DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU

PROJEKT NOMENKLATURA PROSTORNIH JEDINICA

ZA STATISTIKU

Zagreb, studeni 2002.

Izdaje i tiska Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, Ilica 3, p.p. 80

Telefon: (+385 01) 4806-111 Telefaks: (+385 01) 4817-666

E-mail: ured@dzs.hr http: //www.dzs.hr/

Odgovara ravnatelj Marijan Gredelj

Redaktori: Mirko Grubišić Nenad Starc Autori: Žaklina Čizmović, Državni zavod za statistiku Mirko Grubišić, Državni zavod za statistiku Petar Jakšić, Državni zavod za statistiku Martina Mudražija, Državni zavod za statistiku Snježana Šutalo, Državni zavod za statistiku Ratimir Cimerman, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja Ivana Češljaš, Ministarstvo za europske integracije Žaklina Jurišić, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Štefanija Kasabašić, Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Vladimir Mačković, Državna geodetska uprava Ruža Meker, Ministarstvo gospodarstva Nikola Popović, Ministarstvo za europske integracije Jakša Puljiz, Institut za međunarodne odnose Nenad Starc, Ekonomski institut Ivana Rašić, Ekonomski institut Franka Vojnović, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

2

SADRŽAJ

PREDGOVOR 4

1. NOMENKLATURA PROSTORNIH JEDINICA EUROPSKE ZAJEDNICE - NUTS 5 1.1. Nastanak, pojam i temelj NUTS-a u Europskoj uniji 5 1.2. Temeljna načela 5 1.3. Cilj i primjena NUTS-a 6 1.4. Kriteriji koji se koriste pri izradi NUTS-a 7 1.5. Struktura NUTS-a u Europskoj uniji 8 1.6. Primjena NUTS-a u pojedinim zemljama članicama Europske unije 8 1.7. Proširenje nomenklature NUTS-a na zemlje kandidate 9 1.8. Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku u hrvatskom statističkom

sustavu 9

2. METODOLOŠKI PRISTUP ZA UVOĐENJE NOMENKLATURE PROSTORNIH 10

2.1. Uvod 10 2.2. Prostorne jedinice regionalne razine 11

2.2.1. Prostorna jedinica za statistiku I. razine, koja odgovara NUTS I. razini

11

2.2.2. Prostorne jedinice za statistiku II. razine, koje odgovaraju NUTS II. razini

11

2.2.3. Prostorne jedinice za statistiku III. razine, koje odgovaraju NUTS III. razini

16

2.3. Prostorne jedinice lokalne razine 17 2.3.1. Prostorne jedinice za statistiku IV. razine 17 2.3.2. Prostorne jedinice za statistiku V. razine 17

3. NACRT NOMENKLATURE PROSTORNIH JEDINICA ZA STATISTIKU 17 DODATAK 1. KARTE I TABLICE S INDIKATORIMA DODATAK 2. NACRT NOMENKLATURE

JEDINICA ZA STATISTIKU U REPUBLICI HRVATSKOJ

3

PREDGOVOR Trajno je opredjeljenje i strategijski cilj Republike Hrvatske uključivanje u europske integracijske procese, odnosno približavanje i integriranje u Europsku uniju u što kraćem roku.

U svrhu stjecanja statusa punopravnog člana Europske unije potrebno je, uz ostalo uskladiti pravni i gospodarski sustav Republike Hrvatske sa pravnim i gospodarskim sustavom EU.

Obveze prilagodbe pravnog i gospodarskog sustava RH je prihvatila u listopadu 2001. potpisavši Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

U pregovorima o punopravnom članstvu u EU između EU i zemalja kandidata za članstvo veliki značaj pridaje se regionalnoj politici, kao važnom segmentu gospodarske politike, odnosno udovoljavanju kriterija koji se moraju uvažiti prilikom uspostave i razvoja regionalne statistike.

Sukladno Vladinom Planu provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Državni zavod za statistiku u suradnji s drugim tijelima državne uprave obvezan je do studenoga 2002. pripremiti i definirati, te do studenoga 2003. uspostaviti nazivlje teritorijalnih (prostornih) jedinica RH sukladno europskom statističkom standardu "The Nomenclature of Territorial Units for Statistics" - NUTS).

Uvođenjem Nomenklature u hrvatski statistički sustav uvodi se europski statistički standard za prikupljanje, obradu i iskazivanje podataka na razinama prostornih jedinica za statistiku kakve postoje u statističkom sustavu EU. Pri tome su osobito značajni regionalni statistički podaci, odnosno pokazatelji koji će pružiti temelj za ocjenu prihvatljivosti prilikom kandidiranja za pomoć iz strukturnih fondova EU koji osiguravaju raspodjelu sredstava EU namijenjenih razvoju pojedinih prostornih jedinica (tzv. statističkih regija).

Stoga je u svrhu prikupljanja regionalnih statističkih podataka nužno postojanje odgovarajuće nomenklature, usklađene s europskim standardima, kao osnovnog instrumenta bez kojeg se statistički podaci ne mogu prikupljati.

Projektni tim koji je okupio stručnjake raznih profila i predstavnike ministarstava, pripremio je ovu studiju i predložio Nomenklaturu prostonih jedinica za statistiku Republike Hrvatske.

RAVNATELJ

Marijan Gredelj

4

1. NOMENKLATURA PROSTORNIH JEDINICA ZA STATISTIKU EUROPSKE ZAJEDNICE - NUTS 1.1. Nastanak, pojam i temelj NUTS-a u Europskoj uniji

NUTS je ustanovljen početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća u EUROSTAT-u, statističkom uredu EU, kako bi omogućio jednostavnu i jednoliku podjelu teritorija za izradu regionalnih statistika EU. NUTS se koristi za prikupljanje, razvoj, usklađivanje i promicanje regionalne statistike unutar EU.

NUTS je hijerarhijska klasifikacija s tri razine prostornih jedinica za statistiku koje čine ekonomsko područje EU za statističke potrebe. Dijeli svaku zemlju članicu na cijeli niz regija I. razine NUTS-a. Svaka od tih regija dijeli se na regije II. razine te dalje na regije III. razine. Administrativni ustroj zemalja članica općenito se temelji na dvije glavne regionalne razine (primjerice, Länder i Kreise u Njemačkoj, régions i départements u Francuskoj itd.). Kako bi se uspostavio ustroj s tri razine u svakoj zemlji, razina “koja nedostaje” stvara se okupljanjem prikladnog broja jedinica na sljedećoj nižoj razini. Na taj način se za statističke potrebe stvaraju “neadministrativne” jedinice.

