Nematerijalna kulturna baština Komiže - mogućnosti zaštite

Dr. sc. Iva Niemčić Dr. sc. Joško Ćaleta

Marina Blagaić, prof.

Institut za etnologiju i folkloristiku

UNESCO-va Konvencija za očuvanje nematerijalne kulturne baštine

• Republika Hrvatska ratificirala je Unescovu (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) 2005. godine

• Zaštitu provodi Ministarstvo kulture

• zaštićeno je preko 100 nematerijalnih kulturnih dobara• 12 dobara upisanih na UNESCO-vu Reprezentativnu

listu nematerijalne baštine čovječanstva• 1 nematerijalno dobro na Listi ugrožene nematerijalne

kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita (ojkanje)

Reprezentativnoj listi nematerijalne baštine čovječanstvav

• Čipkarstvo u Hrvatskoj• Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja• Fešta sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika• Godišnji proljetni ophod Kraljice ili Ljelje iz Gorjana• Godišnji pokladni ophod Zvončari s područja Kastavštine• Procesija Za križen na otoku Hvaru• Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja

Hrvatskog Zagorja• Sinjska Alka, viteški turnir u Sinju• Medičarski obrt na području sjeverne Hrvatske• Bećarac - vokalno-instrumentalni napjev s područja Slavonije,

Baranje i Srijema• Nijemo kolo s područja Dalmatinske Zagore

Područja nematerijalne kulture:- usmena predaja i izričaji - jez ik kao sredstvo komunikacije,

pokretač nematerijalne kulture / dijalekti / mjesni govori- izvedbene umjetnosti: glazba, p les - običaji, obredi

T i ■ i v , •, obredi i svečanosti

Poklade, Izrada draganičkog puranca, Jurjevo, Fešta sv. Vlaha, Procesija Za križen ...

znanja i vještine - umijeće izrade tradicijskih jela, instrumenata, tradicijske arhitekture

Nematerijalna kulturna dobra s jadranskog područja Hrvatske (izbor):

Dubrovački govor, Dubrovačko-primorski ples linđo/ n / n i i • • • v • » 1 •Ganga, Glazbeni izričaj ojkanje Godišnji pokladni ophod mačkara mućkog kraja Govor otoka Suska, Govor zadarskih Arbanasa Hvarska čipka od niti agave Klapsko pjevanjeKorčulanska moreška, bojni mačevni ples, Kumpanije na otoku KorčuliLastovski poklad - pokladni običaj s otoka LastovaNijemo kolo Dalmatinske zagorePaška čipka, Paški teg, Pivanje na kanat na otoku Pagu

, • I • v • • • • • 1 • 1 • v • 1Posmrtni običaji vezani uz mirila ili počivalaPriprema sira iz mješine s područja Dalmatinske zagore, Velebita i LikePriprema tradicijskog jela sinjski arambašiPriprema tradicijskog jela soparnikPripremanje tradicijskog jela brački vitalacTradicionalna proizvodnja paškog siram 1 • • • 1 • • f • 1 v * 1 1 V « • V . • •Tradicijsko umijeće izrade čipke na području Primoštena i Rogoznice Umijeće izrade šibenske kape, Viteška igra Sinjska alka, Sinj

umijeća, a ne predmeti• nije zaštita autorskih prava (!), nego očuvanje kulturne baštine• korist: lokalni/nacionalni ponos - vidljivost - mediji - kulturni turizam

I V * • • V 1 • 1 • • 1 • • n • V • • , • •• održivi razvoj - želi li zajednica upis? - mjere očuvanja i poticanja• stalna uključenost predlagatelja i nositelja - lokalna samouprava,

stručne ustanove u kulturi, nevladine organizacije, poduzetništvo• dokumentacija - lokalna zajednica

Tendencije• svi žele na Reprezentativni popis Unesca• prioriteti: jačanje kapaciteta - zemlje u razvoju

• V 1 • • • • / 1 • V • \• ograničen broj nominacija (na 1 godišnje)• Povjerenstvo Ministarstva kulture određuje nacionalnu kulturnu

politiku• multinacionalne nominacije: mediteranska prehrana, sokolarstvo

i<H |*trHiiKA n u f f iS r M I N I S T A R S T V O K l ^ l : R t

Prijavni obrazac >1' 1

za predlaganje uspostavljanja zaštite nematerijalnog kulturnogdohra

'009

\CMI04-J5fccfä okUrudžbeni broj: Prim. Vrij.

hieoe-iNaziv d ob ra

ST A R I PA ŠK I N A PJEV I

Podaci o p redlagateljuIme i prezim e/NazivD ijana V uleta /C E N T A R ZA K U L T U R U I IN FO R M A C IJE PAG

