboe u podzea – Varažda manje od

e izgrađuju

pregled su značajkam

novnih smjeđuju vodonisto tako vo

alje, aluvijlina kroz kpropusnih, rase lociran

emnih vodaost prelazi

skih naslag infiltracija bitno će se

kta potvrdelom biti m

K

iju terena nkovec kroz

geološkoj odnosno izla površini ebeo i po tavaju u kae konstatiraena ili bar

oloživo za s

akcidenta počekivati nenja. Dakle vodotoka,nicama koje

onatnih stijemlje. Povoin dužine 3

d 5 % njene oko 11 % tr

ustava odvodma terena ernica za

nepropusne odonepropualne naslakoje trasa pretežito gn je na tera. To potv 1 L/s.

ga i podloga onečišćee produžiti

e ovdje nmoguće pro

najveći z kanjon

građi i lijevanja prisutan nekoliko

ategorije ati da će r znatno sanaciju,

povećani na istim e, to su , te na e će biti ena. Na oljna je 39,7 km dužine,

rase.

dnje, no uz trasu njegovo ili slabo ustan do ge koje prolazi,

glinovitih renima u vrđuje i

ge može enja biti vrijeme

avedene jektirati

29

Idvdzp

Vdi

Odzoz

U

Pn

S

Izvođenje cdijelu trasvodonosnih da je tu prza osiguranpotrebno je

Već sada jdijelu traseizgrađenom

Općenito sedebljina pozaštite povobloženim zadržavanje

Utjecaji na

Premda prenegativni ut

TUDIJA O UTJ

ciljanih detae od Tužn naslaga drisutni glinonje zaštitee projektira

e izvjesno e u područjum od trijaski

e može konovršinskog vršinskih i pkanalima se onečišćen

a okoliš nak

estanak kotjecaji na p

JECAJU ZAHVA

aljnih hidronog do Varuge aluvijaoviti površine šljunčanoati zatvoren

je da će u Donjeg Jeih dolomita

nstatirati dapokrivača podzemnih sa sifonskimnja u akcide

kon prestan

orištenja nipovršinske i

ATA NA OKOL

ogeoloških iaraždina, galne terase nski zaštitnog vodonosni sustav od

zatvoreni esenja (staca u okruženj

a na kraćimi morfolog voda potr

m ispustimaentnim situa

nka eksploa

ije predvidi podzemne

IŠ – NE TEHNI

straživanjagdje ona rijeke Drai sloj dovolsnika u povodnje s m

sustav odvc. 2+250 doju vodoopsk

m dionicamagija terena ebno je pr

a. Njihova jacijama.

atacije

div, ukolikoe vode.

ČKI SAŽETAK

posebno jeprelazi preve (a2). Ukljno debeo odlozi, na astolovima.

odnje trebo 2+750), odkrbnog zden

a za koje se nisu dovorojektirati oje osnovna

o se to do

K

e važno u zreko šljunkkoliko se ne i vodonepr tom dijel.

bati projektdnosno na pnca DJ-1.

e pokaže daoljni za osodvodnju b

a funkcija p

ogodi prest

avršnom kovitih i e dokaže ropustan lu trase

tirati na području

a sastav, iguranje betonom prihvat i

ati će i

30

3. GM

Izgradnjtrajnog (Alopecmanje pzeleni uTravnjavlažnijimzahvatarasprostSanguissukladn366-07-značajnrasprostBednju Ivančicekorištenstaništauznemirutjecaj

NadaljezahvatapritiskoHR2001isključitpretpos

U skladstanišnidionicam

1. 2.

3. t

Navedevrsta lePrema pje 4,34 Bednju površine

S

GLAVNA MREŽU

jom i korišt zauzeća p

curus pratenpovršine obuz rijeke i aci beskoljm položaji

a). Iako je otranjenost orba officio Mišljenju14-14-2) o

nim negativtranjenost d II ne očekue nisu utvrđnja zahvataa u širini raravanja poj nije ocijen

e, ocijenjena na ciljne om trajnog 409 Livadeti ni na lstavljenoj t

u s prepozni tip 6510 ma:

Izgradnja vIzgradnja v(stacionažaIzmještanjetrase)

nim varijaneptira, a ujprvobitno p ha (odnos II), dok jee.

TUDIJA O UTJ

OCJENA

tenjem prepostojećih pnsis, Sangubrasle elem šume (Conenke (Molima unutarocijenjeno di očuvanje inalis)“ na u Državnog d 14. srpnvnim utjecdruga dva s

uje se. Ciljnđeni na poda moguć je adnog pojajedinih ciljnnjen kao zna

no je da n vrste Lycagubitka pr

e uz Bednjulokalitetu rasi brze ce

natim moguNizinske k

vijadukta navijadukta naa cca. 26+30e čvora Šem

ntnim rješeedno su smplaniranoj tsno, 1,44 %e varijantn

JECAJU ZAHVA

A PRIHV

edmetnog zapovršina poisorba officentima cilj

nvolvulion sinion caerr drugih stda predmet stanišnog t području zavoda zaja 2014.,

cajem na stanišna tipni stanišni tdručju obuh nepovoljansa, privremnih vrsta poačajan.

nije mogućeaena disparrikladnog stu II. NegatiGornja Šeeste – varija

ućim značajkošanice pr

a lokalitetu a lokalitetim00 - 27+800mnica (vari

enjima umamanjeni trajtrasi gubita

% površine nnim rješenj

ATA NA OKOL

VATLJIVO

ahvata na pod ciljnim scinalis)“, a jnih stanišnsepii, Filipruleae)“ (utanišnih titni zahvat ntipa „6510 ekološke m

a zaštitu pgubitak naekološku m

pa na područtipovi podruhvata i zonn utjecaj u

mene promjodručja HR

e isključiti r i Phengataništa za ivan utjecamnica jer anta jug.

jnim negatiredložena s

Jerovec (stma Jerovec0 km) ijanta 3, st

njeni su izrjni gubici s

ak površina na područjjima ovaj g

IŠ – NE TEHNI

OSTI ZAH

području grstanišnim ti također, m

nih tipova „pendulion, Sukoliko popova utvrđneće imati zNizinske komreže HR2rirode (klas

avedenog stmrežu. Značju ekološkučja ekološkne utjecaja u vidu gubitjene staniš

R2000371 Vr

značajan ris telejus,obje vrste aj na vrstu se lokalit

ivnim utjecsu varijantn

tacionaža c, te Koškov

tacionaža c

ravni gubicstanišnog ti pod navedu ekološke gubitak sm

ČKI SAŽETAK

HVATA Z

rađevinskogipom „6510moguć je ne„6430 HidroSenecion flsljednji prđenih na pznačajan neošanice (Alo001409 Livsa: 612-07/taništa od ačajan negke mreže HRke mreže H zahvata. Ttka manjih nih uvjeta ršni dio Ivan

negativan , koje će b na područ Lycaena dtet nalaza

cajima na cna rješenja

cca. 20+600vec 1, Koško

cca. 7+300

i povoljnih ipa „6510 Ndenim stani mreže HRanjen na 2

K

ZA EKOL

g pojasa do0 Nizinske kegativan utofilni rubovluviatilis)“ ridolaze npodručju oegativan utopecurus prvade uz Be/14-38/299 1,44 % smgativan utjR2001409 L

HR2000371 VTijekom izg površina p i/ili kratkončice, no n

utjecaj plabiti pod izčju ekološkedispar nije nalazi na

iljne vrste a na najkri

0 km - 21+80ovec 2 i Sta

- 8+300 k

staništa ugNizinske košnim tipom

R2001409 Li2,41 ha ili

LOŠKU

oći će do košanice jecaj na i visokih i „6410 a nešto

obuhvata tjecaj na ratensis, ednju II, urbroj:

matra se ecaj na ivade uz Vršni dio gradnje i povoljnih otrajnog navedeni

aniranog zuzetnim e mreže moguće a samoj

leptira i itičnijim

00 km) ažnjevec

m južne

groženih šanice“.

m iznosio ivade uz 0,80 %

31

Analizomvrijemezahvatapodručj

SagledaKrapinaplaniranimati u

S

m mogućih e nakon izga skupnim ju zahvata.

avanjem saa na ciljevni zahvat, mjeren utj

TUDIJA O UTJ

skupnih utgradnje pre

utjecajima

amostalnih ve očuvanj uz predlojecaj i biti

JECAJU ZAHVA

tjecaja ocijedmetnog za sa slični

i skupnih uja i cjelovožena variprihvatljiv

ATA NA OKOL

jenjeno je zahvata ne im postoje

utjecaja izvitost ekoloijantna rje za ekološk

IŠ – NE TEHNI

da se u vri očekuje znećim i plan

zgradnje broške mrežešenja i prku mrežu.

ČKI SAŽETAK

jeme izgradnačajan doniranim za

rze ceste Ve može seropisane m

K

dnje i u prprinos pred

ahvatima n

Varaždin – e zaključitmjere ubla

edvidivo dmetnog a širem

Ivanec - ti da će ažavanja

32

4. P

4.1.

4.1.

1. Uup

2. R3. V

v

4.1.2

1. Izzop

4.1.3

1. Prilinve

2. Prilradizbj

4.1.4

1. Kakoi Phvarij

a

b

c

2. Na s autjeciljHR2

S

PRIJEDLO

Mjere t

1. Opće m

U sklopu izru kojeg će spoglavlju 6.Rasvjetu preVodoopskrbuvodoopskrbn

2. Mjere z

zraditi Projzahvata. Njiosiguranje spostojećeg p

3. Mjere z

likom određestitora, vl

likom projdova za parjeglo presij

4. Mjere z

o bi se izbjhengaris tejantna rješ

a) Izgradnjkm)

b) Izgradnj(stacion

c) Izmještatrase)

području gdekvatnim ecaj korištenu vrstu po2001409 Liv

TUDIJA O UTJ

OG MJERA

tijekom pr

jere

rade idejnose, između ove studijeedvidjeti nau pratečegnog cjevovo

aštite prom

ekt privremime treba rsvih mogučiprometnog

aštite tla i

đivanja traasnika tere

ektiranja rcele prekojecanje dre

aštite biol

egao izravaelejus, te enja na naj

ja vijadukt

ja vijaduktnaža cca. 26anje čvora

gdje trasa p stupnjem enja i održaodručja HRvade uz Bed

JECAJU ZAHVA

A ZAŠTIT

rojektiranj

g projekta ostalog, uge. a način da sg uslužnog oda smješte

metnica i p

mene regularegulirati toh kolizionih sustava.

i poljopriv

asa prilazniena i izvođa

trase konzo kojih prolenažnih cije

oške razno

an negativastanišni tipjkritičnijim

a na lokali

ta na loka6+300 - 27+ Šemnica (v

prolazi ekolzaštite i naavanja brzeR2000371 Vrdnju II.

ATA NA OKOL

TE OKOLI

ja i pripre

izraditi Prograditi i sve

se sprijeći s objekta penog u blizi

prometnih

acije promeočke prilazah točaka pri

vrednog ze

h putova pča radova.

zultirati ellazi trasa t

evi i zarušav

olikosti i e

an utjecaj np 6510 Niz dionicama

tetu Jerove

alitetima K+800 km) varijanta 3,

loškom mreačina pročie ceste na gršni dio Iva

IŠ – NE TEHNI

IŠA

eme zahva

ojekt tehnoe opće mje

svjetlosno opredvidjeti ni te predv

tokova

eta za vrijea na postojeilikom izgra

mljišta

potrebno je

laborate (pte pažljivo vanje hidro

kološke m

na lokalitetzinske koša:

ec (stacion

Koškovec 1

stacionaža

ežom planirišćavanja kgorskog potančice, odn

ČKI SAŽETAK

ata

ologije i orgere zaštite o

onečišćenje iz postojidjeti njego

me izgradnjeći prometnadnje planir

e postići us

projekte) isplanirati melioracijs

reže

te nalaza vranice predl

aža cca. 20

1, Koškove

a cca. 7+300

rati zatvorekako bi se stočara (Cordnosno ciljna

K

ganizacije gokoliša nav

e okoliša. ećeg magiovu zaštitu.

je planiranni sustav teranog zahva

suglašenost

hidromelior radove kaskih kanala.

rsta Lycaenložena su

0+600 km -

ec 2 i Sta

0 - 8+300 k

eni sustav ospriječio nedulegaster a staništa p

građenja vedene u

istralnog .

og ata i

između

racijskih ko bi se

na dispar sljedeća

- 21+800

ažnjevec

km južne

odvodnje egativan heros) - područja

33

3. S cistantras

4. Propojosig

5. Radpotrasvmin

6. Plamosostamo

4.1.5

1. U daglav

- pom

- komveiz

- nateod

- prce

- zabe

2. U sksve

3. Projtakopozoloka

Sjev

S

iljem omognišnih tipovsa prelazi p

opuste za vas uz obalgurao prola

di smanjenjtrebnih okvvjete sa snimalnim ra

nirane mosst Kamenicane 4 m širgućnost mig

5. Mjere z

aljnjim fazavnog projek

ortale tunemaksimalno

onstrukciju maksimalno ertikalnom nad konstru

a potezimaehničkih rjednosno pred

rimijeniti zeste ujedno

a završnu oetona.

