NOTARIJAT U CRNOJ GORI

1/4 k 141) 4 d

trit

Wie/na ct''704ect

Aeayie

MIRM RADOVIC ENES BIKIC SEFEDIN SULJEVI C

NOTARIJAT U CRNOJ GORI

uz podr§ku

gtz Partner za buduonost 8irom svijeta.

Njemaoka organizacija za tehnioku saradnju (GTZ) GmbH Otvoreni Regionalni Fond za jugoistoonu evropu — Pravna reforma

po nalogu

Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju

razvoj

ENES BIKIĆ MIRAŠ RADOVIĆ SEFEDIN SULJEVIĆ


Podgorica, 2010. godine

2

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Enes Bikić, Miraš Radović, Sefedin Suljević

NOtARIJAt U CRNOJ GORI

Izdavači

2010.

3

ENES BIKIĆ, docent dr. Pravni fakultet Zenica

MIRAŠ RADOVIĆ, ministar pravde Crne Gore

SEFEDIN SULJEVIĆ, notar, predsjednik Notarske komore Federacije Bosne i Hercegovine


Podgorica, 2010. godine

5

SADRŽAJ

PREDGOVOR . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13Prvidio:Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151. Istorijat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

1.1. Kratke napomene o razvoju notarijata uopšte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151.2. Notarijat u državama nastalim na području bivše SFRJ . . . . . . . . . . . . . . . . . 161.3. Notarska služba u Crnoj Gori. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

2. Pojam notarskog prava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183. Razlozi za uvođenje notarijata i ciljevi notarske službe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

3.1. Pravna sigurnost. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183.2. Rasterećenje pravosuđa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203.3. Javni registri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203.4. Efikasnost i ekonomičnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

4. Notarske isprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 224.1. Pojam i vrste isprava uopšte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 224.2. Pojam i vrste notarskih akata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 224.3. Dokazna snaga notarskih akata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

Drugidio:Formaipostupaksastavljanjanotarskihakata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 251. Forma notarskih akata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

1.1. tehnika sastavljanja notarskog akta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 251.2. Postupak sastavljanja notarskih akata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

2. Stranke i drugi učesnici u postupku sastavljanja notarskih akata . . . . . . . . . . . . . . 302.1. Utvrđivanje identiteta stranaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 302.2. Drugi učesnici i utvrđivanje njihovog identiteta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

Trećidio:Vrstenotarskihakata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 381. Notarski zapis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 382. Uvodni dio . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 393. tekst pravnog posla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 424. Završni dio isprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43Četvrtidio:Uopštenoopravnimposlovima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 441. Izvori obligacionih odnosa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44

1.1. Ugovor kao pravni posao . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 441.2. Pravna dejstva ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 461.3. Opšti uslovi sklapanja obligacionih ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46

2. Provjeravanje sposobnosti stranaka za preduzimanje pravnog posla . . . . . . . . . . . 472.1. Sposobnost ugovornih strana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 472.2. Pravna sposobnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 472.3. Poslovna sposobnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48

2.3.1. Potpuna poslovna sposobnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48

6

2.3.2. Ograničena poslovna sposobnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 492.3.3. Poslovna nesposobnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50

3. Saglasnost volja ugovornih strana. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 523.1. Uslovi kao načini ograničenja pravnog učinka ugovora. . . . . . . . . . . . . . . . . 533.2. Rokovi kao načini ograničenja pravnog učinka ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . 54

4. Forma pravnih poslova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 544.1. Vrste forme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 554.2. Funkcija zakonskog određivanja forme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57

4.2.1. Zaštita od brzopletog donošenja odluke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 574.2.2. Jasno, precizno i detaljno oblikovanje pravnog posla. . . . . . . . . . . . . . . . 584.2.3. Javni interesi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 58

5. Pravne posljedice nepoštivanja zakonskih odredbi o formi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 586. Razlozi za propisivanje notarske forme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59Petidio:Uloganotaraupravnimposlovimakojizapredmetimajustvarnapravananepokretnostima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 621. Ugovor o prodaji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63

1.1. Predmet pravnog posla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 641.1.1. Oznaka nepokretnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 641.1.2. Opis nepokretnosti prema stanju na terenu i kupčeva namjera korištenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 671.1.3. Prodaja nepokretnosti i inventara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 681.1.4. Kupovina nepokretnosti koja je već data u zakup. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 691.1.5. Postojanje pravosnažnog rješenja o nasljeđivanju koje nije provedeno u katastru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 691.1.6. Kada je predmet pravnog posla dio parcele koja je podijeljena (cijepana), a što nije provedeno u katastru nepokretnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70

1.2. Sadržina pravnog posla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 711.2.1. Prodaja i kupovina nepokretnosti sa isključivim pravom svojine . . . . . 731.2.2. Prodaja i kupovina suvlasničkog dijela. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 751.2.3. Prodaja nepokretnosti u zajedničkoj svojini, sa posebnim osvrtom na prodaju (otuđenje) zajedničke imovine bračnih drugova. . . . . . . . . . . . . . . 78

1.3. Cijena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 801.3.1. Određenje cijene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 811.3.2. Dospjelost cijene i osiguranje kupca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 821.3.3. Osiguranje prodavca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 891.3.4. Način plaćanja cijene. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92

1.4. Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 991.4.1. Odgovornost za materijalne nedostatke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 991.4.2. Odgovornosti za pravne nedostatke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100

1.5. Prelazak posjeda, koristi, tereta i opasnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1021.6. Izjave za upis u katastar nepokretnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 104

1.6.1. Clausula intabulandi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1041.6.2. Vrste upisa u katastar nepokretnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1061.6.2.1. Uknjižba. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106

1.6.2.2 Predbilježba . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110

Sadržaj

7

1.6.2.3. Zabilježba. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1121.6.3. U jednom pravnom poslu (ugovoru) može biti jedna ili više knjižnih izjava za razne vrste upisa (uknjižba, predbilježba, zabilježba). . . . . 113

1.7. Odobrenja, pravo preče kupovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1131.7.1. Odobrenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1131.7.2. Pravo preče kupovine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114

1.7.2.1. Zakonsko pravo preče kupovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1151.7.2.2. Ugovorno pravo preče kupovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 115

1.8. troškovi i porezi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1171.9. Završne odredbe. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1171.10. Primjeri pojedinih ugovora o prodaji nepokretnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119

2. Ugovor o poklonu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1392.1. Pojam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1392.2. Forma. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1392.3. Sposobnosti za davanje i primanje poklona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1392.4. Vrste poklona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140

2.4.1. Potpuno besplatni prenos (tzv. čist poklon) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1402.4.2. Poklon sa teretom ili nalogom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1412.4.3. Mješoviti poklon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1412.4.4. Poklon za slučaj smrti (donatio mortis causa). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141

2.5. Opoziv poklona . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1422.6. Primjeri ugovora o poklonu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 142

2.6.1. Ugovor o poklonu nepokretnosti sa potpuno besplatnim prenosom svojine, poklon se čini iz zahvalnosti poklonodavca prema poklonoprimcu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1422.6.2. Ugovor o poklonu nepokretnosti sa teretom ili nalogom, poklonodavac se ne može potpisati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1462.6.3. Ugovor o poklonu za slučaj smrti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151

3. Stvarna prava na tuđim nepokretnostima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1553.1. Pravo službenosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155

3.1.1. Stvarne službenosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1563.1.1.1. Zasnivanje stvarnih službenosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1563.1.1.3. Upis stvarne službenosti u katastar nepokretnosti. . . . . . . . . . . . . . 159

3.1.2. Lične službenosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1633.1.2.1. Pravo plodouživanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1633.1.2.3. Pravo stanovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166

3.2. Založno pravo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1673.2.1. Založno pravo na nepokretnim stvarima (hipoteka) . . . . . . . . . . . . . . . . 167

3.2.1.1. Načela i karakteristike hipoteke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1673.2.1.2. Objekat hipoteke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1693.2.1.3. Vrste hipoteka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1703.2.1.4. Ugovor o hipoteci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1713.2.1.5. Primjer: Ugovor o hipoteci na jednoj nepokretnosti u vlasništvu jednog lica, radi obezbjeđenja tuđeg duga . . . . . . . . . . . . . . . . 1723.2.1.6. Primjer: Ugovor o zajedničkoj hipoteci – kreditna hipoteka . . . . . 179

Sadržaj

8

3.2.1.7. Primjer: Založna izjava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1853.2.1.8. Primjer: Odredbe o uspostavljanju hipoteke u okviru ugovora o prodaji. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 189

Šestidio:Nadležnostnotarauporodično–pravnimodnosima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1911. Izjava o priznanju očinstva i materinstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191

1.1. Primjer: Izjava o priznanju očinstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1931.2. Saglasnost majke sa izjavom o priznanju očinstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 194

2. Imovina bračnih drugova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1962.1. Posebna imovina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1962.2. Zajednička imovina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1962.3. Primjeri poduka i upozorenja u vezi statusa imovine bračnih drugova. . . . 197

3. Bračni ugovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1993.1. Pojam bračnog ugovora. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1993.2. Uslovi za punovažnost i sadržaj bračnog ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 200

3.2.1. Uslovi za punovažnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2003.2.2. Sadržaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2023.2.3. Nemogućnost ugovaranja izdržavanja bračnih drugova i djece protivno zakonskim odredbama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 205

3.3. Izmjena i raskid bračnog ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2063.4. Bračni ugovor i treća lica (Publicitet) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2063.5. Pobijanje bračnog ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2063.6. Primjer: Bračni ugovor koji sklapaju budući bračni drugovi. . . . . . . . . . . . . 2063.7. Primjer: Bračni ugovor koji sklapaju bračni drugovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 211

4. Ugovor o diobi zajedničke imovine bračnih drugova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2154.1. Pravne karakteristike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2154.2. Primjer: Ugovor o podjeli zajedničke imovine bračnih drugova koja se prenosi u isključivu svojinu jednog bračnog druga uz plaćanje naknade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216

Sedmidio:Nadležnostnotarauposlovimasanasljednopravnimdejstvom . . . . . . . 2221. Zakonska regulativa i nadležnost notara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2222. Nasljednička izjava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223

2.1. Primjer: Prijem nasljeđa uz istovremeno ustupanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2252.2. Primjer: Nasljednička izjava o primanju nasljeđa po osnovu zakonskog naslje-đivanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2282.3. Primjer: Nasljednička izjava o odricanju od nasljeđa po osnovu zakonskog nasljeđivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 230

3. testament . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2323.1. Pojam testamentarnog nasljeđivanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2323.2. Definicija testamenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2323.3. Karakteristike (osobine) testamenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2333.4. Vrste testamenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2343.5. Sadržina testamenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2353.6. Detaljnije o sadržini testamenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236

3.6.1. Određivanje nasljednika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236

Sadržaj

9

3.6.2. tereti i uslovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2373.6.3. Legati, osnivanje zadužbine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2383.6.4. Izvršioci testamenta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 238

3.7. Ništavost testamenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2383.8. Ostale napomene kod testamenta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2393.9. Registar testamenata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2403.10. Izvornik i otpravak notarskog zapisa o testamentu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2403.11. Primjer: Zapis o testamentu sa zamjenskim nasljednicima . . . . . . . . . . . . . 2413.12. Primjer: Zapis o testamentu sa sukcesivnim određivanjem nasljednika – uslovi i rokovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 244

4. Ugovori sa nasljednopravnim dejstvima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2474.1. Ugovor o odricanju od nasljeđa koje nije otvoreno. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2474.2. Primjer: Ugovor o odricanju od nasljeđa koje nije otvoreno . . . . . . . . . . . . . 2494.3. Ustupanje i raspodjela imovine za života . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 252

4.3.1. Pojam i pravna priroda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2524.3.2. Uslovi za punovažnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2524.3.3. Predmet ustupanja i raspodjele . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2534.3.4. Forma ugovora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2544.3.5. Zadržavanje prava kod ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za života . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2544.3.6. Odgovornost za ustupiočeve dugove i pobijanje ustupanja. . . . . . . . . . . 2554.3.7. Obaveza jemstva između potomaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2564.3.8. Opozivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2564.3.9. Primjer: Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za života . . . . . . . . . . 257

4.4. Ugovor o doživotnom izdržavanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2634.4.1. Pojam i pravna priroda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2634.4.2. Sadržaj obaveze izdržavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2634.4.3. Karakteristike ugovora o doživotnom izdržavanju i uslovi za punovažnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2634.4.4. Forma za zaključenje ugovora o doživotnom izdržavanju. . . . . . . . . . . . 2644.4.5. Sposobnost i krug lica koja mogu zaključiti ugovor o doživotnom izdržavanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2644.4.6. Raskid i poništaj ugovora o doživotnom izdržavanju. . . . . . . . . . . . . . . . 2664.4.7. Prestanak ugovora o doživotnom izdržavanju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2664.4.8. Odgovornost davaoca izdržavanja za dugove primaoca izdržavnja . . . 2674.4.9. Obezbjeđenje prava iz ugovora o doživotnom izdržavanju . . . . . . . . . . . 2674.4.10. Primjer: Ugovor o doživotnom izdržavanju, uz ugovaranje zajednice života. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2684.4.11. Primjer: Ugovor o doživotnom izdržavanju u korist trećeg lica kao primaoca izdržavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2724.4.12. Primjer: Izdržavanje u korist više lica kao primaoca izdržavanja. . . . . 276

Osmidio:Zapisopotvrdiprivatneisprave(solemnizacijaprivatnihisprava) . . . . . . 2811. Uvodna razmatranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2812. Dokazna snaga. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 282

Sadržaj

10

3. Procedura potvrđivanja privatne isprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2823.1. Provjera privatne isprave. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 282

3.1.1. Provjera forme privatne isprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2833.1.2. Provjera sadržine privatne isprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 283

3.2. Sačinjavanje potvrde . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2833.2.1. Način sačinjavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2833.2.2. Sadržaj potvrde privatne isprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 284

4. Postupanje notara kada se privatna isprava ne može potvrditi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2855. Zastupljenost solemniziranih privatnih isprava u praksi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 285Devetidio:Izvornikiotpravaknotarskogakta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2911. Izvornik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2912. Otpravci i prepisi izvornika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 292

2.1. Uslovi za punovažnost otpravka kao javne isprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2922.2. Način sačinjavanja otpravka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2922.3. Prilozi uz otpravke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2932.4. Kome se izdaju otpravci. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2942.5. Klauzula o ovjeri. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2952.6. Otpravak dijela akta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2962.7. Otpravak za arhivu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 297

3. Sadržaj notarskog spisa, arhiviranje i čuvanje spisa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 298Desetidio:Izvršnanotarskaisprava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2991. Pojam i karakteristike notarske izvršne isprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2992. Uslovi za izvršnost notarske isprave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3013. Otpravak u svrhu izvršenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 303Jedanaestidio:Zastupanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3051. Nastanak zastupanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3052. Značaj zastupanja danas. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3053. Pravna priroda zastupanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3064. Pojam zastupanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 306

4.1. Značaj zastupanja u privrednom pravu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3074.2. Zaštita interesa lica kod zastupanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 308

4.2.1. Zaštita interesa zastupanog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3094.2.2. Zaštita interesa druge ugovorne strane. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3094.2.3. Zaštita interesa u slučaju nedostatka ovlaštenja za zastupanje . . . . . . . . 310

5. Nedopustivost zastupanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3106. Vrste zastupanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 311

6.1. Zakonsko zastupanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3116.2. Voljno zastupanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 313

7. Vrste punomoćja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3137.1. Punomoćje s obzirom na opseg ovlaštenja za zastupanje. . . . . . . . . . . . . . . . 314

7.1.1. Opšte ili generalne punomoćje (mandatum generalis) . . . . . . . . . . . . . . 3147.1.2. Posebno ili generično punomoćje (mandatum specialis) . . . . . . . . . . . . 3147.1.3. Specijalno punomoćje (mandatum specialissimum) . . . . . . . . . . . . . . . . 315

Sadržaj

11

7.2. Druge vrste punomoćja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3158. Zajedničko zastupanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3169. Sklapanje ugovora sa samim sobom. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 318

9.1. Pojam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3189.1.1. Samokontrahiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3199.1.2. Višestruko zastupanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 319

9.2. Područje primjene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3199.2.1. Izuzeci od pravila . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3209.2.2. Kolizija interesa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 320

10. Posebna forma punomoćja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32110.1. Forma punomoćja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 322

10.1.1. Neformalnost punomoćja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32210.1.2. Potrebna posebna forma punomoćja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32210.1.3. Potrebna dodatna forma. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 323

10.2. Potrebna forma u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima . . . . . . . 32311. Sužavanje i opoziv punomoćja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 324

11.1. Opozivost punomoćja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32411.2. Apstraktnost punomoćja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 325

12. Prestanak punomoćja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32612.1. Prema Zakonu o obligacionim odnosima CG . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32612.2. Ostali slučajevi prestanka punomoćja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 327

12.2.1. Gubitak poslovne sposobnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32712.2.1.1. Gubitak poslovne sposobnosti punomoćnika . . . . . . . . . . . . . . . . 32712.2.1.2. Gubitak poslovne sposobnosti vlastodavca. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 327

12.2.2. Prestanak punomoćja izvršenjem pravnoga posla . . . . . . . . . . . . . . . . . 32812.2.3. Protek vremena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32812.2.4. Nemogućnost ispunjenja pravnog posla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 329

12.3. Pravne posljedice prestanka punomoćja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32913. Lista pitanja kod sačinjavanja punomoćja u formi notarskog zapisa

i praktični primjeri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 330LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 343ZAKONI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 344KOMENTARI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345PRILOZI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 347ZAKONONOTARIMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 347PRAVILNIKORADUNOTARA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 387

Sadržaj

13

PREDGOVOR

Ovim radom se žele dati relativno opširnija objašnjenja pojedinih zakonskih rješenja u oblasti notarijata, kako bi se upoznala pravna javnost i olakšalo uvođenje notarske službe, odnosno implementacija Zakona o notarima Crne Gore. Svakako da je namjera ovog rada da se pravnicima pruži mogućnost upoznavanja sa praktičnim rješenjima iz ove oblasti, kako bi se izgradila najbolja rješenja za domaću teoriju i praksu. S obzirom na zakonodavnu tehniku otvorene su šire mogućnosti u primjeni zakonskih odredbi, pa je tako postavljena veća obaveza, ne samo pred ministarstva i notare, nego i pred dru-ge pravne profesije, za ulaganje napora u pronalaženju rješenja koja će istovremeno od-govarati principima iz zakona i dinamičnim potrebama života. Bićemo zadovoljni ako kroz ovu podršku bude olakšano izgrađivanje notarske službe, kao i jedinstvenih po-gleda i stavova u primjeni pojedinih odredbi važnih za funkcionisanje notarske službe.

Dosadašnje obrazovanje pravnika, praksa i cjelokupno pružanje pravnih usluga uglav-nom se temeljilo na sticanju vještina potrebnih za rješavanje sporova. tekući proces tranzicije i reforma pravosudnog sistema zahtijevaju usluge pravnika profesionalnog znanja koji će spriječiti eventualne sporove. Primjena reformskih zakona, kao što su npr. Zakon o parničnom postupku, Zakon o izvršnom postupku, Zakon o notarima i drugi, nužno pretpostavlja postojanje osposobljenih pravnika, koji će stručnošću i zna-njem moći da doprinesu unaprjeđenju primjene tih zakona. Osim „sluha“ za navedene reformske procese, za korisnike ovog rada i buduće notare od posebne važnosti biće po-znavanje Obligacionog, Porodičnog, Nasljednog, Stvarnog i Privrednog prava. U tom smislu, pred budućim notarima je veoma ozbiljan i zahtjevan posao. Oni se moraju „naoružati“ znanjem, stručnošću i odgovornošću, i izgraditi se kao samostalni, objek-tivni i nepristrasni pravnici i profesionalci. Stoga je potrebno uložiti dodatne napore u edukaciji pravnika o novim reformskim rješenjima, novim pravilima i novim pravnim institutima. Ova obaveza je stalni zadatak kako države tako svakog pravnika, sa ciljem da započeta reforma bude uspješno sprovedena, što predstavlja conditio sine qua non pravne države i vladavine prava.

Za kraj ovog uvodnog slova, želimo da zahvalimo svima koji su bili uključeni u izradu ovog rada: Ministarstvu pravde Crne Gore, a posebno gospođi Branki Lakočević i gos-pođi Jadranki Vukčević, na ogromnoj pomoći i podršci u izradi ove publikacije, poro-dicama i saradnicima autora, koji su na nesebičan način doprinijeli objavljivanju ove knjige, i notarima iz Varaždina (Republika Hrvatska) gospođi Rankici Benc i gospođi

14

Jagodi Vajdić Sevšek, čiji su radni materijali, pripremljeni za edukaciju budućih notara u Crnoj Gori, bili od velike koristi.

Rad predajemo pravničkoj i široj javnosti. S obzirom na to da nas je tjeralo vrijeme i po-treba za jednim ovakvim radom u Crnoj Gori, kao i nestrpljenje da knjiga bude dostu-pna što prije, moguće je da su se omakle određene greške i propusti. Unaprijed se za-hvaljujemo čitaocima koji će nam na njih skrenuti pažnju, kako bismo ih u daljem radu ispravili i izbjegli.

Autori

15

Prvi dio: Uvod

1. Istorijat

1 .1 .KratkenapomeneorazvojunotarijatauopšteRimsko doba. Začeci notarijata nalaze se u rimskom pravu u instituciji rimskih tabelli-ones, lica osposobljenih u vještini pisanja i sastavljanja različitih dokumenata i pravnih akata na drvenim pločama. Riječ notarius u svom izvornom, latinskom značenju razli-čita je od današnjeg pojma notara. Notarius je bilo lice koje je vodilo zabilješke sa vješti-nom brzog pisanja1. Pojam notar danas predstavlja stručnjaka u pravnoj profesiji koji je nosilac javne službe, povjerene i nadzirane od strane države, a koji tu profesiju obavlja nezavisno i samostalno.

Srednji vijek. Razvoj notarijata kakvog danas poznajemo, započeo je u srednjem vijeku, kada notarski akti dobivaju snagu javnih isprava, a notare postavlja vrhovna vlast, car i papa. Naročiti doprinos razvoju notarijata dala je bolonjska pravna škola, zahvaljujući kojoj je notarijat dobio mjesto u pravnim sistemima Italije, Francuske, Španije, Njemač-ke i dr. U XVIII i XIX vijeku u zemljama zapadne Evrope notarijat je reformisan i dobio je značajnu ulogu u ovim pravnim sistemima, sa elementima kakvi i danas egzistiraju. tako je npr. u Francuskoj tzv. Ventoza zakonom iz 1803. godine notar definisan kao po-vjerenik države, koja mu je dala državni pečat i dio javnih ovlaštenja, a notarskoj ispravi je data dokazna snaga javne isprave2.

Na prostorima bivše Jugoslavije notarijati se uspostavljaju pod uticajem Venecije, naj-prije u primorskim gradovima Dalmacije i Crne Gore, te Dubrovniku. to je period srednjeg vijeka, kada se u statutima Zadra, Splita, Dubrovnika, Kotora i Budve pojav-ljuju odredbe o notarijatu. Osnovna obilježja notarskih isprava bila su ta da su one bile u principu privatne isprave, dok su snagu javne isprave dobijale putem ovjere sudije i auditora. Na području Slovenije, Hrvatske i Vojvodine, koje su bile pod austro-ugar-skom vlašću, notarska služba je postojala i djelovala po propisima koji su važili u Au-stro-Ugarskoj monarhiji.

1 Milena trgovčević-Prokić, Ovlašćenja javnog beležnika, Službeni glasnik Republike Srbije, 2007. godine, str. 23.

2 Mihajlo Dika, Javnobilježnička služba u Republici Hrvatskoj kao sustav modernog slobodnog latinskog notarijata, Hrvatska javnobilježnička komora i Hrvatska javnobilježnička akademija, Narodne novine d.d., 2008. godine, str. 1-8. takođe detaljnije o ovome vidi Milena trgovčević-Prokić, Ovlašćenja javnog beležnika, Službeni glasnik Republike Srbije, 2007. godine, str. 28-31.

16

1 .2 .NotarijatudržavamanastalimnapodručjubivšeSFRJKraljevina Jugoslavija je 1930. godine donijela Zakon o javnim bilježnicima3, koji je bi-lježnicima dao javna ovlaštenja za sastavljanje, ovjeru i potvrdu isprava u određenim pravnim oblastima. Ovaj zakon se oslanjao na rješenja iz austrijskog Zakona o notarima iz 1850. godine, a za njega je karakteristično da nije došlo do njegove primjene na čita-vom području Kraljevine Jugoslavije. tako npr. nije se primjenjivao u Crnoj Gori, Bo-sni i Hercegovini, Makedoniji i dijelovima Srbije. Primjena ovog zakona stavljena je van snage 1944. godine od strane nove narodne vlasti, tako da za cijelo vrijeme postojanja SFRJ, u njenom pravnom sistemu nije postojala ustanova notarijata.

Bosna i Hercegovina. U Bosni i Hercegovini je uspostavljen notarijat donošenjem tri posebna zakona, koji su u potpunosti harmonizirani4. Notarska služba je prvo započe-la rad u Federaciji Bosne i Hercegovine, 04.05. 2007. godine, zatim u Brčko Distriktu BiH, početkom decembra 2007. godine, potom i u Republici Srpskoj, 11.03. 2008. godi-ne. Može se reći da danas na čitavom području Bosne i Hercegovine funkcioniše nota-rijat, sa notarskim ispravama kao javnim ispravama koje vrijede na čitavom području BiH, bez obzira od kojeg su notara sa teritorije BiH izrađene. Osnovno obilježje notar-ske službe u BiH je to da određeni pravni poslovi, koji su važni za društvo i pojedinca, moraju biti sačinjeni u formi notarski obrađene isprave (notarski akt koji je u cijelosti sastavio notar). Koje su to vrste pravnih poslova, izričito je navedeno u tekstovima gore pomenutih zakona5.

Republika Hrvatska. Javnobilježnička služba u Republici Hrvatskoj obnovila se na-kon osamostaljenja od SFRJ, temeljem Zakona o javnom bilježništvu, od 29.07. 1993. godine,6 odnosno podzakonskih propisa donesenih na temelju tog zakona. Na osnovu ovih propisa javnobilježnička služba je cjelovito uređena u svom organizacijskom, sta-tusnom, kompetencijskom i funkcionalnom smislu. Ovim načinom je omogućeno ne samo uspostavljanje nego i uspješno funkcioniranje jedne nove službe od samog osni-vanja notarijata7.

Republika Slovenija i Republika Makedonija takođe su uvele notarsku službu u svoj pravni sistem, dok su u Crnoj Gori i na Kosovu doneseni zakoni o notarima i podza-konski akti, čija je implementacija u toku. U Republici Srbiji se trenutno vrše pripre-mne aktivnosti za donošenje Zakona o notarima i drugih provedbenih propisa, kako bi se i na tom području uvela notarska služba u pravni sistem.

3 Službene novine Kraljevine Jugoslavije, broj 220/1930.4 Službene novine Federacije BiH, broj 45/2002.; Službeni glasnik Republike Srpske 86/2005. i Službeni

glasnik Brčko Distrikta broj 09/2003.5 Detaljnije o notarskoj službi i nadležnostima notara u Bosni i Hercegovini vidjeti u Komentaru zakona

o notarima u Bosni i Hercegovini, Meliha Povlakić/Christoph Schalast/Vesna Softić, izdavači GtZ- Otvoreni regionalni fond za jugoistočnu Evropu – Pravna reforma i tDP Sarajevo; Sarajevo 2009. godina.

6 Narodne novine Republike Hrvatske 78/93.7 Detaljnije o ovome vidjeti kod Mihajla Dike, Javnobilježnička služba u Republici Hrvatskoj kao

sustav modernog slobodnog latinskog notarijata, Hrvatska javnobilježnička komora i Hrvatska javnobilježnička akademija, Narodne novine d.d., 2008. godine, str. 1.

Prvi dio: Uvod

17

Osnovna karakteristika svih naprijed naznačenih zakona o notarima je ta da su prihva-tili tzv. latinski tip notarijata, koji preovlađuje u zemljama Evropske unije. Ovi zakoni su utemeljeni na zajedničkim karakteristikama evropskog notarijata, tj. u potpunosti se oslanjaju na principe Madridske deklaracije, od 22/23.03.1990. godine, koja propisu-je osnovna načela notarijata u Evropi. Madridska deklaracija, između ostalog, predvi-đa sljedeće:

– notar je nosilac javne službe, na koga je prenesena državna vlast, kako bi sačinja-vao javne isprave, a čime se ujedno obezbjeđuje čuvanje, dokazana snaga i izvrš-nost ovih isprava;

– notar je nezavisan i vrši svoju djelatnost sa elementima državnog suvereniteta na način slobodnog zanimanja;

– funkcionalno se on može svrstati u područje vanparničnog sudstva ili preventiv-nog pravosuđa;

– notar je nepristrasan savjetnik svih učesnika u postupku sačinjavanja isprava (postupak notarske obrade isprava);

– preduslov za imenovanje notara jeste visoka pravnička kvalifikacija i obrazova-nje;

– notar je iz oblasti profesionalnog prava podvrgnut nadzoru državnih organa;– postavljanje notara se orijentiše prema mjesnim potrebama za notarskim usluga-

ma;– notari se brinu za pravnu sigurnost, predupređuju moguće sporove i stoga u svo-

joj oblasti garantuju zaštitu potrošača, kao dio djelotvornog i funkcionalnog pra-vosuđa.

Izvjesne razlike navedenih zakona postoje u odredbama koje se tiču polaganja notar-skog ispita, imenovanja notara, te u pogledu nadležnosti notara u vezi sa pravnim po-slovima koji se moraju sačiniti u obaveznoj formi notarskog zapisa (notarski zapis ili zapis o potvrdi privatne isprave).

1 .3 .NotarskaslužbauCrnojGoriKako je već naprijed istaknuto, Crna Gora je donijela Zakon o notarima 2005. godine, koji je izmijenjen 2008. godine8, na osnovu čega su doneseni i podzakonski propisi, od kojih je najznačajniji Pravilnik o radu notara Crne Gore9. Razmatranje pojedinih za-konskih odredbi i datih rješenja će se vršiti u tekstu ovog rada na odgovarajućim mje-stima, u kojima će se detaljno obrazlagati norme notarskog prava, zajedno sa odgovara-jućim normama građanskog prava. trenutno se vode aktivnosti oko organizacije pola-ganja notarskog ispita, a nakon toga slijedi imenovanje prvih notara u Crnoj Gori.

8 Službeni list RCG br. 68/2005. i Službeni list CG br. 49/2008.9 Službeni list CG br. 30/2009.

1. Istorijat

18

2. Pojam notarskog prava

Uvođenje notarske službe u pravni sistem neke države dovodi do stvaranja normi koje regulišu rad notara. Skup tih normi može se nazvati zajedničkim imenom notarsko pravo, koje je dio pravnog sistema države u kojoj se uvodi notarijat. U određivanju defi-nicije notarskog prava mora se poći od vrste i karaktera normi koje regulišu djelatnost notara. Zakon o notarima Crne Gore sadrži norme koje regulišu organizaciju notarske službe, status notara, uslove za obavljanje službe, imenovanje notara, prestanak službe notara, funkcije i nadležnosti notara, odgovornost notara i nadzor nad radom notara. Navedene norme čine organizaciono notarsko pravo.

Nadalje, sastavljanje notarskih akata, pravno dejstvo i dokazna snaga notarskih aka-ta regulisano je takođe Zakonom o notarima, tako da te norme predstavljaju procesno notarsko pravo. Ove norme regulišu postupak kojeg se mora pridržavati svaki notar u obavljanju svojih službenih radnji. Za njih se može reći da su pandan normama koje važe za postupanje u parničnom, vanparničnom i upravnom postupku.

Isto tako, Zakon o notarima sadrži norme koje regulišu formu, sadržinu i druge ele-mente notarskih akata o pravnim poslovima. Pored toga, notar je dužan poznavati i u svom radu primjenjivati odredbe drugih zakona i propisa (kao što su npr. Zakon o obligacionim odnosima, Zakon o svojinsko-pravnim odnosima, Zakon o nasljeđivanju, Zakon o privrednim društvima, Porodični zakon itd.). to su materijalno - pravne nor-me koje se primjenjuju prilikom sačinjavanja notarskih akata, te je veoma bitno da ih notari poznaju kako bi ti akti proizveli željene pravne posljedice i imali formalnu i ma-terijalnu autentičnost javne isprave10. Dakle, notarsko pravo obuhvata široku materiju različitih grana prava. tu spadaju materijalnopravne, zatim procesnopravne i organi-zacionopravne norme.

3. Razlozi za uvođenje notarijata i ciljevi notarske službe

3 .1 .PravnasigurnostPitanje da li notarijat treba da dovede do bržeg, efikasnijeg i jeftinijeg postupka, nije i jedino kod uvođenja notarijata. Ne smijemo izgubiti iz vida najznačajniji segment nota-rijata, a to je pitanje pravne sigurnosti. Uvođenje notarijata mora se posmatrati u vezi sa drugim reformama prava u Crnoj Gori. Ovdje se posebno ističe reforma javnog registra nepokretnosti, ali i reforma stvarnih prava, kojima treba da se poveća pravna sigurnost u pravnim poslovima kod prometa nepokretnosti, kao i reforma privrednog prava. U bivšem pravnom sistemu poklanjala se manja pažnja privatnom vlasništvu nad nepo-kretnostima, a uz to je uništen i čitav niz registara ili su ti registri postali neažurni. Pri-vredni subjekti nisu djelovali u uslovima potpune slobode na tržištu i nisu poznavali

10 Milena trgovčević-Prokić, Ovlašćenja javnog beležnika, Službeni glasnik Republike Srbije, 2007- godine, str. 71–80.

Prvi dio: Uvod

19

kapitalističke odnose međusobne neminovne konkurencije. Prema važećim zakonskim odredbama, prava na nepokretnosti na osnovu pravnog posla, nastaju samo sa upisom u javni registar. Sve nepokretnosti moraju biti upisane u katastar nepokretnosti, a što je i pravna obaveza, tako da, prema važećoj pravnoj regulativi, u Crnoj Gori ne bi trebala postojati vanknjižna prava na nepokretnosti. Praksa ne odgovara važećoj zakonskoj si-tuaciji, a sasvim sigurno je bila namjera zakonodavca, čemu bi se inače radi pravne si-gurnosti, bezuslovno moralo težiti, da se prestane sa ovom protivzakonitom praksom.

Vođenje drugih javnih registra, kao npr. registra pravnih subjekata, takođe se pokaza-lo u dosadašnjoj praksi neefikasno. Primjer toga su tzv. fantomske firme. Pitanje dosa-dašnjih privatnih isprava u oblasti pravnog prometa i njihov kvalitet, stvar je za sebe, a realan odgovor je moguće naći u broju predmeta sporova pred sudovima. Država se kroz reformske zakone opredijelila, što joj je, između ostalog, i dužnost, za uvođenje reda u gore navedenoj oblasti. Na ovaj način država je odlučila uspostaviti pravnu si-gurnost koja je osnovna pretpostavka za privredni razvoj i uključivanje u savremene tokove poslovanja. Notar bi trebao da bude samo jedan segment u društvu koji će zna-čajno doprinijeti uspostavljanju pravne sigurnosti. Zbog toga je notarskoj službi država dala karakter javne službe, notarskim ispravama dokaznu snagu javnih isprava, koje, pod određenim zakonskim uslovima, mogu biti i izvršne isprave. Naravno, i notari su samo ljudi, zbog čega je država uspostavila mehanizme kontrole njihovog rada, a što je isključiva nadležnost države. Za eventualne greške notara mora postojati i njihova od-govornost, te bi se na notare trebalo gledati sa velikom dozom povjerenja, a na njihove eventualne greške bez odlaganja trebaju se primijeniti efikasne sankcije. Pored državne kontrole rada notara, neophodno je razviti i unutrašnju strukovnu kontrolu, koja se tre-ba bazirati na profesionalizmu rada notara i uspostavljanju visokog kodeksa ponašanja samih notara. Sve ovo treba da prati stručna javnost kako bi se postigao što veći stepan kvaliteta pružanja notarskih usluga. Svaka grana prava reguliše određene društveno - pravne odnose, a predmet uređenja notarskog prava se odnosi na različite karaktere društvenih odnosa. Zbog svega toga, i učinci rada notara su vidljivi u različitim sferama društvenog života uopšte. Notar je obavezan na neprestanu obuku i edukaciju, kako bi bio u stanju ispuniti zakonske obaveze i postavljene ciljeve, kako prema zajednici, tako i prema korisnicima usluga. Garant uspješnog rada notara je njegova profesionalnost, stručnost, nepristrasnost i nezavisnost u pružanju usluga odnosno preduzimanju služ-benih radnji. S obzirom da su na notare prenesene određene nadležnosti države (javne službe), notari su dužni postupati na način da se postignu određeni efekti prema zajed-nici, a koji su u interesu svih građana. Najznačajniji doprinos i učinci notarijata mogli bi se sagledati u više segmenata pružanja javne usluge, kao što su npr. pravosuđe, javni registri i efikasnost u djelovanju notara. Čuvanje izvornika (originala) notarskih akata


20

u arhivu notara takođe doprinosi jačanju pravne sigurnosti, jer se u svako vrijeme može doći do autentičnog akta o pravnom poslu.

3 .2 .RasterećenjepravosuđaJedna od preporuka Vijeća Evrope za zemlje u tranziciji bila je da, u cilju rasterećenja pravosuđa, uvedu notarsku službu, a što se postiže indirektno putem izbjegavanja spo-rova na osnovu notarskih akata i putem prenošenja određenih nadležnosti na notare iz oblasti vanparničnog sudstva. Notar je stručna osoba koja profesionalno obavlja svoju djelatnost, a dužnost mu je ispitati pravu volju stranaka, podučiti ih o pravnim poslje-dicama namjeravanog pravnog posla, te njihove izjave potpuno, jasno i određeno pre-točiti u javnu ispravu, tj. željeni notarski pravni akt. Na ovaj način se postiže direktna korist za društvenu zajednicu i za građane pojedince. U vezi s ovim, može se posebno istaći sljedeće:

– Akti koje je sastavio notar, zbog naprijed naznačene procedure, u kojoj je notar neutralan i stručan nosilac javne službe, dovode do većeg stepena pravne sigur-nosti i izbjegavanja sporova;

– Notarski akt kojeg je notar u cijelosti sačinio (zapis ili zapis o potvrdi privatne isprave), može biti izvršna isprava koja u cijelosti zamjenjuje pravosnažnu sudsku odluku i time se izbjegavaju dugi i skupi parnični postupci, te rasterećuju sudovi, a istovremeno se postiže efikasnost i ekonomičnost učesnika u pravnom prometu;

– Notari sačinjavaju notarske isprave o zasnivanju hipoteke, koje mogu biti izvršne, a što su do uvođenja notarijata radili sudovi. S tim u vezi, ističemo da će sudovi u Crnoj Gori biti rasterećeni od ogromnog broja takvih predmeta11;

– Uvođenjem notarijata, sudovi neće vršiti ovjeru potpisa na ugovorima o prometu nepokretnosti nego će se to raditi u sklopu sastavljanja notarskih akata o takvim ugovorima, pa će sudovi u Crnoj Gori biti rasterećeni za dodatni angažman na tim predmetima;

– Povjeravanjem određenih vanparničnih postupaka koji spadaju u prirodu notar-ske djelatnosti, kao što je npr. ostavinski postupak, postoji mogućnost dodatnog rasterećenja sudova, a što je uspješno učinjeno u mnogim zemljama (Austrija, Hrvatska, Makedonija itd.).

U zakonodavstvu Crne Gore12 postoji mogućnost da se od strane suda notarima povjeri vođenje ostavinskih postupaka.

11 tako npr., prema dostupnim podacima Notarske komore FBiH, za godinu dana rada notari u F BiH su sačinili 5000 ugovora o zasnivanju hipoteka kao izvršnih isprava koje imaju snagu pravomoćnih sudskih presuda, te su sudovi u F BiH direktno rasterećeni za taj broj predmeta o zasnivanju hipoteke, a takođe, povodom takvih ugovora neće se voditi dugotrajni parnični postupci, a ako ne dođe do ispunjenja preuzetih obaveza, ići će se direktno u izvršni postupak.

12 Službeni list RCG 27/2006. Zakon o vanparničnom postupku; član 137 do 157.

Prvi dio: Uvod

21

3 .3 .JavniregistriNotarima je zakonom data isključiva nadležnost sastavljanja notarskih akata o tačno određenim pravnim poslovima, a koji za predmet imaju sticanje svojine i drugih stvar-nih prava na nepokretnosti. Svi ovi pravni poslovi zahtijevaju izuzetnu stručnost pri-likom njihove obrade i sačinjavanja u obliku konačnog pravnog posla, a kao najčešći slučaj, produkt ovog rada su ugovori. Forma, sadržina i kvalitet sklopljenih ugovora u pojedinim pravnim oblastima nisu isključivi interes pojedinaca koji sklapaju te ugovore nego su i od značaja za širu društvenu zajednicu. Da bi se na zadovoljavajući način ure-dila ova pravna pitanja, zakonodavac se opredijelio za poseban postupak i formu skla-panja ovih pravnih poslova (član 51. Zakona o notarima Crne Gore).

Kako se naprijed naznačeni pravni poslovi upisuju u katastar nepokretnosti, to će se notarskom aktivnošću u vezi sa takvim poslovima, postići da se svi ti pravni poslovi uknjiže u katastar nepokretnosti, a što će za rezultat imati tačnost javnih registara i po-uzdanje u iste, što u krajnjem dovodi do većeg stepena pravne sigurnosti, povjerenja u javne registre i većih ulaganja, a pogotovo stranih, u ekonomiju Crne Gore.

Sve naprijed iznijeto, i konačni je cilj kompletne reforme pravnog sistema, pri čemu se Zakon o notarima, Zakon o državnom premjeru i katastru nepokretnosti13, Zakon o iz-vršnom postupku14, kao i Zakon o svojinsko-pravnim odnosima15, trebaju posmatrati kao reformski zakoni. Bez ovih i ovakvih zakona, kompletna reforma pravnog sistema i njegovo usklađivanje sa evropskim standardima bili bi dovedeni u pitanje. Smatramo da je nužna harmonizacija, kako ovih zakona, tako i samog rada lica i institucija koje su zadužene za implementaciju istih.

3 .4 .EfikasnostiekonomičnostNotari, kao nosioci javne službe, u praksi svojim ispravama pružaju efikasnu i ekono-mičnu javnu uslugu. Naime, svi poslovi iz nadležnosti notara trebali bi da se stručno i veoma brzo završavaju (nema dugotrajnog čekanja, kao što je to bio slučaj u sudovima, a zbog njihove preopterećenosti). Najočitiji primjer za to su pravni poslovi o zasnivanju hipoteke, koji se npr. kod notara u Bosni i Hercegovini završavaju u kratkom vremen-skom periodu, a prije početka rada notara, u sudu se čekalo i po nekoliko mjeseci za za-snivanje hipoteke kao izvršne isprave. Aktivnostima notara i notarskim ispravama, po-red povećanja pravne sigurnosti, u pravnom prometu postižu se i određeni drugi efekti, kao što je efikasnost i ekonomičnost.

Doprinos efikasnosti i ekonomičnosti se može izraziti u sljedećem: – nema čekanja i poslovi se veoma brzo završavaju kod notara;– notarske isprave mogu biti i izvršne isprave; – izbjegavaju se sporovi, jer notarska je isprava ono što su strane željele i izjavile

pred notarom kao nepristrasnim savjetnikom svih stranka;

13 Službeni list RCG 29/2007.14 Službeni list RCG 23/2004.15 Službeni list CG 19/2009.


22

– izbjegavaju se veoma dugi eventualni parnični postupci;– tarifom o nagradama i naknadama notara mogu se dodatno postići bolji eko-

nomski efekti, direktno ili indirektno, putem preveniranja sporova i šteta.Efekti notarskih isprava kao javnih isprava su neuporedivo veći od efekata privatnih isprava koje su sačinjavala druga lica, a sud samo ovjeravao potpise, o čemu smo napri-jed dali iscrpna objašnjenja.

Notarima su u nadležnost dati poslovi koji su ranije u dobroj mjeri bili predmet rada na crno, tj. potpadali su pod tzv. “sivu ekonomiju”. Prema pokazateljima zasnovanim na zvaničnim podacima koje je pribavila Notarska komora FBiH od nadležnih poreskih i drugih organa, oko 15% ugovora o prometu nepokretnosti sačinjavali su advokati, dok je 85% takvih isprava sačinjavano od strane lica koja nisu za te poslove osposobljena ili registrovana. Dakle, prije uvođenja notarske službe, ove poslove su najčešće radile oso-be koje nisu imale kvalifikaciju i odobrenje za rad, te su na takav način za državu izgu-bljene ogromne svote poreznog novca. Direktni negativni efekti ovakvog rada na crno su: stvaranje izrazite pravne nesigurnosti, neuredni javni registri, neprovodivi ugovo-ri u katastru nepokretnosti, mnoge kriminalne afere u oblasti prometa nepokretnosti i fantomske firme u oblasti privrednih društava, prevare, neplaćanje ogromnih javnih prihoda, pranje znatnih količina novca i sl.

