NORBERTELIASOPROCESUCIVILIZACIJE1.TOJETOPROCESCIVILIZACIJE? Pojam"civilizacija"odnosisenavrlorazliiteinjenice:nastanjetehnike,nanainevladanja,narazvojznanstvenespoznaje, nareligijskeidejeiobiaje.Onsemoeodnositinanainstanovanjailiivotnezajednicemukarcaiene,naobliksudskog kanjavanjailipripremejelapa,akoboljepogledamo,nepostojigotovonitatosenebimoglouiniticivilizirano,odnosno necivilizirano;stoganamjeuvijektekosmalorijeiizrazitionotosemoeoznaitikao civilizacija.Akomeutimispitamo kojajezapravoopefunkcijapojama"civilizacija",tajpojamiznosinavidjelonacionalnusvijest. "Civilizacija", meutim, nema isto znaenje za razliite nacije zapadnog svijeta. Velika razlika postoji, prije svega, izmeu upotrebeterijeiuEngleskojiFrancuskojsjedneiuNjemakojsdrugestrane:ondjetajpojamobuhvaaponosnaznaenje vlastitenacije,nanapredakzapadnogsvijetaiovjeanstvaujedno.Ovdje,nanjemakomugovornompodruju, civilizacija znai neto to naime obuhvaa samo izvanjskost ovjekovu, samo povrinu ovjekova postojanja. Rije kojom se u njemakominterpretirasebesama,kojomseuprvomreduizraavaponosnavlastitadostignuainavlastitubit,glasikultura, uznaenjuvrijednosti(duhovnih,umjetnikih,religijskih injenica). Rijekultiviranvrlojebliskazapadnompojmucivilizacije.Onaustanovitojmjeriznainajviioblikciviliziranogpostojanja.Kao ipridjev"civiliziran",ipridjev"kultiviran"seuprvomreduodnosinaoblikponaanjaljudiilinjihovaraanja.,zarazlikuod pridjeva"kulturni"kojiseneodnosineposrednonaljudesamenegoiskljuivonanjihovaodreenapostignua. Stimuvezistojiijednadrugarazlika izmeu tihdvajupojmova. "Civilizacija" oznaava jedan proces ilibaremrezultat jednogaprocesa.Tajpojamseodnosinanetotojestalnoukretanju,tostalnoide"naprijed".Njemakipojam"kultura", kakoseondanasupotrebljava,odnosisenaproizvodeljudiumjetnikadjela,knjige,vjerskeilifilozofskesustave,gdjedo izraajadolazispecifinostnekognaroda. Pojam civilizacija omoguuje da razlike meu narodima donekle ostanu u pozadini; on stavlja naglasak na ono to je zajednikosvimljudimailibipremaosjeajunjegovihnosilacatrebalobiti.Unjemudoizraajadolazisamosvijestnaroda ijenacionalnegraniceiijanacionalnazasebnostnisuunekojosobitoj mjeripredmetomdiskusijebuduidasupotpuno stabilne,narodakojisevedugovremenaireizvanpodrujasvojihgranicaiondjeuspostavljajukolonije. 2. KAKO SE METODOLOKI MOE OBJASNITI PROCES CIVILIZACIJE KAO ZAKONOMJERAN PROCES STRUKTURNE DRUTVENEIPSIHIKEPREOBRAZBE,KOJIPROIZLAZIIZMNOTVAPOJEDINANIHDJELOVANJA? Izapojmova kultura icivilizacijakaooblikujuadrutvazacijelonestojenekesekteiliobiteljinegoitavinarodiili,isprva, modasamonekiodreenislojevitihnaroda.Umngoemuistovrijediizanekespecifinerijeimanjihskupina:oneuprvom reduprogovarajuizljudiiljudimaodreenetradicijeiodreenesituacije.Matematikipojmovisemoguodvojitiodjezinoga kolektiva.Trokutsedadeobjasnitibezobaziranjanapovijesnusitaciju.Alitonevrijediizapojmovekaotosu civilizacija i kultura. Moguejedasuihneki pojedinci oblikovaliizpostojeegajezinogmaterijalasvojeskupineiliihbaremispunilinekim novimsmislom.Notipojmovisubiliprihvaeni.Onisuseafirmirali.Drugisuihpreuzeliunekomnovomsmislu,unekom novomobliku,prenosilisuihdalje,izotravaliihnapravumjeru,urazgovorimailiuspisima.Ljudisuihkoristilisvedoknisu postalisredstvomupotrebljivimzaizrtaavanjeonogatosezajednikiiskusiloioemusehtjelosporazumjeti.Tisupojmovi postali pomodnim rijeima, pojmovima uobiajenim u kolokvijalnom jeziku odreenog drutva. To pokazuje da oni nisu odgovaralisamopotrebiizraavanjasamopojedinacanegoicijelogkolektiva.Povijestkolektivaseodrazilaunjima,analzi odrazaunjimaikasnije.Tajodrazunjimapojedinacpromatrakaomogunostnjihoveupotrebe. Onneznasasvimtonozatosetoogranienjeitoznaenjepovezujesrijeima,zatoseupravotonijansiranjeionanova mogunostmoguiznjihizvui. Njima seonsluijersuonisamorazumljivi, jerve odmalena uipromatratisvijetkroz prizmutihpojmova.Iakoprocesnjihovedrutvenegenezemoebitizaboravljen,ipakejejednageneracijaprenositidrugoj, adainebudesvjesnaprocesapromjenekaocjeline;tipojmovieivjetisvedokodrazproteklihiskustavaisituacijazadri nekuaktualnuvrijednost,nekufunkcijuuaktualnomivotudrutva,svedokgeneracije,kojeslijedejednazadrugom,moguiz smislatihrijeiizvestisvojavlastitaiskustva;onipoinjunestajatitekkadasesnjimaizaktualnogadrutvenogaivotaviene moepovezatinikakvafunkcija,nikakvoiskustvo.Katkadaonisamomirujuilipakmirujupapotomiznekenovepovijesne situacijeopetzadobivajunovuaktualnuvrijednost.Ljudiihsesjeajujernetousadanjojsituacijidrutvabivaizraenoutim rijeimakrozrefleksijunekihproteklihsituacija.

Uukupnoj igriprocesa svako pojedinano kretanjeutjeenaostale, bilo poticajno, bilo ograniavajue, aspletkretanja i napetostiodsadapanadaljebitnosekomplicirazbogdiferencijacijedrutva.Pojedinifaktorinemoguseapsolutnoizolirati. 3.NAVEDITEDRUTVENEPRETPOSTAVKECIVILIZIRANOSTI. Civiliziranostnijesamostanje,tojeiproceskojisemoranastaviti.Tojeononovotodolazidoizraajaupojmucivilisation. Onpoprimamnogoodonogatojedvorskomdrutvuoduvijekdavaloosjeajdajedrutvovievrstepremaonimakojiive jednostavnije,neciviliziranijeilibarbarskije:misaoostanjugdjevladajumoeursiliuljuenost,dakleomanirama,drutvenom taktu,oobzirunakojisuljudimeusobnoobvezani,kaoimmogisrodnikompleksi.Aliurukamauzlazeegasrednjegstalea uustimareformskogpokretsiresepredodbeotomutosvetrebuinitikakobinekodrutvopostalociviliziranimdrutvom. Civiliziranjedrave,ustava,odgoja,atimeiirokihslojevanaroda,oslobaanjeodsvegatojeupostojeimokolnostimajo barbarskoilineumno,bilodasutosudskekazneilistalekepreprekegraanstvailipakberijeretoprijeeslobodnijeirenje trgovinetociviliziranje,dakle,morauslijeditinakonprofinjivanjaobiajaiumirivanjazemljeiznutraodstranekraljeva. 4.OPIITEMEHANIZMECENTRALIZACIJEIDECENTRALIZACIJEUKAROLINKOMCARSTVU. Golemo carstvoKarla Velikogstvorenojeosvajanjima. Funkcijavojskovoekojijepobjedonosnoosvajaoibraniopodruja svakakonijebilajedina,alijeipakbilajednaodelementarnihfunkcijaKarlaVelikoginjegovihneposrednihprethodnika.Ona jetvorila osnovu njegove kraljevske moi, njegova ugleda, njegove drutvene snage. Kao vojskovoa, Karlo jeraspolagao osvojenom i obranjenom zemljom. Kao pobjedniki knez nagraivao je lenom ratnike iz svoje pratnje. Snagom tog istog autoritetadraoihjenaokupuakiondakadsubilirazasutiiromzemljenasvojimlenimaiimanjima. Istodobno,inisesvjesnijeodsvojihprethodnika,onsepokuavasuprotstavitimehanizmimatouvijekiznovaslabesredinju vlastirazarajusredinjiaparatvlasti.Sjednestranepokuavananeikmjestimasmanjitiiograniitiutjecajpojedincakojeje postavio da upravljaju odreenim podrujem,a s druge pokuava, odlunije no to to kasnije ine njegovi nasljednici, onemoguiti temehanizme time to sveenicima dodjeljuje vlast naodreenom podruju. Zastupnicima biskupske slube takoer se dodjeljuje i svjetovna grofovska sluba. Dajui punomo visokim duhovnicima bez nasljednika, prijei proces pretvaranjafunkcionarasredinjevlastiunasljednuastzemljoposjednikearistokracijekojauvijekpokazujevelikueljuza samostalnou. Meutim sveovemjerekojesutrebaleonemoguitidecentralizirajuesnage, nadugieihrok zapravo ojaati.Takavporedakdovodinajposlijedopretvaranjaokrugacrkvenevlastiukneevine,dakleusvjetovnuvlast.Ponovno dolazidoprevlasticentrifugalnihtendencijanadcentripetalnima,tosetemeljilonastrukturitogadrutva. 