Nezaposlenost Tk

7/22/2019 Nezaposlenost Tk

1/21

RAD I ZAPOSLENOST MLADIH U TUZLANSKOM KANTONU

U PERIODU 2010/2012


2/21

1

SADRAJ

SADRAJ ......................................................................................................................................................... 1

REZIME........................................................................................................................................................... 2

UVOD ............................................................................................................................................................. 3

1.DEFINICIJA RADA ........................................................................................................................................ 4

1.1 SREDSTVA ZA RAD ............................................................................................................................... 5

1.2 TRITE ................................................................................................................................................ 5

1.3 POJAM RADNOG MJESTA I ZANIMANJA .............................................................................................. 6

2.KAKO MLADIMA POMAEMO DA UU U SVIJET RADA? ........................................................................... 73. MLADI I TRITE ......................................................................................................................................... 9

4. POGLED NA NEZAPOSLENOST/ZAPOSLENOST MLADIH U TUZLANSKOM KANTONU ............................. 10

5. TA URADITI ZA MLADE LJUDE KOJI EKAJU NA SVOJE PRVO RADNO MJESTO? ................................... 12

6. REALNA SITUACIJA U TUZLANSKOM KANTONU ...................................................................................... 13

7. DRUTVO NEREALNIH ANSI ................................................................................................................... 15

8. MJERE AKCIONOG PLANA ZA MLADE 2010/2013 ................................................................................... 17

8.1 ANALIZA STANJA U OBLASTI ZAPOLJAVANJA .................................................................................. 17

8.2 PRIJEDLOG MOGUIH MJERA IZ OBLASTI ZAPOLJAVANJA MLADIH................................................ 17

ZAKLJUAK ................................................................................................................................................... 18

LITERATURA ................................................................................................................................................. 20


3/21

2

REZIME

Zaposlenost;nezaposlenost;rad;sredstva za rad;faktori

rada;trite;ponuda;potranja;zanimanje;posao;radon mjesto;svijet rada;robne

vrijednosti;ivotni stil;mladost;ambicije;beskorisnost;besmisao;migracije

mladih;rezignacija duha;delinkvencija;organizacija;drutvo;nerealne anse;.


4/21

3

el it e li bi ti osobi ti il i nevidlj ivi? Od lui te se . Il i e te bi ti plava krava il i vas nee

biti. Plava krava oznaava neto izuzetno i nezaboravno. (PLAVA KRAVA - Seth

Godin (ekonomija, marketing, branding))

UVOD

Prilikom odabira teme za obradu, eljela sam da obradim neko od goruih pitanja dananjice.

Odluila sam se za temu ^RAD I ZAPOSLENOST MLADI H U TUZLANSKOM KANTONU U

PERIODU 2010/2012^.

Ono ime smo svakodnevno bombardirani od strane medija, a i svjesni realne situacije je zapravo

injenica da sve vie mladih je na biroima za zapoljavanje i eka na svoje prvo radno mjesto. U

ovom radu moi ete dobiti informacije vezane za pojam rada, navest u faktore rada kao i

sredstva za rad. Susrest emo se sa pojmom trita rada te ponudom i potranjom.

Nepovoljni uslovi na tritu rada, posebno nakon udara svjetske ekonomske krize oteavaju

prelazak mladih od obrazovanja ka tritu rada.

Istraivajui literature naila sam ja jednu reenicu koja me jako zaintrigirala i koja je bila

presudna da krenem da istraujem dalje.

Dugorono nezaposleni mladi postaju siromani, a siromatvo je glavni uzrok njihove

pasivnosti i drutvene iskljuenosti. Uzrokovana pasivnost mladih dovodido toga da nae

drutvo dobiva dugorono neupotrebljive generacije, koje nee moi pokretati pozitivne

promjene, koji nee moi uestvovati u razvoju privrede, koji nee moi zasnovati porodice, koji

se nee posveivati cjeloivotnom uenju i konstantnom usavravanju.

Sagledat emo realnu sliku grada u kojem ivimo te susresti se sa drutvom nerealnih ansi.

Prestavit u neke od mjera Akcionog plana za mlade u Tk 2010/2013.