4. Notarske isprave

4 .1 .PojamivrsteispravauopštePod ispravom se podrazumijeva predmet na kome je čovjekova misao izražena pismom, bez obzira na materijal kojim se piše odnosno na kome je izražena i bez obzira na vrstu znakova kojim su oni ispisani16. Najvažnija podjela isprava je na privatne i javne. Privat-ne isprave su sve one koje po zakonu nisu definisane kao javne. Zakoni definišu da su javne isprave one isprave koje su izdali državni organi ili druga lica koja vrše javna ovla-šćenja, u propisanoj formi i postupku, i u okviru svoje nadležnosti.

4 .2 .PojamivrstenotarskihakataNotarski akti su javne isprave o pravnim poslovima, izjavama volje i činjenicama koje sastavlja notar (notarski zapis i sa njime izjednačeni zapis o potvrdi privatne isprave), zapisnici o pravnim radnjama i činjenicama kojima prisustvuje notar (notarski zapi-snik), potvrde o činjenicama koje u okviru svoje nadležnosti potvrđuje notar (notarske potvrde) i ovjere prepisa, potpisa i drugih podataka (notarske ovjere). Svi naprijed na-vedeni elementi, čine notarski akt javnom ispravom pod uslovom da su ispoštovani bit-ni elementi forme propisane Zakonom o notarima17. Isto tako, otpravci i prepisi izvor-

16 Milena trgovčević-Prokić, Ovlašćenja javnog beležnika, Službeni glasnik Republike Srbije, 2007. godine, str. 257.-263.

17 Član 5. Zakona o notarima CG.

Prvi dio: Uvod

23

nika notarskih akata smatraju se notarskim aktima, koji predstavljaju javne isprave pod uslovom da su prilikom njihovog sastavljanja ispoštovani bitni elementi forme propisa-ne Zakonom o notarima, uključujući i klauzulu o ovjeri18. Dakle, kao i kod drugih jav-nih isprava, notarski akt je javna isprava ako su ispunjena tri kumulativna uslova i to:

– da je izdat od notara koji vrši notarsku službu kao javnu službu, profesionalno i kao isključivo zanimanje, u skladu sa Zakonom o notarima (član 2.);

– da je izdat u okviru ovlašćenja – nadležnosti notara (član 4. Zakona o notarima);– da su ispoštovani bitni elementi forme propisane Zakonom o notarima (član 5.).

Pored naprijed naznačenih odredbi koje propisuju uslove pod kojima notarski akt ima svojstvo javne isprave, mora se voditi računa o tome da Zakon o notarima u nekoliko slučajeva izričito propisuje kad notarski akt nema svojstvo javne isprave. to su sljedeći slučajevi:

– ako je postojao razlog za izuzeće notara (član 28. Zakona o notarima);– ako ne sadrži potpis, pečat i štambilj notara (član 42. Zakona o notarima); – ako otpravak i prepis notarskog zapisa ne sadrže klauzulu o ovjeri (član 91. Zako-

na o notarima).

Jedan od bitnih elemenata kod nekih pravnih poslova je forma (član 51. Zakona o nota-rima), tako da izjava volje mora biti u odgovarajućoj formi, jer, u suprotnom, takva izja-va neće proizvoditi pravne učinke. Ukoliko se za određeni pravni posao zahtijeva forma notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave, tada izjava volje mora biti data u toj formi, jer, u suprotnom, takva izjava neće proizvoditi pravno dejstvo.

4 .3 .DokaznasnaganotarskihakataKako smo naprijed već istakli, svi notarski akti, pod Zakonom propisanim uslovima, imaju formalnu dokaznu snagu javnih isprava (da je notarski akt izdao notar u okviru svojih ovlaštenja i da su ispunjeni Zakonom propisani bitni elementi forme). Međutim, svi notarski akti nemaju isti stepen dokazne snage. Stepen dokazne snage notarskih aka-ta zavisi od njihove vrste, a u čemu je presudna forma i postupak za njihovo sastavljanje.

Notarski zapisi i sa njima izjednačeni zapisi o potvrdi privatnih isprava, te notarski zapi-snici imaju punu dokaznu snagu javne isprave, tj. pored formalne dokazne snage, imaju i materijalnu dokaznu snagu, koja se odnosi na pretpostavku istinitosti sadržine notar-skih akata (notar sastavlja, odnosno potvrđuje sadržinu akta).

Notarske potvrde i ovjere imaju manji stepen dokazne snage u odnosu na notarski zapis. Notar samo sastavlja bilješku o potvrdi i ovjeri. Notarske ovjere i potvrde imaju doka-znu snagu javne isprave o činjenicama o kojima se u njima svjedoči19. Ovjere potpisa i prepisa imaju formalnu dokaznu snagu javne isprave i to u dijelu ovjere autentičnosti prepisa, odnosno potpisa, dok se ovjeravanjem ne potvrđuje istinitost sadržaja isprave.

18 Član 80.-91. Zakona o notarima CG.19 Član 4. stav 5. Zakona o notarima FBiH (Službene novine broj 45/02).

4. Notarske isprave

24

tako privatna isprava na kojoj je notar ovjerio potpis, ostaje i dalje privatna isprava, dok samo bilješka o ovjeri potpisa ima svojstvo javne isprave20.

Postavlja se pitanje: da li se mogu pobijati notarski akti i pod kojim uslovima? U parnič-nom postupku je moguće utvrđujućom tužbom osporavati autentičnost notarskog akta (da li ga je izdao notar u okviru Zakonom propisanih ovlaštenja i da li su ispunjeni bitni Zakonom propisani elementi postupka i forme). tako, naprimjer, to su slijedeći razlozi: ako nema pečata i potpisa notara, ako postoje razlozi za izuzeće, ako nema neophodnih poduka i upozorenja itd. teret dokazivanja je na stranci koja osporava autentičnost no-tarskog akta. Kod notarskog zapisa postoji pretpostavka tačnosti sadržaja isprava. Ako se u parničnom postupku dokaže da notarski akt nije autentičan, tj. da nema dokaznu snagu javne isprave, tada takav ugovor se može pobijati kao privatna isprava. Kod pri-vatne isprave na postoji pretpostavka tačnosti sadržine pravnog posla.

Drugo veoma značajno pitanje je: da li se u parničnom postupku može pobijati sadržina notarskog akta koji ima punu dokaznu snagu javne isprave (formalnu i materijalnu do-kaznu snagu), kao što je, naprimjer, sadržina notarskog zapisa? Sadržina takvog notar-skog akta (zapisa) može se pobijati u parničnom postupku radi utvrđivanja valjanosti pravnog posla koji je sadržan u notarskom aktu21. U razloge zbog kojih se može pobijati sadržina pravnog posla iz notarskog akta spadaju mane volje, prekomjerno oštećenje, nedostaci u pogledu punomoći i zastupanja itd. Notar je dužan starati se o tome da se navedeni razlozi za pobijanje sadržine pravnog posla eliminišu tokom samog postupka sačinjavanja notarskog akta. Obaveza notara je ispitati i utvrditi pravu volju stranka, te sastaviti akt koji je u skladu sa važećim propisima.

Dokazna snaga notarskog akta ogleda se i u tome što on, u slučajevima predviđenim Za-konom, može biti izvršna isprava, a ta sposobnost da bude izvršna isprava data je notar-skom zapisu i zapisu o potvrdi privatne isprave22.

20 Meliha Povlakić, Christoph Schalast, Vesna Softić, Komentar Zakona o notarima u Bosni i Hercegovine, Sarajevo 2009. GtZ-ORF, str. 126-129.

21 Milena trgovčević-Prokić, Ovlašćenja javnog beležnika, Službeni glasnik Republike Srbije, 2007. godine, str. 171. str. 259-262.

22 Član 53. u vezi sa članom 50. i 50. a Zakona o notarima CG.

Prvi dio: Uvod

25

Drugi dio: Forma i postupak sastavljanja notarskih akata

1. Forma notarskih akata

Da bi notarski akt imao dokaznu snagu javne isprave, tj. predstavljao javnu ispravu, nužno je, između ostalog, da su prilikom njegovog sastavljanja ispoštovani bitni ele-menti forme, propisane Zakonom o notarima (član 5.). Bez toga, notarski akt nema svojstvo javne isprave, te se može dokazivati posebnom tužbom da notarski akt nije au-tentičan. Dakle, notari se moraju strogo pridržavati forme i postupka sastavljanja no-tarskih akata, jer, u suprotnom, notari mogu odgovarati disciplinski i za naknadu štete, zbog toga što je notarski akt izgubio svojstvo javne isprave. Zakon o notarima (članovi 35.-49.) i Pravilnik o radu notara (članovi 19.-24.) posvetili su posebnu pažnju formi i sastavljanju notarskih akata.

1 .1 .Tehnikasastavljanjanotarskogaktatehnika sastavljanja notarskog akta je veoma bitan aspekt notarske djelatnosti, te je ona izričito propisana normama Zakona o notarima i Pravilnika o radu notara.

Po pravilu, notarski akt se sastavlja elektronskim ili mehaničkim uređajima za pisanje teksta koji ostavljaju trajni trag. Izuzetno, u slučaju hitnosti, a ako elektronski i meha-nički uređaji za pisanje nisu dostupni, notarski akt se može sastaviti i čitkim rukopisom pisanim trajnim mastilom. Za izradu otpravaka i prepisa može se upotrijebiti i aparat za kopiranje, koji se nalazi u kancelariji notara, a ovo će se u praksi najčešće i dešavati, jer otpravak u svemu treba da odgovara izvorniku kojeg je, nakon potpisivanja i para-firanja od strane stranaka, drugih učesnika i notara, te stavljanja pečata i štambilja no-tara, najsigurnije i najlakše fotokopirati, označiti ga kao otpravak i ugraditi klauzulu o ovjeri otpravka23.

trajnost notarskog akta nastoji se osigurati i propisivanjem obaveze da se piše na papi-ru standardnog formata A4 i takvog kvaliteta koji garantuje trajnost. Prilikom izrade notarskog akta mora se voditi računa i o sigurnosti od falsifikovanja, pa je zbog toga propisano:

– Prazna mjesta u notarskom aktu moraju biti ispunjenja crtama;

23 U Federaciji BiH članom 35. Pravilnika o radu notara (Službene novine FBiH broj 13/09) je izrada otpravka i prepisa pomoću fotokopir-aparata u notarskoj kancelariji propisana

kao obaveza.

26

– Iznosi, datumi i druge brojčane oznake moraju biti ispisani i slovima, s tim da su od toga izuzete samo brojčane oznake listova nepokretnosti i pojedinih odredaba zakona ili drugih propisa na kojima se akt zasniva;

– Zabranjena je upotreba skraćenica, osim onih koje su uobičajene i opštepoznate;– Riječi i znakovi se ne smiju pisati izvan teksta;– Na notarski akt stavlja se oznaka i broj iz odgovarajućeg upisnika, kao i broj ka-

lendarske godine, npr. UZZ–1/2009.; – U gornjem desnom uglu stavlja se štambilj notara (član 10. i 20. Pravilnika o radu

notara), koji sadrži naziv: Crna Gora, oznaku „NOtAR“, prezime i ime notara i sjedište notara.24

Ako se notarski akt sastoji od više stranica, onda notar mora postupiti na sljedeći način:– Na prvoj stranici stavljaju se oznake kako je već naprijed navedeno, a svaka na-

redna stranica označava se oznakom i brojem iz odgovarajućeg upisnika i brojem kalendarske godine, te rednim brojem stranice;

– Sve stranice sa prilozima uz notarski akt, koji su, kao takvi, navedeni u notar-skom aktu, ili notarski akt od jedne stranice sa prilozima, prošivaju se jemstve-nikom, tako da se oba kraja na poleđini zadnje stranice pričvršćuju pečatnim vo-skom ili ljepljivom trakom i ovjeravaju pečatom notara, a ako se prilozi ne mogu spojiti sa notarskim aktom iz tehničkih razloga, na kraju akta, a prije potpisa stranaka, drugih učesnika i notara, ispisuje se tekst o broju, sadržini, oznakama i datumu izdavanja priloženih isprava, a prilozi se čuvaju u omotu spisa kao sa-stavni dio notarskog akta;

– Sve stranice (u slučaju kada notarski akt ima više stranica) izvornika parafira-ju notar i stranke, odnosno svjedoci ili drugi notar za stranku koja ne zna ili ne može pisati, s tim da se parafi ne smiju stavljati preko teksta već na vidnom mje-stu, ispod teksta svake stranice (član 40. Zakona o notarima i član 21. stav 6. Pra-vilnika o radu notara).

Akt koji je sastavio notar mora biti čitljiv, u njemu se ne smije ništa brisati, precrtava-nje se vrši tankom vodoravnom linijom, tako da se na kraju akta, prije potpisa strana-ka, drugih učesnika i notara, to mora naznačiti i to tako što se mora naznačiti mjesto i obim (broj riječi i rečenica) teksta koji je precrtan. Na isti način se radi sa izmjenom ili dopunom teksta akta, a sve to u skladu sa odredbama člana 38. Zakona o notarima.

Notar sastavlja notarski akt, u pravilu, na jeziku koji je u službenoj upotrebi, a u opšti-nama gdje manjina predstavlja većinu ili značajan dio stanovništva, na zahtjev stran-ke, notarski akt se sastavlja na oba jezika. Zakon je predvidio još jedan izuzetak kada se notarski akt može sastavljati i na stranom jeziku, pod uslovom da to stranka traži, a notar ima svojstvo sudskog tumača za jezik na kojem se akt sastavlja (član 43. Zakona o

24 Iako Zakon o notarima i Pravilnik o radu notara ne sadrže izričitu odredbu da se na notarski akt koji sačini notar u skladu sa Zakonom o notarima (notarski zapis, notarski zapisnik i notarska potvrda), stavlja oznaka „IZVORNIK“, a što bi predstavljalo original notarskog akta, smatramo da bi to bilo korisno staviti na prvu stranicu, u gornjem dijelu, ispod oznake i broja iz odgovarajućeg upisnika i broja kalendarske godine. Ovo posredno proizilazi iz odredbe člana 76. Zakona o notarima CG, a tako je i u drugim državama .


27

notarima CG). Na kraju akta koji je sastavio, notar se svojeručno potpisuje i pored pot-pisa stavlja otisak pečata i štambilja. Stranke i ostali učesnici akt potpisuju prije notara. Poslije potpisa notara, akt ne može ništa sadržavati. Ako notarski akt ne sadrži potpis, pečat i štambilj notara, tada takav akt nema svojstvo javne isprave. Ako je stranka ne-pismena ili se ne može potpisati iz nekih razloga, to u aktu mora biti naznačeno. U tom slučaju, prilikom sastavljanja akta, moraju biti prisutna dva pismena svjedoka koja iza-bere stranka ili drugi notar, pred kojima stranka stavlja otisak prsta, a svjedoci ili drugi notar to potvrđuju.

1 .2 .PostupaksastavljanjanotarskihakataPostupak sastavljanja notarskih akata je strogo formalan. Sastavljanje notarskih aka-ta nije mehaničko pisanje teksta i ovjeravanje nego je notar, kao nezavisan, neutralan i stručan nosilac javne službe, dužan u sastavljanju notarskih akata postupati u grani-cama svojih službenih ovlašćenja i pridržavati se propisane forme i postupka. Sve to skupa čini da notarski akt ima svojstvo javne isprave, odnosno razlikuje notarski akt, kao javnu ispravu, od privatnih isprava koje sastavljaju neke druge pravničke profesije. tako je Zakon o notarima25 propisao prava i dužnosti notara u poduzimanju službenih radnji i pravila postupka kojeg možemo nazvati notarski postupak. Priroda notarskog postupka uslovljena je položajem, nadležnostima i zadacima notarske službe kao javne službe, odnosno notara kao nosioca te službe. Kako smo već istakli, notarska služba je javna služba jer je država na notara Zakonom prenijela javna ovlašćenja u onim oblasti-ma prava za koje je smatrala cjelishodnim sa stanovišta javnog interesa, pravne sigur-nosti, rasterećenja sudova itd.. Notar je lice od javnog povjerenja, te nezavisni, neutral-ni i stručni nosilac te službe, koju vrši isključivo kao zanimanje. Notarske isprave su, pod Zakonom propisanim uslovima, javne isprave, a notarska služba ima zadatak da pruži pravnu zaštitu fizičkih i pravnih lica na način preventivnog sprečavanja sporova. Sve naprijed naznačeno, svrstava notarski postupak u grupu postupaka koji za predmet imaju pravnu zaštitu u građanskopravnim odnosima.

Notarski postupak se zasniva na određenim načelima parničnog i vanparničnog po-stupka, uz određena prilagođavanja, te na određenim specifičnim načelima26.

Načelo oficijelnosti. Notar je dužan savjesno i pošteno, u skladu sa Zakonom, po zahtje-vu stranke, preduzeti službenu radnju iz svoje nadležnosti. Od tog pravila postoje izuze-ci kada notar može odbiti preduzimanje službene radnje iz svoje nadležnosti, i to samo u slučajevima određenim Zakonom o notarima27. Stranka u tim slučajevima ima pravo da podnese pritužbu Notarskoj komori zbog odbijanja poduzimanja službene radnje. Zakon o notarima je izričito propisao slučajeve kada je notar ovlašćen i dužan odbiti preduzimanje službene radnje. U suprotnom, notar bi postupao mimo svojih službe-nih ovlašćenja i time učinio povredu službene obaveze, a što bi dalje moglo dovesti do

25 Članovi 27.-34. i 44. do 49. Zakona o notarima CG26 Milena trgovčević-Prokić, Ovlašćenja javnog beležnika, Službeni glasnik Republike Srbije, 2007.

godine, str. 124.-132.27 Član 3. i članovi 27.-29. Zakona o notarima CG.


28

gubitka autentičnosti notarskog akta, tj. gubitka svojstva javne isprave. Zbog naprijed naznačene povrede službene dužnosti, notar bi mogao odgovarati materijalno i disci-plinski. Notar je dužan i ovlašćen odbiti preduzimanje službene radnje u slučajevima postojanja razloga za izuzeće notara, kada je službena radnja, odnosno pravni posao ne-zakonit (po zakonu nedopušten ili zabranjen), kada postoji poslovna nesposobnost itd.

Načelo neposrednosti. U postupku sastavljanja notarskih akata ovo načelo izraženo je time što je notar dužan prije sastavljanja akata ispitati volju stranaka, podučiti stranke pravnim posljedicama posla i dati im upozorenje, a potom, kada izjave stranaka budu unesene u akt, notar je dužan te izjave pročitati strankama, unijeti eventualne poduke i upozorenja u akt i neposrednim pitanjima uvjeriti se da li sadržaj notarskog akta odgo-vara volji stranaka. Na kraju postupka sastavljanja notarskog akta stranke i drugi uče-snici potpisuju akt u prisustvu notara28. Shodno načelu neposrednosti, u slučaju kad se radi o dvostranom pravnom poslu, nužno je istovremeno prisustvo stranaka pred nota-rom prilikom sastavljanja, čitanja i potpisivanja notarskog akta.

Načelo nezavisnosti. Ovo načelo ogleda se u činjenici da je notar, iako je postavljen od države koja vrši nadzor nad njegovim radom, dužan da vrši notarsku službu i preduzi-ma poslove iz svoje nadležnosti isključivo u skladu sa Zakonom i propisima29.

Načelo javnog povjerenja. Zakon o notarima je definisao notara kao lice koje uživa jav-no povjerenje, te je, kao takav, dužan da u vršenju poslova iz svoje nadležnosti postupa savjesno i pošteno prema svim strankama u postupku na jednak način, u skladu sa Za-konom i propisima.

Načelo nepristrasnosti. Prema ovom načelu, notar je dužan, u skladu sa Zakonom, na jednak način štititi interese svih stranaka, istražiti njihovu volju, savjetovati ih i podu-čavati, te upozoriti na manjkavost i eventualne štetne posljedice namjeravanog pravnog posla. Pored toga, Zakon propisuje razloge za izuzeće notara, kao i sankciju da notarski akt nema svojstvo javne isprave ako je postojao razlog za izuzeće notara (npr. sumnja u njegovu nepristrasnost.)30.

Načelo stranačke privilegije. Suština ovog načela sastoji se u propisanoj obavezi notara, kao i lica zaposlenih kod njega, da kao tajnu čuva podatke koje je saznao u vršenju svo-jih poslova. Od ovog pravila postoje izuzeci, tako da notar nije dužan čuvati tajnu ako iz Zakona, volje stranaka ili sadržine pravnog posla proizilazi nešto drugo. U suprotnom, notar bi učinio povredu službene dužnosti čuvanja tajne31.

Načelo utvrđivanja prave volje stranaka. Notar je dužan da ispita volju stranaka i či-njenično stanje, te da pravu volju stranaka pretoči u notarski akt, potpuno, jasno i odre-đeno. Ako notar smatra da su izjave stranaka nejasne, nerazumljive i dvosmislene, a žele, i pored upozorenja notara, da se unesu u akt, notar to može učiniti, samo uz oba-

28 Član 47. i 49. Zakona o notarima CG.29 Član 2. i 3. Zakona o notarima CG.30 Član 28. Zakona o notarima CG.31 Član 30. Zakona o notarima CG.


29

vezu unošenja i upozorenja u notarski akt32. U suprotnom, notar bi učinio povredu služ-bene dužnosti utvrđivanja prave volje stranaka.

Načelo savjetovanja i upozoravanja stranaka jeste jedno od centralnih načela notar-skog postupka, jer zadire u samu suštinu notarske djelatnosti u domenu sastavljanja no-tarskih akata. Od kvalitetne primjene ovog načela u praksi notara u dobroj mjeri zavisi jedan od osnovnih ciljeva notarske službe, a to je preventivna pravna zaštita stranaka u građanskopravnim stvarima33. Notar je dužan, prije sastavljanja notarskog akta, podu-čiti stranke pravnim posljedicama i dometu namjeravanog pravnog posla. Suština ovog načela je da notar podučava stranke materijalnom pravu i daje im upozorenja u vezi s tim, u smislu poslovnih rizika koji su povezani sa pravnim poslom (npr. isplata cijene kod ugovora o prodaji prije upisa predbilježbe prava svojine). Notar podučava i upozo-rava stranke i na sve pravne pretpostavke za valjanost pravnog posla. Ovim načelom se ne narušava načelo autonomije volja nego se želi strankama ukazati na eventualne štet-ne posljedice i time spriječiti davanje ishitrenih i štetnih izjava volja. Kada stranke na-stupaju u zakonskim granicama autonomije volja, pored podučavanja pravnim dome-tima namjeravanog pravnog posla, notar je dužan stranke upozoriti na pravne poslje-dice, poslovne rizike i eventualne manjkavosti pravnog posla, a naročito ako smatra da su njihove izjave nejasne, nerazumljive i dvosmislene, i ako mogu dovesti do sporova i šteta. Ako i nakon poduke i upozorenja notara, stranke i dalje ostanu pri svojim izjava-ma, notar će u notarski akt unijeti njihove izjave, ali i činjenicu da ih je podučio i upo-zorio na posljedice takvih izjava. U suprotnom, notarski akt može izgubiti autentičnost, tj. svojstvo javne isprave i može se poništiti kao svaka privatna isprava, a notar čini po-vredu službene dužnosti savjetovanja, podučavanja i upozorenja stranaka. Isto tako, notar bi mogao odgovarati za štetu koja nastane usljed povrede ove službene dužnosti. Ono što treba istaći jeste činjenica da se podučavanje i upozoravanje stranaka u praksi notara nedovoljno vrši kada je to neophodno, a često se neselektivno koristi i tamo gdje ne treba ili se ne smije koristiti. Savjetovanje, odnosno podučavanje ne smije preći u na-metanje volje strankama od strane notara, posredovanje notara među strankama, niti smije ugroziti Zakonom propisanu autonomiju volja stranaka. takođe, ne smiju se pre-duzimati službene radnje i sastavljati notarski akti koji nisu dopušteni, odnosno koji su ništavi, jer podučavanje i upozorenje strankama u ovakvim slučajevima nema nikakvog efekta i smisla (npr. prodaja nepokretnosti koja je van prometa, sačinjavanje testamenta od lica koje nema testamentarnu sposobnost itd.). Notar tada mora odbiti poduzimanje službene radnje34. Poduke i upozorenja mogu biti uopštena o pravnim dometima posla (npr. kod ugovora o doživotnom izdržavanju „da imovina koja je predmet ovog ugovo-ra ne ulazi u zaostavštinu primaoca izdržavanja“), a mogu biti i konkretna za pojedine odredbe i izjave (npr. kod ugovora o prodaji „da postoji rizik za kupca ako isplati cijenu, a nije se obezbijedio upisom predbilježbe u katastar nepokretnosti“). Poduke i upozore-nja mogu biti unesene u uvodnom dijelu notarskog zapisa, u okviru teksta pravnog po-sla ili u završnom dijelu notarskog zapisa. Notar može kombinovati naprijed naznače-

32 Član 47. Zakona o notarima CG.33 Detaljnije vidjeti kod Milena trgovčević-Prokić, Ovlašćenja javnog beležnika, Službeni glasnik

Republike Srbije, 2007. godine, str. 128.-132.34 Vidi član 27. do 29. Zakona o notarima CG.


30

ne tehnike unošenja poduka i upozorenja u notarski akt, što je stvar stila i tehnike sva-kog notara, jer to nije propisano odredbama o postupanju notara prilikom sastavljanja notarskih akata. U vezi sa tehnikom unošenja poduka i upozorenja u notarski akt rješe-nja uporednog prava i prakse notara su ista kao što je naprijed navedeno.

2. Stranke i drugi učesnici u postupku sastavljanja notarskih akata

Postupak sastavljanja notarskih akata vodi notar, a pokreću ga stranke, tj. fizička i prav-na lica lično ili preko ovlašćenog zastupnika. Sposobnost učestvovanja u postupku sa-stavljanja notarskih akata imaju sva fizička i pravna lica koja se mogu po materijalnom zakonu pojaviti kao nosioci prava i obaveza (pravna sposobnost) i koja imaju sposob-nost da učestvuju u sklapanju pravnih poslova (poslovna sposobnost).

Odredbe prava o pravnoj i poslovnoj sposobnosti stranaka sadržane su u više zakona: npr. u Porodičnom zakonu, u Zakonu o privrednim društvima, u Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima, u Zakonu o nasljeđivanju, u Zakonu o obligacionim odnosima, itd. tim zakonima se reguliše pravna i poslovna sposobnost fizičkih i pravnih lica uopšte ili za određene pravne poslove (npr. testamentarna sposobnost, ko može i pod kojim uslo-vima zaključiti bračni ugovor, ugovor o doživotnom izdržavanju, biti subjekt prava svo-jine i drugih stvarnih prava).

Zakon o notarima sadrži odredbe procesnog karaktera, koje regulišu pod kojim se uslo-vima slijepa, gluva, nijema i gluvonijema lica, kao i lica koja ne znaju ili ne mogu pisati ili koja ne poznaju jezik na kojem se sačinjava akt, mogu pojaviti kao stranke i učestvo-vati u postupku sastavljanja notarskog akta35. Kad se budemo bavili sastavljanjem notar-skog zapisa za pojedine pravne poslove, detaljnije ćemo razraditi sposobnost stranaka u materijalnopravnom smislu. Na ovom mjestu bavićemo se stranačkom sposobnošću u procesno-pravnom smislu, tj. u smislu odredbi Zakona o notarima.

2 .1 .UtvrđivanjeidentitetastranakaProcesna pretpostavka za započinjanje postupka sastavljanja notarskog akta jeste utvr-đivanje od strane notara identiteta stranaka i drugih učesnika (član 44. Zakona o no-tarima). Identitet tih lica notar je dužan utvrditi uvidom u dokumente izdate od stra-ne nadležnog državnog organa, na osnovu kojih se identitet može utvrditi na nesum-njiv način. Koji su to dokumenti, određeno je posebnim zakonom, ali jedno je sigur-no – to moraju biti lični dokumenti sa fotografijom koje je izdao nadležni organ (lična karta, pasoš, vozačka dozvola, i sl.), jer jedino na osnovu takvih dokumenata, identi-tet se može utvrditi na nesumnjiv način, a što obligatorno propisuje Zakon o notarima CG. Zakon ne propisuje mogućnost drukčijeg utvrđivanja identiteta u situacijama kada

35 Član 40. st. 3., član 45. i član 46. Zakona o notarima CG


31

identitet nije moguće utvrditi uvidom u lični dokument. to je dobro sa aspekta spreča-vanja zloupotreba i jačanja sigurnosti u pravnom saobraćaju, ali počesto u praksi može stvoriti poteškoće. Za razliku od toga, zakoni o notarima u drugim državama36, kao do-punski način utvrđivanja identiteta stranaka, predviđaju i poznavanje stranaka lično i po imenu od strane notara, ili posvjedočenja identiteta od strane kojeg drugog notara ili dva svjedoka, koji moraju biti punoljetni i znati službeni jezik, a jedan od njih mora znati čitati i pisati.

P R I m J E R

Utvrđivanje identiteta na osnovu lične karte i pasoša (identifikacijski dokumenti);

1. Gospodin H. H., rođen 21.01.1945. (slovima: _____) godine, u ___, sa prebivalištem u ___, ul. ___ broj 3., JMB 0000000000000, (u daljem tekstu: Prodavac), čiji sam identitet utvrdio na osno-vu prezentovane mi lične karte, br. ____,- izdate od MUP-a ____, od dana____, sa rokom va-ženja do ____. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehničar, oženjen/neoženjen i da je državljanin Crne Gore, …....- ------------------------------------------------------

i--------- ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

2. Gospodin N. M., rođen 21.01.1945. (slovima: __) godine, u -----, sa prebivalištem u -----, ul. ------broj 3., JMB 0000000000000, (u daljem tekstu: Kupac), čiji sam identitet utvrdio na osnovu prezen-tovanog mi pasoša, br. ----, izdatog od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom važenja do ----. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehničar, oženjen/neoženjen i da je državljanin Crne Gore, ….... --------------------------------------------------------------------------------

2 .2 .DrugiučesniciiutvrđivanjenjihovogidentitetaU slučajevima propisanim Zakonom o notarima, pored stranaka, u postupku sastavlja-nja notarskih akata moraju učestvovati i druga lica (učesnici) čiji identitet notar utvrđu-je na isti način kao i identitet stranaka.

Drugi učesnici. Kao drugi učesnici u postupku sastavljanja notarskih akata, po Zakonu o notarima CG, predviđeni su svjedoci ili drugi notar. U slučaju kada stranka ne zna (nepismena) ili ne može pisati (pismena, ali iz zdravstvenih ili nekih drugih razloga ne može pisati), u članu 40. st.3. Zakona o notarima propisano je da se pozivaju dva pisme-na svjedoka ili koji drugi notar. ta činjenica mora biti naznačena u aktu. Prilikom cije-log postupka sastavljanja notarskog akta, moraju biti prisutna dva pismena, punoljetna i poslovno sposobna svjedoka koja izabere stranka, pod uslovom da im zakonom nije oduzeta mogućnost da budu svjedoci (član 48. Zakona o notarima). Svjedok ne može biti lice zaposleno kod notara, lice koje je srodnik notara po krvi u pravoj liniji, bez ob-zira na stepen, a u pobočnoj liniji do drugog stepena; koje je bračni drug notara, ili srod-nik po tazbini do drugog stepena, bez obzira na to da li je brak prestao; lice koje može imati neku korist od pravnog posla o kome se sastavlja notarski akt i lice koje je, prema zakonima o sudskim postupcima, oslobođeno dužnosti svjedočenja. Umjesto svjedo-ka, može biti pozvan i koji drugi notar u slučaju kad stranka ne zna ili ne može pisati.

36 Član 82. Zakona o notarima FBiH; Službene novine FBiH broj 45/02.


32

Uloga svjedoka ili drugog notara je ista, a sastoji se u tome da oni moraju biti prisutni prilikom sastavljanja notarskog akta, a što uključuje čitanje i potpisivanje akta, te oni trebaju potvrditi da je stranka stavila otisak svog prsta na notarski akt. Notar je dužan sve to naznačiti u završnom dijelu notarskog akta.

P R I m J E R

Prisustvo dva svjedoka u slučaju kad stranka ne zna da piše

1. Gospodin H. H., rođen 21.01.1945. (slovima: __) godine, u ----, sa prebivalištem u -----, ul. ----broj .3., JMB 0000000000000, (u daljem tekstu: Prodavac), čiji sam identitet utvrdio na osnovu prezen-tovane mi lične karte br. ----, izdate od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom važenja do ----. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehničar, oženjen/neoženjen i da je državljanin Crne Gore, …....-------------- ------------------------------------------------------------------

i -------------- ------------------------------------------------------------------------------------------------------------

2. Gospodin N. M., rođen 21.01.1945. (slovima: __) godine, u -----, sa prebivalištem u -----, ul. -----broj 3, JMB 0000000000000, (u daljem tekstu: Kupac), čiji sam identitet utvrdio na osnovu prezen-tovane mi pasoša, br. ----, izdatog od MUP-a --,- od dana ---, sa rokom važenja do ----. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehničar, oženjen/neoženjen i da je državljanin Crne Gore, ….....-------------- -----------------------------------------------------------------------

Stranka H. H. izjavljuje da ne zna da čita i da piše, a u što se uvjerio i ovaj notar, pa su, na njen pri-jedlog, pozvana i prisustvuju u sastavljanju ovog notarskog akta dva pismena, punoljetna i po-slovno sposobna svjedoka, i to:--------- -------------------------------------------------------------------------

a) Gospodin N. N,, rođen 08.08.1961(slovima: __).godine, u ----, nastanjen u ------ ul. ------br.1, čiji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovane mi pasoša, br. ---- izdatog od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom važenja do ----. Na upit notara, svjedok izjavljuje da je sin XX, po zanima-nju ekonomski tehničar, neoženjen, da je državljanin Crne Gore, pismen, da nije u srodstvu ili u ne-kom drugom odnosu sa strankama i sa ovim notarom …. -------------------------------------------------

b) Gospođa D. D., rođena 10.10.1949. (slovima: __) godine u ----- gdje je i nastanjena ul. ----- br.3. čiji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovane mi pasoša, br. ----, izdatog od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom važenja do -.Na upit notara, svjedok izjavljuje da je kći XX, po zanima-nju ekonomski tehničar, neudata, da je državljanka Crne Gore, pismena, da nije u srodstvu ili u ne-kom drugom odnosu sa strankama i sa ovim notarom … --------------------------------------------------

Na osnovu izjava stranaka i svjedoka, te na osnovu ličnog saznanja, ovaj notar je utvrdio da na strani svjedoka ne postoje razlozi i okolnosti zbog kojih ne bi mogli biti svjedoci u sastavljanju ovog notarskog akta. ---- -------------------------------------------------------------------------------------------

Napomena: U naprijed naznačenom slučaju, u završnom dijelu akta notar je dužan na-značiti da je akt sastavljen, odnosno pročitan u prisustvu svjedoka, da je nepismena stranka pred svjedocima stavila otisak prsta i da to potvrđuju svjedoci (član 40. stav 3. Zakona o notarima).


33

P R I m J E R

Notar je strankama u prisustvu naprijed naznačenih svjedoka pročitao ovaj akt, neposrednim pi-tanjima uvjerio se da njegov sadržaj odgovara volji stranaka, nakon čega stranke izjavljuju da je tako postupljeno, da su u cijelosti saglasne sa sadržajem ovog akta, kojeg odobravaju i pred svje-docima i ovim notarom potpisuju, a stranka H.H stavlja otisak prsta, što prisutni svjedoci potvr-đuju svojim potpisima na ovom aktu, koji zatim potpisuje i ovaj notar.---------------------------------

P R I m J E R

Prisustvo drugog notara u slučaju kad stranka ne zna da piše

1. 1. Gospodin H. H., rođen 21.01.1945. (slovima: __) godine, u ----, sa prebivalištem u -----, ul. ----broj 3., JMB 0000000000000, (u daljem tekstu prodavac), čiji sam identitet utvrdio na osnovu pre-zentovane mi lične karte, br. ----, izdate od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom važenja do ----. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehničar, oženjen/neože-njen i da je državljanin Crne Gore, ….... --------------------------------------------------------------------------

i ----------------- ---------------------------------------------------------------------------------------------------------

2. Gospodin N. M., rođen 21.01.1945. (slovima: __) godine, u -----, sa prebivalištem u -----, ul. -----broj 3., JMB 0000000000000, (u daljem tekstu: kupac), čiji sam identitet utvrdio na osnovu prezen-tovanog mi pasoša, br. ----, izdatog od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom važenja do ----. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehničar, oženjen/neoženjen i da je državljanin Crne Gore, ….....--- ----------------------------------------------------------------------------

Stranka H. H. izjavljuje da ne zna da čita i piše, a u što se uvjerio i ovaj notar, pa je na njen prijedlog pozvan i prisustvuje sastavljanju ovog notarskog akta drugi notar,, i to:------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Gospodin N. N, rođen 08.08.1961. (slovima: __) godine, u ----, nastanjen u ------ ul. ------br..1, čiji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovanog mi pasoša, br. ---,- izdatog od MUP-a --,- od dana --- sa rokom važenja do --- Imenovani je izjavio da je notar sa službenim sjedištem u ........, a što je ovom notaru lično poznato. ------- --------------------------------------------------------------------- -

Na osnovu izjava stranaka i drugog notara, te na osnovu ličnog saznanja, ovaj notar je utvrdio da na strani drugog notara ne postoje razlozi i okolnosti zbog kojih ne bi mogao u svojstvu drugog notara prisustvovati sastavljanju ovog notarskog akta. --- -------------------------------------------------

Napomena: U naprijed naznačenom slučaju, u završnom dijelu akta notar je dužan na-značiti da je akt sastavljen, odnosno pročitan u prisustvu drugog notara, da je nepisme-na stranka pred drugim notarom stavila otisak prsta i da to potvrđuje drugi notar (član 40. stav 3. Zakona o notarima CG).


34

P R I m J E R

Notar je strankama u prisustvu naprijed naznačenog drugog notara pročitao ovaj akt, neposred-nim pitanjima uvjerio se da njegov sadržaj odgovara volji stranaka, nakon čega stranke izjavljuju daje tako postupljeno, da su u cijelosti saglasne sa sadržajem ovog akta, kojeg odobravaju i pred ovim i drugim notarom N.N. potpisuju, a stranka H.H stavlja otisak prsta, što prisutni drugi notar potvrđuje svojim potpisom na ovom aktu, koji zatim potpisuje i ovaj notar.- ---------------------------

Svjedok u koga stranka ima povjerenje. U slučaju kada je stranka slijepa, gluva, nijema ili gluvonijema, takva stranka će dati prijedlog notaru da pozove svjedoka u kojeg ima povjerenje i koji je sposoban da joj predoči cjelokupan sadržaj notarskog akta. Dakle, stranka takvo lice može predložiti i ono može biti svjedok samo pod uslovom da je ono sposobno da joj predoči cjelokupni sadržaj akta, da je pismeno, punoljetno i poslovno sposobno lice. Pored toga, svjedok u koga stranka ima povjerenje mora zadovoljavati i sve druge uslove za svjedoka: da nije zaposlen kod notara, da nije srodnik notara, da nema neku korist od notarskog akta. Za razliku od drugih svjedoka ovo lice može biti i srodnik slijepe, gluve, nijeme i gluvonijeme stranke, pod uslovom ako lično nije zain-teresovano za pravni posao kao predmet notarskog akta. Ovo je izuzetak od pravila da svjedok ne može biti u srodstvu sa strankom. Nadalje, postoji izuzetak od pravila da se, umjesto dva svjedoka, poziva jedan svjedok. Ako je neka stranka slijepa, gluva, nijema ili gluvonijema, notar to mora naznačiti u aktu, kao i način na koji je stranka upozna-ta sa aktom37.

P R I m J E R

Prisustvo svjedoka u kojeg stranka ima povjerenje u slučaju kad je stranka slijepo, gluvo, nijemo ili gluvonijemo lice koje je pismeno

1. Gospodin H. H,. rođen 21.01.1945. (slovima: __) godine, u ----, sa prebivalištem u -----, ul. ----broj ..3., JMB 0000000000000, (u daljem tekstu: Prodavac), čiji sam identitet utvrdio na osnovu pre-zentovane mi lične karte, br. ---- izdate od MUP-a --,- od dana ---, sa rokom važenja do ----. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehničar, pismen, oženjen/neoženjen i da je državljanin Crne Gore, ….... ------------------------------------------------------------------

i ------------- -------------------------------------------------------------------------------------------------------------

2. Gospodin N. M., rođen 21.01.1945. (slovima: __) godine, u -----, sa prebivalištem u -----, ul. -----broj 3., JMB 0000000000000, (u daljem tekstu: Kupac), čiji sam identitet utvrdio na osnovu prezen-tovanog mi pasoša, br. ----, izdatog od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom važenja do ----. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehničar, oženjen/neoženjen i da je državljanin Crne Gore, …..... -------------------------------------------------------------------------------

Iz razgovora o situaciji ovaj notar se uvjerio da je stranka H. H. gluvo lice i da je pismena, pa je iz tog razloga na prijedlog te stranke pozvan i učestvuje u sastavljanju ovog akta svjedok u koga stranka ima povjerenje, i to:- ------------------------------------------------------------------------------------



35

Gospodin N. N, rođen 08.08.1961. (slovima: __) godine, u ----, nastanjen u ------ ul. ------br.1,, čiji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovanog mi pasoša, br. ----, izdatog od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom važenja do ----. Na upit notara, svjedok izjavljuje da je sin H.H., po zanimanju ekonomski tehničar, neoženjen, da je državljanin Crne Gore, pismen, da je u srodstvu sa prodav-cem H.H koji mu je ujak, ali da nije lično zainteresovan za ovaj pravni posao.… -----------------------

Na osnovu izjava stranaka i svjedoka, te na osnovu ličnog saznanja, ovaj notar je utvrdio da na strani svjedoka ne postoje razlozi i okolnosti zbog kojih ne bi mogao biti svjedok u sastavljanju ovog notarskog akta, te da je svjedok sposoban da posebnim znacima sporazumijevanja predoči sadržaj ovog akta i da stranka u njega ima povjerenje. ------------------------------------

Napomena: U naprijed naznačenom slučaju, u završnom dijelu akta notar je dužan na-značiti način na koji je stranka upoznata sa sadržinom akta (član 45. stav 2. Zakona o notarima CG).

P R I m J E R

Notar je strankama u prisustvu naprijed naznačenog svjedoka pročitao ovaj akt, koji je takođe pročitala stranka H.H., neposrednim pitanjima i preko svjedoka, koji je gluvonijemoj stranci pre-dočio i objasnio ovaj akt posebnim znacima sporazumijevanja, uvjerio se da njegov sadržaj od-govara volji stranaka, da su u cijelosti saglasne sa sadržajem ovog akta, kojeg odobravaju i pred svjedokom i ovim notarom potpisuju, a što prisutni svjedok potvrđuje svojim potpisom na ovom aktu, koji zatim potpisuje i ovaj notar. ---------------------------------------------------------------------------

Potrebno je voditi računa o tome da li je slijepo, gluvo, nijemo ili gluvonijemo lice pi-smeno ili ne i da li se može potpisati na akt, jer se u članu 45. Zakona o notarima CG ne pravi ta razlika38, a koja može biti veoma značajna u postupanju notara. Zbog toga se postavlja dilema: da li su uz svjedoka povjerenja potrebna dva svjedoka ili drugi notar ako je gluva stranka nepismena? Smatramo da bi pozivanje dva svjedoka ili drugog no-tara uz svjedoka povjerenja bilo potrebno radi postizanja potpune sigurnosti u postup-ku sastavljanja notarskog akta kada je gluva stranka nepismena (vidi član 40. Zakona o notarima CG).

P R I m J E R

Slijepo,gluvo,nijemoiligluvonijemolice,kojeneznailinemožečitatiipisati .

1. Gospodin H. H,. rođen 21.01.1945. (slovima: __) godine, u ----, sa prebivalištem u -----, ul. ----broj ..3., JMB 0000000000000, (u daljem tekstu: Prodavac), čiji sam identitet utvrdio na osnovu pre-zentovane mi lične karte, br. ---- izdate od MUP-a --,- od dana ---, sa rokom važenja do ----. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehničar, oženjen/neože-njen i da je državljanin Crne Gore, ….... --------------------------------------------------------------------------

i ------------ --------------------------------------------------------------------------------------------------------------

38 Član 87. i 88. Zakona o notarima F BiH pravi razliku između gluvih, nijemih ili gluvonijemih lica koja znaju čitati i koja ne znaju čitati.


