NET | Nacionalni energetski tjednik | Vol. 04

Među novostima koje su prošlogodišnje izmjene regulative dovele vezano za izgradnju VE ,svakako treba izdvojiti ukidanje prethodnog energetskog odobrenja za izgradnju, navode stručnjaci iz Odvjetničkog društva Bardek, Lisac, Mušec, Skoko Šarolić d.o.o. ...

Tomislav Marjanović[email protected]

l l U Hrvatskoj je sus-tav poticaja za proizvodn-ju električne energije iz OIE prvi put uveden 2007. godi-ne, a prvu cjelovitiju izmje-nu doživio je 2012. godine.

Među projektima OIE, slično kao i u drugim zemljama Eu-rope, u Hrvatskoj je najveći in-teres za razvoj VE i sunčanih

elektrana. Stoga smo odlučili na primjeru vjetroelektrane od preko 30 MW el, koja tre-ba biti izgrađena na lokaci-ji predviđenoj dokumentima prostornog planiranja za iz-gradnju energetskog objekta, na pojednostavljen način pri-kazati put koji je sukladno trenutno važećim propisima potrebno prijeći do komer-cijalnog puštanja u rad VE.

Ipak, treba imati na umu da je ovo generalan pregled ko-ji ne sadrži sve relevantne pro-pise koji se primjenjuju na iz-gradnju VE, niti može uze-ti u obzir specifičnosti ko-je su svakako prisutne kod svakog pojedinog projekta.

Među novostima koje su prošlogodišnje izmjene regula-tive dovele vezano za izgradn-ju VE ,svakako treba izdvoji-

ti ukidanje prethodnog ener-getskog odobrenja za izgradn-ju. Time se prvi ključni moment navedenom promjenom regu-lative pomaknuo s ishođen-ja lokacijske dozvole na tre-nutak ishođenja energetskog odobrenja za izgradnju.

Ovaj moment je kod VE možda važniji nego kod ostalih pro-jekata OIE zbog mogućeg preklapanja šireg prostora vjetroelektrane, dakle suklad-no novim propisima tek od ishođenja energetskog odo-brenja određena lokacija za-jamčena je za razvoj određe-nog projekta VE (ranije je to bila od trenutka prethodnog energetskog odobrenja za iz-gradnju koje je bilo prvi for-malni korak u razvoju VE).

Sve ovo je potrebno napraviti kako biste u Hrvatskoj izgradili vjetroelektranuPROPISI Među projektima OIE, slično kao i u drugim zemljama Europe, u Hrvatskoj je najveći interes za razvoj VE i sunčanih elektrana...

Cijeli članak pročitajte u:TEMI BROJA

NETnacionalni energetskit j e d n i k

ENERGETSKE NOVOSTI, ANALIZE I KOMENTARI | GODINA 01 | BROJ 04 | ENERGO MEDIA SERVIS ZAGREB

FOTO: ENERGO MEDIA

ll Dizajn i izvedba zadovoljavaju takozvani Tier3 standard (TIA-942), odnosno osigurava se N+1 infrastruktura na svim sustavi-ma napajanja električnom energijom, sustavima rashlade te održavanja klimatskih uvjeta. Posjedujemo redudantni izvor napajanja iz dvije energetske grane... Stranica 08

SPECIJALPodatkovni centar Križ u Jastrebarskom: Moderni sustavi napajanja energijom

NACIONALNE VIJESTI

ANALIZA HEP-a:HE Cetinskog sliva premašile godišnji plan proizvodnje

Stranica 04

ABB-ovo „zeleno” rješenje na brodogradilištu Pipavav u IndijiMEĐUNARODNE VIJESTIStranica 10

Ponuda KONČARA u segmentu monitoringa OIETEHNOLOGIJA TJEDNAStranica 16

TJEDAN 04 | LIPANJNET

2 NEWS

Za projekt višenamjenskog korištenja rijeke Save osmišljen je model koordinacije ministarstava, lokalne samouprave te Hrvatskih voda i HEP-a. U ovom projektu otvaraju se znatne mogućnosti financiranja iz fondova EU, bilo u pripremnoj fazi projekta ili tijekom njegove realizacije. Ovaj projekt ujedinjuje u jednu logičnu cjelinu više bitnih elemenata kao što su ekologija, energetika i mogućnost razvoja drugih gospodarskih djelatnosti, a zbog svoje procijenjene vrijednosti od 1.4 milijarde eura te navedenih benefita otvaraju se vrata za alociranje do 800 milijuna eura iz fondova EU...


ll Sudionici 2. Savjetovanja o rijeci Savi zaključili su kako je krajnje vrijeme za rješavan-je problema rijeke Save.

O projektu zaštite, uređen-ja i iskorištavanja rijeke Save i zaobalja od slovenske granice do Siska govori se još od 1925. godine, a obzirom da je Slo-venija u devedesetima uredi-la svoj dio vodotoka, došlo je vrijeme da se taj projekt u ci-jelosti realizira i u Hrvatskoj i to prvenstveno s ciljem po-većanja zaštite od poplava te kako bi se zaustavilo smanji-vanje razina podzemnih voda.

Naime, uzvodna regulacija i korištenje rijeke Save utječe na ukopavanje korita rijeke te sve nižu razinu podzem-nih voda na području od slo-venske granice do Siska. Po-trebno je poduzeti koordini-

rane mjere nekoliko institucija kako bi se navedeni negativni trendovi zaustavili i osigurala buduća opskrba zagrebačkog područja pitkom vodom. No, potrebno je djelovati odmah,

Na problematiku podzem-nih voda u svojem je izlagan-ju upozorio dr.sc. Kristijan Po-savec sa Rudarsko geološko naftnog fakulteta te se obra-tio nazočnima ovim zabrin-javajućim podacima: "Razina podzemnih voda zagrebačkog vodonosnika u stalnom je opadanju zbog produblji-vanja korita rijeke Save. Ako se ovakvo stanje nastavi, od-nosno ako ne interveniramo na svojem dijelu rijeke, posto-ji ozbiljna mogućnost da Za-greb i zagrebačko područje ostanu bez dovoljno pitke vo-de u svojim vodocrpilištima".

Leo Penović iz HEP RVNP-a je ti-jekom svojeg izlaganja progra-ma zaštite uređenja i korišten-ja rijeke Save napomenuo: "Za projekt višenamjenskog ko-rištenja rijeke Save osmišljen je model koordinacije ministar-stava, lokalne samouprave te Hrvatskih voda i HEP-a. U ovom projektu otvaraju se znatne mogućnosti financiranja iz fondova EU, bilo u pripremnoj fazi projekta ili tijekom njego-ve realizacije. Ovaj projekt uje-dinjuje u jednu logičnu cjelinu više bitnih elemenata kao što su ekologija, energetika i mo-gućnost razvoja drugih gos-podarskih djelatnosti, a zbog svoje procijenjene vrijednos-ti od 1.4 milijarde eura te na-vedenih benefita otvaraju se vrata za alociranje do 800 mi-lijuna eura iz fondova EU".

Penović je napomenuo kako se ovim projektom produlju-je i plovnost Save te je najavio skoru studiju procjene utje-caja na okoliš novog koncep-

cijskog rješenja koje će pro-vesti konzultanti odabrani od strane EU obzirom da se studi-ja financira iz sredstava Unije.

Akademik Branko Kincl napo-menuo je kako je bitno pro-blematiku sagledati iz mul-tidisciplinarnog rakursa te je tijekom svojeg predavan-ja upozorio: "Ne smijemo do-pustiti gledanje na problem rijeke isključivo s aspekta jed-ne struke. Problemi su višesloj-ni, a takvo će biti i rješenje. Za-jednički ga moramo pronaći, a kasnije i implementirati".

Na inicijativu udruge SLAP, or-ganizacijskom odboru Savje-tovanja su se, između osta-lih, priključili i Društvo Građe-vinskih Inženjera Zagre -ba, Hrvatski Savez Građevin-skih Inženjera, Društvo Ar-hitekata Zagreba, Udružen-je Hrvatskih Arhitekata, Ar-hitektonski fakultet Sveuči-lišta u Zagrebu, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagre-bu, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet promet-nih znanosti te Međunarod-na komisija za sliv rijeke Save.

Leo Penović (HEP RVNP): Zahvati na rijeci Savi nužni su i hitniHEP-R VNP Penović je napomenuo kako se ovim projektom produljuje i plovnost Save te je najavio skoru studiju procjene utjecaja na okoliš novog koncepcijskog rješenja koje će provesti konzultanti odabrani od strane EU obzirom da se studija financira iz sredstava Unije....

ll Hrvatska podružnica aus-trijske nafte kompanije, OMV Hrvatska d.o.o. prodana je tvrtki Crodux derivati u veljači ove godine, a krajem ožujka Croduxovo je preuzimanje odobrila i Agencija za zašti-tu tržišnog natjecanja (AZTN). U priopćenju OMV-a navo-di se da će sva 63 zaposleni-ka bivše podružnice nasta-

viti raditi za novog vlasnika.

Također se podsjeća kako su se obje kompanije dogovo-rile oko toga da ne otkriju ci-jenu po kojoj je Crodux pre-uzeo OMV-ovu podružnicu u Hrvatskoj. U skladu s potpisa-nim ugovorom, bivše OMV-ove benzinske postaje postup-no će, kroz idućih šest mjeseci,

promijeniti naziv u "Crodux de-rivati", zaključuje se u priopćen-ju OMV-a. Tvrtka Crodux deri-vati dio je grupacije Crodux Plin u vlasništvu umirovljenog generala Ivana Čermaka. Osim iz Hrvatske, OMV se povukao i sa tržišta BiH, gdje je svoju podružnicu prodao Naftnoj industriji Srbije (NIS), također u veljači ove godine. [T.M.]

CRODUX-DERIVATI Izvršena kupnja tvrtke OMV Hrvatska

FOTO: ENERGO MEDIA

3LIPANJ | TJEDAN 04NET

NEWSNACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

EUROPSKA-UNIJA Institut za razvoj poduzetništva i europske projekte o novim pravilima za naftnu industrijuNovom zakonskom regulativom postupak izdavanja Dozvole za istraživanje i sklapanje Ugovora o eksploataciji nafte i plina bi se objedinio i pojednostavio...


ll Odbor za pravne poslove Europskog parlamenta usvo-jio je "nova pravila igre" za ve-like igrače u naftnoj, plinskoj i rudarskoj industriji. Eksploa-tacija rudnih bogatstava je si-va zona ispreplitanja privat-nog i javnog profita i interesa.

Naime, iako bi načelno rud-na bogatstva, kao i svi ostali darovi Majke Prirode trebale koristiti javnom interesu, in-stitutom koncesija se ista ne-smiljeno unovčuju i slijevaju u nesumnjivo privatne džepove.

Iako nitko ozbiljan ne očekuje da narod prirodna bogatst-va vlastite države doslovno i neposredno koristi lopatom i bušilicom, postavlja se pitan-je transparentnosti koncesio-nara i "podmazanost narodnih poslanika i izvršitelja" pri dod-jeljivanju koncesija privatnim fizičkim ili pravnim osobama.

Upravo iz tog razloga, spome-nuti odbor Parlamenta je usvo-jio odluku prema kojoj će ve-like kompanije u naftno-ru-darskoj industriji biti obvez-ne javno objavljivati transakci-je prema strukturama vlasti država u kojima posluju. Do-nošenje odluka o eksploa-taciji rudnih bogatstava vri-jednih milijune petrodola-ra, izuzetno je podložno raz-noraznim makinacijama i ko-ruptivnim djelatnostima.

Nacr t novih zakonodav-nih odredbi Odbora za pra-

vne poslove Euparlamen-ta predviđa obvezu kompa-nija za objavljivanjem novča-nih transakcija državnoj vlas-ti prema slijedećim kriteri-jima: sve transakcije držav-nim tijelima u iznosu višem od 100.000 EUR kompanije moraju javno objaviti, pri če-mu se pod "državnim tijelima" podrazumijevaju tijela svih ra-zina državne vlasti – federalna, republička, regionalna i lokal-na; a pod "transakcijama ko-ja se moraju javno objaviti" se podrazumijevaju plaćanja svih fiskalnih i parafiskalnih nakna-da, poreza i ostalih davanja kao preduvjeta za eksploataciju određenog rudnog bogatstva.

Novi prijedlog Zakona o istraži-vanju i eksploataciji ugljiko-vodika, koji je Vlada Republi-ke Hrvatske usvojila na sjed-nici 9. svibnja 2013. godine i poslala u redovitu procedu-ru na prvo čitanje Hrvatskom

saboru, također unosi mno-ge novine u sustav eksploa-tacije rudnih bogatstava Hr-vatske. Ovakvim Prijedlo-gom zakona nastoji se osnaži-ti i otvoriti tržištu eksploata-ciju nafte i plina u Hrvatskoj.

