-
5/20/2018 Nexus_3
1/76
.U
POZADINI
VIJESTI
.ZDRAVLJE
.ZNANOST
BUDUCNOSTI
'MISTERIJE
trt{E:
.
HENOKOVA
PROROCMSTV
AVKONTAKATA
S
BILTYEM
MEIREOM
ry%-
'-ffj;"5*--
DA
BILJKE
QS
-
5/20/2018 Nexus_3
2/76
Zliivavoda
PoboljSava
sv
vodovodnu
vo-
duukuiiisma-
njuje njezino
Stetno
djelovanje
do 70
posto-
taka.
Kroz
hydronic
za
kuiu
oZivljena
voda
takoder
izluduje
70
postotaka
manje
vo-
denog
kamenca
i tako
Stiti
instalacije
i
kuianske
strojeve.
OZivljena
voda
poveieLva
Zivotne
sposobnosti
ljudi,
bilja-
,
ka
i Zivotinja.
Pospjeiuje
izludivanje
klora.
Takoderje prikladan
za
plastenike
i farme.
Filtrira
do
80 mikrona
velike
destice
(sitni
pijesak,
glinu,
leljezne
strugotine...)
i ispire
ih.
Crjena:
5480
KN
Informirana
samoljepiva
bakrena plodica
koja
se
nalijepi
na
straZnju
stranu
rudnog
sata
.,
Norad
do 70
postotaka
sma-
njuje rizik
od zradenja
mo-
bilnih
i
prijenosnih telefona.
Samoljepiva
kodirana
bake-
na
ploiica
(0
I
6 rnrn)
prilrjepi
se
na
straZnju
stranu
telefona.
Cilena:
120
KN
Norad,
plus*
Informirane
posude
su namijenjene pobolj-
Sanju
hrane,
bilo daje
kuhana u neoZivljenoj
vodi,
ili
na elektridnom
Stednjaku
gdje
elektromagnetni
valovi
lo5e utjedu
na
vodu.
Informirane
posude
pobolj5avalu
hranu
i
smanjuju
Stetno
djelovanje
dvostruki
udinak:
Do
70
postota-
ka smanjuje
rizikod
neionizirajuieg
zrabnla
(mobilnih
i
prijenosnih
telefona,
elektridnog
napona,
ekana...).
Bakar
iz
plodice
kroz
koZu
ulazi
u tijelo
i
pomaZe
(kao
i bakrene
narukvice)
kod
reume,
t"*^,?:;:2:n'i"rrr,,,,n,,:::::;:::":.Minihydronic
Norad
za
slavinu
Salica
Poboljiava
vodovodnu
vodu
i
ljauajuiu
sposobnost
tode.
Voda ntijenja
moleku-
larnu
stntleturu,
mijenjaju
se ueze iznzedu
uctdika
i
kisika.
Zbog
toga
je
ona
bolla
za
sue
Ziue
organizme.
daFe
v
tehnologijom
hydronic
(znanost
o
utjecajtt,
na
osobine
uocle)
uodu
je
iz
neiiue
moguie
pro-
mijeniti
n iiuu.
In"formacije
(ili
kodoui)
Lttisnute
u staklo, he(ezo,
glinu, plastiku...
pokreiu
samooEiu-
Hydronic
I',H/E
Plava
iuformirana
t:aia
poboljiava
vodu i
sma-
njuje
njeno
Stetno
djelovanje
do 40
postotaka.
OZivljena
voda
poveiava
Zivotne sposobnosti
dovjeka,
a i biljaka
i Zivotinja.
Crjena:
120
KN
ima
dodane
informa-
cije za
lak5e mr5avljenje.
Uz da5u
dobijete i
upute
za zdravo
mrlavljenje.
Cijena:
150 KN
Crvena informirana
iaia
ima
dodane informa-
i1w
cije
protiv
stresa.
Crjena: 150
KN
OZivljena voda
iz vrda
nam-
ijenjena
je
za
piie
ljudima
te
Zivotinjama
i zalijevanju
sob-
nog
bilja.
Vrd
ima kapacitet
od
I litre.
Cijena:370
KN
Senris
zajelo
vode
u
hrani do
40
postotaka.
U kompletu
informiranog
servisa
za
jelo
su
duboki,
plitki
i desertni
tanjur.
Crjena:185
KN
smanjuje
njeno
Stetno
djelovanje
do 70
postota-
ka.
Smanjuje porro5nju
vode
za
najmanje
50
po-
stotaka.
U minihydronicu
oZivljena
voda
izluduje
do
70
postotaka
manje vo-
denogkamenca.
Cijena:1580KN
Informirana
Salica
poboljSava
uodu
i
#
smanjuje
njezino
Stetno
djelovanje
do 40
postotaka.
Upotreblja-
va
se za
sve
vrste
toplih
napitaka.
jer
toplina
ne smanjuje
oZivljavanje
tekuiine.
Cijena: 120
KN
i
lii
li
Paoquj*
mjesta:
Zagreb:Trgovina
orhideja
u Importane
cenrru,
tel.:
0ll45i
'74
2l,TrgovinaKristal,
Trg bana
Jeladiia 7
,
te:.:
oIl4gI 69 34,
Huped,
Zelengaj
5,
tel.:
011483
82 7l;
Novigrad:
Idea
by Elektromarket
tel.:
0521.759
012, Rijeka:
Drubtvo Radha,
tel.: 09g/92g
6g 51,
Ortopedski
centar
Rijeka,
Kresimirova
60/D tel.:
0511212
240;
Velika
Gorica: Bioavena
tel.:011625
l6 06;
porei:
Biomarket dieterica
(Gradska
trZnica),
tel.:052/438
I
13
Bostom
prodaje
uvoznik
za
Hrvatsku
Aurelia
d.o.o,
Umag,
tel.:052/'721
gl2,098/3360
51,
e-mail:[email protected]
zastuprucl:
osijek
tel 03r/2t3
o0'7,
og8/22
32 4l;puta
ter:.052t2233
79,
Sptit 098/596
363
i
021/324257,
098/950
83 88
-
5/20/2018 Nexus_3
3/76
'
iiltl
'j,:l'.'
fji:1,
.
r':
.:.t'1::$
:d
':'".'lm
,']
OPET
NAFTNI
KOLAPS
sTrzE
NAPLATA
R.q,CUNn
..............
11
Kako se na najvetim
naftnim
poljima nastavlia
pad proizvodnje
nafte
zato itoje izgradnja
nove
infrastrukture
preskupa,
a
globalne
naftne
rezerve
ne
mogu
udovoljiti
potrainju, naili
smo
se
na
rubu
sujetske ekonomske
krize
HIDRODOLARI
PRTVATIZACTJAVODE
.....................
17
Trend
prema
privatizaciji zaliha
vode
u
sviietu
i
primjeni
tarifue
politike
naplate
punih
toikova
vode
znaii da milijuni ljudi
gube
pristup
ionako
riietkom
resursu
SMRT OD
MEDICINE
...........
.............
23
An al
iz
e
do
s t
upn
i h s t
at
is t
ika
o t
lw iv aj
u
uzn
e
m irui
ut
e
s tanj e kaj
e
pokazuj
e
da
j
e
me
dic
insko
farmac
eut
s ki
sustav
najveti
uzrok smrti
i
ozljeda
u
Siedinjenim
ameriikim
driavama
SXNTVNNN OPASNOSTI OD SOJINIH
ALERGENA ...............
Ogroman
porast
broja alergijskih
reakciia
na soiu
poklapa
se
s
povetanjem
koriJlenja soje u
preradenoi
hrani tijekom 1990-ih,
i trebalo bi
ga
smatrati
velikim
prob
I
emom
j
avno
g zdrav
lj
a.
PRAVO PORIJEKLO
NAFTE
...........
37
Sto se
"konainost"
izvora
'fosilnog
goriva" viie
pribliiova
svom
lvaju, to
je
lakie opravdati
vrtoglavo
dizanje cijena.
Time
su
ljudi navu:ieni da bez
pitanja
pristaju
na cijenu
na benzinskoj crpki, dok
iitave nacije
ne
vide niita loie
u
jednostavnom
ulasku
u
rat
Ca
bi
ostale
na
poziciji
"moti"
PRIMA
:.i,NA
PERCEPCIJA
I
BACKSTEROV
udrNAK."...."......
......
4s
Otkrite Clevea
Backstera
da
se
iive
stanice
emocionalno
uskladuju
i
odgovaraju
na
promjene,
osjetaje
i namiere
okoline
joi
wijek djeluje
revolucionarno
na naie
razumij
evanj
e
sv
ij
es
ti
i
komunikacij
e
VIJESTI IZ ZNANOSTI:
UVOD U
TEORIJU GLOBALNE
SKALARNOSTI
..n .n..........n.....""........... 53
Postojanje stojnih
valova
gustote
u
logaritamskom
prostoru
po prvi put
u
povijesfi,fizike
ob.iainiava
i2vor
gravitacije
HENOKOVA PROROdANSTVA
IZ
KONTAKTA
S
BILLYEM MEIEROM."......."......
57
Dosada
se
ostparilo toliko
mnogo
Plejurskih predvidanja
prenijetih
ivicarskom
mediju
za
kontakte
Billyu Meieru.
da
bi
bilo
mudro
posluiati
ova upozorenja:
straine
te
sMari
zadesiti iouje.:ianstvo i
na-(
planet
,zko
se
ne
nauiimo
rta
suiivot.
ZONA SUMRAKA;
VLADDT
SLUZBENIK C.B. SCOTT
JONES
PROGG
I/ARA
O
TAJNAMA NLO-A
.................... 65
Kinezi su mi stalno iznova
govorili
o masi
prikupljenilt
dokaza, na temelju
kojih
zakljuiuju
da
je
pojavu
vanzemaljaca sMarna, u smislu
pcstoje;{a stvarnih,
apipljivih
letjelicg
koje uleze
u
nai
zrriini
proslor
INTERNACIONALIZA1I
ROCKEFELLEROVIH
r3)
..........,......",.................
69
Nelson Rockefellen drugi
:.in
John
D.
RockeJellera,
mladeg,
ieljan
'tlasti,
planirao
je
uspostavu
Novog
sujetskag
poretka
gdje
bi driave
nacije
postale suvi|ne
31
LISTOPAD-STUDENI 2OO4
www.
nexusiT:agazlne. com
NEXUS.3
-
5/20/2018 Nexus_3
4/76
NEXUS
MAGAZIN
Broj
3, listopad-studeni,
2004.