5/21

4

1.DEFINICIJA RADA

Radje kreacija materijalnih dobara i usluga, koja mogu biti direktno konzumirana od strane

radnika ili od strane nekoga drugoga.1

Ovo je formalna definicija rada iz enciklopedije. Naalost ni izbliza ne pokriva sve to pod "rad"

spada. Ljudi rade otkad postoje, ali pogled na rad kao jedan koncept je moderna pojava. U

predindustrijskim drutvima radom su se smatrale samo definitivne akcije: rad poljoprivrednika,

rad trgovca, rad poduzetnika i sl. Na taj nain na rad je gledao i otac ekonomije, Adam Smith u

svojem djelu "Bogastvo nacija". Tako definiran rad nije bio dovoljno irok da obuhvati svu

problematiku vezanu uz rad. Zato je percepcija toga to rad je vie puta mijenjana u novijoj

povijesti.

Prvi moderan teoretiar rada bio je Karl Marx. U svojim radovima postavio je i temelje

sociologije rada. Pojam 'rad' je bio stoerni dio marxova djela. Marx je tvrdio da je u ljudskoj

prirodi mijenjati prirodu i ovaj proces transformacije prirode naziva 'radom', a mogunost za

obavljanja rada naziva 'snagom rada'.

Na tome nije stalo i rad je i dalje bio predmet propitivanja. Stotinu godina kasnije debate oko

rada i njegove definicije narasle su do te mjere da je njemaki ekonomista Wilhelm Heinrich

Riehl 1862. godine tvrdio da je rije o "predefiniranoj rijei koja nosi toliko znaenja da vie

naprosto nema znaenja".

Unato svim problemima, s prolaskom vremena, dolo se do zajednikog dogovora u kojemu rad

predstavljaju sve one aktivnosti koje se obavljaju na tritu.2Znaenje koncepta postalo je samo-

oito i istraivanja rada su se povukla iz teoretskih voda, a kompleksnost koncepta se svela na

jednostavnu formulu:

rad = plaeni rad

Tu treba biti paljiv. Veina obavljenog rada u naim ivotima nije plaena. Ali iz konteksta

sociologije i ekonomije upravo je plaeni rad onaj na koji mislimo dok ga spominjemo.

1Adam Smith, "Bogastvo nacija", 178 str.

2Svjestska enciklopedija,izdanje 2001


6/21

5

Uz pojam rada nuno je pomenuti i pojam sredstava za rad bez kojih obavljanje bilo kakvog

posla ne bi bilo mogue.

1.1 SREDSTVA ZA RAD

su instrumenti ili orua kojima proizvoaobavlja procese rada.3

Postoje razliiti kriterijumi za njihovu klasifikaciju.

Ako je to inventarsko knjigovodstvo, klasifikuju se po odeljenjima; ako je nabavna sluba, moda

e kategorije muterija biti jedan od kriterijuma za klasifikaciju sredstava za rad; ako se ona

posmatraju sa stanovita rukovodilaca proizvodnje, tada e njihove funkcionalne karakteristike

izbiti kao kriterijum u prvi plan.Najee se klasifikuju na funkcionalni nain na:

1.

opremu (maine,postrojenja,ureaji),2. alate (sredstva za runo ili mainsko manipulisanje pri obavljanju radnih i kontrolnih

operacija)

3. graevinske objekte i instalacijeSredstva za rad se fiziki troe kako kad se upotrebljavaju i koriste u procesima rada tako i kada

se ne koriste. Pojavni oblici tih troenja su:habanja,lom i kvar,kao i fiziko starenje sredstava.

1.2 TRITEprema najkraoj definicijipredstavlja mjesto gdje se susreu ponuda i potranja.

Kupnja i prodaja se mogu obavljati i bez nazonosti robe (na burzama i drugim tritima), pa ak

i bez izravnog kontakta kupaca i prodavaa, kao pri kupnji prema katalogu, putem telefona,

faksa, interneta i slino. Zbog toga se trite definira kao stalan i organiziran oblik dovoenja u

kontakt ponude s potranjom roba i usluga. Trite je istodobno i mehanizam kojim se reguliraju

odnosi prodavaa i kupaca u uvjetima u kojima sudionici razmjene ili kupoprodaje ostvaruju

svoje ciljeve i interese, zbog kojih i stupaju u meusobne odnose.

3Karl Marx, Svjestka ekonomija .345 str.


7/21

6

1.3 POJAM RADNOG MJESTA I ZANIMANJA

Zanimanjeje skup poslova i radnih zadaa (radnih mjesta) koji su svojim sadrajem i vrstom

organizacijski i tehnoloki toliko srodnii meusobno povezani da ih obavlja jedan izvritelj koji

posjeduje odgovarajua znanja, sposobnosti i vjetine.