36

2. Gospodin N. M., rođen 21.01.1945. (slovima: __) godine, u -----, sa prebivalištem u -----, ul. -----broj 3., JMB 0000000000000, (u daljem tekstu: Kupac), čiji sam identitet utvrdio na osnovu prezen-tovanog mi pasoša, br. ----, izdatog od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom važenja do ----. Na upit notara, stranka izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehničar, oženjen/neoženjen i da je državljanin Crne Gore, …..... -------------------------------------------------------------------------------

Iz razgovora o situaciji ovaj notar se uvjerio da je stranka H. H. gluvo lice i da je nepismena, pa je iz tog razloga na prijedlog te stranke pozvan i učestvuje u sastavljanju ovog akta svjedok u koga stranka ima povjerenje:- ----------------------------------------------------------------------------------

Gospodin N. N, rođen 08.08.1961. (slovima: __) godine, u ----, nastanjen u ------ ul. ------br.1,, čiji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovanog mi pasoša, br. ----, izdatog od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom važenja do ----. Na upit notara, svjedok izjavljuje da je sin H.H., po zanimanju ekonomski tehničar, neoženjen, da je državljanin Crne Gore, pismen, da je u srodstvu sa prodav-cem H.H koji mu je ujak, ali da nije lično zaintersovan za ovaj pravni posao.…- -----------------------

Pored svjedoka od povjerenja pozvana su i dva pismena, punoljetna i poslovno sposobna svjedoka:--- -----------------------------------------------------------------------------------------------------------

Gospodin N. N,, rođen 08.08.1961(slovima: __).godine, u ----, nastanjen u ------ ul. ------br.1, čiji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovane mi pasoša, br. ---- izdatog od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom važenja do ----. Na upit notara, svjedok izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehničar, neoženjen, da je državljanin Crne Gore, pismen, da nije u srodstvu ili u nekom drugom odnosu sa strankama i sa ovim notarom … --------------------------------------------------------------------

Gospođa D. D., rođena 10.10.1949. (slovima: __) godin, e u ----- gdje je i nastanjena ul. ----- br.3., čiji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovane mi pasoša, br. ----, izdatog od MUP-a ---, od dana ---, sa rokom važenja do -.Na upit notara, svjedok izjavljuje da je kći XX, po zanimanju ekonomski tehničar, neudata, da je državljanka Crne Gore, pismena, da nije u srodstvu ili u nekom drugom odnosu sa strankama i sa ovim notarom …---------------------------------------------------------

Na osnovu izjava stranaka i svjedoka, te na osnovu ličnog saznanja, ovaj notar je utvrdio da na strani svjedoka ne postoje razlozi i okolnositi zbog kojih ne bi mogli biti svjedoci u sastavljanju ovog notarskog akta, te da je svjedok od povjerenja sposoban da posebnim znacima sporazumi-javanja predoči sadržaj ovog akta i da stranka u njega ima povjerenje. ---------------------------------

Napomena: U naprijed naznačenom slučaju, u završnom dijelu akta notar je dužan na-značiti način na koji je stranka upoznata sa sadržinom akta (član 45. stav 2. .Zakona o notarima CG).

P R I m J E R

Notar je strankama u prisustvu naprijed naznačenih svjedoka pročitao ovaj akt, neposrednim pi-tanjima i preko svjedoka AA u koga stranka ima povjerenje, a koji je gluvoj stranci XY posebnim znacima predočio i objasnio akt, uvjerio se da njegov sadržaj odgovara volji stranaka, da su u ci-jelosti saglasne sa sadržajem ovog akta, kojeg odobravaju i pred svjedocima i ovim notarom pot-pisuju, a stranka___ stavlja otisak prsta, što prisutni svjedoci potvrđuju svojim potpisom na ovom aktu, koji zatim potpisuje i ovaj notar. ---------------------------------------------------------------------------


37

Sudski tumač je obligatorno učesnik u postupku sastavljanja notarskog akta kada neka od stranaka ne razumije jezik na kome se sastavlja akt ili ako to stranka zahtijeva. te okolnosti se moraju naznačiti u aktu, a na kraju akta notar mora naznačiti da je učesni-ku preveden tekst akta39.

P R I m J E R

Formulacija u uvodnom dijelu akta kada se poziva sudski tumač.

Iz razgovora o situaciji ovaj notar je ustanovio da gospođa CD ne vlada crnogorskim jezikom, te je, na prijedlog ovog notara i na zahtjev stranke, za potrebe sastavljanja ovog notarskog zapisa po-zvana i prisustvuje sudski tumač za slovenački jezik gospođica Maja Ilić, rođena 01.01.1965. (pr-vog januara hiljadu devetsto šezdeset pete godine), u Ljubljani, nastanjena u Podgorici ul.______, JMB_____, čiji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj______, izdatu od MUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom važenja do________. (u daljem tekstu: sudski tumač)- -------

Notar je izvršio uvid u Rješenje Ministarstva pravde Crne Gore, br.___, od_____, kojim je gospođi-ca Maja Ilić postavljena za sudskog tumača za slovenački jezik, a koji dokument se u ovjerenom prepisu, koji je sačinio ovaj notar, prilaže uz ovaj izvornik. --------------------------------------------------

Notar je ispitao i uvjerio se da na strani sudskog tumača ne postoje razlozi i okolnosti zbog kojih ne bi mogao učestvovati u sastavljanju ovog notarskog akta. ---------------------------------------------

Notar je podučio stranke da mogu zahtijevati pisani prevod ove isprave i njegovo prilaganje ovom izvorniku, ali se od toga odustalo. --------------------------------------------------------------------------------

Napomena: U naprijed naznačenom slučaju u završnom dijelu akta notar je dužan na-značiti da je stranci preveden tekst akta (član 46. Zakona o notarima CG).

P R I m J E R

Notar je ovu ispravu pročitao strankama uprisustvunaprijednaznačenogsudskogtumača,kojijestranciC .D .preveocjelokupnitekstovogaktanaslovenačkijezik, neposrednim pi-tanjima uz sudjelovanje naznačenog sudskog tumača se uvjerio da sadržaj ovog akta odgovara volji stranaka, pa su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su sadržaj ovog akta razumjele, te ga slobodnom voljom odobravaju i pred ovim notarem potpisuju, nakon čega su ovu ispravu potpisali sudski tumač koji potvrđuje da je postupljeno kao naprijed i ovaj notar. -----------------



38

Treći dio: Vrste notarskih akata

Kao što je već ranije istaknuto, notarski akti su javne isprave o pravnim poslovima, izja-vama volje i činjenicama koje sastavlja notar (notarski zapis i zapis o potvrdi privatne isprave), zapisnici o pravnim radnjama i činjenicama kojima prisustvuje notar (notarski zapisnik), potvrde o činjenicama koje, u okviru svoje nadležnosti, potvrđuje notar (no-tarske potvrde) i ovjere prepisa, potpisa i drugih podataka (notarske ovjere)40.

Od svih notarskih akata, najznačajniji su akti koji se tiču pravnih poslova i izjava volje(notarski zapisi), a koji ujedno imaju punu dokaznu snagu javne isprave o izjava-ma datim pred notarom. Sastavljanje takvih notarskih akata ne znači puko pisanje tek-sta isprave i ovjeravanje nego uključuje i postupak podučavanja i savjetovanja strana-ka. Notar mora postupati, u Zakonom propisanoj proceduri, kao neutralan i stručan nosilac javne službe. Isti postupak se mora primijeniti i kod zapisa o potvrdi privatne isprave, koji je Zakonom izjednačen sa notarskim zapisom41. U daljem tekstu ovog rada obrađivaće se notarski zapis, tj. njegova forma i sadržina, kao i različiti pravni poslovi za koje je Zakonom propisana obavezna forma notarskog zapisa, te zapis o potvrdi pri-vatne isprave.

1. Notarski zapis

Pojam notarskog zapisa. Zapis je najznačajnija vrsta notarskih akata, a kojeg Zakon (član 5. Zakona o notarima CG) definiše kao akt o pravnim poslovima, izjavama volje i činjenicama koje sastavlja notar u propisanoj formi i postupku. Notarski zapis je akt koji u strogo propisanoj formi (član 35.-43. Zakona o notarima CG) i postupku (član 44.–49. Zakona o notarima CG) sastavlja u cijelosti notar u okviru službenih ovlašćenja. Otuda ova vrsta notarskog akta, pored formalne, ima i materijalnu autentičnost javne isprave (tzv. puna dokazna snaga javne isprave), jer se njime potvrđuje i sadržina prav-nog posla. time se postiže veći stepen pravne sigurnosti u pravnom prometu, uređuju javni registri i sl. Zbog toga je ova forma propisana kao obavezna kod važnih poslova za koje se opredijelio zakonodavac. Važnost notarskog zapisa i zapisa o potvrdi privatne isprave ogleda se i u tome da on može biti, pod Zakonom određenim uslovima (član 53. Zakona o notarima CG), izvršna isprava.

Obaveznost forme zapisa. Kao najstrožu formu pravnog posla, Zakon je za određene pravne poslove izričito propisao obavezu da se moraju sačiniti u formi notarskog zapisa

40 Članovi 50.-70. Zakona o notarima CG.41 Član 50. i 50. a Zakona o notarima CG.

39

ili, sa njime izjednačenog, zapisa o potvrdi privatne isprave. Ako takvi pravni poslovi ne budu sačinjeni u zahtijevanoj formi, onda oni neće proizvoditi pravno dejstvo42. U formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave sačinjavaju se sljedeći prav-ni poslovi:

– bračni ugovori i ugovori o imovinskim odnosima između bračnih drugova i iz-među lica koja žive u vanbračnoj zajednici;

– ugovori o raspolaganju imovinom maloljetnih lica i lica koja nemaju poslovnu sposobnost, čiji su predmeti nepokretnosti ili vrjednije pokretne stvari i prava;

– ugovori o raspodjeli i ustupanju imovine za života, ugovori o doživotnom izdrža-vanju i nasljedničke izjave;

– ugovori o kupovini sa zadržavanjem prava svojine;– obećanja poklona i ugovori o poklonima u slučaju smrti;– pravni poslovi čiji je predmet prenos ili sticanje svojine ili drugih stvarnih prava

na nepokretnostima.

Pored naprijed naznačenog određenja u Zakonu o notarima CG, za pojedine pravne po-slove forma notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave može biti predviđena i drugim zakonima. takođe, i stranke mogu da zahtijevaju formu notarskog zapisa i za druge pravne poslove za koje nije predviđena obavezna forma zapisa. Ovo će se u praksi često dešavati, a naročito kod onih poslova koji, ako budu sačinjeni u formi notarskog zapisa i uz ispunjenje drugih uslova, mogu biti izvršne isprave43.

Sadržaj notarskog zapisa. Zakon o notarima CG (član 35.-43.) i Pravilnik o radu nota-ra CG (član 20.–22.) propisali su tehniku sastavljanja i označavanja notarskih akata, pa time i notarskog zapisa, a što je već naprijed i istaknuto. Pored toga, sam tekst Zakona ima odredbe o sadržaju notarskog zapisa, koje su obavezujuće prilikom njegovog sači-njavanja44. Obavezni elementi sadržaja notarskog zapisa bi se mogli podijeliti na tri di-jela: uvodni dio, tekst pravnog posla i završni dio.

2. Uvodni dio

Uvodni dio treba da sadrži:– Lično ime notara, njegovo sjedište i izjavu da postupa u svojstvu notara;– Mjesto, datum i vrijeme sastavljanja notarskog zapisa;– Lično ime, datum i mjesto rođenja, adresu i jedinstveni matični broj učesnika

(stranaka i drugih učesnika), njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika, a za pravno lice– njegov naziv i sjedište, broj rješenja o upisu u registar, lično ime i adresu njegovog zastupnika;

– Broj isprave na osnovu koje je utvrđen identitet i naziv organa koji je izdao ispravu;

42 Član 51. Zakona o notarima CG43 Član 53. Zakona o notarima44 Član 50. Zakona o notarima

1. Notarski zapis

40

– Pored tih obaveznih podataka propisanih Zakonom o notarima, neki drugi za-koni propisuju i druge podatke potrebne npr. za provođenje notarskog zapisa u javnim registrima (tako je u čl. 90. Zakona o državnom premjeru i katastru ne-pokretnosti „Službeni list R.C.G.“ br. 29./07. propisano da se u Katastru nepo-kretnosti, pored imena i prezimena za fizičko lice, upisuje i ime jednog roditelja, a za pravno lice– matični broj, koji je upisan u poslovnom Registru; Pravilnikom o radu notara u članu 27. propisano je da se u Upisnik o notarskim zapisima i za-pisnicima „UZZ“ upisuje i zanimanje fizičkog lica).

– Sastavni dio uvodnog dijela su i podaci o označavanju notarskog akta iz Pravilni-ka o radu notara.

Iza podataka o identifikaciji stranaka nužno je naznačiti u kom svojstvu nastupaju - za sebe lično ili kao zastupnici-punomoćnici određenih lica u čije ime se pravni posao pre-duzima, te navesti isprave odnosno osnove ovlašćenja za zastupanje (punomoćje, rje-šenje centra za socijalni rad itd., njihov broj, datum izdavanja i izdavaoca). Ovi akti se obavezno prilažu uz izvornik, a što se mora naznačiti u samome notarskom aktu. tako-đe, uvodni dio može sadržavati naznaku isprava koji se prilažu kao i određene poduke i upozorenja, te konstataciju notara da su stranke sposobne i ovlaštene za preduzimanje određenog pravnog posla.

P R I m J E R

Uvodni dio notarskog zapisa kada se pojavljuju fizička lica od kojih jedno ne zna službeni jezik

CRNA GORANOTAR ZLATAN ZLATIĆ Podgorica, ul. Obala br.1.

UZZ broj: 15/2009.

Dana 14.10.2009g. (četrnaestog oktobra dvijehiljadedevete godine), u 11 (jedanaest) časova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatićem, sa službenim sjedištem u Pod-gorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da, na osnovu njihovih izjava volje, sačinim notarskizapisugovoraoprodaji, istovremeno su pristupila sljedeća lica: --------------------------------------------

1.Gospodin AB, rođen dana_______u Podgorici, sa prebivalištem u Podgorici, JmB_________, državljanin Crne Gore, čiji sam identitet utvrdio uvidom u ličnu kartu, broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom važenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, na-stanjen u Podgorici ul._______broj______, po zanimanju menadžer, oženjen. (u daljem tek-stu: Prodavac) --------------------------------------------------------------------------------------------------------

i---------- -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

2. Gospođa CD, rođena dana_____u Ljubljani, sa prebivalištem u Podgorici, JmB________, državljanka Crne Gore, čiji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj_____,_izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom važenja do________, a koja izjavljuje da je: kći


41

B, nastanjena na adresi ul.________, Podgorica, po zanimanju frizerka, udata.(u daljem tekstu: Kupac)-------- ----------------------------------------------------------------------------------------------------------

Od mojih saradnika u notarskoj kancelariji obaviješten sam da gospođa CD ne vlada crnogor-skim jezikom, te je, na prijedlog ovog notara i na zahtjev stranke, za sastavljanje ovog notar-skog zapisa pozvana i prisustvuje sudskitumač za slovenački jezik gospođica maja Ilić, rođe-na 01.01.1965.(prvog januara hiljadu devetsto šezdeset pete godine), u Ljubljani, nastanjena u Podgorici, ul.______, JmB_____, čiji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom važenja do________. (u daljem tek-stu: sudski tumač)- --------------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je izvršio uvid u Rješenje ministarstva pravde Crne Gore, br.___, od_____, kojim je gos-pođica maja Ilić postavljena za sudskog tumača za slovenački jezik, a ovaj dokument se u ovjerenom prepisu, koji je sačinio ovaj notar, prilaže uz ovaj izvornik.- ------------------------------

Notar je ustanovio da na strani sudskog tumača ne postoje razlozi i okolnosti zbog kojih ne bi mogao učestvovati u postupku sačinjavanja ovog notarskog akta. -----------------------------------

Notar je podučio stranke da mogu zahtijevati pisani prevod ove isprave i njegovo prilaganje ovom izvorniku, ali se od toga odustalo. ----------------------------------------------------------------------

Nakon što je notar ispitao i uvjerio se u pravu volju stranaka, objasnio im pravne domete i po-sljedice njihovih izjava, te ustanovio da su sposobne i ovlašćene za preduzimanje ovog prav-nog posla, stranke su izjavile sljedeći: --------------------------------------------------------------------------

UGOVOR O PRODAJI

P R I m J E R

Uvodni dio notarskog zapisa kada se pojavljuju fizička i pravna lica, s tim da pravno lice zastupa punomoćnik

CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIĆ Podgorica, ul. Obala br.1.

UZZ broj:15/2009.

Dana 14.10.2009. godine (četrnaestog oktobra dvijehiljadedevete godine), u 11 (jedanaest) časova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatićem, sa službenim sjedištem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da, na osnovu njihovih izjava volje, sačinim notarski zapis ugovora o hipoteci, istovremeno su pristupila slijedeća lica: -----------------------------------

1. Gospodin Dinić (Zlatko) Dejan, rođen 20.12.1946. godine (dvadeseti decembar hiljadu de-vetstotinačetrdesetšeste godine) u Podgorici, sa prebivalištem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., pema vlastitoj izjavi, po zanimanju građevinski tehničar, oženjen, državljanin Crne Gore, JmBG 2012946000000, čiji sam identitet utvrdio na osnovu lične karte, broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05.2006.g. (slovima: ___), sa rokom važenja trajno.(udaljemtekstu:Hipotekarnidužnik). -----------------------------------------------------------------------------------

i-------------- -------------------------------------------------------------------------------------------------------------

1. Notarski zapis

42

2 .BANKA______ a.d. Podgorica, sa sjedištem u Podgorici, ul. Prva br.10.,, matični registar-ski broj subjekta upisa 1-273 ___, sud Podgorica (udaljemtekstu:Hipotekarnipovjerilac), koju zastupa zaposlenik-punomoćnik AA, rođena 01.08.1960.g.(slovima:prvog augusta hi-ljadudevetstotinašezdesete godine), u Podgorici, sa prebivalištem i adresom u Podgorici, ul. Peta br.9., po zanimanju dipl. pravnik, JmB 010853000000, čiji sam identitet utvrdio na osnovu lične karte, broj 04BTH6377, izdate od strane mUP-a Crne Gore, od dana 14.08.2004. godine(slovima: ___), sa rokom važenja do 14.08.2014.godine(slovima: ___). ---------------------

Ovlaštenje punomoćnika za zastupanje hipotekarnog povjerioca u ovom notarskomzapisuovajnotarjeutvrdiouvidomuotpravakizvornikaPunomoćja,kojejesačinjenodana01 .09 .2009godine,uforminotarskogzapisa,odstranenotaraXY,saslužbenimsjedištemuPodgorici,ul .Prvabr .2 .,podbrojemUZZ-31/09 .,akojepunomoćjeseprila-žeuzovajizvorniknakonštojepročitanastrankama . -----------------------------------------------

Uvidom u naprijed naznačeno punomoćje, ovaj notar je utvrdio da je punomoćnik hipote-karnog povjerioca ovlašćen za preduzimanje ovog pravnog posla. Punomoćnik založnog po-vjerioca notaru prezentuje original Izvod iz Centralnog registra Privrednog suda u Podgorici, broj_____, od ____, koji se u ovjerenom prepisu koji je sačinio ovaj notar prilaže uz ovaj izvor-nik. Notar je strankama pročitao naznačeni dokument, te iz istog utvrdio naprijed naznačene podatke za hipotekarnog povjerioca, kao i to da je naznačenu punomoćje potpisalo ovlašće-no lice. Nadalje, notar je ustanovio da je davanje kredita i zaključivanje ugovora o hipoteci re-dovna djelatnost hipotekarnog povjerioca. ------------------------------------------------------------------

Punomoćnik izričito izjavljuje da je naprijed naznačeno punomoćje i dalje na snazi i da na strani založnog povjerioca u Registru nije bilo promjena. ------------------------------------------------

Nakon što je ovaj notar ustanovio da se nepokretnost na kojoj se zasniva hipoteka, nalazi na njegovom službenom području, te se uvjerio u pravu volju stranaka, objasnio im pravne do-mete i posljedice, te ustanovio da su sposobne i ovlaštene za preduzimanje ovog pravnog po-sla, stranke su izjavile sljedeći: -----------------------------------------------------------------------------------

-----------------------------------------------UGOVOROHIPOTECI ----------------------------------------------

3. Tekst pravnog posla

U ovom dijelu notarskog akta unose se izjave volja ugovornih strana kojima se želi po-stići određeni cilj, odnosno preduzimajući pravni posao. tu dolazi naročito do izražaja primjena odredbi materijalnog prava koje se odnose na konkretni pravni posao. Pored toga, u vezi sa izjavama volja o preduzimajućem pravnom poslu, notar je dužan voditi računa o potrebnim podukama i upozorenjima strankama, koje unosi u notarski akt, a u skladu sa odredbama Zakona o notarima koje regulišu postupak sačinjavanja notar-skih akata. Detaljnije o ovome će biti govora u dijelu ovog rada koji se odnosi na notar-ske zapise pojedinih pravnih poslova.


43

4. Završni dio isprave

Zakon o notarima CG navodi da notarski zapis nužno mora da sadrži i sljedeće elemente:– izjavu da su učesnici razumjeli sadržinu pravnog posla i da su saglasni sa zapisom

koji je sastavio notar;– način na koji je stranka (slijepa, gluva, nijema ili gluvonijema) upoznata sa sadr-

žinom akta (član 45.);– naznaku da je stranci koja ne zna službeni jezik, preveden tekst akta (član 46.);– bilješku o tome kad i kome je notar izdao otpravak akta;– iznos naplaćene naknade i troškova (član 127. stav 3.);– mjesto, datum i vrijeme sastavljanja notarskog akta;– potpisi učesnika i notara, te pečat i štambilj notara (član 40).

Napomena: Mjesto, datum i vrijeme sastavljanja obavezan je element sadržaja notar-skog zapisa, koji se može naznačiti u uvodnom ili u završnom dijelu ili na oba mjesta. U završnom dijelu isprave mogu biti unesene poduke i upozorenja.

P R I m J E R

Završni dio isprave

Od ovog notarskog zapisa dobijaju: ----------------------------------------------------------------------------

OTPRAVAK: -----------------------------------------------------------------------------------------------------------

Poklonodavac (1) ----------------------------------------------------------------------------------------------------

Poklonoprimalac (1) ------------------------------------------------------------------------------------------------

Katastar nepokretnosti(1) -----------------------------------------------------------------------------------------

Poreska uprava (1) ---------------------------------------------------------------------------------------------------

Naknada za rad i naknada troškova je obračunata prema notarskoj tarifi, a na slijedeći način:_tar. br.______, iznos_________. ----------------------------------------------------------------------------------

Notar je pročitao strankama ovaj akt, te se neposrednim pitanjima uvjerio da sadržaj ovog no-tarskog zapisa odgovara njihovoj volji, nakon čega stranke izjavljuju da je tako postupljeno, da su razumjele sadržinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom, koji, kao ta-kav, potpisuju u prisustvu notara, nakon čega je ovaj akt potpisao i ovaj notar. -------------------

U Podgorici, dana 14.10.2009 godine (četrnaestog oktobra dvijehiljadedevete godine), u 11 (jedanaest) časova, --------------------------------------------------------------------------------------------------

Poklonodavac:

Drinić marko (potpis)

Poklonoprimac:

Drinić milan (potpis)

NOTAR:

ZLATAN ZLATIĆ (potpis, pečat i štambilj notara)

4. Završni dio isprave

44

Četvrti dio: Uopšteno o pravnim poslovima

1. Izvori obligacionih odnosa

Izvori obligacionopravnog odnosa su pravne činjenice i skupovi pravnih činjenica za čije nastupanje objektivno pravo vezuje nastanak obligacionopravnih odnosa. Shvata-nje da obligacionopravni odnosi nastaju jedino iz ugovora i zakona, previše je usko i previše uopšteno. Prema strukturi Zakona o obligacionim odnosima, mogu se ustano-viti pojedine osnov nastanka obligacionih odnosa. Obligacioni odnosi nastaju iz ugovo-ra, prouzrokovanjem štete (delikt), sticanjem bez osnova, poslovodstvom bez naloga, jed-nostranom izjavom volje i drugih Zakonom utvrđenih činjenica. Najvažniji izvor obliga-cionih odnosa, svakako, predstavljaju ugovori i delikti. Karakteristike svih obligacionih odnosa, kao izvora obligacija, relativno su dejstvo, učesnici u obligacionim odnosima su ravnopravni, imovinska prava i obaveze, kao predmet tih odnosa, prenosivi su, a sama prava su zaštićena imovinskom sankcijom. Od ukupnog broja obligacija, koje svakod-nevno nastaju, najveći broj otpada na one čija je osnova ugovor. Samim tim, dovoljno je da ugovor ocijenimo kao najvažniji izvor obligacija.

1 .1 .UgovorkaopravniposaoUgovori predstavljaju najvažniji izvor obligacionih odnosa i zauzimaju naročito mjesto u obligacionom pravu. Ugovori, u pravilu, služe razmjeni roba (stvari) i usluga. Karak-teristika modernog poslovanja je porast naročito broja i vrsta usluga (finansijski sektor i sektor osiguranja, transport, telekomunikacije, informatika i programiranje, turistič-ki aranžmani itd.). Pravni sistem sadrži pojedine Zakonom regulisane ugovore, koje nazivamo imenovanim ugovorima. Potreba savremene ekonomije je veća od Zakonom regulisanih mogućnosti obligacionih ugovora, tako da dolazi do nastanka ugovora koji nisu navedeni u samome Zakonu. Zakonom neregulisane ugovore nazivamo neimeno-vanim ugovorima.

Nastanak, prenos, gašenje, izmjena subjektivnih prava i pravnih situacija, uzrokuje se pravnim činjenicama. Pravne činjenice pomoću određenja sadržanog u Zakonu, pro-izvode navedene pravne posljedice (dejstva, učinke). Pravne činjenice se dijele na pri-rodne događaje i ljudske radnje. Obligacioni odnosi nastaju najčešće na osnovu ljud-skih radnji, odnosno ponašanja, koje može biti protivpravno (delikti) ili saglasno pra-vu (ugovori i drugi pravni poslovi)45. Moglo bi se reći da je zakon posredan, a pravne činjenice neposredni izvor raznovrsnih pravnih dejstava u pravnom životu. Ugovor je

45 Obren Stanković / Vladimir Vodinelić, Uvod u građansko pravo, Beograd 1996. god. str. 159.

45

dvostrani pravni posao, kojim se jedna ugovorna strana obavezuje da će drugoj strani ne-što određeno izvršiti- bilo dati, dopustiti ili učiniti, odnosno nešto određeno propustiti, a druga strana sve to prihvata, uz naknadu ili bez nje. Za svaki ugovor neophodno je po-stojanje najmanje dvije strane, koje se nazivaju ugovornim stranama (kontrahenti, ugo-vornici).Ugovor predstavlja izjavu volja, učinjene s namjerom proizvođenja neke prav-ne posljedice. Da bi se postigao određeni pravni efekat, izjave volja moraju biti saglasne i usmjerene na postizanje željenog cilja. Dakle, ugovor nastaje na osnovu slobodno i sa-glasno izjavljenih volja poslovno sposobnih lica, a ne na osnovu zakona. Izjavljena volja mora biti pravno relevantna. Volja je pravno relevantna kad se ugovore prava i obaveze koje su obje strane željele i bile svjesne ili su morale biti svjesne njihove pravne posljedice. teorija volje i teorija izjave daje nam odgovor na pitanje koja volja je pravno relevantna. Rezultati ovih teorija su međusobno potpuno različiti. Zakon o obligacionim odnosima slijedi teoriju izjave46 (sklapanje ugovora), ali u nekim slučajevima prihvata rješenja te-orije volje47 (relativno ništavi pravni poslovi).

Prema zakonskoj formulaciji, ugovor je sklopljen kada se ugovorne strane sporazume o bitnim sastojcima ugovora (essentalia negotii). Naš zakon, a ni drugi inostrani zako-ni, ne sadrži definiciju šta je to bitan sastojak ugovora. Bitni sastojci ugovora su mini-malni sastojci neophodni za postojanje ugovora. Oni u pravilu zavise od vrste ugovo-ra, kao, naprimjer, prodaja, zajam, zakup, poklon itd. Bitni sastojci ugovora mogu biti objektivni, koje određuje Zakon48, i subjektivni, koje određuju same ugovorne stra-ne49. Subjektivni sastojci ugovora ne predstavljaju nužne uslove nastanka ugovora, ali za jednu ugovornu stranu predstavljaju važan elemenat ugovora, bez kojeg ne želi sklo-piti ugovor. Nužno je da se ugovorne strane slože o uslovima i da ih kao bitne ugovore. Objektivne sastojke ugovora nije potrebno dokazivati u slučaju spora, dok subjektivne elemente mora dokazivati ona strana koja tvrdi da su oni ugovoreni. Pored bitnih sasto-jaka, postoje i prirodni, kao i sporedni sastojci ugovora. Prirodni sastojci čine sastavni dio ugovora, bez obzira da li su dogovoreni ili ne. Odgovornost prodavca za materijal-ne i pravne nedostatke predstavlja tipičan primjer prirodnih sastojka ugovora. Sporedni sastojci ugovora (accidentalia negotii) su oni koje ugovorne strane, na osnovu slobode ugovaranja, mogu dogovoriti. Sporedni sastojci važe samo onda kada ih strane ugovore, npr. ugovorna kazna kod neispunjenja ili zakašnjenja u ispunjenju nenovčane obaveze. Ugovorne strane mogu svoja prava i obaveze urediti kako to njima najbolje odgovara u skladu sa zakonom. Ugovori se, u pravilu, temelje na načelu dispozitivnosti50.

46 Član 19. ZOO CG: “Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane sporazumjele o bitnim elementima ugovora”.

47 teorija volje je prihvaćena kod mana volje: zablude, prijetnje, prevare ili prisile. Član 95. ZOO CG tumačenje ugovora.

48 Npr. kod kupoprodaje član 463. ZOO CG određuje da predmet i cijena čine bitne sastojke ugovora.49 Npr. kod ugovora o zajmu, pored zakonske obaveze zajmodavca da preda zamjenjljivu stvar u svojinu zajmoprimca, uz obavezu vraćanja, i subjektivno određenje da sačine ugovor u pisanoj formi.50 Abedin Bikić, Obligaciono pravo opći dio, Sarajevo 2004. god, str. 70.

1. Izvori obligacionih odnosa

46

1 .2 .PravnadejstvaugovoraUgovor proizvodi sva ona pravna dejstva koja proizvode pravni poslovi uopšte. U obla-sti obligacionog prava ugovorom se postižu tri različita pravna dejstva. Najprije se ugo-vorom mogu stvoriti obligacije. Kada se govori o izvorima obligacija, najčešće se misli na ovo dejstvo, jer su oni u ovom segmentu i najinteresantniji. Kao drugo, pomoću ugo-vora se može postići i dejstvo koje se ogleda u izmjeni neke već postojeće obligacije. to je slučaj kada između ugovornih strana postoji obligacioni odnos koji je nastao bilo iz kog izvora, pa ga strane svojim nekim novim ugovorom žele u nečemu promijeniti. Na kraju, kao treće dejstvo, ugovorom se u obligacionom pravu može postići i dejstvo ga-šenja jedne već stvorene obligacije. to su ugovori kojima se dužnik oslobađa obaveze, čime se postiže gašenje obligacije51.

Pored navedenih osnovnih dejstava, ugovorom se u oblasti građanskog prava mogu po-stići i neka druga dejstva. tako, naprimjer, u francuskom pravu ugovorom se može sti-cati svojina i to samom činjenicom sklapanja ugovora bez predaje stvari. Na ovaj način ugovor proizvodi i stvarnopravna dejstva, pa stoga neki autori ovakve ugovore nazivaju stvarnim ugovorima. U našem pravu ovo nije moguće, zbog toga što se kod nas svojina stiče (derivativnim putem) samo ako, pored osnova sticanja, postoji i predaja stvari, od-nosno, ako se radi o nepokretnostima, upisom u katastar nepokretnosti52.

1 .3 .OpštiuslovisklapanjaobligacionihugovoraObligacioni ugovori nastaju saglasnim izjavama volja ugovornih strana, koje proizvode pravno dejstvo nastanka, prestanka, prenosa ili izmjene postojećih subjektivnih prava. Prema opštim pravilima, izjava volje mora biti data od lica koje ima potrebnu poslov-nu sposobnost, da je ozbiljna i data u namjeri proizvođenja pravnog učinka, slobodna i u potrebnoj formi, ako zakon to zahtijeva. Željeni pravni učinci moraju biti u skladu sa Ustavnim načelima, imperativnim normama i društvenim moralom, a ukoliko to nije slučaj, postoji značajan nedostatak, koji čini pravni posao nevažećim. Da bi jedan ugovor imao svojstvo obligacionog ugovora, on mora ispunjavati sljedeće pretpostavke:

1. da ugovorne strane posjeduju potrebnu poslovnu sposobnost:2. da postoji saglasna izjava volja ugovornih strana;3. da postoji predmet ugovora;4. da postoji dozvoljeni osnov obavezivanja iz ugovora, 5. potrebna forma ugovora kao poseban uslov kod određenih ugovora.

51 Živomir S. Đorđević/Vladan S. Stanković, Obligaciono pravo, Opšti dio, Beograd 1976., str. 128.52 Član 84. Zakon o svojinsko-pravnim odnosima, Službeni list CG, broj 19/09.


47

2. Provjeravanje sposobnosti stranaka za preduzimanje pravnog posla

Provjeravanje sposobnosti stranaka za preduzimanje pravnog posla je imperativna za-konska odredba53, po kojoj notar mora postupati u postupku sastavljanja notarskih aka-ta, a takođe proizilazi iz materijalnog prava. tako npr. testament može sačiniti lice sa navršenih petnaest godina života i koje je sposobno za rasuđivanje. Notar je ovlašćen da odbije preduzimanje radnje ako zbog maloljetstva ili nekog drugog zakonskog razloga stranka ne može punovažno zaključivati pravne poslove54. Notar će odbiti sastavljanje akta, pored insistiranja stranaka, u svim slučajevima kada je zakonom izričito zabranje-no sklapanje određenog pravnog posla. tu nema mjesta davanja poduka i upozorenja od strane notara, nego je notar dužan odbiti preduzimanje službene radnje.

2 .1 .SposobnostugovornihstranaDa bi subjekti prava svojim izjavama volja mogli proizvoditi pravne učinke, tj. sudjelo-vati u obligacionim odnosima, nužno je postojanje određene sposobnosti tih subjekata. ta sposobnost se dijeli na: pravnu sposobnost i poslovnu sposobnost.

2 .2 .PravnasposobnostSubjekti ili lica u pravu mogu se definisati kao nosioci pravne sposobnosti, posebnog pravnog kvaliteta koji čini podobnost da se bude imalac prava i obaveza (vlasnik, povje-rilac, dužnik, nasljednik itd.). Da bi neko lice postalo pravnim subjektom, dovoljno je postojanje pravne sposobnosti tog lica. Dakle, svaki pravni subjekt posjeduje pravnu sposobnost, tj. sposobnost da ima prava i obaveze55. Postoje dvije vrste pravnih subje-kata: ljudi kao pojedinci (fizička lica) i određene ljudske zajednice (organizacije) snab-djevene pravnom sposobnošću, koje nazivamo pravnim licima. U pravilu, pravna spo-sobnost za fizička lica nastaje rođenjem, a za pravna lica registracijom56. Ugovore mogu sklapati svi subjekti prava pod određenim pretpostavkama. Ugovore mogu sklapati po-jedinci, kako to Zakon o obligacionim odnosima za fizička lica kaže, kao i pravna lica, i to sve vrste pravnih lica. Da bi se svojim izjavama volje stvarala prava i obaveze, potrebno je prethodno imati sposobnost subjekta prava. Dakle, poslovna sposobnost nužno pretpostavlja postojanje pravne sposobnosti. Subjekt prava može, ali i ne mora imati poslovnu sposobnost, dok postojanje pravne sposobnosti ne pretpostavlja nužno postojanje i poslovne sposobnosti. Postojanje pravne i poslovne sposobnosti je reguli-sano imperativnim normama, tako da zainteresovani subjekti ne mogu uticati na nji-hovu izmjenu ili primjenu.

53 Član 44. i član 47. Zakona o notarima Crne Gore. Član 80. stav 1. Zakona o notarima FBiH.54 Član 27. stav 1. tačka 3. Zakona o notarima CG.55 Obren Stanković / Vladimir Vodinelić, Uvod u građansko pravo, Beograd 1996. god. str. 51.56 Izuzeci: nasciturus, sudsko proglašenje nestalog lica za umrlo, ortačko društvo, priznavanje procesne

sposobnosti prije upisa u određene registre.


48

2 .3 .PoslovnasposobnostPoslovna sposobnost se može definisati kao sposobnost sklapanja pravnih poslova (ugo-vora). Pod sposobnošću sklapanja pravnih poslova podrazumijeva se sposobnost izja-ve volje koja proizvodi građanskopravne učinke (nastanak, prenos, promjenu ili pre-stanak subjektivnih građanskih prava). to, naprimjer, poslovna sposobnost znači spo-sobnost sklopiti kupoprodajni ugovor, ugovor o poklonu, sačiniti testament, odreći se nekog prava itd. Dakle, poslovna sposobnost predstavlja sposobnost proizvođenja prav-ne posljedice57. Poslovnu sposobnost dijelimo na: potpunu poslovnu sposobnost, ograni-čenu poslovnu sposobnost i potpunu poslovnu nesposobnost.

2 .3 .1 .Potpunaposlovnasposobnost

Fizičko lice, u vezi sa poslovnom sposobnošću, ili je potpuno poslovno sposobno, ili ograničeno (djelimično) sposobno, ili potpuno poslovno nesposobno. Potpuna poslov-na sposobnost stiče se punoljetstvom ili sklapanjem braka prije punoljetstva u skladu sa zakonom. Punoljetnim postaje lice koje je navršilo 18 godina života58. Poslovnu spo-sobnost može steći i maloljetno lice, ali starije od 16 godina sklapanjem braka uz dozvo-lu suda59. O ovom načinu sticanja poslovne sposobnosti odlučuje sud u vanparničnom postupku, na prijedlog maloljetnog lica, uzimajući u obzir njegovu duševnu zrelost. Za sklapanje punovažnog ugovora potrebno je da ugovarač ima poslovnu sposobnost koja se traži za sklapanje tog ugovora60. Sticanjem neograničene (pune) poslovne sposobno-sti, to lice se pravno osamostaljuje. Puna poslovna sposobnost je po svom karakteru op-šta i potpuna. Opšta, jer neko lice stiče pravo na sklapanje svih pravnih poslova, a pot-puna, jer to znači da ove poslove sklapa neko lice bez saglasnosti zakonskog zastupnika ili organa starateljstva.

Maloljetnik sa petnaest godina života može, bez saglasnosti svog zakonskog zastupni-ka, samostalno stupiti u radni odnos i samostalno raspolagati zaradom61. Ova sposob-nost se naziva radna sposobnost. Maloljetnik sa navršenom petnaestom godinom živo-ta, pod uslovom da je sposoban rasuđivati, dobiva aktivnu testamentarnu sposobnost62. Lica mlađa od petnaest godina ne mogu sačiniti testament ni uz pomoć svojih zakon-skih zastupnika, jer se testament može sačiniti samo lično.

Pravna lica mogu sklapati ugovore u pravnom prometu u okviru svoje pravne sposob-nosti. Ugovori sklopljeni protivno ovome, nemaju svoje pravno dejstvo, a savjesna stra-na može zahtijevati naknadu štete koju je pretrpjela usljed sklapanja ugovora koji nema pravno dejstvo. Pravna lica imaju specijalnu poslovnu sposobnost, određenu prirodom

57 Obren Stanković / Vladimir Vodinelić, Uvod u građansko pravo, Beograd 1996. god. str. 57.58 Član 13. stav 1. Porodičnog zakona Crne Gore, Službeni list RCG 1/07. Stav 1. i 2. član 157. Porodičnog

zakona Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiH, broj 35/05. i 41/05.).59 Član 13. stav 2. u vezi sa članom 24. stav 2, Porodičnog zakona Crne Gore, Službeni list RCG 1/07.60 Stav 1. član 49. Zakona o obligacionim odnosima CG.61 Član 66 Porodičnog zakona Crne Gore, Službeni list RCG 1/0762 Član 61 Zakona o nasljeđivanju, Službeni list CG, 74/08. Član 62. Zakona o nasljeđivanju SR BiH -

potrebno je da ima šesnaest godina života, Službeni list SR BiH 7/80, 51/80.


49

djelatnosti i ciljem radi čijeg ostvarenja su osnovana. Bivšim zakonom o obligacionim odnosima postavlja se opšte pravilo kojim se određuje da pravna lica mogu sklapati ugovore u okviru svoje pravne sposobnosti. Ugovori sklopljeni protivno ovom pravilu, ne proizvode pravne učinke (član 54. ZOO bivše SFRJ). U novonastalim državama ovo pravilo se derogira drugim posebnim zakonima, kao, naprimjer, Zakonom o privred-nim društvima / preduzećima, određenjem da pravni posao sklopljen van obima prav-ne sposobnosti pravne osobe, ostaje na snazi (član 9. Zakona o privrednim društvima F BiH). Pravna teorija, tzv. ultra vires, koja dolazi iz common law pravnih sistema, napu-štena je i u pravu Evropske unije63.

2 .3 .2 .Ograničenaposlovnasposobnost

Fizičko lice u crnogorskom zakonodavstvu može biti potpuno poslovno sposobno ili ograničeno poslovno sposobno, a potpuno poslovno nesposobno samo u slučajevima kada mu je potpuno oduzeta poslovna sposobnost odlukom suda u vanparničnom po-stupku64. Dijete koje nije navršilo četrnaest godina života, prema novim zakonskim rješenjima, može samostalno preduzimati pravne poslove kojima ne stiče ni prava ni obaveze i pravne poslove malog značaja65. Ostale pravne poslove takva lica mogu pre-duzimati samo preko zakonskog zastupnika ili staratelja, a u nekim slučajevima je po-trebno odobrenje organa starateljstva. Fizička lica koja su navršila četrnaest godina života takođe imaju ograničenu poslovnu sposobnost66, a ona se još nazivaju i starijim maloljetnicima. takva lica mogu bez saglasnosti (dozvole ili odobrenja) svog zakon-skog zastupnika ili staratelja sklapati samo one pravne poslove čije im je sklapanje Za-konom dopušteno67. Ograničeno poslovno sposobna lica sa navršenih četrnaest godina života mogu potpuno samostalno i bez ičije saglasnosti sklapati poslove manjeg znača-ja i poslove kojima ne stiču ni prava ni obaveze. Koji su poslovi manjeg značaja, faktič-ko je pitanje, koje se procjenjuje u svakom pojedinačnom slučaju. Pravne poslove većeg značaja, odnosno ostale pravne poslove koji ne spadaju u poslove manjeg značaja i po-slove kojima se ne stiču ni prava ni obaveze, mogu sklapati lica sa navršenih četrnaest godina života, uz prethodnu ili naknadnu saglasnost svog zakonskog zastupnika. Za-konskom zastupniku, odnosno staratelju, za poslove većeg značaja koji prelaze okvire redovnog poslovanja i upravljanja, tj. za otuđenje ili opterećenje nepokretne stvari, te vrednije pokretne stvari i prava iz imovine djeteta, potrebno je odobrenje organa sta-rateljstva. Zakonski zastupnik, odnosno staratelj, bez prethodnog odobrenja organa starateljstva, ne može preduzimati poslove koji prelaze okvire redovnog poslovanja ili upravljanja štićenikovom imovinom, u koju, svakako, spadaju nepokretnosti68. Za otu-

63 Milić Simić/Marko Rajčević, Harmonizacija zakona o privrednim društvima - preduzećima u BiH, str 7.64 Član 235 Porodičnog zakona Crne Gore, Službeni list RCG 1/07.65 Član 66. stav 1. Porodičnog zakona Crne Gore, Službeni list RCG 1/07.66 Član 66. stav 2. Porodičnog zakona Crne Gore, Službeni list RCG 1/07. Stav 5. član 157. Porodičnog

zakona Federacije Bosne i Hercegovine.67 Stav 2. član 49. Zakona o obligacionim odnosima CG.68 Član 308. stav 2. Porodičnog zakona Crne Gore, Službeni list RCG 1/07. Član 178. Porodičnog zakona

Federacije Bosne i Hercegovine. U članu 179. ovog zakona određeno je koje poslove može poduzimati staratelj uz prethodno odobrenje organa starateljstva.