5. OPIITE PROCESE RAZDVAJANJA KAROLINKOG CARSTVA NA ZAPADNOFRANAKO I ISTONOFRANAKO PODRUJE. 278.436. 6. TO JE TO MEHANIZAM FEUDALIZACIJE? ZATO U RANOSREDNJOVJEKOVNOM DRUTVU CENTRIFUGALNE TENDENCIJEIMAJUPREVLASTNADTENDENCIJAMACENTRALIZACIJE? Mehanizamfeudalizacije predstavljadjelovanjecentrifugalnihsila.Govoreioranosrednjevjekovnomdrutvu, onotosu granicedijelilenisubilenidraveninacije,akopodtimnazivimarazumijemojedinstvene,zatvoreneistabilnetvorevine.U svakom sluaju to su bile drave, narodi i nacije u nastajanju. Ono to je uoiljivo u ovoj fazi u svim veim vladarskim podrujimajestnestabilnostnjihovazajednitva,postojanjecentrifugalnihsila,silatoihgonenaraspad. Carikralj nijemogao straaritinad cijelim carstvom; onjeslao svoje povjerenike islubenikeirom zemlje, kako bioni namjestonjegadijelilipravdu,kanjavaliotpor,brinuliodotokuporezaiispunjavanjutraenihobveza.Njihoveuslugeonnije plaaonovcem.Najveidiopotrebapokrivaose,manjevie,neposrednosazemlje,spoljaiuma,izstajatepreradomna gospodarstvima.Dvorskiupani,kneevisu,kaoisviopunomoenicisredinjevlasti,uzdravalisebeisvojupratnjuodzemlje kojomsuvladali,odlenatosugadobiliodsredinjevlasti.Veinaslubenikasubilizemaljskigospodarikojisuobnaali slubusamooodreenimrokovimailiakobinastupileizuzetneokolnosti,akojinajvieodgovarajuvlastelinuspravomsudai policijskeslube.Onisutupolicijskuisudbenufunkcijupovezalisvojnikom;bilisuratnici,zapovjedniciratnikepratnjeako zaprijetiopasnostizvana,aponajprijevlasnicizemljekojuimjekraljdao.Rijeju,objedinjavalisusvevladarskefunkcije. Tajspecifianaparatvlastuvijekjeiznovastvaraoznaajnenapetostikojesuproizlazileizsamenjihovestrukture.Stvaralisu seodreenitipinitokovikojisuse,uzodreenemodifikacije,stalnoponavljali.Onajkomujesredinjivladarjednompovjerio vlastnadodreenimpodrujemikojijekaogospodaristvarnonjimeraspolagao,jedvadajevieovisioosvojemusredinjem gospodaru barem to se tie uzdravanja i zatite njega i njegove obitelji i pratnje, odnosno barem tako dugo doknije zaprijetionekijaineprijateljizvanailiizsusjedstva.Zbogtogabionilinjegovinasljednicipokuavali,imbisezatopruila prilika, im bi sredinja vlast pokazala i najmanji znak slabosti, jasno izraziti svoje pravo na vlast nad podrujem neko dobivenimulenoiiskazatisvojunezavisnostuodnosunasredinjuvlast.Najbitnijafunkcijakraljajestfunkcijavojskovoes

uspjehomuratu, ausluaju kolebanja pred opanou ineprihvaanja borbe, smjesta binastupila reakcija, istoga trena zadobivajucentrifugalnesilepremoulabavuvladarskompodruju. 7.OBJASNITEDEMOGRAFSKEIDRUTVENEUZROKE("SOCIOGENEZU")KRIARSKIHRATOVA. U 10. odnosno 11.st. veliki nalet izvana je prestao. Zemlja je plodna. Stanovnitvo se poveava. Zemlje, najvanijeg proizvodnogsredstva,kojejepojamvlasnitvaibogatstvaovogadrutva,imapremalo.Krenjeuma,stjecanjezemljitau unutranjosti,niizdalekavienezadovoljavapotrebe.Zemljutrebatraitiizvangranica.Paralelnosunutarnjomkolonizacijom ide i vanjska, osvajanje zemljita na drugim podrujima. Ve poetkom 11. st. kreu normanski vitezovi na jug Italije i iznajmljujutamonjimkneevimasvojeratnikeusluge.Kaonagraduzasvojezaslugeprimajukomadezemlje.Sveto,dakako, nijebiloplanirano.Poetakinipritisakizatvorenemogunostiudomovini,iseljavanjepojedinacaijiuspjehpovlaidrugeza sobom.Slinosezbivaiupanjolskoj.Veu10.st.kreufrancuskivitezoviupomopanjolskimkneevimauborbiprotiv Arapa. Zapadnofranakopodrujezarazlikuodistonofranakognegraniisairokimkolonizatorskimpodrujimailisrazjedinjenim plemenima.Njihovudaljnjuekspanzijunaistokprijeinormanskofeudalnocarstvo.Iberskipoluotokjejedinineposredanizlaz. Svedopolovice11.st.iovamokreuprekoplaninapojedinciilimanjeskupinekojepostupnoprerastajuuvojske.Utodoba pruaju Arapi,rascjepkaniiznutra, tek vrloslabotpor. Borba sevodisnaizmjeninomsreom. Osimpanjolske, ublizini FrancuskeostajesamojomogunostdasesonustranuKanalaosvojenovezemlje.Iutomsmjerukrenulisunekinormanski vitezoviveprijesredine11.st.Mogunostiekspanzijeistjecanjanovogzemljita ubliziniFrancuskepostajusvemanje. Poglediseupravljajuudaljinu. U11.st.,dakleprijenegotosuseveifeudalnigospodariodluilinapokret,zaputilasejednagrupavitezovauJeruzalem;ta skupina stradava uMaloj Aziji.Podvodstvom normanskihifrancuskih teritorijalnih vladara kreemona vojska uSvetu zemlju.Kriaridobivajuodistonorimskogcaraulenoosvojenezemlje,zatimkreudalje,osvajajuJeruzalemiosnivajunove, feudalneteritorijalnevladavine.NitanedajenaslutitidabitaekspanzijabezuputaCrkve,bezpovezanostivjeresaSvetom zemljom,bilausmjerenabaizravnoonamo.Istotakonitaneupuujenatodabisekriarskevojneostvariledanijebilo unutarnjegdrutvenogpritiskauzapadnofranakimpodrujimailiostalimpodrujimalatinskogkranstva. Napetostiunutardrutvanisuseizraavalesamokaozahtjevizazemljomikruhom.Onesukaodrutvenipritisakoptereivale ovjeka. Drutveni pritisak dao jeprocesu pokretaku snagu, onako kao to struja dajemotoru. On pokree ljude. Crkva upravlja postojeimpritiskom. Onaprihvaa nudu idajejojnaduiciljizvan Francuske, onadajeborbizanovezemlje sveobuhvatnismisaoiopravdanje.Onatajpritisakpretvarauborbuzavjeru.Kriarskevojnezapravosuspecifianoblikprvih velikihekspanzionistikihikolonizatorskihpokretakranskogZapada. 8.NAVEDITENAJVANIJERAZLIKEDRUTVENOGRAZVOJAUANTICIIUSREDNJEMVIJEKU. Iurazmjernoranojfaziuodreenimjetokamavidljivarazlikaizmeuvrsteporastameusobnogdrutvenogpovezivanja tijekom promjene ponaanja i nagonskog ivota ljudi koju nazivamo civilizacijom te one u antiko doba. Spominje se svojevrsnarenesansatrgovineu11.ili12.st.Nopokretakretanjanijebilouenjeodantike.Pokretajebiousamom drutvu,unjegovimautomatizmima,uuvjetimapodkojimasuljudimoralijednisdrugimaivjeti.Pritomtrebaizdvojitidvije strukturalnerazlike:uzapadnomdrutvumanjkalajejeftinaradnasnagaratnizarobljenici,robovi.Nemanjevanabilajei jednadrugaokolnost,naime,opetovanonaseljavanjenijesevie,kaoprije,odigravalookonekogmorailirijenihputova. Ljudisu,naprotiv,najveimdijelomnaseljavaliunutranjostzemljeipovezivalisekopnenimputovima.injenicadasurobovi uprivrediimanjaigralisvemanjuulogumoralajeimativezesinjenicomdavienijebilorezervoararobova,ilidajebilo dovoljnokmetovaizvlastitognarodakojisuzadovoljavalipotreberatnikogasloja. Nerazvijaseurobovlasnikomdrutvusamopodjelarada,povezanostljudi,naizmjeninaovisnostviihiniihslojeva,astim uveziinagonskiivotobajuslojeva,oddrutvasmanjeilivieslobodnimradom,negosuisocijalnanapetostisamafunkcija novcarazliite,adasevanostslobodnogradaporazvojovognainaradauopenespominje.Zapoljavanjerobovaodbija slobodneljudeodposlasopravdanjemkakojetozanjihnedostojnaaktivnost.Osimviegaslojarobovlasnikakojineradi stvaraseisrednjislojneradnika. Tekutomkontekstupostajerazumljivokojejeznaenjezakompletansmjerrazvojazapadnogdrutvaimalainjenicadaje stanovnitvouranomsrednjemvijekupostupnoraslo,arobovanijebiloilinisuvieigralinekuznaajnuulogu.Prviizrazzato sugradskerevolucijeu11.i12.st.,zatimpostupnooslobaanjeradnika,onihkojisuodvojeniodzemlje,graanaodvlasti vitekihzemljposjednika.OdatlevodilinijadopostupnogoblikovanjaZapadaudrutvukojeradiucjelosti.tosuseveze meu ljudima vie razvijale, a paralelno s njima zemlja i proizvodi sa zemlje ulazili u kruni tok trgovine i novarskih zakonitosti,tojeviejaaoiviislojonihkojinerade,ratnikaiplemstva,akojijeovisiooniimisrednjimslojevima,kojitako stjeuveidrutveniznaaj.Izraztezakonitostioitujeseuprodorugraanstvauvieslojeve.