Posao (radno mjesto)definira se kao skup radnih zadaa koje izvrava jedna osoba. 4Podaci o

organizacijski i tehnoloki srodnim poslovimaodnosno radnim mjestima skupljaju se u

zanimanja. Poslovi mogu biti vie ili manje sloeni. Za pojedine poslove u iskazivanju podataka

vezanih uz zanimanja mogu se odrediti operativne definicije.

Zanimanja nezaposlenih osoba odreuju se prema poslovima koje su obavljali prije nastanka

nezaposlenosti, odnosno prema osposobljenosti za rad. Zanimanja nezaposlenih osoba bez radnog

iskustva iskazuju se kao osposobljenost za rad, kao zvanje.Prema poslovima koje osoba obavlja

ili je obavljala, odnosno za koje se osposobljava, moe se utvrditi sadanje, prolo ili budue

zanimanje.

4Radno pravo,2001


8/21

7

2.KAKO MLADIMA POMAEMO DA UU U SVIJET RADA?

Sada je ve svima jasno da pogoranje radnih uvjeta, za one sretnike koji su (trenutno) zaposleni,

kao i pridruena mu reforma mirovinskog osiguranja, pogaaju starije lanove drutva, ali sve

vie i odlunije ba mlade!

Uz svu opasnost statistikog pojednostavljenja problema, ini se da ugroeno drutvo reagira

poput animalnog opora: oni pri fizikoj snazi su i na drutvenoj, pa onda i na radnoj vlasti. Vie

nama na radnim mjestima ne upravljaju vijea staraca, ve uglavnom mukarci u tzv. najboljim

godinama, koji nakon to si uzmu najvei dio drutvenog kolaa, daju i uskrauju mrvice

onima koji izlaze, ali i onima koji ba sada ulazeu svijet rada. Egzistencija ispod ljudskog

dostojanstva eka veinu u starosti, ali i doekuje odmah pri inicijaciji u svijet odraslosti i

odgovornosti za vlastitu egzistenciju.

Nesigurnost zaposlenja, prevaga menaderskim novogovorom reeno nekvalitetnih poslova

nad kvalitetnima, ine samostalni ivot ljudi izmeu druge i tree decenije ivota, njihov

odlazak od roditelja, zasnivanje obitelji za one koji to ele i sl., sada ve moda i za veinu realno

egzistirajuih mladih nemoguom misijom. Ono to se na strani kapitala naziva fleksibilizacijom

trita rada, na strani mladih radnica i radnika ni nema izraza koji bi opisali sve ivotne nedae

kroz koje oni prolaze. Diplomirani strunjaci a nezaposleni, zaposleni a siromani (masovno splaama za ivotna granici siromatva), zaposleni sve vie, dakle u pravilu, pa onda NE i

atipino, na odreeno vrijeme, honorarno, preko studentskog servisa; zaposleni u asocijalnom

radnom vremenu, s izgledom da e cijeli radni vijek provesti u drutvu s vie umirovljenika od

zaposlenih.

Jesu li ti mladi apolitini neradnici, kako se nad njima iivljava protuprosvjetiteljska javnost tzv.

masovnih medija? Ili posjeduju skandalozno neznanje o politikom sistemu u kojem ive.

Mladi su, naroito mlade ene, one koje potpadaju pod politiku last in, first out. Nestalnim

oblicima zapoljavanja, na koja su prinueni, mladi su jo i krivi za dumping, i ne samo

smanjivanje ve esto i za potpuno brisanje radnikih prava, na koje moraju pristati. Sve to

naravno ima utjecaja i na zdravstveni status mlade generacije.


9/21

8

No tko bi se time bavio, u dravi u kojoj sociolozi jo nisu napravili ni priblino mapiranje klasne

i slojne grupne dinamike stanovnitva, a kamoli da bi medicina rada socioloki izuavala nove

oblike oteenja ljudi, izazvane psiho-socijalnom nestabilnou u radnim odnosima. 5

U takvoj situaciji mnogi se odluuju na tzv. samozapoljavanje, to samo znai da ih poslodavciprisiljavaju da se prometnu u lane privatne poduzetnike sebe samih. To omoguuje dodatnu

prekarizaciju svijeta rada, jer kada takav poduzetnik ostane bez posla ili je oteen neisplatom

dogovorenih honorara, to ne potpada u krenje radnog zakonodavstva, ve u eventualne

graanske tube zbog naruenih poslovnih odnosa i krivo procijenjenih poslovnih rizika meu

partnerima. Sve to postaje novi ivotni stil, u kojem ako nisi sposoban kada treba potegnuti 15 -

16 sati rada dnevno, naprosto nisi konkurentan.