Novom zakonskom regula-tivom postupak izdavanja Dozvole za istraživanje i skla-panje Ugovora o eksploata-ciji nafte i plina bi se objedi-nio i pojednostavio. Dozvo-la bi jamčila investitoru pra-vo na istraživanje ugljikovo-dika i izravnu dodjelu Konce-sije za eksploataciju ugljiko-vodika u slučaju proglašen-ja komercijalnog otkrića i pod uvjetom da investitor uredno izvršava sve obveze iz Ugovora.

Dozvolu za izvođenje naft-no-plinskih radova izdavalo bi Ministarstvo gospodarst-va nakon provedenog javnog natječaja, i to na period od 25

godina. U tih 25 godina ulazi-lo bi tzv. istražno razdoblje, ko-je bi maksimalno trajalo 6 go-dina i Razdoblje eksploataci-je koje bi započinjalo izdavan-jem koncesije, te trajalo do is-teka periodu izvođenja ra-dova određenog Dozvolom.

Kao i kod svih "kapitalnih", "strateških" i drugih investici-ja "od osobitog javnog inte-resa", zanimljiv je dio zakon-skog teksta koji se odnosi na izvlaštenje vlasnika koji bi mo-gli stajati na putu investitorima.

Pa tako, čl. 18. st. 2. Prijedlo-ga zakona predviđa ovlašten-je Agencije za ugljikovodike na pokretanje postupka iz-vlaštenja nad nekretninom čiji vlasnik onemogućuje in-vestitora "u ostvarivanju nje-govih prava iz Dozvole i Ugo-vora o eksploataciji ugljikovo-dika", pod uvjetom da inves-titor ne uspije razriješiti imo-

vinsko-pravni problem mir-nim putem u roku od 90 dana.

Svakako da je krajnje vrije-me da država zakonski ure-di ovaj sektor i ponudi tržištu neiskorišteno naftno-plin-sko prirodno bogatstvo Ja-drana. Međutim, aktivni-ja eksploatacija morskog podzemlja i privlačenje naf-tne industrije svakako zah-tijeva uspostavu kvalitet-nog sustava zaštite okoliša.

I takav kakav jest, masovan i s nemaštovitom, deficitarnom ponudom, turizam sudjeluje s čak 20% u nejakom hrvatskom BDP-u. I baš zato treba elimi-nirati bilo kakvu mogućnost ekološke ugroze krhkog i (po-prilično) netaknutog ekosus-tava Lijepe naše, države ko-ja svoju obalu svijetu pred-stavlja pod motom – "Medi-teran kakav je nekada bio". [WWW.EU-PROJEKTI.INFO]

Novosti iz svijeta energetike pratite na:www.croenergo.eu

ll Makedonija će sljedeći tjedan potpisati finalni ugo-vor o priključivanju plinovodu Južni tok, čime će se službeno označiti i plan izgradnje po-sebnog kraka preko kojeg će se Makedonija opskrbljivati prirodnim plinom iz Rusije.

Zamjenik premijera za ekono-miju Zoran Stavreski izjavio je

da će taj ugovor biti potpisan sljedećeg tjedna u okviru Foru-ma u Sankt Petersburgu.

Osim navedenog, nisu poz-nati drugi detalji izgradn-ji kraka plinovoda kroz Make-doniju, odnosno javnosti još nije poznato da li će plin do-laziti preko Bugarske ili, što je vjerojatnije, kako prenose ma-

kedonski mediji, preko Srbije.

Iz Washingtona su nekoliko puta stizale poruke Skoplju da se na ovaj način jača ruski utjecaj na Balkanu, no amba-sador SAD-a u Makedoniji Pa-ul Wohlers pozdravio je na-javljenu plinofikaciju, ocije-nivši da regija ima potenci-jal za razvoj plinskog tržišta.

Ministar rudarstva i prostor-nog planiranja Milan Bačević je u intervjuu Tanjugu nedav-no izjavio da je resorno minis-tarstvo u dogovoru sa Srbija-gasom i Gazpromom poče-lo prikupljati dokumentaci-ju za izradu prostornog pla-na posebne namjene za južni krak Južnog toka, koji tre-ba ići duž cijele Srbije. [T.M.]

PLINSKO-TRŽIŠE Makedonija ulazi u projekt plinovoda Južni tok

INA Održana Redovna glavna skupština Društva

ll INA je prošloga tjed-na održala redovnu godišn-ju skupštinu na kojoj je bi-lo prisutno 9.830.706 gla-sova ili 98,307% od ukupno 10.000.000 glasova. Između ostalog, na skupštini se raspra-vljalo o konsolidiranom i ne-konsolidiranom financijskom izvješću s Izvješćem nezavis-nog revizora za 2012. godinu i izvješće o stanju Društva i INA Grupe u 2012. godini. Done-sena je odluka o upotrebi do-biti INA-e u 2012. godini. Do-nesena je razrješnica članovi-ma Uprave za poslovnu godi-nu 2012., kao i razrješnica čla-novima Nadzornog odbora te je izvršen izvor revizora za tekuću godinu. Konačno, INA je na skupštini raspravljala o odluci o izmjenama predme-ta poslovanja Društva (dopuna djelatnosti), o odluci o izmjena-ma i dopunama Statuta INA-e i konačno usvajanju potpunog teksta Statuta INA-e odnosno stavljanje van snage Statuta INA-e od 19.06.2012. godine.Dobit za 2012. godinu u iznosu od 1.323.177.412,93 kuna upo-trebljava se za: zakonske rezer-

ve u iznosu od 66.158.870,65 kuna, isplatu dividende u iz-nosu od 343.600.000,00 ku-na (tj. 34,36 kuna po dionici) te zadržanu dobit u iznosu od 913.418.542,28 kuna. Glavna skupština utvrđuje 17. lipnja 2013. danom na koji dioničari stječu pravo isplate dividen-de. Dividenda će se isplatiti u novcu, dioničarima evidenti-ranim u depozitoriju Središn-jeg klirinškog depozitarnog društva d.d., Zagreb, najkas-nije do 17. srpnja 2013. Za re-vizora poslovanja INA, d.d. u 2013. godini izabrana je revi-zorska tvrtka Deloitte d.o.o., Radnička cesta 6, Zagreb. Izmi-jenjen je i predmet poslovanja Društva na način da su doda-ne sljedeće djelatnosti: opskr-ba brodova i plovila pitkom vo-dom, istraživanje tržišta i ispiti-vanje javnog mnijenja, pružan-je usluga informacijskog društ-va, organizacija savjetovanja, seminara i tečajeva, računal-ne i srodne djelatnosti, pro-izvodnja, promet i javno pri-kazivanje audiovizualnih dje-la, djelatnost pružanja audio i audiovizualnih medijskih us-

luga putem elektroničkih ko-munikacijskih mreža, djelat-nost pružanja usluga elektro-ničkih publikacija putem elektroničkih komunikacijskih mreža, djelatnost pružanja me-dijskih usluga televizije i radi-ja, financiranje komercijalnih poslova, uključujući izvozno financiranje na osnovi otku-pa s diskontom i bez regresa dugoročnih nedospjelih po-traživanja osiguranih finan-cijskim instrumentima (engl. forfeiting), otkup potraživan-ja s regresom ili bez njega (en-gl. l. factoring), usluge vezane uz poslove kreditiranja: priku-pljanje podataka, izrada anali-za i davanje informacija o kre-ditnoj sposobnosti pravnih i fi-zičkih osoba koje samostalno obavljaju djelatnost, posredo-vanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu, savjetovan-je pravnih osoba glede struktu-re kapitala, poslovne strategije i sličnih pitanja te pružanje us-luga koje se odnose na poslov-na spajanja i stjecanje dionica i poslovnih udjela u drugim društvima, grafički dizajn, gra-fičko oblikovanje itd. [T.M.]

4 TJEDAN 04 | LIPANJNETNACIONALNE VIJESTI

HE Zakučac je plansku veličinu za cijelu 2013. godinu od 1063 GWh svladala već 30. travnja. U našoj najsnažnijoj hidroelektrani s ponosom naglašavaju da su planiranu proizvodnju za prvo tromjesečje 2013. od 312 GWh premašili za čak 3,4 puta...


ll Godišnju planiranu proiz-vodnju utvrđenu Elektroener-getskom bilancom za 2013. RHE Velebit je ostvarila već početkom travnja, a postupno tijekom travnja i svibnja i ostale hidroelektrane Cetinskog sliva - HE Zakučac, HE Kraljevac, HE Orlovac, HE Peruća i HE Đale.

Kada se nebo ne smiješi turisti-ma i izletnicima, tada je naklon-jeno našim hidroelektranama. Zahvaljujući ovogodišnjim dotocima, proizvodni rezul-tati vjerojatno će oboriti rekor-de koji pripadaju drugim go-dinama, a posljednja od njih je bila 2010. Podaci Proizvod-nog područja Jug najavljuju iznimno povoljnu hidrološku godinu s proizvodnjom hi-droelektrana koju smo zbog suše priželjkivali dugo, dugo.

U RHE Velebit godišnja pla-nirana proizvodnja utvrđena Elektroenergetskom bilancom za 2013. godinu od 362 GWh ostvarena je već početkom tra-vnja, a postupno tijekom travn-ja i svibnja isto je bilo i s proiz-vodnim rezultatima ostalih hi-droelektrana Cetinskog sli-va, odnosno HE Zakučac, HE Kraljevac, HE Orlovac, HE Pe-ruća i HE Đale. Krenimo redom.

HE Zakučac je plansku veliči-nu za cijelu 2013. godinu od 1063 GWh svladala već 30. travnja. U našoj najsnažni-joj hidroelektrani s pono-som naglašavaju da su pla-niranu proizvodnju za pr-vo tromjesečje 2013. od 312 GWh premašili za čak 3,4 puta.

"Sve proizvodne jedinice bi-le su raspoložive i spremne za prihvat velikih voda, bez kvarova i zastoja. I novi agre-gat A, koji je pušten u probni rad na svečanosti 11. veljače, s proizvedenih 136 GWh, također je značajno prido-nio iznimno bogatoj žetvi ki-lovatsati tijekom ovogodišn-je zime i proljeća", rekao nam je Igor Šodan, direktor Pogo-na HE Zakučac i HE Kraljevac.

Kako su u prva tri mjeseca 2013. akumulacijska jezera Peruća i

Buško Blato bila popunjena vo-dom do vrha, 6. travnja je pre-ma brani Prančevići pristigao najveći ostvareni dotok u ovoj godini d 346 m3/s. Dan prije, 5. travnja, zabilježen je rekor-dni ispust nizvodno od brane Prančevići od 107 m3/s (za us-poredbu, u uobičajenim hidro-loškim okolnostima ispušta se 8 m3/s biološkog minimuma).

Takva iznimna izdašnost vo-de omogućila je i stojed-nogodišnjoj HE Kraljevac da, po tko zna koji put, do-kaže kako se na nju još uvi-jek može osloniti s povjeren-jem. U prvom tromjesečju njena su tri agregata proizve-la 42 GWh, a do kraja svibnja uspjela svladati planiranu go-dišnju proizvodnju od 46 GW.

Tri agregata HE Orlovac, ukupne snage 237 MW,

spremno su dočekala poče-tak ove povoljne hidrološke godine. Tako je od 1. siječn-ja do 12. svibnja proizvede-no 177 GWh (plan proizvodn-je HE Orlovac za prvih pet mje-seci 2013. samo je 24 GWh), a već početkom svibnja za 13,46 posto premašen je plan za ci-jelu ovu godinu od 156 GWh.

"Unatoč 40 godina starih agre-gata doista zadovoljavajuća pouzdanost i raspoloživost opreme omogućuju proiz-vodnju, bez većih poteškoća. Istina, manji problemi zbog visokog vodostaja pojavili se nizvodno od strojarnice. Zbog oštećenja nasipa oko korita rijeke Rude poplavlje-ne su manje poljoprivredne površine, ali nasip je saniran suradnjom HEP Proizvodn-je i Hrvatskih voda", rekao nam je Boris Filipović Grčić, direktor Pogona HE Orlovac.

U Pogonu CS Buško Blato pos-trojenja su, također, proizvo-dila danonoćno s obzirom na kotu Buškog Blata koja je primjerice, 17. travnja dose-gla 714,87 m.n.m, a 9. svibn-ja 713,20 m.n.m. Dosadašn-ja maksimalna kota zabilježe-na je prije 35 godina - 29. i 30. svibnja 1978., kada je bila na ra-zini od 714,67 m.n.m. Kota od

17. travnja nadmašila je i onu iz vrlo povoljne 2010., jedne od rekordnih godina, kada je dosegnula 714,47 m.n.m. Tri crpnoturbinska agregata ra-dila su u turbinskom režimu od početka godine te do 12. svibnja proizvela 991 MWh električne energije. "Pogon je spremno dočekao ovogodišn-je izdašne vode, što potvrđuje i naša proizvodnja. A kada je do-bra proizvodnja, svi smo zado-voljni, i mi elektroprivrednici i općine kojima pripadamo, a to su Livno i Tomislavgrad", prokomentirao je uspješan početak godine Pero Kasalo, di-rektor Pogona CS Buško Blato.„

U usporedbi s 2004., kada je 13. travnja u akumulacijskom jezeru Peruća dostignuta ko-ta 361,17 m n.m., u ovoj godini najviše joj se približila kota od 361,09 m n.m. od 5. travnja.