klopu glavn elemente p

jektom krao da se štoornost prilikacije usjeka

verna varija

TUDIJA O UTJ

gućavanja nva povremepreko vodot

vodu preko le koji će

az za male i

ja svjetlosnira za funkcsnopom svasipanjem u

stove prekoca (stacionaroki koridorgracija i ko

aštite kraj

ama razradkta:

ela predviprilagođena

vijadukatauklopiti u

pogledu poukcije kolni

a visokih uešenja kojimdvidjeti pri

zadovoljavao maksimaln

obradu poko

og projektapredmetne

jobraznog o bolje vizukom osmišlja, nasipa i z

anta

JECAJU ZAHVA

nesmetane enih vodototoka.

vodotoka veći dio g srednje živ

nog onečišćecionalno ko

vjetlosti usu ostalim sm

o Bednje (aža 18+700r za prolaz

omunikacija

jobraza

e projektne

djeti u oa prirodnim

a zbog vizuu postojećostići što mika (jer još

sjeka / zama će se mimjenu padi

juća geoteno uklopiti

osa nasipa,

a ceste potbrze ceste

biološku saualno uklopjavanja krazasjeka:

ATA NA OKOL

odvodnje ooka planira

planirati ngodine biti votinje.

enja predviorištenje zasmjerenim mjerovima.

stacionaže 0 km) proje životinja, a među pop

e dokument

oblozi kojam datostima

ualne izložeći krajobramanju visinu više povisu

asjeka (mjeinimizirati inskih vijad

ehnička rješu okolni kra

usjeka i za

trebno je iz i prostor uz

anaciju pokpe u prirodajobraznog

IŠ – NE TEHNI

okolnih povti propuste

na način daizvan dose

idjeti vanjsahvata uz k

prema tlu

21+200 kmektirati na čime bi se ulacijama.

tacije, odn

a je obliko prostora,

enosti, oblaz – težitiu objekta i

uju objekt),

era 3.) anzadiranje u

dukata, polu

šenja zaštitajobraz,

asjeka zabr

zraditi projz nju.

kosa, usjekne datosti uređenja i

ČKI SAŽETAK

ršinskih vode za vodu n

a se ispod ega visokih

sku rasvjetuorištenje eu, odnosno

m, 22+860 način da s osigurao ko

osno u sklo

ovno, bojo

ikovno, boj što lakšoi izbjegavat

alizirati mou prirodnu muvijadukata

te pokosa k

ranjeno je

ekt krajobr

ka, nasipa okolnog krsanacije za

K

da i ne oštena područji

trupa cest voda, čim

u unutar mikološki priho objektim

km, 27+06 obje stranontinuitet s

opu izrade i

om i mate

jom i mateoj konstruti nosive e

ogućnost pmorfologijua, potporni

kojima će

korištenje

raznog uređ

i zasjeka rajobraza. ahtijevaju s

ećivanja ma gdje

e ostavi me bi se

inimalno hvatljive

ma te s

60 km) i ne obale staništa,

dejnog i

erijalom

erijalom kciji, u lemente

primjene terena, h zidova,

se trasa

mlaznog

đenja za

osmisliti Posebnu

slijedeće

34

- v

- s

- 8

-

-

Južn

- vc

- i

- o

- 8

- c

- –

- o

-

4. Projvećo

-

S

na padinamvisine oko 1m od stac.

na padinamstac. cca 4+

na padinam8+000 – 8+2

pred tunelo10+750, usj

na brežuljk

na varijanta

prije tunelavisine oko 1cca 1+300 –

između vijamaksimalne

pred vijaduoko 16 m od

nakon tune8+800 – 9+9

nakon vijadcca 10+500

nakon tune– 13+200,

na padinamod stac. cca

nakon vijadm od stac.

jektom krajoj mjeri sm

uz naselja k

TUDIJA O UTJ

ma brda Jel15 m od sta cca 4+000 –

ma brežuljk+500 – 4+90

ma brežuljka200,

om 4 - od jeci maksim

ku od stac. c

a

a 1, odnosn15-18 m, od– 1+430,

adukata 3 e visine oko

uktom 7, nad stac. cca

ela 3 kod na950,

dukta 9, a – 10+800,

ela 4, a prije

ma uzvisine a 13+600 –

dukta 11, a cca 14+500

jobraznog umanjiti nepo

kako bi se z

JECAJU ZAHVA

ovica, nepoac. cca 1+3– 4+300,

ka Straža p00,

a uz selo Ša

stac. cca 9malne visine

cca 14+600

no prije i pd stac. cca

i 4, na podo 23 m, od s

asip visine o 6+400 – 6+

aselja Risek

prije ulask

e čvora Gol

Veliko Kalc14+300,

neposredn0 – 14+600.

uređenja zaoželjni vizua

zaklonili po

ATA NA OKOL

osredno prij300 – 1+600

pred tunelo

aša, zasjek

9+250 – 9+6e oko 12 m,

0 – 15+500,

poslije vijad 0+400 – 0+

dručju Donstac. cca 3+

oko 6 m od 950,

ki, nasipi m

ka trase u t

lubovac, za

ce, između

no prije ula

aštitnim zealni utjecaj

ogledi na ce

IŠ – NE TEHNI

je i poslije , 26 m od s

m 2, zasje

maksimalne

600 i tunelo

usjek mask

dukata 1 i 2+750, stac.

je Šemnice+250 – 4+20

stac. cca 6

maksimalne

tunel 4, zas

asjek visine

vijadukta 1

ska trase u

elenim pojaj trase:

estu:

ČKI SAŽETAK

tunela 1, zstac. cca 2+

k i usjek v

e visine oko

om 6 - od

imalne visin

2, usjeci i zcca 0+900 –

e, kod nase00,

6+950 – 7+25

visine oko

sjek visine

oko 17 m o

0 i 11, zasj

tunel 5, za

asom uz ce

K

zasjeci mak+200 – 2+50

visine oko 1

o 20 m od s

stac. cca 1

ne oko 22 m

zasjeci mak– 1+100 te

elja Krsniki

50, te zasje

o 9 m, od s

oko 15 m

od stac. cca

jek visine o

asjek visine

estu nastoja

ksimalne 00, te 15

16 m od

stac. cca

10+550 –

m.

ksimalne od stac.

, zasjek

ek visine

tac. cca

od stac.

a 13+100

oko 14 m

e oko 11

ati u što

35

-

Pri masak

5. Na krajparcokol

6. Projčvorgrm

7. Od sast

8. Izraman(prismat

9. Barikontvege

S

o na psela(Dub

o na pgrobprol

o na pselate C

o na istoč

unutar vrijkrajobraz:

o unu

o na p

o na p

tome taknipulacijom

krile.

pozicijamaobraznog u

cele zahvatlna naseljen

jektom krarišta i ruba lje, ali na n

biljnih vrsttavu vegeta

diti plan unje vizualnstupni putoterijala) pot

ijere za zatekst u kojetaciju sukl

TUDIJA O UTJ

području bra Ravninskobovečaki, R

području Publje žrtava lazi u nepos

području Bea Vulišinec,Cerje Tužno

području Včni dio sela

ednih krajo

tar doline p

potezu izme

prijelazima

kođer utvrdm biljnim

a vijadukauređenja, gta, kako bi na područja

ajobraznog zaštitnog knačin da se

ta za uređecijskih zaje

uređenja gro izloženimovi, manevtrebno je fo

štitu od buji se smjeladno rješe

JECAJU ZAHVA

režuljkastogo, Donje

Ribići i Must

urge Lepogl fažizma u zsrednoj bliz

ednjanskog uz sela Ka

o gdje trasa

Varaždinskoa Tužno, te

obraznih uz

potoka Ravn

eđu sela Jer

rijeke Bedn

diti i vrijematerijalom

ta gdje jegdje je mo se umanjila.

uređenja koridora čv ne ugrozi p

enje koristiednica prisu

radilišta kom lokacijamvarski prostormirati izv

uke dizajnoštaju. Uz njima iz pro

ATA NA OKOL

g terena naJesenje,

tečaki) gdje

lavske od stzatvoru Lepzini

g polja od samenečki Va prolazi u n

og polja, o Poljanu Biš

zoraka kako

ninsko,

rovec i Ivan

nje i potoka

edne vizurm poželjne

e niveletaoguće, preda vizualna

osmisliti vorišta, pri preglednost

iti samo auutnih na šire

oji će podrma. Organtor, privre

van prostorn

om i materbarijere zaojekta kraj

IŠ – NE TEHNI

a području sŠaša i zase trasa prol

tac. 14+870poglava i st

stac. 20+00Vrhovec, Jeneposrednoj

osobito uz škupečku,

o bi se tras

nečkih jeze

a Bezenice.

re u proste vizure n

a ceste vidvidjeti sadizloženost

uređenje sčemu u naj

t i sigurnost

utohtone biem područj

razumijevatizacijom gmeni deponih cjelina

rijalom maa zaštitu oobraznog u

ČKI SAŽETAK

sjeverne vaselke Rinkazi u nepos

0 – 15+900, aro mjesno

00-23+500, erovec, Stažj blizini,

sela Cerje

sa što bolje

ra (20+000-

.

toru, kako naglasile, a

ša od 3 dnju visoke objekata i

slobodnih jvećoj mjet prometa n

iljne vrste u zahvata.

ti smještajradilišta sv

oniji i sklakulturnih kr

ksimalno uod buke mjređenja.

K

arijante, oskovca i Msrednoj bliz

osobito uz o groblje gd

osobito uzžnjevec, Ko

e Nebojse,

e uklopila

-23+500),

o bi se pra one nep

metra, pr vegetacije smanjile e

površina uri koristiti

na njima.

koje se ja

j svih zonave gradilišndišta građerajobraza.

uklopiti u pjestimično

obito uz uričevca

zini,

Spomen dje trasa

z groblje oškovec,

krajnji

u okolni

ravilnom poželjne

ojektom e uz rub emisije u

u sklopu drveće i

avljaju u

a na što ne zone evinskog

prostorni zasaditi

36

4.1.6

1. Većizbjobu

2. Prijotpcilj

3. Prijrekmreteredio

4.1.7

1. Prijpotpre6.1

Tablica 6

Redni broj

skupine

1

2

3

4

5

6

7

8

S

6. Mjere z

ć od faze izjeglo drasuhvaćena su

je početkapadnog matem minima

je početkakognosciranježni iskop enskog prenicama tras

7. Mjere z

je početka tencijalno uedviđene ak-2. te su pr

6.1-1. Objek

e

Stacionažaobjekta [km+m]

0+530

0+550

0+583

1+200

1+452

1+486

1+734

4+000

9+028

9+053

8+926

9+126

9+145

9+284

12+965

13+049

13+070

14+066

TUDIJA O UTJ

aštite kult

zrade projekstično naruustavom zaš

a gradnje terijala, malizacije ošt

a gradnje, je koje ob malih sonegleda. Ovisse propisati

aštite od b

radova treugroženi bukustičke barrikazane na

kti u blizini s

a Ime lokacije na karti

Objekt 1

Objekt 2

Objekt 3

Objekt 4

Objekt 5

Objekt 6

Objekt 8

Objekt 9

Objekt 10

Objekt 11

Objekt 12

Objekt 13

Objekt 14

Objekt 15

Objekt 16

Objekt 18

Objekt 19

Objekt 21

JECAJU ZAHVA

turno-povij

kta uključitušavanje kštite kao ku

potrebno jmjesta za ptećenja pov

a nakon ibuhvaća prendi veličinsno o rezuli provedbu

buke

eba se ustukom i na črijere. Loka kartama b

sjeverne var

Ime nasel

Horvati

Ravninsk

Vincelji

Šporeli

0 Šaša

1

2

Stubičar3

4

5

6

Duboveča8

9

1 Ribići

ATA NA OKOL

jesne bašt

ti krajobrazkrajolika, ulturni krajo

je odabratparkiranje vršina.

skolčenja egled terene 50x50 cltatima rek zaštitnih a

tanoviti da čijim lokaciacije tih obuke u pogla

rijante ceste

lja

Objeknalazi s

ili desstrane c

D

D

D

ko L

L

L

L

D

L

L

r

D

D

D

D

aki

L

L

L

L

IŠ – NE TEHNI

ine

znog arhitekšto se poolik.

ti mjesta zi manevars

trase, potrna s prikupcm, na lokkognosciranrheoloških i

li su legajama su pr

bjekata su navlju 4.9.5.