50

đenje nepokretnih stvari u svojini maloljetnog lica, uvijek je potrebno odobrenje nad-ležnog organa starateljstva.

Zakonski zastupnici maloljetnog lica su oba roditelja, pod uslovom da vode zajednički život. Jedan roditelj vrši roditeljsko pravo na osnovu odluke suda ili kad jedan roditelj sam živi sa djetetom, a nije donesena odluka suda o vršenju roditeljskog prava, ili kad je drugi roditelj nepoznat, ili kad je umro, ili je potpuno lišen roditeljskog prava, odno-sno poslovne sposobnosti69. Međutim, kada se radi o pitanjima koja bitno utiču na život djeteta, a u koja spada i raspolaganje imovinom djeteta velike vrijednosti, u tom slučaju roditelj koji ne vrši roditeljsko pravo ima pravo i dužnost da odlučuje zajednički i spo-razumno sa roditeljem koji vrši roditeljsko pravo70. Dakle, kada je određeno da jedan roditelj vrši roditeljsko pravo, a otuđuje se ili opterećuje nepokretnost u vlasništvu ma-loljetnika, potrebno je uključiti i drugog roditelja koji ne vrši roditeljsko pravo, odnosno nužno je pribaviti njegovu saglasnost. U pojedinim zemljama, u vezi sa ovim, postoje i drugačija rješenja71. Saglasnost data prethodno, prije sklapanja pravnog posla (dozvo-la), omogućava da pravni posao vezuje stranke od samog sklapanja ugovora (perfekcija ugovora). Ukoliko to nije slučaj, posao ne važi, ali može biti osnažen davanjem naknad-ne saglasnosti (naknadno odobrenje) u zakonskom roku. Za vrijeme trajanja tog roka, sudbina ugovora je neizvjesna, što se u teoriji naziva poslovima koji hramlju (negotium claudicans)72. Ograničeno poslovno sposobno lice je i ono punoljetno lice kojem je dje-limično oduzeta poslovna sposobnost (član 235. stav 2. PZCG). Ako je sposobnost ra-zumnog postupanja isključena samo u nekim oblastima života, poslovna nesposobnost se ograničava samo na te oblasti.

2 .3 .3 .Poslovnanesposobnost

Porodično zakonodavstvo Crne Gore propisuje da je potpuno poslovno nesposobno samo ono fizičko lice koje je odlukom nadležnog suda u vanparničnom postupku pot-puno lišeno poslovne sposobnosti zbog duševne bolesti, duševne zaostalosti ili kojeg drugog uzroka. takvo lice nije sposobno da se samo brine o svojim pravima i interesima (član 235 PZCG). U nekim zakonodavstvima poslovno nesposobno je ono fizičko lice koje nije navršilo četrnaest godina života (mlađi maloljetnici). Poslovno nesposobno je i punoljetno lice kome, zbog duševne bolesti, duševne zaostalosti, mentalne slabosti, opije-nosti ili sličnih stanja, nedostaje sposobnost da razumno postupa. takva lica nisu sposob-na da se sama brinu o svojim pravima i interesima, pa im poslovna sposobnost može biti

69 Član 73, 76-78 Porodičnog zakona Crne Gore, Službeni list RCG 1/07.70 Član 79 stav 3 i 4 Porodičnog zakona Crne Gore, Službeni list RCG 1/07.71 U Federaciji BiH usvojeno je pravilo da ako roditelji ne žive u porodičnoj zajednici, roditeljsko staranje

ostvaruje roditelj sa kojim dijete živi, osim ako odlukom suda o tome sa kojim roditeljem će dijete živjeti nije drugačije određeno odnosno ako i drugom roditelju nisu data određena prava i dužnosti koja se tiču važnijih pitanja za interese djeteta. Drugi roditelj ima pravo da bude informisan a ako se ne slaže sa nekim postupkom drugog roditelja može se obratiti sudu.

72 Martin Vedriš/ Petar Klarić, Građansko pravo – Opći dio, stvarno, obvezno i nasljedno pravo, Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb Narodne novine, 1996 godine, str. 31 i 32. Obren Stanković / Vladimir Vodinelić, Uvod u građansko pravo, Beograd 1996. god. str. 57.


51

u potpunosti oduzeta u vanparničnom postupku73. Prema našem pravu, pravni poslovi preduzeti od strane poslovno nesposobnih lica su apsolutno ništavi i ne proizvode ni-kakvo pravno dejstvo, osim pravnih poslova kojima ne stiče ni prava ni obaveze, i prav-nih poslova malog značaja74. Stanje poslovne nesposobnosti može se produžiti i poslije navršene osamnaeste godine života, ako iz određenih razloga lice nije sposobno da se samo stara o svojoj ličnosti, pravima i interesima. takođe, stečena poslovna sposobnost se može kasnije oduzeti, ako punoljetno lice postane nesposobno da rasuđuje ili svojim ponašanjem ugrožava svoja prava i interese ili prava i interese drugih lica.

U pravnoj doktrini, određivanje granice od četrnaest godina za ograničenu poslovnu sposobnost, odnosno nesposobnost, ocjenjuje se kao previsoka i neadekvatna prema stvarnom stanju i narastajućim potrebama u životu. Stvarne potrebe i sama zrelost od-lučivanja mlađih maloljetnika ukazuju na previsoko postavljenu dobnu granicu između mlađih i starijih maloljetnika. Uporedno pravo poznaje i priznaje mnogo nižu starosnu granicu između ovih osoba. U mnogim drugim zemljama postavljena je niža starosna granica koja je potrebna za obavljanje pojedinih kategorija pravnih poslova. Kod poslo-va manje vrijednosti, većina evropskih zemalja ne postavlja nikakvu donju granicu fizič-kim licima za pravno valjano preduzimanje tih poslova, a to rješenje je prihvaćeno i u Po-rodičnom zakonu Crne Gore.

U njemačkom pravu ograničena poslovna sposobnost se stiče sa sedam godina. Uz sa-glasnost svog zakonskog zastupnika, maloljetnik s navršenih sedam godina može skla-pati pravne poslove samostalno, dok samostalno može nastupati u svim poslovima ko-jim pribavlja isključivo neku pravnu korist za sebe, kao i druge poslove koji se izvr-šavaju sredstvima koja su mu u tu svrhu data, ili su mu data na slobodno raspolaga-nje (džeparac)75. Od ovog pravila postoji izuzetak kod jednostranih pravnih poslova, jer su oni ništavi ako ih poduzme ograničeno sposobna osoba bez “dozvole” zakonskog za-stupnika. Prema odredbama švajcarskog prava, maloljetnik sposoban za rasuđivanje može, bez obzira na starosnu dob, samostalno sklapati dobročine pravne poslove, a uz odobrenje zakonskog zastupnika i sve ostale76. U mađarskom pravu ograničena poslov-na sposobnost stiče se sa dvanaest godina. Dvanaestogodišnjak može, uz saglasnost (dozvolu ili odobrenje) svog zakonskog zastupnika, poduzimati sve poslove, samostalno može sklapati ugovore od manjeg značaja radi zadovoljenja uobičajenih svakodnevnih potreba, kao i ugovore iz kojih pribavlja isključivo neku korist77. Maloljetnici do dvana-est godina poslovno su nesposobni, ali nisu ništavi poslovi poduzeti od tih lica koji su iz-vršeni, a od malog su značaja. Njihovo sklapanje u svakodnevnom životu se dešava stal-no i bez naročitog razmišljanja (§ 18. stav 2.)78. Grčki građanski zakonik u odredbama članova 134. i 135. uređuje da maloljetnik sa navršenih deset godina može samostalno poduzimati poslove iz kojih za njega proizilazi isključivo neka korist. Prema tom zako-niku, sa četrnaest godina stiče se sposobnost samostalnog raspolaganja svojom zara-

73 Član 235. stav 1 i 3. Porodičnog zakona Crne Gore.74 Član 66. stav 1. Porodičnog zakona Crne Gore, Službeni list RCG 1/07.75 §§ 104 - 113 BGB, Bürgerliches Gesetzbuch76 Član 19. Švajcarskog građanskog zakonika.77 § 14. stav 2. Mađarski građanski zakonik.78 Obren Stanković / Vladimir Vodinelić, Uvod u građansko pravo, Beograd 1996. god. str. 58.


52

dom i sredstvima koja su dobivena na slobodno raspolaganje, kao i sve ostale poslove, uz saglasnost zakonskog zastupnika.

3. Saglasnost volja ugovornih strana

Samo saglasnim izjavama volja ugovornih strana, može nastati ugovor. Ovim izjavama ugovorne strane određuju sadržaj ugovora. Saglasne izjave moraju se odnositi na bitne elemente ugovora. Pored toga, izjave moraju biti punovažne, odnosno one moraju biti date slobodno, bez prinude, a ne smiju biti date u zabludi ili usljed prevare. Ako zakon zahtijeva davanje izjave u određenoj formi, one moraju biti date u toj formi (forma ad solemnitatem). Iako je opšte pravilo da se pravni poslovi preduzimaju neformalno, broj pravnih poslova za koje Zakon propisuje formu kao uslov valjanosti (važnost), sve je veći79.

Izjave volja koje prouzrokuju nastanak ugovora, moraju imati karakteristike pravno re-levantne volje. Pravno relevantna volja podrazumijeva postojanje svijesti i namjere. Svi-jest ugovorne strane o izjavljenoj volji obuhvata značaj i posljedicu sklopljenog pravnog posla. Namjera (htijenje) ugovorne strane ukazuje na njenu želju za sklapanjem upravo tog ugovora, sa svim njegovim posebnostima (animus contrahendi). Izjava volje, pored toga što je slobodna, mora biti ozbiljna i stvarna, a ne simulirana. tako, naprimjer, ako bi ugovorne strane izjavile da sklapaju ugovor o poklonu, a zapravo sklapaju ugovor o prodaji, u principu izjava o poklonu ne bi dovela do sklapanja ugovora o poklonu. Ovdje se radi o prikrivenom pravnom poslu, tako da, prama članu 59. stav 1. ZOO CG, privi-dan ugovor nema učinka među ugovornim stranama.

Saglasnost volja predstavlja spoj istovjetnih izjava volja jedne i druge ugovorne strane ili više njih, kojima one izražavaju namjeru da među sobom zasnuju ugovorni odnos (po-nuda i prihvat). Odsustvo bilo kog navedenog uslova onemogućava nastanak ugovora. Pored toga što su to bitni elementi za sklapanje ugovora, oni su istovremeno i opšti uslo-vi za sklapanje ugovora, jer je njihovo prisustvo nužno za nastanak ugovora. Pored op-štih uslova, potrebno je, kada to zahtijeva zakon ili neki drugi pravni akt, za sklapanje ugovora ispuniti i neke posebne uslove koji su takođe za tu vrstu ugovora bitni elemen-ti. Da bi jedan ugovor proizvodio pravno dejstvo, tj. da bi bio punovažan, moraju se is-puniti još neki daljnji uslovi, kao, naprimjer, pravna i poslovna sposobnost, forma itd. Saglasnost volja predstavlja unutrašnju volju, skriveni psihički fenomen i znači svijest o određenom čovjekovom ponašanju, obuhvatajući istovremeno i namjeru da se tim pona-šanjem ostvari odgovarajući željeni cilj. Pošto je ona unutrašnji i skriveni psihički feno-men, volju možemo saznati tek pošto ona bude manifestovana prema vani ili prema ne-kome drugom.

79 Npr. Zakon o notarima.


53

3 .1 .UslovikaonačiniograničenjapravnogučinkaugovoraUslov je neizvjesna i buduća činjenica od koje zavisi nastanak ili prestanak ugovora. Dakle, ukoliko se želi ograničiti dejstvo ugovora unošenjem uslova u njegov sadržaj, mora se raditi o budućim i neizvjesnim činjenicama, a koje će nastupiti nakon sklapa-nja konkretnog ugovora. Ugovor sklopljen pod uslovom je pravni posao koji je valjano sklopljen, ali da li će nastupiti ili prestati pravni učinci tog ugovora, zavisi od nastupanja uslova određenog u samome ugovoru. Odložni uslov je onaj od čijeg nastupanja zavi-si nastanak pravnog učinka ugovora, a raskidni uslov je onaj od čijeg nastupanja zavisi prestanak pravnog učinka ugovora.

Odložni uslov postoji, naprimjer, kad jedna ugovorna strana drugoj poklanja neku stvar pod uslovom da ta druga ugovorna strana nešto učini (kao npr. diplomira na određe-nom fakultetu), što znači da pravni posao postoji, ali ne proizvodi još uvijek pravne učinke. Veoma često će se događati u notarskoj praksi, da stranke imaju interes da od-mah zaključe ugovor, uz preuzimanje obaveze da u određenom roku notaru dostave po-trebna odobrenja, naprimjer, punomoćje, odobrenje organa starateljstva i sl. U ovakvim slučajevima notar je dužan voditi računa i unijeti u akt ko će, o čijem trošku i u kojem roku pribaviti i notaru dostaviti odobrenje. Nadalje, notar je dužan upozoriti stranke da takav pravni posao ne proizvodi pravno dejstvo dok mu se ne dostavi pravno valjano odobrenje i ne smije izdavati otpravke i prepise sve dok mu se takvo odobrenje ne do-stavi. Notar će podučiti i upozoriti stranke da ne vrše činidbe iz ugovora do ispunjenja odložnog uslova.

Raskidni uslov egzistira, recimo, u slučaju kada bi se u sadržaj ugovora unijela činjeni-ca da će ugovor prestati proizvoditi pravne učinke ako se nešto desi ili ne desi, kao, na-primjer, kada bi neko trebao vratiti poklonjenu stvar ako do određenog roka ne okonča školovanje. U ovom slučaju pravni posao je nastao i proizveo pravne učinke, ali ako se raskidni uslov ispuni, prestaje pravno dejstvo tog pravnog posla, odnosno ranije sklo-pljeni pravni posao se raskida. Dakle, kod odložnog (suspenzivnog) uslova, ako se on ostvari, smatra se da ugovor proizvodi pravne učinke od vremena kada je sklopljen taj pravni posao. Ako se odložni uslov ne ostvari, smatra se da ugovor nije ni nastao, pa tako ne proizvodi nikakve pravne učinke. Kod raskidnog (rezolutivnog) uslova data je situacija da njegovim nastupanjem, ugovor prestaje automatski, tako da se ne zahtijeva nikakva posebna radnja ugovorne strane.

Uslovi koji su protivni Ustavu, prinudnim propisima i moralu društva, bilo da su od-ložni ili raskidni, smatraju se nedopuštenim. U ovim slučajevima ugovor će se smatrati ništavim. Postavljene činjenice, kao uslovi koji se ne mogu ostvariti (realizovati), bilo iz nekih faktičkih, bilo iz pravnih razloga, smatraju se nedopuštenim uslovima. U sluča-ju nemogućeg odložnog uslova, ugovor je ništav, a ako je postavljen nemogući raskidni uslov, smatra se da takav uslov i ne postoji, odnosno smatraće se kao da nije ni naveden.

3. Saglasnost volja ugovornih strana

54

3 .2 .RokovikaonačiniograničenjapravnogučinkaugovoraPored uslova kao sredstva ograničenja postizanja pravnog učinka, određivanjem ro-kova takođe se mogu ograničiti određeni učinci sklopljenog pravnog posla. Određeni protek vremena ili određeni trenutak u vremenu za koji se veže početak dejstva ili pre-stanak dejstva pravnog posla, nazivamo određivanjem roka. U vezi s tim, može se ista-ći da je rok buduća izvjesna činjenica za koju već znamo da će se sa sigurnošću desiti. Rokovi se takođe dijele na odložne i raskidne. Odložni rok je onaj rok od čijeg nastupa-nja zavisi početak pravnog dejstva (učinka) sklopljenog pravnog posla. tako, naprimjer, ako se ugovor o zakupu sklopi u maju i u njemu odredi da će se dati poslovna prostorija u zakup od 1. avgusta te godine, to znači da smo u ovaj ugovor unijeli jedan odložni rok pravnog učinka sklopljenog ugovora. Raskidni rok je onaj rok za čije nastupanje se veže prestanak pravnih učinaka sklopljenog ugovora. tako, naprimjer., ako se u ugovoru o posluzi odredi da se data stvar vrati 1. jula naredne godine, to znači da smo u ugovor unijeli jedan raskidni rok, čijim nastupanjem prestaju pravni učinci tog ugovora. Po-stoje takođe rokovi koji su određeni zakonom i koje ugovorne strane ne mogu mijenjati svojim izjavama volje. Ove rokove nazivamo strogim rokovima, to su, naprimjer, pre-kluzivni i zastarni rokovi. Ukoliko ugovorne strane ne odrede ništa u vezi sa rokovima za konkretni slučaj, onda se uzimaju kao pravno relevantni dispozitivni rokovi, koji su određeni zakonom, odnosno pravnim normama. Naprimjer, ukoliko ugovorne strane nisu ništa odredile u vezi s rokom oko povrata novca datog u zajam, tada će važiti dis-pozitivne odredbe iz zakona.

Rokovi se mogu odrediti danima na način da počne teći prvog narednog dana nakon događaja od kojeg se računa. Ako je određeno da ugovor stupa na snagu istekom deset dana od dana sklapanja ugovora, rok počinje teći prvog dana nakon sklapanja pravnog posla, a dan na koji je sklopljen se ne računa. Ako je rok određen mjesecima i godinama, završava se onog dana koji se poklapa sa danom od kojeg je počeo teći. tako, naprimjer, rok od pet mjeseci koji je počeo teći 5. aprila, završava se 5. avgusta, a ako ne postoji dan po kojem bi odgovarao danu po datumu kada je počeo, završava se posljednjeg dana u mjesecu. Naprimjer, rok od dva mjeseca koji je počeo teći 31. decembra, završava se 29. ili 28 februara naredne godine, jer taj mjesec ima manje od 30 dana. U slučaju kada po-sljednji dan roka pada u određeni dan kada se ne radi (npr. nedjelja ili praznik), tada se posljednji dan roka produžava na prvi naredni radni dan. Rok može takođe biti odre-đen i terminima: početkom, sredinom ili krajem mjeseca. Početkom mjeseca se smatra prvi dan u mjesecu, sredina mjeseca je petnaesti dan u mjesecu, a kraj mjeseca je po-sljednji dan u mjesecu.

4. Forma pravnih poslova

Istorijski posmatrano, obligaciono pravo je najprije poznavalo formalne izjave volje, koje su imale sakralni karakter. Forma je u najstarijim pravnim uređenjima imala odlu-


55

čujuću ulogu, stoga se može reći da su zakonodavstva tih uređenja bila formalistička80. Prema Zakonu o obligacionim odnosima CG, volja se može izraziti riječima, uobičaje-nim znacima ili drugim ponašanjem iz kojeg se sa sigurnošću može zaključiti o njenom postojanju81. Dakle, volja se može izraziti usmeno, pisano, konkludentnim radnjama, a ponekada i šutnjom, što znači da se naš zakon opredijelio za neformalnost ugovora82. Ipak, nije rijedak slučaj da zakon za nastanak pojedine vrste ugovora zahtijeva i pisanu formu pod prijetnjom ništavosti83. tako, naprimjer, za pojedinu vrstu pravnih poslova, s obzirom na sadržinu i značaj, propisuje se posebna forma, odnosno poseban način skla-panja pravnih poslova84.

Posebna forma pojedinih pravnih poslova (punomoćje, jemstvo, bankovna garancija itd.) zahtijeva se samo u onim slučajevima ako se za ugovor ili neki drugi pravni po-sao za čije se sklapanje, odnosno poduzimanje, zahtijeva određena zakonom propisana forma85. takvo mišljenje proizlazi i iz stava sudske prakse: “Bankarska garancija mora bit izdata u pisanom obliku, pa slijedom toga i punomoć za izdavanje garancije, a uz to punomoćje mora biti specijalno (mora sadržavati ovlašćenje za izdavanje garancije). Lice koje je potpisalo garanciju bez takvog specijalnog pisanog punomoćja, ne može se smatra-ti punomoćnikom”86. U takvom slučaju dotično punomoćje mora biti izdato u toj (propi-sanoj) formi, a to se zove paritet forme. Zakonom o obligacionim odnosima propisano je na više mjesta koji ugovori moraju biti sklopljeni u pisanoj formi, kao npr.: ugovor o građenju (stav 2. član 699.), ugovor o licenci (član 779.), ugovor o trgovinskom zastupa-nju (član 884.), ugovor o osiguranju (stav 1. član 998.), ugovor o jemstvu (član 1101.) itd. U svim navedenim slučajevima neophodno je postojanje pisane forme za valjano skla-panje ugovora. Značaj stvarnih prava na nepokretnosti, kao predmeta ugovornih od-nosa, prepoznat i je u opštem dijelu Zakona o obligacionim odnosima Crne Gore. tako je, naprimjer, u članu 61. propisano „Ugovor na osnovu kojeg se prenosi pravo svojine na nepokretnosti ili se ustanovljava neko drugo stvarno pravo na nepokretnosti, mora biti zaključen u pisanoj formi i ovjeren u skladu sa propisima“. Dakle, pored pisane forme ZOO upućuje na dodatnu formu u drugom propisu, što za konkretni slučaj znači pri-mjenu forme iz člana 51. stav 1. tač. 6. Zakona o notarima Crne Gore.

4 .1 .VrsteformeU daljem tekstu će se pokušati urediti oblici forme u uporednom pravu i to prema stro-goći uređenja forme, tako da se u najznačajnijem dijelu mogu razlikovati sljedeće na-vedene vrste forme. tako, naprimjer, postoji zakonom propisana forma, koja može biti:

80 Abedin Bikić, Obligaciono pravo, Univerzitetska knjiga Sarajevo 2004. godine, str. 100.81 Vidi član 21. ZOO CG.82 Član 60. stav 1. ZOO CG.83 Slobodan Perović, Obligaciono pravo, Knjiga prva, Beograd 1980. god, str. 733.84 Član 51 Zakona o notarima Crne Gore. Član 73. Zakona o notarima (Službene novine F BiH, br

45/2002), član 68. Zakona o notarima (Službeni glasnik RS, br. 86/2004).85 Član 86. ZOO CG.86 VtS RH, Pž. 864/94, od 29.03.1994. - Praxis 2 - 28.


56

– tačno određene izjave volje moraju biti date pred za to nadležno određenim or-ganom (npr. prema njemačkom pravu, prepuštanje svojine ili clausula intabulan-di § 925. Abs. 1. BGB–a, ili sklapanje braka § 1310. Abs. 1. BGB–a);

– notarski obrađene isprave – notarski zapisi, (npr. ugovori o prenosu svojine nad nepokretnostima § 311. b Abs. 1. BGB–a, prodaja firmi ili dijelova firmi, obećanje poklona prema § 518. Abs. 1. BGB–a itd.);

– ovjera od strane sudije, kao što su nasljednopravni ugovori koji se još uvijek u pozitivnom zakonodavstvu Republike Srbije ovjeravaju od strane, npr. ugovor o doživotnom izdržavanju, ugovor o raspolaganju imovinom za života itd.;

– javno ovjerena isprava, dakle pisana privatna isprava za ovjeravanje potpisa uče-snika u pravnom poslu, nastaje utvrđivanjem njihovog identiteta na osnovu put-nih/ličnih isprava, uz ovjeravajuću zabilježbu na ispravi o potvrđenju da su nave-dene osobe po imenu i prezimenu dale gore navedene izjave, tj. da su identične;

– pisana forma koja se zahtijeva Zakonom, npr. ugovor o građenju, ugovor o jem-stvu, kao i postojanje određenih dodatnih okolnosti, naprimjer, kod pojedinih ugovora o zaštiti potrošača; ovdje se radi o pisanoj ispravi koja je svojeručno pot-pisana ili elektronski signirana (ne može biti elektronski signirana isprava kod ugovora o potrošačkom kreditu § 492. Abs. 1. S. 2. BGB–a);

– svojeručno sastavljen testament, koji mora biti svojeručno napisan i potpisan § 2247, Abs. 1. BGB–a, što znači da se zahtijeva više nego kod pisane forme, jer se traži da bude svojeručno sastavljen i potpisan, a kod pisane forme potrebni su samo potpisi stranaka. Ne zahtijeva se, kao kod pisane forme, da se potpiše is-ključivo imenom i prezimenom, dovoljno je da se naznači, naprimjer, tvoj stric. Ipak, ovo se ne savjetuje u pravnoj praksi, jer mogu nastati drugi problemi (reci-mo kod više stričeva i sinovaca), koji otežavaju utvrđivanje pravog identiteta po-gođenih lica.

Ovo su bile najznačajnije zakonom propisane vrste formi. Kada se ugovorne strane spo-razumiju da posebna forma bude uslov pravovaljanosti njihovog ugovora (član 63. stav 1. ZOO CG), one mogu izabrati jednu gore navedenu vrstu forme ili mogu odredi-ti neku novu formu koju te stranke žele. Ovo nije rijedak slučaj, jer stranke vrlo često ugovaraju da se njihova volja prenese preko nekog “glasnika” ili preporučenom poštom. tako, naprimjer, može biti određeno da se ugovor o stanovanju otkaže izjavom u pisa-nom obliku ili pismom poslatim preporučenom poštom87.

Iako u privatnom pravu u pravilu, kao posljedica prihvaćenog načela privatne autono-mije, vlada slobodna forma, ipak postoji niz zakonskih obavezujućih odredbi o forma-ma koje se moraju primjenjivati. Dakle, načelno je usvojen princip da se dužnik može obavezati na ispunjenje neke obaveze bez pridržavanja određene forme. Različiti obli-ci forme za pravne poslove predviđeni su u Zakonu o obligacionim odnosima, kao i u drugim zakonima. Pored navedenog, same ugovorne strane mogu se sporazumjeti da posebna forma bude uslov punovažnosti njihovog pravnog posla, što je već ranije ista-

87 Jürgen Plate; “Das gesamte examensrelevante Zivilrecht”, Springer-Lehrbuch, Hamburg 2008. godine, str. 334. i 335.


57

knuto88. Posebne odredbe o formi nalaze se i u drugim zakonima89, a nepoštivanje za-htijevane forme povlači ništavost pravnog posla, tj. on ne proizvodi pravno dejstvo. Najvažniji izuzetak od pravila da su pravni poslovi neformalni su poslovi otuđenja ili sticanja svojine i drugih stvarnih prava na nepokretnostima (o čemu će detaljnije biti riječi kasnije).

4 .2 .FunkcijazakonskogodređivanjaformeZakonske odredbe o obavezujućoj formi služe u principu za ostvarivanje tri različite funkcije (svrhe, cilja). Obaveza zahtijevane forme pojedinih notarski obrađenih prav-nih poslova sadrži istovremeno sve tri funkcije koje se postižu takvim opredjeljenjem.

4 .2 .1 .Zaštitaodbrzopletogdonošenjaodluke

U mnogim slučajevima zakonsko određivanje forme služi zaštiti od donošenja odluka na brzinu, bez posebnog razmišljanja o pravnim posljedicama izjavljene volje. Ko želi sklopiti određeni pravni posao, morao bi biti svjestan u šta se upušta i koje pravne po-sljedice proizilaze iz toga, jer često je to povezano s određenim rizicima, a najčešće sa ekonomskim rizicima. Prema ZOO CG, određeno je da ugovor o jemstvu obavezuje jemca samo ako je izjavu volje o jemčenju učinio u pisanoj formi90. Dakle, bez pridrža-vanja zahtijevane forme, nema ni obavezujućeg pravnog posla. Za pojedine pravne po-slove zahtijeva se i stroža forma nego što je pisana, npr. posebna ovjera kod nadležnih organa (notarska ovjera) ili poseban postupak u fazi sklapanja pravnog posla (notarski zapis pojedinih pravnih poslova). Vrlo često se kroz zahtijevanu formu propisuje i pose-ban tok postupka koji ima strogi karakter, naprimjer, pred tačno određenim državnim organom, odnosno ovlašćenim licem, kao, naprimjer, notarom, obaveza čitanja ispra-ve i pojašnjenje izjavljenog u toj ispravi. Nesporno je da zakonodavac za posebno važne pravne poslove propisuje strogo obavezujuću formu, sa određivanjem posebnog postup-ka, naprimjer, kod doživotnog izdržavanja, raspolaganja imovinom za života itd. Iz do sada izloženog, može se zaključiti da obaveza pojašnjenja, odnosno davanja informaci-ja o značaju i pravnim posljedicama izjavljene volje u građanskom pravu ima za svrhu, pored dokazne snage (ugovor o obećanju poklona) takve forme, i dodatnu, a to je infor-misanje, odnosno upozorenje kakve pravne posljedice nastupaju za onu osobu koja daje izjavu volje u tom obliku. Broj pravnih poslova sa strogo propisanom formom je mali, ali je značaj ovih poslova, ne samo za učesnike nego i za zajednicu, ogroman, te zbog toga zakonodavac za te pravne poslove propisuje posebnu formu.

88 Član 63. stav 1 ZOO CG. Član 69. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima (Službeni list SFRJ br. 29/78.)

89 Zakon o nasljeđivanju, Zakon notarima i mnogi dr.90 Član 1101. ZOO CG.


58

4 .2 .2 .Jasno,preciznoidetaljnooblikovanjepravnogposla

Određene odredbe o formi imaju funkciju postizanja preciznosti i nedvosmislenosti izjavljene volje koja dovodi do sklapanja pravnog posla. Ovo posebno važi za odredbe kojima se zahtijeva notarski zapis isprava, kao što je to, naprimjer, slučaj obećanja po-klona91. Ovom odredbom se postiže, pored zaštite poklonodavca od brzopletosti, i jedna prema vani manifestovana dokumentacija ozbiljnosti učinjenog obećanja. Potreba o po-učavanju stranke koja preuzima obavezu učinjenom izjavom volje, ne koristi samo njoj nego i drugoj strani, odnosno trećim zainteresovanim osobama. U ovakvim situacija-ma moraju postojati stručno osposobljene osobe koje ne štite interese samo jedne strane nego služe postizanju sveobuhvatne pravne sigurnosti. Kroz ovaj vid forme obezbjeđuje se nastanak jasne izjave volje, pouka izjavitelju o pravnom dejstvu izjavljene volje, pre-cizno osiguranje stvarne sadržine nastale isprave i dokazna snaga o tome ko je u koje vrijeme kakvu izjavu učinio.

4 .2 .3 .Javniinteresi

Kao jedan od razloga, a i svrha određivanja oblika (vrste) forme potrebne za sklapa-nje pravnih poslova, sastoji se i u zaštiti javnog interesa. Najbolji primjer postizanja ove funkcije zaštite javnog interesa pokazuje se kod prometa nepokretnosti(nekretnina) u jednoj zajednici. Gotovo sve razvijene zemlje daju poseban akcenat uspostavi javnih registara (nekretnina, privrednih subjekata, evidenciji obezbjeđenja itd.). tako, napri-mjer, u Njemačkoj, Bosni i Hercegovini i dr. ako se radi o sticanju prava svojine na ne-pokretnostima putem pravnog posla, taj pravni posao se mora sklopiti u formi notar-ski obrađene isprave92. Sve radnje koje se poduzimaju prema katastru nepokretnosti, u Njemačkoj moraju biti u formi notarski obrađene isprave, što je posebno izraženo kod uspostave hipoteke za obezbjeđenje određenog potraživanja (vidi § 1154. BGB). Slično je i kod strogih formi nasljednog prava, jer se na ovaj način žele izbjeći nejasnoće, a čija razjašnjenja ne bi bilo moguće preduzeti zbog već nastale smrti ostavitelja. Značajno mjesto zauzimaju i pravni poslovi obećanja poklona, kao i uređenje imovinskih odnosa između bračnih drugova. Ovakva ili slična rješenja u pogledu forme sadrži i pozitivno pravo Crne Gore.

5. Pravne posljedice nepoštivanja zakonskih odredbi o formi

Zakonska određenja o formi su obavezujuća. Nepridržavanje odredbi o obavezuju-ćoj formi dovodi do ništavosti pravnog posla (vidi član 64. ZOO)93. U pravnoj dok-trini o ovome postoje oprečna mišljenja i kontraverzne diskusije. Postavlja se pitanje:

91 § 518. Abs. 1. Bürgerliches Gesetzbuch in Deutschland (BGB)92 § 311. b BGB; § 925. Abs. 1. S. 1. BGB; Član 73 Zakona o notarima F BiH.93 takođe § 125. S. 1 BGB.


59

da li u pojedinačnim slučajevima može doći do korekture ništavosti pravnog posla pro-uzrokovane nedostatkom forme? Ugovor koji nije sklopljen u propisanoj formi nema pravno dejstvo ukoliko iz cilja propisa kojim je određena forma ne proizilazi što dru-go94. U slučajevima gdje se radi o prometu nepokretnosti, obećanju poklona i dr. nave-denim pravnim poslovima, sada nema dileme, jer je Zakonom o notarima CG izričito propisano da ovakvi ugovori moraju biti sklopljeni u formi notarskog zapisa. Dakle, no-tarska obrada kod ovih pravnih poslova zahtijeva da se notarski obrade ne samo izjave o bitnim elementima “essentalia negotii” ugovora nego i sporedne odredbe, bez kojih ugovorne strane ne bi sklopile taj pravni posao. Kako smo već ranije vidjeli, jako je inte-resantna i konstelacija povezanosti ovdje tačno određenih formalnih pravnih poslova sa drugim pravnim poslovima koji su slobodni od forme ili je za njih Zakonom određena druga forma. U svakom slučaju, ukoliko su oni toliko povezani da se moraju posmatra-ti kao jedna povezana cjelina, tj. da oni nastaju i prestaju samo zajedno, onda se prav-ni poslovi koji su slobodni od forme, moraju sklapati u zahtijevanoj formi. Kao ilustra-tivan primjer ovome, mogu poslužiti i rješenja postavljena za predugovor i punomoćje (članu 40. stav 2. i član 86. ZOO CG) tako da forma glavnog ugovora važi i za predugo-vor ako je propisana forma uslov punovažnosti ugovora, a takođe forma propisana za-konom za neki ugovor važi i za punomoćje za zaključenje tog ugovora. Veoma često se previde i situacije u kojima dolazi do naknadne izmjene ili dopune sklopljenog ugovora, iako je to propisano u Zakonu95.

6. Razlozi za propisivanje notarske forme

Zakonodavac se u pojedinim slučajevima opredjeljuje za pridržavanje određene forme prilikom sklapanja tačno određenog pravnog posla, jer u suprotnom, takvi pravni po-slovi su nevažeći. U pojedinim slučajevima zakonodavac određuje različite oblike for-me koja je potrebna za punovažnost pravnog posla. Nekada je to samo pisana forma, drugi put je potrebna sudska ovjera ili pak notarski zapis. Materijalno pravo se egzak-tno opredjeljuje za određenu formu. Kad se zahtijeva notarski zapis, i same dužnosti po-stupanja notara su zakonski određene. Dakle, ono što zakonodavac postavlja kod odre-đivanja forme, stoji u korelaciji sa određivanjem dužnosti (zadataka) i ponašanja notara (postupaka). Kako je to prethodno već istaknuto, u pojedinim slučajevima nepridrža-vanje zakonski određene forme povlači ništavost pravnog posla kao pravnu posljedicu. Nekada Zakon dozvoljava osnaživanje pravnog posla, iako postoje nedostaci forme, i to kroz ispunjenje, u cijelosti ili pretežnom dijelu, obaveza koje iz njega nastaju96.

94 Član 64. stav 1. ZOO CG. U Njemačkoj ova diskusija se odnosi na dva §§ 125. i 242., te se pokušava ovo obrazložiti kroz konvalidaciju pravnog posla (nadomještaj forme) na osnovi uspostave poslovnih običaja u pravnom prometu.

95 Član 60. stav. 2. ZOO CG: “Zahtjevi zakona da ugovor bude sklopljen u određenoj formi važi i za sve kasnije izmjene ili dopune.

96 Član 64. stav 1. i član 68. ZOO CG. §§ 311. b Abs. 1. S. 2.; 518. Abs. 2. ; 766. S. 3. BGB.


60

Za pojedine vrste ugovora sam Zakon o obligacionim odnosima zahtijeva određenu formu. Formalni ugovori su oni za koje se traži da izjava volje bude data u tačno odre-đenoj formi, kao, naprimjer, pisanoj, pred svjedocima, pred određenim državnim or-ganima itd., o čemu je prethodno bilo više govora. Nepoštivanjem zahtijevane forme, trebale bi nastupiti određene pravne posljedice. U vezi s ovim, postavlja se pitanje: da li pisani ugovor o otuđenju nepokretnosti, ukoliko je realizovan u cjelini ili pretežnom dijelu, proizvodi pravna dejstva? Shvatanje da naknadno osnaženje, odnosno konvali-dacija ugovora o prometu nepokretnosti, zbog nedostatka propisane forme, ne izaziva nikakve nedoumice oko toga je li ugovor punovažan ili nije, u najmanju ruku je disku-tabilno. Pored tvrdnji u teoriji da je u takvim slučajevima ugovor pravno valjan97, ipak postoje određene nedoumice i u samoj sudskoj praksi98. Punovažan je ugovor o prodaji nepokretnosti u formi priznanice u kojoj su označeni cijena i prodata nekretnina99. Po-grešno je ovdje smatrati da ugovor važi, mada nije zaključen u zahtijevanoj formi, iako su ugovorne strane izvršile, u cijelosti ili u pretežnom dijelu, obaveze koje iz njega nastaju100. Ova odredba ima i dodatak koji kaže:“.. osim ako iz cilja zbog kojeg je forma propisana očito ne proizilazi što drugo.“ Pisana forma koju Zakon najčešće zahtijeva može imati razne oblike. Kada učesnici pravnog posla u pisanom obliku sastave ugovor i samo ga potpišu, radi se o običnoj pisanoj formi. Sastavljanje pisanog ugovora od strane uče-snika pravnog posla, uz obavezu ovjeravanja od strane državnog organa, suda ili nota-ra, predstavlja formu javne isprave, ali samo u dijelu ovjere potpisa. U slučaju kada ispravu sastavi državni organ ili ovlašteno lice, naprimjer, notar, radi se o još strožoj za-htijevanoj formi, jer Zakon propisuje određena pravila koja se moraju poštovati prili-kom postupka sastavljanja isprave. takva isprava ima punu dokaznu snagu javne ispra-ve, a što znači da se njome garantuje ne samo tačnost ovjere potpisa već i sama sadržina pravnog posla.

Ipak, u većini slučajeva sudska praksa uslovljavala je punovažnost ugovora o prome-tu nepokretnosti sudskom ovjerom. Ovakvo rješenje onemogućava konvalidaciju ugo-vora i u takvim okolnostima se primjenjuju pravila o restituciji. Mislimo da je ovakav stav sudske prakse ispravan i prihvatljiv: “Forma ugovora na osnovu koga se prenosi pravo korištenja ili pravo svojine nad nepokretnostima (član 10. Zakona o prometu ne-pokretnosti), propisana je, prije svega, radi zaštite društvenih interesa. Provođenje u ži-vot propisa zahtijeva efikasnu društvenu kontrolu prometa nepokretnosti, zbog čega je u

97 Igor Vukojević, Pravni život, Beograd 2002. godine, “Konvalidacija pismenog ugovora kome nedostaje ovjera od strane suda”, str. 635.

98 Načelni stavovi i zaključci Saveznog suda, republičkih i pokrajinskih vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda, Beograd 27.12.1989. god. “Kada sud na osnovu člana 4 stava 4 Zakona o prometu nepokretnosti prizna pravno dejstvo ugovoru o prenosu prava na nepokretnostima između nosilaca prava svojine koji je sklopljen u pismenom obliku, a na kome potpisi ugovarača nisu ovjereni pred sudom, pravno dejstvo ovakvog ugovora nastaje momentom sklapanja”. Odluka Vrhovnog suda Srbije, Rev. 6893/98 od 24.06.1999. god. tomislav Krsmanović, Stvarno pravo i promet nepokretnosti, Beograd 2001. god. str. 254. “Sud može priznati pravno dejstvo ugovora o prenosu prava na nepokretnosti koji je zaključen u pismenom obliku, na kome potpisi nisu ovjereni kod suda, pod uslovom da je ugovor ispunjen u cjelini ili pretežnom dijelu”.

99 Odluka Vrhovnog suda BiH, Rev. 365/89 od 19.10.1989. god., Bilten sudske prakse Vrhovnog suda BiH, br. 4, 1989. godine.

100 Član 68. ZOO CG Kad je izvršen ugovor kojem nedostaje forma.


61

članu 10. ovjera potpisa ugovarača kod suda bitan elemenat ugovora, bez kojeg ugovor ne proizvodi pravna dejstva. Stoga se ugovor koji nije ovjeren kod suda, ne može voljom ugovarača osnažiti (konvalidirati), pa se tako ni izvršenjem ugovora ne utiče na njegovu punovažnost”101. Smatramo da se, do početka primjene Zakona o notarima u Crnoj Gori, prenos prava svojine nad nepokretnostima može vršiti samo na osnovu sudski ovjerenog ugovora, koji je priložen uz zahtjev za uknjižbu. Svrha forme je u obezbje-đenju dokaza o postojanju pravnog posla i njegovoj sadržini, zaštiti volje od nepoželjnih drugih uticaja, sprečavanju donošenja odluka na brzinu i nedovoljno promišljenih odlu-ka. Sve to omogućuje da učesnici u pravnom poslu svoju volju jasnije i preciznije izraze, a javnim vlastima obezbjeđuje lakši uvid u pravni promet i ekonomske tokove102. Stoga, smatramo da tvrdnje pojedinih autora103 da razne ovjere, formalnosti publiciteta104, tak-sativna nabrajanja i sl. dovode do raskoraka između životnog i formalno pravnog akta, nisu osnovane. Javna isprava i načelo publiciteta služe sigurnosti pravnog prometa, upi-su stvarnih prava u katastar nepokretnosti, javnom povjerenju, koje je u interesu svih građana, a posebno savjesnim trećim, koji imaju konkretan pravni interes. U sudskoj praksi je u pojedinim slučajevima zauzet stav da „kad potpisi ugovarača na ugovoru o kupoprodaji nepokretnosti nisu ovjereni kod suda, onda takav ugovor ne sadrži bitan konstutivan elemenat, čije odsustvo čini ugovor nevažećim“105.

U ovom radu se svakako ne zaboravljaju zakonske mogućnosti konvalidacije ili osna-ženja ugovora ispunjenjem. Uzmimo za primjer stanje sa ugovorom o obećanju pokla-na, čija realizacija se očekuje u nekom budućem periodu. Ukoliko se radi o stvari koja se želi pokloniti, onda ovakvo obećanje poklona mora uslijediti u zahtijevanoj formi, tj. notarskom zapisu. Ali, ako se radi o obećanju neke pokretne stvari, tada dolazi do osna-ženja ili konvalidacije ugovora samom predajom stvari106. to nije slučaj kod obećanja poklona nepokretne stvari jer se svojina na nepokretnosti na osnovu pravnog posla sti-če upisom u javni registar. Posebna situacija je kod ugovora o jemstvu (član 1101. ZOO), gdje takođe ispunjenjem preuzete obaveze, dolazi do osnaživanja ugovora, kada jemac ispuni preuzetu obavezu iz ugovora o jemstvu, iako je postojanje obavezne forme Zako-nom propisano. Ali, same ove slučajeve ne smijemo ni u kom smislu dovesti u relaciju, odnosno na nivo postojanja opšteg principa za osnaživanje sadržine ugovora kako bi se ispunjenjem izliječio nedostatak forme, tj. konvalidirao pravni posao107.

101 Odluka Vrhovnog suda Srbije, Rev. 212/77, Zbirka sudskih odluka iz oblasti građanskog prava (1973.-1986.) Beograd, 1986. god. str. 140.

102 Obren Stanković / Vladimir Vodinelić, Uvod u građansko pravo, Beograd 1996. god. str. 165.103 Slobodan Perović, Filozofsko pravne rasprave, Beograd 1995. god. str. 392.104 Formalnost publiciteta nisu oblici ispoljavanja volje već mjere koje imaju za cilj da zaštite treća

savjesna lica koja mogu imati neki pravni interes. tako, npr., ugovor koji ima za predmet nepokretnost punovažan je i proizvodi pravna dejstva, iako nisu izvršene formalnosti publiciteta, tj. upis u katastar nepokretnosti. Formalnosti nisu uopšte potrebne za nastanak ugovora, S. Perović, Obligaciono pravo, Beograd 1980. god. str. 341. Fn. navedena prema Igor Vujović, nav. djelo, str. 637.

105 Odluka Vrhovnog suda Srbije, Rev. 1602/79, Mladen Kosovac, Ugovorni odnosi kroz sudsku praksu, Beograd 1991. god. str. 45.