IZDAVAd
Nexus Magazine
PTY Ltd
GLAVNI UREDNIK
Duncan
M.
Roads
SURADNICI
Michael C.
Rupperl
Carolyn Dean;
MD, ND,
Martin
Feldmaru MD, Gary
Null, PHD,
Debora Raiso, MD;
KaaylaT. Daniel, PHd, CCN;
Siegfried
E.Tischler,
PhD; Derrick
Jensen;
Dr.
rer.nat. Harffnut Mueller;
Michael Hom;
Linda Moulton
Howe
KARTKATURE
Phil Somerville
NASLOVNA STRANICA
John Cook,
[email protected]
NAKLADNIK
HRVATSKOG
IZDANJA
TELEdisk
d.o.o., Potodnjakova 4
10020
Zagreb,
Tel: 01 6683630
e-mail : teledi
[email protected]
ITRVATSKAREDAKCIJA
Urednik:
Darko Imenjak
Prevoditelji: Kre5imir Juki6,
Tamara
Boiidevii-Haban, Zeljka Mihlj
evii
NAKLADNIK ZA SLOVENIJU
ARA d.o.o.,
Ljubljana
GLAVNI URED
PO
Box
30;
Mapleton,
Qld
4560
Australia; Tel
(07) 54429280:
fax:
(07)
54429381
E-mail
:
[email protected]
Website:
http
://wwwnexusmagazine.com
PRIPREMAZATISAK
TELEdisk d.o.o., Zagreb
TISAK
Studio
Moderna
TZJAVAO
NAMJERI
NEXUS uvida
da
dovjedanstvo
prolazi
kroz
veliku
preobrazbu.Imajudi
to
na
umu,
NEXUS nastoji
pruZiti
"te5ko
dostupne"
informacije kako bi time
ljudima
pomogao
da
lak3e
podnesu
ove
promjene.
NEXUS
nije
povezan
s
bilo
kakvom vjerskom,
filozofskom
ili
politidkom
ideologijom
ili
organizacijom.
UPOZORENJE
lzdaval zadriava
pravo
odbiti bilo kakav
oglasni materijal
zbog bilo kojeg razloga.
RijeC
urednika
JoS
uvijek
smo
Zivi
Unatod
strahovima
mnogih
Uubitelja
asteroida
i tradev4
dovjedan-
I
stvojepreZivjelojoSjednurunduglasinaosudnjemdanu.Zaonekojineznajuodemu
rl
je
riied, objasnit Cu ukratko. U
zadnjih
nekoliko mjeseci,
pojavili
su
se
razni
koji
su
pridali
kako znaju da
6e
uskoro
doii
do udara asteroida
na Zemlju.
Neki
od
niih
zvu-
dali su sasvim uvjerljivo
i ZirijoS
uvijek
razmatra
koliko
tu
ima
gluposti
a
koliko
istine.
Prva
runda
najavljenih
datuma
odigranaje
krajem
lipnja i
proizvela
je
tek
ki5e meteorita
i
ni5ta
.
Ali,
prema
naSim
, bila
je
to
samo
najava onoga
Sto
dolazi.
I
zaist4
postojijedan
asteroid
o kojemu stvarno
znamo
da
se
pribliZava,
i on
i
datum
niegovog
bliskog susreta
sa Zemljom. Zove
se
Toutatis.
On
6e
zamalo
proma5iti
Zemlju
(nadajmo
se)
29.
rujna
ove
godine (sujetsko
izdanje
Nexusa
izlazi
mjesec dana
priie
hmatskog
izdanja,
pa
se
u
vrijeme
pisanja
ovog
uvodnikajoi
nije
znalo da
Toutatis nete ugroziti
nai
pianei, op.
pr.)
KaZem "nadajmo se"
jer
Toutatis ima
prilidno
nepravilan
orbitalni
put
kroz
Sundev
sustav.
Sjetimo se,
uostalom, da su
se
svjetski
znanstveni autoriteti
veC
odavno
izjasnili
- primijete
li
uistinu
pribliZavanje
asteroida sudnjega
dan4 nama, obidnim
smrtnicima.
to
neie
reii
Vratimo se
sadrZaju ovog broja
NEXUSA.
Imamo
(opet)
toliko
izvrsnih
ilanaka
za ovaj
broj da bih se od silnog odu5evljenja
mogao
raspuknuti.
Prvo,
objavljujemo
dva teksta o li,fti
koje
bi
svi trebali
paZljivo
proditati,
a
posebno oni
koji se bave
geopolitikom.
Mike
Ru,rpert
jo5
uvijek
neumorno Siri
svijetom
upozorenje da
je
globalna
proizvodnja
nafte
ve6
dosegnula
vrhunac i
da smo
sada svjedoci
grabeZliivog
nastojanja supersila da
za
svoje
potrebe
osiguraju
ono Stoje
preostalo,
u
globalnoj
utakmici
bez milosti. Prof Siegfried
Tischler
(koji
6e
govoriti
na
NEXUS-ovoj
konferenciji)
ispitu.ie
pravo
porijeklo
nafte.
Vjerojatno
mislite
da
je
nafta
nastala od
tiiela
izumrlih
dinosaurusa"
modvara itd.,
ali
izgleda da ste
u
krivu.
Prof.
Tischler razotkriva tajnu
o
kojot se
mnogi
liudi
ne
usude
govoriti.
Ove tekstove
slijedi
"Smrt
od medicine",
dlanak koji
ledi
krv
u Zilama i
morao bi
natierati
medicinske
profesionalce da se zgroze od uZasa
i zgade sami sebi.
Vlerojatno
ste
duli
glasine
da
viSe
ljudi
umire od medicinskih
pogre5aka nego
od saobraiajnih
nesreia,
itd. Ali,
stati-
stike su
mnogo, mnogo
gore
od toga i one se
odnose na
razvijene zeml.je
kao Sto su SAD.
Kanada,
Australij4
Velika Britanija,
Novi
Zeland, itd. U SAD-u
je
broj
ljudi
umrlih od
medi-
cinejednak
situaciji
da
Sest
velikih
putnidkih
zrakoplova
punih
ljudi
svaki dan
padne
s
neba
-
toliko
je
samo
Amerikanaca ubijeno iatrogenim
dogadajima.
Mnogi
dak
Nrde
da
je
ovaj
podatak
zastario i da
je
stvamost
jo5
straSnija
Kada
Vam
se
sljededi
puta
netko usudi
reii
da
je
altemativna
medicina Stetn4
pokaZite
im
koliko
je
Stetnija
konvencionalna
medicina
i
recite im da
usporede
brojke
i
onda izaberu.
Kada smo
veC
kod
zdravlja,
u ovom
broju objavljujemo
i
jedan
dlanak
o
temi o
kojoj
veiina "alternativnih
izdavada o
zdravlju"
joS
uvijek
ne Zeli
pisati.
Rijed
je
o spoznaji
da su
proizvodi
od soie uzrok
velikih
zdravstvenih
problema.
Jedan
od
tih
problemaje da
sve
veii
broj
ljudi,
ukljudujudi i djecu,
postaju
na opasan
nadin i sasvim iznenada
alergidni
na
proteine
soje
(ko.ii
se danas
nalaze u
veiini
preradene
hrane).
Potom
slijedi
dlanak
koji
ie
smesti mnoge
vegetarijance
ali
ie odu5eviti
svakoga tko
Zeli
vjerovati
u dinjenicu da
bilike
imaju
svijest
i
osjedaje.
ilanak
o
Primarnoi
percepciii
(Pri-
mary Perception) ide
idalje
od samih
biljaka.
Rijed
je
zapravo o
razgovoru sa Cleve
Back-
sterom.
znanstvenikom svjetskog
glasa
i
izumiteljem detektora
laZi,
ko.iije
(sluda.jno)
otkrio
da
biljke
odgovaraju
na lludske
misli iosjeiaje.
Ovaj
razgovor
je
toliko
divan i ima
toliko
implikacija
da
bih
mogao
napuniti
iitavu
knjigu
urednidkih
uvoda s
vlastitim
oduievlienim
opaskama Svakako
proditajte
ovaj dlanak i
onda
kupite Backsterovu
novu
knjigu.
zivolza
vas vi5e nikada
neie biti
isti
I kada
govorimo
o tome da
pravi
teLst
ili
knjiga
mogu
promijeniti Zivot, evo
jo5
jednog
kan-
didata.
Mislim
na dlanak
pod
nazivom
,{enokova
prorodanstva. Pro5le
godine imao sam razloga
ponovo
ishaZivati neke materijale o
Billy
Meieru, Svicarskom
mediju
i osobi koja
vei
nekoliko
desetljeia odrZava
kontakte s
vanzemaljcima.
Uvijek
sam
bio
fasciniran
zbivanjima
koia
ga
neprekidno
okruZuju.
Prorodanstva
kojeje
dobio
Meier
i
koja
su
se obistinila,
izvanredna
su,
i
to
je
najmanje
Sto
se
moZe
reii,
uglavnom
zato Sto
se
jesu
obistinila
desto
na sam ukazani
datum. U dlanku iete
pronaii
popis prorodanstava
i
odgovarajuiu
provjeru dogadaja
i
podataka.
Ali
ono
pravo
slijedi nakon
tog4
Henokova
prorodansfia
o
na5oj neposrednoj
budu6nosti
ko.ia
nas nanovo
upozoravaju
- "Ako
vi
ljudska bi6a
ne
prornijenite
svoje
ponaianje,
onda su ovo
dogadaji
prema
kojima
idete.
, .
"
Henokova
prorodanstva
su Sokantn4
deprimirajuia
i
izazovn4
ija
ih objavljujem u nadi da
ie
dovoljno
liudi
postati
svjesno
prema
kakvoj
mogucoj buduinosti
srljamo
i
takoie
zaobidemo.
To Sto
do
sada nisam spomenuo dlanak
iz
Znanosti
o
tr:oriji
globalne
skalarnosti
i novi
razgovor
na
temu
vanzemaljaca
u Zoni sumrakane
zna(i
da nisu
vaZni.
Sjetite se, sve
Sto
izaberem za
objavljivanje ima
neSto
u
sebi
za Sto vjerujem
da
je
komad
velikog
mozaika
livota.