Dva agregata HE Peruća, ukupne snage 60 MW, pla-niranu su godišnju proiz-vodnju za 2013. godinu od 89 GWh ostvarila u dru-gom svibanjskom tjednu. HE Đale je, također, godišn-ju proizvodnju planiranu Elektroenergetskom bilan-com, od 120 GWh električne e n e r g i j e o s t v a r i l a k r a -jem svibnja. [HEP VJESNIK]

HE Cetinskog sliva premašile godišnji plan proizvodnjeHEP-VJESNIK Kada se nebo ne smiješi turistima i izletnicima, tada je naklonjeno našim hidroelektranama. Zahvaljujući ovogodišnjim dotocima, proizvodni rezultati vjerojatno će oboriti rekorde koji pripadaju drugim godinama, a posljednja od njih je bila 2010...

HEP NADZORNI ODBOR

NO o strateškim pitanjima HEP-a

ll Svoju 14. sjednicu Nadzorni odbor HEP-a d.d. održao je 6. lipnja o.g. u sjedištu Društva u Zagrebu, s opsežnim dnevnim redom - o strateškim pitanjima HEP-a. Nadzorni odbor je dao potporu programskom doku-mentu Uprave HEP-a d.d. za rad od 2103. do 2016. godine ko-ji je, prema riječima predsjed-nika Uprave Tomislava Šerića, 'realno optimističan' i stvara pretpostavke za organizaci-ju tvrtke kojom će se pridoni-jeti učinkovitosti u proizvodn-ji i dostavi energije. "Program je usmjeren jačanju tvrtke kako bi se prilagodila novim poslovnim mogućnostima te funkcionirala kao kompeten-tan poslovnim subjekt u no-vim tržišnim uvjetima", oci-jenio je predsjednik Nadzor-nog odbora Nikola Bruketa.

Nadzorni odbor je prihvatio informaciju o Odluci Uprave Društva o zaduženjima čla-nova Uprave HEP-a d.d. te Go-dišnje izvješće Uprave o stan-ju i poslovanju Društva i HEP grupe, Konsolidirane i nekon-solidirane financijske izvješta-je Društva i HEP grupe s Iz-vješćem neovisnog revizora i Izvješće Nadzornog odbora Društva o obavljenom nadzo-ru vođenja poslova Društva-sva izvješća za poslovnu 2012. Glavnoj skupštini Društva Nadzorni odbor je na donošen-je uputio prijedloge odluka o: upotrebi ostvarene dobiti u poslovanju u 2012., razrješnici Upravi i razrješnici Nadzornom odboru za 2012. te o imeno-vanju revizora za 2013. godinu. Prihvatio je Informaciju o os-tvarivanju Plana investicija HEP grupe u 2012. te odobrio nje-gov rebalans za 2013. godinu. Nakon što je prihvatio Izvješće o poslovanju HEP grupe za raz-doblje siječanj- ožujak 2013. te odobrio ugovaranje okvirnih srednjoročnih financijskih limi-ta kod banaka (Privredna ban-ka Zagreb d.d., Reiffeisenbank Austria d.d. i Zagrebačka ban-ka d.d.), prihvatio je Informa-ciju za donošenje potrebnih odluka o usklađivanju HEP grupe s Trećim paketom ener-getskih propisa Europske uni-je. Članovi Nadzornog odbo-ra osvrnuli su se na javno po-zivanje na odgovornost zbog sadržaja Kolektivnog ugovo-ra za HEP grupu te je zaključe-no da pregovarački proces i definiranje sadržaja Kolektiv-nog ugovora nisu u ovlas-ti Nadzornog odbora. [T.M.]

FOTO: ENERGO MEDIA

24Toliko GWh je iznosio plan proizvodnje HE Or-lovac za prvih pet mjeseci 2013., a proizvedeno je

177 GWh

5NACIONALNE VIJESTINACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

LIPANJ | TJEDAN 04NET

Poduzeće ima 25 godina iskustva u različitim oblicima srednje serijskih i visoko serijskih proizvodnji...


ll Tvrtka ENERGY PLUS d.o.o. sa sjedištem u Ludbregu bavi se proizvodnjom, prodajom i montažom dijelova i susta-va uređaja obnovljivih izvo-ra energije, posebno fotona-ponskim solarnim sustavima i vjetrenjačama (vjetrogenera-torima) te proizvodnjom LED rasvjete za vanjske i unutarn-je prostore. Tvrtka Energy Plus je izrazito inovativna u tražen-ju novih proizvoda te poznata po visokoj kvaliteti proizvodn-je. Moderno je organizirana s maksimalnom podrškom IT tehnologija. Poduzeće ima 25 godina iskustva u različitim oblicima srednje serijskih i vi-soko serijskih proizvodnji. Tre-nutno zapošljava 84 djelatnika i raspolaže s proizvodnim hala-ma koje se prostiru na 3700 m2. Osnovano je 1996. godine kao

Joint Venture poduzeća Her-bert Kannegiesser iz Vlotha i Zvonka Magića iz Ludbrega. Sjedište poduzeća nalazi se u industrijskoj zoni Ludbreg-istok. Od početka 2010. go-dine u potpunosti je u vlas-ništvu spomenutog Magića.

"Proizvodi i usluge koje na tržištu nudimo smanjuju emi-siju CO2 te su u potpunos-ti orijentirani na suživot s pri-rodom. U razvoju proizvo-da i usluga orijentirali smo se na "zelenu" energiju. Sadašn-ji proizvodni pogon na dijelu od 1500 m2 biti će opskrbljen energijom iz fotonaponske centrale, a za grijanje će koris-titi biomasu (pelete). Nasto-jat ćemo da krajnji proizvodi tijekom svog razvojnog pro-cesa imaju najmanji mogući udio energije iz "klasičnih" iz-vora tako da bi njegova pro-izvodna bilanca bila u skladu s njegovom primjenom - "Ze-lena" proizvodnja za "zeleno" okruženje", navode iz tvrtke.

Nakon intenzivne istraživačke faze tvrtka je razvila i pripre-

'Zelena' orijentacija tvrtke Energy Plus: Proizvodnja LED rasvjetnih tijelaTEHNOLOGIJE "Proizvodi i usluge koje na tržištu nudimo smanjuju emisiju CO2 te su u potpunosti orijentirani na suživot s prirodom....

RWE DOŠAO U HRVATSKU

RWE preuzeo tvrtku Ener-gija 2 Sustavi

ll R WE Hr vatsk a d.o.o. , podružnica njemačke RWE Grupe, dovršio je postupak preuzimanja tvrtke Energija 2 Sustavi d.o.o., koja je nakon početka rada 2012. ostvari-la uspješan rast kao doba-vljač električne energije na hr-vatskom tržištu. RWE Hrvats-ka postao je 100%-otni vlasnik tvrtke Energija 2 Sustavi, čime je nastala snažna platforma za ponudu električne energije na hrvatskom tržištu, u koju do-sadašnji vlasnik unosi pozna-vanje tržišta, a RWE Grupa du-gogodišnje iskustvo pouzda-nog partnera u europskom energetskom poslovanju. Energija 2 Sustavi d.o.o. pro-mijenit će ime u RWE Ener-gija i električnu energiju nu-diti kućanstvima i gospo-darskim subjektima. RWE Energija upravo priprema izlazak na široko tržište pa mediji mogu uskoro očeki-vati informacije o konkret-nim ponudama za kupce.

"RWE ovim potvrđuje uspješnu dugoročnu suradnju s Hr-vatskom, a njenim građanima želi omogućiti iste pogodnosti u opskrbi električnom energi-jom kakve se već nude 16 mili-juna naših kupaca u drugim eu-ropskim zemljama. Akvizicija Energije 2 savršeno se uklapa u našu strategiju da na novim tržištima ostvarujemo organski rast, uz ograničena ulaganja", izjavio je Karl Kraus, glavni iz-vršni direktor RWE Hrvatska.

"Maksimalno ćemo se trudi-ti da potrošačima u Hrvatskoj ponudimo energiju po nižoj cijeni, uz sigurnost koju dono-si pozicija međunarodne kom-panije te uslugu koja vodi bri-gu o svojim kupcima”, rekao je Miroslav Kulla, glavni opera-tivni direktor RWE Hrvatska.

"RWE je poznata i renomira-na kompanija u energetskom sektoru. Vrlo rano smo shva-tili kako se trebamo pove-zati s tako snažnim strateškim partnerom, koji je zahvaljujući vlastitim proizvodnim kapa-citetima i prodajnim kanali-ma u stanju osigurati stabilnu i sigurnu isporuku, što će nam pomoći u osvajanju značajnog tržišnog udjela”, ocijenio je Zo-ran Miliša, direktor E-2 Sustavi.

"RWE je pouzdan, dugogo-dišnji partner hrvatske ener-getike – prvi smo došli ova-mo odmah nakon rata i 1996. počeli s gradnjom i upra-vljanjem TE Plomin, kao jed-nim od temeljnih oslonaca hr-vatskog energetskog susta-va, a pouzdan smo partner u izgradnji i upravljanju pročis-tačem Zagrebačkih otpad-nih voda (ZOV)”, rekao je Ralf Blomberg, glavni financijski direktor RWE Hrvatska.[T.M.]

FOTO: ENERGO MEDIA

mila se za serijsku proizvodn-ju LED rasvjetnih tijela, kako za vanjsku, tako i za unutarnju upotrebu. Težnja poduzeća za-jedno s partnerima na projektu LED rasvjete (DATA LINK iz Bje-lovara i IMP Metal produkt) je vlastita, visoko serijska proiz-vodnja za domaće i strano tržiš-te. "Razvojno smo zaokružili proizvodnju i inteligentnu po-trošnju energije kroz obnovlji-ve izvore te upravljanje LED rasvjetom. Zatvorili smo pro-izvodnu liniju za LED rasvjet-na tijela po domaćoj tehno-logiji koja je razvijena u tvrtci DATA LINK d.o.o.. Ona se sasto-ji od potpuno automatiziranih robotskih linija za proizvodnju i kontrolu kvalitete budućih pro-izvoda (ulazna kontrola kom-ponenata, linija za proizvodn-ju, komore za starenje , komore za "stres" test , proizvodni labo-ratoriji, laboratorij za mjerenje svjetlotehničkih karakteristika proizvoda...)", navode u tvrtki.

HB380 drastično smanjuje po-trošnju električne energije, uz bolju rasvijetljenost prostora od konvencionalne rasvjete.

Ne mijenja intenzitet rasvjete s promjenom napona mreže, čak i pad napona mreže ispod 100V nema vidljivog utjeca-ja na intenzitet svjetla. Životni vijek HB380 procjenjuje se na gotovo 100.000 sati. Pogod-na je za ugradnju u hladnjače i klimatizirane prostore, čime se postiže dodatna ušteda energi-je obzirom da se sama svjetiljka vrlo malo zagrijava. HB380 daje veliki svjetlosni tok od najman-je 11.000 lumena, što ovisi o ko-rištenim LED diodama. Ugod-no svjetlo bijele boje prikladno je za rasvjetu radnih prostora , a njegova temperatura se može izabrati od toplo bijelog 2.800 K – 4.000 K pa sve do hladno bi-jelog 5.300 K – 7.500 K, ovisno o potrebi. HB380 sadrži ugrađen sustav za regulaciju intenziteta (dimming) što omogućuje pri-lagođavanje intenziteta svjetla trenutnim potrebama i ostva-ruje dodatnu uštedu električne energije. Regulacija intenziteta je moguća u rasponu od 20% do 100%, bez promjene boje svijetla. Regulacija svjetla pos-tiže se ugradnjom dodatnog, mrežno orijentiranog susta-

Proizvodi i usluge koje na tržištu nudimo smanjuju emisiju CO2 te su u potpunosti orijentirani na suživot s prirodom. U razvoju proizvoda i usluga orijentirali smo se na "zelenu" energiju. Sadašnji proizvodni pogon na dijelu od 1.500 m2 biti će opskrbljen energijom iz fotonaponske centrale, a za grijanje će koristiti biomasu (pelete). Nastojat ćemo da krajnji proizvodi tijekom svog razvojnog...