Rad stvara robne vrijednosti, ali stvara i gnjevne mlade ljude, iji e se protestni potencijal, uopsegu puno irem od pukog neizlaska na izbore, sve vie iskazivati. Ako smo ve novano

zaduili svoju djecu cijenom ortakog kapitalizma koju trpimo, sada dozvoljavamo i njihovu

bezonu eksploataciju od strane onoga kapitala kojem je EU mati. A svojoj mladosti maeha.6

5Arhiv Tuzlanskog Kantona,Tuzla, 1999

6Dokument Okvirnog Budeta, Tuzla


10/21

9

3. MLADI I TRITE

Mladost je svijetlo razdoblje i nenadoknadiv period ljudskog ivota, period kada ambicije mladog

ovjeka prelaze sve pore njegove sopstvene mogunosti, za koju on sam misli da mu je to

sopstvena i jedina mogunost.7

A ustvari je to samo pitanje odvanosti mladog ovjeka da pokua da uradi neto ime bi biozadovoljan na polju rada. Mlada osoba u poecima svoje mladosti ima elje i tenje, u poecima

izgradnje svog identiteta, svjetonazora, mlada osoba eli zvanino da predstavi svoju novu

linost. Mlada osoba eli da predstavi, upravo, ono to su njene ambicije, a te ambicije

korespondiraju sa eljama i tenjama izgradnje samostalne persone kako bi ispunile ivot ovjeka

preko tih mladalakih ambicija. Mladi ovjek osjea da u njemu postoji ogromna snaga i

energija, i u tjelesnom i u duhovnom smislu. Na vrhuncu svoje mladosti, mlad ovjek se po prvi

put susree s velikim svijetom u kojem nema iskustva. Kod omladine obino postoje svi osjeaji.

S jedne strane je to osjeaj samoe, s druge nepostojanje utoita; s jedne strane je to osjeaj

snage i sposobnosti a s druge strane osjeaj da se te sposobnosti ne koriste. Meutim, kada se

mlada osoba susretne sa preprekama ivotnim, sa preprekama i nemogunostima da ostvari svoje

ciljeve jer nema prave upute i intelektualne potpore, tada se mlada osoba osjea beskorisnom i

odbaenom.

7Europska strategija za mlade, 2000


11/21

10

4. POGLED NA NEZAPOSLENOST/ZAPOSLENOST MLADIH U TUZLANSKOM

KANTONU

U dananjem kapitalistikom drutvu i svijetu mladi nailaze na mnogobrojne prepreke kada je u

pitanju zapoljavanje, odnosno nezapoljavanje.Nezaposlenost kod mladih ljudi, prvenstveno kod

mene stvara osjeaj beskorisnosti, besmisla, stvara osjeaj gubljenja nade da se iskoristi ta

mladalaka energija koja je puna poleta, ideja, ambicija, snova o boljem sutra.I taj osjeaj

nezaposlenosti kao i sama nezaposlenost raa mladom ovjeku sumnju u njegove sposobnosti

koje mogu kobno uticati na izgradnju njegove linosti, i tada se mladi ovjek prepusti vremenu

ne uradivi nita od onoga ta je zamislio jer je izgubio svaku nadu, prvo u sebe i svoje

sposbnosti, a izgubio je i nadu u smisao ivota, to moe biti i najpogubnije za mladog ovjeka u

usponu mladalake snage. Jer, kada mladi ponu da poniru u dubine svoje due ubjeujui se daivot nema smisao jer su nesposobni da urade bilo ta na polju svog zapoljavanja, da im je srea

okrenula lea, da nisu sposobni za ivot, dovodi do depresije, povlaenja iz drutva i dovodi do

osame koja je kobna za razvoj duha i za sami duh mladog ovjeka. Ta osama dovodi do oaja, do

beznaa mladog ovjeka.