Adresa IU lica od S p ita la 2, 23 250 PA G

Telefon/fax023 611 025/023 600 224

E -m ail

c e n t a r . p a g u / i l . l - c i i m . h r

W eb

w w w .pag-cen tar.h r

Identifikacijski podaci o d obruPovijesni podaci (prvi spomen, dokumentacija, povijesni izvori, povijesni pregled)

Is ta r i paški napjevi - PAŠKI PUČKI MUŠKI NAPJEV, PAŠKI PUČKI ŽENSKI

N A P JE V i K A R N E V A L S K I PA Š K I M U Š K I N A P JE V s ta r i su v iše od 600 g o d in a i kao

ta k v i n a js ta r i j i su na o to k u P ag u . K adi se o o sob itom n a č in u p je v a n ja k o jeg izvode d v ije

m u šk e ili ž en sk e o sobe i k o ji je z a s ig u rn o n a js ta r i ja k u l tu rn a p o ja v n o s t na p o d ru č ju

G ra d a Paga k o ja se p re n o s ila u sm en im p u tem k ro z s to ljeća . N ap jev i su se izvodili na

isti nač in i pod is tim n azivom jo š u s ta ro m g ra d u Pagu . P r im o p re d a jo m k ro z s to ljeća

n jih o v o izv o đ en je n a s ta v lje n o je i p re se ljen je m u d a n a š n ji (¿ ra d Pag . V rije d n i

sa k u p lja č i s ta r ih p a šk ih n a p je v a , k o ji su se p ren o s ili s k o lje n a na ko ljen o , n a v ed e n i su i

u k n jiz i „ Z b o rn ik s ta r ih p a šk ih n a p je v a “ , a u to ra ak ad e m sk o g g la /h e n ik a J u r e M arž ić a

k o ja je d o k u m e n t p o v ije s ti s 211 u p isan ih p je sam a s ta r ih p a šk ih n a p je v a s n o tn in i

Prijava n em a te rija ln a baština 2

zapisim a. P rve p jesm e s ta r ih pašk ih nap jeva sn im ljene su 1980. godine u stud iu K adia

Z a d a r čim e su oni, uz ovu k n jigu , sačuvan i od zabo rava .

Opi« dobra (način izvedbe, provedbe, izrade, održavanja; pravila, i si.)______________

(■rad Pag im a tr i s ta ra paška nap jeva i to su pašk i pučki m ušk i nap jev , pašk i pučki

ženski nap jev i K arnev alsk i m ušk i napjev ( koji se izvodi sam o u d oha zim skoga i

lje tnog karnevala).

Paški pučk i m ušk i i ženski napjev počin ju u d rugom glasu solo s četiri tona , a u petom se

p rik lju ču je p rv i glas.

II K arnevalskom napjev u isto počin je d ru g i glas sa sedam tonov a, a u osm om se tonu

p rik lju ču je p rv i glas. M elodija s ta r ih p ašk ih nap jeva je je d n o stav n a i p repoznatljiva ,

uv ijek se izvodi bez p ra tn je in s tru m e n a ta odnosno acapella , a s ad rža j se odnosi na

pouke i p riče iz svakodnevnog života ko je do d an ašn jeg d a n a z ad ržav a ju sm isao.

Pašk i pučk i nap jev i izvode se redov ito na svim večerim a fo lk lo ra u (» radu Pagu , na

n astu p im a K lape Pag ko ja im a sekciju pjev ača pašk ih pučkih napjev a, u v rijem e paškog

zim skog i lje tnog k a rn ev ala , na S m otri k lap a otoka Paga, na svim k u ltu rn im i zabavn im

m an ifes tac ijam a, ali i p rikom p re d s tav ljan ja ( i r a d a Paga u d rug im h rv a tsk im

g radov im a i u inozem stvu. S ta ri pašk i napjev i pjev a ju se i u s lobodno v rijem e po

ko nobam a i na u licam a gd je ih uglav nom izvode s ta r ije generac ije Pažana .

N ositelji trad ic ije /zn an ja /u m ijeć a i značaj koji d o b ro im a za zajedn icuN ositelj tra d ic ije je u najvećoj m jeri je K lapa P ag iz Paga ko ja od 1980. godine njeguje

tra d ic iju izvođen ja pašk ih nap jeva i čiji je p red s jed n ik i osniv ač J u re M aržić proveo

desetljeća is tra žu ju ć i i p rik u p lja ju ć i s ta re paške napjev e. To je rezu ltira lo i knjigom

„Z b o rn ik s ta r ih pašk ih n ap jev a“ ko ja je jed in i dok u m en t za b udućnost koji sv jedoči o

600 godina dugoj trad ic iji izvođenja s ta r ih pašk ih nap jeva i u kojem su oni zapisani. U

sklopu K lape Pag posto ji i sekcija pjev ača s ta r ih pašk ih napjev a u kojoj m ladi Pažani

uče p jeva ti kako bi se napjev i očuv ali u budućnosti.