Vijesti o radu ENERGY PLUS-a pratite na:www.energyplus.hr

E+LINE LINIJA PROIZVODA

E+LINE je linija linearnih svjetilj-ki namijenjenih osvjetljavanju unutrašnjih prostora. E+LINE je nisko energetska alternativa fluo-roscentnoj rasvjeti i pogodna ja za ugradnju u kancelarije, hodnike, industrijska postrojenja, restorane i druge interijere. Pogodna je za ugradnju i kao indirektna rasvjeta, rasvjeta polica ili pozadinsko osv-jetljenje reklamnih panoa. Jednom kada se ugradi E+LINE rasvjeta ne zahtjeva gotovo nikakvo održavanje. E+LINE linearne svjetiljke se mogu postavljati u različitim kombinaci-jama ovisno o veličini prostora.

U FOKUSU

6 TJEDAN 04 | LIPANJNET

NACIONALNE VIJESTINACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

va, koji omogućuje fleksibilan način upravljanja rasvjetom.

E+LINE je linija linearnih svje-tiljki namijenjenih osvjetljavan-ju unutrašnjih prostora. E+LINE je niskoenergetska alternativa fluorescentnoj rasvjeti i pogod-na je za ugradnju u kancelari-je, hodnike, industrijska pos-trojenja, restorane i druge in-terijere. Pogodna je za ugradn-ju i kao indirektna rasvjeta, rasvjeta polica ili pozadinsko osvjetljenje reklamnih panoa.

Jednom kada se ugradi E+LINE rasvjeta ne zahtjeva gotovo ni-kakvo održavanje. E+LINE line-arne svjetiljke se mogu posta-vljati u različitim kombinaci-jama ovisno o veličini prosto-ra i potrebnoj rasvijetljenos-ti prostora. Zbog toga se pro-izvode u tri različite duljine od 600, 1200 i 1800 mm. Moguć je bilo kakav raspored svje-

tiljki kojim se ostvaruje opti-malni rezultat rasvjete pros-tora. Visina ugradnje ne bi tre-bala prelaziti 4 metra. Mogu se pričvršćivati na dvostruke stropove ili postavljati na opti-malnoj visini, kako bi se posti-gla optimalna rasvijetljenost. Ekstrudirano aluminijsko tije-lo ima dovoljnu masu i površi-nu za efikasno hlađenje LED di-oda. E+LINE linearne svjetiljke nemaju vlastiti izvor napajan-ja već se spajaju na nisko na-ponski izvor konstantne struje.

Sljedeći proizvodi spremni za tržište LED rasvjete su vanjska (gradska i seoska) rasvjeta. Čes-to nazivane urban i suburban, nisko energetske LED svje-tiljke biti će zamjena posto-jećih visokotlačnih natrije-vih i živinih svjetiljki od 75 W i 150 W. Ova rasvjeta, po svojoj prirodi učinkovita, biti će po-godna za regulaciju intenzi-

teta kako bi se omogućila do-datna ušteda električne ener-gije za osvjetljenje u grado-vima i selima. Ulična rasvjet-na tijela Energy Plus teže sa-mo 3.5 kg, troše od 40 W do 60 W iz mreže, imaju vijek tra-janja duži od 15 godina, a svje-tlosni tok od 3500 do 5000 lm što ih čini daleko efikasnijima od sadašnje vanjske rasvjete. U odnosu na postojeću žu-tu natrijevu rasvjetu, LED rasvjeta ima potrošnju man-ju za najmanje 40% uz jedna-ku ili bolju rasvijetljenost. Uz to postiže se daleko pri-jatnije osvjetljenje ulica pri-rodnim bijelim svjetlom.

Sva rasvjetna tijela linije Energy Plus certificiraju se na KONČAR-evom Institutu i pro-laze rigorozna testiranja pri-je puštanja na tržište, kako bi njihova efikasnost i kvalite-ta bili u skladu s EU normama.

Fleksibilni solarni paneli: Proizvodnja električne energije na bilo kojoj lokacijiAscent Solar WaveSol™ Light novi je način za integraciju laganih i fleksibilnih solarnih modula u građevinske materijale kako bi se postigle troškovno isplative visoke energetske performanse za solarnu energiju...


ll Tvrtka Conversus d.o.o., članica Saveza za energeti-ku Zagreba, postala je zas-tupnikom tvrtke Ascent So-lar, odnosno njihovih laga-nih i fleksibilnih solarnih modula za hrvatsko tržište.

Ascent Solar WaveSol™ Light novi je način za integraciju la-ganih i fleksibilnih solarnih mo-dula u građevinske materijale kako bi se postigle troškovno is-plative visoke energetske per-formanse za solarnu energiju.

WaveSol™ Light moduli ima-ju najveću gustoću snage ko-ja je dostupna na tankosloj-nim plastičnim podlogama te mogu biti postavljeni na kro-vove, sjenila ili bilo koju dru-gu površinu na građevini kako bi se smanjili energetski troškovi i osigurala sigurna i čista proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora. Moduli su dostupni u nekoliko izvedbi kao što su 5-metarski

model za velike, ravne površi-ne ili 2-metarski model za man-je instalacije. Dodatne pogod-nosti ovih modula su estetska privlačnost i mogućnost prila-godbe zakrivljenim formama građevina te najveća gustoća snage za tankoslojne fotona-ponske instalacije, kao i mo-gućnosti integracije u bilo ko-ji tip građevinskog materijala.

WaveSol™ Light moduli zah-tijevaju manji broj kompo-nenti u sustavu, manji broj električnih spojeva i man-je instalacijskih radova čime se već u startu smanjuje i nji-hov ukupni trošak. Ovi moduli napravljeni su uz pomoć na-prednih tankoslojnih filmo-

va koji su i do 20% učinkovitiji od ostalih fleksibilnih modula.

Ovaj moćni modul pogodan je za primjenu u nizu ener-getskih instalacija te ga je kao tehnologiju moguće primije-niti za dobivanje energetskih poticaja, bilo u vidu feed-in tarifa ili poreznih olakšica.

Tvrtka Ascent Solar osnova-na je 2005. godine nakon go-tovo dva desetljeća istraživan-ja i razvoja fotonaponskih teh-nologija na fleksibilnim plas-tičnim podlogama. Acentov jedinstveni monolitni pro-ces integracije omogućuje najvišu razinu učinkovitosti, trajnosti i štednje mase čime

se otvaraju nove mogućnos-ti primjene solarne energi-je u svakodnevnom životu.

Pionirskim pristupom tehno-logiji koja je već sada prizna-ta kao budućnost solarne in-dustrije, Ascent se je postavio kao lider u proizvodnji inova-tivnih, fleksibilnih tankosloj-nih solarnih panela visokih performansi koji se mogu ko-ristiti u novim i postojećim primjenama bilo u vojnoj in-dustriji, potrošačkoj elektro-nici, off-grid proizvodnji ener-gije, prijevozu i graditeljstvu.

Ascentov tim u Coloradu usmjeren je ka daljnjem razvo-ju tehničkih inovacija, kreiran-

ju novih tržišnih prilika te trans-formacije primjena solarne energije kod krajnjih korisnika.

Osnovna djelatnost tvrtke Conversus d.o.o. je projekti-ranje, montaža i servisiranje vjetroturbina, a tvrtka je i ge-neralni regionalni zastupnik za Urban Green Energy. Ur-ban Green Energy je američka tvrtka osnovana 2005. godine. Fokusirajući se na obnovlji-ve izvore energije i inovaci-je, danas su jedan od najvećih svjetskih proizvođača i dis-tributera malih vjetrotur-bina i hibridnih sustava.

Sve dodatne informacije može-te dobiti na www.conversus.hr.

Trajanje akcije: 15.06. ‒ 15.07.2013. ili do isteka količineViše informacija na www.energostore.com ili www.bosch-climate.com.hr

Akcija Bosch sustava za obnovljive izvore energije

8 TJEDAN 04 | LIPANJNETSPECIJAL

Podatkovni centri budućnost su IT industrije. Podatkovni centar prije svega mora biti pouzdan i mora zadovoljavati visoke industrijske standarde...


ll Podatkovni centri bu-dućnost su IT industrije. Po-datkovni centar prije sve-ga mora biti pouzdan i mo-ra zadovoljavati visoke indus-trijske standarde. Predsta-vljamo Vam suvremeni Po-datkovni centar u Hrvatskoj. Naš sugovornik je Vitomir Lučić, Član Uprave/CSMO, Po-datkovni centar Križ d.o.o..

Podatkovni centar Križ d.o.o. (PCK) gradi, održava i upra-vlja multifunkcionalnim da-ta centrima visoke tehnolo-gije, dizajniranim po najvišim relevantnim industrijskim

standardima sigurnosti i po-uzdanosti. Osnovni cilj naše tvrtke je stvoriti nove vrijed-nosti za svoje kupce u području pružanja specijaliziranih us-luga podatkovnih centara.

Pružanje usluga temelji se na ugovaranju razine kvalitete us-luge (SLA), a za ugovorene us-luge PCK d.o.o. nedvosmisleno odgovara na način kako je uo-bičajeno prilikom ovakvog strogo definiranog poslovnog od-nosa. Kvalite-tu usluga ku-pac provjera-va kroz naše obećane is-poruke unu-tar SLA ugo-vora.

Sve aktivnosti ko-je provodimo su uređe-ne standardiziranim internim procesima. Svi našim kupcima

dostupne su sve informacije o cijenama i kvaliteti naših uslu-ga. Naši dobavljači su uvijek u jednakopravnom položaju kod postupaka nuđenja svojih pro-izvoda i usluga. Naši zaposle-nici su profesionalci educirani za radna mjesta na kojima oba-vljaju svoje poslove.

Prvi data centar tvrtke PCK na lokaciji Jastrebarsko je za-

vršen tijekom Q4 2012. go-dine, a komercijalno

je pušten u rad ti-jekom Q1 2013.

nakon inten-zivnog proce-sa tzv. "com-misioninga".

Diza jn i i z -vedba zado -

voljavaju takoz-vani Tier3 standard

(TIA-942), odnosno osi-gurava se N+1 infrastruktura na svim sustavima napajanja

električnom energijom, sus-tavima rashlade te održavan-ja klimatskih uvjeta. Posjeduje-mo redudantni izvor napajanja iz dvije energetske grane (da-lekovoda), kao i vlastiti sustav za proizvodnju električne ener-gije u slučaju prekida isporuke električne energije. Implemen-tirana oprema i infrastruktura je tehnološki napredna i no-va, renomiranih proizvođača – tehnoloških predvodnika.

Implementirani su svi sus-tavi tehničke i tjelesne zašti-te (videonadzor, protuprova-la, kontrola pristupa). Ujed-no su implementirani no-vi i napredni sustavi vatro-dojave i zaštite od požara.

Nastavno na rečeno, želimo biti poželjan partner kupci-ma u dijelu procesa reformi, te konsolidacija infrastruktu-re i smanjenju troškova. Part-ner smo ICT tvrtkama koja

FOTO: ENERGO MEDIA

FOTO: ENERGO MEDIA

Podatkovni centar Križ u Jastrebarskom: Moderni sustavi napajanja energijomPODATKOVNI-CENTAR-KRIŽ Dizajn i izvedba zadovoljavaju takozvani Tier3 standard (TIA-942), odnosno osigurava se N+1 infrastruktura na svim sustavima napajanja električnom energijom, sustavima rashlade te održavanja klimatskih uvjeta. Posjedujemo redudantni izvor napajanja iz dvije energetske grane (dalekovoda), kao i vlastiti sustav za proizvodnju električne energije u slučaju prekida isporuke električne energije.

1.data centar tvrtke PCK na lo-kaciji Jastrebarsko je završen tijekom Q4 2012. godine, a komercijalno je pušten u rad

tijekom Q1 2013.

NET | NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK · Tjednik · No. 4 · Lipanj 2013 · Godina 1 · IZDAVAČ ENER-GO MEDIA SERVIS · MJESTO IZDAVANJA Republika Hrvatska | Zagreb · FOTOGRAFIJE I GRAFIKE ENERGO MEDIA, partnerske medijske kuće i promocijski sustavi prikazanih idejnih i gotovih rješenja · GLAVNI UREDNIK Tomislav Marjanović · POMOĆNIK UREDNIKA Marin Pasarić · GRA-FIČKO OBLIKOVANJE ENERGO MEDIA | Tomislav Marjanović · TISAK STEGA TISAK · DISTRIBUCI-JA ENERGO MEDIA SERVIS i SAVEZ ZA ENERGETIKU ZAGREBA · © Sva prava pridržana.NET

nacionalni energetskit j e d n i k

9SPECIJALNACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK


FOTO: ENERGO MEDIA

svoja rješenja nude kroz dedi-ciranu i sigurnu infrastruktu-ru podatkovnih centara.

Podatkovni centri su dizaj-nirani i opremljeni kao Di-s a s te r R e cove r y i B u s i -ness Continuity lokacije.