e koji su pote

kt se lijeve sne ceste

Udalobjod

cest

2

2

2

2

4

4

2

2

ČKI SAŽETAK

kta u projekosebno od

za odlagansko kretan

rebno je ppljanjem pokacijama uja potrebnistraživanja

lno izgrađeema projeknavedene u

encijalno ug

jenost jekta d osi te [m]

Rabuno

bez

26 5

24 5

23 5

25 5

49 5

42 5

20 5

73 5

71 5

56 5

52 5

76 5

66 5

21 5

55 5

88 5

59 5

65 5

K

ktni tim, kanosi na p

nje građevnje mehani

provesti intovršinskih utvrđenim no je na poa.

eni objektiktu zaštite Tablicama

roženi bukom

Razina uke za oć [dB] z zaštite

Grp

56,5

P4

56,5

56,2

58,4

51,7

53,4

58,3

51,7

54,0

P4

55,6

55,9

53,7

54,5

59,6

54,8

P4

51,5

53,9

51,4

ako bi se područja

inskog i zacije s

tenzivno nalaza i tijekom

ojedinim

koji su od buke

a 6.1-1. i

m

rafički rilog

Prilog .9.-1

Prilog .9.-2

Prilog .9.-3

37

Redni broj

skupine

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

Tablica 6

S

e

Stacionažaobjekta [km+m]

14+076

14+085

14+425

14+490

14+524

14+543

14+557

14+573

14+610

14+627

14+650

14+673

15+847

16+247

16+275

17+124

20+130

20+285

20+364

20+864

20+962

21+008

22+243

22+264

22+283

22+640

23+314

23+373

27+712

27+744

27+786

27+722

27+762

27+938

27+957

28+053

34+625

6.1-2. Objek

TUDIJA O UTJ

a Ime lokacije na karti

Objekt 22

Objekt 23

Objekt 24

Objekt 27

Objekt 29

Objekt 31

Objekt 33

Objekt 34

Objekt 35

Objekt 36

Objekt 37

Objekt 38

Objekt 39

Objekt 40

Objekt 41

Objekt 42

Objekt 44

Objekt 45

Objekt 46

Objekt 47

Objekt 48

Objekt 49

Objekt 50

Objekt 51

Objekt 52

Objekt 53

Objekt 54

Objekt 55

Objekt 56

Objekt 57

Objekt 58

Objekt 59

Objekt 60

Objekt 61

Objekt 62

Objekt 63

Objekt 65

kti u blizini j

JECAJU ZAHVA

Ime nasel

2

3

4

Mustečak

7

9

1

3

4

5

6

7

8

9 Vulišinec

0 Purga Lepoglavs1

2 KameničkVrhovec

4

Bedenec5

6

7

Banešnic8

9

0

D. Jerove1

2

3

4 Ivanec

5

6

Stažnjeve

7

8

9

0

1

2

3

5 Tužno

užne varijan

ATA NA OKOL

lja

Objeknalazi s

ili desstrane c

L

L

ki

L

L

L

L

D

D

D

D

D

D

c L

ka D

D

ki c

L

c

L

L

L

ca

L

D

D

ec

L

L

L

L

D

D

ec

L

L

L

D

D

D

D

D

D

nte ceste ko

IŠ – NE TEHNI

kt se lijeve sne ceste

Udalobjod

cest

4

4

4

4

4

4

1

9

2

4

9

1

1

9

9

1

oji su potenc

ČKI SAŽETAK

jenost jekta d osi te [m]

Rabuno

bez

55 5

42 5

56 5

77 5

74 5

51 5

35 5

30 5

48 5

42 5

44 5

36 5

56 5

40 5

44 5

01 5

66 5

97 5

70 5

22 5

52 5

85 5

80 5

72 5

84 5

43 5

92 5

37 5

55 5

61 5

84 5

68 5

52 5

90 5

86 5

90 5

19 5

ijalno ugrože

K

Razina uke za oć [dB] z zaštite

Grp

50,5

52,1

54,9

50,6

52,7

54,8

56,6

57,6

54,0

54,9

54,6

55,7

54,5

56,2

55,8

51,0

P4

53,2

50,7

52,8

59,7

54,8

51,6

51,1

P4

52,0

50,8

54,5

53,4

50,5

50,7

P4

56,6

54,6

55,5

56,9

52,6

53,1

51,1

53,0

eni bukom

rafički rilog

Prilog .9.-4

Prilog .9.-5

Prilog .9.-6

38

Rednibroj

skupine

1

2

3

4

5

6

7

S

e

Stacionažobjekta[km+m]

0+6700+6880+7700+8180+8901+0251+1141+1741+2001+2222+7402+8002+7772+7952+8742+9042+9362+9562+9733+0443+1363+2943+3553+3863+3923+4163+4313+5213+5553+5913+6073+5103+7073+7443+7453+7603+7783+8034+4224+8004+8354+8804+9224+8584+9184+9645+0055+0235+0485+081

TUDIJA O UTJ

ža a ]

Ime lokacijena kart

Objekt 6 Objekt 6 Objekt 6 Objekt 6 Objekt 7 Objekt 7 Objekt 7 Objekt 7 Objekt 7 Objekt 7 Objekt 7 Objekt 7 Objekt 7 Objekt 8 Objekt 8 Objekt 8 Objekt 8 Objekt 8 Objekt 8 Objekt 8 Objekt 8 Objekt 8 Objekt 8 Objekt 9 Objekt 9 Objekt 9 Objekt 9 Objekt 9 Objekt 9 Objekt 9 Objekt 9 Objekt 9 Objekt 10 Objekt 10 Objekt 10 Objekt 10 Objekt 1 Objekt 1 Objekt 1 Objekt 1 Objekt 1 Objekt 1 Objekt 1 Objekt 12 Objekt 12 Objekt 12 Objekt 12 Objekt 12 Objekt 12 Objekt 12

JECAJU ZAHVA

e i

Ime nase

66

Ptičar

67 68 69 70 71 72 73 74 75 77

Merkaš78 79

Krsnik

80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98

DonjaŠemnic

06 07 08 09 10 11 14 Golub16

Salkovi17 18 19 20

Tuški

21 22 23 24 25 26

ATA NA OKOL

elja

Objenalazi

ili dstrane

ri

ši DD

k

DDDD

a ca

bi D

ići

i

DDDDDDD

IŠ – NE TEHNI

ekt se s lijeve esne e ceste

Udoo

ceL L L L L L L L L L D D L L L L L L L L L L L L L L L D D D D L L L L L L L D L L L L D D D D D D D

ČKI SAŽETAK

aljenost bjekta od osi

este [m]

bn

be62 52 50 100 161 137 114 103 65 88 128 105 127 132 115 93 104 88 39 98 65 74 78 72 54 43 32 40 52 50 38 154 102 107 51 60 42 83 99 123 28 34 68 48 100 74 66 73 101 72

K

Razina buke za noć [dB] ez zaštite

G

54,8

4

55,9 57,5 54,1 50,9 51,5 54,0 55,0 55,5 52,9 52,0 54,3 51,1 51,0 52,4 53,8 53,2 54,3 58,7 53,8 56,0 50,6 50,8 52,0 54,3 56,5 59,1 56,6 52,8 52,1 55,1 50,6 50,5 50,8 56,1 55,3 58,5 52,3 51,0

4

51,8 60,4 59,6 55,7 57,7 52,3 54,7 55,6 55,0 52,5 55,1

Grafički prilog

Prilog 4.9.-13

Prilog 4.9.-14

39

Rednibroj

skupine

8

9

10

11

S

e

Stacionažobjekta[km+m]

5+1095+1485+1825+2505+3455+4105+4455+5305+5865+6155+7005+7595+8465+8685+8915+9265+3865+5045+5485+5685+6085+6185+6575+6695+7065+7215+7405+7665+7895+8045+8225+8635+8876+4107+2237+2817+2577+3007+4337+5077+6088+8838+9078+9338+9779+0239+0539+0859+1399+208

TUDIJA O UTJ

ža a ]

Ime lokacijena kart

Objekt 12 Objekt 12 Objekt 12 Objekt 13 Objekt 13 Objekt 13 Objekt 13 Objekt 13 Objekt 13 Objekt 13 Objekt 13 Objekt 13 Objekt 13 Objekt 14 Objekt 14 Objekt 14 Objekt 14 Objekt 14 Objekt 14 Objekt 14 Objekt 14 Objekt 14 Objekt 14 Objekt 15 Objekt 15 Objekt 15 Objekt 15 Objekt 15 Objekt 15 Objekt 15 Objekt 15 Objekt 15 Objekt 15 Objekt 16 Objekt 16 Objekt 16 Objekt 16 Objekt 16 Objekt 16 Objekt 16 Objekt 16 Objekt 16 Objekt 16 Objekt 17 Objekt 17 Objekt 17 Objekt 17 Objekt 17 Objekt 17 Objekt 17

JECAJU ZAHVA

e i

Ime nase

27 28 29 30 31

Harami

32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43

Horvat

44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60

Mlakar

61 62 63 64 65 66 67 68

Riseki

69 70 71 72 73 74 75 76

ATA NA OKOL

elja

Objenalazi

ili dstrane

DDDD

ini

DDDDDDDDDDDD

ti

ri DDDDD

i

IŠ – NE TEHNI

ekt se s lijeve esne e ceste

Udoo

ceD D D D D D D D D D D D D D D D L L L L L L L L L L L L L L L L L L L L D D D D D L L L L L L L L L

ČKI SAŽETAK

aljenost bjekta od osi

este [m]

bn

be56 63 58 120 122 82 94 105 104 115 97 134 67 66 73 93 60 40 95 80 89 87 66 68 53 64 63 50 53 98 104 148 153 51 38 30 24 17 62 141 81 47 48 77 86 70 83 72 65 82

K

Razina buke za noć [dB] ez zaštite

G

56,7 56,1 56,6 52,1 51,6 54,4 53,4 52,2 52,0 50,8 51,3 51,4 54,3 54,4 53,7 51,9 56,6 58,7 53,5 54,5 54,1 54,2 55,8 55,7 56,8 55,9 56,0 56,8 56,4 53,6 53,2 51,1 50,9 55,0

4

57,8 60,0 62,2 64,0 56,3 51,1 54,6 54,9 55,0 52,6 53,1 54,9 54,0 55,0 55,9 54,4

Grafički prilog

Prilog 4.9.-15

40

Rednibroj

skupine

12

13

14

NAPOMvarijan

15

16

17

S

e

Stacionažobjekta[km+m]

9+2439+3009+3339+3919+4099+8829+9119+95010+30010+33910+38210+44210+46910+50310+53310+55410+56910+57013+26813+28513+37213+50013+87013+91414+033

MENA: Numernti zbog lakše

12+96513+04413+04913+07014+05014+06614+07614+08514+42514+44514+48114+49014+49714+52414+54314+53014+55714+57314+61014+62714+650

TUDIJA O UTJ

ža a ]

Ime lokacijena kart

Objekt 17 Objekt 17 Objekt 17 Objekt 18 Objekt 18 Objekt 18 Objekt 18 Objekt 180 Objekt 189 Objekt 182 Objekt 192 Objekt 199 Objekt 193 Objekt 193 Objekt 194 Objekt 199 Objekt 190 Objekt 198 Objekt 195 Objekt 192 Objekt 200 Objekt 200 Objekt 204 Objekt 203 Objekt 20riranje stacioe usporedbe d5 Objekt 14 Objekt 19 Objekt 10 Objekt 10 Objekt 26 Objekt 26 Objekt 25 Objekt 25 Objekt 25 Objekt 21 Objekt 20 Objekt 27 Objekt 24 Objekt 23 Objekt 30 Objekt 37 Objekt 33 Objekt 30 Objekt 37 Objekt 30 Objekt 3

JECAJU ZAHVA

e i

Ime nase

77 78 79 80 81 82

Veterni83 84 88

Vučkovi

89 90 91 92 93 94 95 96 97 98

Golubov

99 00 01 02 03 04

onaža i bukomdobivenih rez6

Duboveč7 8 9

20

Ribići21 22 23 24

Musteča

25 26 27 28 29 31 32 33 34 35 36 37

ATA NA OKOL

elja

Objenalazi

ili dstrane

ica

ići

DDDDDDDDDD

vec

DD

m ugroženih zultata

čaki

i

aki DDDDDD

IŠ – NE TEHNI

ekt se s lijeve esne e ceste

Udoo

ceL L L L L L L L D D D D D D D D D D D D - L L L L objekata se

L L L L L L L L L L L L L L L D D D D D D

ČKI SAŽETAK

aljenost bjekta od osi

este [m]

bn

be75 90 91 67 80 70 90 103 113 129 118 92 69 62 66 55 28 7

101 69 -

24 73 63 51

dalje nastav

55 112 88 59 48 65 55 42 56 5 7 77 9 74 51 87 35 30 48 42 44

K

Razina buke za noć [dB] ez zaštite

G

55,0 53,8 53,8 55,8 54,6 55,7 53,9 52,8 53,0 51,8 51,8 52,6 54,3 53,6 53,3 54,2 58,6 58,7 52,2