Pašk i s ta r i napjev i od v elikog su zn ača ja za z a jedn icu osobito ako se im a u v idu d a su

očuvan i to lika sto ljeća isk ljučivo usm enom p red a jo m .

M in is ta r s tv o k u l tu re , K u n ja n in n v a 2 . 10000 Z a g r e btel. 0 1 /4 8 6 6 -6 0 9 . fax. 01 4 8 6 6 -6 8 0 . w eb : \ \ \ \ \ \

Prijava nem aterijalna baština 3

Paški pučk i nap jev i zn ača jn i su i u ob ičajnom naslijeđu je r m nogi od n jih op isu ju

de ta lje iz živo ta Paga u sto ljećim a ko ja su davno iza nas. N jihovo izvođenje u sk lopu

k u ltu rn ih m an ifes tac ija tijekom tu rističk e sezone v rijed n o je i kao bogata k u ltu rn a

po n u d a (¿ rad a P aga k o ja goste g ra d a uvijek iznova odušev ljava.

D anašn je s tan je (opis, p ro m jen e u odnosu na povijesne ob rasce , i si.)______

D anas na p o d ru č ju G rad a Paga S ta ri pašk i napjev i im aju veliki znača j i izvode se na

svim k u ltu rn im m an ifestac jam a koje se o d ržav a ju u g rad u . N apjeve u najvećoj m jeri

izvodi sekcija p jevača s ta r ih p ašk ih nap jev a K lape Pag čiji se voditelj J u re M aržić 50

godina bavio p roučavan jem i sak u p ljan jem nap jeva. D ok su se s ta r i pašk i napjevi

s to ljećim a prenosili isključivo usm enim pu tem s g eneracije na generac iju d an as po prv i

p u ta postoji d o k u m en tiran o 211 s ta rih pašk ih nap jeva, n jihov no tn i zap is ( što je prvi

no tn i zap is nap jeva u povjesti Paga) i nosač zvu k a s njihovom izvedbom .

P r ije d lo g m je ra z a š tite d o b ra (p o tre b e , n a č in i o č u v a n ja , p la n o v i, i si.)S ta ri pašk i nap jev i zab ilježeni su u navedenom Z b o rn ik u što je iznim no važno za

n jihovo očuvanje. Z aštita njihovog s ta tu sa kao n em aterija ln o g k u ltu rn o g d o b ra

om ogućit će i k v alite tn iji odnos p rem a n jim a od s tran e svih k u ltu rn ih instituc ija i

ak tiv is ta ko ji uživaju u pučkom p jevan ju .

C e n ta r za k u ltu ru i in fo rm acije Pag uz pom oć K lape Pag uložit će n ap o re d a se s ta ri

pašk i napjev i n a m lade generacije p renose što k valite tn ije , v je rodosto jno i u izvornom

obliku . V ažnost toga je velika je r bez p ren o šen ja um jeća izvođenja s ta r ih pašk ih

n ap jeva na m lade generc ije n jihov značaj bi s v rem enom slabio.

P rim je tn o je k ako im a sve m an ji b ro j s ta r ih pašk ih pučk ih pjevača je r je n a žalost veliki

b ro j n jih p rem inuo , no s tv a ra n jem novih generac ija ko je će v rednosvati to povijesno

bogatstvo pašk i pučki napjev i će s igu rno biti očuvani.

______________________________________________________ I

M in ista rstvo ku ltu re , R un jan inova 2, 10000 Z agrebtel. 01/4866-609, fax. 01/4866-680, web: www.min-kulture.hr

Institut za etnologiju i folkloristiku Zagreb, Subićeva 42

Projekt Hrvatske zaklade za znanost:“Nematerijalna kulturna baština,

društveni identiteti i vrijednosti”

Digitalni repozitorij nematerijalne kulture:

¡—npuB A§o[ompg qCf l g - ¿.SS< i cd ^£ ^

Inologijuf

baze podataka (rukopisi, foto, audio, video), kalendar zbivanja, virutalne izložbe

• povezivanje nositelja, istraživača, uprave, korisnika

www.ief.hr Tel. 01 4596700

Komiža - prijedlozi :• Umijeće gajete falkuše (brodogradnja i održavanje gajete,

umijeće navigacije, umijeće ribolova s gajetom, život uz falkušu - usmena predaja, prehrana, prijenos znanja)

• Umijeće gradnje kalankota i dječja igra (Igor Ratković, Andro Roki Fortunato)

• Izrada tradicijskog jela komiška pogača• Izrada tradicijskog jela Hiba• .... Kulin• Komiški govor• Fešta sv. Mikule (obred žrtvovanja broda - uz uvjet hitne zaštite

brodova koji se trebaju spaliti skeniranjem)• Običaj Kvarantore• Rogač (Kultiviranje, obrada, tradicijska jela i pića)