U tom smislu, tvrtka targetira klijente koji bilo zbog regula-tornih očekivanja ili na osno-vu vlastitih poslovnih odluka žele svoje podatke držati na iz-nimno čuvanim i sigurnim lo-kacijama koje garantiraju si-gurnost podataka, kao i vi-soku raspoloživost neovisno o prirodnoj ili bilo kakvoj drugoj havariji koja primarnoj lokaciji onemogućava operativni rad.

Data centar je dizajniran i izve-den u skladu s preporukama Uptime Instituta što osigurava profesionalnu podršku korisni-

cima reguliranim industrijskim i općim ISO standardima. Osim toga, proveden je neovisan "commisioning" (protokoli i is-pitivanja) za sve infrastruktur-ne sustave unutar data centra.

Data centar je prilikom im-plementacije opreme tre-bao zadovoljiti čitav niz inter-nih, ali i međunarodnih kriteri-ja kvalitete, a ne samo cijene. U tom smislu je tvrtka Schnei-der Electric zadovoljila najviše očekivanja na pozivnom natječaju te dobila ugovor o implementaciji s tvrtkom PCK.

Korištenjem implementirane opreme i uređaja tvrtke Sch-neider Electric zadovoljili smo najrigoroznije globalne krite-rije kvalitete i redundancije te osigurali svojim klijentima kvalitetnu usluge vodeći pri tome iznimno mnogo pažn-

je za koeficijent energetske učinkovitosti, skalabilnosti sustava, redundancije i slično.

Suradnja s tvrtkom Schneider Electric je provedena u skla-du s najvišim poslovnim kri-terijima korektnosti, etičnosti i očekivanja nas kao kupaca. U tom smislu, možemo zaključi-ti da je poslovna komunikaci-ja s Schneider Electric kao dobavljačem bila iznimna.

U poslovanju data centra naše razine kvalitete najspecifični-jim se pokazao Changeover kao instrument pojednosta-vljenog, a trajnog testiranja kompletne elektro-energetske komponente data centra.

Osim samih korisnika koji su iznimno zadovoljni našim us-lugama i načinom operativ-nog rada data centra, najveću

pohvalu smo dobili krajem 2012. godine nakon intenziv-nog due dilligence procesa od strane EBRD-a koji je napra-vio benchmarking s 9 zemalja.

Rezultati su pokazali da naš data centar sa infrastrukturom ubjedljivo vodi kako u smislu cijena, tako i u smislu kvalitete.

Rado bismo preporučili Schnei-der Electric iz nekoliko razloga: posjeduju rješenja i hardver ko-ji je globalno dokazan kao kva-litetan i koji može zadovoljiti i najzahtjevnije kupce, posje-duju znanja i vještine među djelatnicima na način da mo-gu biti od iznimne pomoći kako tijekom implementaci-je, tako i u puštanju u operativ-ni pogon instalirane opreme. I na samom kraju, radi se o tvrtki na koju se kupac može osloni-ti i u savjetodavnom smislu.

Više informacija na:www.croenergo.eu ili na www.greenvest.com.hr

ENERGO MEDIA SERVIS je agencija koja kontinuirano razvija te pruža integrirana rješenja i plat-forme za popularizaciju, rast, razvoj i konkurentnost zelenog gospodarstva. ENERGO MEDIA SERVIS bavi se konzaltingom u području financiranja zelenih investicijskih projekata na do-maćoj i europskoj razini, aktivan je u području razvoja investicijskih projekata, vrši usluge agen-cije za odnose s javnošću i medijima te upravlja s više od 25 vlastitih platformi. Uz navedene aktivnosti, tvrtka kontinuirano radi na pronalaženju novih, inovativnih i učinkovitih rješenja. EMS

ENERGO M E D I A SERVIS

ENERGIJA i okoliš na jednom mjestu

10 TJEDAN 04 | LIPANJNETMEĐUNARODNE VIJESTI

Kao pionir tehnologije u postrojenjima niskog napona za pomorske aplikacije, ABB nudi PCS100 SFCs, što je sigurno, ekonomično i vrlo učinkovito rješenje za pretvaranje električne mreže u odgovarajuću frekvenciju opterećenja...


ll ABB je pružio najsuvre-menije rješenje koje se sas-toji od četiri statična frekven-cijska pretvarača (SFC) od 250

kVA PCS100 SFC, prvom i je-dinom "zelenom" brodogra-dilištu u Indiji za tvrtku Pipa-vav Shipyard Limited (PSL). Pružajući "zeleno" rješenje (smanjenjem emisija, zagađen-ja i razine buke), ušteda troško-va također se postiže i pomoću električne mreže umjesto ko-rištenja dizelskog generatora.

U većini brodogradilišta bro-dovi na vezu koriste dizel ge-neratore za pokretanje, kao npr. za grijanje, ventilaciju i hlađenje, ali i opremu u kuhin-ji. To stvara štetne emisije ko-je imaju negativan utjecaj

ne samo na okolinu, već i na globalnu klimu. Istovreme-no, buka i vibracije s brodo-va ozbiljno utječu na kvalite-tu života lokalnih zajednica.

Električno napajanje "od oba-le do broda", poznato kao cold ironing je najrazumniji i na-jekonomičniji izbor za zelene luke, brodogradilišta i flotu. Ovo rješenje omogućuje bro-dovima da ugase svoje dizel generatore i uključe se na ko-pneni izvor napajanja dok su na vezu. Međutim, proizvod-ne jedinice energije na većini brodova rade na frekvenciji od

60 Hz, dok je lokalna mreža u većini dijelova svijeta na 50 Hz.

To znači da opskrba brodova strujom zahtijeva aranžman opskrbe električnom ener-gijom s obale; to je bio uvjet PSL-a. Kada brod stig-ne u PSL, isključuje svoj iz-vor napajanja, a brodogra-dilište će povezati brodsku frekvenciju od 60 Hz na svo-ju strujnu mrežu od 50 Hz.

Kao pionir tehnologije u pos-trojenjima niskog napona za pomorske aplikacije, ABB nu-di PCS100 SFCs, što je sigur-

no, ekonomično i vrlo učinko-vito rješenje za pretvaranje električne mreže u odgovara-juću frekvenciju opterećenja.

Ova vodeća tehnologija pretvorbe frekvencije jamči bešavni automatizirani prije-nos energije broda s brodskog izvora napajanja na kopneni izvor napajanja i natrag.

Brodogradilište Pipavav ovako komentira ABB-ov proizvod PCS100 SFC: "Statični frekven-cijski pretvarač je eco-frien-dly, vrlo učinkovit, ima brzi od-govor na promjenjivo opte-

rećenje, zahtijeva manje vre-mena za ponovno pokretan-je, pouzdan je, a iznos nak-nade za održavanje je vrlo ni-zak u odnosu na set 60 Hz DG."

Pipavav Shipyard Limited (PSL) se nalazi u državi Guja-rat, i to je najveće brodogra-dilište u Indiji. Posjeduje je-dan od najvećih suhih doko-va na svijetu i brodogradiliš-te, popravak brodova te kom-pleks izvanobalne izrade.

PGS je instalirao i naručio jednu od najmodernij ih oprema za brodogradnju.

ABB-ovo "zeleno" rješenje na brodogradilištu Pipavav u IndijiABB U većini brodogradilišta brodovi na vezu koriste dizel generatore za pokretanje, kao npr. za grijanje, ventilaciju i hlađenje, ali i opremu u kuhinji...

FOTO: ABB


MEĐUNARODNE VIJESTINACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

FOTO: ENERGO MEDIA

FOTO: ENERGO MEDIA

UN: 2023. svaka osoba mora imati pristup električnoj energiji


ll Preko milijardu ljudi na svi-jetu živi bez električne energije. Iz tog razloga oni gotovo da ne-maju nikakve mogućnosti izb-jeći siromaštvo.

Svjetska banka i Ujedinjeni na-rodi u tom su si smislu postavili doista visoke ciljeve - do 2023. godine svaka osoba mora imati pristup električnoj energiji. Is-todobno se i udio alternativ-nih oblika dobivanja energi-je do tada mora udvostručiti. No, kako za sada stvari stoje, ovi su ciljevi neostvarivi. Tako barem pokazuje najnoviji iz-vještaj Svjetske banke predsta-vljen koncem svibnja u Beču.

Naime, iako je u posljedn-jih 20 godina učinjeno mno-

go toga po pitanju pristupa električnoj energiji (1,7 mili-jardi ljudi su po prvi put do-bili priključke za električnu energiju) povećao se i broj sveukupnog stanovništva na svijetu za oko 1,6 milijardi. Stoga, kako stoji u izvješću Svjetske banke, ukoliko se ovaj ambiciozni cilj namjerava dois-ta dostići, tada se mora udvos-tručiti brzina kojom će osta-tak svijeta bez električne ener-gije dobiti svoje električne priključke. "U djelo se može provesti samo ono što se do-ista može i izmjeriti", objašnja-va Rachel Kyte iz Svjetske ban-ke način rješavanja ovog pro-blema. Prvi korak bi, prema njezinim navodima, bio sku-pljanje podataka kako bi se uopće vidjelo na koji se način rješenja mogu provesti u dje-lo. "To je jako važno. U tim iz-

vještajima bi trebali stajati po-daci o tome gdje su postig-nuti uspjesi, a gdje se stvari još moraju poboljšati uko-liko se doista namjeravaju dosegnuti željeni ciljevi", na-vodi i Claudia Kemfert iz Nje-mačkog instituta za gospo-darska istraživanja u Berlinu.

Primjerice, kako pokazuje iz-vještaj Svjetske banke, goto-vo polovica stanovništva u Nigeriji i Afganistanu nema pristupa električnoj energi-ji. U Indiji je doduše tijekom posljednjih desetljeća učinje-no mnogo kako bi se situaci-ja po ovom pitanju promije-nila, no usprkos tome u ovoj zemlji još uvijek bez električne energije živi oko 300 milijuna ljudi. Cijeli članak dostupan je na portalu croenergo.eu. [DEUTSCHE WELLE]

Airbus istražuje proizvodnju održivog mlaznog goriva u Kanadi

Royal Dutch Shell je za jedinstvene ciljeve smanjivanja emisija

Marin Pasarić[email protected]

ll Airbus, Air Canada i Bi-oFuelNet Canada nedav-no su oformili partnerstvo za procjenu rješenja u proiz-vodnji održivih, alternativnih goriva za mlazne motore ko-ja će poslužiti za opskrbu ka-nadske nacionalne zrakoplo-vne kompanije Air Canada.

Partnerstvo će osigurati osnov-no proučavanje različitih pro-cesa i dostupnih sirovina na ras-polaganju za proizvodnju alter-nativnih goriva te će potaknu-ti istraživanja novih metoda i globalnih održivih rješenja.

Air Canada je napomenu-la kako je već izvršila dva leta na biogoriva, radi na smanjen-ju svojih emisija onečišćujućih tvari te želi sudjelovati u pro-jektu namijenjenom razvoju alternativnih goriva u Kanadi. Voditelj programa nove ener-


ll Glavni izvršni direktor Royal Dutch Shell-a, Peter Vo-ser, nedavno je izjavio kako bi Europska unija trebala us-vojiti jedinstveni cilj za sman-jenje emisija stakleničkih plinova do 2030. godine.

Voser je napomenuo kako je problem nastao zbog

tr i razl ič i ta EU ci l ja ko-ji uključuju povećanje udje-la obnovljivih izvora energi-je, smanjenje emisija stakle-ničkih plinova i povećan-je energetske učinkovitosti.

Shell se zalaže za jedinstveni cilj obzirom da bi se tako pos-tavljenom pričom puno lakše usmjerio fokus na glavni za-datak, a to je smanjenje euro-pskih emisija stakleničkih pli-

nova. No, da bi to bilo ostva-rivo europski sustav trgovan-ja emisijama mora osigurati cijenu za ugljični dioksid koja potiče ulaganja u čistu ener-giju i inovacije, što se, prema Voseru, trenutno ne događa.

EU je odredila ciljeve smanjen-ja emisija stakleničkih plino-va za 20% do 2020. te trenut-no radi na proširenju ciljeva za razdoblje do 2030. godine.

gije u Airbusu, Frédéric Ey-chenne, napomenuo je: "Svako novo alternativno gorivo mora raditi na postojećim i budućim modelima zrakoplova bez modificiranja i uz zadržavan-

je certificiranih zahtjeva.

Airbus podupire ovaj pro-jekt te želi osigurati održiva, pristupačna i tehnički priklad-na rješenja za sve zrakoplove".

Novosti iz svijeta energetike pratite na:www.croenergo.eu

FOTO: ENERGO MEDIA

Yildiz: Turska planira 3.500 MW TE


ll Turski ministar energeti-ke najavio je kako Turska pla-nira izgradnju 3.500 MW ter-moelektrane te povezana ulaganja vrijedna ukupno 5 milijardi dolara u zapadnoj pokrajini Afyon koja posjedu-je 950 milijuna tona lignita.