Početkom devedesetih godina prošlog stoljeća EUROSTAT je počeo ustanovljavati pod-regionalni sustav, sastavljajući klasifikaciju lokalnih jedinica kompatibilnih s NUTS-om. Dvije daljnje razine (lokalne) definirane su sukladno načelima NUTS-a, pri čemu je samo peta razina određena u svim zemljama članicama te uobičajeno odgovara pojmu “općine”. Četvrta razina rijetko se definira te su je odredile samo pojedine zemlje.

NUTS nije pravno utemeljen pa za sada ne postoje pravila za sastavljanje i ažuriranje. Sva pitanja rješavaju se tzv. “džentlmenskim sporazumima” (“gentlemen's agreements”) između zemalja članica EU i EUROSTAT-a . Komisija Europskih zajednica u Bruxellesu je u veljači 2001. godine izradila konačni Prijedlog Uredbe Europskog Parlamenta i Vijeća o osnivanju zajedničke klasifikacije teritorijalnih jedinica za svrhe statistike (NUTS) – Proposal for a REGULATION OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL in the establishment of a common classification of Territorial Units for Statistics, kako bi zajednička regionalna statistika dobila pravni okvir te kako bi se ustanovila jasna pravila za buduće izmjene i dopune NUTS klasifikacije.

1.2. Temeljna načela NUTS je razvijen sukladno sljedećim načelima: a) NUTS zastupa institucionalne podjele Obično se priznaju dvije vrste regionalne podjele:

• Normativne regije kao odraz političke volje. Granice su im određene u okviru djelokruga zadaća lokalnih vlasti i veličine stanovništva regije koje najbolje odgovaraju gospodarskoj iskoristivosti potrebnih resursa u izvršavanju tih zadaća. Povijesni čimbenici također mogu igrati ulogu kako bi se zadržale autonomija pojedinih administrativnih dijelova;

• Analitičke (ili funkcionalne) regije, određene su prema analitičkim potrebama. Kategoriziraju elementarna područja prema geografskim kriterijima poput nadmorske visine ili vrste zemljišta, ili prema gospodarskim i socijalnim kriterijima poput homogenosti, komplementarnosti ili polarizacije regionalnog gospodarstva.

Zbog praktičnih razloga vezanih uz dostupnost podataka i provedbu regionalne politike, klasifikacija NUTS-a uvelike se temelji na institucionalnim podjelama koje se primjenjuju u zemljama članicama.

5

b) NUTS zastupa opće geografske jedinice Geografske jedinice specifične za pojedina područja djelatnosti (poput nalazišta ugljena, područja zaposlenosti, zona željezničkog prometa, poljoprivrednih područja, urbanih područja itd.) mogu se ograničiti i koriste se u nekim zemljama članicama. Takve su jedinice isključene iz NUTS-a u korist općih geografskih jedinica. c) NUTS je hijerarhijska klasifikacija NUTS dijeli svaku zemlju članicu u čitav niz regija 1. razine NUTS-a. Svaka od tih regija dijeli se na regije 2. razine NUTS-a, a ove na regije 3. razine. Izuzimajući lokalnu razinu (općine), administrativni ustroj zemalja članica općenito se temelji na dvije regionalne razine (Länder i Kreise u Njemačkoj, régions i départements u Francuskoj, Comunidades autónomas i provinicias u Španjolskoj, regioni i provincije u Italiji itd.) 1.3. Cilj i primjena NUTS-a

NUTS služi kao referenca za prikupljanje, razvoj, usklađivanje i promicanje regionalne statistike Zajednice.

Tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća NUTS je postupno zamijenio specifične podjele koje su se koristile u različitim područjima statistike (poljoprivredne regije, transportne regije itd.), i stvorio je temelje za regionalne račune (regional accounts), regionalnu socijalnu statistiku, regionalnu poljoprivrednu statistiku i druge oblike regionalne statistike.

Regionalna statistika Europske unije trenutno pokriva sljedeća gospodarska područja:

Regionalni računi

Regionalni računi sastavljaju se prema Europskom sustavu integriranog gospodarskog računa (ESA) u kojem čine podsustav poznat pod kraticom ESA-Reg. Budući da je dostupnost regionalnih podataka manja od dostupnosti podataka na nacionalnoj razini, ESA-Reg pokriva samo dio računa. Krajem 2000. zemlje članice počele su predavati regionalne podatke prema Uredbi ESA 95.

Regionalni računi prema granama (podjela dodane vrijednosti, zaposlenost, plaće i bruto stvaranje novog fiksnog kapitala u 17 grana (sektora) na 2. razini NUTS-a; raspodjela dodane vrijednosti i zaposlenost u tri skupine grana (sektora) na 3. razini NUTS-a) osiguravaju skupnu mjeru proizvodne strukture regija i omogućuju izračunavanje regionalnog BDP-a.

Regionalni računi kućanstava, prema Uredbi ESA 95, pružit će informacije o raspoloživom dohotku.

U tijeku je metodološki rad na općim državnim regionalnim računima, čiji je krajnji cilj dostupnost informacija na lokalnoj razini, primjerice podjela javnih investicija prema funkciji.

Socijalna statistika Najvažniji pokazatelji su stope nezaposlenosti usklađene na 3. razini NUTS-a. Do podatka se dolazi istraživanjem radne snage u Zajednici, prikupljanjem podataka o registriranim nezaposlenim osobama i nacionalnim procjenama aktivnog stanovništva. Postoji i demografska statistika, te regionalna statistika radne snage i zdravstvene djelatnosti.