4

55,5 -

61,7 56,5 56,9 58,3

vlja prema sje

58,5

4

53,9 55,5 57,9 57,0 57,2 56,2 58,2 58,8

- -

54,5 -

56,6 58,7 54,0 60,4 61,4 57,8 58,9 58,5

Grafički prilog

Prilog 4.9.-16

evernoj

Prilog 4.9.-17

41

Rednibroj

skupine

18

19

20

21

22

23

24

25

26

(*) želj

2. Budpreprodopzidom d

3. Tembar(pre

Tablica 6

Redni broj zida

1

S

e

Stacionažobjekta[km+m]

14+67315+84716+24716+27517+12417+15520+13020+28520+36420+86420+96221+00822+24322+26422+28322+640

23+314

27+71227+74427+78627+72227+76227+93827+95728+05334+60934+625

eznička posta

dući da su ekoračuju Pojektirati i puštenih razovi teško mduljine.

meljem prorijera koje edviđeno st

6.1.-3. Polož

Stacionaža [km+m]

0+504 - 0+5

TUDIJA O UTJ

ža a ]

Ime lokacijena kart

3 Objekt 37 Objekt 37 Objekt 45 Objekt 44 Objekt 45 Objekt 40 Objekt 45 Objekt 44 Objekt 44 Objekt 42 Objekt 48 Objekt 43 Objekt 54 Objekt 53 Objekt 50 Objekt 5

4 Objekt 5

2 Objekt 54 Objekt 56 Objekt 52 Objekt 52 Objekt 68 Objekt 67 Objekt 63 Objekt 69 Objekt 65 Objekt 6aja

skupine obPravilnikom izgraditi zzina. Maksi

mogu izvest

ovedenih psu navede

tanje uz zaš

žaji i dimenz

Zid ses lijedesne ceste

592

JECAJU ZAHVA

e i

Ime nase

38 39 Vulišine40 Purga

Lepoglav41 42 Kamenič

Vrhove43 44

Bedene45 46 47

Banešni48 49 50

D. Jerov51 52 53

54 Ivanec

56

Stažnjev

57 58 59 60 61 62 63 4*

Tužno65

bjekata (Tam (NN 145/zvučnu zašmalna visini, dok se nj

roračuna dne u Tablicštitu od buk

zije zvučnih

e nalazi eve ili strane

Udanajobj

D

ATA NA OKOL

elja

Objenalazi

ili dstrane

Dec

a vska

DD

čki ec

ec

ica DD

vec

c D

vec DDDDD

o DD

ablice 6.1-1/04) dopušštitu koja ćna zidova jejihova izgra

dobivene sucama 6.1-3ke) u poglav

barijera na s

aljenost bližeg

jekta [m]

Rvizi

23

IŠ – NE TEHNI

ekt se s lijeve esne e ceste

Udoo

ceD L D D L L L L L L D D L L L L

D

L L L D D D D D D D

. i 6.1-2.) štene vrijedće smanjite ograničenadnja predv

u lokacije i3. i 6.1-4. vlju 4.9.5.

sjevernoj va

Raspon isina ida [m]

Duzid[m

1,5 - 4

ČKI SAŽETAK

aljenost bjekta od osi

este [m]

bn

be36 56 40 44 101 116 66 97 70 22 52 85 80 72 84 43

92

155 61 84 68 52 90 86 90 62 119

izložene radnosti (50 i razine bu

na na 5 m, vidivo vrši u

i dimenzijei prikazane

arijanti brze

uljina da

m]

Površ[m2]

88 29

K

Razina buke za noć [dB] ez zaštite

G

59,6 57,7 60,1 59,6 52,5

4

51,4 54,1 51,5 53,7 60,6 55,7 52,4 51,5

4

52,3 51,2 55,4

53,4

50,8

4

56,7 54,7 55,5 56,9 52,6 53,0 50,6 57,0 52,8

azinama bu dB), potruke ispod jer se u pru elementi

e zvučnih ze na kartam

e ceste

šina Grafiprilo

97 Pri

Grafički prilog

Prilog 4.9.-18

Prilog 4.9.-19

Prilog 4.9.-20

uke koje ebno je najviših

raksi viši ma od 4

zaštitnih ma buke

ički og

ilog

42

Redni broj zida

2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29

Tablica 6

Redni broj zida

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

S

Stacionaža [km+m]

1+136 - 1+21+430 - 1+51+688 - 1+73+962 - 4+08+951 - 9+18+869 - 9+09+100 - 9+29+249 - 9+3

12+941- 13+14+052 - 14+14+388 -14+14+515 – 14+15+794 - 15+16+167 - 16+17+070 - 17+20+097 - 20+20+259 - 20+20+342 - 20+20+800 - 20+20+900 - 21+22+235 - 22+22+578 - 22+25+242 - 23+27+670 - 27+27+658 - 27+27+900 - 27+28+025 - 28+34+533 - 34+UKUPNO

6.1-4. Položa

Stacionaž[km+m]

590 - 934985 – 1+03

1+080 – 1+11+151 – 1+22+733 – 2+82+842 – 3+03+106 – 3+23+269 - 3+43+485 – 3+63+668 – 3+84+395 – 4+44+778 – 4+94+800 – 5+35+259 – 5+45+315 - 5+55+453 – 5+95+566 – 5+7

TUDIJA O UTJ

Zid ses lijedesne ceste

256 506 776 030 111 021 224 318 +105 +131 +575 +698 +914 +327 +174 +176 +320 +400 +939 +040 +311 +713 +407 +865 +818 +995 +077 +707

aji i dimenzi

ža

Zid ses lije

desne ce

4 32 125 271 858 062 200 478 650 863 447 996 334 413 543 900 786

JECAJU ZAHVA

e nalazi eve ili strane

Udanajobj

L L L D L D D D L L L D L D L L L L L D L L D L D D D D -

ije zvučnih b

e nalazi eve ili strane

este

Udna

obj

L L L L D L L L D L D L D L D L D

ATA NA OKOL

aljenost bližeg

jekta [m]

Rvizi

25 42 20 73 156 52 66 121 55 42 51 30 056 40 0101 66 97 070 22 52 80 43 92 61 152 86 90 119

-

barijera na ju

daljenost ajbližeg jekta [m]

R

z

50 137 114 65 105 39 65 32 38 42 99 28 48 060 82 40 97

IŠ – NE TEHNI

Raspon isina ida [m]

Duzid[m

1,5 - 3 11 - 4 2 – 3

,5 - 2,5 1 - 2,5 11 - 2 1

,5 – 2,5 12 - 4,5 0,5 - 1 1

0,5 0,5 – 1 1

0,5 – 1,5 11,5 – 3 1

0,5 – 1,5 10,5 1

2 - 2,5 0,5 – 1,5

1,5 3,5 - 5 10,5 – 1 12,5 – 3 4 - 5 1

0,5 - 1 1,5 – 2,5 13 - 5 1

3,5 - 5 1 – 1,5 2 – 2,5 1

- 3

užnoj varija

Raspon visina

zida [m]

Duz[

0,5 - 5 35 5 5 15 1

0,5 - 5 20,5 - 5 0,5 - 3 22 - 5 1

1 – 4,5 11 - 3 1 - 5 2

0,5 – 2,5 55 1

0,5 - 1 21 – 5 4

0,5 - 1 2

ČKI SAŽETAK

uljina da

m]

Površ[m2]

120 2876 1988 2068 15160 23152 21124 2269 24164 1579 3187 12183 27120 32160 12104 579 1861 458 8139 63140 1076 21135 62165 11195 41160 7295 4752 7174 36 471 7 1

anti brze ces

uljina zida [m]

Povr[m

344 1647 2345 22120 60125 62220 8894 46209 28169 76195 2949 6218 71534 50154 77228 12441 18220 11

K

šina Grafiprilo

82 4.992 03 56 34

Pri4.9

16 20 44 59

Pri4.9

39 26 75 23 20 52

Pri4.9

88 45 86 36 02 16

Pri4.922

17 11

Pri4.9

23 74 72 62 192

ste

ršina m2]

Grafpri

616

Pri4.9

33 25 01 23 89 62 87 65 92 68

Pri4.9

17 00 72 26 896 14

ički og

9.-7

ilog 9.-8

ilog 9.-9

ilog .-10

ilog .-11

ilog .-12

-

fički ilog

ilog .-21

ilog .-22

43

Redni broj zida

18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32

NAPOM

33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52

RazRaz

4. U T

pri buk

4.1.8

1. Ppp

S

Stacionaž[km+m]

5+805 – 5+96+377 - 6+47+280 – 7+37+251 – 7+37+193 – 7+37+377 – 7+57+585 – 7+78+847 – 9+59+816 – 10+10+264 – 10+10+433 – 10+13+205 – 13+13+420 – 13+13+787 – 13+13+972 – 14+

MENA: Numera

12+941 - 13+14+052 - 14+14+388 -14+14+515 – 14+15+794 - 15+16+167 - 16+17+070 - 17+20+097 - 20+20+259 - 20+20+342 - 20+20+800 - 20+20+900 - 21+22+235 - 22+22+578 - 22+25+242 - 23+27+670 - 27+27+658 - 27+27+900 - 27+28+025 - 28+34+533 - 34+UKUPNO

zlika zajedničzlika obzirom

Tablicama 6 početcimake, te je pri

8. Mjere z

Provesti detpovršinskog podloge.

TUDIJA O UTJ

ža

Zid ses lije

desne ce

964 442 347 338 344 513 727 511 054 +385 +671 +376 +638 +949 +120 acija stacionaž

p+105 +131 +575 +698 +914 +327 +174 +176 +320 +400 +939 +040 +311 +713 +407 +865 +818 +995 +077 +707

čkog dijela tra na cijelu sjev

6.1-3. i 6.1- i završetciilagoditi kra

aštite voda

taljna geolo pokrivača

JECAJU ZAHVA

e nalazi eve ili strane

este

Udna

obj

D L L L D D D L L D D D L L L ža zvučnih barregleda ekonoL L L D L D L L L L L D L L D L D D D D -

ase vernu varijant

-4. je dana ima izvesti ajobrazu ta

a

oška i hidro, te sastav

ATA NA OKOL

daljenost ajbližeg jekta [m]

R

z

66 51 38 30 17 62 81 47 70 113 28 69 24 63 51

rijera se daljeomski isplativi

55 42 51 30 56 40 101 66 97 70 22 52 080 43 92 61 152 86 90 119

- -

tu -

zaštita od u nagibu 1

ako da što m

ogeološka isva i vodop

IŠ – NE TEHNI

Raspon visina

zida [m]

Duz[

0,5 - 2 15 5 5

2 - 5 13,5 - 5 1

5 13 - 5 6

5 25 1

3,5 - 5 20,5 – 5 1

5 25 1

1 – 5 1e nastavlja preije varijante 0,5 - 1 21,5 - 5 1

5 21 – 5 2

1 – 4,5 21,5 – 3 21 - 1,5 1

5 5 5

0,5 - 5 10,5 – 1,5 12,5 – 3

5 10,5 - 1 1,5 – 2,5 13 - 5 1

3,5 - 5 1 – 1,5 2 – 2,5 1

- 9 - 6- 5

buke u pun1:10 u svrhmanje naruš

straživanja propusnosti

ČKI SAŽETAK

uljina zida [m]

Povr[m

159 1865 3267 2987 38151 45136 62142 71664 29238 11121 60238 10171 29218 10162 81148 67ema sjevernoj

268 20175 84257 12234 87258 73244 49134 1992 4673 3658 28153 31169 1676 21140 70165 11195 41160 7295 4752 7174 36 351 31 646 4 1 880 23

oj visini, stu izbjegavašava njegov

s ciljem ut pokrovnih

K

ršina m2]

Grafpri

87 23 95

Pri4.9

86 54 25 10 936 188 07 013 96

Pri4.9

067 12 76 j varijanti u s

01

Pri4.9

41 285 77 38 97 96

Pri4.9

61 64 88 10 62 16

Pri4.902

17 11

Pri4.9

23 74 72 62 058 149 866

toga ju je panja efektav izgled.

tvrđivanja naslaga i

fički ilog

ilog .-23

ilog .-24

vrhu

ilog .-25

ilog .-26

ilog .-27

ilog .-28

-

potrebno a udarne

debljine stijena

44

2. Npoub

3. Npod

4. Pp

4.1.9

1. Pkp

4.2.

4.2.