Dalje,bilajeznaajnaiinjenicadaseusrednjemvijekunenaseljavajusamoprimorskikrajevi.Odnosno,nikaddotadanijese uunutranjostiEurope,dalekoodvelikihrijenihdolinaiponekihmalobrojnihvojnikihcesta,razvilobogatijediferencirano drutvo,atimenitidiferenciranaproizvodnja.Ovdjenalazimoinajavuinjenicedajedanas,kaonikaddosad,kopneno agrarnisektordrutvauodreenojmjeriukljuenukrunitokdiferenciranepodjeleradaiurasprostranjenevezerazmjene. 9.KOJASUGLAVNAOBILJEJARAZVIJENOGFEUDALIZMA(NAKON11.STOLJEA)? Takozvanifeudalnisistemkojisejavljau12.st.,au13.st.uvruje,samojezavrnioblikekspanzionistikihkretanjau poljodjelstvu.Ugradskomsektorusetokretanje,samoudrugomobliku,zadravanetodue,svedoknedosegnesvojzavrni oblikuzatvorenomucehovskomsustavu.Utomrazdobljupostajesvimratnicimakojinemajuzemljeiliimanjasveteedaihse domognu,akuesmanjimzemljinimposjedomimajuvelikiproblemkakogauveati.Imovinskiodnosipostajukruti,uspon svetei. Analogno tomu ukruuju seistalekerazlikemeu ratnicima. Hijerarhija unutarplemikoga sloja,ato ovisio veliinizemljinogposjeda,postajesveizraenija.Razliitiplemikinaslovikojisunekooznaavalislubuili,kakobismose danasizrazili,inovnikipoloaj,sveseviefiksirajuujednomudrugomsmislu.Povezujusesimenomkuekaoizrazza veliinuzemljinogposjeda,aistodobnoikaopokazateljnjegovevojnemoi. Feudalni sistem stoji u svojevrsnom kontrastu prema plemenskom ureenju. Raspadom plemenskog ureenja nuno se stvaraju nove grupacije, novi oblici integracije. Zbog pojaane mobilnosti i ekspanzionistikih tendencija drutva jaa i individualizacija.Upoetnomstadijutogapokretakraljstojisamonajednojstrani.Njemukaokraljuosvajaufaktinopripada svazemljaionnikomunijeuslubi;onsamodajezemlju.Nadrugomekrajupiramidejestkmetkojinemanikakvuzemljui kojisamovrislubuili,tosesvodinaisto,dajedavanja.Svimeustupnjeviimajuistodobnodvalica.Onipremadoljedaju zemljuizatitu,apremagorevreslubu.Procesfeudalizacijenijedrugodonunopomicanjeuspletuobveza. Nopostavljasepitanje:zatosukraljevi,vojvodeigrofovidoputalidaimseotuipravoraspolaganjazemljomkojusuisprva potpunoposjedovali?Zatonisupostavilipitanjevlasnitva?Aliovdjeseneradioonomutoseudiferenciranomudrutvu zovepitanjeprava. Jedna odpretpostavkizarazumijevanjefeudalnoga drutva upravo jeokolnostdasevlastitipravni oblicinegledaju kaopravo posebi. Pravniobliciodgovaraju usvakomrazdoblju strukturidrutva. Naime, postojivelika sklonostdasepravopromatrakaodapostojisamoposebi,kaodajepalosneba,kaodajeapsolutno,dapostojiakikadga aparaturavlastinesadriilikadaparaturavlastiimadedrukijiustroj. To se neskriveno pokazalo upravo u feudalnomu drutvu. Meuovisnost ljudi i podruja bila je manja. Nije bilo stabilne aparaturemoikojabiseodnosilanacijelopodruje.Posjednikiodnosireguliralisuseneposrednopomjerimeusobnih obvezaistvarnedrutvenesnage.Utomdrutvuzemljajeuvijekvlasnitvoonogakojinjomestvarnoiraspolae,kojistvarno ikoristipravovlasnitva,auztojedovoljnosnaandaibranionotojejednomdobiouruke.Dezintegracijaposjeda,prijelaz zemljitaizkraljevevlastiustupnjevanumoraspolaganjaratnikogadrutvaucjelinifeudalizacijajetoinitadrugo dosegnulajesvojekrajnjegranice. 10.OBJASNITEDRUTVENEMEHANIZMEFORMIRANJAFEUDALNIHDVOROVAINJIHOVOKULTURNOZNAENJE. UFrancuskojsusetijekom11.stoljea,isprvasporije,azatimizrazitijeu12.stoljeu.izdigledvijenovevrstedrutvenih organa, dva nova oblika naseljavanja ili integracija, to markiraju porast podjele rada i povezivanje ljudi: dvorovi velikih feudalacaigradskanaselja.U12.stoljeu,paikasnije,nisusejogradskanaseljaiveifeudalnidvoroviniizdalekaodvojili odokrugagdjejevladalanaturalnaprivreda,kaotosuseu19.stoljeugradoviodvojiliodtzv.otvorenogsela.Naprotiv, gradskaiseoskaproizvodnjaovdjesujouvijekubliskojmeusobnojvezi.Malojevelikihfeudalnihdvorovakojisuvikom doprinosa,davanjimatoimpritjeukaoipotrebomzaluksuzom,povezanistrgovakommreomitritem.Najveidio njihovihsvakodnevnihpotrenaidaljesenamirujeneposrednoizprinosadomenijalnihimanja;utompogledu suionijo dvorovikojisebavepreteitonaturalnomprivredom. Meutim upravo se zbog veliine tih domenijalnih posjeda diferencira proizvodnja unutar njih samih. Domenijalni posjed nekogavelikogfeudalcagotovonikadnijejedinstven,moan,naistompodrujuzatvorenikompleks.Imanjasunarazliite nainedolaurukejednojobiteljiosvajanjem,nasljedstvom,kaopoklonilienidbom..Uglavnomsurazasutaporazliitim predjelimaunutarteritorijainemogusetakolakonadgledatikaotosenadgledamanjeimanje.Potrebanjesredinjiaparat. Usvrhuupravljanjanadvorovevelikihibogatihfeudalacapostupnodolazeueniklerici.Tivelikifeudalcisuzbogmogunosti toihovovrijemeprua,ujednoinajbogatijiinajmonijiljudisvogapodruja,asmogunostimarasteipotrebadatajsvoj poloajizrazesjajemiraskoisvogadvora.Onisubogatijinesamooddrugihvitezova,veiodbilokojeggraanina. Zbogtogaimajuuonodobavelikifeudalnidvoroviveekulturnoznaenjeodgradova.Ukonkurentskojborbiteritorijalnih vladaraonipostajumjestimagdjesepokazujupokazujebogatstvoimonjihovihgospodara.Oviopetneprivlaepismene

ljudesamozbogposlovauprave,veikaoljetopiscekojiezapisivatinjihovadjelainjihovesudbine.Velikidvorovipostaju potencijalnimsreditimazagovornikaipokroviteljaknjievnostitepotencijalnimsreditimapisanjapovijesti.Ovdjejone postojitriteknjiga.Usvjetovnomdrutvujejedininainzaradezaonogakojisespecijaliziraozapisanjeipjesnitvoikojije odtogamoraoivjeti,bioonklerikiline,biopatronatnekogdvora. 11. KOJA SU GLAVNA OBILJEJA ODNOSA IZMEU MUKARCA I ENA UNUTAR PLEMIKOG STALEA U RAZVIJENOMFEUDALIZMU?OBJASNITEDRUTVENOPODRIJETLOFENOMENALJUBAVI. Velikiapsolutistikidvorovisuuevropskojpovijestionamjestanakojimasestvoriladotadnasavrenijaujednaenostsredinje sfereivota,aujednooblikovaliiobliciponaanjazamukarceiene.Predalekobinasodvelokadbismoovdjerazloilizato u12.stoljeuvelikifeudalnidvorovi,aneusporedivovieiuvjerljivijeapsolutistikidvorovi,pruajuenamamogunostda suzbijuvladavinumukaracaisnjimaseizjednae.MeuinimjeupozorenoinatokakojeujunojFrancuskojenave relativnoranomoglapostatigospodaromlena,kakojemoglaimatiposjediigratipolitikuulogu. Suprotnotomu,dakinaslijediprijestoljebilojemoguesamoakosumukiroaci,lenskigospodarisusjedinasljednice dopustilidaonaneometano preuzme nasljedstvo. Zapravo seiuuskomsloju visokoga plemstva idaljeosjeala nadmo mukarcakojajeproizlazilaiznjegoveratnikefunkcije.Uivotnomprostoruvelikihdvorovaipaksedoodreenastupnja smanjila ratnika funkcija mukaraca; naime, trebalo jeobaviti mnogo neratnikog, pisarskog posla oko uprave. Svejeto stvaralomiroljubivijuatmosferu.Kaoisvagdjegdjesumukarcimoraliodustatiodfizikesile,raslojedrutvenoznaenje ena. U unutranjosti velikih feudalnih dvorova oblikovao se zajedniki ivotni prostor, zajednika drutvenost za ene i mukarce. Nousvakomsluaju,jouvijeksenijeslomilavlastmukaraca,kaotoetokasnijebitisluajnanekimapsolutistikim dvorovima.Idaljejezagospodaratogadvorabitnabilanjegovafunkcijaratnikaiviteza;injegovaizobrazbabilajeizobrazba ratnikauijemjesreditubilorukovanjeorujem.Ibazbogtogaimalesueneprednostusferimiroljubivedrutvenosti,jer eneizvisokihslojevasubiletekojesusebavileizobrazbomduhaiknjievnou.Sredstvavelikihdvorovaprualasuenama mogunostdaispunesvojeslobodnovrijemeizadovoljavaju razneluksuznepotrebe; moglesupozivatipjesnike, pjevae, uene klerike. Tako su oko ena nastali krugovi miroljubive aktivnost duha. U 12. stoljeu bila je izobraenost ena u otmjenimkrugovimauprosjekuboljaodizobraenostimukaraca. Oljubavijeuratnikom drutvu malo govora. aksestjeedojam, dameu ovim ratnicima zaljubljen mukarac mora djelovatismijeno.Mukarcimaseenauglavnominibieminferiornevrste.Imaihdovoljno.Onesluezazadovoljavanje nagonaunajjednostavnijemobliku.Tekjeodnosmukarcaniegasocijalnogstatusaiovisnogosvomgodpodaru,premaeni niegsocijalnogpoloaja prisilio mukarca naodricanje, nasputavanjenagona idranjedosebe, a timeinapromjenu ponaanja.Nijesluajnodaseizoveljudskesituacijeoblikujepojavakojanijesamoopa,vejeipojedinana,fenomenkoji nazivamolirikom,kaoifenomenistotakodrutvenipreoblikovanjetjelesneelje,nijansiranjeosjeaja,sublimacijai profinjenjeafekata,kojezovemoljubavlju. 