6

Poljoprivredna statistika Regionalni računi za poljoprivredu, kontinuirana statistika korištenja zemljišta i biljne proizvodnje, regionalni podaci o stočnom fondu zajednice kao i istraživanje strukture farmi, čine koherentan skup informacija za ilustraciju poljoprivrede u pojedinim regijama. Regionalni računi vezani uz poljoprivredu, pružaju temeljne podatke za utvrđivanje regionalnog dohotka farmi (dodana vrijednost, amortizacija, zarada, najam, kamate), a detaljna podjela konačnog outputa objašnjava koncentraciju proizvodnje i regionalnu specijalizaciju. Ostala statistika U nekim područjima statističkih istraživanja regionalna dimenzija je ključna. To su statistika prijevoza (istraživanja cestovnog, željezničkog, kopnenog, vodenog i teretnog prijevoza u Europskoj uniji), energetska statistika, poslovna statistika, istraživanje i razvoj (posebice potrošnje i ljudskih resursa) i, konačno, statistika okoliša. Koncipiranje regionalne politike Europske unije Kada je riječ o kandidiranju za strukturna sredstva, na 2. razini NUTS-a utvrđene su regije koje se kvalificiraju za "promicanje strukturne prilagodbe regija čiji razvoj zaostaje", u skladu s Uredbom Vijeća br. 1260 / 1999. od 21. lipnja 1999. godine. U istoj Uredbi prvenstveno u regijama 3. razine NUTS-a zacrtana je "potpora" gospodarskoj i socijalnoj pretvorbi područja koja su suočena sa strukturnim poteškoćama. Kada je riječ o natjecanju regija za državnu pomoć, 3. razina NUTS-a koristi se također kao temeljna teritorijalna jedinica za prikaz područja predviđenih za dobivanje državne pomoći u svrhu ravnomjernijeg regionalnog razvoja. Geografske informacije Sustavi geografskih informacija postaju sve korisniji u podjeli i predstavljanju regionalnih i lokalnih statističkih podataka. Komisija Europske zajednice razvija takav sustav (GISCO) već nekoliko godina, a EUROSTAT ga provodi od 1990. NUTS djeluje kao veza između ovog sustava i naših regionalnih (REGIO) i lokalnih (SIRE) statističkih baza podataka. GISCO sadrži i koristi granice svih geografskih područja NUTS-a.

Ova veza omogućuje kartografsku prezentaciju regionalnih i lokalnih podataka i osigurava korisnicima karte koje pokazuju, područja podobna za dobivanje strukturnih sredstava Komisije Europske zajednice. Općenito, pruža odjelima Komisije Europske zajednice čimbenike prostorne podjele koji im omogućuju da osmišljavaju, provode i prate politiku Europske unije (regionalnu, transportnu, politiku okoliša itd.) za koju su odgovorni.

1.4. Kriteriji koji se koriste pri izradi NUTS-a

Pri uspostavi NUTS-a polazi se od temeljnih načela: • NUTS favorizira institucionalnu podjelu ( uvažava postojeće administrativne regije) • NUTS zastupa opće geografske jedinice • NUTS je hijerarhijska klasifikacija

Uz navedena načela koriste se i određeni kriteriji. Najvažniji kriterij je veličina pojedine razine NUTS-a s obzirom na broj stanovnika. Prosječna veličina jedinica neke zemlje koje pripadaju prvoj razini NUTS I. kreće se između 3 000 000 i 7 000 000 stanovnika. Prosječna veličina jedinica koje pripadaju razini NUTS II. je između 800 000 i 3 000 000 stanovnika, dok jedinice III. razine u prosjeku imaju između 150 000 i 800 000. stanovnika.

7

KRITERIJ VELIČINE NUTS-a S OBZIROM NA BROJ STANOVNIKA

Razina Minimum Maksimum NUTS I. 3 000 000 7 000 000 NUTS II. 800 000 3 000 000 NUTS III. 150 000 800 000

U obzir se uzimaju i sljedeći kriteriji: - poželjna veličina teritorija - homogenost statističkih regija - prirodno-geografska raznolikost - povijesna tradicija i geopolitičke prilike - struktura gospodarstva i razvijenost pojedinih regionalnih identiteta. 1.5. Struktura NUTS-a u Europskoj uniji

Trenutna NUTS Nomenklatura dijeli područje svake države članice što je rezultiralo podjelom teritorija EU na: • 78 prostornih jedinica za statistiku (statističkih regija) na NUTS I. razini (makro regije) • 211 prostornih jedinica za statistiku (statističkih regija) na NUTS II. razini (temeljne regije, odnosno

pokrajine ili skupine jedinica s treće razine) • 1 092 prostorne jedinice za statistiku (statističke regije) na NUTS III. razini (grofovije – županije ili

kotarevi, departmani i okruzi te veći gradovi) • NUTS IV. razinu odredile su samo pojedine zemlje, koje imaju administrativne jedinice te razine;

ova razina rijetko se definira, a trebala bi sadržavati jedinice veće od općina, a manje od županija ili kotareva

• 98 433 prostorne jedinice za statistiku (statističkih regija) na NUTS V. razini (općine ili njihovi ekvivalenti).

1.6. Primjena NUTS-a u pojedinim zemljama članicama Europske unije U pojedinim zemljama članicama NUTS razine se određuju u nekoliko koraka. Prvo se analizira administrativni ustroj zemlje, a zatim se provjerava prikupljaju li se i objavljuju regionalni podaci na temelju takve regionalne raspodjele, što je obično slučaj. Zatim se analizira prosječna veličina (uglavnom s obzirom na stanovništvo) jedinica na različitim postojećim administrativnim razinama, kako bi se utvrdilo gdje te razine pripadaju u hijerarhiji NUTS-a. Moguća su dva ishoda:

• Prosječna veličina ispitivane razine više ili manje odgovara razinama NUTS-a (prosjek drugih zemalja članica Europske unije); u tom slučaju administrativni ustroj koji se razmatra prihvaća se, bez promjena, u potpunosti kao podjela NUTS-a na toj razini; to znači da se veličina pojedinih jedinica u toj zemlji može bitno razlikovati od prosječne veličine jedinica u Europskoj uniji koje su registrirane na toj razini NUTS-a.

Primjer: U Italiji je odlučeno da postojećih 20 regiona odgovara regijama 2. razine NUTS-a. Njihov prosječan broj stanovnika (oko 2,9 milijuna stanovnika) sličan je prosjeku Zajednice (oko 1,8 milijuna), s time da su neke jedinice bitno manje (Valle d'Aosta: 120 000), ili veće (Lombardija: gotovo 9 milijuna)

8

• Nijedan administrativni ustroj nema prosječnu veličinu prosjeku Europske unije; u tom slučaju se u suradnji s dotičnom zemljom članicom provodi ad hoc podjela, spajanjem manjih administrativnih jedinica u "neadministrativne jedinice".