1. Tps

2. Zo

3. Pis

4.2.2

1. Priloneodn"zar

2. Izbjpov

3. Na je

S

Na dijelovimpovršinskih onečišćene ulja te odvobunar, lagunNa dijelovipovršinskog odvodnje pdjelovanja iProjektnim postojećih n

9. Mjere z

Provesti mjkriža, vodi propisima i

Mjere z

1. Opće m

Tijekom izgpratećim satrojeva i vo

Za parkiranobjekata, te

Poštivati tespravnih str

2. Mjere z

likom izvođečišćenja, tnosno iskorravnati" u s

jegavati radvršinama int

površinamapredvidjeti

TUDIJA O UTJ

ma trase zi podzemnvode zatvooditi u najbna). ima trase pokrivača

prometnice,li podlokavrješenjem

nasipa i osta

aštite infra

ere zaštite paralelno uvjetima vl

zaštite tije

jere

gradnje, ureadržajima, ozila.

nje teških e gasiti mot

hničko-tehnrojeva, na k

aštite tla i

đenja zemljte kasnije ristiti za esastav priro

dove na tratenzivnog u

a na kojima standardn

JECAJU ZAHVA

za koje se nih voda prorenim sustabliži recipij

gdje to i stijena p uz obave

vanja. brze cestealih građevi

astrukture

e infrastruk ili se samlasnika infra

ekom izgra

editi prostokako bi s

vozila odatore zaustav

nološku diskojima se v

i poljopriv

janih radovkoristiti za

eventualne dne vegeta

asi u vegetauzgoja pred

a je stvarni e mjere za

ATA NA OKOL

utvrdi darojektirati avom odvojent ili pre

debljina, podloge omeznu primj

e ne smijeina za obra

e

kturnih građmo mjestimastrukturni

adnje

or gradilištse spriječil

brati mjesvljenih vozi

sciplinu, štovrši redovita

vrednog ze

va humusni a uređenje druge potacije.

acijskoj fazid berbu ili ž

rizik od eroaštite i san

IŠ – NE TEHNI

postoji pozatvoreni dnje pročisma potrebi

sastav i mogućavaju,

enu mjera

e se ugrozinu od popla

đevina na mično priblh vodova.

ta za smješlo onečišće

ta udaljenila.

o se posebna kontrolu i

mljišta

sloj potrebe pokosa i trebe u sk

i zriobe polžetvu.

ozije velik nacije tla o

ČKI SAŽETAK

ovećani rizsustav odvostiti putem u zaštitnu

hidrogeolo projektira koje će

ti stabilnosava.

mjestima gližava, u s

štaj potrebenje uljima

a od pote

no odnosi nspravnosti i

bno je depozelenog po

kladu s pro

ljoprivredni

(oko 1,9% pd erozije.

K

zik od onevodnje. Prik separatorau građevinu

oške karakati raspršenspriječiti e

st i funkcio

gdje se brzskladu s p

bne mehania i masnoć

ncijalno ug

na korišteni učvršćivan

onirati, zašojasa poredropisima, a

ih kultura n

površine), pZa ostale

ečišćenja kupljene a masti i u (upojni

teristike ni sustav erozivna

onalnost

za cesta osebnim

izacije s ćama iz

groženih

je samo nje

štititi od d ceste, a nikako

na većim

potrebno površine

45

dužerose izveero

4. Gdj

4.2.3

1. Prijmatsmagrakaksme

2. Za mapris

3. Ogr

4. Eveispunjih

5. Na nem

6. Pri i ccprominulazSlik

7. Uklodn

8. OsoIvanalatšum

9. Plaizgr

S

ž trase, unaozijski procemože pretedenog isko

ozijskih proc

je je god m

3. Mjere z

je početka terijala, manjenja neđevinskog

ko bi se speća, izlijeva

pristup grakadamske stupni put k

raničiti brzi

entualne opuštati ili unhova onečiš

prijelazimama vode u k

izgradnji cca 29+250

opusta za nimalno 15z/izlaz aut

ka 6.5-1.).

lanjanje šumnosno u per

obitu pažnjnčice posvetima koji m

ma od požar

nirati odgoradnje.

TUDIJA O UTJ

atoč tome šesi, vjerojapostaviti dopa, te dacesa na već

moguće, kori

aštite biol

izgradnje cmjesta za p

potrebnog pojasa (kad

priječila deanjem štetn

ađevinskomputove (uzkoristiti tra

ine kretanja

pasne tvari,nositi u vodšćenja, odn

a povremenkoritu.

ceste, izmeđ km, te ccmale i sr0 centimet

tohtonom v

mske vegetriodu izmeđ

ju prilikometiti rukovamogu izazvara.

ovarajuću

JECAJU ZAHVA

što se možetno neće bia će ti pro će postojeća područja

istiti već po

oške razno

ceste odredarkiranje, oštećenja d god je mevastacija onih tvari i d

m pojasu gdz proširivansu nove pro

a vozila na

koje mogudotoke te osno zagađ

nih vodenih

đu stacionaca 35+500 krednje životara. S objvegetacijom

acije u radđu 1. listopa

gradnje nanju lakozaati iskrenje

površinu n

ATA NA OKOL

e pretpostaiti nužno izocesi uglaveća vegeta

a.

ostojeće ce

olikosti

diti mjesta te ograničipovršina. O

moguće do 2okolnog prodr.

dje god jenje istih saometnice.

gradilištu k

u nastati tijodlagati nađivanja.

h tokova zah

aža cca 23+km i cca 3otinje (sisaje strane

m radi usmj

nom pojasuada i 1. trav

na područjuapaljivim me. Pritom p

na kojoj ć

IŠ – NE TEHNI

aviti da će zvođenje mjvnom biti lacija u oko

este i putove

za odlaganjiti kretanjeOdvijanje r20 m s objeostora gaže

e to mogućamo ukoliko

kako bi se s

jekom izvoa području

hvat izvodi

+600 km i cc36+500 kmavce, gmapropusta pjeravanja ž

u izvoditi izvnja.

u ekološke materijalimpoštivati sve

će se sklad

ČKI SAŽETAK

se i na njimjera zaštiteokalizirani lici te zone

e kao pristu

je građevine mehanizaradova ograe strane osenjem, vož

će koristiti o je to nuž

manjilo pra

đenja zahv na kojem

ti u sušnom

ca 24+100 k, planirati zove, vodo

potrebno ježivotinja (v

zvan perioda

mreže HRa i otvorene propise i

dištiti otpa

K

ma lokalno e tla od ero na usku ze spriječiti

up gradilišt

nskog i/ili oacije, a sveaničiti na psi planiranežnjom, odla

postojeće žno), a ka

ašenje.

vata, zabran postoji mo

m dijelu god

km, cca 29 izgradnju ozemce) pe ljevkastovidi Poglavl

a gniježđen

R2000371 Vnim plame postupke

ad nastao

pojaviti ozije, jer onu oko i širenje

u.

otpadnog e u cilju područje e trase), aganjem

ceste i o glavni

njeno je ogućnost

dine kad

+000 km cijevnih

promjera o urediti lja 6.5.,

nja ptica,

Vršni dio nom, te o zaštiti

tijekom

46

10. Org

11. Komnač

12. Opapre

13. U slrokuzašt

4.2.4

1. Prilspri

2. Osootvpro

3. Odmodr

4. Izgrfuntrasobj

4.2.5

1. U sslužlokasprj

2. Odrzašizbjžen

3. U slovnili n

S

ganizirati od

munalni otpčin kao i ost

asni otpad oedati ovlašte

učaju nailau od 15 datite prirode

4. Mjere z

likom pripriječilo izva

obitu pažnjvorenim plaopise i postu

mah nakonržavati šum

raditi dovonkcionirati ise čini trećektima.

5. Mjere z

uradnji sa sžbom lovooacije na kječavanje š

ređivanjemtititi stanišjegavanja unka dlakave

suradnji s notehničke nadomjestit

TUDIJA O UTJ

dvoz otpada

pad i otpadtali komuna

odvojeno skenom skupl

aska na speana prijavi, te postup

aštite šum

reme voditljivanje sta

ju prilikomamenom, kaupke o zašt

n prosjecanski red.

oljan broj da ne bi doću ili četvrt

aštite divlj

stručnom slovlaštenika kojima divljšteta koje m

putnih prašte od nepuništavanja

e divljači vis

lovoovlašte objekte (hti novima.

JECAJU ZAHVA

a ovisno o d

d sličan komalni otpad u

kupljati i skljaču.

leološki obiti pronalaziti prema rj

mskih ekosu

ti računa oabala na nov

m radova pao i alatimaiti šuma od

nja trase,

vodnih pošlo do zamtu stranicu

jači i lovst

lužbom za p nužno je njač obitavamogu nastat

avaca i koridotrebnih i

a staništa i soko bređa

enicima po hranilišta, s

ATA NA OKOL

dinamici izg

munalnome u lokalnome

kladištiti u

bjekt tijekozak tijelu ješenju ovo

ustava i šu

o uređenju vonastalim

posvetiti rua koji mog

d požara.

izvesti po

propusta damočvaranja, omeđene p

tva

provedbu lona terenu ra kako bi ti na divljač

dora za krenekontrolir

uznemirav ili dok vodi

potrebi psolišta, poji

IŠ – NE TEHNI

gradnje.

odvojeno se području.

posebnim k

m izgradnjedržavne u

og nadležno

marstva

rubnih dij rubovima i

ukovanju lau izazvati i

osječenu d

a bi popl, osobito napovršine već

ovnogospodrazmotriti use na vrijči osobito u

etanje ljudi ranih ulazaanja divljai sitnu mlad

remjestiti lišta, visok

ČKI SAŽETAK

skupljati te

kontejnerim

e tunela obprave nadlog tijela.

jelova grad klizanje te

akozapaljiviskrenje. P

rvnu masu

avna vodaa dijelovimać postojeći

darske osnovustaljene steme poduz

u blizini pro

i vozila za aka i kretanči, osobito dunčad.

zatečene le čeke itd.

K

e zbrinjavat

ma te uz pra

bustaviti raležnom za

dilišta, kakerena.

vim materijritom pošti

u, te uspos

a mogla na trase gdjeim infrastru

ove i lovočutaze i premzele sve mometnica.

vrijeme izgnja po lovi u vrijeme

lovnogospod) na druge

ti na isti

ateći list

dove i u poslove

ko bi se

jalima i ivati sve

staviti i

ormalno e taj dio ukturnim

varskom mete, te mjere za

gradnje, ištu radi kada je

darske i lokacije

47

4. Iskomigima

4.2.6

1. Pg

2. Mum

3. Pcpo

4. Stk

4.2.7

1. Tijecestnove

2. Sve prvo

3. Mjerizvo

Sjev

lok

1. Kultu

a) u užo

1.1. SjeKrapinszagorsk

S

oristiti vijagracija divljala zaklon.

6. Mjere z

Prilikom izggrađevinsko

Materijal nauređenje pomaterijala p

Prilikom izvcestovnu ipoljoprivredoštećenja.

Sve površinereba sanira

korištenju p

7. Mjere z

ekom izgradte. U najvee formirati

površine oobitno stanj

re zaštite ođenja rado

verna varija

kalitet

urno-povije

oj zoni s izr

everni dio ko-

ke županije

TUDIJA O UTJ

adukte i tujači, a nako

aštite kraj

gradnje sačg pojasa.

astao prilikoovršina uz propisno de

vođenja zanfrastruktu

dnih površin

e gradilištaati prema pprostora, do

aštite kltu

dnje što maećoj moguć samo kada

oštećene gje ili uredit

podrazumova na cjelo

anta (od sta

staciona(km+m

esni krajoli

ravnim utje

0+000 – 8+800

JECAJU ZAHVA

unele kao on izgradnj

jobraza

čuvati što

om zemljan cestu ili ponirati u z

hvata, kreturu ili puna, te u tu

a i ostale zprojektu krovesti u prvo

urno-povije

anje utjecaoj mjeri po je to neizb

rađevinskimti u skladu s

ijevaju staokupnoj tras

acionaže km

aža m)

lokac

ik

ecajem na o

0 do 2m lijei 0 do250 mdesno

ATA NA OKOL

umjetne e izvršiti sa

je moguće

nih radova u neke drza tu svrhu

tanje teškeutove kako svrhu koriš

zone privremrajobraznogobitno stan

esne baštin

ati na prostotrebno je bježno.

m aktivnosts projektom

alni arheolsi izgradnje

m 0+000 do

cija nap

okoliš (do 2

250 evo o m o

Navekultudobroprotekroz

IŠ – NE TEHNI

prolaze i anaciju pov

e više priro

ugraditi u ruge svrhe. unaprijed o

e mehanizao bi se štenih puto

menog utjeg uređenja,nje.

ne

tor izvan o koristiti ve

tima nakonm krajobraz

loško – koe nove ceste

39+000)

pomena

50 m obost

edeno urno o eže se i širu

Zm

ČKI SAŽETAK

prijelaze dvršina da bi

odne veget

nasipe i po Eventualnodređeno m

acije ogranpostojeće

ova, zaštitil

ecaja nakon, odnosno,

graničenog eć postojeć

n završetkanog uređen

nzervatorske.