12. OBJASNITE POJAM KURTOAZIJE. OBJASNITE SVEZU OG POJMA S POJMOM CIVILNOSTI (CIVILIT) CIVILIZACIJE. Imenom kurtoazija prvobitnoseoznaavalajednavrstakonvencijaponaanjakojajestvorenanadvorovimavie,viteke feudalne gospode, odnosno predstavljala je standard manira, konvenciju ophoenja, uglaenost ponaanja. Ve u toku srednjegavijekaoitoseizsmislaterijeiizgubilomnogonjezineprvobitnesocijalneogranienostinadvorove.Poelase upotrebljavati i u slojevima graanstva. Postupnim nestajanjem vitekofeudalnoga ratnikog plemstva i stvaranja nove apsolutistikodvorskearistokracijeutoku 16.i17.st.sepolagano pojam civilnosti uzdieuizraz otmjenog ponaanja u drutvu. Pojmovikurtoazijaicivilnostjonekovrijemeiveusporedoufrancuskomprijelaznomdrutvu16.st.sasvojimnapolaviteko feudalnim,anapolaapsolutistikodvorskimkarakterom.Utoku17.st.izlazipojamkurtoazijauFrancuskojpostupnoizmode. Naposvesliannainutoku18.st.gubiipojamcivilnostsnaguuapsolutistikodvorskomgornjemsloju.Utomslojusezbiva vrlo polagan proces promjene, proces proimanja elementima graanstva koji je, barem do 1750., povezan s procesom aristokratiziranjagraanstva.Kaotojeranijenestaopojam kurtoazija,takosadapostupnonestajeipojam civilnost.Ubrzo nakontogasenjegovsadraj,kaoisadrajsrodnihpojmova,preuzimainastavljaujednomnovompojmu,izrazunovogoblika samosvijesti,upojmu civilizacija.Pojam civilizacija uupotrebiu19.st.,snanoukazujenatokakojepojamcivilizacijeili, tonijereeno,jednafazatogprocesazavrenizaboravljen. 13. OPIITE KARAKTER I FUNKCIONIRANJE MONARHIJE U RAZVIJENOM FEUDALNOM DRUTVU NA PRIMJERU FRANCUSKE. 343.347.

14.KOJISUGLAVNIATRIBUTIDRAVE?KADASEONIPOVIJESNOPOJAVLJUJUUEUROPI? Teknastankomdiferenciranogaparatavlastiraspolaganjevojskomiprihodimapoprimasvojpunimonopolistikikarakteritek tako postaje monopol nad porezom i vojskom stalna pojava. Socijalne borbe ne vode se protiv monopola vlasti, ve oko problematkoeraspolagatiaparatommonopola,odakleeseonregrutiratiikakoeserasporedititeretikoristtojeon nosi.Tek kadsestvoristalnimonopolsredinjevlastiispecijaliziraniaparatvlasti, vladarskejedinicepoprimajukarakter drave.Centralizacijaimonopolizacija, podrazumijevajui glavneatributedrave (teritorij,narodivlast), javljajuseu vrijemekontinuiranogprijelazadrutvaizfazeuglavnomnaturalneprivredeurobnonovanuprivredu.Upovijestise,barem kodvelikiheuropskihdrava,uvijeknaienaranijufazuukojojnapodrujubuduedraveigrajupresudnuuloguvladarske jedinice s dimenzijom teritorija, dakle manje i nestabilnije vladarske jedinice, kakove se povremeno javljaju na mnogim stranama svijeta uzslabu podjelu radaislabu povezanost. Odnosinaturalneprivredenameu granicenjihovoj vladarskoj organizaciji. Ustanju krajnjefeudalnedezintegracijeZapada javljaju seodreeni mehanizmi povezivanja to navode naintegraciju sve veih saveza. Iz konkurentskih i izlunih borbi malih vladarskih jedinica, teritorijalnih jedinica koje u izlunim borbama pripajaju jo manje jedinice, polagano proizlazi nekolicina i naposlije samo jedna od borbenih jedinica koja je pobjednik. Pobjednik tvorisrediteintegracijejedneveevladarskejedinice. Onstvara sreditemonopola jednedravneorganizacije unutarkojepostupnosrastajumnoga,nekadaslobodnakonkurentskapodrujaigrupeljudi,ujednomanjeiliviejedinstveno i relativno izbalansirano ljudsko tkivo vieg reda veliine dravu. Odnosno, ono to izratsa iz sukoba interesa razliitih socijalnihfunkcijajestorganizacijskioblikdrutvakojiminazivamodravom. 15.TOJETOMEHANIZAMMONOPOLA? Drutvo koje nazivamo drutvom novijega doba karakterizira, osobito pak na Zapadu, sasvim odreeni stupanj stvaranja monopola.Slobodnoraspolaganjevojnimsredstvimamoioduzetojepojedincimaiogranienonasredinjuvlast,bezobzira nanjezinoblik,anaistisenainkoncentriraiubiranjeporezaodimanjailiprihodapojedinacaurukamasredinjedrutvene vlasti.Financijskasredstva,totakopritjeusredinjojvlasti,odravajunjezinmonopol,amonopolvlastiodravamonopol prihoda. Nijedna od dviju komponenata nema prednost. Privredni monopol nema prednost pred vojnim, vojni nema pred privrednim.Radisesamoodvaoblikaistogamonopolistikogpoloaja.Akojedannestane,drugiegaautomatskislijediti,pa eimonopolvlastipovremenopotrestijednailidrugastrana.Ovadvamonopola,iakoihimajo,predstavljajuonekljunejer akoonipropadnu,propadajuidrugi,propadadrava. Tonije,radiseozakonu,relativnopreciznojformulacijizajedanvrlojednostavandrutvenimehanizamkoji,kadsejednom pokrene,radidaljepoputsata:spletljudiunutarkojegauzpomosvojihinstrumenatamoimeusobnokonkurirarelativno velikbrojjedinica,sklonjenapustitituravnoteu(ravnoteamnogihspomoumnogih,relativnoslobodnakonkurencija)i pribliiti se drugoj, gdje meusobno konkurira sve manje jedinica; drugim rijeima, jedna drutvena jedinica postupno akumulacijomstjeemonopolnadmogunostimamoiokokojihseborbaivodila. 16. OPIITEUSPONKRALJEVSKEKUECAPETUFRANCUSKOJKAOINJIHOVAGLAVNOGSUPARNIKA,KUE PLANTAGENET.365.377. 17.KAKOPRAVILADINASTIKOGNASLJEIVANJAUFEUDALIZMUUTJEUNADINAMIKUFORMIRANJACENTRALNE KRALJEVSKEVLASTIUFRANCUSKOJ? Vladarskopodrujeimonopolvlastinisuutodobavlasnitvojednogapojedinca,onisujouvelike obiteljski posjedjedne ratnikekue.Svibliiroacitekuezahtijevajubaremdioposjeda.tojeveiobiteljskiposjed,toese,jozadugo,tee moiglavasvakekueoduprijetitimzahtjevima.Svakako,ovdjesejoneradiopravnomzahtjevuukasnijemsmislute rijei.Uovomudrutvutekpostojizametaknekogopegprava,emubisepokoravaliivelikiratnicivladari,jerjone postoji neka sveprisutna mo koja bi osigurala provoenje toga prava. Tek stvaranjem monopola sile i centralizacijom vladarskihfunkcijastvaraseijednosveopepravo,jedanzajednikipravnikodekszatovelikopodruje.Opremitidjecuto jedrutvenaobvezatose,kaoobiaj,dovoljnoestonalaziucoutumes.Naravno,togasuseobiajamoglepridravatisamo imuneobitelji.Upravozbogtogajestimobiajempovezananiailiviavrijednostprestia.Patakoondaninajbogatijakua uzemlji,kraljevskakua,nijemoglaizbjeitakvuobvezukojunameepresti. Napoetkurazvojnelinije,uonojranojfazikadjeposjedkueCapetjedvabionetoznaajnijiodposjedamnogihdrugih ratnikih obitelji u zemlji, jasno je vidljivas opasnost koju donosi svako komadanje toga posjeda. Malokad nije postojala izravnaopasnostodsusjednihfeudalnihobitelji.Tojesvakuobiteljprisiljavalodadrinaokupuiljudeiposjed.Dakako, unutarsvakekue,kaoidrugdje,pojavljujusearke,svaeiborbe.Aliistodobnojeuvijekcijelaobitelj,ilibaremjedannjezin dio, angairan na obrani posjeda kue i, udanu sluaju, na proirivanju istog. Relativno malen posjed kraljevske obitelji