Primjer: u Portugalu nije postojao administrativni ustroj prikladan za korištenje na 3. razini, pa se od 305 jedinica (concelhos) na 4. razini spajanjem stvorilo 30 "grupos de concelhos" na 3. razini.

U oba slučaja odluka je donesena sporazumom između EUROSTAT-a i statističkih ureda zemalja članica Europske zajednice, a nakon konzultacija s glavnim odjelima Komisije Europske zajednice koji koriste regionalne statistike.

1.7. Proširenje NUTS-a na zemlje kandidate

U formalnom smislu regije NUTS-a ne postoje u zemljama koje nisu članice EU-a. Međutim, jasno je da je nužna neka vrsta prihvaćene regionalne podjele kao temelja za pregovore o pristupanju. EUROSTAT je 1996./1997. predložio podjelu za svaku od 10 zemalja uključenih u PHARE program, koje podjele su prihvaćene 1998. godine.

Te su regionalne podjele navedene u izdanju EUROSTAT-a pod naslovom: "Statistical Regions in the EFTA countries and the Central European Countries" (ISBN 92-828-7319-6).

Kako su sve te zemlje dobile ili povratile svoju gospodarsku i/ili političku neovisnost tijekom posljednjih nekoliko godina, u brojnim slučajevima administrativni ustroj je trebalo izmijeniti kako bi se što brže i lakše obavio teški zadatak gospodarskog restrukturiranja. Posljedica toga su brojne promjene regionalnih podjela o kojima je prethodno postignut sporazum između EUROSTAT-a i dotičnih zemalja. Rumunjska je, primjerice, zadržala ustroj 3. razine (judet), ali je izradila novu podjelu na drugoj razini, tako da je niz regija treće razine premješten iz jedne regije 2. razine u drugu. Poljska je potpuno preoblikovala svoj regionalni ustroj, prešavši sa 49 vojvodstava treće razine na 16 vojvodstava druge razine i zatim pregovarala s EUROSTAT-om o ustroju 3. razine koja okuplja više manjih regija (4. razine). Češka, Bugarska i Slovačka su također radikalno preoblikovale svoje regionalne podjele, a Slovenija je 2000. godine preoblikovala dvije svoje regije 3. razine.

1.8. Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku u statističkom sustavu Republike Hrvatske Formalno, NUTS ne postoji u zemljama koje nisu članice EU. Međutim, regionalna statistička podjela teritorija zemlje, tj. stvaranje prostornih jedinica u statističke svrhe, obveza je koja proizlazi iz Vladina Plana provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Sukladno navedenom Planu Državni zavod za statistiku i ostala tijela državne uprave moraju do studenoga 2002. godine pripremiti i definirati Nomenklaturu prostornih jedinica za statistiku RH, da do studenoga 2003. godine Nomenklatura mora biti i uspostavljena. U svrhu usklađivanja sa statistikom EU, hrvatska državna statistika treba:

a) uvesti prostorne jedinice za statistiku koje odgovaraju prostornim jedinicama za statistiku EU, odnosno NUTS klasifikaciji

b) prikupljati i obrađivati statističke podatke na pojedinim razinama prostornih jedinica

9

2. METODOLOŠKI PRISTUP ZA UVOĐENJE NOMENKLATURE PROSTORNIH JEDINICA ZA STATISTIKU U REPUBLICI HRVATSKOJ

2.1. Uvod

Radna grupa za uvođenje Nomenklature prostornih jedinica za statistiku provela je detaljnu analizu kriterija EU kojima je trebalo udovoljiti kako bi se definirale i uspostavile prostorne jedinice za statistiku u Republici Hrvatskoj koje odgovaraju NUTS razinama prostornih jedinica za statistiku u EU.

Radna grupa provela je sljedeće analize:

1. analiza administrativno-teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske

2. analiza statističke pokrivenosti pojedinih prostornih razina, koja je pokazala koji se podaci prikupljaju i iskazuju na pojedinim razinama i kako se one poklapaju s administrativno-teritorijalnim ustrojem Republike Hrvatske

3. analiza prosječne veličine prostornih jedinica za statistiku s obzirom na prvu, drugu i treću razinu koje razine odgovaraju NUTS I., NUTS II. i NUTS III. razini prostorne podjele teritorija EU.

Radna grupa je ustanovila da administrativne jedinice postoje na trećoj (županije) i petoj razini (općine i gradovi) te da se takve jedinice mogu odrediti kao prostorne jedinice za statistiku treće i pete razine. Na razinama prostornih jedinica koje nisu administrativne formiraju se tzv. “neadministrativne” jedinice i to spajanjem manjih administrativnih jedinica, u ovom slučaju županija.

Radna grupa je primijenila EUROSTAT-ovo načelo favoriziranja postojeće administrativne podjele i formirala "neadministrativne" jedinice druge razine slijedeći granice postojećih županija, čime je primijenjeno osnovno načelo necijepanja administrativnih jedinica.

Radna grupa je uz prosječnu veličinu prostornih jedinica (broj stanovnika), uvažila i sljedeće samostalno definirane kriterije: - homogenost sa gledišta najučinkovitije regionalne politike (glavni kriterij) - fizionomski kriterij - regionalna razgraničenja uvriježena u posljednjih 50 godina - povijesni kriterij - kriterij središnjeg naselja - zatečene gospodarske homogenosti. U nastavku su prikazane provedene analize s obzirom na zadane kriterije na svakoj pojedinoj razini prostornih jedinica.

10

2.2. Prostorne jedinice regionalne razine 2.2.1. Prostorna jedinica za statistiku I. razine, koja odgovara NUTS I. razini

Prijedlog: Cjelokupni teritorij Republike Hrvatske prostorna je jedinica za statistiku I. razine, koja odgovara NUTS I. razini. Osnovne karakteristike su:

Administrativna jedinica Prikupljanje podataka za statistiku

Kriterij prosječne veličine jedinice (broj stanovnika)

Kriterij EU RH

DA DA 3 000 000 do

7 000 000 4 437 460

Obrazloženje Prijedloga: Republika Hrvatska ima ukupno 4 437 460 stanovnika te se kao takva ne može podijeliti na dvije ili više prostornih jedinica koje bi prosječno imale između 3 000 000 i 7 000 000 stanovnika. Republika Hrvatska se stoga određuje kao prostorna jedinica za statistiku I. razine, koja odgovara NUTS I. razini.