Pr

rano od osi

Zaštita kultmjesta

K

da bi se o divljač pri

tacije na p

okose, iskorni višak zemjesto.

ničiti na po stanje, lo od poten

n završetka ovisno o b

pojasa traću mrežu pu

a radova donja.

ki nadzor

redlaže se:

i trase)

turnoga dob

osigurala prolazu

području

ristiti za emljanog

ostojeću posebno

ncijalnog

a radova budućem

ase nove utova, a

ovesti u

tijekom

:

bra na licu

48

2. Rura

a) u užo

2.1. Vinpovijesn

2.2. Don- povije

2.3. Janpovijesn

2.4. GoJesenjepovijesn

2.5. Šašpovijesn

2.8. Ribpovijesn

2.9. Stapovijesn

b) u širo

2.11. PuLepoglapovijesn

S

alne cjeline

oj zoni s izr

ncelji - no naselje

nje Jesenjeesno naselje

nžeki - no naselje

rnje e - no naselje

ša - no naselje

bići - no naselje

ažnjevec - no naselje

oj zoni s ne

urga avska - no naselje

TUDIJA O UTJ

e

ravnim utje

1 + 600 + 800

e e

3 + 150 + 850

4 + 820 + 325

5 + 280 + 700

9 + 450 –+ 780

13 + 82014 + 120

27 + 75028 + 700

eizravnim u

14 + 87015 + 900

JECAJU ZAHVA

ecajem na o

- 1 od 60250 mlijevo

- 3 od 90400 mlijevo

- 5 od 25250 mlijevo

- 5 od 0 d250 mdesno

– 9 od 13do 50lijevo

0 – 0

od 0 d400 mlijevo

0 - 0

od 12do 50desno

tjecajem n

0 – 0

od 25do 50desnošire

ATA NA OKOL

zonu m lijedesnotrase

okoliš (do 2

0 do m o

0 do m o

5 do m o

do m o

Navekultudobroprotekroz zonu m deosi tršire)

0 00 m o

do m o

20 00 m o

na okoliš (do

50 00 m o i

IŠ – NE TEHNI

(do 500 evo i o od osi

e, i šire)

50 m obost

-k-g

-k-g

-k-g

edeno urno o eže se i širu (do 500

esno od rase, i

-k-g

-k-g

-k-g

Ik

o 500 m obo

-l

ČKI SAŽETAK

rano od osi

- Istraživanjkulturnog d- Stručni nagradnje ces

- Istraživanjkulturnog d- Stručni nagradnje ces

- Istraživanjkulturnog d- Stručni nagradnje ces

- Istraživanjkulturnog d- Stručni nagradnje ces

- Istraživanjkulturnog d- Stručni nagradnje ces

- Istraživanjkulturnog d- Stručni nagradnje ces

straživanjekulturnog d

ostrano od

- Zaštita kulicu mjesta

K

i trase)

je i dokumeobra

adzor tijekoste

je i dokumeobra

adzor tijekoste

je i dokumeobra

adzor tijekoste

je i dokumeobra

adzor tijekoste

je i dokumeobra

adzor tijekoste

je i dokumeobra

adzor tijekoste

e i dokumenobra

osi trase)

lturnoga do

entiranje

om

entiranje

om

entiranje

om

entiranje

om

entiranje

om

entiranje

om

ntiranje

obra na

49

3. Mem

a) u užo

3.1. Spogroblje fašizmaLepoglaLepogla

4. Grob

a) u užo

4.1. Stagroblje,

4.2. Novgroblje,Lepogla

5. Arhe

a) u užo

5.1. Nedeterarheolonalazišt

5.2. Slunalaz kasjekire,Stažnje

5.3. Prenaselje,Draguše

Pojedin

6. Sakra

a) u užo

6.1. PokĐurman

6.3. RasRavnins

6.4. RasVincelji

6.5. RasJanžeki

6.6. Pok

S

morijalna ku

oj zoni s izr

omen – žrtava a u zatvoru ava, ava

blja i grobn

oj zoni s izr

aro mjesno , Lepoglava

vo mjesno , Vulišinec,ava

eološki loka

oj zoni s izr

rminirano oško te, Dubovac

učajan amene vec

etpovijesno, evec

načne kultu

alne građev

oj zoni s izr

klonac, nec

spelo, sko

spelo, i

spelo,

klonac,

TUDIJA O UTJ

ulturna dob

ravnim utje

15+600 d15+770

e građevin

ravnim utje

a 15 + 580do 15+77

15 + 700do 15 + 940

aliteti

ravnim utje

c

13 + 600

28 + 000

29 + 40

urno-povije

vine

ravnim utje

0 + 075

1 + 160

1 + 700

4 + 950

5 + 325

JECAJU ZAHVA

bra

ecajem na o

do 0 do 1m desi 0 dom lije

e

ecajem na o

0 70

od 90180 mlijevo

0 120 d250 mlijevo

ecajem na o

0 na tra

0 100 mdesno

na tra

esne građe

ecajem na o

60 m desno

na ositrase

150 mlijevo

190 mlijevo

25 m

ATA NA OKOL

okoliš (do 2

100 sno o 50 evo

okoliš (do 2

0 do m o

o m o

okoliš (do 2

asi

m o

asi

evine

okoliš (do 2

o

i

m o

m o

IŠ – NE TEHNI

50 m obost

Zm-g

50 m obost

Zm

Zm

50 m obost

Ik

Sc

Ik

50 m obost

Sc

P

Sc

Sc

S

ČKI SAŽETAK

rano od osi

Zaštita kultmjesta - Stručni nagradnje ces

rano od osi

Zaštita kultmjesta

Zaštita kultmjesta

rano od osi

straživanjekulturnog d

Stručni nadzceste

straživanjekulturnog d

rano od osi

Stručni nadzceste

Preseljenje

Stručni nadzceste

Stručni nadzceste

Stručni nadz

K

i trase)

turnoga dob

adzor tijekoste

i trase)

turnoga dob

turnoga dob

i trase)

e i dokumenobra

zor tijekom

e i dokumenobra

i trase)

zor tijekom

kulturnoga

zor tijekom

zor tijekom

zor tijekom

bra na licu

om

bra na licu

bra na licu

ntiranje

m gradnje

ntiranje

m gradnje

a dobra

m gradnje

m gradnje

m gradnje

50

Janžeki

6.7. RasGornje

6.8. PokObedići

6.9. RasDuboveč

6.10. RaRibići

6.11. RaVulišine

6.16. RaStažnje

6.17. RaCerje T

7. Civil

a) u užo

7.1. Želpostaja

7.2. Stakuća, K

7.3. Stakuća, K

7.4. KurTužno

7.5. ŽelpostajaTužno

Južn

1. Kultu

S

spelo, Jesenje

klonac, i

spelo, čaki

aspelo,

aspelo, ec

aspelo, vec

aspelo, užno

ne građevi

oj zoni s izr

ljeznička , Đurmanec

ambena uljevčica

ambena uljevčica

rija, Cerje

ljeznička , Cerje

na varijanta

lokalitet

urno-povije

TUDIJA O UTJ

5 + 475

7 + 150

12 + 960

14 + 210

16 + 300

27 + 750

30 + 670

ne

ravnim utje

c 0 + 160

20 + 920

km 20 + 960

30 + 330

32 + 180

a (od stacio

t

esni krajoli

JECAJU ZAHVA

lijevo

80 m desno

na ositrase

0 190 mlijevo

0 210 mlijevo

0 140 mlijevo

0 200 mdesno

0 250 mdesno

ecajem na o

120 mdesno

0 30 m desno

80 m desno

0 230 mdesno

0 50 m desno

onaže km 0+

stacionaž(km+m)

ik

ATA NA OKOL

o

o

i

m o

m o

m o

m o

m o

okoliš (do 2

m o

o

o

m o

P – 13

o

+000 do 17+

ža )

loka

IŠ – NE TEHNI

c

Sc

Sc

Sc

Sc

Sc

Sc

Sc

50 m obost

Sc

-k-g

-k-g

333 -k-l

Sc

+000)

acija

ČKI SAŽETAK

ceste

Stručni nadzceste

Stručni nadzceste

Stručni nadzceste

Stručni nadzceste

Stručni nadzceste

Stručni nadzceste

Stručni nadzceste

rano od osi

Stručni nadzceste

- Istraživanjkulturnog d- Stručni nagradnje ces

- Istraživanjkulturnog d- Stručni nagradnje ces

- Istraživanjkulturnog d- Zaštita kulicu mjesta

Stručni nadzceste

Pred

K

zor tijekom

zor tijekom

zor tijekom

zor tijekom

zor tijekom

zor tijekom

zor tijekom

i trase)

zor tijekom

je i dokumeobra

adzor tijekoste

je i dokumeobra

adzor tijekoste

je i dokumeobra lturnoga do

zor tijekom

dlaže se:

m gradnje

m gradnje

m gradnje

m gradnje

m gradnje

m gradnje

m gradnje

m gradnje

entiranje

om

entiranje

om

entiranje

obra na

m gradnje

51

a) u užo

1.1. OkrMagdale

1.2. Dol

1.3. Okosklopa kVeternic

1.4. PadGolubov

2. Rura

a) u užo

2.13. Di(Riseki)

2.14. Ponaselja povijesngradskih

5. Arhe

a) u užo

5.9. PalNovi Go

5.10. Mnalazištceste, N

6. Sakra

a) u užo

6.31. Ra

6.32. RaŠemnica

6.33. Ka

6.35. Ra

6.36. Ka

S

oj zoni s izr

ruženje kapene, Kuzmin

lina potoka

oliš graditekurije Kaptoca

dine Ivančicvec

alne cjeline

oj zoni s izr

io sela Kuzm – povijesno

ovijesna jez Novi Golubno naselje sh obilježja

eološki loka

oj zoni s izr

leolitičko nolubovec

oguće arhete trasa antNovi Golubo

alne građev

oj zoni s izr

aspelo, Mer

aspelo, Dona

apela, Donj

aspelo, Tuš

apelica, Ho

TUDIJA O UTJ

ravnim utje

pele sv. nec

Sutinšćica

eljskog ol,

ce, Novi

e

ravnim utje

minec o naselje

zgra bovec – seosko –

aliteti

ravnim utje

alazište,

eološko tičke ovec

vine

ravnim utje

rkaši

nja

ja Šemnica

ški

orvati

JECAJU ZAHVA

ecajem na o

8 + 170 – 8+630

9 + 300 – 9+900

9+740 – 11+250

11+600 – 15+250

ecajem na o

8 + 830 – +100

13 + 130 13 + 190

ecajem na o

12 + 000 do 16+00

12 + 000 do 16+00

ecajem na o

2 + 380

3 + 650

4 + 485

5 + 175

5 + 555

ATA NA OKOL

okoliš (do 2

od 40 dm desn

od 0 dom desn

od 0 dom lijevdo 330desno

od 0 dom lijevdo 500desn

okoliš (do 2

9 od 40 dm lijev

–

od 145380 m

okoliš (do 2

00

od 0 dom lijevdesno

00

od 0 dom lijevdesno

okoliš (do 2

120 m

190 m

100 m

100 m

80 m li

IŠ – NE TEHNI

50 m obost

do 440 no

Zalic

o 500 no

- Zlic

- U

o 500 vo i 0 m

Zalic

o 500 vo i 0 m

Zalic

50 m obost

do 160 vo

Stgr

do desno

Stgr

50 m obost

o 250 vo i

Stgr

o 250 vo i

Stgr

50 m obost

desno Stgr

lijevo Stgr

desno Stgr

desno Stgr

ijevo St

ČKI SAŽETAK

rano od osi

aštita kulturcu mjesta Zaštita kultcu mjesta

Ukidanje pl

aštita kulturcu mjesta

aštita kulturcu mjesta

rano od osi

ručni nadzoradnje ceste

ručni nadzoradnje ceste

rano od osi

ručni naradnje ceste

ručni naradnje ceste

rano od osi

ručni nadzoradnje ceste

ručni nadzoradnje ceste

ručni nadzoradnje ceste

ručni nadzoradnje ceste

ručni nadzo

K

i trase)

rnoga dobra

turnoga dob

laniranog čv

rnoga dobra

rnoga dobra

i trase)

or tijekom e

or tijekom e

i trase)

adzor te

adzor te

i trase)