uglavnomjeautarkian,kaoiposjedbilokojedrugeratnikekue;nemaizraenuvlastitudrutvenuteinu.Zapravoimavrlo izraen karakter omanjeg obiteljskog poduzea. Braa, sinovi, pa i majke i ene obiteljskih glaveina imaju, ve prema vlastitojsnaziiokolnostima,pravosudjelovatiuvoenjuvlasti.Alijedvadabiitkodoaonapomisaodaodvojinekiznaajniji dioodobiteljskogposjedaidagaprepustinekomlanukuekaoindividualniposjed. 18.UEMUJEZNAENJESTOGODINJEGRATAIKOJIJEBIONJEGOVISHOD? U stogodinjem ratu ve je jasno vidljiv porast meuovisnosti na veem prostoru, iako je ona uvijek barem djelomino postojala.Ovdjesenagovjetavaonotoesedalekoizrazitijepokazatinekolikostoljeakasnijeutridesetogodinjemratu: europskikontinentkaocjelinapostupnopostajemeuovisnimsistemomzemaljasvlastitomdinamikomravnoteeiteita, unutaregasvakopomicanjesnage,posrednoilineposredno,pogaasvakujedinicu,svakuzemlju. Stogodinjiratubrzavaidefinitivnoprovodiprekidizmeukopna,kojetektimeponovopostajelaFrance,naimevladarsko podruje gospodara Francije, i prekomorskog podruja, koje neko nije bilo drugo do kolonijalno podruje teritorijalnih vladaraskopna.Posljedicatogratajest,najprije,dezintegracija.Otonopodruje,potomcikopnenihosvajaaidomorodako stanovnitvo postalisudrutvo part, drutvo kojeidesvojim vlastitimputovima, kojestvara vlastitespecifinevladarske institucijeikojesvojmjeovitijezikdaljerazvijaunavlastitujedinicunovevrste.Nijednomodsuparnikauborbinijeuspjelo osvojitiiodrativlastnaditavimpodrujem.Francuskimkraljevimailjudimasnjihovapodrujadefinitivnojeizmaklavlast nad otonim kraljevstvom, a engleskim kraljevima nije uspjelo poraziti parikog rivala i rekolonizirati kopno. Ako ljudi s njihova podruja trebaju nove zemlje, nova podruja za iseljavanje, nova trita, moraju ih odsad pa nadalje traiti na udaljenijimmjestima. Krajemstogodinjegratanijeodlueno,ilibaremnedefinitivno,kojieodogranakaiunutarkojihgranicaprovestiintegraciju kopnenihteritorijazapadnofranakognasljednogpodrujauvladarskujedinicuviegreda.Izluneseborbeutomsmjeru, daklenastavljaju. 19. OPIITE DRUTVENE UVJETE NADILAENJA MEHANIZMA FEUDALIZACIJE I PREVLASTI PROCESA POLITIKE CENTRALIZACIJE. Unutarnja konkurentska borba za zemlju koja je u ovomu drutvu uzrokovana porastom stanovnitva, uvrivanjem zemljinogavlasnitvaitekoamauekspanzijipremavanpojaavalase.Ovdjeseiznovamoeprimjetitidjelovanjepritiska toproimaovodrutvoodozgopremadolje:ontjerateritorijalnevladarejedneprotivdrugih,imepokree mehanizam monopola. Nakon mnogih pobjeda i poraza pojedinci jaaju zahvaljujui akumulaciji sredstava moi ostali ispadaju iz konkurentskeborbezaprevlast,prestajubitifiguramaprvogreda.Nekolicinasedaljemeusobnoboriiproceseliminacijese nastavlja,svedoknetrebaodabratiizmeudvajuteritorijalnihvladarakojisubilopobjedomnaddrugima,bilodobrovoljnim, paiprisilnimpripajanjempostaliveliki;sviostalisu,bilodasusudjelovaliuborbamabilodasuostalineutralni,porastom moiprvedvojicepostalifiguredrugogilitreegreda,aliikaotakvizadravajuinadaljestanovitdrutveniznaaj.Aonase pobjednikadvojicavepribliavajumonopolistikompoloaju;onisupreraslidometkonkurencijeostalih;odlukapadameu njimadvojicom.Bezobziranatotkojemonopolist,injenicadaeprijeilikasnijeuzdotadanjeuvjetestrukturedrutva doidostvaranjamonopola,usebisadrivisokstupanjvjerojatnosti. 20.TOJETOKRALJEVSKIMEHANIZAM? Kraljovisioplemstvuiznizarazloga:njemujezadruenjepotrebnodrutvoijuuglaenostonisamdijeli;njegovuuzdizanju nadsvegrupeuzemljisluiinjenicadasuljudikojigaposluujukodstolailiunjegovojluniciilipakulovupripadnici najviegaplemstvauzemlji.Plemstvomujeosobitopotrebnokaoprotuteagraanstvu,jednakokaotomujegraanstvo potrebno kao protutea plemstvu, ako ne eli da se smanji njegova mogunost raspolaganja kljunim monopolom. Mehanizamkraljajeonotonadasveupuujeapsolutistikogvladaranaplemstvo.Osnovakraljevskepolitikejestodravati plemstvokaoslojkojiserazlikujeodostalih,atimeujednoiravnoteunapetostiizmeuplemstvaigraanstva,alitakodase nijednomuslojunedopustidapostanejainitislabijioddrugoga.Plemstvo,aistotakoigraanstvo,neovisisamookralju. Kraljjeistotakoovisanoegzistencijiplemstva.Kraljnijesamotlaiteljplemstva,kakotodoivljavajunekidijelovidvorskoga plemstva;onnijeiskljuivonitionajkojiuzdravaplemstvo,kakotovjerujeirokislojgraanstva.Onjeijednoidrugo.Isto takojeidvorijednoidrugo:ustanovazakroenjeiuzdravanjeplemstva. 21.OBJASNITEDRUTVENUGENEZUIFUNKCIJUAPSOLUTIZMA. Postupnojaanjerobnonovanoggospodarstvanaraunnaturalneprivredeimalojeusrednjemvijekunaodreenompodruju razliiteposljedicezaveinuratnikogplemstvanajednoj,izakraljailiknezatogpodrujanadrugojstrani.tojeunekom

podruju bilo vie novca u opticaju, to su vie rasle cijene. Time su bili pogoeni svi slojevi, svi ljudi ija zarada nije u odgovarajuojmjerirasla,sviljudikojisuimalivrstaprimanja,anadasvefeudalcionisu,naime,imalifiksnerentesasvojih imanja.Povlatenesupakbileonedrutvenefunkcijeijasuseprimanjauveavalauskladusnovimmogunostimazarade grupegraanstva,auprvomredukralj,sredinjivladar.Jeronsustavomoporezivanjadobivaudiousveveembogatstvu. Proporcionalnofinancijskimmogunostima,skojimajeraspolagalasredinjafunkcija,raslesuinjezinevojnemogunosti. Onajkojijeraspolagaoporezima itavezemljemogaojeunajmitivieratnikanego drugi, aistodobno jepostaorelativno neovisan o vojnoj slubi na koju su vazali bili obvezni na osnovi zemljinog lena. Vojna premo, koja jeila pod ruku s financijskom premoi, je ona druga presudna pretpostavka za to da je sredinja vlast nekog podruja postala neogranienom.Postupnimrazvojemvatrenogorujapostalojeneplemenitopjeatvoporatnojmoisnanijeodbrojano ogranienaplemstva,kojeseborilonakonjima.Itojedjelovaloukoristsredinjevlasti. Obatarazvojnaniza,tosuseodvijalauprilogsredinjemoi,usvemusuujednodjelovalanatetustarogsrednjovjekovnog ratnikogstalea.Oninisuimalinikakvuizravnuvezusporastomrobnonovanihodnosa.Jedvadasumogliimatineposredan profitiznovihprihodnihmogunostitosusenudile.Tekosjealisupadvrijednostiiporastcijena.Prezreniratnicipjeaci postalisuuborbivanijiodkonjanitva.Timesenijeslomilasamoratnapremonegoioruanimonopolsrednjovjekovnoga ratnikogsloja.Zapoeojeprijelazizstanjaukojemsusamoplemiibiliratniciustanjedasuplemii,unajboljemsluaju, biliasniciplebejsketrupekojajezavojnuslububilaplaena.Monopolraspolaganjaorujemiratnikommoipreaojeiz rukucijelogaplemstvaurukepojedinoglanatogstalea,urukeknezailikraljakojije,oslanjajuisenaprihodeodporezasa itavogpodruja,mogaoplatitinajveetrupenatompodruju. Porastomnovaneprivredeplemstvogubimoudrutvu,dokjugraanskislojeviistimstjeu.No,nijedanoddvajustalea nijebiodovoljnosnaandanaduevrijemesteknenadmonaddrugim.Stalnosupostojalenapetostikojesusvremenana vrijeme,gotovosvugdjeprerastaleuborbe.Pritomsufrontebilevrlorazliiteisloene(povremenisavezipojedinihslojeva plemstvaspojedinimslojevimagraanstva,akistapanjadijelovaskupinaobajustalea).Jedanodpreduvjetaapsolutnog kraljevstvailikneevstvabiojeitajdanijedanoddvajustaleakaoinijednaskupinaunutarnjih,nesteknenadmonad kojomdrugomgrupom.Predstavniciapsolutnesredinjevlastimoralisustalnopazitidaseodriovalabilnaravnoteameu staleimaiskupinamaunutarnjihovapodrujavladanja.Apsolutnisredinjivladarimoralisuse,bezobziranatojesulitoga bilipotpunosvjesniiline,ponaatiuskladusdrutvenimaparatomkojisaminisustvorili. 