-
Duncan
4.
NEXUS
www.nexusmagazlne,com
LISTOPAD-STUDENI
2OO4
-
5/20/2018 Nexus_3
5/76
Po5tovani
ditatelii
Pozivamo
Vas
na
pretplatu
za
magazin Nexus,
za
godinu
2005,
odnosno
za
brojeve
4,5,6,7,8,9,
U
pretplatu
je
ukljuden
popust
od2O
o/o,
pa
cijena
Nexusa
viSe
nije
18
vei l5
kn,
a
list
za
kojeg
vjerujemo
da
je
najbolji
svjetski
magazin
za
alternativna
podrudja
politike, znanosti,
medicine,
moZe
Vam
ubuduie
biti
dostavljen
na
ku6na
vrata.
U cijenu
od
15
kuna
ukljudena
je
i poitarina
Pretplata
se
moZe
obaviti
na tel.01/6683-630
Napomena:
za
pretplatu
je
potrebno
uplatiti
op6om
uplatnicom
90
kn
na radun
TELEdisk
d.o.o.'
Potodnj
akov
a 4,
Zagr eb
(pretplata
za
Magazin
Nexus
),
broj
raduna
2484008-l
100682473
Molimo
vas
da
uz
fotokopiju
uplatnice
na adresu
redakcije
poialjete
svoje
puno ime
i
prezime i adresu
rra
kojoj
iemo
dostavljati
primjerke
Nexusa
i
Dsp D*dhs
.
H0pi Proph$r
._ruiiio
Ufq_l
LISTOPAD-STUDENI
2OO4
Novine
mi
dostavite
na
adresu
Ime
i
prezime
Ulica
i
ku6ni broj
Poitanski broj
i
mjesto
Telefon/mobitel
i
.
lh*
lre
iucl cril
.
Secrrtr ol Muri(
.
Rcrieur
.
.
Sehind the
\r*r. llralth.
UI0s
r
[ulurt Stimrr.
l.
CIA
Mind Po*er
.
C6nic
tavs
.
C0.il
tdle
.
]
wlA'W. nexusmagazlne.com
NEXUS.5
-
5/20/2018 Nexus_3
6/76
MONSANTO IMA MONOPOL
NA
ZIVOT
poljoprivrednika
Sirom svijeta
bijesno
su
i zaprepaSteno
reagirali
na
odluku
5-4
Vrhovnog
suda Kanade od
21.
svibnja,
kojom
se
Monsantu
poWr-
tluje
pravo
na
pokretanje
tuZbi
protiv
polioprivrednika
na dijo.i
zemlji rastu
GM kulture,
htjeli
ih oni
ili ne.
Kompanija Monsanto
optuZilaje
po-
l.joprivrednike
Percy
i
Louise
Schme-
iser iz
Saskatchewana
za
povredu
patenta
ove
kompanije
na
genetski
mo-
dificiranu
uljanu repicu. Percy i Louise
nisu
Zeljeli Monsantovo
genetski
mo-
dificirano
s.ieme koje
je
zagadilo
njiho-
vu zemlju,
i
nisu se
poku5ali
okoristiti
tolerancijom
GM
sjemena na
herbicide
(to.iest,
nisu
ih
prskali
herbicidom Ro-
undup),
ali
Monsanto ih
je
ipak
tuZio
zbog
kr5enia
patenta i
zalraiio
dio
njihove zarade. Schmeiserovi
su
poveli
hrabru,
sedmogodiSnju
bitku protiv
Monsan-
ta koja.ie oti5la sve do
Vrhovnog
suda.
Odluka
Vrhovnog
suda
faktidkije
poniStila
sudsku
odluku i22002.
da
vi5i
Zivotni
oblici,
'
ukliudujudi
biljke,
ne
podlijeZu
patentiranju.
Prema
odluci od
21.
svibnja,
patent
na
gen
ili
stanicu
povriieden
je
ako
poljoprivrednik
koristi
biliku
ili
sjeme
u
koje
je
patentirani
materij al
bio
inkorporiran.
-
5/20/2018 Nexus_3
7/76
...
VIJESTI
IZ
SVIJETA...
stva
za 10,85
milijuna dolara.
Tata
Tea,
dio
Tata
Groupa,
najstarijeg
indij skog
industrij-
skog
konglomerata,
preuzeo
je
od Ujedinje-
nog
Kraljevstva
Tetley,
najvedeg svjetskog
proizvodada
eaja
u
filtrimim
vreeicamq
za
430
milijuna dolara
-
eime
je
postao
druga
najveda kompanija u
industriji
daja.
Velik
publicitet
dobio
je
ugovor
kojim
je
Tata
Motors
kupio
pogon
za
proizvodnju ka-
miona
juZnokorejske
kompanije Daewoo
u
toj
zemlji.
Reliance
Infocomm,
koji
pripada
najveioi
indiiskoj
privatnoj
poslovnoj
grupi,
Relience
Group,
preuzeo
ie
Flag
Intematio-
nal, veliku telekomunikacijsku
mreZu.
Nedavna
analiza Goldmana
Sachsa,
na
primjer,
predvida
da
6e
Indija
do
2050.
po-
stati
treda
najveda
ekonomija
-
odmah
iza
Kine
i SAD-a,
tim redom.
Samo u
Ujedinjenom
Kraljevstvu
indijska
poduzeda
imaju oko
440 ulaganja ili
zajedni-
dkih
ulaganja,
Sto
Indiju dini
osmim
najve-
Cim ulagaeem.
Pro5le
godine
su
vodeee 92
indijsko-ameridke
kompanije u
SAD-u
imale
2,2
milijarde
dolara
prometa, i
pruZale
su sta-
lan
posao
za 19.000
ljudi
u 2002. U Singapu-
ru
djeluje
1.441
indijska
kompanija,
od dega
ie
vi5e
od
450 tehnolo5kih
poduzeia.
(lzvor:
Asia
Times
Online,
22.
lipnja
2004,
ht
t
p:
/t
at
ime
s
.
c o
m/ at
i me
s/Sout h
_A
s
ia/
FF22Df04.html)
SVJETLOST
TELEVIZORA SNIZUJE
RAZINU HORMONA
SPAVANJA
KOD
DJECE
f
zloZenost
televiziji
moZe
utjecati
na
Irazinu
melatonina
kod
djece, a
moZda
i
doprinijeti
preranom
ulasku
u
pubeftet, pre-
ma
istraZivanju
znanstvenika
sa SveudiliSta
u
Firenci.
lstraZivaniem
je
otkriveno
307o-tno
pove-
ianje
razine hormona
koji
regulira
spavanie
kod diece
koja
su se tjedan
dana suzdrZavala
od
gledanja
televizije.
Ova otkrida
temel.ie
se
na
ispitivanju 74
diece
iz
toskanskog
grada
Cavriglie,
koja
su
se
u
svibnju
dobrovol.ino
odrekla televizije,
video
igara
i kompjutera
na tjedan
dana u
korist
znanosti. Ova djeca u
dobi
od 6
do
12
godina
obieno
gledaju
televiziju
prosjedno
tri
sata
dnevno.
Uzorci
mokrade uzeti
na
po-
detku
i
na
kraju
pokusa
pokazali
su
znadajan
porast
razine melatonina
na
kraju
tjedna
bez
televizije,
posebno
kod
mlade djece.
Osim
uga5enih
televizijskih
ekrana,
roditelji
su
zamoljeni
da smanje
intenzitet umjetne
ras-
viete u
svojim
domovima
za vrijeme trajanja
pokusa.
Melatonin
je
hormon koji nastaje u
epifizi,
organa
velidine
gra5ka
tik
iznad srediSta mo-
LISTOPAD-STUDENI
2OO4
zga.lzlolenost
svjetlu tijekom
dana
inhibira
njegovo
stvaranje,
koje normalno
podinje
oko
9
popodne,
i
s
porastom
razine melato-
nina u
krvi ljudi
se
podinju
osjeiati
pospano.
Znanstvenici
su
manje
sigumi
oko
uloge
ovog
hormona
u
regulaciji
podetka
puberte-
ta,
i toje
pitanje
kojim se
lirentinski istraZi-
vadi
namjeravaju
dalje
baviti.
U
:apadnom
druSWu
podetak
puberteta
se
pot,.aknuo
za
oko
godinu
dana
unaprijed
od
1950-ih,
kada
je
televizija
postala
desta.
Pretpostavlja
se da
je
problem
u
svjetlu
s
televizijskih ekrana.
Dodatna
izloZenost
svjetlosti
smanjuje stvaranje
melatonin4
kaZe
Roberto Salti sa SveudiliSta
u Firenci.
(lnori:
Independent,
27.
lipnja
2004;
New
Scientist,
sv. 183,
broj
2454, 3.
srpnja
2004)
HIPOTEZA O
VERNEOVOM
HICU
KAO OBJASNJENJE
UDARNIH
KRATERA
flrepirka
oko
toga
Sto
je
ubilo
dinosaure
I
bjesni
ved
25
godina
i
polarizirala
je
znansfvenike
u
dva tabora: one
koji
podr-
Zaiaju
pad
meteorita,
i
one
koji
zastupaju
razdoblje intenzivne
vulkanske
aktivnosti
-
.
Ali sada
ie
tim
znanstvenika
s
Geomara,
Instituta
za znanosti o Zemlii
pri
Sveudili3tu
u
Kielu u N.iemadkoj, doSao do
potpuno
no-
vog
tipa
geolo5ke
katastrof'e koji bi mogao
objasniti
smrt
dinosaura.
kao i
prethodna
tri
masovna izumiranja. Ako su
u
pravu,
krivac
niie
bio
ni meteorit ni bazaltna
buiica,
nego
kolosaf
na
podzemna
eksplozija
nazvana
Verneov
hitac
(engl. ,
naz\an
u east
Julesa
Vemea).
Hipoteza o
Verneovom
hicu
nastoji
obja
sniti zagonetku
koja
prati
debatu
oko toga
za5to se
masovna izumiranja
naizgled
uvijek
podudaraju
i
s
bazaltnim
bujicama
i
padovi-
ma meteorita,
pri
demu
su
vjerojatnosti
da
s
jedno
i
drugo dogodi
u
isto
vrijeme
izvanre
dno
male.