or tijekom e

or tijekom e

or tijekom e

or tijekom e

or tijekom

a na

bra na

vora

a na

a na

ijekom

ijekom

52

6.38. KaVeternic

6.40. KaNovi Go

6.41. Po

7. Civil

a) u užo

7.7. StaKuzmine

7.8. Statrgovino

7.9. PovKaptol iVeternic

7.10. Stgostioni8. Građ

a) u užo

8.1. Staokućnic

8.2. Stak.br. 69

8.3. Stak.br. 21

8.4. Stak.br. 8,

8.5. Stak.br. 14

9. Gosp

S

apela B.D.Mca

apela Sveteolubovec

oklonac, Oč

ne građevi

oj zoni s izr

ambena kućec

ambena kućom, Kuzmin

vijesni sklopi kapele B.Dca

tambena kuicom, Novi đevine trad

oj zoni s izr

ambena gracom, Šćurići

ambena gra9, Šćurići

ambena gra10, Donja Še

ambena gra Donja Šem

ambena gra49, Kuzmine

podarske gr

TUDIJA O UTJ

Marije,

e Barbare,

čura

ne/komple

ravnim utje

ća,

ća s nec 79

p kurije D.Marije,

uća s Golubovec icijskog gra

ravnim utje

đevina s i

đevina

đevina emnica

đevina mnica

đevina ec

rađevine

JECAJU ZAHVA

10 + 875

13 + 205

15 + 765

eksi

ecajem na o

9 + 000

9 + 050

10 + 650 do 11+02

13 + 235

aditeljstva

ecajem na o

0 + 900

1 + 000

3 + 790

5 + 650

9 + 100

ATA NA OKOL

200 m

185 m

180 m

okoliš (do 2

160 m

95 m li

20

100 dolijevo

135 m

okoliš (do 2

165 m

190 m

70 m li

80 m li

130 m

IŠ – NE TEHNI

gr

lijevo Stgr

desno Stgr

desno Stgr

50 m obost

desno Stgr

ijevo Stgr

270 m - gr

- Oprevdotij

desno Stgr

50 m obost

lijevo Stgr

lijevo Stgr

ijevo - Idodo- Sgr

ijevo Stgr

lijevo - Idodo- Sgr

ČKI SAŽETAK

radnje ceste

ručni nadzoradnje ceste

ručni nadzoradnje ceste

ručni nadzoradnje ceste

rano od osi

ručni nadzoradnje ceste

ručni nadzoradnje ceste

Stručni radnje ceste

Osigurati prromjena staventualnog odatnih mjejekom grad

ručni nadzoradnje ceste

rano od osi

ručni nadzoradnje ceste

ručni nadzoradnje ceste

straživanjeokumentiranobra Stručni nadzradnje ceste

ručni nadzoradnje ceste

straživanjeokumentiranobra Stručni nadzradnje ceste

K

e

or tijekom e

or tijekom e

or tijekom e

i trase)

or tijekom e

or tijekom e nadzor t

e

rogram praćanja, kao i provođenjaera zaštite nje ceste

or tijekom e

i trase)

or tijekom e

or tijekom e

e i nje kulturn

zor tijekome

or tijekom e

e i nje kulturn

zor tijekome

ijekom

ćenja

a

og

m

og

m

53

a) u užo

9.1. Pila

9.2. SklugljenoGolubov

10. Infr

a) u užo

10.1. KaKuzmine

4.2.8

1. TijegraČlarad1. razprerad5. o

2. U podrbukjedPridradzad

S

oj zoni s izr

ana, Šalkov

op starih zgkopa, Novi vec

rastrukturn

oj zoni s izr

ameni mostec-Mihovlja

8. Mjere z

ekom izgrađevinskih rnkom 17. P

de i borave članka 5. ina buke

ekoračenje dova noću, eovoga Pravi

posebnim sredbi stavkake za 10 dBdnu (1) noćdržavanjem

dova i dobrdovoljeni.

TUDIJA O UTJ

ravnim utje

vići

grada

ni povijesni

ravnim utje

t na cesti an

aštite od b

adnje će dradova. OvaPravilnika o(NN 145/04ovoga Praiznosi 65 ekvivalentnekvivalentnlnika.“

slučajevimaa 1., 2. i 3B(A), u slučć, odnosno

m disciplinere inženjer

JECAJU ZAHVA

ecajem na o

4 + 225

12 + 440

i objekti

ecajem na o

8 + 970

buke

doći do ema buka je pro najvišim 4). Skraćenovilnika, tijdB(A). U

ne razine buna razina bu

a dopušteno3. ovoga člačaju ako too dva (2) e u pogledrske prakse

ATA NA OKOL

okoliš (do 2

180 m

230 m

okoliš (do 2

90 m li

mitiranja drivremena, dopuštenimo, Pravilnikjekom dnev

razdoblju uke od doduke ne smij

o je prekoanka dopušo zahtijeva dana tijek

du vremenae pri gradn

IŠ – NE TEHNI

50 m obost

lijevo - Idodo- Sgr- Zlic

ili

- Pdo

desno Stgr

50 m obost

ijevo Stgr

odatne bu a najviše dm razinamak dopušta: „vnog razdo od 08.00atnih 5 dB(je prijeći v

račenje našteno je pre tehnološki kom razdoba izvođenjaji naveden

ČKI SAŽETAK

rano od osi

straživanjeokumentiranobra Stručni nadzradnje cesteZaštita kultcu mjesta

Preseljenje obra

ručni nadzoradnje ceste

rano od osi

ručni nadzoradnje ceste

ke u okolidopuštene ra buke u sr„Bez obziraoblja dopuš do 18.00(A). Pri obarijednosti iz

avedenih raekoračenje proces u tblja od tria radova ii uvjeti iz

K

i trase)

e i nje kulturn

zor tijekome turnoga dob

e kulturnoga

or tijekom e

i trase)

or tijekom e

išu kao porazine propredini u koja na zonu izštena ekviv0 sati dopavljaju građz Tablice 1

azina: „Iznie dopuštenitrajanju dodeset (30)i načina iz Pravilnika

og

m

bra na

a

osljedica pisane su joj ljudi

z Tablice valentna pušta se đevinskih . članka

imno od h razina

o najviše dana“.

zvođenja a će biti

54

4.2.9

1. Prosiosi

2. Proizvaocijdo do potoko

3. Izgrero

4. Radpov

5. Ukoto ispi

6. Strou sone

7. Osiposcesvodvod

8. Sprvod

9. Ogr10. Eve

ispukoje

11. Svaoba

12. Nakkotprij

4.2.

1. Oms

2. Dk

S

9. Mjere z

stor za smgurati praž

ostor za smjan područjjenjeno da 2+750, stac11+800, st

trebno je ooliš nakon pradnjom ce

ozija u istomdovena lokavoljni hhidrooliko se javse treba učiranja i odnogo je zabrslučaju evečišćeni diogurati nesstojeće odvste, kanalimdotokova) uda moraju sremnike godonepropusnraničitikretaentualneopauštatiiliunosempostojim

ako rukovanavljati u zonkonzavršetku dna, njepočetkara

10. Stan

Osigurati opmreži važntanovništvo

Dovesti u pkorištenjam

TUDIJA O UTJ

aštite voda

mještaj radnjenje sadrještaj vozilja vodotok imaju umjc. 13+250 dtac. 14+200osigurati nepročišćavanjeste ne smim. acijama prijeoloških uvjevi potreba zčiniti na m

nošenja preranjeno ispuentualnog

o. metanu odvodnje trupma uzvodnu svim fazase konstantnoriva i mne zaštitneanjegrađevinasnetvari, siti u

mogućnostnjnje naftnimnama s osigaprijelazapnagibbočnihadova.

novništvo i

ptimalne uvnoj za proo u svim fazprvobitno sehanizacije

JECAJU ZAHVA

a

nika opremržaja putemla i građevika te izvaeren i visok

do 14+700, s0 do 15+50epropusnu ja na separje se uman

elaza brze cta, uz koordza trajnim i

mjestima i nma okolnimuštanje goritakvog do

dvodnju okpa ceste (nno i nizvodama izgradnno čistiti i k

maziva za bazene (tanskemehanikoje mog

vodotokihovaonečiš

m derivatimaguranom odrekovodotok

hstrana, ši

i prostor u

vjete odvijostornu orgzama izgradstanje sve e i vozila na

ATA NA OKOL

miti s pokrm ovlašteneinskih strojan dionica k rizik od ostac. 35+00

00). Ukolikopodlogu, a

ratoru ulja injiti propus

ceste prekodinaciju sa Hili privremena način d

m vodotocimiva i maziva

ogađaja po

kolnih povnesmetan pdno od pronje ceste. kontroliratipotrebe g

ankvane). izacijeprekogunastatitijeke te šćenja, odnoa, mazivimvodnjom. kasanirati dirinu dna

odnosu na

janja cestoganizaciju dnje zahvat postojeće a izgradnji c

IŠ – NE TEHNI

retnim ekoe pravne osoeva ureditiza koje

nečišćenja 00 do 38+91o se prostoa oborinskei masti. sna moć ko

o javnog vodHrvatskim venim depona se sprije

ma. a ili drugih otrebno je

ršinskih voprotok vodopusta u tKanali koj. građevinske

ovodotoka nekomizvođe

odlagatiosnozagađiva i sličnim

dno i bočnei nagib

a promet

ovnog promnaselja, a

ta. ceste i pceste.

ČKI SAŽETAK

ološkim sanobe. izvan osjeje s aspe (sjeverni k6; južni ko

or uredi une onečišćen

rita vodoto

dnog dobra odama.

niranjem iskči svaka m

tekućina u odmah sa

oda i uredekanalima trupuceste ima će se

e mehaniz

na najmanjuenjazahvatai na vanja. potencijaln

stranekoritadna (pad

meta na poa kojom s

utove koji

K

nitarnim čv

etljivih podrkta hidrog

koridor: stacoridor: stac.nutar tih pone vode od

oka, niti uz

provesti za

kopanog mamogućnost n

tlo na gradanirati ili

dno funkciuzdužne o

odnosno uodvoditi o

zacije smje

umjeru. a, zabranj

području

no štetnim

a tako da id) kakves

ostojećoj cese koristi

su ošteće

vorovima

ručja tj. geologije c. 2+250 . 11+000 odručja, voditi u

zrokovati

a vrijeme

aterijala njegovog

dilištu, a ukloniti

oniranje odvodnje u koritu borinska

estiti u

eno je u na

tvarima

majuistu u imali

estovnoj lokalno

eni zbog

55

4.3.

4.3.1

1. Nakveg

2. Nakdovizvo

3. Za aut

4. U pseuklarad

5. Izbjipaagr

6. Per

7. Osikon

4.3.2

1. Potzvunalebolj

2. VijaprilpotKao

S

Mjere z

1. Biološka

kon obavljgetacijski sa

kon izgradnvedu u stanjodio zahvat

radove satohtone bilj

slučaju poeudoacacia anjanje na

dnih površin

jegavati kok planiraju

ronomom) o

riodički kon

gurati stalnntinuitet sta

2. Mjere za

trebno je pučnim upozet vozila nje pregledn

adukte i tulagodila i ptrebno je obo prijelazi z

Objekva

TViViVi

TT

TUDIJA O UTJ

zaštite tije

a raznoliko

enih radovanirati (kori

je sva podrje blisko prt razrahliti

anacije okojne vrste pr

ojave invaL., Ambros području

na.

orištenje he upotrijebit

o tipu herbi

trolirati sta

nu prohodnoaništa i mog

aštite divlj

postaviti odorenjem zaa divljač.

nosti i kako

unele iskorpočela koribnoviti vegeza divljač ko

kti – sjeverna arijanta

Tunel 1 jadukt 1 jadukt 2 jadukt 3 Tunel 2 Tunel 3

JECAJU ZAHVA

ekom koriš

ost i ekološ

va prilikomisteći autoh

ručja zahvarvobitnom. površinu tla

oliša koji rirodno rasp

azivnih biljia artemisiradnog poj

erbicida za ti, potrebncida koji ne

anje cijevni

ost prostoragućnost mig

jači i lovst

dgovarajućua odvračanPovršine ok se divljač n

ristiti kao stiti prijelaetaciju sadnoristiti će s

Staciona

1+9852+5/93+4873+7525+4507+160

ATA NA OKOL

štenja zah

ška mreža

m prijelazahtone vrste

aćena građe U radnom pa, kako bi p

uključuju prostranjen

jnih vrsta ifolia L., Erasa, prosto

održavanjeo je savjeteće utjecat

ih propusta

a objekata gracija živo

tva

u prometnuje divljači,ko prometnne bi zadrž

prijelaze zaze, na ponjom autohse slijedeći

aža Ob

5 V9 V

7 2 0 V

0 V

IŠ – NE TEHNI

hvata

a preko v).

evinskim radpojasu i ostpovršine čim

sadnju vee na područ

(poput nrigeron annorima za sm

e vegetacijstovati se sati na bitne z

a za životinj

(vijadukti,otinja.

u signalizac, kako bi snice je potravala u bliz

za divljač. ovršinama uhtonih vrsta objekti:

bjekti – južna varijanta

Vijadukt 1 Vijadukt 2

Tunel 1 Tunel 2

Vijadukt 3 Vijadukt 4

ČKI SAŽETAK

vodotoka o

dovima sanitalim podrum prije obra

egetacije, čju zahvata

npr. Solidanuus (L.) Pemještaj me

skog pokrov stručnom označajke ok

je i održava

propusti) k

iju i uređajse spriječiorebno redozini promet

Kako bi seu blizini naa grmlja i dr

Stacio

0+81+21+72+43+04+2

K

obale morf

irati na načučjima na koasla vegeta

koristiti isa.

ago spp., ers.) izvršitihanizacije

va trase. Ukosobom (bikolnih stani

ati prohodn

kako bi se o

aje sa svjeto i smanjioovito održavtnice.

e divljač šavedenih orveća.

onaža

845 217 792 463 040 257

fološki i

čin da se ojima se cija.

sključivo

Robinia i njihovo i drugih

koliko se iologom, šta.

im.

osigurali

tlosnim i mogući vati radi

što prije bjekata,

56

3. Tijestrapronužu sm

4.3.3

1. O2. P

p

4.3.4

1. Nus

2. Np

3. Izp

4. Dizd

5. Pum

Mjere za130/11 i5/11).