22.OPIITEPROCESRAZVOJAGRAANSKEKLASENAPRIMJERUFRANCUSKE. Drutvenainstitucijakraljevanjadoseenajveudrutvenusnaguuonojfazipovijestidrutvaukojojsesveslabijeplemstvo vesukobljujesasvejaimgraanstvomitouviestrukomsmislu,adapritomnijedanodsuparnikanemoeistisnutionoga drugog.Brzinapredaknovarstvaikomercijalizacijau16.stoljeudajegraanskimskupinamamoanpoticaj,touvelike potiskuje veinu ratnikog sloja, staro plemstvo. Na kraju socijalnih borbi, u kojima je do izraaja dola ta korjenita transformacija drutva, znatno jeporasla imeuovisnost nekihdijelova plemstva igraanstva. Plemstvo, ijasedrutvena funkcijaiformatakoerbitnomijenjaju,imasadaposlastreimstaleom,kojegasupripadnicisocijalnoznatnoojaalii dalekosueljnijinapredovanjanotosutoprijebili.Izumirumnogeobiteljistarogaratnikogplemstva,graanskeobitelji poprimaju plemiki karakter, a njihovi potomci zastupaju ve tijekom nekoliko genracija interese izmijenjenog plemstva nasuprot interesima graanstva to su im, u skladu sa sve tjenjim povezivanjem, neizbjeno suprotstavljeni. Cilj ovoga graanskog stalea, odnosno vodee grupe toga stalea nije, za razliku od dijela graanstva u 1789. g., odstranjivanje plemstvakaodrutveneinstitucije.Najviiciljpojedinihgraanskihindividuajest,kaotojevereeno,dazasebeisvoju obiteljsteknuplemikutituluiprivilegijetouztoidu.Vodeiljudiiznajviihslojevagraanstvakaocjelinetrudeseda privilegijeiprestiratnikogplemstvapridobijuzasebe. U 17. i 18. stoljeu drutveno najutjecajniji i najreprezentativniji zastupnik graanstva je graanski slubenik kneeva i kraljeva,dakleovjekijisubliiilidaljnjiprecisigurnobiliobrtniciilitrgovci,akojisadaimanekoslubenikomjestou vladarskomaparatu.Svedoktrgovakislojevisamineuuuvodeugrupugraanstva,vodeupozicijuutreemstaleu imajuslubenici.UstarojFrancuskojnajvanijipredstavnikgraanstvajestudnovatamjeavimarentijeraislubenika. Meutim,tekkadaseustaninomutkivudrutvasvejasnijeponuizdvajatigraanskeegzistencijeijuosnovuudrutvune inestalekeprivilegije,kadastimeuvezijedansveveisektordrutvasvataposebnaprava,kojajamiilistvaravlada, spoznakaotekusmetnjuzaodvijanjeprocesadiferencijacije,tektadaesestvoritidrutvenesnageikojeeleodstranitine samopojedineplemikeprivilegije,veidrutveniinstitutplemikihprivilegijakaotakav. 23.OPIITEODNOSEIZMEUVLADARA,PLEMSTVAIGRAANSTVAUAPSOLUTISTIKOJFRANCUSKOJ.

Borbeizmeuplemstva,crkveivladarazaudjeluvlastiiprihodesazemljetekukrozcijelisrednjivijek.Kaopartneruigri odmjeravanjasnaga,javljaseu12.i13.stoljeujednanovagrupa,privilegiranigradskistanovnici,graanstvo.Ishodjepo svojojstrukturigotovouvijekjednak:urukamavladarailinjihovihpredstavnikakoncentrirasevlastkojojstaleinisudorasli. Korakpokoraksmanjujeseautarkijamnogih,udjelstaleauvlasti,adiktatorskailiapsolutnavlastpojedincanavrhuse polakonameezadueilikraevrijeme. U16.i17.stoljeuimauFrancuskojpokuajadasespojeljudinajrazliitijegasocijalnogpodrijetlauakcijirazliitihsocijalnih formacijaprotivopasnovelikemoikralja,alisusveteakcijepropale.Kodrazliitihstalekihgrupa jakajetenjadase ogranii mo odluivanja kraljeva injihovih predstavnika. Iz toga jeisto tako jasno vidljivo kakojesnano suparnitvo i suprotnostinteresa meuovimgrupama,ato jebilouzrokomneuspjehatihakcija.Svakaodnjihhtjelajekraljevuvlast ograniitiuvlastitukorist,asvakagrupajeistotakodovoljnojakadadrugusprijeidautomuuspije.Sveseonemeusobno dreuahuizbogtogasenajposlijeopetnau,rezignirane,zajednouovisnostiojakomkralju. 24.OBJASNITENASTANAKIDRUTVENUFUNKCIJUAPSOLUTISTIKOGDVORA. UkretanjimaonogvremenadvorovipostajusreditimaukojimaseoblikujestilZapada.Uprethodnojfazitusufunkcijuesto moralidijeliti,ovisnooodnosusnagaudrutvu,scrkvom,gradovimailisdvorovimavelikihvazalaivitezovakojisubili razasutipocijelojzemlji,ilisufunkcijupovremenomoraliakpotpunoprepustitinekimadrugimsreditima.Odsadadvorovi centralnemoidijelesvojuulogubaremtosetienjemakog,naposeprotestanskogpodrujasasveuilitem,ustanovom ukojojseobrazujekneevskoinovnitvo,dokuromanskim,amoda,tobijovaljaloispitati,iusvimakatolikimzemljama znaenjevladarskihdvorovaidvorskogadrutvakaodrutvenekontrolneinstancije,kaoorganatooblikujemodeleljudskog ponaanja,andmaujeuvelikeznaenjesveuilitakaoisvihdrugihsocijalnihformacijateepohe. Uonovrijemestvarasenadvoruvrstadrutva,jedanintegracijskitipljudi,zakojiseunjemakomjezikunemoepronai specifianijednoznaannaziv,oitozbogtogatotavrstadrutvauNjemakojgotovonikada,osimmodauzavrnomi prijelaznom obliku u Weimeru nije dosegla sredinje ili odluujue znaenje. Njemaki pojam dobro drutvo ili, jednostavnije,drutvousmislumondenijenikadsamposebiimao,kaoninjemuanalognadrutvenatvorevina,takootar profilkaofrancuskiiliengleskinazivi. Francuzigovoreosocitpolie.AfrancuskipojambonnecompagnieiligensdelaCouriengleskisocietypokazuju uglavnomuistomsmjeru. MjerodavnodvorskodrutvoformiraseuFrancuskoj.IzParizase,zadueilikraerazdoblje,ireistiobliciponaanja,iste manire,istiukusiistijezikposvimadrugimdvorovimaEurope.apsolutistikodvorskearistokracijedrugihzemaljapreuzelesu iznajbogatije,najmonijeinajjaecentraliziranezemljetogadobaono,tojebiloprimjerenonjihovimvlastitimdrutvenim potrebama:profinjenostobiajaijezikkojiihjekarakteriziraoinatajnainrazlikovaoodonihkojiimnisupripadali. 25.OPIITEPROCESRAZVOJAPOREZNOGMONOPOLA. Zemljiniposjedratnikeobitelji,raspolaganjeodreenimzemljiteminjihovopravonanaturalnadavanjailiuslugerazliite vrste, pretvara se uslijed uznapredovale podjele funkcija tijekom mnogih izlunih i konkurentskih borbi u centralizirano raspolaganjevojnimsredstvimamoiiredovitimnovanimdavanjimailiporezimasadalekoveegpodruja.Unutartoga podrujanitkovienesmijeupotrebljavatiorujeiliutvrde,iliprimjenitifizikusilubilokojevrste,bezdoputenjasredinjega vladara.Tojenetonovoudrutvuukojemjenekadaitavjedanslojljudimogao,uskladusasvojimprihodima,pomilojvolji koristiti orujeiprimjenjivatifizikusilu.Sadajepaksvatko,odkogatosredinjivladarzahtijeva,duanredovnodavatidiosvojih novanihprihodailiimutkavladaru. Najvanijaosobenostnjegovestrukturejesttoda:izdaciimajuprednostpredprihodima.Kodpojedincaudrutvu,nadasvekod pojedincagraanina,sveseviestvaranavikainunostdasvojerashodestrogoprilagoavaprihodima.Uproraunujedne drutvene cjeline, naprotiv, vrstu toku predstavljaju rashodi, a o njima ovise prihodi, davanja zahtijevana na temelju poreznogmonopolaodpojedinihlanovadrutva. 26.USPOREDITEOBILJEJAPSIHIKESTRUKTUREPOJEDINCAUFEUDALNOMDRUTVUIUDRUTVUUKOJEMJE UZNAPREDOVAOPROCESCIVILIZACIJE. Najbitnijijerazvojdiferencijacijedrutvenihfunkcija.Tonije,pravacpromjenaponaanjailjudskihafekata,krozodreeni nainmijenjanjastruktureljudskihodnosaideovako:drutvabezstabilnamonopolasileujednosuuvijekidrutvagdjeje slabapodjelafunkcija,kaotojeilanacpostupakakojipovezujepojedincerelativnokratak.Obratno:drutvosastabilnim monopolmsile,utjelovljenimuvelikomkneevskomilikraljevskomudvoru,ujednojeidrutvoukojemnapredujepodjela funkcija,gdjejelanacpostupakatovezujepojedinceduiifunkcijskaovisnostljudijednihodrugimavea.