2.2.2. Prostorne jedinice za statistiku II. razine, koje odgovaraju NUTS II. razini

Prijedlog: Republika Hrvatska dijeli s na 5 prostornih jedinica za statistiku II. razine koje odgovaraju NUTS II. razini: Sjeverna Hrvatska (Krapinsko-zagorska županija, Varaždinska županija, Koprivničko-križevačka županija, Međimurska županija) Zapadna Hrvatska (Primorsko-goranska županija, Ličko-senjska županija, Istarska županija) Središnja Hrvatska (Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija, Karlovačka županija, Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Zagreb) Istočna Hrvatska (Virovitičko-podravska županija, Požeško-slavonska županija, Brodsko -posavska županija, Osječko-baranjska županija, Vukovarsko-srijemska županija) Južna Hrvatska (Zadarska županija, Šibensko-kninska županija, Splitsko-dalmatinska županija, Dubrovačko-neretvanska županija) Osnovne karakteristike ovih područja su:

Administrativne jedinice (jedinice regionalne razine)

Prikupljanje podataka za statistiku

NE NE

11

Kriterij prosječne veličine jedinice

(broj stanovnika) Ostali kriteriji

(samostalno definirani)

zadani kriterij EU prosječna

veličina jedinice (broj stanovnika)

prostorne jedinice udovoljavaju (DA)/

ne udovoljavaju (NE) zadanom kriteriju

prostorne jedinice udovoljavaju (DA)/ne udovoljavaju (NE)

kriterijima

800 000 – 3 000 000 887 492 DA DA Obrazloženje prijedloga:

S obzirom na potrebu udovoljavanja posebnih kriterija prilikom stvaranja prostornih jedinica za statistiku druge razine, koje odgovaraju NUTS II. razini, a koje nastaju grupiranjem županija, Radna grupa izradila je 13 prijedloga moguće podjele Republike Hrvatske i pripremila odgovarajuće tabele s najvažnijim geografskim, demografskim, ekonomskim pokazateljima i pripadajuće karte. Varijante su prikazane usporedno kako bi se vidjeli rezultati primjene zadanih i samostalno definiranih kriterija

PRIJEDLOZI PODJELE NA PROSTORNE JEDINICE ZA STATISTIKU DRUGE RAZINE

Kriterij prosječne veličine jedinice (broj stanovnika)

Ostali kriteriji (samostalno definirani)

Broj statisti-

čkih regija

Varijanta

zadani kriterij EU prosječna veličina

jedinice (broj stanovnika)

prostorne jedinice udovoljavaju (DA)/

ne udovoljavaju (NE)

kriteriju broja stanovnika

prostorne jedinice

udovoljavaju (DA)/ne

udovoljavaju (NE)

kriterijima/Djelo-mično

br. 1 887 492 DA DA 5 br. 2 887 492 DA Djelomično 5 br. 3

887 492 DA Djelomično 5

br. 4 887 492 DA Djelomično 5 br. 5 887 492 DA Djelomično 5 br. 6 887 492 DA Djelomično 5 br. 7 od 800 000 1 109 365 DA NE 4 br. 8 do 3 000 000 1 109 365 DA NE 4

br. 9 1 479 153 DA NE 3 br. 10

1 479 153 DA NE 3

br. 11 1 479 153 DA NE 3 br. 12 1 479 153 DA NE 3 br. 13 2 218 730 DA NE 2

12

Podjela na II. razini prostornih jedinica za statistiku (NUTS II.) izvedena je na osnovi načela uvažavanja postojeće administrativno-teritorijalne podjele, načela općih geografskih jedinica i načela redanja po hijerarhiji. Načelima je pridodan zahtjev da jedinica II. razine prosječno ne smije imati manje od 800 000, niti više od 3 000 000 stanovnika. S obzirom na broj stanovnika Hrvatska se na ovoj razini može podijeliti najviše na 5 ovakvih jedinica. Uz to, granice jedinica II. razine moraju se formirati grupiranjem jedinica nižeg reda, tj. NUTS III. jedinica odnosno u našem slučaju grupiranjem postojećih županija. To znači da se pri formiranju jedinica II. razine moraju poštivati granice županija.

Praksa Europske unije, ali i zemalja kandidata, pokazala je da se pri formiranju NUTS II. jedinica ponekad koriste i neki drugi kriteriji. Radi se o slučajevima gdje se podjela na NUTS II. razini formira tako da maksimalan broj jedinica bude prihvatljiv za korištenje sredstava iz Strukturnih Fondova EU. S obzirom da se radi o značajnim sredstvima, razumljiv je i motiv pojedinih zemalja da iskoriste što veća sredstva. Najnoviji primjer dolazi iz susjedne Slovenije koja pokušava promaknuti prijedlog o podjeli Slovenije na dvije jedinice NUTS II. gdje bi jednu činila Ljubljana s okolicom, a drugu ostatak Slovenije. Taj ostatak bi, u tom slučaju, bio u mogućnosti koristiti sredstva iz Strukturnih Fondova jer ima per capita BDP niži od 75% prosjeka per capita BDP-a Europske unije (sadašnji kriterij za korištenje sredstava Strukturnih Fondova). Međutim, stajalište EUROSTAT-a da bi Slovenija trebala biti jedna NUTS II. jedinica jer ispunjava kriterij broja stanovnika. Na taj način Slovenija ne bi bila u mogućnosti koristiti sredstva iz Strukturnih Fondova jer je razina per capita BDP na razini cijele Slovenije veća od 75% prosjeka EU. Hrvatska za sada ne treba biti opterećena ovim problemima, ne samo zbog toga što je teško procijeniti kada će se završiti proces ulaska u Europsku uniju, već i zbog toga što je sadašnja razina per capita BDP-a Hrvatske puno niža od 75% prosjeka EU. To vrijedi i za bilo koju NUTS II. jedinicu koja bi se formirala unutar Hrvatske. Jedino u slučaju izdvajanja Zagreba kao posebne NUTS II. jedinice otvorila bi se određena mogućnost da u trenutku ulaska u EU Zagreb premaši granicu za korištenje sredstava Strukturnih Fondova. Međutim, ovu mogućnost treba uzeti s rezervom jer uključuje različite teško procjenjive faktore poput snižavanja sadašnje razine kriterija za korištenje sredstava, izuzetno brz gospodarski rast Zagreba itd.