S

TVi

TViVi

TViVi

VijVij

ekom korišadavanja dovođenje ložno je izvršmislu zaštit

3. Mjere za

Održavati i rPrimjenu srproizvođača

4. Mjere za

Na područjiuvjeti poveustav odvod

Na potencijprojektom pzraditi Opepostupati u Definirati mzvođenja radijelovi sustPrije mogućukloniti s pomogući odro

a sprečavanji 56/13) te

TUDIJA O UTJ

Tunel 4 jadukt 4 Tunel 5 jadukt 5 jadukt 6 Tunel 6 jadukt 7 jadukt 8 Most 1 Most 2 Most 3 Most 4 jadukt 10 jadukt 11

tenja, odndivljači od ovnogospoditi analizu te sukladno

aštite povr

redovito čisredstava zaa.

a sprečava

ima za kojćavaju rizidnje s mogualno opasn

predvidjeti rativni plan skladu s nji

mjere za regadova na ptava i nebraće pojave ozicija ugrooni i klizanj

je ekološke .Državnim p

JECAJU ZAHVA

9+72010+4111+1712+3012+8713+59014+34015+68019+09021+20022+86027+060

34+74031+

osno tijekoprometa suarske osnoo mjestima članku 50.

ršinskih i p

stiti sve obja zimsko od

anje ekološ

ja se detalk od onečiućnošću priim mjestim adekvatnu n mjera za im u slučajuguliranje voojedinim danjeni prostvisokih vodoženih visoe tla.

nesreće temlanom mjera

ATA NA OKOL

0 V

4 V

70 V

00 V

75 0 V0 0 V0 V0 0 V0 +145

om odvijanukladno čla

ove. Nakon a stradanja Zakona o c

podzemnih

jekte namijdržavanje c

ške nesreć

ljnim istražišćenja povivremenog

ma, a poseb zaštitu od slučaj izvanu akcidenta

odnog režimionicama, ttor u gradnjda svu oprokom vodom

melje se na a za slučaj iz

IŠ – NE TEHNI

Vijadukt 5 Vijadukt 6 Vijadukt 7 Vijadukt 8

Tunel 3 Vijadukt 9

Tunel 4 Vijadukt 10 Vijadukt 11

Tunel 5 Vijadukt 12

Tunel 6 Tunel 7

nja prometaanku 5. pr praćenja divljači, tecestama.

h voda

jenjene odvceste obav

će

živanjima uvršinskih i prihvata i z

bno na objebočnog izlijnrednih i iza.

ma u slučajute obaviti pji u slučajuemu, građe

m. Isto učin

članku 72. zvanrednih i

ČKI SAŽETAK

5+05+67+37+88+510+11+13+14+14+15+15+16+

a nužno jeravilnika o u razdoblj

e izvršiti ev

vodnji brze ljati u skla

utvrdi da npodzemnih

zadržavanjaektima (mosjetanja vozznenadnih o

u pojave vepripreme ko nailaska vaevinske strniti na svim

Zakona o v iznenadnih

K

045 625 365 825 580 +155 +805 +495 +395 +855 +290 +505 +350

e pratiti učstručnoj s

ju od godinventualne k

ceste. adu s prepo

nepovoljni voda, pro

a onečišćenstovi, nadv

zila. onečišćenja

elikih voda, ojim će se ala velike vrojeve i mam mjestima

vodama (NNonečišćenja

čestalost lužbi za nu dana

korekcije

orukama

prirodni jektirati ja.

vožnjaci)

voda te

tijekom zaštititi vode. aterijale gdje su

N 153/09, voda (NN

57

5. P

5.1.

1. U sprosvihzavsred

2. Tiježivoanaeve

3. Tije(kisplav1, Kmrebiopropos

5.2.

1. Tijedivprapodstraodgdiv

5.3.

1. Za bukbukbarkolimjeizabbucvre

S

PRIJEDLO

Biološka

slučaju poostoru za smh jedinki tivršetku bioldišnje tijelo

ekom odvijotinja od palizu o mjesentualne ma

ekom odvijseličin vatrvac) na lokKoškovec 2 eže HR200loške reku

ovedenog pslove zaštite

Divljač

ekom korišljači. Zako

aćenjem stadručju cijeadavanje govarajuće ljači iz stan

Buka

skupine obke nakon izke, zajednorijera. Daljničina promeerenja. Za brati karakci s nove emenskom t

TUDIJA O UTJ

OG PROG

a raznolik

ojave alohtmještaj mehih svojti. Mloške rekulto državne u

janja promprometa. Nstima stradanje korekc

janja promreni plavackalitetima J i Stažnjeve1409 Livad

ultivacije (praćenja stae prirode.

i lovstvo

štenja brzeonska obvezanja tokomelog lovištai rastjeriv mjere radništa.

bjekata kojzgradnje pro s brojanjnja mjereneta veća za pojedino kterističan prometnitrenutku, u

JECAJU ZAHVA

RAMA PR

kost i ekolo

tonih invazhanizacije iMjeru provotivacije. O uprave nadl

meta pratitakon praće

danja i takscije u smislu

meta pratitc), Maculinerovec (staec (stacionade uz Bednpo uspostaanja izvije

e ceste poza lovoovla

m cijele goda. Ako se vanje divljdi sprječava

je se štite ometnice, jem prome

nja buke pra 25% u odmjerenje objekt i mice. Mjereu trajanju

ATA NA OKOL

RAĆENJA

oška mrež

zivnih biljni drugim pooditi do usp rezultatimležno za po

ti učestaloenja u razdonomskoj pu zaštite.

ti stanje unea telejusacionaža ccaža cca. 26nju II. Mjeavi autohtostiti središ

otrebno je aštenika je dine utvrđivprebrojavajači blizinanja nasta

od buke, i to prije i

eta, kako brovoditi kadnosu na on(najmanje

mjerenje izvenja je po24 sata i t

IŠ – NE TEHNI

A OKOLIŠA

ža

nih svojti ovršinama gpostave auta proveden

oslove zaštit

st i distribdoblju od gpripadnosti

ugroženih v, syn. Phe

ca. 20+600 k6+300 - 27+8ru provodione travnešnje tijelo

vršiti nad propisanimvati brojnonjem i pra

ni prometnnka šteta

potrebno j nakon pos

bi se ustanda se sljedenu koja je i jedno za vršiti na stotrebno pto posebno

ČKI SAŽETAK

A (MONIT

na područjgradilišta, ptohtone tranog praćenjte prirode.

buciju evegodinu dan stradalih ž

vrsta leptirengaris telekm - 21+800800 km) nati 3 godine

e vegetacijdržavne up

dzor nad sm metodamst pojediniaćenjem unice potrei prekomje

e izvršiti kstavljene prnovila učinkećim brojanizbrojana psvaku barirani koja jrovesti u za dan, p

K

TORING)

ju radnog poduzeti ukavne vegetaja stanja iz

ntualnih sta nužno je

životinja, te

ra Lycaenaeius (veliki0 km), te K

a području ee nakon zaa). O rezuprave nadl

stanjem poma prebrojaih vrsta divutvrdi prekebno je pernog rastj

kontrolna mrve faze zakovitost izgnjem pokaž

prilikom preijeru) je pje najviše

reprezentposebno za

pojasa, lanjanje acije po zvijestiti

tradanja e izvršiti e izvršiti

a dispar i livadni Koškovec ekološke avršetka ultatima ežno za

opulacija avanja i vljači na omjerno poduzeti erivanja

mjerenja aštite od građenih že da je ethodnih potrebno izložena

tativnom večer i

58

pos(NN

2. Ukodoppoj

3. Efezav

5.4.

PlanidolinPlanurijekvrlo DDRNnajznsuklakvali

Na tprognepopromvodoDonj

Na tprognizvo

Prijeanalinepoanali

Nakoa naj

Para6.4.4

S

sebno za noN 30/09, NN

oliko mjerepuštenih dnačati mjere

ekt dogradnvršetka dogr

Praćenj

irana brza cnom rijeke u upravljan

ke Plitvice tvisoke ra

N240002 (tnačajniji voadno Uredbitete vode o

rasi sjeverram praće

osredno primetnice, teotoka moniteg Jesenja

trasi južnoram praćenodno od sta

e izgradnje ize. Uzorciosredno nakiza prvenstv

on izgradnjejmanje dva

metri koje 4.-1.

TUDIJA O UTJ

oć. Ovi vremN55/13, 153

enja pokažnevnih ili ne zaštite od

nje zaštiteradnje. Det

je kvalitet

cesta sa sv Bednje, donja vodnim te ušća Plitanjivosti“. tip T03A; nodotok je Kbi o standaopisan u na

nog koridoenja na rijije Koprivne na Plitvitoringom je.

og koridoranja na potoacionaže 16

prometnicma je potkon intenziveno je dok

e prometnic puta godiš

je potrebn

JECAJU ZAHVA

menski inte3/13).

žu da su noćnih razind buke kako

e od buke talje mjere

te vode

oja dva korok se čvor područjimtvice i Bed

Nadalje, najznačajni

Krapinica) imardu kakvostavku.

rabrze cestjeci Krapinice Zagorsici nizvodne potrebno

a brze ceoku Šemnic+000.

e na spomerebno pokrivnih oborikumentiranj

ce na istim šnje.

o obuhvatit

ATA NA OKOL

ervali su de

razine buna, koje izo bi se buka

treba pronja definira

ridora prola Cerje Tužn

ma (NN 82/1nje spadajprema p

iji vodotokmaju umjeroće voda (N

te(Đurmanenicau blizinke, na Bed

no od ušćao obuhvatit

este (Začreca u područ

enutim lokriti razdobna te u vrje zatečeno

lokacijama

ti svim spom

IŠ – NE TEHNI

efinirani pre

ke veće oznose 65 da svela na P

ovjeriti ponati u okviru

azi dolinamno nalazi u13), ekosusu u područodacima H

k je Plitvicreno ekološNN 73/13),

ec — Varažni čvora Đdnji kod Sa kanala Pti i podzem

etje—Rinkovčju čvora S

acijama polja niskih irijeme otapog stanja.

a analize je

menutim an

ČKI SAŽETAK

ema Zakonu

od PravilniB(A) i 50 dPravilnikom

novljenim projekta z

ma nekoliko u blizini rijestavi ovisni ja „gotovo Hrvatskih ca) i DSRNko stanje. , propisan

ždin) potrebĐurmanec, tažnjevca

Piškornica. mne vode iz

vec)potrebnSv. Križ Zač

otrebno je i visokih vopanja snije

e potrebno

nalizama na

K

u o zaštiti

ikom (NN dB(A), potr prihvatljiv

mjerenjimazaštite od b

manjih voeke Plitvice o podzem u cjelosti voda, vod185007 (tiNa temelju program p

bno je orgpotoku Ranizvodno oPored pov

z bunara D

no je orgčretje, te n

izvesti najvoda kao i ega. Namje

redovito pr

avedeni su

od buke

145/04) rebno je vu razinu.

a nakon uke.

dotoka i e.Prema noj vodi visoke i dnatijela p T04B;

u ovoga i praćenja

anizirati avninska od trase vršinskih DJ-1 kod

anizirati na Očuri

manje 4 vrijeme

ena ovih

rovoditi,

u tablici

59

Tabli

Temper

Električ

pH

O2

KPK

BPK5

Mutnoća

Cl-

SO42-

NH3, NO

S

ca 6.4.4.- 1:

ratura vode

na vodljivos

a vode ili su

O2-, NO3

-

TUDIJA O UTJ

: Karakterist

st

uspendirana

JECAJU ZAHVA

tični pokazat

a tvar

ATA NA OKOL

telji za ispiti

Tešk

Ukup

Mine

DOC

Feno

PAH

Kloro

Tetra

Tetra

Trikl

IŠ – NE TEHNI

vanje utjeca

ki metali (Cd

pne masnoć

eralna ulja

C

oli

H - ukupno

oform

aklorugljik

akloretilen (

oretan

ČKI SAŽETAK

aja prometni

d, Cu, Zn, N

će

(PCE), Trikl

K

ice na vode

Ni, Pb, Fe, M

loretilen (TC

Mn, Hg)

CE)

60