106 § 518. Abs. 2. BGB-a.107 Jürgen Plate; “Das gesamte examensrelevante Zivilrecht”, Springer-Lehrbuch, Hamburg 2008. godine,

str. 334. i 335.


62

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava na

nepokretnostima

Stvarno pravo u objektivnom smislu je skup svih pravnih pravila kojima se uređuju od-nosi među pravnim subjektima a povodom stvari, dok se ovlaštenja koja pravnim su-bjektima priznaju norme objektivnog prava u odnosima u pogledu stvari definišu kao stvarno pravo u subjektivnom smislu. Stvarna prava se određuju zakonom, pa je tako u svako pravnom sistemu određen tačan broj stvarnih prava (numerus clausus)108. Zakon o svojinsko-pravnim odnosima Crne Gore uredio je pravo svojine i druga stvarna pra-va, te s tim u vezi propisao je sledeća stvarna prava: pravo svojine, pravo službenosti i založno pravo. Subjekti stvarnih prava su fizička i pravna lica, a objekti stvarnih prava su pojedinačno određene pokretne i nepokretne stvari109.

Predmet našeg razmatranja u ovom dijelu rada jesu pravni poslovi koji za predmet ima-ju prenos ili sticanje svojine i drugih stvarnih prava na nepokretnim stvarima (nepo-kretnostima). Za takve pravne poslove propisana je obavezna forma notarskog zapisa, ili sa njim izjednačenog, zapisa o potvrdi privatne isprave110. Šta se smatra nepokret-nostima, regulisano je u članu 19. stav 3. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG i članu 2. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti CG. to su: zemljište (poljoprivredno, građevinsko, šumsko i ostalo), zgrade i drugi objekti koji su sa zemlji-štem trajno spojeni (poslovni, stambeni, stambeno-poslovni, ekonomski i drugi objek-ti; posebni dijelovi objekata i drugi nadzemni i podzemni objekti). Za prenos ili stica-nje stvarnih prava na nepokretnostima veoma važno je poznavati materijalno–pravne odredbe o pravu svojine, susvojini, etažnoj svojini, zajedničkoj svojini, kao i o slučajevi-ma kada se država pojavljuje kao imalac svojine.

Stvarna prava na nepokretnostima su: pravo svojine kao najpotpunija vlast na stvari, ostala stvarna prava na stvari na kojoj postoji pravo svojine - pravo službenosti, pravo zaloge i fiducijarna svojina111. Pravo službenosti i pravo zaloge nazivaju se stvarna prava na tuđim stvarima. Sadržaj stvarnih prava na tuđim stvarima čine prava ovlaštenja da se stvar (nepokretnost) u tuđoj svojini upotrebljava na određeni način ili se, pak, ta pra-va sastoje u ograničavanju vlasnika u pogledu vršenja svojinskih ovlašćenja.

108 Martin Vedriš/ Petar Klarić, Građansko pravo – Opći dio, stvarno, obvezno i nasljedno pravo, Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb Narodne novine, 1996 godine, str. 155 do 158.

109 Član 2 i 3. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.110 Zakon o notarima CG član 51. stav 1. tač. 6.111 Član 6. i 11. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.

63

Subjekti stvarnih prava mogu biti fizička i pravna lica. Za sva stvarna prava generalno možemo reći da je osnov sticanja zakon, odluka državnog organa, pravni posao ili na-sljeđivanje. Pravo svojine stiče se nasljeđivanjem u trenutku otvaranja nasljeđa, tj. mo-mentom smrti ostavioca112. Kod sticanja prava svojine i drugih stvarnih prava na nepo-kretnostima pravni posao je samo osnov za sticanje tih prava, dok se ona stiču upisom u katastar nepokretnosti113. U zakonodavstvu Crne Gore prihvaćeno je načelo konsti-tutivnosti upisa u pogledu sticanja prava svojine i drugih stvarnih prava na nepokret-nostima. Dakle, za sticanje prava svojine i drugih stvarnih prava na nepokretnostima na osnovu pravnog posla potrebno je da su ispunjena tri uslova: valjan pravni osnov (punovažan pravni posao, iustus titulus), valjana saglasnost knjižnog prethodnika (cla-usula intabulandi) i upis u katastar nepokretnosti (modus acquirendi). Pravni osnov ili instrument ovog prenosa ili sticanja prava je najčešće ugovor. Da bi ugovor bio valjan u prometu nepokretnosti, neophodno je da on bude sačinjen u odgovarajućoj formi. Kod nas je to notarski zapis ili zapis o potvrdi privatne isprave. Pravni poslovi na osnovu ko-jih se prenosi ili stiče pravo svojine ili druga stvarna prava na nepokretnostima su: ugo-vor o prodaji, ugovor o razmjeni, ugovor o diobi, ugovor o poklonu, ugovor o zasniva-nju službenosti, ugovor o hipoteci, založna izjava, ugovor o fiducijarnom prenosu prava svojine, ugovor o doživotnom izdržavanju, ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za života itd. Zajedničko za sve ove pravne poslove, kada za predmet imaju nepokretnosti, jeste da su usmjereni na prenos odnosno sticanje stvarnih prava i njihov upis u katastar nepokretnosti, tako da će se šira objašnjenja dati kod ugovora o prodaji i ostalih vrsta pravnih poslova.

1. Ugovor o prodaji

Pravo svojine se može steći po samome zakonu (dosjelošću/održajem, priraštajem, gra-đenjem na tuđem zemljištu, nasljeđivanjem itd.), na osnovu pravnog posla, najčešće ugovora (kupoprodaja, razmjena, poklon, itd.), kao i na osnovu odluka suda i državnih organa (npr. pravosnažno rješenje o eksproprijaciji, rješenje o povraćaju oduzetog ze-mljišta, sudska presuda itd.).

Ugovorom o prodaji obavezuje se prodavac da stvar koju prodaje preda kupcu tako da kupac stekne pravo raspolaganja odnosno pravo svojine, a kupac se obavezuje da pro-davcu plati cijenu. Ugovor o prodaji je najčešći pravni posao kojim se obavlja pravni promet. Bitni elementi ugovora o prodaji su po prirodi posla predmet (stvar) i cijena. Zakon o obligacionim odnosima nije utvrdio definiciju stvari nego je samo odredio predmet ugovorne obaveze koja se može sastojati u davanju, činjenju, nečinjenju ili tr-pljenju. Dejstvom ugovora nastaju pravne posljedice koje on proizvodi. Posljedice mogu

112 Član 91. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.113 Član 84., član 202., član 226. i član 318. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, te član 8. Zakona o

državnom premjeru i katastru nepokretnosti.

1. Ugovor o prodaji

64

biti prelazak svojine sa prodavca na kupca ili nastanak drugih obaveza. Ugovor o pro-daji može imati stvarnopravna i obligaciono pravna dejstva114.

1 .1 .PredmetpravnogposlaPotrebno je razlikovati predmet ugovora od sadržine ugovora. Predmet ugovora je određena radnja ili činidba, koja može biti pozitivno ili negativno određena. Pozitivno određene su one obligacione radnje kojima se dužnik obavezuje povjeriocu na određe-no davanje (dare) ili činjenje (facare). Obaveza dužnika da nešto propusti je negativno određena radnja, tj. da ne čini (non facare) ili trpi (pati), što po redovnom toku stvari ne bi morao. Za razliku od predmeta, sadržaj ugovora čini jedinstvo prava i obaveza iz tog ugovora, što znači da je sadržaj jednog ugovora širi pojam od pojma koji obuhvata pred-met ugovora. Ponekad se kaže da je predmet ugovora stvar koju je dužnik obavezan pre-dati povjeriocu. Sa stanovišta pravne teorije, ovaj izraz je pogrešan. Međutim, obično se pod tim podrazumijeva pravo određene osobe da od druge zahtijeva predaju odre-đene stvari. Samim sklapanjem ugovora, kupac nije postao vlasnik kupljene stvari nego on ima samo zahtjev (pravo) prema prodavcu na izvršenje ugovora, tj. predaju stvari115.

Predmet ugovora ne može biti svaka radnja (obaveza), nego samo ona koja je u zako-nu predviđena i kao takva zakonom zaštićena. Predmet ugovora, odnosno ugovorna obaveza, mora imati određene karakteristike (kvalitet). S obzirom da predmet ugovora mora biti moguć, dopušten i određen ili odrediv, smatramo da je u ugovor nužno uni-jeti podatke koji će ovdje detaljnije biti razmatrani.

1 .1 .1 .Oznakanepokretnosti

Oznaka nepokretnosti. U pravnom prometu nepokretnost se označava prema podaci-ma iz katastra nepokretnosti, a što znači da se mora naznačiti broj lista nepokretno-sti i katastarska opština, te podaci iz lista nepokretnosti, kao osnovnog dokumenta o nepokretnostima i pravima na njima, a koji se sastoji od: podataka o zemljištu-parceli (A list), podataka o imaocu prava na zemljištu-parceli (B list), podataka o objektima i posebnim dijelovima objekata i imaocima prava na njima (V list), podataka o vodovi-ma i imaocima prava na njima (V list – 1. dio) i podataka o teretima i ograničenjima (G list116). Ovo su pravila definisana Zakonom koji reguliše upis nepokretnosti i stvarnih prava na njima u javni registar, te moraju biti ispoštovana, jer u suprotnom postupanju, pravni posao bi bio nesprovodiv u katastru nepokretnosti. Dakle, u ugovoru se mora-ju dati precizni podaci o nepokretnosti prema oznakama kako je ona upisana u kata-

114 Više vidjeti kod Hilmija Šemić, trgovačko pravo, Magistrat Sarajevo 2001 godine, str. 105 do 113. Miloš trifković / Milić Simić / Veljko trivun, Poslovno pravo, Ekonomski fakultet Sarajevo 2004 godine, str. 117 do 125. Slavko Carić, Ugovor o posredovanju u našem pravu i poslovnoj praksi, Pravni život 11/2003 godine, str. 159 do 177. Ivica Jankovec, Privredno pravo, Službeni list SRJ Beograd 1999. godine, str 532 do 537.

115 Abedin Bikić, Obligaciono pravo (Opšti dio), Univerzitetska knjiga, Sarajevo 2004., str. 92. i 93.116 Član 53. u vezi sa članom 49. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti (Službeni list RCG

br 29/07.)

Peti dio: Uloga notara u pravnim poslovima koji za predmet imaju stvarna prava na nepokretnostima

65

star, kao što su: broj katastarske parcele, površina zemljišta, kućni broj zgrade, broj i po-vršina stana, garaže ili poslovnog objekta, broj lista nepokretnosti i dr. podaci iz lista nepokretnosti. Podatke iz katastra o nepokretnosti notar može utvrditi na dva načina: neposrednim uvidom u evidenciju katastra, tj. u list nepokretnosti, i uvidom u izvod iz lista nepokretnosti, koji je izdao nadležni organ i koji predstavlja javnu ispravu, shodno članu 55. naprijed naznačenog Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti. Notar je dužan u notarski akt unijeti konstataciju o načinu na koji je utvrdio katastar-sko stanje nepokretnosti, po svim odjeljcima lista nepokretnosti, te uz izvornik notar-skog akta priložiti dokaz o tome. U notarskom aktu brojčane oznake listova nepokret-nosti i parcela pišu se samo brojevima, tj. nije potrebno da se pišu i slovima, shodno odredbi člana 36. stav 2. Zakona o notarima CG.

Na koji je način notar utvrdio katastarsko stanje, veoma je važno sa stanovišta pravne sigurnosti i eventualnih šteta koje mogu nastati zbog toga. Moguće je da se razlikuje stanje u evidenciji katastra od podataka koji se nalaze u predočenom listu nepokretno-sti i to tako da je u međuvremenu došlo do promjene tog stanja ili je došlo do greške u sačinjavanju izvoda iz lista nepokretnosti. Najsigurnije je kada notar, neposredno pred sačinjavanje notarskog zapisa, izvrši dodatni neposredni uvid u evidenciju katastra. Zbog toga notar mora podučiti i upozoriti stranke, a pogotovo kupca, odnosno sticao-ca, da može zahtijevati i neposredni uvid notara u evidenciju katastra pred sastavljanje notarskog zapisa, te na posljedice suprotnog postupanja. U narednom dijelu ovog rada slijedi nekoliko primjera teksta, a sve u zavisnosti od preuzete obaveze i vrste nepokret-nosti kao predmeta pravnog posla.

P R I m J E R

Formulacija kada notar vrši uvid u izvod iz lista nepokretnosti

Uvidom notara u Izvodiz listanepokretnosti,br .1 .,KOMasline, izdat od Uprave za nepo-kretnosti – Područna jedinica Podgorica, pod brojem 05-1/09, od 10.10.2009. godine, koji su stranke prezentovale u originalu, a što im je notar pročitao, te koji se kao takav prilaže uz ovaj izvornik, ovaj notar je ustanovio da je u„A“listu upisana katastarskaparcelabroj8/1,Voć-njak1 .klase,„Brijeg“,površine5000m2. -----------------------------------------------------------------U„B“listu,kaoimalacpravasvojine na katastarskoj parceli opisanoj u „A“ listu predmetnog lista nepokretnosti, upisanjeprodavacsa1/1dijela, u „V“listui„V“listu-1 .dionemaupi-sa, au„G“listunemaupisanihteretaiograničenja. ---------------------------------------------------

Notar je stranke podučio mogućnosti da neposredno prije sačinjavanja ovog zapisa, ovaj no-tar izvrši uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji Katastra nepokretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, teihupozorio na eventualne posljedice i rizike u sluča-ju suprotnog postupanja, a naročito na mogućnost da je u međuvremenu, od vremena izda-vanja predmetnog Izvoda iz lista nepokretnosti, došlo do promjena podataka koji se upisuju u List nepokretnosti za predmetnu parcelu, kao i na mogućnost nesaglasnosti predočenog Izvoda iz lista nepokretnosti i podataka upisanih u List nepokretnosti u evidenciji Katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne traže neposredni uvid notara u evidenciju Katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne posljedice i rizike u vezi s tim. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------

1. Ugovor o prodaji

66

P R I m J E R

Formulacija kada notar vrši neposredni uvid u službenu evidenciju katastra nepokretnosti

Neposrednim uvidom u službenu evidenciju Katastra nepokretnosti za List nepokretno-stibr .1 .,KOMasline, kod Uprave za nepokretnosti – Područna jedinica Podgorica, od dana _______.______ godine, u ______časova, ovaj notar je ustanovio da je u„A“listu upisana ka-tastarskaparcelabroj8/1,Voćnjak1 .Klase,„Brijeg,“površine5000m2. ----------------------

U„B“listu,kaoimalacpravasvojine na katastarskoj parceli, opisanoj u „A“ listu predmetnog lista nepokretnosti, upisanjeprodavacsa1/1dijela, u „Vlistu“i„V„listu-1 .dionemaupi-sa, au„G“listunemaupisanihteretaiograničenja. ---------------------------------------------------

Prilikom naprijed naznačenog uvida koji je izvršen na zahtjev stranaka, ovaj notar je sačinio potvrdu o činjenicama iz evidencije Katastra, koju je pročitao strankama i koja se prilaže uz izvornik ovog akta. --------------------------------------------------------------------------------------------------

Prilaganje kopije katastarskog plana može biti korisno u svrhu pravilne identifikacije parcela koje su predmet prodaje, sa stanovišta mjesta, položaja i oblika parcela, reguli-sanja pristupnog puta itd. Uvidom u kopiju katastarskog plana, izbjegavaju se eventu-alne sumnje i nejasnoće u pogledu predmeta prodaje, a što ima dalji značaj u pogledu odgovornosti za pravne i materijalne nedostatke. Ovjerena kopija radnog originala ka-tastarskog plana javna je isprava, koju izdaje Uprava za nepokretnosti, shodno odredba-ma člana 55. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti.

P R I m J E R

Formulacija kada se prilaže kopija katastarskog plana

Stranke notaru prezentuju ovjerenukopijuradnogoriginalakatastarskogplana, izdatu od Uprave za nepokretnosti – Područna jedinica Podgorica, broj 05-1/09., od 10.10.2009.g., za katastarsku parcelu broj 5/1 iz Lista nepokretnosti br.1., KO masline, a u koju se stranke izvrši-le uvid i odobrile je, te koja se prilaže kao takva uz ovaj izvornik. U vezi s tim, stranke izjavljuju da parcela na kopiji katastarskog plana odgovara parceli koja je predmet prodaje i da je stran-kama poznato njeno stanje i granice na terenu. ------------------------------------------------------------

Upisani tereti i ograničenja u “G“ listu zahtijevaju od notara veliku aktivnost u smislu prikupljanja određenih odobrenja, saglasnosti, brisovnih dozvola i sl. Razlog za to je što može biti upisana zabilježba određenih činjenica koje ograničavaju promet nepokret-nosti ili dovode do toga da je sticalac nesavjestan (npr. maloljetstvo, starateljstvo, lišenje poslovne sposobnosti, pokretanje spora, postupak eksproprijacije, postojanje zabrane otuđenja i opterećenja nepokretnosti, zabilježba pokretanja postupka izvršenja itd.)117, a takođe mogu biti upisani i tereti, hipoteka i sl. O svemu ovome notar mora voditi ra-čuna tako što će ograničenja i terete, koje je ustanovio uvidom u katastar ili izvod iz

117 Član 98. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti CG.


67

katastra, upisati u notarski akt i u svakom konkretnom slučaju dati poduke i upozore-nja strankama i tražiti određena odobrenja. tako je za otuđenje nepokretnosti u svojini maloljetnika starijeg od 14 godina, potrebna saglasnost zakonskih zastupnika i odobre-nje organa starateljstva. Za kupovinu nepokretnosti sa upisanom hipotekom, pod uslo-vom da nije upisana zabrana otuđenja, potrebna je izričita saglasnost kupca kad kupuje tako opterećenu nepokretnost i upozorenje notara na posljedice u vezi s tim, dok je za preuzimanje duga koji je obezbijeđen hipotekom, potrebna pisana saglasnost založnog povjerioca118. Regulisanje ograničenja i tereta može biti uslov za dospjelost cijene.

P R I m J E R

Formulacija kada je upisana hipoteka za koju je pribavljena brisovna dozvola.

Uvidom u Izvodiz listanepokretnostibr .1 .,KOMasline, izdat od Uprave za nepokretno-sti – Područna jedinica Podgorica, pod brojem 05-1/09., od 10.10.2009.godine, koj su stranke ovom notaru prezentovale u originalu, a što im je notar pročitao, te koji se kao takav prilaže uz ovaj izvornik, ovaj notar je ustanovio da je u„A“listu upisana katastarskaparcelabroj8/1,Voćnjak1 .klase,„Brijeg“površine5000m2. -------------------------------------------------------------

U„B“listu,kaoimalacpravasvojine na katastarskoj parceli opisanoj u „A“ listu predmet-nog lista nepokretnosti, upisanjeprodavacsa1/1dijela, u „V“listui„V“listu-1 .dionemaupisa, au„G“listuupisanajehipotekazaobezbjeđenjepotraživanjapoosnovu Ugovo-ra o kreditu, od 22.06. 1981. godine, Br.Ov.1344/81, u korist Privredne Banke ______i to: Pr. 24.06.1981. godine, Dn 4622/81 na iznos od 50.000,00 Din, sa 2% kamata i ostalih troškova iz ugovora. S tim u vezi, stranke izjavljuju da su upoznate sa upisanom hipotekom, te notaru prezentuju brisovnudozvoluzaložnogpovjerioca, broj 2436/08 SA, od 12.08. 2008. godi-ne, koja se u ovjerenoj fotokopiji prilaže uz ovaj izvornik nakon što je pročitana strankama, a iz koje sam ustanovio da je za naprijed naznačenu hipoteku založni povjerilac izdao brisovnu dozvolu. Nakon poduka notara da se sačeka sa sačinjavanjem ovog notarskog akta dok se u katastru nepokretnosti ne izvrši brisanje navedenog založnog prava i upozorenja na eventu-alne posljedice i rizike u slučaju suprotnog postupanja, stranke izjavljuju da žele sačiniti ovaj notarski akt sa naprijed naznačenom hipotekom za koju je pribavljena brisovna dozvola i da prihvataju sve eventualne rizike i posljedice u vezi s tim. ------------------------------------------------

1 .1 .2 .Opisnepokretnostipremastanjunaterenuikupčevanamjerakorištenja

Pitanje opisa nepokretnosti prema stanju na terenu i kupčeva namjera korištenja od ve-likog su značaja za stranke, a pogotovo za sticaoca, te bi notar na ovo morao obratiti po-sebnu pažnju. U tom smislu, od presudnog značaja su sljedeća pitanja: da li je zemljište neizgrađeno, da li je na njemu izgrađen kakav građevinski objekat, da li je takav obje-kat upisan u katastar, da li ima dozvolu za građenje i upotrebnu dozvolu, u kakvom se stanju nalazi nepokretnost, da li je kupac, odnosno sticalac prava obišao/pregledao ne-pokretnost i na koji način se uvjerio u stanje nepokretnosti i granice zemljišta, u koju

118 Član 456. ZOO CG.

1. Ugovor o prodaji

68

svrhu sticalac-kupac pribavlja nepokretnost – radi stanovanja, korištenja u poslovne svrhe, u svrhu gradnje stambenog objekta ili poslovnog objekta ili za poljoprivrednu obradu itd.? Ovo je veoma važno utvrditi i unijeti u ispravu sa aspekta eventualne od-govornosti za pravne i materijalne nedostatke, te iz razloga što se vrlo često katastarsko stanje ne slaže sa stanjem na terenu. Razjašnjenje prethodno navedenih pitanja može vrlo često dovesti do toga da jedna od ugovornih strana promijeni mišljenje, te samim tim, i volju, što značajno utiče na sadržinu pravnog posla. U vezi s naprijed naznačenim, navest ćemo nekoliko primjera:

P R I m J E R

1.Lični pregled zemljišta

U naravi se radi o neizgrađenom građevinskom zemljištu, koje kupac kupuje u svrhu izgrad-nje stambenog objekta. Kupac se na osnovu ličnog pregleda i u prisustvu prodavca, upoznao sa stanjem nepokretnosti i njenim granicama. --------------------------------------------------------------

2. Lični pregled stana

U naravi se radi o stanu u zgradi starije gradnje, potrebno ga je renovirati da bi bio uslovan za stanovanje. Kupac je ličnim pregledom upoznat sa stanjem predmetnog stana i koristit će ga za stanovanje. --------------------------------------------------------------------------------------------------------

3. Lični pregled zemljišta i objekta

Kupac je upoznat sa stanjem nepokretnosti i njihovim granicama, koje u naravi predstavljaju ze-mljište i stambeni objekat, koji je izgrađen po građevinskoj dozvoli SO -----, broj 03-361-96/80, od 22.05. 1980. godine, ali koji nije upisan u katastru, jer za isti nije pribavljena upotrebna do-

zvola.------- -------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Napomena: pregled nepokretnosti može obaviti i stručno lice (vještak i sl.) na zahtjev ugovornih strana, npr. geometar u prisustvu stranaka na terenu je pokazao granice parcele; vještak građevinske struke u prisustvu ugovornih strana pregledao je poslov-ni objekat.

1 .1 .3 .Prodajanepokretnostiiinventara

Da li se prodaje inventar zajedno sa kućom, stanom, poslovnim prostorom itd., veoma je važno sa aspekta ugovaranja kupoprodajne cijene i plaćanja poreza na promet nepo-kretnosti, pa ako se uz nepokretnost prodaje i inventar, to treba navesti u odjeljku ugo-vora „predmet pravnog posla“, a u odredbama o cijeni treba razdvojiti cijenu za nepo-kretnost i cijenu za inventar, jer se na inventar ne plaća porez na promet nepokretnosti. tako, naprimjer, zavisno od konkretne situacije, u ugovor se unosi sljedeće:

– uz predmetni stan se ne kupuje inventar;– uz predmetni poslovni prostor kupuje se inventar, koji se sastoji od (navesti od

čega se sastoji inventar), s tim da cijena za nepokretnosti iznosi ___ EURA, a za inventar cijena iznosi __ EURA;


69

1 .1 .4 .Kupovinanepokretnostikojajevećdatauzakup

Da li je nepokretnost predmet već ranije sklopljenog zakupa, veoma je značajno utvr-diti sa aspekta predaje nepokretnosti u posjed sticaocu, te sa aspekta odredbe člana 619. ZOO CG, prema kojoj zakup ne prestaje kad treće lice kupovinom, ili po drugom osnovu, stekne od zakupodavca zgradu ili posebni dio zgrade u kojoj se nalaze zaku-pljene prostorije (npr. garaže). U tom slučaju, kupac, odnosno pribavilac, stupa u prava i obaveze zakupodavca. Kod otuđenja zakupljene stvari, prije predaje u posjed zakup-cu, važno je pitanje savjesnosti sticaoca svojine na stvari. Sasvim su drugačije pravne posljedice ako je sticalac znao za postojanje zakupa na stvari od onih kad on ne zna o takvom jednom zakupu119. U vezi sa zakupom, još jedna značajna odredba je član 627. ZOO CG, koji daje mogućnost ugovaranja isključenja nastavka zakupa za nasljednike u slučaju smrti zakupca ili zakupodavca. U dalju razradu postojanja zakupa treba unijeti u odredbe ugovora: o predaji u posjed, odgovornosti za pravne i materijalne nedostat-ke i o pravu preče kupovine. Ako se kupuje nepokretnost koja je u zakupnom odnosu, u ugovoru o prodaji mora se navesti izričita izjava kupca da prihvata kupovinu nepokret-nosti sa stanjem zakupa. U vezi sa naprijed naznačenim, navest ćemo nekoliko primjera.

P R I m J E R

1. Nepokretnost nije predmet nekog zakupnog odnosa

„Prodavac izjavljuje da predmetna nepokretnost nije predmet zakupa“. ----------------------------

2. Nepokretnost jeste predmet nekog zakupnog odnosa

Prodavac izjavljuje da predmetni poslovni prostor se nalazi pod zakupom počev od ______ godine, na određeno vrijeme, sa trajanjem do _____ godine, a na osnovu ugovora o zakupu koji je zaključio prodavac sa zakupcem XY, broj -----, od --------, uz mjesečnu zakupninu od 500 EURA (pet stotina EURA). Naznačeni ugovor o zakupu se prilaže uz ovaj izvornik nakon što je predočen i pročitan strankama koje su izjavile da su razumjele prava i obaveze iz tog ugovora. Za ostale obligacionopravne sporazume vrijedi priloženi ugovor. Notar je podučio i upozorio stranke da predmetni ugovor o zakupu ne prestaje sa promjenom vlasnika nepokretnosti i da kupac stupa u prava i obaveze zakupodavca iz naprijed naznačenog ugovora o zakupu, te ih podučio i upozorio na pravne posljedice u vezi s tim. Nakon toga, kupac izjavljuje da prihvata kupovinu predmetne nepokretnosti sa naznačenim stanjem zakupa.. -------------------------------

1 .1 .5 .Postojanjepravosnažnogrješenjaonasljeđivanjukojenijeprovedenoukatastru

U praksi je moguće da stranke traže sastavljanje notarskog zapisa u slučaju kada je do-neseno pravosnažno rješenje o nasljeđivanju koje nije provedeno u katastru. Potrebno je istaći da se u ovom slučaju radi o sticanju prava svojine nasljeđivanjem tj. na osno-vu zakona. U skladu sa zakonom pravo svojine na stvari stiče se nasljeđivanjem u tre-nutku otvaranja nasljeđa na imovini umrlog. Ovdje se radi upisa o promjene vlasni-ka u katastru po osnovu zakonskih odredbi koje određuju izuzetak od konstitutivnog

119 Član 621. Zakona o obligacionim odnosima.

1. Ugovor o prodaji

70

dejstva upisa u katastar u slučaju sticanja svojine nasljeđivanjem120. Rješenje o nasljeđi-vanju ima samo deklaratorni karakter, jer se je pravo svojine steklo bez upisa u kata-star nepokretnosti, a sticalac može da zahtijeva upis tog prava u katastar nepokretnosti ako uz zahtjev za upis priloži pravosnažno rješenje o nasljeđivanju koje je podobno za upis. Međutim, da bi se kupac, odnosno sticalac, upisao sa pravom svojine u katastar nepokretnosti mora se kao prethodni upis provesti rješenje o nasljeđivanju, tako da se nasljednik upiše sa pravom svojine. Rješenje o nasljeđivanju mora imati klauzulu pra-vosnažnosti i sud ga je, po službenoj dužnosti, dužan dostaviti na provođenje katastru, tako da stranke ne mogu spriječiti upis ako je rješenje pravosnažno. Dakle, može se za-ključiti ugovor o prodaji samo kada se nasljednik, na osnovu pravosnažnog rješenja, legitimiše kao nasljednik, odnosno vlasnik, ali ne i prije toga, s tim da se mora voditi računa da je rješenje o nasljeđivanju pravno valjano i da je podobno za upis, te da ne dođe do dvostruke ili višestruke prodaje naslijeđenih nepokretnosti. Notar, s tim u vezi, mora davati određene poduke i upozorenja.

P R I m J E R

U „B“ listu nepokretnosti, br --- kao jedini vlasnik sa 1/1 dijela, upisan je H. H. sin ___. U „B“ li-stu nisu upisana nikakva ograničenja koja se odnose na vlasnika, ali je pod rednim brojem ______ u listu “B” upisana plomba, tj bilješka o zaprimljenom predmetu za upis promjene vla-snika.------------------

Prema uvidu koji je notar izvršio dana ______. godine, u naprijed naznačeni predmet ________, isti se odnosi na sprovođenje Rješenja o nasljeđivanju, donesenog od strane Osnovnog suda u _____, broj ____, koje je pravosnažno dana ______. godine, a u kojem su kao zakonski nasljednici umrlog H. H., određeni prodavci S. H. i B. H, sa po 1/2 dijela. Prodav-ci prezentuju naprijed naznačeno rješenje, a notar sačinjava ovjereni prepis ove isprave koja se prilaže izvorniku. Prilog je strankama pročitan prilikom sačinjavanja ovog notarskog akta i one su ga odobrile. -------------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je stranke podučioiupozorioda će se upis prenosa prava svojine po ovom ugovoru na kupca moći izvršiti tek nakon upisa prodavaca kao vlasnika i na eventualne rizike i poslje-dice u vezi s tim. Nakon toga, kupac izjavljuje da prihvata kupovinu sa naprijed naznačenim stanjem ”B” lista. -----------------------------------------------------------------------------------------------------

1 .1 .6 .Kadajepredmetpravnogposladioparcelekojajepodijeljena(cijepana),aštonijeprovedenoukatastrunepokretnosti

U praksi su česti slučajevi kada se prodaje dio određene katastarske parcele koji nije ot-cijepljen ili koji je otcijepljen, a u katastru nije sačinjen i proveden prijavni list o izvrše-nom cijepanju. tu se mora voditi računa da se tačno identifikuje položaj, oblik i površi-na dijela parcele koji je predmet kupovine, kako bi se izbjegli mogući sporovi i troškovi za stranke, u smislu sačinjavanja aneksa ugovora. Najsigurnije je da se uz izvornik pri-loži skica o izvršenom mjerenju i cijepanju, sačinjena od ovlaštenog geometra, koja će

120 Član 8. stav 2. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti CG i član 91. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.


71

sadržavati brojčanu oznaku, naziv, kulturu, površinu, položaj i oblik parcele. Pošto se upis promjena u katastru vrši po službenoj dužnosti, ne postoji veći rizik da se ne izvrši provođenje cijepanja parcele, ali, i pored toga, notar mora upozoriti stranke na moguće rizike i posljedice, a prije svega na to da upis cijepanja ima karakter prethodnog upisa, od kojeg zavisi upis prenosa svojine na otcijepljenom dijelu parcele.

P R I m J E R

Prodaja dijela parcele koja je nastala diobom postojeće katastarske parcele

Predmet prodaje je katastarska parcela br. 1175/29, oranica Pod kućom, površine 224 m2, a koja je nastala cijepanjem/diobom od parcele br. 1175/1 iz Lista nepokretnosti br. 2414, KO Podgora. -----

Stranke notaru prezentuju Skicu mjerenja i cijepanja, sačinjenu od ovlaštenog geometra, br. ____ od _, u koju su izvršile uvid i odobrile je, a ista se prilaže uz izvornik ovog notarskog akta. Iz naznačene skice ovaj notar je ustanovio da je parcela koja je predmet ovog ugovora, nasta-la cijepanjem od parcele br. 1175/1, oranica, Pod kućom, površine 1200 m2, iz Lista nepokret-nosti br. 2414, KO ____. Na osnovu neposrednog uvida u evidenciju katastra nepokretnosti, od ____ godine notar je ustanovio da je u “B“ listu prodavac upisan kao vlasnik sa 1/1, a u“ G“ listu nema upisanih tereta. ----------------------------------------------------------------------------------------

Notar je stranke podučio i upozorio da se upis prenosa svojine po ovom ugovoru ne može izvr-šiti dok se prethodno u katastru nepokretnosti ne provede prijavni list o izvršenom cijepanju, odnosno diobi katastarske parcele, te ukazao na eventualne rizike i posljedice u vezi s tim. ------

1 .2 .SadržinapravnogposlaU praksi je ugovor osnovni i najčešći instrument prometa prava na nepokretnosti. Odjeljak notarske isprave ugovora o prodaji „Prodaja“ je onaj dio isprave u kome proda-vac i kupac izražavaju svoju volju (saglasnost) o zaključenju ugovora o prodaji. to može biti posebna odredba (odjeljak, tačka ili član) ugovora, a može biti i u sklopu određenja predmeta prodaje. to je pitanje tehnike i stila sastavljanja ugovora, mada smatramo da je najcjelishodnije da to bude posebna odredba ugovora (odjeljak, tačka ili član). Kako smo već ranije istakli, u ugovoru je neophodno navesti precizne podatke o nepokretno-sti, zavisno o kojoj se nepokretnosti konkretno radi.

Za sklapanje punovažnog ugovora o prodaji potrebno je, prije svega, da se ispune svi opšti uslovi neophodni za sklapanje ugovora, a koji se odnose na poslovnu sposobnost ugovornih strana, saglasnost volja o bitnim elementima ugovora, predmet, osnov, a kod nepokretnosti, i formu ugovora. Kad se radi o bitnim elementima ugovora o prodaji pokretnih stvari, tada ugovorne strane moraju postići saglasnost o objektivno bitnim elementima, a to su predmet i cijena, bez kojih nema ugovora o prodaji. U tom slučaju, Zakon o obligacionim odnosima određuje da se volja za sklapanje ugovora može izjavi-ti riječima, uobičajenim znacima ili drugim ponašanjem iz koga se sa sigurnošću može zaključiti o njenom postojanju. Kod prometa pokretnih stvari, ugovarači svoju volju mogu izraziti na onaj način kako to njima najbolje odgovara: usmeno, u pisanoj formi,

1. Ugovor o prodaji

72

konkludentnim radnjama, a u izvjesnim okolnostima i šutnjom121. Za pravno valjani ugovor o prodaji nepokretnosti (nekretnina), pored predmeta i cijene, bitan elemenat ugovora je i forma. Osim ovih bitnih elemenata, ugovorne strane mogu uslovljavati sklapanje ugovora i saglasnošću u drugim elementima (subjektivno bitnim), kao što su vrijeme, mjesto i način ispunjenja i sl. U tom slučaju, ugovor se smatra sklopljenim u onom momentu kad je postignuta saglasnost u svim (objektivno i subjektivno) bitnim elementima. Međutim, Zakon o notarima CG je odredio da forma ne predstavlja samo dokaz o postojanju ugovora (forma ad probationem) nego je ona određena kao jedan od obaveznih uslova za njegovu pravnu valjanost (forma ad solemnitatem)122. Nefor-malnost prilikom sklapanja ugovora, ne znači da takvi ugovori nemaju formu, jer se svi obligacioni ugovori sklapaju u određenoj formi. Razlika je u tome što ugovarači nefor-malne ugovore mogu sklopiti na bilo koji način, a formalne ugovore moraju sačiniti u tačno određenoj formi123.

Ugovor o prodaji je dvostrano obavezni ugovor kojim se jedna ugovorna strana (proda-vac) obavezuje drugoj strani(kupcu) da će joj ustupiti određenu imovinsku vrijednost, a na ime tog ustupanja, kupac se obavezuje prodavcu platiti cijenu. Ugovor o prodaji predstavlja pravni osnov (iustus titulus) za prenos prava svojine. Za sticanje prava svo-jine na kupljenom predmetu, pored pravnog osnova, potreban je i valjan način sticanja (modus aquirendi), tj. predaja predmeta prodaje. Nije dovoljno da prodavac samo pre-da stvar kupcu nego on predajom mora omogućiti kupcu da postane vlasnik kupljene nepokretnosti. Ugovorom o prodaji prodavac se obavezuje da stvar koju prodaje preda kupcu tako da kupac stekne pravo raspolaganja, odnosno pravo svojine, a kupac se oba-vezuje da prodavcu plati stvar po ugovorenoj cijeni124. Način predaje predmeta ugovo-ra razlikuje se po tome da li je predmet ugovora pokretna stvar, nepokretnost ili pravo. Kod pokretnih stvari, način sticanja je tradicija, tj. predaja stvari, a kod nepokretnosti je upis u katastar nepokretnosti, kod tražbine to je notifikacija, a kod vrijednosnih pa-pira – predaja i drugo, zavisno od objekta ugovora. Predmet ugovora o prodaji može biti samo stvar koja je u prometu.

Vrijeme sklapanja ugovora o prodaji i vrijeme predaje predmeta ugovora može biti ra-zličito. Kad se vrijeme sklapanja ugovora i predaja stvari vremenski ne podudaraju, mo-guće je da od momenta sklapanja ugovora do predaje stvari, ista bude slučajno uništena ili značajnije oštećena. Za slučajnu propast ili oštećenje stvari, nisu odgovorni ni kupac ni prodavac. Postavlja se pitanje: ko će u takvim slučajevima snositi rizik propasti ili oštećenja stvari? Pravilo je da se prodata stvar mora predati u onom stanju u kakvom se nalazi u vrijeme sklapanja ugovora, tako da postoji prodavčeva obaveza da čuva pred-met do momenta predaje. Iz ovoga proizilazi da prodavac snosi rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari, i to sve dok je ne preda kupcu, ukoliko nije što drugo ugovoreno. Ako je predmet ugovora individualno određena stvar (species) i ista slučajno propadne pri-je predaje kupcu, prodavac se oslobađa svoje obaveze i neće biti dužan kupcu nabaviti

121 Abedin Bikić, Obligaciono pravo (Opšti dio), Univerzitetska knjiga, Sarajevo 2004., str. 100.122 Član 51. stav 3. Zakona o notarima CG.123 Abedin Bikić, Obligaciono pravo (Opšti dio), Univerzitetska knjiga, Sarajevo 2004., str. 100.124 Član 463. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima CG.


73

drugu stvar. U ovom slučaju prodavac nema pravo tražiti isplatu cijene od kupca, jer se rizik za slučajnu propast stvari nalazi na prodavčevoj strani. Ako bi individualno odre-đena stvar bila slučajno oštećena, kupac može birati između dvije opcije: da ostane kod ugovora i zahtijeva sniženje cijene ili da odustane od ugovora i ako je platio cijenu, da traži njen povrat nazad. Momentom predaje stvari kupcu, na njega prelazi rizik slučaj-ne propasti stvari. Ako ugovorne strane nisu ništa posebno ugovorile, a prodatu stvar je potrebno transportovati od prodavca do kupca, momentom predaje stvari prevoziocu (špediteru), rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari snosi kupac125.

U daljem tekstu obradićemo prodaju koja za predmet ima prenos prava svojine nad ne-pokretnostima, te dati nekoliko primjera ugovora, zavisno od toga koliko se lica pojav-ljuje na strani prodavca i kupca, te da li je predmet sticanje isključive svojine (svojina 1/1), ili se radi o prodaji, odnosno kupovini suvlasničkog dijela, ili se radi o zajedničkoj svojini bračnih drugova.

1 .2 .1 .Prodajaikupovinanepokretnostisaisključivimpravomsvojine

Ovdje se radi o jednostavnom prometu, pri kojem je samo potrebno utvrditi da li se radi o imovini bračnih drugova koja predstavlja zajedničku svojinu, a što podrazumi-jeva zajedničko i sporazumno djelovanje bračnih drugova u raspolaganju takvom imo-vinom. Ako se utvrdi da je samo jedan bračni drug upisan kao vlasnik 1/1, a u stvari se radi o zajedničkoj imovini, za otuđenje takve nepokretnosti potrebna je saglasnost svih zajedničara126. Na osnovu ugovora o prodaji nepokretnosti u zajedničkoj svojini koji je zaključio samo jedan bračni drug, treće lice može, na osnovu tog ugovora, steći pravo svojine samo pod dva kumulativno ispunjena uslova: ako je savjesno i ako pravo svojine nije upisano u katastar nepokretnosti na ime svih zajedničara.

Veoma je značajna uloga notara u utvrđivanju činjeničnog stanja, volje stranaka, izjaš-njavanja ugovornih strana u vezi sa statusom imovine koja je predmet prodaje i pribav-ljanja određenih dokaza koji potkrepljuju te tvrdnje. Notar se ovdje neće i ne može pre-tvoriti u istražni organ, ali je dužan podučiti i upozoriti ugovorne strane na zakonski status zajedničke imovine bračnih drugova i na posljedice koje mogu nastupiti u vezi s tim. Ako prodavac izjavi, odnosno ako se utvrdi, da se radi o zajedničkoj bračnoj imo-vini, tada se mora pribaviti saglasnost drugog bračnog druga, bilo u posebno sastavlje-nom notarskom aktu u formi zapisa, ili zapisa o potvrdi privatne isprave, ili u samom ugovoru o prodaji učešćem bračnog druga prodavca u sastavljanju notarskog akta. Kada prodavac izjavi da se radi o posebnoj imovini, onda je cjelishodno pribaviti dokaz o na-činu i vremenu sticanja te imovine ili izjašnjenje bračnog druga prodavca o tome, a no-tar će, u svakom slučaju, podučiti kupca da može, bez obzira na izjavu prodavca, zahti-jevati pouzdano utvrđivanje statusa nepokretnosti koja je predmet prodaje.

125 Abedin Bikić, Obligaciono pravo (Opšti dio), Univerzitetska knjiga, Sarajevo 2004., str. 332.126 Član 291. Porodičnog zakona Crne Gore i član 157. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.

1. Ugovor o prodaji

74

P R I m J E R I

1. Svojina prodavca 1/1, posebna imovina

Prodavacseobavezujeprenijetinakupcapravosvojinesa1/1nanepokretnostiiztačkeIovogugovora,akupacseobavezujeprodavcuisplatitikupoprodajnucijenuiztačke----ovogugovora . --------------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je stranke podučio zakonskom statusu zajedničke imovine bračnih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bračnih drugova ugo-vornih strana, a koja se može dati u ovoj ili posebnoj ispravi. -------------------------------------------

Notar je stranke upozorio na posljedice u slučaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed na-značenim. Nakon toga, prodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost njegova posebna imovina koju je stekao nasljeđivanjem i s tim u vezi, notaru prezentuje Rješenje o nasljeđiva-nju Osnovnog suda u Podgorici, broj 0-120/09., od _____.godine, koje je pravosnažno od dana ____. godine. Naznačeno rješenje notar je pročitao strankama i priložio ga uz ovaj izvornik. ---

Kupac izjavljuje da predmetnu nepokretnost stiče kao posebnu imovinu. --------------------------

2. Svojina prodavca 1/1, zajednička imovina bračnih drugova, saglasnost bračnog druga u posebnoj ispravi.


Notar je stranke podučio zakonskom statusu zajedničke imovine bračnih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bračnih drugova ugo-vornih strana, a koja se može dati u ovoj ili posebnoj ispravi. ------------------------------------Notar je stranke upozorio na posljedice u slučaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznače-nim. Nakon toga, prodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost zajednička imovina koju je stekao sa suprugom A. A. i s tim u vezi, notaru prezentuje otpravak Saglasnosti, sačinjene od strane notara B.B, iz ____ UZZ, broj___, od _____ godine i Izvod iz matične knjige vjenča-nih, Opštine _____, od ____ godine. Naznačene akte je notar pročitao strankama i priložio ih uz ovaj izvornik u originalu, te iz istih ustanovio da je gospođa A.A, kao bračni drug prodavca, saglasna sa prodajom predmetne nepokretnosti, koja je njihova zajednička imovina ----------

3. Svojina prodavca 1/1, zajednička imovina bračnih drugova, saglasnost bračnog druga u istom ugovoru.




75

Notar je stranke upozorio na posljedice u slučaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed na-značenim. Nakon toga, prodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost zajednička imovina koju je stekao sa suprugom A. A. i s tim u vezi, notaru prezentuje Izvod iz matične knjige vjen-čanih, Opštine _____, od ____ godine, koji se u originalu prilaže uz ovaj izvornik nakon što je strankama pročitan. Iz naznačenog dokumenta notar je ustanovio da su prodavac i gospođa A.A bračni drugovi. U sastavljanju ovog notarskog akta prisutna supruga prodavca A.A., izriči-to izjavljuje da je, kao bračni drug prodavca, saglasna sa prodajom predmetne nepokretnosti koja je njihova zajednička imovina. -----------------------------------------------------------------------------

1 .2 .2 .Prodajaikupovinasuvlasničkogdijela .

