Njemaka abecedaNjemaka abeceda (das Alphabet) sadri 26 slova, a to su:

aajjotses

bbekkatte

cceleluu

ddememvfau

eenenwve

fefooxiks

ggeppeypsilon

hhaqkuzcet

iirer

Osim toga, postoje jo i preglaeni samoglasnici , i , te ch /ce-ha/, /es-cet/, sch /es-ce-ha/, tsch /te-es-ce-ha/.

Fonologija - izgovor njemakih glasovaNjemake se imenice uvijek piu velikim slovom!

Samoglasnici (Vokale)U njemakom jeziku postoji osam samoglasnika (a, e, i, o, u, , , ). No, razlikuje se 15 glasova, jer postoje dva naina izgovaranja: dugi i kratki.Dugi izgovor samoglasnika dogodit e se jedino u sljedeim uvjetima:

dvostruki samoglasnik (npr. Beet, Saat)

h koje slijedi iza samoglasnika (npr. Bahn, Huhn)

slijedi iza samoglasnika, a iza njega ponovno slijedi samoglasnik (npr. Fe, Mae)

diftong ie (dugo i)

Kratki izgovor samoglasnika pojavljuje izmeu ostalog i u sljedeim uvjetima:

dvostruki suglasnik, ck, ch ili ng, koji slijede iza samoglasnika (npr. Affe, Zweck, Rang)

iza samoglasnika slijedi ss i samoglasnik (npr. wissen, Masse)

Da bi se bilo u mogunosti pravilno izgovarati samoglasnike njemakoga jezika, potrebno je nauiti podjelu samoglasnika.Postoje tri kriterija na temelju kojih se dijele samoglasnici:

1. vertikalna/okomita dimenzija

2. horizontalna/vodoravna dimenzija 3. poloaj usana.

1. Vertikalna/okomita dimenzijaPrema ovom kriteriju samoglasnici se dijele na temelju stupnja uzdignutosti jezika prema nepcu:

a) visoki (i, u)

b) srednji (e, o)

c) niski (a)

IPA (International Phonetic Alphabet - internacionalna fonetika abeceda) koristi drugaije nazive za ovaj kriterij, a izdvaja ih sedam:

zatvoreni (i, u)

gotovo zatvoreni

zatvoreno-srednji

srednji (e, o)

otvoreno-srednji

gotovo otvoreni

otvoreni (a)

Hrvatski jezik ne poznaje ove djelomine samoglasnike, one na granici izmeu otvorenih i srednjih te srednjih i zatvorenih, dok ih u njemakom jeziku ima.

2. Horizontalna/vodoravna dimenzijaPrema ovom kriteriju samoglasnici se dijele na temelju vodoravnoga poloaja jezika prema nepcu:

a) prednji (i, e)

b) srednji (a)

c) stranji (o, u)

IPA za ovu podjelu koristi iste nazive, no izdvaja ih pet:

prednji (i, e)

gotovo prednji

centralni (a)

gotovo stranji

stranji (u, o)

3. Poloaj usanaPrema ovom kriteriju samoglasnici se dijele s obzirom na to jesu li usne zaobljene pri izgovoru ili ne:

a) oni koji se izgovaraju zaobljenim usnama (okrugli otvor) (o, u)

b) oni koji se ne izgovaraju zaobljenim usnama (a, e, i)

IPA koristi dva drugaija naziva:

zaobljeni (u, o)

nezaobljeni (i, e, a)

Primjeri u zagradama odnose se na samoglasnike hrvatskog jezika!Evo jo jednom sa svim parametrima ():

IPAParametri

aotvoreni, centralni, nezaobljenisrednji, prednji, nezaobljenizatvoreni, prednji, nezaobljenisrednji, stranji, zaobljenizatvoreni, stranji, zaobljeni

e

i

o

u

Samoglasnici njemakog jezika:

IPAPrimjeriParametriObjanjenje

Monoftonzi

aDachotvoreni, centralni, nezaobljenikratki izgovor slova a; kao nae a

aBahnotvoreni, prednji, nezaobljenidugi izgovor slova a;

Bettotvoreno-srednji, prednji, nezaobljenikratki izgovor slova e;

eBeetzatvoreno-srednji, prednji, nezaobljenidugi izgovor slova e;

Schiffgotovo zatvoreni, gotovo prednji, nezaobljenikratki izgovor slova i;

ivielzatvoreni, prednji, nezaobljenidugi izgovor slova i; kao nae i

Postotvoreno-srednji, stranji, zaobljenikratki izgovor slova o;

oBootzatvoreno-srednji, stranji, zaobljenidugi izgovor slova o;

Putzgotovo zatvoreni, gotovo stranji, zaobljenikratki izgovor slova u;

uPutezatvoreni, stranji, zaobljenidugi izgovor slova u; kao nae u

htteotvoreno-srednji, prednji, zaobljenikratki izgovor slova ;

whleotvoreno-srednji, prednji, zaobljenidugi izgovor slova ;

