3
NERA: Emocionalna inteligencija je izraz koji zvuči kao oksimoron jer u sebi sadrži dva naoko proturječna pojma - emocije i inteligenciju. Za većinu ljudi je intelekt gotovo suprotan od emocija, jer se ovo dvoje učestalo kose jedno s drugim. Emocionalna inteligencija predstavlja sklop više sposobnosti - sposobnost samorazumijevanja, samokontrole, samouvjerenosti sposobnost empatije. Emocionalna inteligencija nije suprotna, već samo komplementarna sposobnost u odnosu na racionalnu inteligenciju. Pod pojmom emocionalne inteligencije podrazumijeva se inteligencija koja je prožeta emocijom ili emocijama. Označava sposobnost praćenja svojih i tuđih osjećaja i emocija, njihova raspoznavanja i korištenja tih spoznaja za upravljanje vlastitim razmišljanjem i djelovanjem. Ona podrazumijeva suradnju razuma i emocija tj. inteligentno reguliranje emotivnih stanja, umjesto da budemo prepušteni na milost i nemilost emocijama (tj. da budemo njihovi robovi ili žrtve) ali i umjesto da se ravnamo isključivo prema krutom i ograničenom razumu. Emocionalna inteligencija se često poistovjećuje sa socijalnom inteligencijom, no time je se ograničava, budući da je emocionalna inteligencija vrlo korisna i van okvira društvenog života - za potrebe samorazvoja, samorealizacije, zdravlja, unutarnjeg mira itd. Kovači pojma emocionalne inteligencije, John D. Mayer i Peter Salovey, su emocionalnu inteligenciju početno (1990.) definirali kao „sposobnost praćenja i razlikovanja vlastitih i

NERA (1)

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: NERA (1)

NERA:

Emocionalna inteligencija je izraz koji zvuči kao oksimoron jer u sebi sadrži dva naoko

proturječna pojma - emocije i inteligenciju. Za većinu ljudi je intelekt gotovo suprotan od

emocija, jer se ovo dvoje učestalo kose jedno s drugim.

Emocionalna inteligencija predstavlja sklop više sposobnosti - sposobnost

samorazumijevanja, samokontrole, samouvjerenosti sposobnost empatije. Emocionalna

inteligencija nije suprotna, već samo komplementarna sposobnost u odnosu na racionalnu

inteligenciju. Pod pojmom emocionalne inteligencije podrazumijeva se inteligencija koja je

prožeta emocijom ili emocijama. Označava sposobnost praćenja svojih i tuđih osjećaja i

emocija, njihova raspoznavanja i korištenja tih spoznaja za upravljanje vlastitim

razmišljanjem i djelovanjem. Ona podrazumijeva suradnju razuma i emocija tj. inteligentno

reguliranje emotivnih stanja, umjesto da budemo prepušteni na milost i nemilost emocijama

(tj. da budemo njihovi robovi ili žrtve) ali i umjesto da se ravnamo isključivo prema krutom i

ograničenom razumu. Emocionalna inteligencija se često poistovjećuje sa socijalnom

inteligencijom, no time je se ograničava, budući da je emocionalna inteligencija vrlo korisna i

van okvira društvenog života - za potrebe samorazvoja, samorealizacije, zdravlja, unutarnjeg

mira itd.

Kovači pojma emocionalne inteligencije, John D. Mayer i Peter Salovey, su emocionalnu

inteligenciju početno (1990.) definirali kao „sposobnost praćenja i razlikovanja vlastitih i

tuđih osjećaja i emocija, i korištenja tih informacija kao vodiča za razmišljanje i djelovanje".

Naknadno (2000.) su revidirali svoju prvobitnu definiciju i zamijenili je ovom: „sposobnost

opažanja, asimilacije, razumijevanja i upravljanja emocijama". Po njima emocionalna

inteligencija uključuje:

 sposobnost uočavanja, procjene i izražavanja emocija;

 sposobnost priziva ili generiranja željenih emocija u svrhu boljeg razmišljanja i

odlučivanja;

 sposobnost razumijevanja i interpretiranja emocija te

 sposobnost upravljanja tj. reguliranja emocija u svrhu postizanja emocionalnog i

intelektualnog razvoja.

Emocionalna inteligencija je skup sposobnosti (vrline i vještine), od kojih ćemo navesti

glavne:

Page 2: NERA (1)

prepoznavanje i imenovanje vlastitih emocionalnih stanja - samosvjesnost razumijevanje veze između emocija, misli i postupaka pronalaženje motivacije za postizanje uspjeha prepoznavanje i razumijevanje tuđih emocija, motiva i postupaka - empatija i

tolerancija utjecanje na tuđe emocije i postupke ostvarivanje i održavanje zadovoljavajućih međuljudskih odnosa, s velikom dozom

intimnosti i iskrenosti osobna afirmacija - sposobnost izražavanja i promicanja vlastitih mišljenja,

uvjerenja i osjećaja na uvjerljiv i konstruktivan način tolerancija na stres i upravljanje stresom - sposobnost podnošenja stresnih i

nepovoljnih okolnosti donošenje odluka i djelovanje pod pritiskom fleksibilnost i prilagodljivost promjenama okolnosti odolijevanja porivima ili kušnjama za prenagljenim djelovanjem kontroliranje vlastitih emocionalnih stanja, odnosno mijenjanje nepoželjnih

(neugodnih) emocija u prikladnije (ugodnije) održavanje dobrog raspoloženja neovisno o okolnostima - podizanje raspoloženja,

postizanje i održavanje duševnog blagostanja

optimizam - sposobnost "gledanja na svijetlu stranu" i njegovanja "pozitivnog stava" u

nepovoljnoj situaciji.

emocionalna inteligencija podređuje emocije umu. U protivnom bi ova vještina bila

vjerojatno nazvana "inteligentna emocionalnost". Iako se principijelno govori o suradnji uma

i emocija, naglašavajući važnost emocija, u praksi se radi o podređivanju emocija umu što je

očito i iz definicije emocionalne inteligencije - sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i

reguliranja emocija. Emocije u službi uma je jedna stvar, a emocije u službi duše je druga,

bolja stvar. Problem je u tome što je um često "zamagljen" raznim krivim uvjerenjima,

predrasudama, predodžbama i općenito zabludama, a usto je i ograničen jer svijest nema

kapacitet da registrira sve fenomene koji oblikuju našu stvarnost. Stoga čovjekov um nije

najpametniji pa time ni najbolji gospodar emocija - već je to duša.