Susvojina (član 131.Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG) postoji kada više lica ima pravo svojine nad nepodijeljenom stvari, tako da je dio svakog od njih određen srazmjerno prema cjelini (idealni dio, npr. 1/2, 1/3, itd.)

U slučaju da postoji pravo susvojine na nepokretnosti koja se otuđuje (ili šire, kojom se raspolaže), treba razlikovati dvije situacije:

– Kada se otuđuje cijela nepokretnost, otuđenje je moguće samo ako su saglasne sve ugovorne strane, odnosno ako su saglasni svi suvlasnici(ista situacija je i kod zalaganja);

– Kada se otuđuje suvlasnički dio, suvlasnik ga može otuđiti bez saglasnosti ostalih suvlasnika (član 132. stav 2. Zakona o svojinsko–pravnim odnosima CG), s tim da u tom slučaju, postoji zakonsko pravo preče kupovine ostalih suvlasnika (član 132. stav 3. i 4. Zakona o svojinsko–pravnim odnosima CG).

Zakonsko pravo preče kupovine suvlasnika regulisano je u odredbi člana 132. stav 3. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, a opšta pravila o zakonskom pravu preče ku-povine sadržana su u članu 542. ZOO CG, odnosno pravo preče kupovine regulisano je u odredbama člana 536.do 542. ZOO CG. Pravila o prodaji sa pravom preče kupovine shodno se primjenjuju i na zakonsko pravo preče kupovine. tri su osnovne razlike iz-među zakonskog i ugovornog prava preče kupovine, a to su: osnov nastanka, vremen-sko trajanje i dejstvo prema trećima. Zakonsko pravo preče kupovine nastaje na osnovu zakona. trajanje zakonskog prava preče kupovine nije vremenski ograničeno, dok ugo-vorno pravo preče kupovine prestaje poslije pet godina od zaključenja ugovora, ako nije ugovoreno da će ono prestati ranije. Ako je ugovoren duži rok, ugovorno pravo preče kupovine svodi se na rok od pet godina. Zakonsko pravo preče kupovine djeluje prema trećima po sili zakona i ono se ne upisuje u katastar nepokretnosti, dok ugovorno pravo preče kupovine djeluje prema savjesnim trećim licima samo ako je upisano u katastar nepokretnosti.

Kod zakonskog prava preče kupovine, prodavac suvlasničkog dijela je dužan da pisa-nom ponudom za kupovinu njegovog suvlasničkog dijela na pouzdan način pozove ostale suvlasnike da se izjasne da li prihvataju ponudu, i to u roku od 10 dana od dana kada im je dostavljena pisana ponuda. Ponuda mora da sadrži uslove prodaje suvlasnič-kog dijela. Ako suvlasnik, u roku od 10 dana od dana kada mu je dostavljena pisana po-nuda, ne prihvati ponudu (smatramo da i ćutanje znači neprihvatanje) ponuđač može

1. Ugovor o prodaji

76

svoj dio prodati trećem licu, ali ne po nižoj cijeni i pod drugim uslovima u odnosu na one iz pisane ponude. U suprotnom, ovlaštenik zakonskog prava preče kupovine ima pravo da zahtijeva tužbom “da se prenos poništi i da se stvar njemu ustupi pod istim uslovima, ako je trećem bilo poznato, ili nije moglo ostati nepoznato postojanje prava preče kupovine” i to u roku od šest mjeseci, računajući od dana kada je saznao za prenos (član 541. stav 1. ZOO CG). Pravo preče kupovine prestaje u svakom slučaju por proteku pet godina od prenosa svojine stvari na trećeg (član 541. stav 3. ZOO CG).

Notar je dužan da upozori stranke na postojanje zakonskog ili ugovornog prava preče kupovine, pa ako stranke, i pored toga, insistiraju da se ugovor o prodaji zaključi bez ponude i izjašnjenja ovlaštenika prava preče kupovine, notar je dužan to upozorenje unijeti u notarski akt, a ako stranke to ne žele, notar je dužan odbiti poduzimanje služ-bene radnje. U suprotnom, notar bi učinio povredu službene dužnosti i mogao bi odgo-varati za štetu. O pravu preče kupovine više vidjeti u dijelu ovog rada koji tretira odo-brenja i pravo preče kupovine.

Kod prodaje suvlasničkog dijela, veoma je značajna aktivnost notara i to iz više razloga:– zbog instituta prava preče kupovine, koje može biti zakonsko i ugovorno, kako

smo to naprijed naznačili, a što treba detaljnije regulisati u odjeljku ugovora “Odobrenja i pravo preče kupovine”;

– radi upisa prenosa susvojine u katastar;– radi otklanjanja nejasnoća i sporova kada više kupaca kupuje nepokretnost u su-

svojini, jer ako u ugovoru nisu precizirani suvlasnički dijelovi kupaca, zakonska je pretpostavka da su ti dijelovi jednaki (član 131. stav 2. Zakon o svojinsko–prav-nim odnosima CG);

– sa aspekta ništavosti ugovora kojim bi se suvlasnik trajno odrekao prava na diobu stvari jer je takav ugovor ništav, shodno odredbi člana 140. stav 3. Zakona o svo-jinsko–pravnim odnosima CG.

Pravo na diobu ne zastarijeva, pa bi notar trebao dati strankama poduku i upozorenje u vezi sa nezastarijevanjem prava na diobu stvari, a u svakom slučaju, notar mora od-biti notarsku obradu isprave ako bi stranke zahtijevale da se ugovorom o kupovini ne-pokretnosti u susvojini ugovori odredba kojom se zahtijeva trajno odricanje prava na diobu. Zakon je dao mogućnost da se može ugovoriti privremena odgoda diobe, ali ne duže od pet godina.

Moguća je ugovorna i sudska dioba. Ugovor o diobi nepokretnosti mora biti u formi no-tarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave (član 143. stav 2. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima i član 51. stav 1. tačka 6. Zakona o notarima CG).

P R I m J E R

Prodajacijelenepokretnostiususvojini,jedankupackojijekupujekaoposebnuimovinu

Prodavciseobavezujuprenijetinakupcasvojesuvlasničkedijeloveodpo1/2nanepo-kretnostiiztačkeIovogugovoraakupacseobavezujeprodavcimaisplatitikupopro-dajnucijenuiztačke----ovogugovora . --------------------------------------------------------------------


77


Notar je stranke upozorio na posljedice u slučaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed na-značenim. Nakon toga, prodavci izjavljuju da je predmetna nepokretnost njihova posebna imovina koju su stekli nasljeđivanjem i, s tim u vezi, notaru prezentuju Rješenje o nasljeđiva-nju, Osnovnog suda u Podgorici, broj 0-120/09, od _____.godine., koje je pravosnažno dana ____. godine. Naznačeno rješenje notar je pročitao strankama i priložio ga uz ovaj izvornik. -


P R I m J E R

Prodajasuvlasničkogdijela,jedankupac

Prodavacseobavezujeprenijetinakupcapravosusvojinesa1/2dijelananepokretno-stiiztačkeIovogugovora,akupacseobavezujeprodavcuisplatitikupoprodajnucije-nuiztačke----ovogugovora . ----------------------------------------------------------------------------------

Notar je stranke podučio zakonskom statusu zajedničke imovine bračnih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini bila potrebna pravno valjana saglasnost bračnih drugova ugovor-nih strana, a koja se može dati u ovoj ili posebnoj ispravi. -----------------------------------------------

Notar je stranke upozorio na posljedice u slučaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznačenim. Nakon toga, prodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost, odnosno suvla-snički dio koji prodaje, njegova posebna imovina koju je stekao nasljeđivanjem i, s tim u vezi, notaru prezentuje Rješenje o nasljeđivanju, Osnovnog suda u Podgorici, broj 0-120/09., od _____.godine, koje je pravosnažno dana ____. godine. Naznačeno rješenje je notar pročitao strankama i priložio ga uz ovaj izvornik.-----------------------------------------------------------------------


R I m J E R

Prodajacijelenepokretnosti,višekupacakojijekupujuususvojinu

Prodavacseobavezujeprenijetinakupce,najednakedijelove,pravosvojinesa1/1nanepokretnostiiztačkeIovogugovora,akupciseobavezujeprodavcuisplatitikupopro-dajnucijenuiztačke----ovogugovora . --------------------------------------------------------------------


Notar je stranke upozorio na posljedice u slučaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed na-značenim. Nakon toga, prodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost njegova posebna imovina, koju je stekao nasljeđivanjem i, s tim u vezi, notaru prezentuje Rješenje o nasljeđiva-nju, Osnovnog suda u Podgorici, broj 0-120/09., od _____.godine, koje je pravosnažno dana ____. godine. Naznačeno rješenje je notar pročitao strankama i priložio ga uz ovaj izvornik. -

Kupci izjavljuju da predmetnu nepokretnost stiču kao posebnu imovinu. --------------------------

1. Ugovor o prodaji

78

Napomena: Ako nisu određeni suvlasnički dijelovi kupaca, zakonska je pretpostavka da oni kupuju u jednakim dijelovima.

1 .2 .3 .Prodajanepokretnostiuzajedničkojsvojini,saposebnimosvrtomnaprodaju(otuđenje)zajedničkeimovinebračnihdrugova

Zajednička svojina je (član 153.-160. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima) svojina više lica na nepodijeljenoj stvari kada su njihovi udjeli odredivi, ali nisu unaprijed odre-đeni. Zajednička svojina takođe nastaje upisom u katastar nepokretnosti, a u koji se upi-suje na ime svih zajedničara.

Za razliku od prava susvojine gdje suvlasnik može, uz rizik povrede zakonskog prava preče kupovine, prodati svoj suvlasnički dio bez saglasnosti ostalih suvlasnika, za ras-polaganje i opterećenje nepokretnosti u zajedničkoj svojini potrebna je saglasnost svih zajedničara. Od toga zakonskog pravila postoji jedan zakonski izuzetak, a odnosi se na mogućnost da se pravnim poslom koji nije zaključen sa svim zajedničarima, može ste-ći svojina pod dva kumulativna uslova:ako je sticalac savjestan i ako pravo svojine nije bilo upisano u katastru na ime svih zajedničara. U praksi nije problem kada je u kata-stru nepokretnosti upisana zajednička svojina na ime svih zajedničara. Problemi i spo-rovi nastaju kada je neka nepokretnost u katastru upisana kao svojina jednog lica, a u stvarnosti se radi o zajedničkoj svojini. Naročito je to izraženo kod zajedničke imovine bračnih drugova koja ima zakonski režim zajedničke svojine, a često se upisuje kao svo-jina jednog bračnog druga. Porodični zakon CG je u članu 289. stav 2. za takve slučajeve propisao da se smatra kao da je upis izvršen na oba bračna druga, osim ako taj upis nije rezultat pisanog ugovora bračnih drugova. Ovako rješenje odstupa od načela pouzda-nosti iz člana 10. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti CG. Međutim, princip javnog pouzdanja (upisano pravo u katastru smatra se tačnim) nije u cijelosti ispoštovan u odredbama drugih zakona koji regulišu ovu pravnu problematiku. Kao do-kaz tome, može poslužiti naprijed naznačena odredba Porodičnog zakona, prema kojoj se, u slučaju kada je u katastar nepokretnosti, kao vlasnik zajedničke imovine, upisan je-dan bračni drug, smatra kao da je upis izvršen na ime oba bračna druga, osim ukoliko do upisa nije došlo na osnovu pisanog ugovora zaključenog između bračnih drugova. Iz naprijed naznačenih razloga, pitanje zajedničke bračne imovine-svojine nad nepokret-nostima predstavlja veoma važnu i tešku problematiku, a pogotovo kod pravnih poslova o prenosu ili sticanju prava svojine ili drugih stvarnih prava na nepokretnosti.

Uloga notara je da ispita činjeničnu situaciju u pogledu toga da li se radi o zajedničkoj imovini bračnih drugova koja predstavlja zajedničku svojinu, a što podrazumijeva za-jedničko i sporazumno djelovanje bračnih drugova u raspolaganju takvom imovinom. Ako se utvrdi da je samo jedan bračni drug upisan kao vlasnik 1/1, a u stvari se radi o zajedničkoj imovini, za otuđenje takve nepokretnosti potrebna je saglasnost svih zajed-ničara. Na osnovu ugovora o prodaji nepokretnosti u zajedničkoj svojini bračnih dru-gova koji je zaključio samo jedan bračni drug, treće lice može, na osnovu tog ugovora,


79

steći pravo svojine samo pod dva kumulativno ispunjena uslova: ako je savjesno i ako pravo svojine nije upisano u katastar nepokretnosti na ime svih zajedničara.

Kako je to već naprijed naznačeno, notar će podučiti i upozoriti ugovorne strane na za-jedničku svojinu, odnosno na zakonski status zajedničke imovine, a naročito na to da je kod raspolaganja takvom imovinom, potrebna saglasnost svih zajedničara. Pored toga, notar će kod utvrđivanja činjeničnog stanja i ispitivanja volje stranaka, u ispravu uni-jeti izjave ugovornih strana u vezi sa statusom imovine koja je predmet prodaje i even-tualno pribavljene dokaze koji potkrepljuju te izjave. Notar se ovdje neće i ne može pre-tvoriti u istražni organ, ali je dužan podučiti i upozoriti ugovorne strane na zakonski status zajedničke imovine bračnih drugova i na posljedice koje mogu nastupiti u vezi s tim. Ako prodavac izjavi, odnosno ako se utvrdi da se radi o zajedničkoj bračnoj imo-vini, tada se mora pribaviti saglasnost drugog bračnog druga, bilo u posebno sastavlje-nom notarskom aktu u formi zapisa, ili zapisa o potvrdi privatne isprave, ili u samom ugovoru o prodaji učešćem bračnog druga prodavca u sastavljanju notarskog akta. Kada prodavac izjavi da se radi o posebnoj imovini, onda je cjelishodno pribaviti dokaz o na-činu i vremenu sticanja te imovine ili izjašnjenje bračnog druga prodavca o tome, ako to stranke žele, a u svakom slučaju, notar će poučiti kupca da može zahtijevati pouzdano utvrđivanje da li neka nepokretnost predstavlja zajedničku imovinu bračnih drugova, te na značaj i posljedice u vezi s tim. Kako notar ima striktno određenu obavezu upo-zoravanja i podučavanja stranaka, a shodno odredbama člana 47. Zakona o notarima, i zadatak da reguliše pravne odnose na način da se izbjegnu pravni sporovi i garantuje pravna sigurnost, smatramo da je i u pogledu zakonskog režima bračne imovine, notar dužan dati odgovarajuće poduke i upozorenja, a u određenim slučajevima i odbiti sači-njavanje notarskog akta. Postupanjem na ovaj način, notar vodi računa o načelu savje-snosti i poštenja ugovornih strana o izjavama datim pred notarom. Sve naprijed nazna-čeno, odnosi se i na zajedničku imovinu vanbračnih drugova.

P R I m J E R

Podukeiupozorenjenotaranazakonskistatuszajedničkeimovinebračnihdrugova .

1. Posebna imovina


Notar je stranke upozorio na posljedice u slučaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed na-značenim. Nakon toga, prodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost njegova posebna imovina, koju je stekao nasljeđivanjem i, s tim u vezi, notaru prezentuje Rješenje o nasljeđiva-nju, Osnovnog suda u Podgorici, broj 0-120/09., od _____.godine, koje je pravosnažno dana ____. godine. Naznačeno rješenje je notar pročitao strankama i priložio ga uz ovaj izvornik. -

Kupci izjavljuju da predmetnu nepokretnost stiču kao posebnu imovinu. --------------------------

1. Ugovor o prodaji

80

2. Zajednička imovina


Notar je stranke upozorio na posljedice u slučaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed na-značenim. Nakon toga, prodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost zajednička imovina koju je stekao sa suprugom A. A. i s tim u vezi, notaru prezentuje Izvod iz matične knjige vjen-čanih, Opštine _____, od ____ godine, koji se u originalu prilaže uz ovaj izvornik nakon što je strankama pročitan, a iz kojeg je ovaj notar ustanovio da su prodavac i gospođa A.A bračni drugovi. U sastavljanju ovog notarskog akta prisutna supruga prodavca A.A., izričito izjavljuje da je, kao bračni drug prodavca, saglasna sa prodajom predmetne nepokretnosti koja je nji-hova zajednička imovina.------- ----------------------------------------------------------------------------------

1 .3 .CijenaCijena je bitan element ugovora o prodaji kao dvostrano obavezujućeg pravnog posla. Osnovna obaveza prodavca je prenos svojine na stvari, a osnovna obaveza kupca je da plati cijenu (čl. 463. st. 1. ZOO CG). Promet prava na nepokretnosti je po svojoj prav-noj prirodi veoma složen posao i zahtijeva angažovanje pravnih stručnjaka koji su do-bro upoznati sa brojnim propisima, relevantnim u oblasti prometa prava na nepokret-nosti. Dakle, za sklapanje pravnih poslova u prometu nepokretnosti, potrebno je po-znavanje važećih propisa koji se primjenjuju, odnosno lice koje to čini, mora imati ve-liko praktično i stručno iskustvo u ovoj oblasti. Notar je nezavisno i stručno lice koje mora voditi računa o interesima obje ugovorne strane, te mu je zadatak da osigura da se preuzete obaveze iz sklopljenog ugovora i izvrše, a što ima za posljedicu da se na taj način izbjegnu eventualni sporovi. Međutim, kako je vrlo često nemoguće obezbijediti istovremeno izvršenje obaveza stranaka iz ugovora, a zbog potrebe prethodnog obav-ljanja niza radnji (pribavljanje odobrenja, brisanje tereta, finansiranje kupoprodajne ci-jene i sl.), notar mora nastojati da nijedna ugovorna strana ne pretrpi štetu, odnosno da nijedna strana ne izvrši svoju činidbu u potpunosti ili djelimično bez adekvatne protu-činidbe ili adekvatnog osiguranja da će obećana činidba biti izvršena. Ovakvo obezbje-đenje je jedino moguće postići kvalitetno sačinjenim ugovorom. Smisao notarskog akta kod prometa nepokretnosti je u tome što je promet prava na nepokretnosti, po svojoj pravnoj prirodi, složen i zahtijeva preduzimanje više radnji u različitim vremenskim periodima, pa je neophodno u sačinjenom ugovoru predvidjeti dinamiku tih radnji. Naprimjer, potrebno je uzeti kredit za kupovinu stana, obezbijediti potraživanje dava-oca kredita, obezbijediti siguran način plaćanja cijene prodavcu i prenos svojine sa pro-davca na kupca. U nekoj drugoj situaciji, prodavac često prodaje svoj stan da bi kupio neki drugi stan, pa mu je potrebno vrijeme za iseljenje i kupovinu drugog stana, zatim potrebno je regulisati sve potrebne poreske obaveze u vezi sa kupovinom stana, reguli-sati pitanje komunalnih troškova, elektro i telefonskih priključaka itd.

U ovom radu će se pokušati obraditi pitanje cijene, koja predstavlja jedan od bitnih elemenata ugovora o prodaji, te iz tog razloga i jedan od bitnih elemenata sadržine


81

notarskog akta koji za predmet ima prenos ili sticanje prava svojine nad nepokretnosti-ma. Potrebno je istaći da savremeni promet donosi različite načine plaćanja i finansira-nja cijene, pa su ovdje moguće veoma različite kombinacije i samim tim veliki broj alter-nativnih rješenja. Cijena bi, kao što je ranije već istaknuto i za predmet prodaje, trebala biti obrađena u posebnom članu (tački ili stavu) kupoprodajnog ugovora.

Lista pitanja (provjera) ugovornih odredbi o cijeni

Prilikom sačinjavanja ugovora o prodaji, a u vezi sa odredbama o cijeni, notar bi morao obratiti pažnju i u ispravi regulisati sljedeće:

– određenje cijene;– dospjelost plaćanja cijene, sa posebnim akcentom na ugovaranje pretpostavki za

dospjelost cijene u svrhu osiguranja kupca;– način plaćanja cijene;– osiguranje kupca i prodavca u vezi sa plaćanjem cijene.

1 .3 .1 .Određenjecijene

U ugovoru o prodaji cijena mora biti određena ili odrediva, tako da ugovor mora sa-državati dovoljno podataka da se cijena može odrediti. U suprotnom, ugovor o prodaji ne proizvodi dejstvo (čl.470.st.1. ZOO CG). Cijena se može ugovoriti kao: fiksna (a što se najčešće i ugovara) ili po jednom m2 zemljišta, poslovnog prostora, stana i sl. Cijena može biti propisana, tekuća prema zvaničnoj evidenciji, a može se određivanje cijene povjeriti trećem ili jednoj ugovornoj strani (čl.471.–474. ZOO CG). U slučajevima kada su predmet prodaje nepokretnosti i inventar, što je već ranije i naznačeno, a radi pore-skih obaveza po osnovu prometa nepokretnosti, korisno je posebno izraziti cijenu za nepokretnost, a posebno za inventar ili druge pokretne stvari.

P R I m J E R I

1 .Kadajecijenaizraženafiksno

„Cijena za nepokretnost iz tačke I ovog ugovora iznosi 58 .825,00EURA(slovima:pedeseto-samhiljadaosamstotinadvadesetpeti00/100EURA)“. -----------------------------------------------

2 .Kadajecijenaizraženapojednomm2

„Cijena za nepokretnost iz tačke I ovog ugovora iznosi 500,00EURA(slovima:petstotinai00/100EURA)“. ------------------------------------------------------------------------------------------------------

3 . Kadaseuznepokretnostkupujeiinventar:

„Cijena za nepokretnost iz tačke I ovog ugovora iznosi 58 .825,00 EURA (slovima: pede-setosamhiljadaosamstotinadvadesetpet i 00/100 EURA), a cijena za inventar iznosi15 .000,00EURA(petnaesthiljadai00/100EURA)“. ----------------------------------------------------

1. Ugovor o prodaji

82

Ugovorne strane koje plaćaju cijenu gotovinom, veoma često navode manji iznos cije-ne od one koja je stvarno plaćena, a u cilju plaćanja što manjeg poreza na promet nepo-kretnosti i manjeg iznosa notarske naknade. U tim slučajevima, notar ih je, uzimajući u obzir tržišne cijene i procjene poreskih organa, dužan podučiti i upozoriti da poreski organ vrši procjenu neovisno od cijene iz ugovora, te na posljedice u slučaju pobijanja ugovora zbog oštećenja preko polovine, zelenaškog ugovora i sl.

P R I m J E R

Notar je podučio i upozorio stranke da je izjavljeni iznos cijene niži od tržišne cijene i procje-ne nadležnih poreskih organa, da iznos cijene iz ovog ugovora ne utiče na procjenu poreskog organa kod plaćanja poreza na promet nepokretnosti, kao i na posljedice koje mogu nastati u vezi s tim u slučaju pobijanja i raskida ovog ugovora. --------------------------------------------------

1 .3 .2 .Dospjelostcijeneiosiguranjekupca

Cijena može dospijevati odmah u momentu zaključenja ugovora, u određenom roku, ili nakon što se ispune određene pretpostavke za dospjelost. Dospjelost plaćanja cijene je veoma bitna za ispunjenje ugovora, a naročito je važna za kupca koji se može veoma efikasno štititi ugovaranjem određenih pretpostavki za dospjelost cijene, u cilju da se obezbijedi da mu se nepokretnost preda sa plaćanjem cijene, tj. da se upiše sa pravom svojine u katastru nepokretnosti.

S tim u vezi, notar je dužan podučiti kupca mogućnosti ugovaranja adekvatnih pretpo-stavki za dospjelost cijene i upozoriti ga na opasnosti i rizike kojima se izlaže suprotnim ugovaranjem, odnosno neprihvatanjem adekvatnih obezbjeđenja kojima ga podučava notar. Koje će se pretpostavke za dospjelost cijene ugovoriti, zavisi od konkretnog slu-čaja, te od kupčeve volje. Dakle, kupac može, ali ne mora, ugovoriti da cijena dospijeva nakon ispunjenja određenih pretpostavki za svaki konkretan slučaj. Međutim, notar je dužan podučiti kupca takvim mogućnostima i upozoriti ga na pravne posljedice i rizike kojima se izlaže u slučaju suprotnog postupanja.

Pretpostavke za dospjelost plaćanja cijene mogu biti različite: alternativno ili kumula-tivno ugovorene, odnosno kupac se može obezbijediti kombinacijom mjera osiguranja, shodno konkretnoj činjeničnoj situaciji svakog pojedinačnog slučaja. U daljem tekstu obradiće se više mogućih pretpostavki za dospjelost plaćanja cijene, a što zavisi od sva-kog konkretnog slučaja.

1. Kupac zahtijeva da se upiše kao vlasnik prije isplate cijene prodavcu. U ovom slu-čaju notar bi trebao da savjetuje klijentima da se cijena uplaćuje na notarski račun za stranke, a da sa tog računa notar vrši isplatu prodavcu tek kada se kupac upiše kao vla-snik. Notar može preuzeti novac na čuvanje ako mu je predat povodom sastavljanja no-tarskog akta na posebnom računu kod banke koji ne može biti predmet prinudnog iz-vršenja protiv notara. to je notarski račun za stranke127.

127 Član 67. stav 2. i član 68. stav 3. Zakona o notarima CG, te član 45. stav 2. Pravilnika o radu notara CG.


83

P R I m J E R

“Cjelokupni iznos cijene dospijeva za isplatu deponovanjem na notarski račun za stranke u roku od sedam dana od dana zaključenja ugovora, s tim da stranke daju nalog notaru da do tada ne izdaje otpravke i prepise koji će sadržavati saglasnost prodavca za prenos prava svoji-ne, te da isplatu cijene sa tog računa notar izvrši na račun prodavca u roku od sedam dana od dana kada zaprimi rješenje o upisu prenosa svojine u Katastru nepokretnosti na ime kupca.” -

Napomena: Ovo je veoma značajan mehanizam zaštite prodavaca i kupaca u pogledu isplate cijene i sigurnog prenosa prava svojine. Ovdje mogu doći u obzir i drugi uslovi kojima će se usloviti isplata cijene sa notarskog računa za stranke na račun prodavca, naprimjer, upis predbilježbe, predaja u posjed i sl.

2. Da je upisana predbilježba prava svojine u korist kupca prije isplate cijene prodav-cu. Predbilježba je efikasno sredstvo zaštite kupca jer mu garantuje da će biti upisano njegovo pravo svojine u katastar nepokretnosti naknadnim opravdanjem, a kupac želi njeno ugovaranje i upis prije nego što isplati cijenu. Notar je dužan podučiti kupca da i kako ga predbilježba osigurava i upozoriti ga na posljedice suprotnog postupanja. Ku-pac se na ovaj način štiti od rizika dvostruke prodaje ili nekih drugih upisa koji imaju prvenstvo upisa. Naime, jedno od osnovnih načela upisa u Katastar nepokretnosti jeste načelo prvenstva, koje znači da se upis vrši prema vremenskom redoslijedu podnošenja zahtjeva za upis128.

P R I m J E R

„Cijena za plaćanje dospijeva (na ruke prodavca ili na prodavčev račun kod banke ili na notarski račun za stranke) u roku od tri dana od dana kada notar obavijesti ugovorne stra-ne da je predbilježba prava svojine na predmetnoj nepokretnosti u korist kupca upisana na prvom mjestu ranga upisa u Listu nepokretnosti“. ---------------------------------------------------

Notar je podučio kupca i drugim mogućnostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa do-spjelošću plaćanja cijene, kao što je/su________ (Napomena: Upisati pretpostavku za dospjelost cijene ako se pojavljuje u konkretnom slučaju, npr. brisanje hipoteke i dr.); zatim ugovaranje ispla-te cijene na notarski račun za stranke i njenu isplatu s tog računa prodavcu tek kada se kupac uknjiži u Katastru nepokretnosti kao vlasnik, te ga upozorio na rizike i posljedice kojima se izlaže u slučaju suprotnog postupanja. ---------------------------------------------------------------------------------

Napomena: U izjavama za knjiženje, odmah iza saglasnosti za upis predbilježbe, može se i korisno je dati saglasnost za brisanje predbilježbe, a u cilju zaštite prodavca u sluča-ju da ne dođe do isplate cijene i realizacije ugovora. U suprotnom, prodavac bi morao sudskim putem vršiti brisanje predbilježbe ili bi ona bila brisana protekom zakonskog roka za njeno opravdanje (30-60 dana od dana prijema rješenja o predbilježbi – čl. 97. Zakona o državnom premjeru i katastru CG).

128 Član 12. Zakona o državnom premjeru i katastru CG.

1. Ugovor o prodaji

84

P R I m J E R

Prodavac je saglasan da se u korist kupca upiše predbilježba prava svojine na nepokretnosti iz tač-ke I ovog ugovora.- ---------------------------------------------------------------------------------------------------

Stranke su već sada saglasne da se predbilježba briše istovremeno sa upisom prava svojine na kupca, kao i u slučaju da ne dođe do realizacije ovog ugovora. Stranke daju nalog i neopozivo ovlašćuju ovog notara da podnese zahtjev za upis predbilježbe, kao i zahtjev za brisanje predbi-lježbe ako kupac u roku iz ovog ugovora ne isplati cjelokupnu cijenu.“ -----------------------------------

3. Da je predat zahtjev za upis predbilježbe, a nema prepreka za njen upis na prvom mjestu. Ovdje kupac želi upis predbilježbe, ali isplatu cijene ne veže za njen upis već samo za predaju zahtjeva za upis, pod uslovom da nema prepreka za to.

P R I m J E R

„Cjelokupni iznos cijene kupac je dužan isplatiti prodavcu (na ruke ili na račun kod ban-ke ili na notarski račun za stranke) u roku od tri dana od dana kada notar u pisanoj formi obavijesti ugovorne strane da je zahtjev za upis predbilježbe prava svojine u korist kupca predat Katastru nepokretnosti, a nema prepreka za njen upis na prvo mjesto.“-----------------

Notar je podučio kupca mogućnostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dospjelošću plaćanja cijene, kao što je ugovaranje i upisivanje predbilježbe u Katastar nepokretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbilježba osigurava kupca; zatim mogućnost ugovaranja i drugih pretpostavki za dospjelost cijene, kao što je/su________ ----------------------------------------

(Napomena: Upisati pretpostavku za dospjelost cijene ako se pojavljuje u konkretnom slučaju, npr. brisanje hipoteke i dr.); isto tako, podučio ga je mogućnosti ugovaranja isplate cijene na no-tarski račun za stranke i njenu isplatu s tog računa prodavcu tek kada se kupac uknjiži u Katastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbilježi svojina, te ga upozorio na rizike i posljedice kojima se izlaže u slučaju suprotnog postupanja. ----------------------------------------------------------------------

4. Da su dostavljena određena pravno valjana odobrenja, npr. punomoćje od stra-ne prodavca, odobrenje organa starateljstva za otuđenje nepokretnosti malodobnog prodavca i dr. Ovdje se radi o slučaju kada je za punovažnost ugovora potrebno pribavi-ti određena odobrenja, kao što smo naprijed istakli, jer ugovor neće proizvoditi pravna dejstva bez tih odobrenja, tako da je, u vezi sa tim, notar dužan dati poduku i upozore-nje da takav ugovor nije na pravnoj snazi, te da se cijena ne plaća dok se ne pribave po-trebna odobrenja, niti da stranke vrše druge činidbe iz ugovora, a notar takođe ne smije davati otpravke i prepise akta do momenta dostavljanja potrebnih odobrenja.

P R I m J E R

„Cijena za isplatu dospijeva na ruke prodavcu (ili na notarski račun za stranke ili na tran-sakcijski račun prodavca) osam dana od datuma prijema preporučenog pisma kojim notar obavještava kupca da je blagovremeno dostavljeno pravno valjano punomoćje od strane prodavca (ili alt. odobrenje Centra za socijalni rad za otuđenje nepokretnosti malodobnog


85

prodavca, ili alt. odobrenje nadležnog organa za otuđenje nepokretnosti privrednog druš-tva- Skupština, Nadzorni odbor itd..).“ -----------------------------------------------------------------------

Napomena: Notar je dužan upozoriti stranke da vremenski ne određuju dospjelost ci-jene i ne vrše njenu isplatu, te da ne vrše druge činidbe iz ugovora, prije pribavljanja potrebnih odobrenja, jer ugovor nije na pravnoj snazi dok se ne dostave pravno valjana odobrenja. Dakle, u ovakvom slučaju rok dospjelosti trebalo bi uvijek vezati za mome-nat pribavljanja odobrenja ili nakon toga. Ako stranke hoće ugovaranje roka dospjelo-sti cijene prije pribavljanja neophodnih odobrenja, i pored pouka i upozorenja notara, smatramo da je notar dužan odbiti poduzimanje takve službene radnje. Notar može sačiniti ispravu (izvornik) bez potrebnih odobrenja (pravni posao se može i naknadno odobriti, npr. čl. 83. ZOO CG), i u toj ispravi o pravnom poslu će se odrediti rok dospje-losti cijene, s tim da je notar dužan podučiti i upozoriti stranke npr, sljedećom formu-lacijom:

„Ovaj ugovor nije na pravnoj snazi i neće proizvoditi pravna dejstva sve dok stranke u roku od tri-deset dana računajući od dana njegovog zaključenja ne dostave ovom notaru pravno valjano pu-nomoćje prodavca za poduzimanje ovog pravnog posla od strane punomoćnika. -------------------

Notar je upozorio stranke da ne određuju rok dospjelosti cijene i ne vrše njenu isplatu, te da ne vrše druge činidbe iz ugovora, prije pribavljanja potrebnih odobrenja“. -------------------------

U takvom slučaju, notaru je zabranjeno da izdaje otpravke, ovjerene prepise i prepise izvornika bilo kome sve dok mu se ne dostavi pravno valjano odobrenje. Notar to mora unijeti u ispravu, npr. sljedećom formulacijom:

„Notar neće izdavati otpravke, ovjerene prepise i prepise izvornika bilo kome sve dok ugo-vorne strane ovom notaru ne dostave pravno valjano odobrenje“ . --------------------------------

5. Da je podnesen zahtjev za upis promjene u „B“ ili „V“ listu nepokretnosti po osnovu pravosnažnog rješenja o nasljeđivanju, kojim je prodavac oglašen nasljedni-kom. Ovdje se radi o slučaju kada je prodavac pravosnažno oglašen za nasljednika, a još uvijek nije upisan u katastru nepokretnosti kao vlasnik, a kupac ne želi isplatiti cijenu prodavcu dok se katastru ne dostavi rješenje o nasljeđivanju. Smrću ostavioca njegovi nasljednici postaju vlasnici, a upis u Katastar nepokretnosti ima samo deklarativno dej-stvo. Zbog toga se to zove promjena upisa, jer je smrću ostavioca kao knjižnog vlasni-ka „B“ ili „V“ list postao netačan i treba ga usaglasiti sa novonastalim pravnim stanjem (nasljednici umrlog postali vlasnici od momenta njegove smrti). Međutim, takav upis može sadržavati određene rizike u smislu podobnosti rješenja o nasljeđivanju za upis u Katastar nepokretnosti, plaćanja poreza, taksi itd. U svakom slučaju notar mora voditi računa o tome da je rješenje o nasljeđivanju pravosnažno.

1. Ugovor o prodaji

86

P R I m J E R

„Cijena za plaćanje dospijeva na ruke prodavcu (ili na notarski račun za stranke ili na tran-sakcijski račun prodavca) osam dana od datuma prijema preporučenog pisma kojim no-tar obavještava kupca da je podnesen zahtjev za promjenu „B“ ili „V“ lista nepokretno-sti po osnovu pravosnažnog Rješenja o nasljeđivanju, Osnovnog suda u _______, broj _________, od __________, koje je postalo pravosnažno dana __________, kojim je proda-vac oglašen isključivim nasljednikom, a nema prepreka za njegovo provođenje.“ ------------

Notar je podučio kupca i drugim mogućnostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa do-spjelošću plaćanja cijene, kao što je ugovaranje i upisivanje predbilježbe u Katastar nepokretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbilježba osigurava kupca; zatim mogućnost ugo-varanja i drugih pretpostavki za dospjelost cijene, kao što je/su________ (Napomena: Upisati pretpostavku za dospjelost cijene ako se pojavljuje u konkretnom slučaju, npr. brisanje hipoteke i dr.); mogućnosti ugovaranja isplate cijene na notarski račun za stranke i njenu isplatu s tog raču-na prodavcu tek kada se kupac uknjiži u Katastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbilježi svojina, te ga upozorio na rizike i posljedice kojima se izlaže u slučaju suprotnog postupanja. ----

6. Da se u Katastru nepokretnosti izvrši promjena u „B“ ili „V“ listu nepokretno-sti po osnovu pravosnažnog rješenja o nasljeđivanju, tako da se prodavac po osnovu nasljeđivanja upiše sa pravom svojine. Ovdje se radi o slučaju kada je prodavac pra-vosnažno oglašen za nasljednika, a još uvijek nije upisan u Katastru nepokretnosti kao vlasnik, a kupac ne želi isplatiti cijenu prodavcu dok se isti sa svojim pravom ne upiše u Katastar.

P R I m J E R

„Cijena za plaćanje dospijeva na ruke prodavcu (ili na notarski račun za stranke ili na tran-sakcijski račun prodavca) osam dana od datuma prijema preporučenog pisma kojim no-tar obavještava kupca da je izvršena promjena „B“ ili „V“ lista nepokretnostipo osnovu pravosnažnog Rješenja o nasljeđivanju, Osnovnog suda u _______, broj _________, od __________, tako da je prodavac po osnovu nasljeđivanja upisan kao vlasnik sa 1/1(ili su-vlasnik sa dijelom___).“ -------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je podučio kupca o ostalim mogućnostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa do-spjelošću plaćanja cijene, kao što je ugovaranje i upisivanje predbilježbe u Katastar nepokretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbilježba osigurava kupca; zatim mogućnost ugo-varanja i drugih pretpostavki za dospjelost cijene, kao što je/su________ . -----------------------------

(Napomena: Upisati pretpostavku za dospjelost cijene ako se pojavljuje u konkretnom slučaju, npr. brisanje hipoteke i dr.); zatim ugovaranje isplate cijene na notarski račun za stranke i njenu isplatu s tog računa prodavcu tek kada se kupac uknjiži u Katastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbilježi svojina, te ga upozorio na rizike i posljedice kojima se izlaže u slučaju suprotnog postupanja.- -----------------------------------------------------------------------------------------------------------


87

7. Da se ovlašćenik zakonskog ili ugovornog prava preče kupovine izjasni da neće vršiti svoje pravo, a prije isplate cijene prodavcu. Ovdje se radi o slučaju kada postoji ugovorno ili zakonsko pravo preče kupovine, a kupac ne želi da rizikuje sticanje prava svojine na stvari ili druge štetne posljedice zbog postojanja prava preče kupovine odno-sno njegove povrede.

P R I m J E R

„Cijena za plaćanje dospijeva na ruke prodavcu (ili na notarski račun za stranke ili na tran-sakcijski račun prodavca) osam dana od datuma prijema preporučenog pisma kojim notar obavještava kupca da jeovlašćenik zakonskog (ili ugovornog) prava preče kupovine izja-vio da neće vršiti svoje pravo.” ----------------------------------------------------------------------------------

Notar je podučio kupca o ostalim mogućnostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa do-spjelošću plaćanja cijene, kao što je ugovaranje i upisivanje predbilježbe u Katastar nepokretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbilježba osigurava kupca, ugovaranje isplate cijene na notarski račun za stranke i njenu isplatu s tog računa prodavcu tek kada se kupac uknjiži u Ka-tastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbilježi svojina, te ga je upozorio na rizike i posljedi-ce kojima se izlaže u slučaju suprotnog postupanja.----------------------------------------------------------

Napomena: podučiti i upozoriti na druge pretpostavke za dospjelost cijene ako se po-javljuju u konkretnom slučaju, npr. brisanje hipoteke i dr.

8. Da je notaru uručena ili da je katastru nepokretnosti predata brisovna dozvola u pogledu hipoteke upisane u “G“ listu predmetnog lista nepokretnosti. Ovdje se radi o slučaju kada kupac želi kupovinu nepokretnosti koja nije opterećena nekim pravom.

P R I m J E R

„Cijena dospijeva za plaćanje na ruke prodavcu (ili na notarski račun za stranke ili na tran-sakcijski račun prodavca) osam dana od datuma prijema preporučenog pisma kojim no-tar obavještava kupca da jenotaru uručena (ili da je Katastru nepokretnosti predata) bri-sovna dozvola u pogledu hipoteke upisane u “G“ listu predmetnog lista nepokretnosti.”--

Notar je podučio kupca o ostalim mogućnostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa do-spjelošću plaćanja cijene, kao što je ugovaranje i upisivanje predbilježbe u Katastar nepokretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbilježba osigurava kupca, ugovaranje isplate cijene na notarski račun za stranke i njenu isplatu s tog računa prodavcu tek kada se kupac uknjiži u Ka-tastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbilježi svojina, te ga je upozorio na rizike i posljedi-ce kojima se izlaže u slučaju suprotnog postupanja.----------------------------------------------------------

Napomena: podučiti i upozoriti na druge pretpostavke za dospjelost cijene ako se po-javljuju u konkretnom slučaju, npr. pribavljanje odobrenja i dr.

1. Ugovor o prodaji

88

9. Da je na osnovu brisovne dozvole u „G“ listu izvršeno brisanje hipoteke. Ovdje se radi o slučaju kada kupac želi kupovinu nepokretnosti koja nije opterećena.

P R I m J E R

„Cijena za plaćanje dospijeva na ruke prodavcu (ili na notarski račun za stranke ili na tran-sakcijski račun prodavca) osam dana od datuma prijema preporučenog pisma kojim notar obavještava kupca da jena osnovu brisovne dozvole u „G“ listu izvršeno brisanje hipoteke.”

Notar je podučio kupca o ostalim mogućnostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa do-spjelošću plaćanja cijene, kao što je ugovaranje i upisivanje predbilježbe u Katastar nepokretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbilježba osigurava ugovaranje isplate cijene na no-tarski račun za stranke i njenu isplatu s tog računa prodavcu tek kada se kupac uknjiži u Katastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbilježi svojina, te ga upozorio na rizike i posljedice kojima se izlaže u slučaju suprotnog postupanja. ----------------------------------------------------------------------

Napomena: podučiti i upozoriti na druge pretpostavke za dospjelost cijene ako se po-javljuju u konkretnom slučaju, npr. izjašnjenje imaoca prava preče kupovine i dr.

10. Da je pribavljena saglasnost hipotekarnog povjerioca za pravo zaloge, upisane u „G“ listu, za otuđenje predmetne nepokretnosti i preuzimanje od strane kupca duga obezbijeđenog hipotekom. Ovdje se radi o slučaju kada kupac kupuje opterećenu ne-pokretnost, na kojoj je upisana zabrana otuđenja bez pisane saglasnosti hipotekarnog povjerioca, a kupac preuzima i dug obezbijeđen hipotekom, pa je stoga potrebna sagla-snost hipotekarnog povjerioca, u cilju upisa u katastar prenosa prava svojine na kupca i u cilju preuzimanja duga od strane kupca, shodno odredbama 455. i 456. ZOO CG).

P R I m J E R

„Cijena za plaćanje dospijeva na ruke prodavcu (ili na notarski račun za stranke ili na tran-sakcijski račun prodavca) osam dana od datuma prijema preporučenog pisma kojim notar obavještava kupca da jepribavljena saglasnost hipotekarnog povjerioca za pravo zaloga, upisanog u „G“ listu, za otuđenje predmetne nepokretnosti i preuzimanje od strane kupca duga obezbijeđenog hipotekom.” -----------------------------------------------------------------------------

Notar je podučio kupca o ostalim mogućnostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa do-spjelošću plaćanja cijene, kao što je ugovaranje i upisivanje predbilježbe u Katastar nepokretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbilježba osigurava kupca ugovaranje isplate cijene na notarski račun za stranke i njenu isplatu s tog računa prodavcu tek kada se kupac uknjiži u ka-tastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbilježi svojina, te ga upozorio na rizike i posljedice kojima se izlaže u slučaju suprotnog postupanja). ------------------------------------------------------------

Napomena: podučiti i upozoriti na druge pretpostavke za dospjelost cijene ako se po-javljuju u konkretnom slučaju, npr. potrebnog odobrenja i dr.