Tijekom
proteklih 400 milijuna
godina
doSlo
je
do detiri
velika
masovna
izumiranja.
Prije 380
do
364
milijuna
godina
u
kasnom
devonu
valovi
izumiranja
izbrisali
su
60%
Zivota
u
moru. Nakon
toga
je
uslijedilo
najveie
od
svih
izumiranja,
kad
"ie
krajem
perm4 prije 251
milijun
godina.
nestalo 960l
svjetskih
vrsta. Dogodio
se
joS
jedan
velik
pomor
krajem trijasa,
prije
201 milijuna
godina.
I
konadno,
prije
66 milijuna
godina
dinosauri
i
brojne
druge
vrste nestali
su n
prijelazu krede
u
tercijar (K-T
granici).
Svaki od ovih
dogadaja
povezan
je
i
udarom
meteorita i
s
kontinentalnom
bazal
tnom bujicom.
Ipak,
i
jedna
takva dvostruka
katastrofa
vrlo
je
nevjerojatna,
pa
kako
je
onda mogu6e da se to
dogodilo
detiri
puta?
Vjeruje
se
da
se
udari
meteorita dovoljn
snage da
uzrokuju
masovno izumiranje
do
gadaju
rjede od
jednom
u
100 milijuna
go
dina.
Kontinentalne
bujice
bazalta dogadaj
se
otprilike
svakih
30 do
50
milijuna
godina
i traju
oko milijun
godina.
Voda
Geomarovog
tima Jason
Phipp
Morgan
rekao
je
-
-
5/20/2018 Nexus_3
8/76
...
VIJESTI
IZ
SVIJETA...
kontinentalna
bazaltna bujica
u.
posljednjih
400
milijuna
godina
otprilike
je
jedan
prema
osam).
Ali
vjerojatnost da
se
detiri
ovakve
podudamosti
dogode
u
zadnjih 400 milijun
godina
je jedan
prema
3.500.
Vemeov hitac mogao
bi
izazvati
potres
I
l.
stupnja
i izbaciti
do
20
gigatona
stijena u
putanju
prije
ponovnog
pada
na
zemliu,
Sto
bi u
nekim
sludaievima
moglo
stvoriti
udame
kratere.
(lnor:
New Scientist,
8
svibnja
2004)
ISTRAZIVANJA
DNK POKAZUJU
DA
IJUDI
I dIMPANZE
NISU TAKO
SLIdNI
T
judi
i njihovi
najbliZi
rodaci,
dim-
Itpun
",
mogli
bi biti
razliditiji
nego
Sto
su
znanswenici dosad
mislili.
Uspore-
dba dimpanzinog
kromosoma
22
s
njemu
odgovaraiuiim
ljudskim kromosomom
21,
pokazuje
da
je
razlidito samo
1,44%;o
od
33,3
milijuna
baza
u
DNK.
IstraZivanjem
je
takoder
otkriveno
skoro
68.000
umetnutih
i
izbadenih sekvenci,
od kojih
je
veeina duga
samo
par
baza.
Ali
kako svaki
gen
sadrZi
stotine
tisuda
baza,
tak
su
i te
razlike dovoljne
da
promi-
jene
viSe
od
80% bjelaneevina
koje
stvaraju
ti
geni,
kaZe Medunarodni
konzorcij zaEim-
panzin
kromosom 22
(Nature
429:382).
(lnor:
New
Scientist,
29. svibnja
2004)
MEDICINSKI IMPLANTATI
POKRE-
TANI TJELESNOM
TOPLINOM
T/
ompaniia
u
ameridkoj drZavi
New York
.Nptuni*'opskbiti
pacijente
implantabil-
nim
izvorom energije
koji
puni
baterije
njiho-
vog
medicinskog
implantata
(npr.
pejsmejker4
defi
brilatora) elektridnom
strujom koju
generi-
ra
tjelesna toplina samog
pacijenta-
Neprestano
punjenje
baterija
po3tedjet
6e
pacijente
destih operacija.
Kod nekih uretlaja
kojima
je
potrebno
malo
energije
ovaj
izvor
bi
mogao potpuno
zamijeniti baterije,
Sto
bi
ovakve operaciie
ueinilo
nepotrebnim.
-
5/20/2018 Nexus_3
9/76
...
VIJESTI
IZ
SVIJETA...
-
5/20/2018 Nexus_3
10/76
STOLOVI
CHARTRESA
Gnostitki uvidi Zapada
George Pennington
ustolovi
Chartresa>r
nam
poklanjaju
autentitno
ZABORAVTJENE TAJNE
POSTJEDNJIH
INICIRANIH
CIGANA
MISTERIJ
KATEDRALE
U
CHARTRESU
sredstvo
duhovne vjeZbe.
Knjiga nudi
kulturno
povijesni pregled
legendi
o
gralu i
kratku pridu
o gnostidkoj pozadini
izgr
adnj e
poznatih
katedrala
u Chartresu i Lausanni.
Ali
njezina prava
vrijednost
krije
se u dinjenici da autor
do
u
detalje razraduje
praktidnu
stranu
primjene,
odnosno
meditacije
na
.
Pierre Derlon
Pierre Derlon
je
objavio
1977.
,
godinb, nakon
ito
je
godinama
)ivio
zajedno
s francuskim
Rornima.
Tijekom
tih
godina romski
su
ga
patrijarsi
-
darobnjaci
inicirali u poitupke
prljdlaza
u
druge dimenzije
postojanja
kvalitativno veoma razlitrtih
i bogatijih
od
tzv.
stvarnoiti.
-
5/20/2018 Nexus_3
11/76
::
KetApS
t:::::...i'::
ffiAffi
NA
Michael Cr
RUppert,,i.,
..,,,,., ...
'",
,,,, l
l
o Lipfl.nj-2004:i.,1i,
,,
;
...|p,,ia,so
p
i
sa
F
ffi,
Thle, W d e
r nesg,
..
suu
Prava
Pridriana
'
PO
Box6061-350
Sherman
Oaks, CA
914i1:3,
USA
.::,;,i:i,
,,..',Tel.;*+l
(fieJ,.Z$e,J$1-.,9,,.,17jliltf.j:
:
l
iri,.l|ii':,,:.E-fiaili
5ervice@copvtia';com1t
.
.,,,i,
Jedna od
stvari
koje
se na
Srednjem istoku
pribojava svaki
voita, msnadier
ili
planer koi
sanja o odrianju
svoje
zemlje
na
okupu
jest
moguinost
da ie
doti
do
sveopiih
pobuna
potaknutih
gditom
pobiedom
protiv
Spanjolske
nakon
[bombaikog
napadal
u Madridu
povlaienja
Spanjolske
iz
lraka,
te da
bi to
moglo
navesti
veti
dio
maslimanskog
sviieta
da
poine
s napadima
na naftna
postrojenja
i u drugim
zemliama.
Uuierili
su
se
da
to
dieluie,
pobijediti
Zapad
i
osveliti
se.
Neka nam
Bog
svima
pomogne
ako
se
to dogodi.
Irak se
mora
stahilizirati,
Ali
- kako?
-Anonimni
sudionik
Treie konferenci.ie
Udruge
za
proudavanje
naftno-plinskog
kolaps4
Berlin, Njemadka, svibanj
2004.
erlin
iLosAngeles,2l.
Iipnja 2004.-
easopis FromThe
l\/ilderness
podeo
je
pisati
o naftnom
kolapsu
(engl.
-
vrhunac
proizvodnog
kapaciteta
na
fte
u odnosu
na
potraZnju, nakon dega
dolazi
do sve
veieg
nesrazmjera
izmedu
proizvodnje i
zahtjeva
trliitazbog
dega
cijene
nafte sve
viSe
podinju
rasti. op
prev.)
u
lieto
2002.
Bilo
je
to znatno
tele od
voclenja
obidnih
rasprava o
naftnom
kolapsu, Sto to
zapravo
znadi ili koliko
siguran, brz
ili
snaZan
ie biti
njegov dolazak. U
toje
vrijeme
poricanie
moguinosti
kolapsakod
mnogih bilo
tako trenutadno
ipotpuno
da
je
samo
izv.ieZbano oko u
djeliiu
sekunde
moglo
zamijetiti
njegovu
prisutnost
prije
negoli
se
vrata
njihova
uma s treskom
zatvore.
Do
ljeta 2004. stvari
su se drastidno
promijenile,
Sto
je
ujedno
i dobra
i loSa
viiest.
U
svibniu
2004.
prisustvovao
sam
Treioj
godi5njoj
konferenciii
Udruge
za
proudavanie
naftno-plinskog
kolapsa
(Association for the
Study
of
Peak
Oil
and
Gas,
ASPO)
odrZanoj u
Berlinu. Iako
imam
vrlo
mnogo
prijatelja
u
ASPO-u,
s
konferencije
sam
oti3ao s osjeiajem
kao da sam
obilno
jeo
a unatod
tome
ostao
gladan.
Vodene
sukladno
znanstvenom
protokolu,
konferencije
odrZane
2003.
i
2004.
godine ostale
su
visjeti
u
zrakopraznom
prostoru.
S
hladnim
profesionalizmonr
prikladnim za znanstvene
rasprave, na
konferencijama su iznijeti
uredno
posloZeni,
izvrsn
izvori
podataka
i analiz4
no
istovremeno
sve
je
ostalo
zaprepa5iujude
odvojeno
od
razvoja
politidke i
ekonomske
situacije
u stvamom
svijetu
-
izolirano
od I I .
rujna;
od
nasilja
i
spletk
u
lraku,
Saudijskoj
Arabiji,
zapadnoj
Africi
i
Venezueli;
odvojene
od Zalosnih
sukoba
i
proliie
vanja
krvi
te od
ekonomskog
rasula.
Takva
nepovezanost s
aktualnim
dogadaiima
ni
pribliZno nije
bila
tako
odita u
Parizu u svi
bnju
2003.,
kao Sto.je
to bio sludaj
u Berlinu
godinu
dana
kasnije. Od
24. svibnja
2004.
kad
s
ljudi stigli
na
konferenciju
pa
do
njezina
zatvaranja 26. svibnj4
podjednako burni
razgovori
s
se
vodili i oko
toga Sto
pi5e
po
novinama
kao
i
oko toga
Sto
se dogada
u
konlerenciiskoj
dvo
rani.