Taner Yildiz, turski ministar energetike, u pisanoj je izjavio

naveo kako su petogodišnja istraživanja u Afyonu završe-na te kako su na navedenom području otkrivene rezerve lig-nita od oko 950 milijuna tona.

Yildiz je u izjavi dodao: "Cilj nam je izgraditi elektra-nu vrijednu 5 milijardi do-lara koja će imati snagu od 3.500 MW. Ovo ulaganje znači direktno zapošljavan-je 6 do 7 tisuća radnika na iz-gradnji elektrane te pove-

zanih rudarskih aktivnosti".

Yildiz je podsjetio kako Turs-ka želi proizvoditi 30% svojih energetskih potreba iz uglje-na do 2023 te nadodao kako je cilj podići lokalne kapacite-te termoelektrana na ugljen za 30.000 MW u narednih 10 godina. Nove termoelektra-ne koristiti će turske uglje-nokope u regijama Afşin-El-bistan, Karapinar-Konya, Di-nar-Afyon i Alpu-Eskişehir.

FOTO: ENERGO MEDIA

12 TJEDAN 04 | LIPANJNETTEMA BROJA

Među novostima koje su prošlogodišnje izmjene regulative dovele vezano za izgradnju VE ,svakako treba izdvojiti ukidanje prethodnog energetskog odobrenja za izgradnju, navode stručnjaci iz Odvjetničkog društva Bardek, Lisac, Mušec, Skoko Šarolić d.o.o. ...


ll U Hrvatskoj je sustav poti-caja za proizvodnju električne energije iz OIE prvi put uveden 2007. godine, a prvu cjelovitiju izmjenu doživio je 2012. godi-ne.

Među projektima OIE, slično kao i u drugim zemljama Eu-rope, u Hrvatskoj je najveći in-teres za razvoj VE i sunčanih elektrana. Stoga smo odlučili na primjeru vjetroelektrane od preko 30 MW el, koja treba biti izgrađena na lokaciji predviđe-noj dokumentima prostornog planiranja za izgradnju ener-getskog objekta, na pojednos-tavljen način prikazati put koji je sukladno trenutno važećim propisima potrebno prijeći do komercijalnog puštanja u rad VE. Ipak, treba imati na umu da je ovo generalan pregled koji ne sadrži sve relevant-ne propise koji se primjen-juju na izgradnju VE, niti može uzeti u obzir specifičnosti ko-je su svakako prisutne kod svakog pojedinog projekta.

Među novostima koje su prošlogodišnje izmjene regula-tive dovele vezano za izgradn-ju VE ,svakako treba izdvoji-ti ukidanje prethodnog ener-getskog odobrenja za izgradn-ju. Time se prvi ključni moment navedenom promjenom regu-lative pomaknuo s ishođen-ja lokacijske dozvole na tre-nutak ishođenja energetskog odobrenja za izgradnju.

Ovaj moment je kod VE možda važniji nego kod ostalih pro-jekata OIE zbog mogućeg preklapanja šireg prostora vjetroelektrane, dakle suklad-no novim propisima tek od ishođenja energetskog odo-brenja određena lokacija za-jamčena je za razvoj određe-nog projekta VE (ranije je to bila od trenutka prethodnog energetskog odobrenja za iz-gradnju koje je bilo prvi for-malni korak u razvoju VE).

Da bi uopće mogao zatražiti izdavanje energetskog odo-brenja za izgradnju, investitor mora proći postupak procje-ne utjecaja zahvata na okoliš, ishoditi prethodnu elektroe-nergetsku suglasnost, kojom se ne garantira, već samo opi-suje tehničko rješenje za mo-gućnost priključenja VE na elektroenergetsku mrežu te ishoditi lokacijsku dozvolu ko-ja potvrđuje da je idejni projekt sukladan dokumentima pros-tornog uređenja. Temeljem prethodne elektroenergetske suglasnosti , investitor može

s HEP OPS zaključiti predu-govor o priključenju kojim se uređuje stvaranja uvjeta u mreži i priključka za priključen-je građevine do građevinske dozvole, a temeljem kojeg će investitor biti obvezan plati-ti dio od ukupne naknade za priključenje. Potrebno je na-glasiti da zbog prostorne dis-lociranosti u pravilu za VE tre-ba izgraditi nova trafostani-ca, a cjelokupan trošak sno-si onaj koji se prvi priključu-je -dakle investitor u VE.

Drugi ključan moment u raz-voju projekta VE, je osigu-rati da će VE po izgradnji bi-ti priključena na elektroener-getsku mrežu, a što je mo-guće tek nakon ishođen-ja pravomoćne građevinske dozvole te sklapanja ugovo-ra o priključenju, stavljanjem zahtjeva HEP OPS-u za uvršten-jem u kvotu. Trenutan kapaci-tet mreže iznosi 400MW te, u si-tuaciji kada bi postojalo mjesta u toj kvoti, HEP-OPS bi u roku od 15 dana od dostave ured-nog zahtjeva investitora oba-vijestio da je uvršten na listu.

No ni tada priključak nije za-garantiran. U daljnjih 6 mje-seci potrebno je, među ostalim, ishoditi prethodno rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača od HERA-e, sklo-piti ugovor o otkupu električne energije s HROTE-om, platiti predujam po sklopljenom ugo-voru o narudžbi vjetroagrega-ta te o svemu tome obavijesti-

Sve ovo je potrebno napraviti kako biste u Hrvatskoj izgradili vjetroelektranu!PROPISI Među projektima OIE, slično kao i u drugim zemljama Europe, u Hrvatskoj je najveći interes za razvoj VE i sunčanih elektrana. Stoga smo odlučili na primjeru vjetroelektrane od preko 30 MW el, koja treba biti izgrađena na lokaciji predviđenoj dokumentima prostornog planiranja za izgradnju energetskog objekta, na pojednostavljen način prikazati put koji je sukladno trenutno važećim propisima potrebno prijeći do komercijalnog puštanja u rad VE. Ipak, treba imati na umu da je ovo generalan pregled koji ne sadrži sve relevantne propise koji se primjenjuju na izgradnju VE, niti može uzeti u obzir specifičnosti koje su svakako prisutne kod svakog pojedinog projekta.

ti HEP OPS u roku od 6 mjeseci od uvrštenja na njegovu listu. U ovoj fazi investitor je suočen s nemalim troškovima ishođen-ja građevinske dozvole. Pod ti-me ne mislimo na trošak ad-ministrativne pristojbe na ko-ji se nismo osvrtali u cijelom tekstu obzirom da nije značaj-na stavka u odnosu na ostale troškove, kao primjerice trošak za komunalni i vodni doprinos, a ponekad i trošak prenamje-ne poljoprivrednog zemljišta.

Svi ti troškovi imaju se podmiri-ti prije nego li investitor dobije ikakvu garanciju priključka VE na mrežu. Također, tu je izda-tak za cjelokupan procijenjen trošak priključka po ugovoru o priključenju te plaćanje preduj-ma za narudžbu vjetroagrega-

ta. Od trenutka sklapanja ugo-vora o otkupu investitor koji je ušao u sustav poticaja ima zagarantiranu otkupnu cije-nu za električnu energiju is-poručenu u mrežu tijekom 14 godina, no ugovor će stupi-ti na snagu tek po dovršetku izgradnje i ishođenju konač-nog statusa povlaštenog pro-izvođača od HERA-e. Primje-rice, da naša imaginarna VE započne proizvodnju u 2013. godini po "staroj" tarifi dobiva-la bi HRK 784,60 po MWh ispo-ručene električne energije, dok po novom sustavu iznos može biti u rasponu HRK 710-816,50 po MWh, ovisno o utvrđenom doprinosu lokalnoj zajednici.

Projekt koji je uspio osigurati financiranje u ovoj fazi konač-

no kreće u izgradnju. Nakon što je izgradnja dovršena, in-vestitor može sklopiti ugo-vor o priključenju s HEP-OPS te zatražiti izdavanje elektro-energetske suglasnosti u ko-joj će biti utvrđeni tehnički pa-rametri priključenja i korišten-ja mreže. Po obavljenom teh-ničkom pregledu, te ukoliko je sve u redu, objekt će do-biti uporabnu dozvolu ko-ja je ujedno i treći ključni mo-ment razvoja projekta VE.

Ova faza razvoja projekta krajn-ji je trenutak za rješavanje imo-vinskopravnih odnosa za pro-jektno zemljište i s tim poveza-nih troškova. Ukoliko se radi o zemljištu u vlasništvu Republi-ke Hrvatske ili lokalnih zajedni-ca sklapanje ugovora koji omo-

FOTO: ENERGO MEDIA


TEMA BROJANACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

Temu broja svakog tjedna donosi:Tomislav Marjanović, glavni urednik NET-a

smart meteringict & data management

smart homesend-user engagement

smart t&dinfrastructures

renewableintegration & storage

HRVATSKI INDUSTRIJSKI PAVILJONSve informacije na [email protected]!

gućava korištenje zemljišta za izgradnju VE treba biti rezultat provedenog javnog natječaja. Udovoljavanje ovom zahtje-vu- iako je prilično nelogičan stoga što u toj fazi jedino in-vestitor koji je ishodio ener-getsko odobrenje za izgradn-ju za određenu lokaciju može uistinu i graditi VE na pred-metnoj lokaciji (lokacija je već rezervirana)-neophodno je da bi stjecanje bilo valjano.

Slijedi niz koraka koji prethode komercijalnoj proizvodnji kao krajnjem cilju, kao sklapanje ugovora o korištenju mreže, ishođenje suglasnosti za pro-izvodnju električne energi-je od strane HERA-e, ishođen-je EIC oznake (Energy Identifi-cation Code), sklapanje spo-razuma s HROTE-om o reguli-ranju međusobnih odnosa na tržištu električne energije,te napokon –HERA-ino konač-no rješenje o stjecanju statu-sa povlaštenog proizvođača.

Tek temeljem potonjeg rješen-ja investitor može dobiti nak-nadu za električnu energi-ju proizvedenu u pokusnom radu koja trenutno izno-si HRK 315 po MWh te poče-ti prodavati električnu ener-giju po poticajnoj cijeni.

Iz navedenog pregleda jasno je da je za razvoj VE u Hrvatskoj nužno kvalitetno upravljanje projektom kako bi se minimi-zirala visoka izloženosti equity-a u početnim fazama razvoja.

No investitori ne smiju zane-mariti tzv. "izlazna" vrijednos-ti projekta-odnosno vrijed-nost projekta za novog inves-titora ukoliko je plan projekt VE prodati u nekoj fazi njego-va razvoja ili kao VE u pogonu.

Tijekom postupka koji pretho-di akviziciji VE u Hrvatskoj, kako novi investitori, a pogotovo strani, tako i njihove poslovne banke uz tehničku i komerci-jalnu kvalitetu projekta provje-ravat će i pravnu kvalitetu svih faza projekta VE kako bi mini-mizirali rizik ulaska u projekt.

Board of directors

David JohnPresident, Editor in Chief



Managing Editors










Tonight's Editors




News paper

14 TJEDAN 04 | LIPANJNETKOMENTARI

Potrebno je pronaći ispravan model zaštite HEP-a i time energetskih resursa

ll Najnoviji tekst Igora Lasića za njemački list Deustche Wel-le pod naslovom 'Zadnji čavao u lijesu hrvatske energetike' trebali bismo protumačiti kao još jedno ozbiljno upozorenje kako je potrebno u što skori-jem vremenu pronaći ispravam model zaštite HEP-a i time naci-onalnih energetskih resursa.

To se poklapa i s mojim nedav-nim napisom u članku 'Treba-mo zaštititi interese HEP-a i re-surse', gdje sam postavio više teza "Tko će pobijediti u utrci za korištenjem raspoloživih energetskih izvora i tko će nji-ma upravljati? Izgradnjom TE Plomin i HE Ombla, dravskih i savskih hidroelektrana te dru-gih projekata i to u ingerenciji najveće hrvatske elektroener-getske kompanije, još uvijek u 100 postotnom vlasništvu hr-vatske države, štitimo ne sa-mo nacionalnu energetsku samodostatnost (čime izra-vno postižemo industrijsku i opće gospodarsku konku-rentnost) već i energetsku dominaciju u našem vlas-ništvu te ostavljamo vrijedno nasljeđe budućim generacija-ma. Moramo priznati da je po-buna malo pretjerana jer u ko-načnici svi želimo da nam ža-rulja, kad god poželimo, svi-jetli. Bez obzira tko je predsjed-nik Uprave i bez obzira na even-tualno pokoje sporno pitanje zaštite okoliša. Je li bi itko za to brinuo da nam energija ni-je dostupna svakodnevno?" Komentar Igora Lasića prenosi-

mo u cijelosti, a vi sami procije-nite kako ćete ga protumačiti.