Prostorno-gospodarska heterogenost Hrvatske nalaže da se, uz zadane EUROSTAT-ove kriterije (u prvom redu homogenost statističkih regija, prirodno-geografska raznolikost, povijesna tradicija i geopolitičke prilike te struktura gospodarstva i razvijenost pojedinih regionalnih identiteta), primijene i spomenuti samostalno definirani kriteriji, prije svega onaj o homogenosti sa stajališta vođenja učinkovite regionalne razvojne politike.

Homogenost sa stajališta učinkovite regionalne razvojne politike upućuje na izbor područja u kojima će učinci mjera regionalne politike biti što ravnomjernije raspoređeni. Kako je Hrvatska izuzetno heterogena, ovakav zahtjev upućuje na najveći mogući broj područja. Izbor manjega broja većih područja otežao bi regionalnu analizu i provođenje regionalne razvojne politike jer bi se u velikim područjima mjere osjećale samo u nekim njihovim dijelovima. I analitičari i nositelji razvojne politike bili bi prisiljeni zatražiti od statističke službe da većinu podataka prikuplja na nižim razinama pa statističke jedinice na NUTS II. razini ne bi imale smisla.

Prostorno-gospodarska heterogenost Hrvatske nalaže da se, uz zadane EUROSTAT-ove kriterije, primijene i samostalno definirani kriteriji, prije svega onaj o značenju odgovarajuće podjele na NUTS II razini za prikupljanje i obradu statističkih podataka i izradu regionalnih analiza kao podloge za vođenje regionalne razvojne politike. Sa stajališta kreiranja statističke podloge za vođenje učinkovite regionalne razvojne politike najviše je pogodna podjela na što veći broj što homogenijih NUTS II. jedinica (u zadanom okviru do 5 jedinica). Zbog izuzetne heterogenosti teritorija Republike Hrvatske, praćenje podataka na manjem broju jedinica značilo bi i njihovu umanjenu vrijednost pri izradi različitih regionalnih analiza (gospodarskih, demografskih). Kao primjer može se uzeti slučaj da se podatak o veličini per capita BDP-a računa samo na razini dvije jedinice NUTS II., kontinentalne i jadranske

13

Hrvatske (prijedlog br. 13). Takav podatak ne otkriva mnogo jer svaka od ove dvije jedinice sadrži područja koja se međusobno značajno razlikuju prema stupnju razvijenosti. U «jadranskoj» jedinici bi se razlike u razvijenosti između Istre i Kvarnera s jedne i južnog dijela Dalmacije s druge strane izgubile u pokazateljima koji bi se računali za cijelu jedinicu i, jednako kao i na kontinentu, bili od male ili nikakve koristi nositelju razvojne politike. Ustanoviti samo dvije prostorne jedinice za statistiku na NUTS II. razini stoga ne bi imalo svrhe.

Prijedlozi br. 11 i 12 imaju gotovo isti nedostatak. Razlikuju se po tome što se u prijedlogu br. 12 Županija bilogorsko-bjelovarska nalazi u skupni županija okupljenih oko Zagreba, a u prijedlogu br. 11 u skupni slavonskih županija. Dvije od tri predložene prostorne jedinice za statistiku su, međutim, prevelike. Slavonska skupina županija je prihvatljiva jer se radi o području relativno homogene privredne strukture koja uz to udovoljava i fizionomskom i povijesnom kriteriju. Razlike između Iste i Kvarnera s jedne i južne Dalmacije s druge strane i ovdje bi, međutim, bile utopljene u prosjeku jedne velike obalne statističke jedinice. To vrijedi i za treću predloženu jedinicu koja je i sa Županijom bjelovarsko-bilogorskom, i bez nje, naglašeno heterogena. Unutar tako predložene jedinice, sjevernohrvatske županije se izdvajaju gospodarskim rezultatima, kao i gospodarskom strukturom u kojoj se ističe snažna uloga malog i srednjeg poduzetništva, dok s druge strane Karlovačka i Sisačka županija obuhvaćaju dio područja od posebne državne skrbi s velikim razvojnim poteškoćama, a struktura njihovog gospodarstva temelji se na velikim gospodarskim subjektima. Tako određena jedinica je vrlo heterogena, sa županijama puno više upućenim na Zagreb nego jedne na druge. Time ne udovoljava ni fizionomskim ni povijesnim kriterijima i stoga je neprikladna za vođenje uspješne regionalne razvojne politike. U cijelosti se ne udovoljava ni kriteriju centralnog naselja jer Zagreb kao privlačeća aglomeracija ne utječe na tako veliko područje. Mjere koje bi imale učinka u Zagrebu i u njegovoj okolici ne bi se osjetile na rubovima tako određene jedinice, te podaci prikupljani na II. razini ne bi bili korisni nositelju razvojne politike koji prati učinke svojih mjera. Prijedlozi br. 11 i 12 stoga nisu prihvatljivi.

Prijedlozi br. 9 i br. 10 zasnovani su na regionalnom utjecaju grada Zagreba. Razlikuju se po tome što u prijedlogu br. 9 jednu od tri predložene jedinice za statistiku čine Zagreb i Zagrebačka županija, a u prijedlogu br. 10 samo Zagreb. U prijedlogu br. 9 je pri tom dobro pokazano kako se uspješnim određivanjem jedne statističke prostorne jedinice mogu zanemariti druge. Zagreb i Zagrebačka županija svakako čine prostorno-gospodarsku cjelinu koja je uslijed jakog utjecaja Zagreba pogodna za vođenje razvojne politike. Preostale dvije jedinice ostaju, prevelike, heterogene i fizionomski i povijesno neodređene i mogu im se pripisivati svi nedostaci već pripisani prijedlogu br. 13 (podjela na samo dvije jedinice). Prijedlog br. 10 je po tome još nepovoljniji. Grad Zagreb je ovdje izdvojen što bi u nekim aspektima razvojne politike bilo dobro za metropolu ali ne i za ostatak kontinentalne Hrvatske koji bi se cijeli našao u jednoj prostornoj jedinici za statistiku. Trokut kojeg obilježavaju Karlovac, Čakovec i Vukovar, i iz kojeg je izuzet Zagreb, predstavlja izrazito heterogeno područje za koje vrijede svi prigovori upućeni prijedlogu br. 13 Isto vrijedi i za «jadransku» jedinicu tako da prijedlozi br. 9 i br. 10 nisu prihvatljivi.