Medutim,
sluZbeno,
ovo
dvoje
se
nije
pribliZilo
jedno
drugome.
Na konferenciji
u
Berlinu
bilo
je
gotovo
dva puta
viSe
sudionika
od one u Parizu.
Mnogi
od
preko
250 sudionika
do5li su
na
oba
jutamja
dijela
izlaganja,
noseii
pod
rukom
dokumente
ko.ji
su
sadrZavali
podatke
o istroSenosti
naftnih
rezervi
i
ekonomskim
posliedicama
takvog
stanja.
Kasnije
bi
se
obidno
sastajali
na
pi6u
ili
objedima
postavljajudi
pitanja:
;
-
5/20/2018 Nexus_3
12/76
sviieta
-
potvrduju
stvarnost naftnog
kolaps4
ponekad
nevoljko,
po-
nekad neizravno,
ali
ponekad
i
vrlo
otvoreno.
CNN,
BBC,
The New
York
Times, The
Economisl
-
na desetine medijskih
divova
podelo
je
reagirati,
poput divovskog
broda koii
se
polako
zaokrede
na
vodi.
Brod
je
odito
promijenio
smjer
ali
-
je
li
to
dovoljno?
Je li na
vrijeme?
Berlin:
predstava
nasuprot stvarnom
stanju
Na
Konferenciji
u
Berlinu odrZanoj
25.
i
26.
svibnja
bili
su
prisutni
i
neki novi
sudionici,
glavni
predstavnici
iz British Petroleum4 Ex-
xonMobila
i
Medunarodne agencije za
energetiku
(The
International
Energy Agency,
IEA).
Do5li
su
poput
plemenita5a
pozvanih
na
pudki
sud:
ljubazni,
udtivi, ali i dalje
pleSudi po
svom,
nimalo
uznemireni
sve
vedim
neredom
oko
sebe.
Ako
ni5ta drugo, njihova
prisutnost
posluZila
je
kao
podsjetnik
da
je
pitanje
naftnog
kolapsa
problem
s
kojim
se
treba
suoditi.
iak
i iz njihova
poricanja
izaSle su na vidjelo
zapanjujuie
spoznaje.
Dok su
se
novinska izvje5Ca koja opisuju
svijet u
rasulu
i
dalje
nizal4
rasprava
u konferencijskoj
dvorani
joS
se uvijek
doimala
po-
prilidno
odvoienom od izvanjskih
dogadaja.
Izgledalo
mije neobidno
da
se o
naftnom kolapsu raspravlja
iskljudivo
na
razini
prikupljenih
informacij4
ako se
istovremeno
zna u kolikoj
6e mjeri on
razoriti
naiu
industrijsku
civilizaciju usmjerenu na rast.
Velikoj
trojci
ASPO-a,
Colinu
Campbellu,
Kjellu Aleklettu
i
Jeanu
Laherrdreu,
zajedno s najve6om zvijezdom
dogadaj4
bankarskim
investitorom Matthewom
Simmonsom, stalno
je
na suptilne
nadine
ometano izlaganje,
ne od
strane
publike
ve6
od
strane
onih koji
su
na
konferenciju stigli
da
bi
poricali
stvamo
stanje.
Naiveii dio
vremena
prvog
dana konfe-
rencije
bio
je
posveien problemima
s
koiima
se
Europa
suodava
po pitanju prirodnog
pli-
n4 a
ubrzo
su s
tim
u
vezi
dvije
stvari
postale
odiglednima.
Prvo,
gotovo
cijela
Europ4
uskoro
mozda dak i
lrska,
postat
ie
ovisna
o
ruskom
prirodnom plinu
za
potrebe grijanja
(Britanijaje
upravo
postala
potpuni
uvoznik
plina
zbog
pada
izvora u
Sjevernom moru).
Drugo,
Rusija
ima
puno
manje
prirodnog
plina
nego
sto
su
to
ekonomisti
i
statistidari
izradunali.
Saudijska
Arabija: vruda
tema
Vru6a
tema
bilo
je
obeCanje Saudijske Arabije da
ie
poveiati proi-
zvodnju
kako bi zadovoljila
ameridke
i
svjetske
ekonomske
potrebe.
Veliki
dio rtrsprave i
podataka
odnosio
se
na
dinjenicu
da
je
Ghawar
-
najve6e
naftno polje
na
svijetu
-
zajedno
s
ostalim velikim poljima
u
Saudijskoj
Arabiji,
staro
i istro5eno.
Posljednjih
godina
je,
da bi se
odrlala
proizvodnja primijenjeno
i ubrizgavanje
vode
i
bu5enie tzv.
>,
a
obje metode
ubrzavaju pad
proizvodnje
i
o5teiuju
rezervoare.
Radi
se
o odajnidkim potezima.
S bu5enjem
(detkom
za
boce), kad voda ispuni horizontalno
okno,
Sto se desto
puta
dogaila
bez
upozorenj4
cijelo
polje praktidki
postaje
mrtvo, a
proizvodnja
momentalno
pada
gotovo
na
nulu. Kao
Sto
je
nekoliko
sudionika
konferencije
izjavilo,
upravo
to se
vei
dogodilo
u
Omanu,
Siriji i Jemenu.
William Kennedy, britanski
promatrad
na konferenciji,
kasnije
je
primijetio:
Nitko,
6ak niti
predstavnici
najveiih
naftnih
kompaniia
ili ekonom-
skih krugov4
nije ustao
kako
bi
obranio tvrdnju Saudijske Arabi.ie da
je
u stanju
naglo poveiati
proizvodnju.
Izvjestitelj
BBC-a,
Adam
Porter (
PogreSke
energetske industrije
U
svom
izlaganju
Matthew
Simmons,
generalni
direktor Simmons
and Co.
International4
najvede
svjetske investicijske
banke,
izreciti-
raoje
ditavu
litaniju o
-
5/20/2018 Nexus_3
13/76
ma usko
povezana pretpostavka
koju
gura
trziste
kapitala
da
rast moze
biti
beskonadan
-
iako
ni5ta
drugo
u
pojavnom svijetu
ne moZe;
iako
niti
jedan
organizam ili
vrsta
nikad
nije
uspjela izbjedi ciklus
rasta
sazrijevanja
i
propadanja koji
upravlja svijetom
prirode.
Colin
Campbell,
pokreta
naftnog
kolaps4
s
izvjesnom
je
ljutnjom
izlaga&
konferencije
podijelio
na tri
tabora:
istraZivade koji
iznose dvrste dinjenice,
a ne apstraktne
konstrukte;
ekonomiste
koji
negiraju stvamost
i
tvrde
da
novac
proizvodi
energiju,
a ne
obmuto;
i
one
koji se
prave
ludi,
-
5/20/2018 Nexus_3
14/76
konceptualno
jednostavn4
dva
prijedloga
za
buduie
iskori5tavanje
nafte
sadrZana u
Protokolu
iz
Uppsale mogla
bi na
kraju natjerati
do-
vjedanstvo
da
se
konadno
odludi
Sto
njegov
moralni
zapravo
jest.
Po zavr5etku
konferenci.ie,
Cambell i
ostali raspravljali su treba li
2005.
odrZati
konferenciju
i
u Bruxellesu
(Broadwayu,
kako
ga
on
naziva),
domu
Europske
unije,
ili
otiii
u
Portugal.
Nisam
se mogao
ne
zapitati:
Svijet
Ieka
potvrdu
Nakon
Sto
sam se
vratio s
duZeg boravka
u
Berlinu, Cologneu
i
Torontu,
izgledaloje kao da
su se sve
stvari iz
koje
u Berlinu nisu bile
spomenute obruSile na mene.
Moj
e-mail
bio
je
preplavljen
pristiglim
pridama
o naftnom kolapsu iz
cijelog
svijeta.
Sad mi
pride
dolaze svakodnevno, izgledaju
poput
metaka ispaljenih
iz
ogromne
pu5ke,
za koie
ljudi
joS
uvijek
nisu
shvatili
da su
ispaljeni
samo
jednim
potezanjem
obarada
i uz
samo
jednog
strijelca.
Nikada
nile
bilo
mogude
izbje6i
da
prije
ili kasni,ie, ljudi, politidari
i
trZiSta
to
shvate, nai
vjeroi
atnije svi
odj ednom.
moZe
se
dogoditi
zbog
dokumenta
Medicinskog instituta koii medu
ubraja lijekove, kirurgiju i nepotrebne
procedure.r'
Bu-
du6i da smo ukljudili i druge statistike o
nepoZelinim reakcijama na
lijekove, o
kirurgiji
i nepotrebnim
proceduram4
moZda.je hk
50%o
podataka
IOM-a
suvi5no.
Medutim, dak i ako
prepolovimo IOM-ovu
brojku od 98.000,
jatrogeni
sludajevi 6e sa734.936
smrtnih ishoda
godi5nje ostati ubojica broj jedan.
JoS
ve6i
broj
jatrogenih
smrtnih sludajeva
izad & na
vidielo
kad se
budu uzeli u obzir svi aspekli zdravstvene za5tite.
Veiinajatrogenih
statistika temelji se na
istraZivanjima
koja se
provode
u bolnicama.
Medutim, zdravstvena
se
zaitita vi3e ne odnosi iskljudivo
na
bolnice.
Danas
u
zdravstvenoj zaititi sudjeluju i ambulante,
prijelazna
niega,
dugotraina
njega,
rehabilitativna
njeg4 kudna njega i
privatne
lijedni-
dke
ordinacije.
U
trenutnoj klimi smanjivanja tro5kova
zdravstvene zaitite, broi
bolnica
kao
i
duZina boravka
pacijenata
u
njima drastidno se
reduci-
raju. Te mjere
6e
povedati
broj
pacijenata
koji se Salju u
ambulante te
na
ku6nu i
dugotrajnu
njegu,
pa
6e
i
jatrogeno
oboliievanje
i
smrtnost
takoder
porasti.
Hospitalizacija
Procedura
8,9
milijuna4
7,5
milijuna
24.
NEXUS
www.nexusmagazine.com
LISTOPAD-STUDENi
2OO4
-
5/20/2018 Nexus_3
25/76
mnogo ve6i broj.iatrogenih
smrtnih sludajeva
od spomenutih 783.936.