Nezaposlenost mladih, takoer, utie negativno i na samu dravu u jednom globalnom smislu,kao i na sami grad u jednom uem smislu. Meutim, da bi se iskoristio potencijal mladih u jednoj

dravi, on mora da bude sveden na potencijal, prvenstveno, mladih u njihovom gradu u kojem

borave. Jer, ako je grad u tranziciji, ako je grad u izgradnji, u realizovanju projekata, svaka mlada

osoba se nada da e biti uesnik same realizacije. I pogubno je za grad i za samu dravu ako se ne

iskoristi snaga i energija mladih u razvoju i realizovanju projektnih ideja.


12/21

11

Za dravu, kakva je Bosna i Hercegovina, za njene gradove Sarajevo, Mostar, Tuzlu, Banja Luku,

Biha, za dravu i gradove koji su dvadeset godina u jednom tranzicijskom postupku, za dravu

koja ne ide napred u smislu razvoja obrazovnog sistema, rekonstrukcije, ljeilita, brige za djecu

bez roditelja, brige za starce, potrebno je da se iskoristi snaga mladih, koji naalost u sve veem

broju naputaju zemlju i trae novi ivot, u novom svijetu na novom imaginarnom mjestu gdje su

potpuni stranci.8Nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini, dakle, dovode do migracije mladih

u druge drave i gradove to je jedna od negativnosti nemarnog odnosa institucija za

zapoljavanje spram mladih. Na drugoj strani, u Bosni i Hercegovini sve vei broj nezaposlenosti

mladih dovodi do rezignacije duha njihovog, tako da jedinu utjehu mladi trae u drogama,

alkoholu,, pljakama, ubistvima. Jer u posljednjih nekoliko godina u naoj dravi je sve vie

prisutna maloljetnika delikvnecija, a dravni organi nisu sposobni da izgrade ustanove za

zbrinjavanje mladih delikvenata, ali ustanove sa ciljem i programom da se delikventima da druga

ansa u smislu razvijanja svijesti da vjeruju u svoje mogunosti i svoj potencijal koji mogu

iskoristiti na polju rada i izgradnji svoje karakterne linosti.

8Podaci Agencije za mobilnost i programe EU


13/21

12

5. TA URADITI ZA MLADE LJUDE KOJI EKAJU NA SVOJE PRVO RADNO

MJESTO?

Da bi pokrenuli vlastiti biznis kroz odreena poduzetnitva mladi bi trbali da formiraju odreeni

tim ili organizaciju preko koje bi kompromitovali svoje ideje, svoje ambicije, da realizuju

odreene projekte kako bi pokazali svoje sposobnosti i mogunosti na planu rada. Jer kada jedan

projekat uspije da svojim sadrajem zadovolji kriterije poslovanja, realizovanja, izgradnje ili bilo

koje druge vrste poslovnog ina, tada postoji mogunost da mladi, koji su pokrenuli neki

projekat, budu zapaeni od strane ulagaa i menadera da bi bili angaovani na polju rada. Dakle,

u dravi kakva je Bosna i Hercegovina, mladi trebaju sami da se organizuju, da sami promoviu

svoje ideje koje bi bile korisne za samu zajednicu a i za njih da bi mogli da steknu uvid u sutinu

pokretanja vlastitog biznisa.

Naravno, postoje mnoge prepreke, barijere na koje mladi nailaze u elji da pokrenu vlastiti biznis,

ali sutina toga jeste da se naue zaobilaziti te prepreke, da iz propalog pokuaja realizacije nekog

projekta mladi rekonstruiu ono ta su uradili, a nije uspjelo, i da iz te rekonstrukcije naue ta za

njih predstavlja prepreku da bi mogli da je zaobiu. I tu se najvie vrednuje upornost, da se nakon

pada ustane i krene dalje, da ne doe do gubljenja nade. Za pokretanje vlastitog biznisa i za

prevazilaenje prepreka potrebno je da mladi budu upueni u ekonomska deavanja u samoj

dravi i svijetu, da budu upoznati sa samim tritem da bi vidjeli koje to vrijednosti mogu da se

iskoriste za pokretanje vlastitog biznisa, a najvie je potrebna podrka same drave kako bi mladi

mogli prezentovati svoj rad.

Dakle, u Bosni i Hercegovini postoji veliki broj mladih koji su obrazovani, ambiciozni, koji

imaju razne ideje kako bi uticali na poboljanje ekonomskog razvoja, kulturalnog, na razvoj

obrazovanja prema svjetskim standardima bez ikakvih religijskih, etnikih ili bilo kojih drugih

konotacija, samo im se treba pruiti prilika da pokau svoje sposobnosti na planu rada, na polju

biznisa.