Priguivanjespontanihnavalaemocija,suzdravanjeafekata,proirivanjeprostorazarazmiljanjeprekopostojeegatrenutka svedoprolihuzrokaidobudueganizaposljedaka,svesutorazliitiaspektiistepromjeneponaanja,itoonepromjene ponaanjatosenunoprovodizajednosmonopolizacijomfizikesile,irenjemlancapostupakaimeuovisnostiudrutvu.To jepromjenaponaanjausmislucivilizacije. Ne moe se rei da samosvladavanja nije bilo u srednjovjekovnomu ratnikom drutvu ili u drugim drutvima bez diferencirane ivrste monopolistiki upravljane fizike sile. Psihiki aparat samokontrole, superego, savjest ili kakogod to nazvali, sve se to odgaja i odrava u ratnikom drutvu samo u neposrednoj vezi s aktom fizikog nasilja. Njihov oblik odgovaratadanjemnainuivotasasnanimkontrastimainaglimpreokretima.Aparatukontroleinadgledanjaudrutvu odgovaraaparatkontrolekojisestvaraupsihiindividue.On,kaoidrutvenakontrola,eliprecizijojregulacijipodjednako podrediti cjelokupno ponaanje i sve strasti pojedinca. I jedan i drugi aparat, jedan uz pomo drugoga, stvaraju stalan ravnomjerniipritisakkojipriguujeizraavanjeafekata. 27.KOJESUSPECIFINOSTIPROCESACIVILIZACIJEUZAPADNOMDRUTVUUUSPOREDBISDRUGIMCIVILIZIRANIM DRUTVIMA? OnotoodprocesacivilizacijeeuropskogZapadastvaraposebnuijedinstvenupojavujestinjenicadajeovdjedolodotako velikepodjelefunkcijaidaseuspostaviomonopolsileiporezatakvestabilnostidaussekonkurencijaimeuovisnostproirili natakovelikimprostorimaimnotvimaljudikaototodosadjonikadanijebiosluajusvjetskojpovijesti.Zapadnodrutvo jerazvilomreumeuovisnostikojanijeobuhvaalasamomoraumjeriveojodbilokojeuprolosti,negojetameuovisnost doprlaidoposljednjeoraniceuunutranjosti.Stimejepovezananunostusklaivanjauponaanjuljudinatakovelikom prostoruibrigaotakoproirenulancutrgovine.ivotusreditutemreepovezanostipotenciraojenunostsamosvladavanja, potiskivanjeafekatairegulacijunagona. U specifinosti zapadnogdrutva ubrajaseitodasetijekomnjegovarazvojaznatnoumanjujekontrastizmeupoloajai kodeksaponaanjaviihiniihslojeva;unjegovuserazvojutakoerproirujuiobiljejaniihslojevaposvimslojevima.Jedan odsimptomakojinatoupuujejestiinjenicadaitavozapanodrutvopostajedrutvoreguliranograda,dokjeranijeradbio obiljejemsamoniihslojeva.Istodobnoseiznaaji,kojisuspadaliudistinktivnaobiljejaviihslojeva,ireitavimdrutvom. Preobrazbadrutvenihizvanjskihprisilausamoprisile,regulacijanagonaisuzdravanjeafekatatopostajeautomatskaipo sebirazumljivanavikamoguajedinokodljudikojisunormalnozatieniodvanjskeprijetnjemaemiliglauprovodise uzapadnomdrutvusvevieiuirokimmasama. Toublaavanjekontrastaudrutvu,kaoikodindividua,tosvojevrsnoprodiranjeimjeanjenainaponaanjakojisuneko odgovaraliekstremnorazliitimsocijalnimtaborima,vrlojekarakteristinozasmjerrazvojazapadnogadrutva.Tojejednood najznaajnijihobiljejaciviliziranja. 28.OPIITEPROCESPREOBRAZBERATNIKAUDVORJANE. Prvopostojivelikopodrujesmnogimutvrdamaiimanjima,povezanostljudijemala,svakodnevnaovisnost,asnjomividici, neprelazekodveineratnikaiseljakagranicenjihovaokruga.Zatimseizmnotvautvrdaiposjedausvakojpokrajiniizdiu nekiodnjih:njihovisugospodariumnogimborbama,irenjemsvojihzemljinihposjedaisvojeratnikemoi,steklipoziciju boljuuodnosunaostaleratnikeunekomuveemilimanjemokrugu.Njihovidomovipostaju,sukladnokoliinidobarakoja ovamopritjee,konaitazasveveibrojljudi,postajudvoroviunovomsmisluterijei.Ljudikojiseovdjeskupljajuu potrazizaansama,meukojimaisveveibrojsiromanihratnika,nisuvieneovisnikaotosutobilislobodniratnicikoji kaogospodariboravenasvojimmanjeilivieautarkinimimanjima.Svisuoniveobuhvaeninekomvrstommonopolistiki vezanekonkurencije. Iveovdje,ujednomkruguljudikojijeuusporedbisapsolutistikimdvoromsasvimmalen,prisiljavaprisutstvoveegbroja ljudi.ijeseradnjeipostupcistalnoisprepleu,pairatnikekojisuupaliutupovezanostuodreenojmjerinastalanobziri promiljenost,navruregulacijuponaanja,anadasveuobraanjugospodaricidvoraokojojovise,naveesuzdravanje osjeaja, na preoblikovanje nagona. Kodeks kurtoaznog ponaanja prua predodbu o regulaciji ponaanja pak posjeduje dojamosvladavanjunagona,toseuobiajiloitojepostaloneizostavnonasvimveimimanjimteritorijalnimdvorovima.To su svjedoanstva o prvim pomacima u smjeru koji vodi do potpune preobrazbe plemstva u dvorsko plemstvo i do trajna preoblikovanjaponaanjausmislucivilizacije.Alimreapovezanostiukojuovdjeulaziratniknijejotakodalekosenai tolikozatvorena. Nadvoruse,ukontaktusgospodaricomzabranjivalonasiljeiliprovalaafekata,aliikurtoaznivitezjeuprvomreduipakjo ratnik,anjegovivotgotovoneprekinutlanacratova,sukobainasilja.Dakako,nadvorovimateritorijalnihvladararatnicii graanivodekonkurentskuborbuzaistemogunosti.Njihovimeusobnikontaktipredstavljajujojednuprilinoizoliranu

pojavu.Ovdje,kaousvakomudrutvustojejounajuojineposrednojmeusobnojovisnostimooruja,vojnipotencijali posjed.Nosilac oruja,ratnik, sdrugejestranenaodreeninainneovisan,anjegova funkcijskaovisnostoljudima niih slojevatobezsumnjeuvijekpostojizbogneposrednejefizikeprijetnjetojuonvritakoogranienakaototokasnijeni ukojemuovisnikomodnosuviihoniimslojevimanijebiosluaj.Slinojeisaivotnimstandardom.Itujekontrastizmeu najviihinajniihslojevaizvanrednovelik,osobitoufaziukojosejoizmaseratnikaizdiesvemanjibrojiznimnomonihi bogatihfeudalaca. Tekkadaseublaekontrastidolazidosvihonihdrugihpromjenatodjelujuzajednounutarirenjaprocesacivilizacije.Na poetkutogakretanjaiveratnicimanjeiliviezasebe,aseljaciigraaniivesvojimivotom.Jazizmeustaleaje,akako prostornaudaljenostnijevelika,vrlodubok.Stalnuopasnostporatnikapredstavljajudrugiratnici.Uskladustimmanjajei kontrolakojuplemiimeusobnoprovodenadsvojimponaanjem,amanjajeisamokontrolanakojusuvitezovipojedinano prisiljeni.Sviratnicigubesvojuvojnuiprivrednuautarkiju,adionjihsepretvaraudvorjane.Djelovanjetogamehanizma povezivanjaosjeaseveu11.i12.stoljeu,kadasefiksirajuteritorijalnevladavineikadajedanbrojljudi,meunjimai brojniratnicimalihmogunosti,nadireupotranjizaslubomnamanjeiveevladarskedvorove. Konano,u15.,aosobitou16.stoljeuubrzavasetokretanjekojepotiepreobraajratnikaudvorjane.Ubrzavasepodjela funkcija,integracija,meusobnapovezanostsveveegbrojameuljudskihprostoraislojeva.Tosevrlojasnovidinakretanju novca.Koliinanovcarastebre,auskladustimopadakupovnamoilivrijednostnovca.Itokretanje,kaoipretvaranje ratnikaudvorjane,ilitendencijaobezvrjeivanjakovanognovcapoinjeuranomsrednjemvijeku.Unepovoljnupoloajusu ratniciiplemstvojer,formalno,uvijekimajuistaprimanja,akupovnamonjihovaprihodapadaprateisveveeibre obezvrjeivanjenovca. Vrtlogtoga kretanjatjerasvevieratnikatijekom16.i17.stoljeanadvor,atimeuneposrednu ovisnostokralju,doknadrugojstranirastekraljevprihododporezatolikodaonmoenadvoruuzdravatisvevieljudi.Svi sepojedinciusmjeravajunaspecifinuformuodnosa,jersunaodreeninainupuenijedninadrugeituseuvrujuzbog tesvojemeusobneovisnostipasetakoizspletaovisnostistvaradvor. 