Hlleotvoreno-srednji, prednji, zaobljenikratki izgovor slova ;

Hhlezatvoreno-srednji, prednji, zaobljenidugi izgovor slova ;

fllengotovo zatvoreni, gotovo prednji, nezaobljenikratki izgovor slova ;

yfhlenzatvoreni, prednji, zaobljenidugi izgovor slova ;

Diftonzi

aweitkratko a + kratko i; slino hrvatskom aj

aHautkratko a + kratko u; slino hrvatskom au

Heutekratko o + kratko ; slino hrvatskom oj

Reducirani/skraeni samoglasnici

Obergotovo otvoreni centralnislino hrvatskom a

haltesrednji centralni

kratko i kratko e izgovaraju se jednako, pa zbog toga postoji 15 glasova, a ne 16

Samoglasnik e ita se kao kada se pojavljuje na kraju rijei u skupovima -en, -el, -er, -em, -e (npr. halte /xalt/), dok se er izgovara kao kada se nalazi na kraju rijei (npr. aber /ab/)

Prijeglaeni samoglasnici se izgovara na ve opisan nain se izgovara tako da usne namjestite na izgovor glasa o, a pokuate izgovoriti glas e, ili na ve neki drugi nain se izgovara tako da usne namjestite na izgovor glasa u, a pokuate izgovoriti glas i, ili na ve neki drugi nain

Diftonziei se UVIJEK izgovara kao aj (tj. a)ie se izgovara kao dugo ieu se izgovara kao oj (tj. )y se izgovara kao (tj. y)Suglasnici (Konsonanten)b se izgovara kao p kada se nalazi na kraju sloga (npr. lieb /lip/), a inae se izgovara kao b (npr. Bach /bax/)ch se izgovara kao mekano h (IPA: za meko, a x za tvrdo), jezik je potrebno vie pribliiti nepcu, ali samo kada se ispred njega nalaze svi samoglasnici,osim a, u i au (npr. lcheln /lln/, auch /ah/)ck se izgovara kao k (npr. backen /bakn/)d se izgovara kao t kada se nalazi na kraju sloga (npr. Lied /lit/), a inae se izgovara kao glas d (npr. Dach /dax/)dsch se izgovara kao d (IPA: d) (npr. Dschungel /dl/) - ovo je jedan od suglasnika koji dolazi iz stranog jezika (nije nastao u njemakom)g se izgovara kao k kada se nalazi na kraju sloga (npr. Zug /tsuk/), a inae kao glas g (npr. gut /gut/);ALI!!! Kada se g nalazi na kraju rijei sa samoglasnikom i, izgovara se kao ih (IPA: i)(npr. zwanzig /tsvants/)g se ponekada, i to u stranim rijeima, izgovara kao (IPA: ) (npr. Genie /ni/) - ovo je jedan od suglasnika koji dolazi iz stranog jezika (nije nastao u njemakom)h se izgovara kao h (tvrdo) kada se nalazi na poetku rijei (npr. Hund /xnt/), a inae se glas h ne izgovara, nego je zbog toga samoglasnik ispred njega dug (npr. kahl /kal/)ng (IPA: ) se izgovara kao glas n u rijeima banka, anka (npr. Hunger /x/)ph se izgovara kao f (npr. Photo /ft/)qu se izgovara kao kv (npr. Quaker /kvak/)r se NE IZGOVARA kao nae, u nekim sluajevima da, no, postoje tri naina:

IPA: - kao francusko r

IPA: - kao francusko r (s treperenjem pri izgovoru {kao to mi rrrrrrrr})

IPA: r - kao talijansko r (takoer i nae)

s se izgovara kao z kada se nalazi na poetku rijei ili sloga, a iza njega slijedi samoglasnik (npr. Sech /z/) ili kada se nalazi izmeu dva samoglasnika (npr. Rose /ros/), a inae se izgovara kao s (npr. Landeskunde /landsknd/) se izgovara kao s (npr. wei /vas/)sch se izgovara kao (IPA: )(npr. schwebend /vebnt/)sp se izgovara kao p (npr. Sport /prt/)st se izgovara kao t (npr. Stallmut /talmt/)th se izgovara kao t (npr. Thronfolger /tronflg/)-tien se izgovara kao cien (npr. Kroatien /kratsin/)-tion se izgovara kao cion (npr. verauktionieren /faktsnirn/)tsch se izgovara kao (IPA: t)(npr. Tschardasch /tarda/)tz se izgovara kao c (npr. jetzt /jetst/)v se ponekada izgovara kao f, a ponekada kao v (npr. Vater /fat/w se izgovara kao v (npr. Wagengeleise /vagnglaz/)x se izgovara kao ks (npr. Xylophon /kslfn/)z se izgovara kao c (IPA: ts) (npr. Zeit /tsat/) oznaava da izmeu dva slova postoji stanka, ali se ne pie (npr. beamtet /bamtt/)

Udvostrueni suglasnici se izgovaraju kao jedan glas, a mogui su: ll, rr, mm, nn, pp, tt, ff, ss.

4