Dr. Leapeie 1994. rekao daje
brojkaod
180.000 medicinskih
gre5aka
godi5nie
ekvivalentna
padu
tri
velika mlazna aviona svaka
dva dana.r6
NaS izvje5tai
pokazuje
da danas
svakog dana
s
neba
padne
Sest
velikih
mlaZnjaka
lspravljanje
kompromitiranog
sustava
Na temelju ovog
izvje5taja moramo
izvesti zakliudak da
je
nuZna
potpuna
i
sveobuhvatna
reforma medicine
-
od
izbora
predmeta
u
medicinskim
Skolama
do
za5tite pacijenata
od
suviSnih medicinskih
intervencija. Podrazumijeva
se da
neiemo mo6i niSta
promiieniti
uko-
liko iskreno ne utvrdimo
Sto.je sve
potrebno
miienjati. Ovaj
izv.ie5tai
ukazuje
na
to
koliko
je
prom.jena potrebna.
Potpuno
smo sv.iesni da
prom.jenama na
putu
stoie mo6ne
farmaceutske kompanije,
medicin-
ske tehnoloSke
kompanije
i
interesne
grupe
s enormnim
interesima
u
medicinskom biznisu. Oni
su
ti
ko.li
financiraiu medicinska istraZiva-
nja,
podrZavaju
medicinske Skole
i bolnice i reklamiraju
se u medicin-
skim dasopisima.
Svojim dubokim
dZepovima
navode znanstvenike
i
profesore
da daju
podr5ku
njihovim naporima.
Takvo financiranje
moZe utjecati na
pomake
u
stavu s
profesional-
nog
opreza
na nekritiano
prihvaianje
nove tera-
piie
ili
liieka. Da
bi
se
prepoznao
sukob interesa
dovoljno
je
pogledati
koliki
se
broj ljudi
iz
ovih
kompaniia
i
grupa
nalazi
u bolnicama te
medi-
cinskim
i
Vladinim zdravstveno-savjetodavnim
odborima. Javnost najde5de
nije sviesna ovog
preklapanja
interesa.
Na
primjer,-iedno istraZivanje iz 2003. otkrilo
.ie
da
gotovo polovica
nastavnika
u medicin-
skim Skolama,
ko.ii kao dlanovi institucijskih
nadzornih odbora
pruZaiu
savjete
pri
klinidkim
pokusima
i istraZivanjima, takoder
rade i kao
sav.jetnici
u
fhrmaceutskoj
industriji.rT
Autori
su se zabrinuli da
bi
takva
zastupljenost
mogla dovesti do sukob
interesa. U
izjavi
zajavnost,
glavni
autor,
dr. Eric Campbell,
rekaoje:
r8
Medicinska
etika
i
sukobi
interesa
u
znansfvenoj medicini
Johnatan
Quick,
direktor
Politike
esen-
cijalnih
lijekova
Svjetske
zdravstvene
organizacije
(WHO),
nedavno.ie u biltenu
WHO-a
[7.
prosinca
2001.]
napisao sljedede:
re
Biv5aurednica dasopisa
New EnglandJournal
of Medicine
S'JEIM),
dr.
Marcia Angell,
pokuSala
je
skrenuti
pozornost
svijeta
na
problem
komercijalizacije
znanstvenih
istraZivanja u
svom oproitajnom
uvo-
dnom dlanku
.2') Angellje
pozvala
da
se istraZivadima
o5trije ogranidi
vlasni5tvo nad dionicama
farmaceutskih kompanij4
kao idrugi
financijski
poticaji.
Napomenula
je
da rastu6i sukobi
interesa
iskrivljuju znanost. Upozorilaje
da
. Nije
osporila
koristi od istraZivanja,
alije
izjavila da danas
izmedu medicinskih
Skola
i
farmaceutske industrije
postoj
i faustovski ugovor.
Angell
je
napustila NEJM u tipnju 2000. Dvi.ie
godine
kasniie.
lipnju 2002. NEJM
je
ob.iavio da 6e ubuduie
prihvaiati
dlanke
pristra
nih novinara
(onih
koji
prihvaia.ju
novac
od
farmaceutskih kompani
ja),
jer
ie
previ5e
te5ko
pronaii
novinare koii nisu
vezani.
JoS
jedan
biv5i urednik dasopisa, dr. .lerome Kassirer,
izjavio.je za ABC New's
I
I
2.
lipnja 2002.]
da
to
ni
je sludaj
i
da posto.ie
brojni
istraZivadi
koj
i
ne
rade za farmaceutske kompani.je.2' Izvje5taj
govori
da
jedna
mjerljiva
veza izmedu farnraceutskih kompanija
i
lijednika doseZe
2 milijarde
dolara koji se
godi5nje potro5e
na
vi5e
od
314.000
dogadaja ko.iima
lijednici
prisustvu.ju.
ABC-ov
izvje5taj
takoder
podsjeia
daje
pregled
klinidkih
pokusa
otkio da
kod istraZivania koja financiraju farmaceutske kompaniie
postoji vjerojatnost
od 90Yo dade se lijek
pokazati
djelotvornim
-
do
istraZivanja koja
ne {inancira
f-armaceutska industrija
daju
pozitivne
rezultate u 50% sludajeva. Izgleda da novcem
ne moZete kupiti ljubav
ali
moZete kupiti kakve
god
rezultate
poZelite.
Jedinu
zaStitu
od
objavljivanja ovakvih
istraZivanja
predstav
lj
aj u
nepristrani novi nari. To, medutim
viSe
nije
sludaj.
Cynthia Crossen,
novinarka
lilall
Street
Jo
urnala, autorica
je
knjige
Tainted
lruth;
The
Manipulation
of
Fact
in America
(Okaljana
istina: Manipulacija dinjenicama
u Americi
koja
govori
o
raSirenoj
praksi
lagania oko stati
stika.z2 Komentirajuii stanje
znanstvenog istra
Livanj4 rekla
je:
Njeni
podaci
o financijskoj
poveza
nosti
pokazali
su daje
1981. farmaceutska
industrija 292
milijuna
dolara
za
istraZivanja
na
sveudili5tima
i
koledZima
1991.
je
2,1 milijardu.
Prva istraiivanja
jatrogeneze
Dr. Lucien
L.
Leape otvorio
je
medi
cinsku Pandorinu
kutiju svoiim
radom
,
objavljenim
u
dasopisu
JAMA
[21.
prosinca
1994.).t6
Rad
je
zapodeo
podsietivSi
na izreku
Florence Nightingale:
. Ali
nai5ao
je
na dokaze da
se u medicini dogada
suprotno. Otkrio
je
daje Schimmel
(1964.)
objavio daie20%
bolnidkih
pacijenata pretrpjelo jatrogene
ozljede, uz stopu smrtnosti
od2lo/o. Steel
(
I
981
.) izvje5tava
da
je
36%
hospitaliziranih
pacijenata
iskusilo
jatrogenea),
uz smrtnost od 25%;
a
nepoZeljne reakcije na lijekove bile su ukljudene
u 50%
sludajeva
Bedefl
(1991.)
je
objavio
daje
64% akutnih
srdanih udara
u
jedno
bolnici bilo
mogu6e sprijediti,
i
da su
veiinom
bili
izammi nepoZelj-
nim reakcijama
na lijekove.
Medutim, Leape se usredotodio
na njegovo
i Brennanovo
,
objavljeno
1991.16" Oni su
otkrili
da
je
u drZavi
New York 1984.
kod
pacijenata bilo 4%
jatro
genih
ozljed4 s
l4%o-tnom smrtnoS6u. Na temelju
98.609
ozlijedenih
pacijenata
i smrtnosti od
l4%o, Leape
je
procijenio
da
su
u ciielim
Sjedinjenim
Ameridkim DrZavama
jatrogene
ozljede
djelomidni uzrok
smrti
kod
180.000
ljudi
godi5'
Dr. Leape
je
1994,
rekao
da
je
brojka
od
180.000
medicinskih
greiaka
godiSnje
ekvivalentna
padu
tri
velika
mlazna
aviona svaka
dva
dana.
Nai
izvjeitaj
pokazuje
da danas
svakog
dana
s
neba
padne
Sest velikih
mlaZnjaka
LISTOPAD-STUDENI
2OO4
www.nexusmagazlne.com
NEXUS
.25
-
5/20/2018 Nexus_3
26/76
Ostaje
upitno zaito
je
Leape u svojoj analizi odludio upotrijebiti
znatno niZu
vrijednost od 4o/o ozljeda. MoZda
je
Zelio biti opreztn u
procjeni.
Da
je
Leape umjesto toga izradunao
prosjedni postotak
na
temelju
tri
studije koje
je
citirao
(360/o,20o/o
i
4%), doSao bi do vri-
jednosti
od20%o medicinskih
poge5aka.
Broj smrtnih sludajeva koji
je
mogao iznijeti, koristedi
prosjednu
stopu ozljeda i njegovih 14%
smrtnosti, iznosi 1.189.576
jatrogenih
smrti
godi5nje,
ili vi5e
od l0
sru5enih aviona svakog dana.
Leape
priznaje
daje
literatura o medicinskim
pogre5kama
oskudna
i
da
je
ono Sto vidimo tek
vrh
sante
leda. Prema njegovim rijedima,
kad se svjesno traie odredene
pogre5ke,
utvrdeni
postoci
su
.
Citirao
je
nekoliko studija u kojima
je
autopsijama
utvrdeno
da su
kod
hk35-40o/o
sludajeva
propu5tene
dijagnoze
dove-
le
do smrti.
Takoderje
spomenuo
dajejedan odjel za intenzivnu njegu
izvijestio
da
se
dnevno u
prosjeku
dogodilo
1,7
gre5aka po
pacijentu,
a
29yotih
pogre5aka
bilo
je
potencijalno
ozbiljno
ili
smrtonosno.
Pitamo
se: kakve
posljedice
trpi
dovjek
koji
svakodnevno dobiva
pogreSan
lijek, krivu
dozu
ili krivu
proceduru;
kako
moZemo izmjeriti
tezinu
akumuliranih ozljed4
i kada
pacijent
konadno
podlegne
nakon desete
gre5ke
u
tom
tjednu,
Sto
se
navodi kao
uzrok smrti?
Leape
je
izradunao
postotak pogre5aka
na
odjelu za intenzivnu njegu.