14/21

13

6. REALNA SITUACIJA U TUZLANSKOM KANTONU

Od ukupno 94 hiljade nezaposlenih, prijavljenih u Zavod za zapoljavanje TK oko 30 posto je

mladih do 30 godina ivota. Meu nezaposlenim najvie je trgovaca, maturanata gimnazije,

pravnika i ekonomista.

Procenat nezaposlenosti za 2011. godinu u BiH iznosi oko 27 posto, 26 posto za mukarce i 30

posto za ene, a najvia je bila meu mladim od 15 do 24 godine i iznosi 57,5 posto. Stopa

nezaposlenosti je najvia meu osobama sa zavrenom srednjom kolom (oko 29 posto) a najnia

s visokom kolom ( oko16 posto).

U toku ove godine u Zavodu za zapoljavanje TK realizovan je samo jedan projekat za

sufinansiranje zapoljavanja mladih bez radnog iskustva. Osim ovoga uraene su i pripreme zaprograme trita rada i formiranje Centra za informisanje, savjetovanje i obuku, ije usluge je od

februara do danas zatrailo vie od 700 osoba iz grupe mladih.

Projekti namijenjeni mladima uglavnom obezbjeuju zapoljavanje u cilju odraivanja tzv.

pripravnikog staa nakon ega se oko 40 posto njih ponovo prijavi na evidenciju nezaposlenih.

Prema zvaninim podacima, radno mjesto u Bosni i Hercegovini trai vie od 172.000 ljudi

starosti do 30 godina, dok su nezvanine brojke daleko vee, obzirom da je veliki broj onih kojinikada nisu upisani u evidenciju biroa za zapoljavanje.9

Veliki broj mladih ljudi nije u poziciji da bira posao niti ima mogunost da dobije bilo kakvo

zaposlenje. Problem nezaposlenosti mladih prisutan je ve due vrijeme, a alosno je to svake

godine, kada obiljeavamo neke znaajnije datume, dobijamo sve loije podatke. Istovremeno,

mali broj je mjera koje se preduzimaju da bi taj problem bio rijeen. Potrebno je razmiljati o

daleko snanijim i kvalitetnijim koracima i projektima.

U naoj zemlji je mali procenat mladih koji imaju zagarantovan izvor prihoda. Vie od polovine

mladih je na evidenciji biroa, a est je sluaj da mnoge koji rade poslodavac uopte ne prijavljuje.

Situacija u zemlji je takva da tek svaki peti mladi ovjek ima posao. Rjeenja postoje, ali kod nas

9Podatak iz evdincije biroa, 2012


15/21

14

ljudi koji mogu neto da urade nemaju razumijevanje za projekte iji je cilj zaposlenje mladih

ljudi.

Brojni parametri pokazuju zabrinjavajuu situaciju jer je broj siromanih u naoj zemlji krajnje

neprihvatljiv. to se mladih tie, broj onih koji nemaju status zaposlenih enorman je i to jeinjenica koju niko ne moe da zanemariti.

Bosna i Hercegovina je Svjetski dan borbe protiv siromatva doekala s prosjenom platom od

827 maraka, to nije dovoljno ni za osnovne ivotne trokove.

Danas u naoj zemlji posao zvanino

nema vie od 539.000 ljudi.10

Nezvanian broj je svakako daleko vei. Ovdje se preivljava s niskim penzijama, preturaju se

kontejneri, mladi kontaktiraju roake u svijetu s nadom da e tamo pronai neki posao.

10http://boljatuzla.ba/tek-svaki-peti-mladi-covjek-u-bih-ima-posao/


16/21

15

7. DRUTVO NEREALNIH ANSI

Prilikom obrade teme odluila sam upitati par studenata o njihovim vienjima nakon to zavre

fakultet?

Bez obzira na visok broj nezaposlenih iz godine u godinu na Univerzitetu u Tuzli sve je vie

upisanih ekonomista i pravnika, pa primjerice na Ekonomskom fakultetu u Tuzli prvu godinu

slua preko 300 studenata. Rekli su mi gdje se vide nakon studija:

1. ''Ako ne upisati postdiplomski onda pokuati za samostalnog raunovou polagat ispit, patako onda...nekad u budunosti voljela bih revizor bit pa sad...''