89

Cijena za plaćanje dospijeva odmah na ruke ili račun prodavca, a kupac ne želi ugo-varanje pretpostavki za dospjelost, niti korištenje notarskog računa za stranke

Ovo je vrlo čest slučaj u praksi, iako je moguće da nastupe brojne opasnosti i rizici po kupca, naročito u pogledu višestrukog otuđenja ili pak opterećenja predmetne nepo-kretnosti, kao i u pogledu raznih okolnosti koje onemogućavaju da se kupac upiše kao vlasnik. Štete po kupca mogu biti velike jer je on već isplatio cijenu. U ovom slučaju no-tar mora dati kupcu poduku o mogućnostima adekvatnog osiguranja u konkretnom slučaju i upozoriti ga na posljedice plaćanja cijene bez ugovaranja adekvatnih mjera obezbjeđenja.

P R I m J E R

Cijena za plaćanje dospijeva odmah na ruke prodavca (ili na račun prodavca.----------------)

Notar je podučio kupca mogućnostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dospjelošću plaćanja cijene, kao što je ugovaranje i upisivanje predbilježbe u Katastar nepokretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbilježba osigurava kupca, ugovaranje isplate cijene na notarski račun za stranke i njenu isplatu s tog računa prodavcu tek kada se kupac uknjiži u Kata-stru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbilježi svojina, te ga upozorio na rizike i posljedice ko-jima se izlaže u slučaju suprotnog postupanja. Nakon toga, kupac izjavljuje da cijena dospijeva na naprijed opisani način.“ --------------------------------------------------------------------------------------

1 .3 .3 .Osiguranjeprodavca

Prodavac se u ugovoru o prodaji može obezbijediti na više načina, alternativno ili ku-mulativno, odnosno kombinacijom mjera osiguranja, shodno konkretnoj činjeničnoj situaciji svakog pojedinačnog slučaja.

Plaćanje cijene u momentu zaključenja ugovora. Ovo je najjednostavnija situacija koja u modernom načinu prometa nije više tako česta, pa je zbog toga, uz obezbjeđenje kup-ca, vrlo često potrebno na adekvatan način obezbijediti i prodavca. Ako se cijena plaća u momentu zaključenja ugovora, tada nije potrebno predviđati mjere obezbjeđenja za prodavca nego se mora voditi računa o adekvatnom obezbjeđenju kupca.

Plaćanje cjelokupne ili dijela cijene nakon zaključenja ugovora o prodaji. Kako smo naprijed naznačili, ovo je veoma čest slučaj, kako zbog toga što kupac sebe želi zaštiti na način da prodavac ne dobije cijenu dok se ne ispune određene pretpostavke za dospje-lost cijene (npr. upis predbilježbe, upis svojine, pribavljanje odobrenja i sl.), tako i zbog toga što kupci u velikom broju slučajeva finansiraju cijenu iz kredita ili na drugi način plaćanja na rate. Notar mora voditi računa o interesima svih ugovornih strana, pa je stoga dužan podučiti i upozoriti stranke na sve moguće mjere adekvatnog obezbjeđenja u konkretnoj situaciji i primijeniti ih shodno volji stranka, a sve sa ciljem da se izbje-gnu sporovi i da se ugovor u cijelosti realizuje. Ova obaveza podučavanja i upozoravanja stranaka propisana je u članu 47 Zakona o notarima CG.

Notar je dužan podučiti i upozoriti prodavca na sljedeće mjere obezbjeđenja:– isplata cijene na notarski račun za stranke;

1. Ugovor o prodaji

90

– kupčevo pristajanje na izvršenje bez odlaganja na predmetu prodaje ili na cjelo-kupnoj imovini kupca;

– davanje clausule intabulandi u posebnoj ispravi u momentu zaključenja ugovora ili naknadno, s tim da se ona preda kupcu u momentu isplate cijene prodavcu ili na notarski račun za stranke;

– davanje saglasnosti za prenos prava svojine odmah u ugovoru, uz istovremeni nalog notaru da ne izdaje otpravke i prepise ili da izda izvode otpravaka i prepisa (otpravak dijela akta) koji neće sadržavati clausulu intabulandi sve do isplate cje-lokupne cijene129.

P R I m J E R

Poduke i upozorenja prodavcu kada cijena dospijeva nakon zaključenja ugovora Cijena za nepokretnost iz tačke I ovog ugovora iznosi 58 .825,00EURA(slovima:pedeseto-samhiljadaosamstotinadvadesetpeti00/100EURA). -------------------------------------------------

Naprijed naznačena cijena dospijeva na sljedeći način: --------------------------------------------------

- dio cijene od 25.000,00 EURA (slovima: dvadesetpethiljada EURA), prema izričitoj izjavi stra-naka, kupac je već isplatio prodavcu; --------------------------------------------------------------------------

- dio cijene od 33.825,00 EURA (slovima: tridesetosamhiljadaosamstotinadvadesetpet EURA) kupac će isplatiti prodavcu na njegov transakcijski račun broj_______, koji se vodi kod ______-banke, najkasnije do 31.12. 2009. godine. ---------------------------------------------------------

Notar je podučioprodavca mogućnostima njegovog osiguranja u vezi sa dospjelošću plaća-nja cijene, kao što je pristajanje kupca na izvršenje bez odlaganja na predmetu prodaje i na njegovoj cjelokupnoj imovini za iznos neplaćene cijene i sporednih potraživanja; deponova-nje cijene na notarski račun za stranke, davanje saglasnosti za prenos prava svojine odmah u ugovoru, uz istovremeni nalog notaru da izdaje samo izvode otpravaka, ovjerenih prepisa i prepisa koji neće sadržavati saglasnost za prenos prava svojine do isplate cijene; zatim mo-gućnosti davanja saglasnosti za prenos prava svojine na kupca u posebnoj ispravi koja će biti predata kupcu kada se isplati cjelokupna cijena, tegaupozorionaposljedicesuprotnogpostupanja . ----------------------------------------------------------------------------------------------------------

Nakontogastrankeizjavljuju . . . .(jednu od dolje naznačenih alternativa)

Moguće mjere obezbjeđenja prodavca:

a) “Da se ne želi ugovaranje naznačenih mjera obezbjeđenja prodaca”.-------------------

b) “U vezi sa plaćanjem naprijed naznačenog cjelokupnog iznosa cijene od ______ EURA (slovima: ____ EURA) i zakonskih (ugovornih) zateznih kamata u slučaju pa-danja kupca u docnju, kupac izričito izjavljuje da pristaje na izvršenje bez odlaganja na osnovu ovog notarskog akta na cjelokupnoj svojoj imovini (ili samo na predmetu prodaje ako se odmah vrši prenos prava svojine,).-------------------------------------------

129 Član 88. Zakona o notarima Crne Gore.


91

Izvršni otpravak ovog notarskog akta će biti izdat prodavcu na njegov zahtjev, a sa ispravama koje dokazuju da su ispunjeni uslovi za izvršnost. Notar je upozorio kupca da je pristao na izvršenje bez odlaganja i objasnio mu pravne posljedice takve izjave”.---

Napomena: Ovdje se radi o slučaju kada prodavac u samom ugovoru daje clausulu in-tabulandi i pristaje da se kupac upiše kao vlasnik bez ikakvih dodatnih uslova, a cijena se plaća na rate ili u cjelokupnom iznosu nakon proteka određenog vremena od zaklju-čenja ugovora. Notar je u konkretnom slučaju obavezan upozoriti kupca na posljedi-ce u vezi sa pristajanjem na izvršenje bez odlaganja, s obzirom na pravnu snagu takve izjave. Naime, prema članu 53. Zakona o notarima CG i članu 16. stav 2. tač. 2. Zakona o izvršnom postupku CG130, takva isprava je izvršna isprava i ima dejstvo pravosnažne sudske odluke, čime se prodavac stavlja u sigurniju pravnu poziciju u vezi sa naplatom kupoprodajne cijene. Stranke mogu ugovoriti da se u Katastar nepokretnosti izvrši upis zabilježbe pristajanja na izvršenje bez odlaganja.

c) “Cjelokupni iznos cijene dospijeva za isplatu deponovanjem na notarski račun za stranke u roku od ______ dana od dana zaključenja ovog ugovora, s tim da stranke daju nalog notaru da do tada ne izdaje otpravke i prepise koji će sadržavati saglasnost prodavca za prenos svojine, te da isplatu cijene sa tog računa notar izvrši na račun pro-davca u roku od ____ dana od dana kada zaprimi rješenje o upisu u Katastar preno-sa prava svojine na ime kupca”.----------------------------------------------------------------

Napomena: Notarski račun za stranke je veoma značajan mehanizam zaštite prodavca i kupca u pogledu isplate cijene i sigurnog prenosa prava svojine, a predviđen je u članu 67. Zakona o notarima CG i članu 45. Pravilnika o radu notara CG. Ovdje mogu doći u obzir i drugi elementi kojim će se usloviti isplata cijene sa notarskog računa za stranke na račun prodavca, npr. upis predbilježbe, predaja u posjed i sl.

d) “Prodavac se obavezuje da će u naknadnoj ispravi, u momentu isplate cjelokupne ugo-vorene cijene, izjaviti saglasnost za prenos prava svojine na kupca”.-----------------------

Napomena: U slučaju kada cijena dospijeva nakon zaključenja ugovora, prodavac se šti-ti davanjem clausule intabulandi u posebnoj ispravi, koja će biti predata kupcu u mo-mentu isplate cijene. Ova formulacija će se unijeti i u odjeljak ugovora “Izjave za knjiže-nje”. Primjer za takvo postupanje dat će se u odjeljku ugovora koji tretira izjave za knji-ženje prenosa prava svojine.

e) “Prodavac u ovoj ispravi daje saglasnost za prenos prava svojine, ali da se kupcu ili bilo kome drugom ne izdaje otpravak, ovjereni prepis i prepis već samo otpravak dijela akta, odnosno prepisa koji neće sadržavati saglasnost prodavaca za prenos prava svo-jine na kupca sve dok kupac u cijelosti ne isplati kupoprodajnu cijenu. Cjelovit otpravak i prepis izvornika notar će izdati kad mu stranke prezentuju valjan dokaz da je plaće-na kupoprodajna cijena”. ----------------------------------------------------------------------

130 Zakon o izvršnom postupku, Službeni list RCG broj 23/04.

1. Ugovor o prodaji

92

Napomena: Davanjem saglasnosti za prenos svojine odmah u ugovoru, uz ugovara-nje obaveze notara da izdaje samo izvode otpravaka, ovjerenih prepisa i prepisa, tako-đe je efikasno sredstvo za zaštitu prodavca. Notar ima pravo i dužnost, pored cjelovitih otpravaka i prepisa, izdavati i otpravak dijela akta (član 88. Zakona o notarima CG). Notar prilikom kopiranja ili na drugi način sačinjavanja otpravka, prekrije, odnosno izostavi dio isprave (izvornika), tj. u ovom slučaju saglasnost za prenos prava svojine, i konstatuje na tom mjestu „Izostavljeno zbog izdavanja otpravka dijela akta “ i stavi svoj potpis i pečat.

1 .3 .4 .Načinplaćanjacijene

Jedna od osnovnih obaveza kupca je plaćanje kupoprodajne cijene. Interes kupca je da postane vlasnik predmetne nepokretnosti, dok prodavac upravo želi da za prenos pra-va svojine dobije protuvrijednost u novcu. Ovdje postoji nekoliko modaliteta ispunjenja kupčeve obaveze, o kojima notar mora voditi računa i mora podučiti ugovorne strane o tome. Prije svega, potrebno je voditi računa o tome kako se vrši plaćanje, odnosno iz kojih izvora, te o tome kakav je pravni režim konkretnog predmeta prodaje. Najčešće situacije u ovom slučaju su sljedeće:

– plaćanje cijene iz vlastitih sredstava kupca kod kupovine neopterećene nepokret-nosti;

– plaćanje cijene koja se finansira u cijelosti ili djelimično iz kredita, tj. preko banke;– plaćanje cijene iz vlastitih sredstava kupca kod kupovine opterećene nepokretno-

sti, sa dvije podvarijante;– kad kupac ne preuzima hipoteku;– kad kupac preuzima hipoteku.

Plaćanje cijene iz vlastitih sredstava kupca kod kupovine neopterećene nepokretnosti

Ovo je najjednostavnija varijanta, jer u ovom slučaju ne treba otplaćivati hipoteku pro-davca, niti je brisati, a takođe nije potrebno prethodno obezbijediti finansiranje kupca, tj. uzimanje kredita kod banaka. Potrebno je samo odrediti pretpostavke za dospjelost cijene, odnosno zaštiti prodavca i kupca u vezi s tim. U narednom tekstu su date neke formulacije koje se tiču određivanja dospjelosti plaćanja cijene.

P R I m J E R

Cijenaiznosi___________EURAidospijevazaplaćanjeodmah . ---------------------------------

Potpisomovogugovoraprodavacpotvrđujedamujekupacisplatiocjelokupnunapri-jednaznačenucijenu. --------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je podučio kupca mogućnosti njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dospjelošću pla-ćanja cijene, kao što je ugovaranje i upisivanje predbilježbe u Katastar nepokretnosti prije isplate cijene, i objasnio mu da i kako predbilježba osigurava; zatim na mogućnosti ugovaranja i drugih pretpostavki za dospjelost cijene, kao što su ugovaranje isplate cijene na notarski račun za stran-ke i njenu isplatu s tog računa prodavcu tek kada se kupac uknjiži u katastru nepokretnosti kao


93

vlasnik ili kad se predbilježi svojina, te ga je upozorio na rizike i posljedice kojima se izlaže u slu-čaju suprotnog postupanja .Nakon toga, kupac izjavljuje da ne želi mjere obezbjeđenja i da cijena dospijeva na naprijed opisani način.“ ---------------------------------------------------------------

Napomena: podučiti i upozoriti na druge pretpostavke za dospjelost cijene ako se po-javljuju u konkretnom slučaju, npr. pribavljanje potrebnog odobrenja, brisovne do-zvole i dr.

Ovdje je jednostavno činjenično stanje, gdje kupac ne žele ugovaranje pretpostavki za dospjelost. Prodavcu u ovom slučaju nisu potrebne mjere obezbjeđenja, jer dobiva u momentu zaključenja ugovora cjelokupnu cijenu. Ovakve situacije su rijetke, jer nepo-kretnosti uglavnom imaju veliku vrijednost i za njihovo finansiranje potrebna su znatna sredstva, koja u pravilu nedostaju kupcu. Nešto je složenija situacija ukoliko je potrebno naknadno pribavljanje raznih ovlašćenja ili odobrenja, a što se može vidjeti iz formula-cija koje su date u gornjem tekstu. tu su navedene potrebne radnje koje se moraju pret-hodno učiniti kako bi se obezbijedilo potrebno punomoćje ili uredilo – knjižno stanje predmetne nepokretnosti.

Plaćanje cijene iz vlastitih sredstava kupca kod kupovine opterećene nepokretnosti, a kupac zahtijeva brisanje hipoteke koja obezbjeđuje potraživanje koje nije isplaćeno.

Ovdje postoji više varijanti:

a) Prva mogućnost bi mogla biti kada kupac ne želi kupovinu nepokretnosti koja je op-terećena hipotekom i zahtijeva njeno brisanje. tako, naprimjer, kredit i troškovi su isplaćeni hipotekarnom povjeriocu, tj. banci, ali nije pribavljena brisovna dozvola.

CijenazanepokretnostiztačkeIovogugovoraiznosi___EURA(slovima____) . -----------

Cijenadospijevaosamdanaoddatumakadanotarobavijestikupcadajenotarudo-stavljenabezuslovnabrisovnadozvolabanke________zabrisanjehipotekeupisaneu„G“listu,uiznosuod________EURA,akojaopterećujenepokretnostkojajepredmetprodaje. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je podučio kupca o ostalim mogućnostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa do-spjelošću plaćanja cijene, kao što je ugovaranje i upisivanje predbilježbe u katastar nepokretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbilježba osigurava, zatim ugovaranje isplate cijene na notarski račun za stranke i njenu isplatu s tog računa prodavcu tek kada se kupac uknjiži u ka-tastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbilježi svojina, te ga je upozorio na rizike i posljedi-ce kojima se izlaže u slučaju suprotnog postupanja.--------------------------------------------------------- -

Napomena: podučiti i upozoriti na druge pretpostavke za dospjelost cijene ako se po-javljuju u konkretnom slučaju, npr. pribavljanje potrebnog odobrenja, izjašnjenja imaoca prava preče kupovine i dr.

b) Nešto složenije činjenično stanje postoji kada kredit i troškovi nisu isplaće-ni hipotekarnom povjeriocu, a prodavac želi kredit odmah isplatiti sredstvima iz

1. Ugovor o prodaji

94

kupoprodajne cijene koju mu treba isplatiti kupac, koji takođe zahtijeva brisanje hi-poteke. tada je potrebno ugovoriti i osigurati da se iz prodajne cijene namiri hipotekar-ni povjerilac, te ugovoriti ko će pribaviti brisovnu dozvolu. Moguće postupanje notara, na zahtjev stranaka, u ovom slučaju sastoji se u tome da prodavac (koji je ovdje istovre-meno i hipotekarni dužnik) u ugovoru o prodaji cedira131 svoje potraživanje na isplatu cijele ili dijela cijene (u zavisnosti od toga koliko iznosi neisplaćeni kredit) u korist svog hipotekarnog povjerioca (banke), a kupac naznačeni iznos cijene plaća direktno hipo-tekarnom povjeriocu prodavca, koji istovremeno daje saglasnost za brisanje hipoteke ili se u posebnoj izjavi obavezuje da ći izdati brisovnu dozvolu u posebnoj ispravi ako mu bude plaćen dugovani iznos kredita. Cedirana cijena hipotekarnom povjeriocu se može isplatiti direktno ili posredstvom notarskog računa za stranke.

– Moguća formulacija kad se cedira cjelokupna cijena hipotekarnom povjeriocu i isplaćuje direktno na račun hipotekarnog povjerioca:

CijenazanepokretnostiiztačkeIovogugovoraiznosi___EURA(slovima____) . ----------

Cijenadospijevaosamdanaoddatumakadanotarobavijestikupcadajenotarudo-stavljenapisanaobavijesthipotekarnogpovjeriocadaćeizdatibezuslovnubrisovnudozvoluzabrisanjehipoteke,upisaneu„G“ listu,kojaopterećujenepokretnostkojajepredmetprodaje,akoseisplaticjelokupniiznosobezbijeđenogpotraživanjasaspo-rednimčinidbama . ------------------------------------------------------------------------------------------------

Prodavacustupasvojecjelokupnopotraživanjenaisplatucijene(ilidiocijeneuiznosuod____EURA)izovogugovorasvomhipotekarnompovjeriocubanciXX,naračunbr .Pravoprodavcadatražiisplatuzapovjeriocaostajenedirnuto . ---------------------------------

Notar je podučio kupca i o drugim mogućnostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa do-spjelošću plaćanja cijene, kao što je ugovaranje i upisivanje predbilježbe u katastar nepokretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbilježba osigurava, zatim ugovaranje isplate cijene na notarski račun za stranke i njenu isplatu s tog računa prodavcu tek kada se kupac uknjiži u Ka-tastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbilježi svojina, te ge upozorio na rizike i posljedice kojima se izlaže u slučaju suprotnog postupanja. -------------------------------------------------------------


– Kad se cedira cijena hipotekarnom povjeriocu, a plaća se preko notarskog računa za stranke:

CijenanepokretnostiiztačkeIovogugovoraiznosi___EURA(slovima____) . --------------

Kupac je dužan uplatiti cjelokupni iznos cijene na notarski račun za stranke broj________,kodbanke_________,dodana_____ . --------------------------------------------------------

131 Član 445 do 454 ZOO CG.


95

Prodavac ustupa svoje potraživanje na isplatu cijene svom povjeriocu banci ____________ u iznosu od _________ EURA (slovima ____)-(ili kada nije još uvijek utvrđen: u iznosu koji hi-potekarni povjerilac-banka saopšti notaru da je potreban za njegovo potpuno namirenje) i nalaže notaru da taj iznos direktno isplati naznačenom hipotekarnom povjeriocu pro-davca i izdejstvuje brisovnu dozvolu od banke, dok će se ostatak cijene direktno isplatiti prodavcu. Naznačena plaćanja notar će izvršiti po ispunjenju sljedećih pretpostavki: da je notaru uručena brisovna dozvola u pogledu hipoteke (ili da se hipotekarni povjerilac prodav-ca pisanim putem obavezao da će izdati brisovnu dozvolu nakon što mu bude isplaćeno potraži-vanje po osnovu navedenog kredita). ----------------------------------------------------------------------------

Notar je podučio kupca na ostale mogućnosti njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dospje-lošću plaćanja cijene, kao što je ugovaranje i upisivanje predbilježbe u katastar nepokretnosti pri-je isplate cijene i objasnio mu da i kako predbilježba osigurava, zatim ugovaranje isplate cijene na notarski račun za stranke i njenu isplatu s tog računa prodavcu tek kada se kupac uknjiži u kata-stru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbilježi svojina, te ga je upozorio na rizike i posljedice kojima se izlaže u slučaju suprotnog postupanja. -------------------------------------------------------------


Plaćanje cijene iz vlastitih sredstava kupca kod kupovine opterećene nepokretnosti, a kupac preuzima neisplaćeni dug koji je obezbijeđen hipotekom. U ovakvim sluča-jevima postoji mogućnost da kupac daje izjavu o preuzimanju duga i na taj način stiče pravo svojine na nepokretnosti sa postojećom hipotekom prodavca u korist hipotekar-nog povjerioca (banke). tada je nužna izjava kupca o preuzimanju duga koju će dati u ugovoru o prodaji, a takođe je nužna saglasnost-pristanak prodavčevog hipotekarnog povjerioca za preuzimanje duga od strane kupca kao novog dužnika (član 455. i 456. ZOO). Razlog davanja saglasnosti povjerioca za preuzimanje duga se nalazi u tome, što je povjeriocu bitno ko će biti njegov dužnik. U vezi s tim, notar je obavezan dati podu-ku i upozorenje strankama o obavezi davanja pristanka hipotekarnog povjerioca, slje-dećom formulacijom:

CijenanepokretnostiztačkeIovogugovoraiznosi___EURA(slovima____) . ---------------

Cijena će se isplatiti na taj način što su ugovorne strane saglasne da kupac preuzme dug prodavca koji je obezbijeđen hipotekom iz „G“ lista predmetne nepokretnosti u korist hi-potekarnog povjerioca ______, a koji, prema pisanoj obavijesti hipotekarnog povjeri-oca, na dan sačinjavanja ovog notarskog zapisa iznosi _________ EURA (slovima ____) (ili kada nije još uvijek utvrđen: u iznosu koji hipotekarni povjerilac-banka saopšti notaru), dok će ostatak cijene kupac isplati na notarski račun za stranke broj ________ kod banke, _________ u roku od sedam dana od dana kada ga notar pismenim putem obavijesti da mu je bankadostavilasaglasnostzapreuzimanjeduga, te kupac nalaže notaru da taj iznos direktno isplati prodavcu u roku od tri dana od dana kada zaprimi rješenje o upisu predbi-lježbe prava svojine u korist kupca. ---------------------------------------------------------------------------

1. Ugovor o prodaji

96

Notar je podučio kupca mogućnosti ugovaranja i drugih pretpostavki za dospjelost cijene, kao što su ugovaranje isplate cijene na notarski račun za stranke i njenu isplatu s tog računa prodavcu tek kada se kupac uknjiži u katastru nepokretnosti kao vlasnik, te ga je upozorio na rizike i poslje-dice kojima se izlaže u slučaju suprotnog postupanja. -------------------------------------------------------


c) Mjere osiguranja prodavca i kupca kada se cijena od strane kupca finansira iz odo-brenog kredita neke banke

U modernim tržišnim tokovima cijena se u cjelosti ili djelimično finansira iz kreditnih sredstava. Kroz ovaj vidi finansiranja cijene nastaju veoma složeni odnosi između ra-zličitih subjekata, ne samo između prodavca i kupca, nego i između banke i stranaka, a moguća je određena uloga trećih kao založnih dužnika. Uloga notara je da omogući si-gurnu i efikasnu transakciju za sve učesnike takvog pravnog posla.

Primjer moguće formulacije kada se opterećuje nepokretnost koja je predmet pro-daje, radi obezbjeđenja kredita kupca iz koga se finansira cijena, mogao bi da glasi na sledeći način:

P R I m J E R

CijenanepokretnostiztačkeIovogugovoraiznosi___EURA(slovima____). ---------------

Plaćanje cijene kupac će izvršiti iz kredita odobrenog od strane banke ________, broj __ od ___ ----- -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Za osiguranje navedenog kredita prodavac se obavezuje da će u posebnom notarskom aktu predmetnu nepokretnost opteretiti hipotekom u korist banke _________, u iznosu od __________, uz godišnju kamatu do 10% i pod svim drugim uslovima iz ugovora o kredi-tu132. broj ________,_ koji su sklopili kupac i banka ____________. Naznačen ugovor o kre-ditu notar je pročitao strankama, te se u originalu prilaže uz ovaj izvornik. Prodavac se nadalje obavezuje da će izjaviti pristanak na izvršenje bez odlaganja iz predmetne nepokretnosti na taj način da će hipoteka biti izvršna prema svagdašnjem vlasniku predmetne nepokret-nosti, te da će dati potrebne izjave za upis hipoteke i njene izvršnosti, pod uslovom da se banka obaveže da će dati brisovnu dozvolu bez ograničenja i troškova za prodavca kada joj se vrati iznos isplaćen na ime kredita, u slučaju da ugovor o prodaji ne bude izvršen iz razloga za koje nije odgovoran prodavac. ------------------------------------------------------------------

132 Moguća je situacija finansiranja cijene iz kredita koji još uvijek nije odobren, te se zbog toga ne znaju tačni uslovi kreditiranja. U tom slučaju može se koristiti sledeća formulacija: “Plaćanje cijene kupac će izvršiti iz kredita koji će odobriti poslovna banka XX. Za osiguranje kredita prodavac se obavezuje da će u posebnom notarskom aktu predmetnu nepokretnost opteretiti hipotekom u korist poslovne banke u najvišem iznosu do __________, uz najvišu godišnju kamatu do __ % i pod svim drugim uslovima iz ugovora o kreditu koji će sklopili kupac i banka.


97

Ovim kupac neopozivo ustupa potraživanje (cedira) na isplatu naprijed naznačenog kre-dita prodavcu. Prodavac će obavijestiti banku o izvršenom ustupanju potraživanja. --------

Navedena hipoteka služi isključivo osiguranju plaćanja cijene iz ovog ugovora. --------------

Sa momentom plaćanja cijene na račun prodavca, prodavac ustupa kupcu sva prava koja on može imati po osnovu naprijed naznačene hipoteke.-----------------------------------------------

Radi plaćanja cijene iz ovog ugovora, kupac izjavljuje da pristaje na izvršenje bez odlaga-nja na osnovu ovog notarskog akta na cjelokupnoj svojoj imovini. Izvršni otpravak ovog akta notar će izdati prodavcu sa ispravama koje dokazuju ispunjenje uslova za njegovu iz-vršnost. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Kupac izjavljuje da ga je notar upozorio na posljedice davanja izjave o pristajanju na izvr-šenje bez odlaganja, te da ga je notar je podučio mogućnosti njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dospjelošću plaćanja cijene, kao što je ugovaranje i upisivanje predbilježbe u katastar ne-pokretnosti prije isplate cijene, i objasnio mu da i kako predbilježba osigurava kupca; zatim ugo-varanju isplate cijene na notarski račun za stranke i njenu isplatu s tog računa prodavcu tek kada se kupac uknjiži u katastru nepokretnosti kao vlasnik ili kad se predbilježi svojina, kao i da ga je upozorio na rizike i posljedice kojima se izlaže u slučaju suprotnog postupanja. ---------------------

Prodavac izjavljuje da ga je notar podučioo ostalim mogućnostima njegovog osiguranja u vezi sa dospjelošću plaćanja cijene, kao što je davanje saglasnosti za prenos prava svojine od-mah u ugovoru, uz istovremeni nalog notaru da izdaje samo izvode otpravaka, ovjerenih pre-pisa i prepisa koji neće sadržavati saglasnost za prenos prava svojine do isplate cijene, zatim mogućnosti davanja saglasnosti za prenos prava svojine na kupca u posebnoj ispravi koja će biti predata kupcu kada se isplati cjelokupna cijena, tedagajeupozoriona posljedice su-protnog postupanja .Nakon toga, prodavac je izričito izjavio, a sa čime je saglasan i kupac, kako slijedi: daprodavacuovojispravidajesaglasnostzaprenospravasvojine,alidasekupcuilibilokomedrugomneizdajecjelovitotpravak,ovjereniprepisiprepisvećsamootpravakdijelaakta,odnosnoprepisakojinećesadržavatisaglasnostprodavcazaprenospravasvojinenakupcasvedokseprodavcuneisplatiucijelostikupoprodaj-nacijenananaprijedopisaninačin .Cjelovitotpravakiprepisizvornikanotarćeizdatikadstrankepisanimputemdokažudajeplaćenakupoprodajnacijena .Notarjedužanpostupitiponaprijednaznačenomnalogu. --------------------------------------------------------------

Napomena: Kad se cijena plaća na rate, a prodavac daje clausulu intabulandi u sa-mom ugovoru i dozvoljava upis prenosa svojine prije isplate cijene, kao adekvatno obezbjeđenje prodavca može poslužiti istovremeni upis hipoteke na predmetu proda-je, koja može biti i izvršna. Odredbe o zasnivanju hipoteke će biti sastavni dio ugovo-ra o prodaji. U tom slučaju prodavac daje saglasnost za upis prenosa prava svojine na kupca, te istovremeno zahtijeva a kupac odobrava upis hipoteke na predmetu prodaje.

P R I m J E R

Primjerformulacijeodredbeugovorakojaregulišecijenu,akadasecijenaplaćanarate:

Cijena za nepokretnost iz tačke I ovog ugovora iznosi 58 .825,00EURA(slovima:pedeseto-samhiljadaosamstotinadvadesetpeti00/100EURA). -------------------------------------------------

1. Ugovor o prodaji

98

Naprijed naznačena cijena dospijeva na sljedeći način: --------------------------------------------------

- dio cijene od 25.000,00 EURA (slovima: dvadesetpethiljada EURA), prema izričitoj izjavi stra-naka, kupac je već isplatio prodavcu; --------------------------------------------------------------------------

- dio cijene od 33.825,00 EURA (slovima: tridesetosamhiljadaosamstotinadvadesetpet EURA) kupac će isplatiti prodavcu na njegov transakcijski račun broj_______, koji se vodi kod ______-banke, najkasnije do 31.12. 2009. godine. ---------------------------------------------------------

Notar je podučioprodavca mogućnostima njegovog osiguranja u vezi sa dospjelošću plaća-nja cijene, kao što je pristajanje kupca na izvršenje bez odlaganja na predmetu prodaje i na njegovoj cjelokupnoj imovini za iznos neplaćene cijene i sporednih potraživanja; deponova-nje cijene na notarski račun za stranke, davanje saglasnosti za prenos prava svojine odmah u ugovoru, uz istovremeni nalog notaru da izdaje samo izvode otpravaka, ovjerenih prepisa i prepisa koji neće sadržavati saglasnost za prenos prava svojine do isplate cijene; zatim mo-gućnosti davanja saglasnosti za prenos prava svojine na kupca u posebnoj ispravi koja će biti predata kupcu kada se isplati cjelokupna cijena, tegaupozorionaposljedicesuprotnogpostupanja .U vezi s tim,strankeugovarajuupisprenosapravasvojinenaimekupca,odmahpozaključenjuovogugovora,uzistovremeniupishipotekenapredmetuproda-jeukoristprodavcaradiobezbjeđenjaneplaćenogdijelacijeneuiznosuod___EURA(slovima:___)sazakonskimzateznimkamatamaoddanjapadanjakupcaudocnjupadokonačneisplate,tepristajanjakupcanaizvršenjebezodlaganjanapredmetupro-dajeinacjelokupnojsvojojimovini . ------------------------------------------------------------------------

Notar je podučio stranke da će izvršni otpravak ovog akta izdati povjeriocu na njegov zahtjev sa ispravama koje dokazuju njegovu izvršnost, te je upozorio dužnika (kupca) da je pristao na izvršenje bez odlaganja i na pravne posljedice takve izjave.---------------------------------------------

Primjerformulacijeodredbeugovorakojaregulišeizjavezaknjiženje,akadasecijenaplaćanarate,teseugovoraupispravasvojineukoristkupcauzistovremeniupishipotekenapredmetuprodajeukoristprodavcaiupiszabilježbepristajanjenaizvršenjebezodlaganja,tezabilježbezabranenovogopterećenja:

Prodavac je saglasan da se u korist kupca u Katastru nepokretnosti izvrši upisprenosapra-vasvojine sa 1/1 dijela, na nepokretnosti iz tačke/člana ___ ovog ugovora, s tim što proda-vac zahtijeva, a kupac je saglasan133, da se istovremeno sa prenosom svojine na njega, upišehipoteka u korist prodavca za osiguranje plaćanja cijene u iznosu od 50.000,00 EURA (pede-sethiljada EURA), koja se ima isplatiti najkasnije do ___, sa zakonskim zateznim kamatama, (ili sa ugovorenim zateznim kamatama) počev od dana padanja kupca u docnju pa do konačne isplate, kao i da se istovremeno upišezabilježbapristajanjakupcananeposrednoprinud-noizvršenje na osnovu ovog notarskog zapisa protiv svakodobnog vlasnika prodate nepo-kretnosti, te da se izvrši i upiszabilježbezabranenovogopterećenjapredmetnenepo-kretnosti. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------

133 Član 85. stav 1. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti CG. Lice koje dozvoljava upis je ono koje je upisano u Katastar nepokretnosti kao imalac prava ili lice koje istovremeno bude uknjiženo kao imalac prava.


99

1 .4 .OdgovornostzamaterijalneipravnenedostatkeOdgovornost za materijalne nedostatke kod ugovora o prodaji regulisana je odredbama Zakona o obligacionim odnosima CG (član 486. – 515.), a odgovornost za pravne nedo-statke (zaštita od evikcije) regulisana je odredbama člana 516. – 524. ZOO CG. Odred-be Zakona o obligacionim odnosima o odgovornosti za pravne i materijalne nedostatke su dispozitivne prirode, što znači da ugovorne strane mogu tu odgovornost u ugovoru drugačije regulisati, tj. mogu je ograničiti ili isključiti (član 494. stav 1. i član 522. stav 1. ZOO), s tim što ZOO postavlja granice tog ograničenja ili isključenja134. Ako ugo-vorne strane drugačije ne ugovore ili uopšte ne ugovore važi ono što je zakonom propi-sano za tu odgovornost.

Pravila o odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke se u načelu odnose na dvo-strano obavezne, tj. teretne ugovore, koja su detaljno uređena u dijelu Zakona o obli-gacionim odnosima kod ugovora o prodaji. Ovdje se radi o odgovornosti prenosioca prava svojine za eventualne nedostatke na stvari drugoj ugovornoj strani za slučaj da nemaju ugovorena ili uobičajeno pretpostavljena svojstva. Odgovornost za materijalne (fizičke) nedostatke stvari sastoji se u obavezi prenosioca da jemči za materijalne nedo-statke stvari, ako postoje takve mane koje su suprotne izričito dogovorenim ili uobiča-jenim svojstvima tih stvari, tako da primalac ne može koristiti stvar na željeni način. Odgovornost za pravne nedostatke (evikcija) sastoji se u jemstvu prenosioca prava da primalac neće biti onemogućen od trećeg u redovnoj upotrebi ili raspolaganju sa stvari. Ovo postoji u slučajevima kada se ugovorom na primaoca prenese pravo koje ne može koristiti, jer ga prenosilac nema ili to pravo postoji u korist trećeg. Svrha ovih odgovor-nosti je da garantuju ekvivalentnost međusobnih činidbi, koje bi bile nesrazmjerne ako postoji neki od ovih nedostataka, a primalac (sticalac), da je za njih znao, ne bi sklopio ugovor. Notar kao nezavisni, neutralni i stručni nosilac javne službe ima obavezu na jednak način savjetovati i štiti interese svih stranaka u postupku.

1 .4 .1 .Odgovornostzamaterijalnenedostatke

Prodavac odgovara za materijalne nedostatke, bez obzira na to da li mu je nedostatak poznat. Kupac je dužan pregledati kupljenu stvar ili je dati na pregled i o vidljivim ne-dostacima obavijestiti prodavca u roku od osam dana, a kod ugovora u privredi bez od-laganja. Ako su obje strane prisutne pregledu, kupac je dužan odmah dati primjedbu

134 U članu 494. stav 2. ZOO, a u pogledu ugovornog ograničenja ili isključenja odgovornosti za materijale nedostatke postavljene su sljedeće granice: „odredba ugovora o ograničenju ili isključenju odgovornosti za nedostatke stvari ništava je ako je nedostatak bio poznat prodavcu, a on o njemu nije obavijestio kupca, a i onda kada je prodavac nametnuo tu odredbu koristeći se posebnim monopolskim položajem“. U članu 522. stav 2. ZOO u pogledu ugovornog ograničenja ili isključenja prodavčeve odgovornosti za pravne nedostatke, postavljene su sljedeće granice „ako je u vrijeme sklapanja ugovora, prodavcu bio poznat, ili mu nije mogao ostati nepoznat neki nedostatak u njegovom pravu, odredbe ugovora o ograničenju, ili o isključenju odgovornosti za pravne nedostatke ništava je“. takođe, u članu 523. ZOO regulisano je da „prodavac odgovara i za posebna ograničenja javno-pravne prirode koja kupcu nisu bila poznata, ako je on (dakle, prodavac) za njih znao, ili je znao da se mogu očekivati, a nije ih kupcu saopštio“. O ovome je notar dužan podučiti i upozoriti stranke.

1. Ugovor o prodaji

100

zbog vidljivih nedostataka. Prodavac ne odgovara za nedostatke koji se pokažu nakon šest mjeseci od prodaje stvari. Ipak, kupac ne gubi pravo da se pozove na nedostatke i poslije isteka navedenih rokova ako je nedostatak bio poznat prodavcu ili mu nije mo-gao biti nepoznat, a nije ga saopštio kupcu. Ugovorne strane mogu ograničiti ili sasvim isključiti prodavčevu odgovornost za materijalne nedostatke stvari. Odredba ugovora o ograničenju ili isključenju odgovornosti za nedostatke stvari ništavna je ako je nedo-statak bio poznat prodavcu, a on o njemu nije obavijestio kupca, a i onda kada je proda-vac nametnuo tu odredbu koristeći se svojim posebnim monopolskim položajem. Koja prava ima kupac koji je blagovremeno obavijestio prodavca o nedostatku, regulisano je članom 496. ZOO CG. Kupac ima pravo tražiti raskid ugovora zbog materijalnih nedo-stataka samo ako prethodno ostavi prodavcu rok za predaju stvari bez nedostatka ili da prodavac u tom roku otkloni nedostatak. Kupac u svakom od ovih slučajeva ima pravo zahtijevati naknadu štete koju je pretrpio zbog nedostatka stvari (npr. nije mogao upo-trebljavati stvar s nedostatkom i zbog toga nije ostvario prihode). Notar bi trebao vodi-ti računa da se u ugovor unese odredba o tome da li je i na koji način kupac pregledao kupljenu stvar, npr.

„Kupac izjavljuje da se je ličnim pregledom (alt. uz pomoć stručnog lica ___ ) uvjerio u stanje predmeta prodaje“. --------------------------------------------------------------------------------------------------

1 .4 .2 .Odgovornostizapravnenedostatke

Kod ugovora o prodaji prodavac jemči kupcu da na prodatoj stvari ne postoji neko pra-vo trećeg lica koje bi isključivalo, umanjivalo ili ograničavalo kupčevo pravo na toj stva-ri. Najteži oblik pravnog nedostatka na stvari je kada prodavac nema pravo svojine na stvari već to pravo pripada trećem licu, koje može od kupca oduzeti stvar podnošenjem svojinske tužbe. Pored toga, na stvari može postojati teret, odnosno pravo koje ograni-čava pravo svojine (npr. pravo službenosti). Ukoliko se pokaže nedostatak na stvari, ku-pac mora pozvati prodavca da otkloni nedostatak. U slučaju da treće lice oduzme stvar kupcu, ugovor između prodavca i kupca se raskida, a u slučaju umanjenja ili ograniče-nja prava, kupac može po svom izboru raskinuti ugovor ili zahtijevati razmjerno sniže-nje cijene. Odgovornost prodavca za pravne nedostatke može se ugovorom ograničiti ili sasvim isključiti. Ako je u vrijeme sklapanja ugovora, prodavcu bio poznat, ili mu nije mogao ostati nepoznat takav nedostatak u njegovom pravu, odredba ugovora o ograni-čenju ili isključenju odgovornosti za pravne nedostatke je ništavna. Prodavac odgovara i za posebna ograničenja javno-pravne prirode koja kupcu nisu bila poznata, ako je on za njih znao, ili je znao da se mogu očekivati, a nije ih kupcu saopštio. O tome je notar dužan podučiti i upozoriti stranke. Prava kupca, po osnovi pravnih nedostataka, gase se istekom godine dana od saznanja za postojanje prava trećeg, ili istekom šest mjeseci po pravosnažno okončanom sporu koji je treće lice pokrenulo prije isteka roka od godine dana, a kupac je pozvao prodavca da se umiješa u spor.

Dakle, kako su odredbe ZOO CG o odgovornosti za pravne i materijalne nedostatke dispozitivne prirode, moguće su dvije situacije.


101

1. Ako ugovor ne sadrži bilo kakvu odredbu o odgovornosti za pravne ili materijalne nedostatke (a ne mora sadržavati), prodavac će po samom zakonu odgovarati za prav-ne i materijalne nedostatke, tj. onako kako je to zakonom regulisano. Cjelishodno je u ugovoru dati samo uputu na zakonske odredbe, kao, naprimjer, u sljedećem obrascu:

Prodavac odgovara za pravne i materijalne nedostatke u skladu sa Zakonom, pa je notar, s tim u vezi, podučio i upozorio stranke. ----------------------------------------------------------------------------------

Prodavac izjavljuje da mu nisu poznati bilo kakvi nedostaci na predmetu prodaje. -------------------

Prodavcu nisu poznata ograničenja javno-pravne prirode, a naročito u pogledu mogućnosti građenja na predmetnoj nepokretnosti. Notar je, s tim u vezi, podučio kupca da, prije sačinja-vanja ovog notarskog akta, pribavi urbanističku saglasnost ili izvod iz regulacionog plana i upozorio na posljedice i rizike u slučaju suprotnog postupanja, pa je kupac to odbio. ----------

2. Ako ugovor sadrži odredbe o ograničenju ili potpunom isključenju odgovornosti za pravne i materijalne nedostatke, notar je dužan u ispravu unijeti autonomnu volju stranaka u tom pogledu, te podučiti i upozoriti stranke na posljedice ograničenja ili is-ključenja odgovornosti i na zakonske odredbe imperativne prirode, kojima su postav-ljene granice ograničenja ili potpunog isključenja odgovornosti (član 494. stav 2., član 522. stav 2. i član 523. ZOO CG). U tom se slučaju može koristiti sljedeća formulacija:

„Notar je podučio ugovorne strane posljedicama ograničenja ili isključenja odgovor-nosti,teihjeupozoriodaćebitibezdejstvaprodavčevoograničenjeiisključenjeod-govornostizamaterijalneipravnenedostatke,tezaograničenjajavno-pravneprirodekojakupcunisubilapoznata,akojeprodavaczanjihznaoilijemogaoznati,odnosnoznaodasemoguočekivati,anijeihsaopštiokupcu“ . ------------------------------------------------

U primjeru koji slijedi prodavac isključuje odgovornost za materijalne nedostatke, a preuzima odgovornost za pravne nedostatke. Pored toga, date su varijante kad nepo-kretnost nije pod zakupom i kada je predmet zakupnog odnosa, kao i varijante kada se nakon poduka i upozorenja notara ne pribavlja, odnosno pribavlja uvjerenje nadležne poreske uprave o tome da li prodavac ima neizmirenih, a dospjelih poreskih obaveza. Smatramo da je cjelishodno pribaviti takvo uvjerenje zbog opasnosti upisa zakonske hi-poteke za poreske dugove za čiji upis nije potrebna saglasnost vlasnika nepokretnosti, a čiji je osnov nastanka zakon (npr. Zakon o poreskoj administraciji), te koje se stiče upi-som u katastar nepokretnosti.

P R I m J E R

Nepokretnosti se prodaju bez garancije da imaju površinu navedenu u katastru nepokretnosti.