Kao
prvo,
otkrio
je
da
je
svaki pacijent imao
prosjedno 178
(interakcija
s
osobljem,
proceduram4
li-
jedenjem)
dnevno, od
kojih su 1,7 bile
pogre5ne,
Sto odgovara
postotku
od
l%
gredaka.
MoZda to
nekome ne izgleda mnogo,
ali iz
perspektive
in-
dustrijskih standarda
koje
je
naveo Leape,0,lo/o
gre5aka
znadilo
bi:
u zrakoplovstvu
-
dva
nesi-
guma
sli.ietanja
dnevno na aerodromu O'Hare u
Chicagu; u ameridkoj
po5ti
-
16.000 izgubljenih
po5iljki
svakog
sata;
ili u bankarstvu
-
32.000
dekova napladenih
s
pogre5nih
raduna
svakog sata.
Analizirajudi zaito
postoji
toliko medi-
cinskih
pogreSak4 Leape
je
potvrdio
ne-
dostatak izvje5tavanja-
Zarazliku
od
pada
avion4 koji istog
trenutka
dolazi u sredi5te
medijske
paZnje, pogre5ke
u bolnicama ra-
Sirene
su diljem zemlle na tisudama
raznih
lokacija-
Osim tog4
doZivljava
ih
se
kao
izolirane i neuobidajene
dogadaje. Medu-
tim,
prema
Leapeu,
glavni razlog zaito se
medicinske
gre5ke
ne
otkrivaju i
postaiu
sve bro.inije bio
je
-
ijo5
je
uvijek
-
to
Sto
liiednici
i medicinske
sestre
nisu
spremni
nositi
se s
ljudskim
gre5kama, zbog kulture medicinsl
-
5/20/2018 Nexus_3
27/76
Janet
Heinrich,
pomodnica direktora
Glavnog
radunovodstvenog
ureda
SAD-a,
odgovornog
za financiranje
zdravstva
i
za
pitanja
ja-
vnog
zdravlj4
svjedodedi
pred pododborom
Predstavnidkog
doma
o medicinskim
gre5kam4
izjavilaje:
-
5/20/2018 Nexus_3
28/76
lijarde
lijekova
prepisanih
tijekom 2002.a'
Jedan od lijednika
koji
su
vodili
istraZivanie
u interv.iuu za Reuters
komentirao
je
da
.42
William
Tierney, koji
ie
u uvodnom
dlanku komentirao
NEJM-ovo istraZivanje,
rekao
-ie
da
.
Lijekovi
s
najveiim
brojem
nuspojava
bili su SSRI
(selektivni
inhibitori
reasorpcije
serotonina),
NSAID
(nesteroidni
protuupalni
lijekovi)
i blokatori kalciievih
kanala. Reutersje
takotler izvijestio
da
su
ranija istraZivanja ukazivala
na mogu6nost
daje
gotovo 5% hospi-
talizacija
-
viSe
od
milijun
godi5nje
-
posljedica
nuspojava lijekova.
Ali
vedina
sludajeva nije registrirana kao
takva. IstraZivanjeje
otkrilo
daje
jedan
od
razloga
za taj.propust
to Sto u skoro
dvije
tredine
slu-
dajeva lijednici nisu
mogli dijagncsticirati
nuspojavu lijeka, ili
su
se
nuspojave
nastavile zato
sto
lijednic
rlsu
obratili
paZnju
na makove
upozorenja.
Kemizacija
osjedaja
Dovoljno
je
pogledati
nuspojave
antidepre-
siva, liiekova
koji
pruZaju
nadu
depresivni,i
populaciji.
Pacijenti
koii
traZe radosniii
Zivot
i osloboilenie
od
brig4
stresa i tjeskobe, po-
staiu
Zrtve
reklamnih poruka koje
se
napadno
prikazuiu
na televiziji
i
dZambo
plakatima.
eesto
umjesto da
pronadu
olak5anje
tegob4 oni
postaju
Zrtve
bezbrojnih
jatrogenih
nuspojava
lijekova
protiv
depresije.
Nadalje,
cijela
generacija
korisnika
antide-
presiva
nastalaje
od mladih ljudi koji
su odrasli
na Ritalinu.
Kemizacija mladosti i
prilagotlava-
nje njihovih
emocija morali
su ostaviti
po-
sljedice na njihovu
sposobnost izlailenja
na kraj
s
vlastitim
osjeiajima" Naudili
su
se nositi
s njima uz
pomoi
lijekov4
a ne
svojih unutamjih
snaga. Kao odrasli ljudi,
ti lijedeni mladi6i
i djevojke
poseZu
za
alkoholom,
lijekovim4
ili
dak
drogam4
da
bi
mogli
Zivjeti sa svojim
os.ieiajima.
Prema
.IAMA-i
122.-29.
kolovoza
2001.1,
,,
Ritalin
dielu.ie
vrlo
slidno kokainu>.ar
Li.jekori
ko.li utjedu
na raspoloZenie,
kao
Sto
su Prozac ili
Zoloft, reklamiraju
se
na nadin da ih se
predstavlia
ne
samo kao
druStveno prihvatljive.
nego
i
skoro neo-
phodne
u
danainjem stresnom svijetu.
Televizijsli.e
dijagnoze
Kako
bi do5le
do
Sto Sire
publike,
farmaceutske kompanije
sa
svojim
porukama
o antidepresivima
vi5e ne
ciljaju samo na lijednike.
Od
1995.
farmaceutske
kompanije utrostrudile
su
novdane
iznose
namijenjene
izravnom
reklamiranju
lijekova
na recept
potro5adima.
Najve6i
dio
tog
novca odlazi na
zavodljive
televizijske reklame.
Od
1996.
do 2000.
potro5nja
je
porasla
sa 791 milijuna
dolara na
gotovo
2,5 milijarde
INEJM,
14. veljade
2002.].44 lako 2,5 miliiarde
dolara zvudi
mnogo, autori komentiraju
da
to
predstavlja
samo
l5% ukupnog reklamnog
budZeta
farmaceutske industrije.
Prema
medicinskim
strudnjacima,
Medutim, farmaceutske
kompanije
ustraiu
pri
svom
stavu da
izravno
reklamiranje
na
potroSade
djeluje edukativno.
Dr.
Sidney M. Wolfe, iz
Grupe
za istraZivanje
zdravlja
gradanaiz
Washingtona,
tvrdi
da
je javnost
desto dezinformirana ovim reklama-
ma.a5
Ljudi Zele
ono Sto
vide na
televiziji, a sugerira im
se
da odu kod
svog
lijednika
po
recept. Lijednici
u
privatnoj praksi
udovoljavaju
Zeljama
svojih
pacijenata
koji traZe
ove lijekove,
ili
gube
dragocjeno
radno vrijeme
poku5avajuii
ih uvjeriti da ne
uzimaju nepotrebne lije-
kove. Dr. Wolfe
je
napomenuo
da
je jedno
vaZno
istraZivanje otkrilo
da
ljudi
pogre5no
vjeruju da
.46
Nastavlja
se
u idudem
broju...
O
autorimat
o
Carolyn Dean, dr. med.,
lijeinik
naturopat, od'1979. radi kao
lijetnik,
naturopat,
akupunkturist, fitoterapeut, homeopat,
savje-
tnik, izumitelj,
proizvotlai
biljnih
pripravaka,
istraZivai,
aktivist, od-
vjetnik i
pisac.
Napisala
je
nekoliko
knjiga, stotine tlanaka,
pojavila
se na
bezbrojnim radijskim i
televizijskim emisuama,
ukljuiujuii
i
ABC-ov The View,
zalaluei se za
prirodne
natine lijeienja
i
pravo
pojedinca
da
preuzme
odgovornost
za
vlastito
zdravlje. Radi kao zdravstveni
savje-
tnik
i
pisac
za
www.yeastconnection.com,
www.curesnaturally.com
i
wwwfriendsoff-
reedom.com.
Zivi
u
New Yorku
i
moze
ju
se
kontaktirati
preko
njene web-lokacije
http:
//www.carolyndean.com.
Ona
je
glavni
autor
ovog ilanka.
o
Martin
Feldman, dr, med.
ovlaSteni
je
neurolog
i
pomo(ni
profesor
neurologue
na Medicinskom
centru
Mount
Sinai u
New
Yorku. Autor
je
63
ilanka
u
struinim
iaso-
pisima.
o
Gary Null
je
doktorirao
nutricionizam
i
doma(in
je
radijske emisije o zdravlju
i
prehrani
koja se emitira na
brojnim
po-
stajama
i
ima
najduZu tradicuu u SAD.
Objavio
je
viie od 7'l knjige, ukljuduju(i
i New York Timesove
bestselere
Get
He-
alth
Now
i Power Aging. Osnivat
je
tr-
kaikog
kluba
Prirodan 2ivot,
i
natjecao
se kao
vrhunski
atletitar.
Godine
1975.
osnovao
je
neprofitnu korporaciju Ame-
riiki
prehrambeni
institut
(Nutrition
ln-
stitute of America, lnc., NIA). Dr. Nulla
se
moze kontaktirati
preko
njegove web-
lokacije
http://www.ga
rynul
l.com.
Naoomena urednika:
Zbog
ograniienosti
prostora,
nismo
u moguinosti
objaviti
popratne
biljeike
uz ovaj ilanak
(osim
nekih kratkih
napomena koje smo
ukljutili
u
tekst).
Umjesto toga, objavili
smo
ih zajedno s tlankom na naSoj
web-lokaciji http://www.nexusmagazine.com. Citatelji
koji
nemaju
pristup
lnternetu
mogu zatraZiti kopiju
bilje3ki od
njima najbliZeg
Nexusovog uredniStva.
Vlasnik
autorskih
prava
na
ovaj
tlanak
(O
2003-2004)
je
Ameritki
prehrambeni
institut, itlanak
je
objavljen s njihovim
ljubaznirn
do-
puStenjem.
Sva
prava
su
pridrZana.
Nije
dopuSteno
nikakvo
daljnje
umnoZavanje
ili
distribucija ovog
ilanka
bez
izrititog
pismenog
dopu3tenja NlA.
Za daljnje informacije
u
vezi
s
NIA-om
i
puni
tekst ovog tlan-
ka,
posjetite
http://www.nutritioninstituteofamerica.org. Za
dodatne tlanke
o
alternativnoj brizi
o
zdravlju i
prehrani, posje-
tite knjiZnicu
na
web-lokaciji
Garya
Nulla Natural Living, http:
//www.garynull.com.