29. TO SU TO PROCESI PSIHOLOGIZIRANJA I RACIONALIZACIJE? KOJE SU NJIHOVE DRUTVENE PRETPOSTAVKE? Nadvoru,aosobitonaapsolutistikomdvoru,stvarasepoprviputnekavrstadrutvaimeuljudskihodnosasastrukturalnim specifinostima.Usredvelikogameuljudskogprostora,kojijenajveimdijelomosloboenfizikognasilja,stvarasedobro drutvo. ivot u tim krugovima ni u kom sluaju nije miran. Mnogi ljudi ovdje stalno ovise jedni o drugima. Pritisak konkurencije oko prestia i kraljeve milosti vrlo je jak. Te bitke trae i odgajaju osobine razliite od borbi orujem: razmiljanje, dugoronu promiljenost, samosvaldavanje, precizno reguliranje vlastitih afekata, poznavanje ljudi i cijelog terena, sveto postaje nezaobilaznimpretpostavkama svakoga drutvenoga uspjeha. Svakipojedinac pripada jednoj kliki, jednomu krugu kojiga udanom sluaju podrava, alise grupacije mijenjaju. Oigledna je preobrazba plemstva u smjeru civiliziranogponaanja. Vejevrlooitokakoseovjekovdjejaediferencirairascjepljujeusasvimspecifinojformi.Onnastanovitnainstojisam sebinasuprot.Onskrivasvojustrast.Onseodriesvogsrca.Onpostupaprotivvlastitihosjeaja.Trenutaniuitakili sklonostpostajezbogslutnjeneugodetoeuslijediti,akosepopustiiskuenju,suzdran,atojezapravoistimehanizamuz pomo kojeg odrasli sve odlunije neovisno jesu li roditelji ili druge osobe u djeci od malih nogu odgajaju stabilan superego.Trenutaniimpulsinagonaiafekataprekrivajuseisvladavajustrahomodneugodetoslijedi,svedoksetajstrah, ponavici,neponeopiratizabranjenimoblicimaponaanjaisklonostima,akiondakadnijednadrugaosobanijeneposredno prisutna da proizvede taj strah, a energija takvih sklonosti okreu se u bezopasan smjer koji nije ugroenn nikakvom neugodom.Ikaotosemijenjaponaanjeipsihapojedinca,mijenjaseinainnakojiljudishvaajujednidruge;slikakoju ovjekstvaraoovjekupostajebogatijenijansiranaislobodnijaodtrenutanihemocija:onsepsihologizira. Slinokaospsihologiziranjembivaisracionalizacijomkojaseod16.stoljea,nizomrazliitihmanifestacija,polagano pojavljujeudrutvu.Nionanijeinjenicapostojeazasebe,ionajesamoizrazpromjenesveukupnogapsihikogivotakojau tomrazdobljusvesnanijedolazidoizraaja,apotomisveprisutnijapromiljenostkojuodsadpanadaljerazvijaizahtijevasve veidiodrutvenihfunkcija.Iovdjejezarazumijevanjedrutvenopovijesnogpostankapotrebnoveeoslobaanjeodonih navikamiljenjaskojimasmoodrasli.Mijenjasenainkojimsuljudinavikliivjetijednisdrugimaizbogtogasemijenjai njihovasvijestiregulacijanagonaucijelosti.Okolnostikojesemijenjajunisunitatoizvanapristupaljudima,okolnosti kojesemijenjajusuodnosimeusamimljudima. Ratioiliumilirazumsvetonepostojiizvanrelativnogutjecajadrutvenopovijesnemijene.Tojeaspektmodeliranja kojiseostvarujeumnogimpotezimaiprotupotezima,apojavljujesetoizraenijetosuvieugroenaspontanapranjenja nagonaiafekatapojedincazbogstruktureovisnostiizbogprijetnjeneugodom,padomipokoravanjemdrugimailiunitenjem socijalneegzistencije.Postojimodasamoracionalizacija.

30.OPIITERAZVOJOSJEAJASRAMAIMUNINE(NELAGODE). Osjeaj srama specifino je uzbuenje, neka vrsta straha, koja u pojedinca automatski i po navici nastaje u odreenim prigodama.Povrnopromatrano,tojestrahodsocijalnedegradacijeili,openitijereeno,strahodgestapremoidrugih;ali tojeiformaneugodeilistrahatonastajeizakojujekarakteristinodaovjekkojisepribojavapodreenostituopasnostne moeotklonitineposrednimfizikimnapadomiliseobranitibilokojomdrugomvrstomnapada.Uzroktebespomonostiu odraslogaleiutometosuljudi,ijihsegestapribojava,uskladusvlastitimsuperegombespomonogiuplaenogpojedinca, uskladusaparaturomsamoprisilakojusuupojedincausadilidrugiljudi,oniokojimaonovisiikojisuuodnosunanjimali odreenu mjeru sileipremoi. Tomeodgovara injenica dajestrah kojinazivamo sramom zadrugoga dosta priguen. Kolikogoddajetajstrahsnaan,onseneeneposrednoizrazitiglasnimgestama.Tojekonfliktvlastitepsihe.Onsampriznaje dajepobijeen.Onsepribojavagubitkaljubaviiliugledakoddrugih,doijeljubaviipotovanjamujestalo. Takoseiobjanjavadastrahpredprekoraenjemdrutvenihzabranapostajesvejaiidasveizraenijepoprimakarakter srama to se sve vie kroz ustroj drutva izvanjske prisile pretvaraju u samoprisile to zagrauju ponaanje ljudi. Poput samoprisila, ovaj strah postoji dodue u neravnomjernijem, manje svestranom i manje stabilnom obliku ve i na najjednostavnijimstupnjevimarazvojadrutva.Svakimpomakomciviliziranja,jednakokaoisamoprisilatevrstenapetostii strahovajaajudoknajposlijenepostanudominantnijeuodnosunadrukijeobojenevrstestrahovaosobitouodnosuna strahodfizikesileinadmoidrugihtepostajutojaitosedaljepomieciviliziranjeponaanja.Racionaliziranjeponaanja izrazjevanjskepolitikeistetvorevinesuperega,aijaunutarnjapolitikadoizraajadolaziunapredovanjugranicesrama. Nain ugraivanja osjeaja srama u psihu nije uvijek isti u stalekohijerarhijskom drutvu i u graanskoindustrijskomu drutvu to slijedi za njim. Ponaanje u pojedinca od malih se nogu potpuno okruuje strahom tako da socijalni karakter zabranesasvimnestajeiznjegovesvijesti,takodamusramupotpunostiizgledakaozapovijednjegovevlastitenutrine. Istovrijediiza osjeajmunine.Onserazvijakaonedjeljivasuprotnostosjeajusrama.Kaotosesramstvarakadase ovjek ogrijei o zabrane svoga ja i drutva, tako se osjeaji munine raaju kada neto izvan pojedinca dodiruje zonu opasnostiponjegailikadsedotienjegovihoblikaponaanja,predmetailisklonostikojejeuranijemuzrastunjegovaokolina okruila strahom, sve dok se taj strah, poputa kakvauvjetovanog refleksa, ne pone ponovno stvarati u analognim situacijama.Osjeajneugodnostisuneugodeilistrahovitonastajukadanekodrugobieprijetidaprodreilikadprodrekroz skaludrutvenihzabranakojureprezentirasuperego.Itiosjeajineugodnostipostajuraznolikijiisveobuhvatnijitojevei napredakupogleduciviliziranjaponaanja.Ovajrazvojsepoklapasasvebrimpretvaranjemviihslojevaudvorjane.Postoji samojednastvarkojasekodsvegatoganesmijesmetnutisuma:dasudanas,kaotosuinekadabili,sviobliciunutarnjih strahovaodraslogovjekapovezanisastrahovimadjetetauodnosunadrugeisastrahovimaodizvanjskihsila. 31.OPIITEDINAMIKUODNOSAMEUDRUTVENIMSLOJEVIMAUPROCESUCIVILIZACIJE. Procescivilizacijeseodvijaudugakimnizovimauzlaznihisilaznihkretanja.Uvijekiznovanekiniislojilidrutvouusponu preuzimafunkcijuidranjeviegslojanasuprotdrugimslojevimailidrutvima,kojizatimteeodozdoprodrijetipremagore; uvijekiznovaslojkojisepopeonaviezapetamaslijedijojedaniri,mnogoljudnijislojiligrupa.Openitosemoereikako donjislojevineposrednoizraavajusvojeafekteinagoneikakojenjihovoponaanjeslabijereguliranonotojetosluajkod pripanika viih slojeva. Prisile to djeluju na nie slojeve su tijekom dueg razdoblja povijesti zapravo prisile neposredne tjelesneprijetnje,prijetnjetjelesnimpatnjamailiistrebljivanjamaem,bijedomiglau.Atakvesile,takvesituacijenedovode dostabilnogpreoblikovanjaizvanjskihprisilausamoprisile. Sjednestraneviislojevinastojeilisunatjeranisvimsilamaodratisvojeposebnoponaanjeispecifinuregulacijunagona kaoditinktivnerazlike,doksdrugestranenjihovvlastitipoloaj,kaoistrukturaukupnogakretanjaukojemsudjeluju,vodisve veemsmanjivanjurazlikauponaanju.