U prijedlogu br. 8 vodi se računa o heterogenosti kontinentalnih županija i uvažava regionalni značaj Grada Zagreba. Kontinentalne županije su stoga podijeljene na dvije prostorne jedinice za statistiku. Jednu čine 6 slavonskih županija, a drugu županije srednje Hrvatske iz kojih je Zagreb izdvojen kao posebna jedinica. Slavonske županije (ukupno 6) čine homogenu cjelinu prikladnu za oblikovanje pokazatelja za potrebe regionalne analize i regionalne razvojne politike, a isto se, kao i u prijedlogu br. 10, može reći i za grad Zagreb. Jedinica koja preostaje obuhvaća područje od Karlovca i Siska na jugu do Čakovca na sjeveru i ne udovoljava ni jednom od korištenih kriterija. Nije ni homogena ni fizionomski jedinstvena, a izostaje i povijesno utemeljenje. Pokazatelji izvedeni iz podataka prikupljenih u takvoj prostornoj jedinice prikrili bi razlike između gospodarskih struktura sjevernohrvatskih županija i Županije karlovačke i sisačko-moslavačke i ne bi koristili ni analitičarima, ni nositelju razvojne politike. Prijedlog br. 8 stoga nije prihvatljiv.

14

U prijedlogu br. 7 uvažene su razlike sjevernog i južnog dijela obale i otoka, te homogenost skupine slavonskih županija. Što se tiče slavonskih i dalmatinskih županija, uvažen je i povijesni kriterij, a izdvajanjem Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije i kriterij regionalnih razgraničenja, uvriježenih u posljednjih 50 godina. Područje tih triju županija je, naime, bilo obuhvaćeno nekadašnjom Zajednicom općina Rijeka. Od četiri predložene jedinice prihvatljive su tako tri, ali ne i četvrta. Jedinica koja bi obuhvatila sjevernohrvatske županije, Zagreb, Zagrebačku županiju te Karlovačku i Sisačko-moslavačku županiju bila bi vrlo heterogena, ne bi udovoljavala fizionomskim i povijesnim kriterijima i, kao što je već rečeno u prijedlogu br. 11, ne bi bila prikladna za vođenje uspješne regionalne razvojne politike.

U prijedlogu br. 6 uvažena je potreba da se sjeverni dio Hrvatske podijeli na barem dvije prostorne jedinice za statistiku. Uz dobro odmjerenu slavonsku, primorsku i dalmatinsku jedinicu, predložena je jedinica koju čine Zagreb, Zagrebačka županije, i Županija krapinsko-zagorska. I ta jedinica je dobro odmjerena jer obuhvaća gravitacijsko područje Zagreba, pogodno za praćenje mjera razvojne politike, ali se pokazuje da je time ostavljena jedva prihvatljiva «potkova» koja se proteže od Čakovca preko Bjelovara do Karlovca. Takva prostorna jedinica obuhvatila bi izrazito različita područja koja su daleko više orijentirana na Zagreb nego jedna na drugu. Prijedlog je bliži optimalnom rješenju, nego prethodni, ali pokazuje da se optimalno rješenje ne može postići tako da se prostorne jedinice određuju jedna po jedna. Jedinice koje su takvom određivanju prve na redu bit će dobro odmjerene. One posljednje odmjeravat će se u vrlo skučenom preostalom prostoru (ovdje je na kraju ostala nesuvisla «potkova») i neće biti dobro odmjerene. Stoga ni prijedlog br. 6 nije prihvatljiv.

U prijedlozima br. 4 i br. 5 uvažena je potreba za najvećim mogućim brojem prostornih jedinica za statistiku na razini NUTS II. Istovremeno, kao i u prijedlogu br. 8, uvažen je i zahtjev za posebnim praćenjem razvojne politike u Gradu Zagrebu. Uvažavanje jednog zahtjeva i ovdje je, međutim dovelo do zanemarivanja drugih tako da je nakon izdvajanja Zagreba ostala jedinica koja, kao i jedinice iz prijedloga br. 6 i br. 8, nije pogodna za praćenje razvojne politike. U prijedlogu br. 4 izdvojena je uz to prostorna jedinica koja uz slavonske obuhvaća i županije koje graniče s Mađarskom Tako dobiveno područje homogeno je što se tiče politike prekogranične suradnje (samo Županija požeško-slavonska nije na granici) ali je u drugim aspektima toliko heterogeno da bi pokazatelji izračunati na toj razini bili potpuno beskorisni nositelju razvojne politike. Prijedlozi br. 4 i br. 5 stoga nisu prihvatljivi.

U uži izbor ušli su tako prijedlozi 1, 2 i 3. Oni uvažavaju povijesne i prostorno-gospodarske cjeline Dalmacije i Slavonije, gospodarsku upućenost Gorskog kotara i Like na Primorje, i posebno gospodarsku strukturu i razvijenost županija na sjeveru Hrvatske. Ovi prijedlozi izlaze u susret i nositelju industrijske politike koja se može uspješno provoditi samo ako je odabrano područje u kojem se nalaze povijesna industrijska središta i potrebna prometna mreža. U tom smislu predloženo je područje koje obuhvaća Zagreb, Zagrebačku županiju, Sisačko-moslavačku županiju i Karlovačku županiju. Industrijska politika, istaknuta u postojećim hrvatskim strategijskim razvojnim dokumentima kao nužnost, najuspješnije će se pratiti i provjeravati u ovako određenoj središnjoj prostornoj jedinici za statistiku.

Prijedlozi br. 1, br. 2 i br. 3 razlikuje se prema smještaju Bjelovarsko-bilogorske županije: Prijedlog 1: Bjelovarsko-bilogorska županija priključena je središnjim hrvatskim županijama Prijedlog 2: Bjelovarsko-bilogorska županija priključena je sjevernohrvatskim županijama Prijedlog 3: Bjelovarsko-bilogorska županija priključena je slavonskim županijama Problem koji ovdje treba riješiti je u tome što Bjelovarsko-bilogorska županija pokriva područje koje je gospodarskom strukturom najsličnije slavonskim županijama, a obilježjima malog i srednjeg poduzetništva najsličnije sjeverno-hrvatskim županijama. Istovremeno, Bjelovarsko-bilogorska županija, zahvaljujući zapadnom smještaju Bjelovara, snažno gravitira prema Zagrebu i očito je da će tokovi razmjene roba i usluga, te kretanja zaposlenih i nadalje biti najjači upravo na toj strani. U takvoj situaciji

15

središnju prostornu jedinicu za statistiku treba odrediti što šire i tako omogućiti što uspješnije praćenje i provjeravanje razvojne, a posebno industrijske politike.