"Najnovije vijesti ukazuju na konačni fijasko razvojne po-litike hrvatskog energetskog sektora, ako se politikom uopće može nazvati vladina praksa evidentnog te sustavnog na-nošenja štete tome strateškom nacionalnom blagu, navodi njemački list Deutsche Welle.

Dva najveća dugoročno razvoj-na projekta Hrvatske elektro-privrede, planirane elektra-ne Ombla i Plomin C, koncem svibnja doživjeli su ozbiljne – možda i fatalne – investicijske udarce. Europska banka za obnovu i razvoj tako je HEP-u definitivno odbila ključni kredit za gradnju podzemne akumu-lacije nad izvorom rijeke Om-ble pokraj Dubrovnika, a zbog previsokog ekološkog rizika. U zacrtanom projektu širenja spomenute termoelektrane u Istri, pak, bilježi se odustajanje mogućih privatnih investitora.

Ako tome pribrojimo simul-tani dolazak njemačke ener-getske tvrtke RWE, kao prve velike strane kompanije na ovdašnjem tržištu, nameće se pitanje: kako se Hrvatska, od-nosno njezine vlade, namjera-vaju nositi s kroničnim defici-tom energenata i s vjerojatnim daljnjim rastom njihove tržišne cijene? Naravno, to uz pretpos-tavku da se država uopće želi zadržati u energetskom sekto-ru kako bi presudno kontrolira-la taj sektor. No, sudeći po HEP-

u, a kriminalno proćerdanu Inu da i ne spominjemo, takva želja nipošto nije izvjesna.

Štoviše, prije će biti da je riječ o posve suprotnoj nakani, jer je teško protumačiti upravnu praksu HEP-a na drugi način. Nema bitne razlike između to-ga i mnogih drugih primjera u državnom portfelju, ali je ri-ječ o poduzeću koje ostvaruje preko 13 milijardi kuna prihoda godišnje, čime se njegov slučaj već i po dimenzijama izdvaja u red najvažnijih. Stratešku pri-vrednu i političku važnost sa-mog energetskog sektora zaci-jelo ne treba ni spominjati, pa je i HEP moguće razmatrati kao okosnicu čitave te grane.

U posljednjih pet godina, dakle, isprobana su na če-lu HEP-a četvorica predsjed-nika uprave, a na ostalim di-rektorskim pozicijama znala su se u jednoj godini promije-niti do tri imena. Obilato pre-plaćena menadžerska gru-pacija narasla je vremenom usprkos gubicima i razvojno-političkim neuspjesima. Naj-poduzetniji su odnosili eksklu-zivne informacije, plod skupo plaćenih znanstvenih studija, u privatni sektor. Tako su otvo-rene neke profitabilne vjetro-elektrane, taj u HEP-u nima-lo slučajno zanemaren, ma-da ekološki prihvatljiv resurs.

Ovaj naš sugovornik, međutim, ukazuje i na problem nejas-no podijeljenih ovlasti među upravnim kadrom HEP-a, što

jasno razotkriva politički utje-caj na kompaniju, i nisku kul-turu korporativnog upravljan-ja. Poduzeće je podložno i kre-ditnom rejtingu, da bi nevolja bila veća, pa se pod prijetnjom njegova smanjenja režu i sred-stva za investicije. "U vođenju tvrtke prevladava kratkoročni vremenski horizont, što se ni-kako ne slaže s izrazito dugo-ročnim karakterom ulagan-ja u tom sektoru", rekao je Cvi-janović za Deutsche Welle.

Ulaskom konkurenata, kako nadalje doznajemo od nje-ga, bit će se sve teže prilago-

diti uvjetima tržišta te interes-nih skupina koje iz privatizaci-je HEP-a žele vući ekstraprofit. Slično razmišlja i Denis Geto, predsjednik sindikata TEHNOS u HEP-u, jedan od najistaknuti-jih i najsustavnijih kritičara po-gubne politike vođenja te fir-me. Ovdje treba napomenu-ti da je Geto konfrontiran i s velikim dijelom hrvatskih pri-vatnih medija koji probleme HEP-a najčešće lociraju u višku

radničke populacije, te njezi-nim regresima i božićnicama.

"Oni tako gađaju metu od ne-koliko milijuna kuna godišn-je, dok namjerno zaposta-vljaju onu od nekoliko stoti-na milijuna ili čak preko mili-jardu", kaže Geto za DW, za-tim nabrajajući posljedice. Ukratko, medijski gotovo in-taktnom ostaju pitanja in-tenzivnog uhljebljivanja zas-lužnih stranačkih uglednika, te već navedena ulagačka im-potentnost HEP-a, kao i logič-no opadanje razine stručnosti među zaposlenima u tom po-duzeću. Jer, povrh svega dru-gog, zanemarena je i nužnost stalne reprodukcije stručnog kadra u samoj proizvodnji.

"Direktori se mijenjaju kao da je posrijedi hokej, a ne nacio-nalna energetska kompanija. Cijena struje diže se bez valja-ne razvojne svrhe, HEP se neo-pravdano zadužuje kroz mili-jarde kuna obveznica, i zapra-vo se čitavo vrijeme radi pro-tivno javnom interesu, a za ne-čiji parcijalni, stranački i pri-vatni", ogorčen je čelnik TEH-NOS-a. Stoga ne iznenađu-je njegov zaključak da se Hr-vatska elektroprivreda hotimi-ce upropaštava, kako bi se na koncu netko svojski okoristio.

Doista, poznato je da reorga-nizacija proizvodnog dijela tvrtke kasni, a nitko se na to ne obazire. Struka održavan-ja postrojenja navodno je već devastirana, i uskoro neće bi-

Tomislav Marjanović

predsjednik Saveza za energetiku ZagrebaUREDNIČKI KOMENTAR

Tomislav Marjanović

glavni urednik NET-a

ll Kao u svakoj inves-ticiji, tako je i kod solar-nih elektrana imperativ povećati prihode i pro-izvodnju te osigurati si-guran i stabilan rad sus-tava. Najčešće se u tom pogledu govori o oda-biru kvalitetnih fotona-ponskih modula, koji či-ne najveći dio investicije. Međutim, nikako ne tre-ba zanemariti važnost pretvaranja istosmjerne struje koju moduli proiz-vode u izmjeničnu koja se daje u mrežu. Uređaj koji obavlja tu funkciju, izmjenjivač tj. inverter, uobičajeno je jedan cen-tralni uređaj na koji se u više nizova spajaju svi fotonaponski moduli. U praksi se često javlja problem 'najslabije kari-ke u lancu' – ako je jedan modul u nizu zasjenjen, primjerice zbog dimn-jaka ili obližnjeg sta-bla, cijeli taj niz proiz-vodi manje el. energi-je budući da su moduli serijski spojeni. Sola-rEdge optimizatori pro-izvodnje su uređaji koji se montiraju uz svaki fo-tonaponski modul i či-ne ga neovisnim od os-talih. I dalje postoji jedan izmjenjivač električne energije, međutim svaki modul proizvodi točno onoliko električne ener-gije koliko je trenutna osunčanost. To omo-gućuje i praćenje ra-da solarne elektrane na razini modula, bez do-datnih komunikacijskih uređaja i troškova, što sustav čini posebno za-nimljivim za investitore, priopćili su iz tvrtke Mo-bis solar d.o.o., zastupni-ka SolarEdge tehnologi-je za hrvatsko tržište koji su tu inovativnu tehno-logiju predstavili i u sklo-pu 4. Zagrebačkog ener-getskog tjedna. Trenut-no je po evidenciji HRO-TE-a potpisano goto-vo 900 Ugovora o otku-pu električne energi-je te je rok za izgradnju tih elektrana godina da-na. Dio je već u izgradn-ji, no očekuje se da će veći dio elektrana u iz-gradnju nakon ljeta i tu-rističke sezone, posebno u primorskim krajevima.

Tekst pod naslovom 'Zadnji čavao u lijesu hrvatske energetike' trebali bismo protumačiti kao još jedno ozbiljno upozorenje...Tomislav Marjanović

MOBIS-SOLAR.HR

Povećanje proizvodnje i sigurnosti FN elektrane


KOMENTARINACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK

ti ni dovoljno osposobljenih radnika za normalan pogon postojećih elektrana. Ne pomažu apeli da je time dugoročno ugrožena sigurnost nacionalne opskrbe električnom energijom. HEP-Proizvodn-ja ionako je vanjskim izvođačima dala sve poslove koje je mogla, što je svakako sku-

plje rješenje, a i te firme često zapošljavaju radnike HEP-a u fušu. Svi putevi očito vo-de prema obaranju vrijednosti tvrtke i što obuhvatnijoj privatizaciji, pa nije izne-nađujuće kad Geto aktualnu praksu vla-dinog upravljanja sektorom, i sve apsur-dne manevre u tom okviru, nazove "zabi-

janjem zadnjeg čavla u lijes HEP-a". Bilo bi lijepo kad bi mu se moglo poručiti da gri-ješi, kad bi za to bilo neke valjane osnove. Ali, svakodnevica nam ne daje pravo za to, i sva je prilika da svjedočimo tragičnom rastakanju jednog od osnovnih javnih te narodnih dobara i resursa Hrvatske."

TOP 5 by CROENERGO.EU

TJEDAN

10.-14.lipnja2013.

1.NACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK 3

2.RWE preuzeo tvrtku Energija 2 Sustavi

3.Hrvatska: Koliko su zaradili vlasnici VE?

4.Crodux Energetika uskoro gradi 600 MW elektranu

5.Hrvatska na zajedničkom tržištu električne energije EU

Korištenje snage Suncall Energija Sunčevih zraka je besplatna, neiscrpna, ne pro-izvodi emisiju CO2 štetnu za okoliš. Za razliku od nje, za-lihe fosilnih goriva su ogra-ničene i sve skuplje. Ne izne-nađuje da se sve veći broj ljudi odlučuje za dobivanje topline i tople vode uz pomoć energi-je Sunčevih zraka. U Hrvatskoj je intenzitet sunčevog zračenja promjenjiv, ovisno o razmatra-nom zemljopisnom području, ali uvijek dovoljnog intenzite-ta da se u svakom kutku zemlje mogu instalirati solarni sustavi za pretvorbu solarne energi-je u toplinu za pripremu to-ple vode i podršku grijanju.

Najčešće pitanje postavlje-no na temu solarnih sustava, češće od pitanja same tehnike, jest isplativost investicije. Zai-sta, mnogi potencijalni kupci u samim počecima prodaje so-larnih sustava na hrvatskom tržištu bili su pokolebani kada bi se prednostima besplatne energije i ekološke prihvatlji-vosti suprotstavila ekonomska realnost otplate investicije. No, kako je danas? Bosch toplins-ka tehnika pobrinula se da se odnosi promijene u Vašu korist.

Otplata investicije ostvaruje se uštedom troškova za isko-rištenu energiju. S obzirom da je sunčeva energija besplatna, logički proizlazi zaključak da je investicija isplativa. Opra-vdano ekonomsko pitanje je, međutim, vrijeme otplate. Tre-ba u tom smislu znati da se in-

vesticija sama otplaćuje s teh-ničke strane u ovisnosti o stu-pnju iskorištenja, kvaliteti i radnom vijeku sustava, a s ko-risničke strane u ovisnosti o intenzitetu potrošnje. S eko-nomske strane važno je ko-liko ste uložili u Vaš sustav.

Visoki stupanj iskorištenja, vrhunska kvaliteta i nenad-mašan vijek trajanja sustava iz Bosch toplinske tehnike jamče najviši stupanj danas ostvari-vih prednosti solarnih sustava.

Okvir i uglovi izrađeni su od posebnog kompozitnog ma-terijala koji omogućava iz-nimno dug vijek trajanja ko-lektora, otporan je na vre-menske uvjete i udarce. Ujed-no ostvaruje prednost ma-lene mase kolektora. Izolaci-ja od kamene vune i čelična stražnja ploča jamče minimal-ne toplinske gubitke. Zaštit-no staklo kolektora je izuzet-no otporno na udarce i vre-menske uvjete, a strukturirano je tako da omogućava maksi-malno iskorištenje dozračene energije sunca. Uz manju de-bljinu, a samim time i manju masu, ostvaruje bolja meha-nička svojstva od sličnih staka-la koja se mogu naći na tržištu.

Osim ovih jasnih tehničkih prednosti, do 15.07.2013., Bosch solarne pakete može-te kupiti po akcijskim cije-nama. Više informacija na www.energostore.com ili www.bosch-climate.com.hr.