0d 199s.
farmaceutske
kompanije
utrostrutile
su
novcane
iznose
'..
nam|JenJene
izravnom
reklamiranju
lijekova
na recept
potroiatima.
Najveii
dio tog novca
odlazi na zavodljive
televizijske
reklame.
28. NEXUS
www.
nexus masazrne.com
LISTOPAD-STUDENI
2OO4
-
5/20/2018 Nexus_3
29/76
B IBLIOTEKA
DUHO\TNA
ZNANO
ST
Argentina
je
potopljena
u
ekonomski
i
politiiki
kaos.
lpak,
Argentinci
su
odluiili
preuzeti
kontrolu
nad svojoj
zajednicom
krozmreZu
osambleas
populares
ili
narodnih skupov
poJa
ARGENTI
NSKI
RECEPT
NADE
lzvadak iz knjige
CENZURIRANO
2004,
23.
priia
s
liste
25 najvaZnijih
tema
koje
su
zapadni
mediji
sakrili
pred
svojom
javnoiiu
lzvor:
Yes ,jesen 2002.
Naslov:
Autor:
Lisa
Garrigues
Utne
Reader,
sijeia njlveljada
2003.
Naslov:
Autor: Leif Utne
Qtanovnici
Argentine
zaiednidki
rade na
L)ponovnoj
izgradnii svoje
zemlje.
izdi-
Zu6i se
iz financijskog
uni5tenja
koje
je
po-
sliedica
vi5e desetlje6a
privatizacile
i
vojne
uprave.
U prosincu 2002.
recepl Medunaro-
dnog
monetarnog
fonda
se
izjalovio,
uniStivSi
vrijednost valute
i
povedav5i nezaposlenost,
).
Predsjednik
je
podnio
ostavku, a
za samo
mjesec dana
argentinski
vanjski
dug
popeo
se
na
132
nrilijarde
dolara,
nezaposlenostje
narasla
na 25 posto,
a
srednja klasa
je
na-
LISTOPAD-STUDENI
2OO4
a
koji
se
spontano
cijeloj
zemlji
ljuju
u
Nakladnik
TELEdisk
d.o.o
format
85,
336 stranica
meki uvez
-
140000
kn
tvrdi
uvez
-180,00
kn
NarudZbe
na
tel.
0r
6683630
Svake
godine, tim
Projekta Cenzurirano
s DrZavnog
sveuiili5ta
Sonoma
u
Kaliforniji,
odabire
i procjenjuje
tisude
novinarskih
prita
objavljenih
u nacionalnom
i medunarodnom
tisku,
TV i radio
izvje5iima'
kao i u
alternativnom
tisku. Studenti
profesori
i
strudnjaci
za druStvo
sudjeluju
u
ovome
procesu
koji na kraju odluduju
o
najvainijih
25 priia
koji
su
Zapadnimediji
najvibe
zanemarivali.
Me
-
5/20/2018 Nexus_3
30/76
kve
druge mogu6nosti, radnici u Brukmanu
i
stotinama drugih
tvornica
podeli
su
polako
samostalno voditi
tvomicu.
Za
koordinaciju
rada
izabrali
su
Sesterodlano
povjerenstvo
koje
je
pomo6u
ostvarenih
profita
uspjelo
vratiti
dugove i isplatiti radnicima
jednake
plade
podijel
ivSi
preostalu
zaradu.
Srednja
i
niZe klase udruZile su se u
gra-
danski pokret
da
bi
zemlju
vratile
na staro.
Zrakoprazni
prostor
medu upravljadkim
stru-
kturama ispunjen
je
nizom
gradanskih
demo-
kratskih
organizacija. Asambleas
populares
(narodni
skupovi)
javljaju
se diljem zemlje
ukljudujuii
200 naselja samo u Buenos Aire-
su. Ove skupove
dine
ljudi koji
se
rkupljaju
u
parkovima
ili
na trgovima da bi
rovorili
o
problemima
s kojima se suodava
riihova
lokalna zajednica:
opskrba
hranon
z,irav-
stvena skrb; dnevna skrb
za
djecu, starijc i
nemo6ne;
socijalna skrb;
prijevoz.
,
navodi
dasopis SIC.
Prema
jednoj
anketi,
jedna
tre6ina Argen-
tinaca
prisustvovala
je
narodnom skupu,
a
. Puno lju-
di
je
dak
prekinulo
s
formalnim
plateZnim
sustavom
pesosa
i
pridruZilo
se
-
ekonomskim mreZama
koje
gra
-
5/20/2018 Nexus_3
31/76
Nffi
$ffitu
A
ropn$ffitusY
ffi
&tuwffiffiwmru
eEWE
SKffiMWffi
5**
PORAST
BROJA
ALERGIJA
NA SOJU
ojajejedan
od
vodeiih
alergena
-
tvari koje uzrokuju
alergijske
reakcije.
1980-ih
Stuart Berger,
dr. med., nazvao
je
soju
jednim
od sedam
naj.iadih
alergena-jednorn
od
.
U to
vrijeme
su
mnogi strudnjaci stavliali
soju
na
deseto
i
jedanaesto
mjesto
-
5to
je
prilidno
lo5e,
ali daleko
iza
kikirikiia,
oraSastih
plodova
mlijeka,
jaja,
Skoljaka
i rakova, riba
i
p3enice.
Danas
je
Siroko
prihvaieno
da
je
so"ia.iedn
od
-
5/20/2018 Nexus_3
32/76
snim reakciiama
uzrokovanim hranom koje
su
se
dogodile
u Sved-
skoj izmedu 1993.i
1996.,
iotkrio
da
sludaj soje u hamburgeru nije
sludajnost, i daje
soja
zaista
bila uzrok. Oni
su
analizirali
6l sludaj
ozbiljnih
reakcija na hranu,
od
kojih
je
pet
bilo fatalno,
i
otkrili da
su kikiriki,
sojaioraSasti
plodovi
uzrokovali 45
od 61
reakcije.
Od
pet
smrtnih sludajeva,
detiri
su
pripisana
soji. Za
detvero djece koja
su
umrla od
soje
znalo
se
da
su
alergidna
na kikiriki,
ali
ne
i
na
soju.
Kolidina
pojedene
soje
bilaje
u rasponu
od
jednog
do
deset
grama
-
Sto
je
tipidno za niske razine koje
se mogu na6i kada
se sojine
bjelandevine
koriste kao
dodatak mesu
u gotovoj hrani kao
Sto
su
hamburgeri,
mesne okruglice, umaci za
Spagete,
kebab
i
kobasice,
ili
kao
dodatak
u
kruhu i
pecivu.
Kad
je
soja
u
hamburgerima
i drugoj
hrani,
ljudi obidno ne
primijete vezu
sa
sojom. Alergijske reakcije
na
soju
se ne
dogadaju uvijek nepc redno
nakon
jela,zbog
degaje
joS
teZe
prepoznati
vezu uzroka i
pc
iedica.
Premajednoj
Svedskoj
studiji,30
do 90
minuta nakon
uzi n..nja hrane
koja
je
sadrZavala
soju djeca nisu imala nikakve
-
il,
vrl I blage
-
simptome; nakon
toga doZivjela
su
fatalni
napad
astme. Sva
djeca
su
bila
u stanju
jesti
soju
bez
negativnih reakcija
sve
do obroka k,tji
je
uzrokovao
smrt.
Svedska
studija nije
prva
u
kojoj
se
spominju
nakon
uzimanja
soje.
Anafi-
laksa
uzrokovana
hranom najde5ie
se
povezuje
s ki
ki
rikij
ima,
ora5astim
plodovima,
rakovima
i
Skoljkama, a
povremeno
s
ribom
i
mlijekom,
ali
i
soja ima svoj
dosje.
Anafilaktidke
reakcije
na kruh,
pizzu
ili
kobasice
s dodanim
sojinim
bjelandevinama
poznate
su
barem
od 1961.
Kasnija istraZivanja
potvrdila
su da opasnost
roditeli ima
da
poku5aju
ogranidavanjem
uzimanja
kikirikija i
soje
tijekom treieg tromjesedja trudno6e i
u
razdobliu
dojenia, i
izbjegavanjem
koriStenia hrana za
bebe koje
sadrZe so.iu.22
JoS
od 1920-ih traju
rasprave o
tome mogu li
se
bebe
senzibilizirati
na
alergene-ioi in
ulero.
1976. isvaLivadi
su
doznali
daie
t'etus
spo-
soban
stvarati
IgE,
antitijela
protiv
sojinih bjelandevina tijekorn
rane
trudnoie,
i da
se
novorodende
moZe tako senzibilizirati
preko
maj-
dinog mliieka
da
kasnije
reagirana
hranu koju
.2:'24
Medu one ko.ii
bi
ova
upozorenja
trebali
shvatiti
ozbiljno
spadaju
obitelii
s
poznatim
alergijama
na kikiriki
ili
soju,
vegetarijanci
koji
bi
inade.ieli velike
kolidine soje tijekom
trudnode
i
dojenja,
i rodite-
lii
koji razmiSljaju
o kori5tenju djedje
hrane na
bazi
soje.
Buduii
da
se
poveiava
broj djece alergidne na
kikiriki,
moZemo
odekivati da
6e
velik
broi djece
i
odraslih ljudi ozbiljno reagirati
i
na soju.
Kikiriki i
soja spadaju u istu biljnu
porodicu, iepimlade,
i
znanstvenici
ved
godinama
maju
da su ljudi alergidni na
jednu
od
njih
desto
alergidni i
na
drugu.
Ostala djeca
kojima
prijeti
opasnost od
neprepomate,
ali
potencijal-
no
po
Zivot opasne,
alergije
na soju
su ona s aler-
gijom
na
graSak,
lima
grah ili
druge
vrste
grah4
djeca
s
dijagnosticiranom
astmom,
rinitisom,
ekcemom
ili
dermatitisom,
i ona
kojima dlanovi
obitelji
imaju
bilo
koju
od
ovih bolesti.
Reakcije
na namimice
iz
iste
biljne
porodice
mogu biti
kumulativne,
Sto moZe dovesti do
puno
ozbiljni-
jih
simptoma
od svake
pojedinadno.2s-32
moZda
ni