2. ''Ne vidim nita bolje, moe jedino gore kako su najavili.''3. ''Oekujemo da emo zavrit fakultet u roku, a da neemo imati pos'o''4. ''Oekujem da emo bit na birou i onda moda radit neto sa srednjom kolom koju sam

zavrila.''11

Ovakvo beznae je dovelo Bosansko/Hercegovako drutvo a rub egzistencije i napravilo ga

siromanim u svim segmentima.

ivimo u jednom drutvu koje je drutvo potpuno nerealnih ansi, nerealnih u smisluzapoljavanja, u smislu sticanja sigurnosti neke egzistencije, jer na jednoj strani imamo potpuni

pad privredne aktivnosti i novih investicija, a na drugoj strani imamo potpuno povean neplanski

upis ljudi na fakultete, a na treoj strani imamo potpuno neracionalno i nerazumno davanje

sredstava za navodna upoljavanja, pripravnika, a ustvari zapravo samoodreene zablude gdje

mladim ljudima koji bi se moda u meuvremenu i snali za neko trajnije rjeenje, a ne samo z

rjeenje od 12 mjeseci.

Formalni sistem obrazovanja u Tuzlanskom kantonu, kao u ostalom i u cijeloj BiH, po inercijiprodukuje obrazovne i strune profile koji najee ne mogu nai zaposlenje u poslovnom

sektoru. Poslovni sektor se ali na nekompetentnost strunjaka i uenika i tvrdi kako imaju

11Podaci dobiveni od studendata UNTZ


17/21

16

bazina znanja, ali ne i potrebne vjetine za obavljanje poslova to je zapravo nedostatak

obrazovnog sektora.

Potrebno je pitanju usklaivanja ponude i potranje na tritu rada u Tuzlanskom kantonu

pristupiti reformski na nain da u ovaj proces hitno trebaju biti involvirani svi potencijalnisudionici kako bi se zaustavilo produbljivanje krize.

Ekonomski analitiari predviaju da e nezaposlenost rasti sve do 2015. godine, a u ovoj godini

broj bi mogao dosei maksimalnu cifru. Privreda nije prestruktuirana, a njenu okosnicu i dalje

ine velika podizea nastala prije nekoliko desetljea koja su danas uglavnom ugaena ili pod

steajem. Uz to bh konkurentnost i dalje je niska, oporavak investicija vrlo upitan, a javni dug i

dravni deficit veoma visoki.


18/21

17

8. MJERE AKCIONOG PLANA ZA MLADE 2010/2013

Zapoljavanje je prioritetni zadatak u stvaranju boljeg ambijenta za ivot mladih,s obzirom da

nezaposlenost kao gorui problem sa kojim se suoavaju mladi ljudi generira i mnotvo drugih

problema. Neophodna je potpuna integracija mladih ljudi na trite rada sto znai konkretnim

mjerama dravnih institucija uticati na stvaranje pretpostavki za zapoljvavanje mladih. Strategija

razvoja TK i Strategija zapoljavnja TK kao dva kljuna dokumenta iz ove oblasti predviaju niz

mjera kojima e se stvarati ambijent zabre i kvalitetnije zapoljavanje mladih. Stoga je

neophodno pristupiti implementaciji svih predvienih mjera te zapoljavanje mladih tretirati kao

kompleksan problem koji moe biti rijezen samo ako se sagledava u kontekstu i nekih drugih

problema mladih ljudi.

8.1 ANALIZA STANJA U OBLASTI ZAPOLJAVANJAUz pomo Zavoda za zapoljavanje FBIH i Agencije za rad i zapoljavanje BIH je do sada

realizirano nekoliko projekata podsticanja zapoljavanja mladih u VSS u javnim institucijama i

preduzeima na podrucju TK. Meutim mnogo je vei broj nezaposlenih mladih sa nekim drugim

stepenom strune spreme te je neophodno stvarati pretpostavke za zapoljavanje i ostalih

kategorija mladih ljudi. Mlade osobe biljee visok nivo nezaposlenosti i preteno se zapoljavaju

na poslovima kratkog trajanja/zapoljavanje na odreeno vrijeme. Znaaj broj mladih ljudi u

nedostatku zapoljenja u kratkom roku prelaze u kategoriju dugorono nezaposlenih osoba. Ovaj

problem e biti znaajno ublaen onda kada poslodavci budu shvatili da je u njihovom ineteresu

zapoljavanje mladih osoba s inovativnim znanjima koje prepoznaje suvremeno trite. 12