ROBERT BOSCH D.O.O.FOTOGRAFIJA TJEDNA

TRŽIŠTE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM | Tjedan je obilježilo preuzimanje tvrtke Energija 2 Sustavi od strane njemačkog RWE-a. Time je započela ozbiljna utakmica na tržištu električne energije, poglavito u kategoriji kućanstava. FOTO: ENERGO MEDIA

Energetske komentare i analize pratite na:www.croenergo.eu

16 TEHNOLOGIJA TJEDNA TJEDAN 04 | LIPANJNET

KONČAR nudi i monitoring baterija. Baterije imaju važnu ulogu u smanjivanju nesigurnosti opskrbe električnom energijom izoliranih sustava napajanja. Statistički podaci pokazuju da je u više od 85% slučajeva glavni uzrok kvara u raznim sustavima besprekidnog napajanja neadekvatan monitoring baterijskih sustava...


ll Monitoring obnovljivih iz-vora energije predstavlja cje-loviti, neovisni sustav kojeg čine sklopovska i programs-ka komponenta. Svrha sus-tava monitoringa je mjeren-je, praćenje, obrada, pohra-na i prikaz niza procesnih ve-ličina koje su karakteristične za sustave obnovljivih izvora energije. U sustavima moni-toringa ugrađena je opširna baza znanja o obnovljivim iz-vorima energije. Korištenjem sustava monitoringa moguće je obavljati specifične anali-ze i optimiziranja rada susta-va obnovljivih izvora energije.

Monitoring autonomnih susta-va napajanja je cjelovito rješen-je koje se realizira kao elektro-nički sustav mjerenja, obrade, pohrane i prezentacije pro-cesnih veličina sustava napa-janja. Rješenje implementira mjerenje svih bitnih proces-nih veličina u hibridnim auto-nomnim sustavima napajanja. Mjerni rezultati se obrađuju s ciljem analize i zaključivanja o stanju sustava te pohranjuju u udaljenu bazu podataka. Svim mjernim podacima je moguće pristupiti korištenjem udalje-ne komunikacije prema sus-tavu monitoringa. Na osnovu opširne baze znanja, moguće je korištenjem mjerenih veliči-na obavljati složene analize i optimiziranja rada autonom-nih sustava napajanja. Eviden-tirani alarmi se mogu prosli-jeđivati nezavisnom serveru.

KONČAR-INSTITUT: Ponuda u segmentu monitoringa obnovljivih izvora energijeKONČAR-INSTITUT-ZA-ELEK TROTEHNIKU Monitoring vjetroagregata realizira se kao neovisan ugradbeni računalni sustav s pripadnim senzorima koji ima zadatak kontinuiranog nadzora stanja konstrukcije...

FOTO: ENERGO MEDIA

17NAJAVA DOGAĐAJANACIONALNI ENERGETSKI TJEDNIK


Najave događaja pratite na portalu:www.croenergo.eu

Monitoring vjetroagregata re-alizira se kao neovisan ugra-dbeni računalni sustav s pri-padnim senzorima koji ima zadatak kontinuiranog nazo-ra stanja konstrukcije i ranog otkrivanja kvarova. Sustav mo-nitoringa mjeri različite proces-ne veličine kao što su vibraci-je, naprezanja ili električne ve-ličine. U sustav monitoringa implementirano je sistemsko znanje o nadziranom proce-su što mu omogućuje auto-matsko prepoznavanje nedoz-voljenih i potencijalno opas-nih stanja. Sustav dugoročno bilježi sve podatke i sprema ih

na udaljenom serveru za nak-nadne analize. Koreliranjem njihova iznosa sa mjerenim vi-bracijama i naprezanjima mo-guće je dobiti dublji uvid u rad sustava potreban za složenije analize i optimiranje pogona.

Monitoring fotonaponskih elektrana je realiziran kao in-tegrirano rješenje koje omo-gućuje mjerenje niza procesnih veličina koje su prisutne kod ovih sustava. Rješenje omo-gućuje daljinski nadzor postro-jenja, dojavu upozorenja i alar-ma kao i prikaz niza procesnih veličina. Sve procesne veliči-

ne moguće je pohraniti za kas-niju obradu u bazi podataka. Nadalje, KONČAR nudi i mo-nitoring baterija. Baterije imaju važnu ulogu u smanji-vanju nesigurnosti opskrbe električnom energijom izoli-ranih sustava napajanja. Sta-tistički podaci pokazuju da je u više od 85% slučajeva glav-ni uzrok kvara u raznim sus-tavima besprekidnog napa-janja neadekvatan monito-ring baterijskih sustava. Ne-sigurnost u opskrbi je izrav-na posljedica preostale ener-gije pohranjene u baterijama. Poznato je da kapacitet bate-

rija ovisi o mnogim parametri-ma, konstrukcijskim i operativ-nim; temperaturama, starosti, strujama punjenja i pražnjenja.

Trenutni SOC (state of char-ge) je nelinearna funkcija svih prethodno spomenutih pa-rametara kao i prethodnog stanja baterija. Kako je SOC pokazatelj pohranjene ener-gije, vrijednosti drugih unu-tarnjih parametara, kao unu-tarnjeg otpora i histereze po-kazuju trenutni SOH (state of health). Dakle, ključno je posjedovati sustav koji kon-tinuirano prati ova stanja.

Za tu namjenu razvijen je, tes-tiran i implementiran algori-tam temeljen na dvostrukom proširenom Kalmanovom fil-teru. Robustnost i dvostruka priroda ovog estimatora po-kazuju visok stupanj fleksi-bilnosti u aplikacijama i jednos-tavan plug'n'play način rada.

Baterijske banke se često spajaju kao serijski niz po-jedinačnih baterija. Kvar sa-mo jedne od njih kvari rad ci-jele baterijske banke. Dva osnovna pokazatelja trenut-nog stanja baterija su nji-hov SOC i unutarnji otpor.

Konvencionalni sustavi mo-nitoringa obavljaju mjerenje otpora tipično jednom tjed-no što je daleko od prihvatlji-vog poznavajući kratko vrije-me u kojemu dolazi do kvara baterije. Končarev dvostruki prošireni estimator obavlja analizu otpora i korekcije nje-gove procjene nakon svakog perioda uzorkovanja (tipično 1 sekunda). Specifičnost ovog proizvoda je njegova primjen-jivost na razne baterijske in-stalacije, neovisno o tipu bate-rije, kapacitetu i naponu ban-ke. Smještaj za specifičnu apli-kaciju se obavlja u fazi dizajna.

Inteligentni prijenos i distribucija te integracija i pohrana energije s naglaskom na obnovljive izvore energije generalna tema ovogodišnjeg European Utility Week-all Savez za energetiku Zagre-ba i tvrtka Energo Media Ser-vis d.o.o. zajednički su, nakon višegodišnjih priprema, or-ganizatori 'Prvog međuna-rodnog grupnog nastupa hr-vatskih industrijskih kompa-nija te gospodarskih institu-cija' na jednom od najznačaj-nijih europskih energetskih događanja koje okuplja sve značajne dionike pod jed-nim krovom - European Utility Week-u. Riječ je organizaciji 'Hrvatskog industrijskog pa-viljona', a pod već dobro poz-natim brandom 'GREENVEST: INVEST IN GREEN CROATIA'.

Kombinacija međunarodne izložbe sa više od 400 tvrtki izlagača, visokorangirana trod-nevna konferencija te sudjelo-vanje više od 300 vodećih ko-munalnih pružatelja usluga uz više od 8.000 stručnjaka iz sektora jasan su pokazatelj snage i veličine događanja ko-jem ne može konkurirati ni-ti jedan drugi događaj u smis-lu sektorske razmjene iskusta-va i mogućnosti umrežavanja.

European Utility Week obje-

dinjuje tri zasebna događaja (Metering, Billing/CRM Euro-pe, Transmission & Distributi-on / Smart Grids Europe i Smart Homes) koji su se po prvi pu-ta zajedno održala 2012. go-dine kako bi na jednom mjes-tu zadovoljili nove potrebe brzorastuće europske 'inteli-gentne' energetske zajednice.

Ovogodišnje okupljanje vo-dećih tvrtki i stručnjaka otvo-riti će nove teme kao što su integracija obnovljivih izvo-ra energije i rješenja za skla-dištenje energije kao iza-zove koji su postali sre -dišnja tema za sva europs-ka komunalna poduzeća.

European Utility Week će, osim novog imidža događanja, ove godine već tradicionalno dos-taviti presjek inovativnih inte-ligentnih energetskih projeka-ta, pregled njihove implemen-tacije te vrhunske znanstvene radove iz cijelog svijeta koji su pažljivo odabrani zahvaljujući preporukama odbora sa više od pedeset članova.

Od 15. do 17. listopada Amster-

dam će još jednom postati eu-ropsko i svjetsko središte ener-getske industrije na kojem će više od 400 izlagača pred-staviti svoja rješenja u sekto-rima inteligentnih mjeren-ja, mreža, upravljanje poda-cima, naplate, prijenosa, dis-tribucije i inteligentnih kuća.

Osim upoznavanja sa najnovi-jim tehnološkim dostignućima, ovaj događaj je, zahvaljujući više od 8.000 stručnih sudioni-ka i savršena prilika za upozna-vanje, povezivanje i sklapanje novih poslova sa vodećim eu-ropskim i svjetskim kompanija-ma koje će upravo na European Utility Week-u biti u potrazi za novim rješenjima i partnerima.

Bez obzira o tome koji aspekt inteligentne energetske indus-trije predstavlja Vaše polje in-teresa, European Utility Week je pravo mjesto za pronala-zak pravog proizvoda, doba-vljača i partnera, kao i prilika za proširenje mreže kontaka-ta ovog brzorastućeg sektora.

Glavne teme koje pokriva Eu-ropean Utility Week su inte-

ligentni prijenos i distribuci-ja (T&D), integracija i pohra-na energije iz obnovljivih iz-vora (Renewable Integration & Storage), inteligentna mje-renja, ICT i upravljanje poda-cima (Smart Metering - ICT & Data Management) te inteli-gentne kuće (Smart Homes).

Savez za energetiku Zagre-ba i tvrtka Energo Media Ser-vis d.o.o. organizatori su (od 14.-18.10.2013. godine) 'Pr-vog međunarodnog grup-nog nastupa hrvatskih indus-trijskih kompanija te gospo-darskih institucija', a riječ je vi-sokorangiranom događaju i izvedbi dizajniranog 'Hr-vatskog industrijskog paviljo-na' izložbene površine do 100 m2 (i veće prema potrebi) ko-ji uključuje zasebne izlagačke jedinice, tzv. show room-ove te prostor za prezentaciju hr-vatskih industrijskih rješen-ja stručnoj javnosti iz sektora.

Organizatori na sebe preuzi-maju organizaciju cjelovitog nastupa što uključuje organi-zaciju prijevoza, smještaja i sa-jamsko-konferencijskog nas-

tupa. U planu organizatora je i organizacija ministarskog sastanka - predstavnika gos-podarskih institucija Kralje-vine Nizozemske i Republi-ke Hrvatske, a u slučaju većeg interesa i privatnog zračnog prijevoza za sve sudionike.

"Hrvatska će tijekom održavan-ja European Utility Week-a već gotovo 4 mjeseca biti članicom Europske unije te smo mišljen-ja kako bi grupni nastup hr-vatskih industrijskih tvrtki na ovom događaju bio prava pri-lika širokoj stručnoj javnos-ti predstaviti domaća rješen-ja. Koristim prigodu naglasi-ti kako je Savez za energeti-ku Zagreba prvi inicirao orga-nizaciju ovoga događanja te da očekujemo odziv niza ve-likih i srednjih tvrtki u kratkom roku", istaknuo je Tomislav Mar-janović, predsjednik Saveza za energetiku Zagreba i generalni direktor Energo Media Servisa.

Moguće opcije sudjelovanja - PAKET 1: Uređeni izložbeni prostor (3×3m2); avionski i taxi prijevoz za dvije osobe; smještaj za dvije osobe; ulaz-

nica za trodnevnu konferen-ciju za jednu od dvije prisut-ne osobe. PAKET 2: Uređeni izložbeni prostor (3×4m2); avionski i taxi prijevoz za dvi-je osobe; smještaj za dvije osobe; ulaznica za trodnev-nu konferenciju za jednu od dvije prisutne osobe. Nakna-da za navedene pakete razli-kuje se na način da članovi Sa-veza za energetiku Zagreba imaju povoljnije cijene sud-jelovanja. Ulaznica za sajam-ski dio European Utility Week-a je besplatna za sve sudioni-ke unutar hrvatskog paviljona (grupnog nastupa). Moguće je ugovoriti i drugačije pakete.

Pozivamo sve zainteresirane hrvatske industrijske tvrtke i gospodarske institucije da se za sve detaljne informacije obra-te u Informativni ured Saveza za energetiku Zagreba i tvrtke Energo Media Servis d.o.o. na T: +385-1-6441-445 ili slanjem upita na [email protected] te da sudjelo-vanje na ovom sajmu prepoz-naju kao priliku za još uspješni-je pozicioniranje na jedinst-venom europskom tržištu.

Documents

NET | Nacionalni energetski tjednik | Vol. 04