S obzirom na navedeno treba se opredijeliti za prijedlog br. 1 jer je zagrebačko, karlovačko i sisačko područje objedinjeno u jednu cjelinu na NUTS II. razini pogodnije za praćenje industrijske politike od područja iz prijedloga br. 2 i br. 3. Uz to, gospodarsko stanje Bjelovarsko-bilogorske županije upućuje da joj je razvojna politika namijenjena središnjoj, primjerenija od politike namijenjene istočnoj odnosno sjevernoj Hrvatskoj. U danim ograničenjima (striktno uvažavanje županijskih granica i prosječan broj stanovnika koji ne smije biti manji od 800 000), i zahtjevima kojima se ne može istovremeno u cijelosti udovoljiti, prijedlog br. 1 je svakako najprihvatljiviji. Pojedinim zahtjevima nije udovoljeno u cijelosti, ali uz najmanje moguće zanemarivanje drugih osnovnom korisniku ovako prikupljenih podataka odnosno nositelju regionalne razvojne politike, osigurana je najveća moguća količina informacija:

• prostorna jedinica za statistiku koju čine Primorsko-goranska, Ličko-senjska i Istarska županija udovoljava kriteriju regionalnih razgraničenja u posljednjih 50 godina (nekadašnja Zajednica općina Rijeka), i uvažava povezanost obalnog gospodarstva, gospodarstva u zaleđu i gospodarstva otoka. Unatoč očitim fizionomskim razlikama ove županije, zahvaljujući komplementarnosti svojih gospodarstava, čine prostornu jedinicu u kojoj će prikupljeni podaci biti relevantni za praćenje, vrednovanje i unapređivanje razvojne politike;

• prostorna jedinica za statistiku koju čine Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija udovoljava fizionomskom i povijesnom kriteriju, a i kriteriju regionalnih razgraničenja uvriježenih u posljednjih 50 godina. Gospodarska struktura ovih županija je slična, a slična je i dosegnuta razina razvoja;

• prostorna jedinica za statistiku koju čine Zagrebačka, Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska županija i Grad Zagreb, obuhvaća područje pogodno za industrijski razvoj, a koje zbog toga treba posebno statistički pratiti. S mogućim izuzetkom Bjelovarsko-bilogorske županije, ove županije su u pogledu gospodarske strukture komplementarne Zagrebu što jamči sve jaču i bogatije strukturiranu razmjenu, te zahtijeva dobro odmjerenu i odgovarajućim podacima potkrijepljenu razvojnu politiku;

• prostorna jedinica za statistiku koju čine Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka i Međimurska županija, obuhvaća sjeverno, prigranično i u mnogome najrazvijenije područje Hrvatske. S obzirom na razvijenu gospodarsku strukturu i jako poduzetništvo, ovo područje zahtijeva posebne mjere razvojne politike, a ono zahtijeva odgovarajuće statističko praćenje. Područje stoga treba izdvojiti kao posebnu prostornu jedinicu za statistiku;

• prostorna jedinica za statistiku koju čine Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija udovoljava fizionomskom i povijesnom kriteriju te kriteriju regionalnih razgraničenja uvriježenih posljednjih 50 godina. Gospodarska struktura ovih županija je slična, a uglavnom su im zajedničke i ratne posljedice. S obzirom na razvojne poteškoće ovo područje zahtijeva posebno prilagođenu razvojnu politiku i odgovarajuće statističko praćenje.

2.2.3. Prostorne jedinice za statistiku III. razine, koje odgovaraju NUTS III. razini

Prijedlog: Postojeće županije (sa Gradom Zagrebom koji ima položaj županije) prostorne su jedinice za statistiku III. razine, koje odgovaraju NUTS III. razini. Osnovne karakteristike ovih područja su:

16

17

Administrativna jedinica (jedinice regionalne razine)

Prikupljanje podataka za statistiku

Kriterij prosječne veličine jedinice (broj stanovnika)

Kriterij EU RH DA 20 županija + Grad Zagreb (ukupno 21 administrativna

jedinica) DA

150 000 - 800 000 211 307

Obrazloženje Prijedloga: Postojeće županije (sa Gradom Zagrebom, koji ima položaj županije) administrativne su jedinice koje udovoljavaju zadanom kriteriju prosječne veličine jedinice (u prosjeku imaju 211 307 stanovnika). Takvim određenjem udovoljava se i načelu favoriziranja postojeće administrativne podjele. 2.3. Prostorne jedinice lokalne razine 2.3.1. Prostorne jedinice za statistiku IV. razine Ova razina ne uvodi se u Nomenklaturu. Hrvatska na toj razini nema administrativnih jedinica a nema ni obveze uvođenja (na ovoj razini prostorne jedinice za statistiku odredilo je samo šest zemalja EU). 2.3.2. Prostorne jedinice za statistiku V. razine

Prijedlog:

Općine i gradovi prostorne su jedinice V. razine. Osnovne karakteristike ovih područja su: Administrativna jedinica

(jedinice regionalne razine) Prikupljanje podataka

za statistiku Kriterij prosječne

veličine jedinice (broj stanovnika)

Kriterij EU RH DA 123 grada i 425 općina

(ukupno 548 administrativnih jedinica)

DA najmanja administrativna

jedinica općine i gradovi

Obrazloženje Prijedloga: Općine i gradovi pogodne su administrativne cjeline za određivanje prostornih jedinica za statistiku V. razine. Zadani kriterij EU pri formiranju prostornih jedinica za statistiku na ovoj razini je najmanja jedinica u postojećem administrativnom ustroju.

3. NACRT NOMENKLATURE PROSTORNIH JEDINICA ZA STATISTIKU

Na temelju članka 13. Zakona o državnoj statistici (Narodne novine, br. 52/94.) Državni zavod za statistiku određuje Nomenklaturu prostornih jedinica za statistiku, koja će biti objavljena u Narodnim novinama kao Odluka ravnatelja Državnog zavoda za statistiku (vidi prilog br. 15 - radni Nacrt Nomenklature prostornih jedinica za statistiku broj).