8.2 PRIJEDLOG MOGUIH MJERA IZ OBLASTI ZAPOLJAVANJA MLADIHLokalne i kantonalne vlasti treba da razvijaju politike i programme u dogovoru sa mladima,

lokalnim poslodavcima, sindikatima,obrazovnim vlastima, tijelima zaduenim za obuku i

zapoljavanje i omladinskim organizacijama kako bi se otklonili uzroci nezaposlenosti mladih i

poveale mogucnosti zapoljavanja za mlade. Potrebno je podrati osnivanje firmi, preduzea i

zadruga od strane mladih ili grupa mladih ljudi tako to e da obezbijede novcana sredstva i

druge oblike podrke kao sto su prostorije, oprema,obuka, i profesionalni savjeti.

12Izvor podataka/Federalni zavod za statistiku


19/21

18

ZAKLJUAK

Zavretak obrazovanja i ulazak na trite rada prijelomno je razdoblje uivotu svake mlade

osobe. Od ulaska u obrazovni sustav do izlaska iz istoga proteklo je barem desetak (onima koji

nisu zavrili srednju kolu), a mnogima i dvadesetak (onima kojima se studij oduljio) godina

kolovanja. Taj je proces u pravilu kotao mnogih obiteljskih i osobnih odricanja, kao i znaajnu

koliinu javnih sredstava. No potom slijedi "payback time", tj. dio ivota u kojem se naueno

moe kapitalizirati. Idealno, po obrazovanju slijedi posao uz koji dolaze samoaktualizacija,

drutveno uvaavanje, financijska neovisnost, samostalnost i egzistencijalna sigurnost. Iako i

dalje mlada, osoba postaje "odrasla" te se otvaraju uvjeti za rjeavanje stambenog pitanja,

zasnivanje vlastite obitelji i sline velike korake u ivotu.

Ne postoji arobni tapi u ovom gradu, ali ni ogromni novci koji trebaju za rjeavanje problema.

Meutim, postoje ogromni pristupni fondovi EU do kojih nije teko doi ako angaujemo

minimum 50 mladih ljudi bez informatikih i jezikih barijera. Njima dovedemo eksperte, skupo

im platimo da ih obue za pisanje projekata prema EU i prema drugim fondovima. Onda emo

sigurno biti u mogunosti da vrlo brzo obezbijedimo novac i za rijeavanje kanalizacije,zaobilaznice te drugih problema. Smatram da ima dosta projekata koji se mogu rijeiti sa

niskobudetnim aktivnostima.

Moramo omoguiti to bolju iskoristivost raspoloivih resursa, od ljudskih do industrijskih i

poljoprivrednih. Grad se mora ravnomjerno razvijati, neovisno o gradskim zonama.


20/21

19

Grad ine svi graani i sve mjesne zajednice, sa svojim specifinim problemima koji nisu rijeeni

tokom posljednjih dvadeset godina. Nemamo vremena za ekanje. Moramo vratiti vrhunski sport

u Tuzlu, to se moe uiniti odvajanjem klubova od politikog uticaja i meetarenja. Sportska

drutva treba otvoriti za privatne investicije, to je preduslov za reorganizaciju klubova i budui

profit. Samo tako moemo ponovo zadrati velike sportske talente u Tuzli. Trenutno je Tuzla

sportska provincija. Kulturni ivot grada je takoe na niskim granama, a sve zbog privilegovanja

odreenih umjetnika, dok su drugi vie cijenjeni u drugim gradovima i zemljama, nego u gradu u

kojem su roeni i kojem su posvetili cijeli ivot.

Nama treba kritina masa mladih, koji e na osnovu linih iskustava i znanja uestvovati u

izgradnji boljeg okruenja za sve nas. A mladi najbolje znaju koji su to evropski standardi

potrebni za pomjeranje nae zemlje sa nultog statusa na kojem stoji ve dvadeset godina.


21/21

20

LITERATURA

ADAM SMITH, BOGATSTVO NACIJA, 1776 god. Kjell A. Nordstroem i Jonas Ridderstrale (nova ekonomija), 1997 god. Fundamentals of Corporate Finance (3rd Ed) [Wiley, 2003].pdf Samuelson Paul & Nordhaus: Ekonomija Akcioni plan mladih TK 2010/2013 Biro za zapoljavanje TK Wikipedia

Documents

Nezaposlenost Tk