Prodavac ne garantuje za vidljive i skrivene materijalne nedostatke. Prodavac izjavljuje da mu nikakvi skriveni nedostaci nisu poznati. Kupac je u prisustvu prodavca obišao nepokretnosti koje su predmet prodaje i izvršio uvid u stvarno stanje. --------------------------------------------------

1. Ugovor o prodaji

102

Prodavac garantuje da su predmetne nepokretnosti slobodne od upisanih i neupisanih prava i ograničenja, kao i da ih ne terete nikakva potraživanja osigurana neuknjiženom hipotekom, kamate, porezi i doprinosi. ----------------------------------------------------------------------------------------

Prodavac izjavljuje da nepokretnost nije predmet ugovora o zakupu135. ----------------------------

Notar nas je podučio i upozorio da predmetni ugovor o zakupu ne prestaje sa promjenom vlasnika nepokretnosti i da kupac stupa u prava i obaveze zakupodavca iz naprijed naznače-nog ugovora o zakupu, te nas je podučioiupozorio o pravnim posljedicama u vezi s tim. Ku-pac izjavljuje da prihvata kupovinu predmetne nepokretnosti sa naznačenim stanjem zakupa.

Notar nas je podučioiupozorio da postoji opasnost od upisa zakonske hipoteke za even-tualno neplaćene poreze i na cjelishodnost da se pribavi uvjerenje nadležne poreske uprave o nedugovanju poreza od strane prodavca. S tim u vezi, notaru prezentujemo Uvjerenje Po-reske uprave-_____ .broj 10-9/6.1-49-264/09. od 01.10.2009.godine, koje se prilaže uz ovaj izvornik, a iz koga proizilazi da prodavac na dan izdavanja uvjerenja nije evidentiran kao po-rezni obveznik kod tog organa. ----------------------------------------------------------------------------------

Ili primjer formulacije kada stranke ne žele pribavljanje poreskog uvjerenja:

„Notar nas je podučioiupozorio da postoji opasnost od upisa zakonske hipoteke za nepla-ćene poreze i na cjelishodnost da kupac zahtijeva uvjerenje nadležne poreske uprave o nedu-govanju poreza od strane prodavca, pa smo od toga odustali. -----------------------------------------

1 .5 .Prelazakposjeda,koristi,teretaiopasnostiPrelazak posjeda na kupca predstavlja zasnivanje faktičke vlasti na stvari od strane kup-ca. to je veoma značajno jer od tog momenta na kupca prelaze sve koristi, tereti i opa-snosti u vezi sa predmetom prodaje. U zavisnosti od svakog konkretnog slučaja, može se ugovoriti više varijanti:

– da posjed prelazi na kupca istovremeno sa potpisivanjem ugovora;– da posjed prelazi u momentu plaćanja cijene ili njenog deponovanja na notarski

račun za stranke;– da posjed prelazi u određenom roku od zaključenja ugovora ili plaćanja cijene.

Ako je nepokretnost u zakupu, kupac ulazi u posredan posjed, jer zakupni odnos ne prestaje sa zaključenjem ugovora o prodaji (član 619. ZOO). Od momenta predaje posje-da predmeta prodaje kupcu, kupac pribavlja faktičku vlast na nepokretnosti i preuzima rizik za slučajnu propast ili pogoršanje na stvari.

P R I m J E R I

Posjed na predmetu prodaje prelazi na kupca, zajedno sa koristima, teretima i opasnostima, u momentu zaključenja ovog ugovora. --------------------------------------------------------------------------

135 „Prodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost pod zakupom kako je to u tački I ovog ugovora naznačeno”.


103

Posjed na predmetu prodaje prelazi na kupca, zajedno sa koristima, teretima i opasnostima, na dan plaćanja cijene prodavcu. -------------------------------------------------------------------------------

Posjed na predmetu prodaje prelazi na kupca, zajedno sa koristima, teretima i opasnostima, na dan deponovanja cijene na notarski račun za stranke. ------------------------------------------------

Ako posjed, koristi, tereti i opasnosti prelaze na kupca u određenom roku nakon zaklju-čenja, odnosno potpisivanja ugovora, a cijena je plaćena, onda bi zbog rizika troškova i opasnosti kojima se time kupac izlaže (kupac ne koristi nepokretnost, sudski postupak predaje u posjed zahtijeva određene troškove itd.), notar trebao upozoriti kupca na to i podučiti ga o mogućnostima ugovaranja mjera osiguranja i zaštite. Zakon o notarima CG136, za razliku od nekih drugih pravnih sistema, nije predvidio mogućnost pristaja-nja prodavca na izvršenje bez odlaganja na predaju predmeta prodaje u posjed kupcu. Mislimo da bi se u budućnosti u Zakon trebala ugraditi i ta mogućnost. Jedini način iz-vjesnog obezbjeđenja kupca u tom slučaju jeste ugovaranje ugovorne kazne137 i prista-janje dužnika (prodavca) na izvršenje bez odlaganja na njegovoj cjelokupnoj imovini ili predmetu prodaje, a radi plaćanja ugovorne kazne.

P R I m J E R I

1. Kada posjed, koristi, tereti i opasnosti prelaze na kupca u određenom roku nakon za-ključenja, odnosno potpisivanja ugovora, a cijena je plaćena, te kupac ne želi mjere osi-guranja zbog odgođenog ulaska u posjed, formulacija bi mogla glasiti:

Posjed na predmetu prodaje prelazi na kupca, zajedno sa koristima, teretima i opasnostima, u roku od 60 (šezdeset) dana od dana potpisivanja ovog ugovora, uz obavezu prodavca da do tog dana predmetnu nepokretnost preda kupcu u posjed, slobodnu od ljudi i stvari.----------

Notar je upozoriokupca na rizike, troškove i opasnosti kojima se time izlaže, te ga podučio mogućnosti osiguranja, kao što je isplata kupoprodajne cijene u momentu ulaska u posjed, ugovaranje ugovorne kazne i pristajanje prodavca na izvršenje bez odlaganja za njeno plaća-nje, nakon čega je kupac izjavio da ne želi mjere osiguranja i da prihvata sve eventualne po-sljedice odgođenog ulaska u posjed. --------------------------------------------------------------------------

2. Kada posjed, koristi, tereti i opasnosti prelaze na kupca u određenom roku nakon za-ključenja, odnosno potpisivanja ugovora, a cijena je plaćena, te kupac želi mjere osigu-ranja u vidu ugovorne kazne, formulacija bi mogla glasiti:

Posjed na predmetu prodaje prelazi na kupca, zajedno sa koristima, teretima i opasnostima, u roku od 60 (šezdeset) dana od dana potpisivanja ovog ugovora, uz obavezu prodavca da do tog dana predmetnu nepokretnost preda kupcu u posjed, slobodnu od ljudi i stvari. -----------

136 Član 53. Zakona o notarima CG, član 90 Zakona o notarima FBiH i dr. Zakon izričito propisuje kad je notarski zapis izvršna isparava, pa je tako između ostalog propisano „da se radi o pravnom poslu koji ima za predmet plaćanje neke određene sume novca ili davanje određene količine zamjenljivih stvari ili vrijednosnih papira“.

137 Član 277. do 283. ZOO CG. Voditi računa da ugovorna kazna ne može biti ugovorena za ispunjenje novčanih obaveza.

1. Ugovor o prodaji

104

Notar je upozoriokupca na rizike, troškove i opasnosti kojima se time izlaže, te ga podučio mogućnosti osiguranja, kao što je isplata kupoprodajne cijene u momentu ulaska u posjed, ugovaranje ugovorne kazne i pristajanje prodavca na izvršenje bez odlaganja za njeno plaća-nje, nakon čega je kupac izjavio da želi mjere osiguranja. U vezi s tim, ugovornestraneizjav-ljujudasusaglasnedaprodavaczasvakidanzakašnjenjapredajekupcuuposjedpred-metnenepokretnosti,slobodneodljudiistvari,platikupcu ugovornukaznuuiznosuod50,00EURA(slovima:pedesetEURA) -------------------------------------------------------------------

Radi plaćanja te novčane tražbine prodavac izjavljuje da pristajenaizvršenjebezodlaga-njaizcjelokupnesvojeimovine,a na osnovu ovog notarskog akta . -------------------------------

Izvršni otpravak ove isprave se može izdati kupcu u svako doba uz predočavanje dokaza o is-punjenju pretpostavki za njenu izvršnost. --------------------------------------------------------------------

Notar je upozorio prodavca na pravne posljedice pristajanja na izvršenje bez odlaganja.--------

Napomena: Kod notarskog akta kao izvršne isprave, voditi računa o odredbama člana 53. Zakona o notarima CG i člana 20. Zakona o izvršnom postupku CG.

1 .6 .Izjavezaupisukatastarnepokretnosti

1 .6 .1 .Clausulaintabulandi

Clausula intabulandi138 je izričita izjava, odnosno saglasnost pravnog prethodnika, koja može biti data u ispravi o pravnom poslu ili u posebnoj ispravi, da se pravni sljedbenik može uknjižiti sa nekim pravom na nepokretnosti, odnosno da se pravo na nepokret-nosti (pravo svojine, pravo susvojine, pravo zajedničke svojine, etažne svojine, stvarne i lične službenosti, hipoteka, nadhipoteka, zakup na period duži od pet godina, pravo preče kupovine i sl.) može prenijeti, steći, ograničiti, opteretiti ili ukinuti. Dakle, izjave za knjiženje su izjave koje se sačinjavaju prema odredbama Zakona o državnom premje-ru i katastru nepokretnosti CG (član 74.-111.) i koje treba da proizvedu pravne učinke u smislu sticanja i prenosa, ograničenja, opterećenja ili ukidanja prava svojine, stvar-nih prava na tuđu svojinu i nekih obligacionih prava, upisom u katastar nepokretnosti.

Katastar nepokretnosti je jedinstvena javna evidencija u koju se upisuju nepokretne stvari i stvarna prava na nepokretnosti i obligaciona prava u skladu sa Zakonom139. Ka-tastar nepokretnosti vodi organ uprave, tj. Uprava za nekretnine Crne Gore, koja ima područne jedinice. Zakon je propisao140 osnovna načela upisa u katastar: načelo upisa, načelo javnosti, načelo pouzdanja, načelo legaliteta, načelo prvenstva i načelo formal-nosti upisa.

Značaj clausule intabulandi ogleda se u činjenici da bez nje, kod sticanja stvarnih pra-va na nepokretnostima na osnovu pravnog posla, nema upisa u katastar: sticanja, pre-nosa, ograničavanja i prestanka prava na nepokretnosti, a bez upisa, u pravilu, nema ni

138 Član 2. tačka 12. Zakona o državnom premjeru i katastru, Službeni list RCG broj 29/07;.139 Član 2. tačka 3. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti, Službeni list RCG broj 29/07.; .

140 Član 7.-13. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti, Službeni list RCG broj 29/07; .


105

sticanja, prenosa, ograničavanja i prestanka stvarnih prava na nepokretnosti. Pravni osnov za sticanje stvarnih prava na nepokretnosti su: pravni posao, zakon i sudska od-luka. Ako se radi o sticanju na osnovu pravnog posla, onda se sva stvarna prava stiču, prenose, ograničavaju i prestaju upisom u katastar nepokretnosti141. Za upis u katastar nepokretnosti na osnovu pravnog posla, nužne su sljedeće pretpostavke:

– punovažni pravi posao (iustus titulus)– clausula intabulandi– upis (modus aquirendi).

Izjave za upis prava u katastar nepokretnosti sačinjavaju se prema odredbama Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti i one treba da proizvedu stvarnoprav-ne učinke (prenos prava svojine, predbilježba prava svojine, zasnivanje stvarne službe-nosti, zasnivanje hipoteke, razne zabilježbe, upis nekih obligacionih prava itd.). Značaj ovih izjava jeste u tome što se sva stvarna prava na nepokretnosti u pravilu stiču, pre-nose, ograničavaju i prestaju upisom u katastar nepokretnosti. Ovdje se radi o načelu upisa iz člana 8. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti. Od tog pravila postoje izuzeci kad je to Zakonom drugačije određeno (npr. sticanje prava svojine na-sljeđivanjem, zajednička bračna imovina itd.).

Clausula intabulandi je jedna od nužnih pretpostavki za upis u katastar nepokretnosti na osnovu pravnog posla. to odobrenje (saglasnost) predstavlja nužni uslov uknjižbe, dok se zahtjevom za upis samo pokreće postupak upisa. Da bi saglasnost za upis bila pravno valjana, mora biti ispunjeno više uslova.

Saglasnost mora biti data od ovlaštenog lica (knjžni prethodnik), a to je lice koje je u vrijeme podnošenja zahtjeva upisano u katastar kao nosilac nekog stvarnog prava, koje se prenosi, mijenja, ograničava ili briše, ili lice koje je istovremeno uknjiženo kao ima-lac prava142. tako npr.. upis prenosa prava svojine na kupca, pri čemu to lice istovreme-no odobrava upis hipoteke u korist prodavca, ili npr. kada poklonodavac u ugovoru o poklonu daje clausulu intabulandi za upis prenosa prava svojine na poklonoprimca, pri čemu poklonoprimac istovremeno odobrava upis prava plodouživanja u korist poklo-nodavca.

Saglasnost mora imati odgovarajući sadržaj, tj. podatke o licu koje daje odobrenje i u čiju korist se daje (ime i prezime, ime jednog roditelja, odnosno naziv lica, datum rođe-nja, matični broj, broj pod kojim je pravno lice upisano u sudski registar, prebivalište ili sjedište), tako da ne postoji opasnost zamjene identiteta lica; način i tačan sadržaj upisa (npr. upis hipoteke u “G” listu na prvom mjestu) i tačnu oznaku nepokretnosti ili pra-va koje se upisom zahtijeva. takođe, saglasnost može sadržavati i red upisa ili davanje uslova da se jedan upis ne smije izvršiti bez drugog upisa. Naprimjer, prenos svojine na kupca i istovremeni upis hipoteke u korist prodavca.

Saglasnost mora biti data u propisanoj formi. Kako je za pravne poslove koji za pred-met imaju prenos ili sticanje prava svojine ili drugih stvarnih prava na nepokretnostima

141 Zoran Rašović, Komentar zakona o svojinsko-pravnim odnosima, I knjiga, Podgorica 2009., str. 321. i naredne.

142 Član 85. stav 1. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti, Službeni list RCG broj 29/07;

1. Ugovor o prodaji

106

propisana obaveznost forme notarskog zapisa ili sa njim izjednačenog zapisa o potvrdi privatne isprave, tako je i za clausulu intabulandi kod takvih poslova, potrebna forma notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave143.

1 .6 .2 .Vrsteupisaukatastarnepokretnosti

Zakon o državnom premjeru i katastru nepokretnosti je u članu 83. predvidio tri vrste upisa u katastar i to: uknjižbu, predbilježbu i zabilježbu.

1.6.2.1. Uknjižba

Uknjižba je upis kojim se prava na nepokretnosti stiču, prenose, ograničavaju ili presta-ju bez naknadnog opravdanja. Uknjižba ima, u pravilu, konstitutivno dejstvo, što zna-či da prava na nepokretnosti nastaju upisom u katastar nepokretnosti, sa izuzetkom u pogledu prava sticanja svojine po osnovu nasljeđivanja, gdje upis ima deklaratorni ka-rakter.

Saglasnost za uknjižbu sticanja, prenosa, ograničenja ili prestanka stvarnih prava na nepokretnosti, a za koje je obavezna forma notarskog zapisa, može se izjaviti na više načina.

Saglasnost za uknjižbu se može dati (izjaviti) u samome ugovoru bezuslovno

P R I m J E R

„Prodavacjesaglasandaseukatastrunepokretnostikupacupišekaovlasniksa1/1di-jelananepokretnostimaiztačkeIovogugovora”. -----------------------------------------------------

Napomena: Nepokretnost, kao i podaci o knjižnom prethodniku i knjižnom sticaocu su dovoljno određeni ako se u clausula intabulandi poziva na odjeljak ugovora u kojem je to detaljno opisano prema podacima iz katastra, a mogu se i u samoj clausula intabu-landi ponoviti podaci o nepokretnosti, o knjižnom prethodniku i knjižnom sticaocu.

Saglasnost za uknjižbu se može dati (izjaviti) u samome ugovoru uslovno ili oroče-no144. U ovakvim situacijama stranke notaru daju nalog:

a) da podnese zahtjev katastru za uknjižbu stvarnih prava, naprimjer, tek kada kupac položi cijenu na notarski račun za stranke ili tek kada prodavac potvrdi da je primio ci-jenu, odnosno kada kupac izvodom iz banke dokaže da je uplatio cijenu prodavcu;

b) da notar zadrži saglasnost za prenos tako što će izdati samo otpravak dijela akta bez saglasnosti za uknjižbu145.

143 Član 50. a i 51. Zakona o notarima CG.144 Član 88. stav 2. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti CG.145 tehnika ovog postupka: kopira se otpravak tako što se prekrije saglasnost (clausula intabulandi) i sačini

se takav prepis, a na prikrivenom mjestu se konstatuje „izostavljeno zbog izdavanja otpravka dijela akta do isplate cjelokupne ugovorene cijene“ i stavi se potpis i pečat notara.


107

P R I m J E R

Zadržavanjesaglasnostizaprenossvojine

„Prodavacjesaglasandaseukatastrunepokretnostikupacupišekaovlasniksa1/1di-jelananepokretnostimaiztačkeIovogugovora,ali neopozivo upućuje notara da zahtjev za uknjižbu prenosa svojine podnese katastarskom uredu:“tek kada prodavac pisanim pu-tem potvrdi notaru da je cijena plaćena u potpunosti ili kupac to dokaže potvrdom banke”, ili

alt: “kada je cjelokupna (ili dio) cijene položen na notarski račun za stranke “. ----------------------

Prije toga, notar ne smije ni kupcu, ni katastru nepokretnosti, niti bilo kome izdati otpravak, niti ovjereni prepis isprave koji sadrži izjavu prodavca o pristanku na uknjižbu prenosa prava svojine na kupca u katastru nepokretnosti. ------------------------------------------------------------------

Napomena: U naprijed naznačenom primjeru radi se o otpravku dijela akta, tzv. djeli-mičnom izvodu otpravka ili ovjerenog prepisa, koji ne sadrži saglasnost za prenos svo-jine. Pravni osnov za njegovo izdavanje sadržan je u odredbama člana 88. Zakona o no-tarima. Ako akt koji je sastavio notar ima više samostalnih pravnih poslova, umjesto otpravka akta, može se izdati otpravak dijela akta, sa naznakom o tome koji su dijelovi akta izostavljeni. O tome detaljnije vidjeti u dijelu ovog rada gdje se obrađuje izdavanje otpravaka.

Saglasnost se može dati u odvojenoj ispravi istovremeno sa ugovorom, pri čemu da-valac takve izjave nalaže notaru da izjavu o saglasnosti zadrži kod sebe sve dok mu ne bude potvrđeno plaćanje cijene u vezi sa pravnim poslom (ugovorom) o otuđenju ili prenosu ako se vrši upis promjene u katastru nepokretnosti. U vezi s tim, mogao bi po-služiti sljedeći primjer:

Primjer formulacije u ugovoru kada se clausula intabulandi daje u odvojenoj ispravi, istovremeno sa ugovorom:

„Prodavac je pristanak za prenos svojine i upis kupca kao vlasnika sa 1/1 dijela u katastar ne-pokretnosti dao u posebnom notarskom zapisu, koji je predao na čuvanje notaru, koji je ovla-šten isti upotrijebiti i uz ugovor predati na knjiženje katastru nepokretnosti tek onda kada ku-pac isplati prodavcu cjelokupnu ugovorenu cijenu na notarski račun za stranke, ili alt: kada prodavac pisanim putem potvrdi notaru da mu je kupac isplatio cijenu ili to kupac dokaže po-tvrdom banke o isplati cijene prodavcu“ ----------------------------------------------------------------------

Saglasnost se može dati i kasnije, nakon potpisivanja ugovora, u naknadnoj ispravi u vidu posebnog notarskog zapisa ili notarskog zapisa o potvrdi privatne isprave, na-primjer, nakon plaćanja cijene na notarov povjerenički račun za druge osobe ili istovre-meno u momentu plaćanja cijene.

Primjer formulacije u ugovoru kada se clausula intabulandi daje u odvojenoj na-knadnoj ispravi:

1. Ugovor o prodaji

108

Saglasnost za prenos svojine na kupca prodavac je dužan dati u posebnom notarskom zapi-su ili notarskom zapisu o potvrdi privatne isprave u roku od tri dana nakon što notar pisanim putem obavijesti prodavca da je kupac izvršio plaćanje cijene na notarski račun za stranke.----

ili

Alt.- Saglasnost za prenos svojine na kupca prodavac je dužan dati u posebnom notarskom zapisu ili notarskom zapisu o potvrdi privatne isprave u momentu isplate cjelokupne ugovo-rene kupoprodajne cijene. ----------------------------------------------------------------------------------------

Napomena: Saglasnost za prenos svojine u odvojenoj ispravi mora biti u formi notar-skog zapisa i mora biti vezana za pravni posao na osnovu kojeg se vrši upis svojine u ka-tastar nepokretnosti. Ukoliko se stranke odluče da clausulu intabulandi daju u poseb-noj ispravi, notar je dužan podučiti, savjetovati i upozoriti stranke, a naročito kupca (to važi i za drugog sticaoca nekog stvarnog prava), na opasnost da prodavac može odbiti davanje saglasnosti; te savjetovati sticaocu stvarnog prava da se u vezi s tim adekvatno obezbijedi, tako da prodavac u momentu zaključenja pravnog posla izjavi u posebnoj ispravi ili u samom ugovoru clausulu intabulandi, sa nalogom notaru da ne izdaje ot-pravke i prepise te isprave dok se ne ispune određeni uslovi iz ugovora, kao što je npr. plaćanje cjelokupne cijene prodavcu. Na ovaj je način prodavac obezbijeđen tako što se kupac ne može upisati kao vlasnik dok ne plati cijenu, a kupac je obezbijeđen tako što prodavac ne može odbiti davanje clausule intabulandi, jer je istu već dao pred notarom.

P R I m J E R

Primjerformulacijesaglasnostizauknjižbuuposebnojnaknadnojispravi:


UZZ broj: 15/2009.

Dana 24.10. 2009 godine (dvadesetčetvrtog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (je-danaest) časova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatićem, sa službenim sjedištem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njegove izjave volje, sačinim notarski zapis saglasnosti za uknjižbu prenosa prava svojine, pristupio je: --------------------------

Gospodin AB, rođen dana_______, JmB_________, državljanin Crne Gore, čiji sam identitet utvrdio uvidom u ličnu kartu, broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa ro-kom važenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, rođen u mjestu_________, sa prebivalištem i adresom stanovanja u ___________, ul._________broj__, penzioner, oženjen (u daljem tek-stu: prodavac – davalac izjave) ---------------------------------------------------------------------------------

Nakon što je notar ispitao i uvjerio se u pravu volju stranke, podučio je i upozorio stranku na značaj i pravne domete ove izjave, te nakon što je ustanovio da je stranka sposobna i ovlašte-na za poduzimanje ovog pravnog posla, stranka izjavljuje sljedeću: ----------------------------------


109

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

SAGLASNOST ZA UKNJIŽBU PRENOSA PRAVA SVOJINE

IUVODNENAPOMENE -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Dana 14.10.2009. g. (četrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11 (jedanaest) časo-va, pred notarom Zlatanom Zlatićem, sa službenim sjedištem u Podgorici, ul. Obala br.1., pod brojem UZZ 14/2009., zaključio sam kupoprodajni ugovor sa kupcem H. S., sinom H. iz Ceti-nja, ul. Novi put 41.a, JmB 3103981000000, i ovim ugovorom naznačenom kupcu sam se oba-vezao prenijeti pravo svojine sa 1/1 dijela na nepokretnosti označenoj kao parcela br. 2/23, zvana „Dolina“, po kulturi njiva, površine 400 m2, upisana u Listu nepokretnosti br.. 1728., KO Lovćen . -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Naprijed naznačeni kupoprodajni ugovor sam ovom notaru prezentovao u otpravku izvorni-ka, te se ovjereni prepis koji je sačinio ovaj notar, prilaže uz ovaj izvornik. Sadržaj ovog ugovo-ra mi je poznat i ne tražim njegovo čitanje. ------------------------------------------------------------------

Po osnovu naprijed naznačenog kupoprodajnog ugovora, nijedošlodoupisaprenosasvo-jineizrazlogaštojedavanjesaglasnostizaupisprenosasvojineodgođenodoisplatekupoprodajnecijene . ---------------------------------------------------------------------------------------------

Izjavljujemdamijekupacisplatiocjelokupnuugovorenucijenuuiznosuod3 .500,00EURA(slovima:trihiljadepetstotinaEURA)itotakoštomijeumomentupotpisivanjaugovoraisplatio1 .000,00EURA(slovima:hiljaduEURA),akasnijeuratamaiuugovore-nomrokudugovaniiznosod2 .500,00EURA(slovima:dvijehiljadepetstotinaEURA) .Po tom osnovu, kupac nema bilo kakvih dugovanja prema meni. -----------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------IICLAUSULAINTABULANDI-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Na osnovu Kupoprodajnog ugovora, zaključenog dana 14.10.2009 godine (četrnaestog okto-bra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) časova, pred notarom Zlatanom Zlatićem, sa službenim sjedištem u Podgorici, ul. Obala br.1., pod brojem UZZ 14/2009., izjavljujemdasamsaglasandasekupacH. S., sin H. iz Cetinja, ul. Prijeki put 41.a, JmB 3103981000000, bezmogdaljnjegznanjaipitanja,uKatastrunepokretnostiPodgoricauknjižikaovlasniksa1/1dijelananepokretnostioznačenoj kao parcela br .2/23,zvana„Dolina“,pokulturinjiva, površine400m2,upisanauListunepokretnostibr . .1728 .godine,KOLovćen . ----

Notar je ovlašten da ovu saglasnost odmah uputi katastru nepokretnosti146.------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------IIIZAVRŠNEODREDBE ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Notarjestrankupodučioiupozorio: -----------------------------------------------------------------------

146 Ako se clausula intabulandi daje u posebnoj ispravi u trenutku zaključenja ugovora, onda se daje nalog notaru kada i pod kojim uslovima je može upotrijebiti. Primjer formulacije: „Notar je ovlašten da ovu Saglasnost uputi Katastru nepokretnosti tek kada se potvrdi isplata cijene“.

1. Ugovor o prodaji

110

– da sesvojinastičeupisomukatastarnepokretnostipoosnovuove saglasnostiinapri-jednaznačenogkupoprodajnogugovora; ---------------------------------------------------------------

– da će notar, po službenoj dužnosti, otpravke ove isprave dostaviti katastru nepokretnosti i Poreskoj upravi; ------------------------------------------------------------------------------------------------------

– da troškove ove notarske isprave snosi stranka; ----------------------------------------------------------

– da prenos prava svojine po ovoj ispravi podliježe plaćanju poreza na promet nepokretnosti, s tim da to nije uslov za uknjižbu prenosa prava svojine. -------------------------------------------------

Od ove notarske isprave dobivaju: ------------------------------------------------------------------------------

OTPRAVAKIZVORNIKA -------------------------------------------------------------------------------------------

– Davalac izjave-prodavac (1) ------------------------------------------------------------------------------------

– Kupac (1) -------------------------------------------------------------------------------------------------------------

– Katastar nepokretnosti (1) --------------------------------------------------------------------------------------

– Poreska uprava -----------------------------------------------------------------------------------------------------

Naknada za rad i naknada troškova obračunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedeći na-čin:________________. --------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je pročitao akt stranci, neposrednim pitanjima uvjerio se da isti odgovara volji stranke, nakon čega je stranka izjavila da je razumjela sadržinu ovog pravnog posla i da je saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobrava i svojeručno, kako slijedi, potpisuje u pri-sustvu ovog notara, nakon čega je zapis potpisao i ovaj notar . ----------------------------------------

U Podgorici, dana_______2009. g., u _______ časova -----------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prodavac:

A.B,(potpis)

NOTAR:

Zlatko Zlatić

(potpis, pečat i štambilj notara)

1.6.2.2 Predbilježba

Predbilježba je uslovni, privremeni upis prava na nepokretnosti, kojim se sticanje, prenos, ograničenje, ili prestanak prava postiže naknadnim opravdanjem147. Iz defi-nicije predbilježbe proizilazi da su predmet predbilježbe sva knjižna prava kao i kod uknjižbe (svojina, susvojina, zajednička svojina, etažna svojina, stvarne i lične službe-nosti, hipoteka, zakup, pravo preče kupovine itd.). Predbilježba se unosi u “G “list nepo-kretnosti i ima dejstvo prvenstvenog reda upisa. Za razliku od takvog rješenja, u upo-rednom pravu postoji pravilo da se predbilježba upisuje tamo gdje treba da se izvrši ko-načni upis predbilježenog prava148. Predbilježba se prije svega može knjižiti kada prav-ni posao odgovara opštim uslovima (valjanost isprave o pravnom poslu, saglasnost

147 Član 83. stav 3. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti CG.148 Član 52. Zakona o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine 54/04 FBiH)


111

knjižnog prethodnika149, zahtjev za upis podnijet od ovlaštenog lica150), ali ne ispunjava uslove za uknjižbu151 (npr. nema saglasnosti prethodnika za upis knjižnog prava na ne-pokretnostima, ili je izjava o dozvoli uknjižbe uslovna ili oročena, u ispravi o upisu hi-poteke nije označen maksimalni iznos potraživanja itd.)152.

Cilj i značaj predbilježbe je ostvarivanje prvenstvenog reda upisa, jer opravdanjem pred-bilježba se pretvara u uknjižbu, sa dejstvom od momenta podnošenja zahtjeva za pred-bilježbu. Predbilježba se ugovara i unosi u knjižnim zahtjevima i ona je vrlo efikasno sredstvo osiguranja kupca ili drugih lica u čiju korist se prava na nepokretnosti stiču, prenose, ograničavaju, ili prestaju.

Naime, u pravilu od dana zaključenja pravnog posla do prenosa svojine na kupca, prođe dosta vremena, pa s obzirom na načelo upisa i načelo povjerenja u katastar nepokretno-sti, prodavac bez predbilježbe može više puta prodati jednu te istu nepokretnost, a tre-će savjesno lice može postati i vlasnik ako prije preda zahtjev za uknjižbu. Notar treba skrenuti pažnju kupcu da ne određuje rok dospjelosti cijene prije upisa predbilježbe ili predaje zahtjeva za upis predbilježbe. Za razliku od nekih drugih zakonodavstava, u cr-nogorskom zakonodavstvu određen je rok za opravdanje predbilježbe, pod prijetnjom da će predbilježba biti izbrisana po služenoj dužnosti, ili po zahtjevu stranke istekom zadnjeg dana za njeno opravdanje. Rok za opravdanje ne može biti kraći od 30, niti duži od 60 dana od dana prijema rješenja o predbilježbi, a od ovog pravila postoji izuzetak u slučaju podnošenja tužbe radi opravdanja predbilježbe, te je određeno da se ovaj rok može produžiti najduže godinu dana. Smatramo da su rokovi za opravdanje predbiljež-be veoma kratki, te da će to naročito stvarati poteškoće kod ugovora o prodaji sa odgo-đenim rokom plaćanja cijene. Zbog toga u podukama i upozorenjima u vezi sa pred-bilježbom, uvijek treba naznačiti sljedeće situacije:

a) Kada stranke ugovaraju upis predbilježbe

„Stranke su saglasne da se u korist kupca upiše PREDBILJEŽBA prava svojine na predmetu prodaje.“ ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Notar nas je podučio tome da i kako predbilježba osigurava kupca, da se opravdanjem pred-bilježba pretvara u uknjižbu sa dejstvom od momenta podnošenja zahtjeva za upis predbi-lježbe, te nas je upozorio da se predbilježba, po službenoj dužnosti, ili po zahtjevu stranke, briše istekom zadnjeg dana za njeno opravdanje, s tim da rok za opravdanje predbilježbe ne može biti kraći od trideset, niti duži od šezdeset dana od dana prijema rješenja o predbilježbi.

b) Ako stranke neće da ugovore predbilježbu, notar mora u odjeljku “Poduke” kon-statovati sljedeću poduku i upozorenje:

„Notar jepodučiostranketomedaikakopredbilježbaosiguravakupcaiupozorionaeventualneposljediceneupisivanjapredbilježbe,pasuone su odbile njen upis. -----------

149 Član 85. i 86. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti CG150 Član 112. do 117. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti CG151 Član 91. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti CG152 Član 93. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti CG

1. Ugovor o prodaji

112

Ako notar ovu poduku i upozorenje ne bi dao, mogao bi odgovarati za eventualnu štetu.

1.6.2.3. Zabilježba

Zabilježba predstavlja upis određenih pravnih činjenica koje mogu proizvoditi pravna dejstva pod uslovima utvrđenim Zakonom, ili koje imaju značaj javne objave koja se upisuje ako Zakonom nije utvrđeno njihovo dejstvo. Ovdje se radi o pravnim činjenica-ma koje su od uticaja na raspolaganje nepokretnostima. Zabilježbom se vrši upis činje-nica koje se odnose153:

– na lične odnose vlasnika nepokretnosti, kao što su maloljetstvo, stavljanje pod starateljstvo, lišenje poslovne sposobnosti, produženje roditeljskog prava;

– na druge činjenice vezane za nepokretnost, kao što su otvaranje stečaja, po-stojanje spora, pokretanje postupaka eksproprijacije, prvenstveni red, prinudna uprava, postojanje zabrane otuđenja i opterećenja, zabilježba neposredne izvrš-nosti notarskog zapisa itd.

P R I m J E R I

1 .Formulacijaizjavezaupiszabilježbezabraneotuđenjanepokretnostiizugovoraopoklonu .

“Ugovorne strane su saglasne da se u Katastar nepokretnosti upiše zabilježba zabrane otu-đenja i opterećenja nepokretnosti iz tačke/člana __ ovog ugovora bez pismene saglasnosti poklonodavca, uz napomenu da je za brisanje tog prava dovoljan dokaz o smrti ovlašćenika”.-

2 .Formulacijaizjavezaupiszabilježbepristajanjanaizvršenjebezodlaganjaiizjavezaupiszabilježbezabranenovogopterećenjanepokretnosti .

Prodavac je saglasan da se u korist kupca u Katastru nepokretnosti izvrši upis prenosa prava svojine sa 1/1 dijela, na nepokretnosti iz tačke/člana ___ ovog ugovora, s tim što prodavac zahtijeva, a kupac je saglasan154, da se istovremeno sa prenosom svojine na njega, upiše hi-poteka u korist prodavca za osiguranje plaćanja cijene u iznosu od 50.000,00 EURA (pedeset-hiljada EURA), sa zakonskim zateznim kamatama, (ili sa ugovorenim zateznim kamatama) te istovremeno daseupišezabilježbapristajanjakupcananeposrednoprinudnoizvršenjenaosnovuovognotarskogzapisaprotivsvakodobnogvlasnikaprodatenepokretnosti,kaoidaseupišezabilježbazabranenovogopterećenjapredmetnenepokretnostibezpismenesaglasnostihipotekarnogpovjerioca. ---------------------------------------------------------

Upis zabilježbe vrši se na zahtjev ovlaštenog lica, suda ili drugog državnog organa. Za-bilježbom se knjižna prava ne mogu sticati, mijenjati ili gubiti. Na osnovu pravnog posla, za zabilježbu se moraju ispuniti sve materijalnopravne i formalno- pravne pretpostav-ke, kao i za uknjižbu i predbilježbu (knjižni prethodnik, tabularna isprava, određeni

153 Član 98. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti CG.154 Član 85. stav 1. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti CG. Lice koje dozvoljava upis je

ono koje je upisano u Katastar nepokretnosti kao imalac prava ili lice koje istovremeno bude uknjiženo kao imalac prava.


113

postupak). Zabilježba ne sprečava, niti zaustavlja mogućnost raspolaganja knjižnim pra-vom, izuzev kod nekih vrsta, npr. zabilježba fiducijarnog prenosa svojine, zabilježba za-brane otuđenja i opterećenja i dr. Međutim, sudbina raspolaganja knjižnim pravom, upisom zabilježbe, zavisna je od pravnih dejstava izvršene zabilježbe. Lica koja su iz-dejstvovala zabilježbu, mogu upisani odnos ili pravnu činjenicu suprotstaviti svim ka-snijim sticaocima knjižnog prava na nepokretnosti155. Uloga notara na ukazivanje prav-ne prirode zabilježbe i upozoravanje na moguće posljedica je veoma značajna. Notar je dužan dati odgovarajuće poduke i upozorenja u vezi s tim, a nekada i odbiti preduzima-nje službene radnje. Upis zabilježbe se vrši u “G “list nepokretnosti.

1 .6 .3 .Ujednompravnomposlu(ugovoru)možebitijednailivišeknjižnihizjavazaraznevrsteupisa(uknjižba,predbilježba,zabilježba) .

P R I m J E R I

a)Jednaknjižnaizjava-saglasnostzaupisprenosasvojine:

„Prodavac je saglasan da se u korist kupca u Katastru nepokretnosti izvrši upis prenosa prava svojine sa 1/1 dijela, na nepokretnosti iz tačke/člana ___ ovog ugovora. ----------------------------

b)Višeknjižnihizjava:saglasnostzaupisprenosapravasvojine,saistovremenimupi-somhipotekeizabilježbeneposredneizvršnostinotarskogzapisa:

Prodavac je saglasan da se u korist kupca u Katastru nepokretnosti izvršiupisprenosapra-vasvojine sa 1/1 dijela, na nepokretnosti iz tačke/člana ___ ovog ugovora, s tim što prodavac zahtijeva, a kupac je saglasan, da se istovremeno sa prenosom svojine na njega, upišehipo-teka u korist prodavca za osiguranje plaćanja cijene u iznosu od 50.000,00 EURA (pedesethi-ljada EURA), u roku do ____, sa zakonskim zateznim kamatama, (ili sa ugovorenim zateznim kamatama) počev od dana padanja kupca u docnju pa do konačne isplate, te istovremeno da se upišezabilježbapristajanjakupcananeposrednoprinudnoizvršenje na osnovu ovog notarskog zapisa protiv svakodobnog vlasnika prodate nepokretnosti, kao i da se izvrši upiszabilježbezabranenovogopterećenjapredmetnenepokretnosti. -----------------------------

1 .7 .Odobrenja,pravoprečekupovine

1 .7 .1 .Odobrenja

Nekada je zbog punovažnosti potrebno da ugovor odobre ovlašćena ili treća lica, u slu-čajevima kada stranke imaju interes da zaključe ugovor prije pribavljanja saglasnosti. Naime, u dijelu ovog rada koji se odnosi na uvodni dio notarske isprave istakli smo da ugovor može sklopiti i lice koje nastupa u ime prodavca, a nema kod sebe punomoć-je, ili lice koje nastupa u ime maloljetnog prodavca, a nema potrebno odobrenje organa

155 Vidjeti opširnije kod Zorana Rašovića, Komentar Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, I knjiga, Podgorica 2009., str. 346. i naredne.

1. Ugovor o prodaji

114

starateljstva, s tim da će takav ugovor proizvoditi pravna dejstva ako se naknadno, do ugovorenog roka, dostave potrebna odobrenja. Odobrenja se daju prema prema pravili-ma određenim u ZOO CG156.

to mogu biti sljedeća odobrenja:– punomoćje od strane zastupanog kao ugovorne strane;– odobrenje organa starateljstva i roditelja za zaključenje ugovora o prodaji nepo-

kretnosti u ime malodobnog lica;– odobrenje nadležnog organa pravnog lica.

U ispravi je potrebno navesti ko će pribaviti odobrenje (stranke ili notar kojeg ovlašću-ju u ugovoru da pribavi odobrenje), o čijem trošku i u kojem roku. Obavezno se unosi poduka i upozorenje:

P R I m J E R

“Notar je podučio stranke da će ugovorproizvoditipravnadejstvatek ako u roku od __ dana ovom notaru budu dostavljena potrebna odobrenja, te da, prije pribavljanja odobrenja, notar neće izdavati otpravke i prepise i da stranke ne određuju rokdospjelosti cijene, i ne vrše njenu isplatu i druge činidbe iz ugovora prije dostavljanja naznačenih odobrenja. Notar je upozorio stranke na posljedice suprotnog postupanja.“. ------------------------------------------------

Primjerzaformulacijukadajepotrebnoodobrenje,strankeželezaključenjeugovoraprijepribavljanjapotrebnogodobrenja:

„Notar je podučio stranke da će ovaj ugovor proizvoditi pravna dejstva tek ako do dana ______ godine notaru bude dostavljeno punomoćjeprodavca u formi notarskog zapisa (alt. odobrenje organa starateljstva), te da, prije pribavljanja odobrenja, notar neće izdavati ot-pravke i prepise i da stranke ne određuju rokdospjelosti cijene, i ne vrše njenu isplatu i druge činidbe iz ugovora prije dostavljanja naznačenog punomoćja (odobrenja). Notar je upozorio stranke na posljedice suprotnog postupanja. ---------------------------------------------------------------

Primjerzaformulacijukadanijepotrebnoodobrenje:

“U konkretnom slučaju, ispitavši sve okolnosti, notar je saopštio strankama da ovaj ugovor nepodliježenikakvimodobrenjima. ----------------------------------------------------------------------------

1 .7 .2 .Pravoprečekupovine .

Pravo preče kupovine je pravo njegovog imaoca da zahtijeva od vlasnika stvari koji je odlučio da proda svoju stvar, da mu je ponudi prije nego svim kupcima, a ako vlasnik proda stvar trećem licu, da zahtijeva da mu se stvar ustupi po cijeni i pod uslovima pod kojima je zaključen ugovor o prodaji157. Pravo preče kupovine može biti zakonsko i ugo-vorno, u zavisnosti od toga na osnovu čega je ustanovljeno.

156 Član 22. ZOO CG.157 Zoran P. Rašović, Komentar Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, Podgorica 2009. godine, strana

710. i dalje.


115

1.7.2.1. Zakonsko pravo preče kupovine

Zakonsko pravo preče kupovine je ustanovljeno zakonom (član 542. ZOO CG). Zakon-sko pravo preče kupovine može biti upisano ili neupisano u katastar nepokretnosti i u oba slučaja ima isti značaj za pravni promet, tj. ima dejstva prema trećem licu, bez ob-zira na njegovu savjesnost. Zakonsko pravo preče kupovine može biti ustanovljeno ra-zličitim posebnim zakonima (npr. Zakon o svojinsko-pravnim odnosima, zakoni koji regulišu poljoprivredno zemljište i šume itd.). tako prema Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima, postoji zakonsko pravo preče kupovine u korist suvlasnika.158 Naime, u slu-čaju prodaje suvlasničkog dijela, ostali suvlasnici imaju pravo preče kupovine.

1.7.2.2. Ugovorno pravo preče kupovine

Ugovorno pravo preče kupovine ustanovljava se ugovorom. Naime, ugovornom odred-bom o pravu preče kupovine, kupac se obavezuje da izvijesti prodavca o namjeravanoj prodaji stvari određenom licu, kao i o uslovima prodaje i da mu ponudi da on kupi stvar za istu cijenu (član 536. ZOO CG). Ono je izjednačeno sa zakonskim pravom preče ku-povine, tj. ima dejstva prema trećem licu, bez obzira na njegovu savjesnost, samo ako je upisano u katastar nepokretnosti. A ako nije upisano u katastar, onda se može suprot-staviti trećem licu samo ako je ono nesavjesno (znalo ili je moglo znati za postojanje ugovornog prava preče kupovine). Zbog toga je veoma važno da se u notarskom zapisu prodavac izjasni da li postoji neupisano ugovorno pravo preče kupovine.

Ugovorno pravo preče kupovine je vremenski ograničeno na period koji je određen ugovorom, a najduže pet godina (član 540. ZOO CG), dok kod zakonskog prava preče kupovine trajanje tog prava nije vremenski ograničeno.

Dakle, zakonsko i ugovorno pravo preče kupovine razlikuju se po osnovu nastanka, po vremenu trajanja i po dejstvima prema trećim licima, u smislu njihove savjesnosti, s tim što imaju istu posljedicu u slučaju povrede prava preče kupovine. U slučaju povre-de prava preče kupovine imalac tog prava ima pravo da zahtijeva od suda, u određenim rokovima, da se stvar njemu ustupi pod istim uslovima. Vlasnik ili suvlasnik imaju pra-vo prodati stvar i prenijeti svojinu ili susvojinu na treće lice bez obzira da li postoji pra-vo preče kupovine. Međutim, ako postoji zakonsko pravo preče kupovine i ugovorno pravo preče kupovine koje je upisano u katastar nepokretnosti, bez obzira na savjesnost trećeg lica, ili postoji ugovorno pravo preče kupovine koje nije upisano u katastar, a tre-će lice je znalo, ili je moglo znati za postojanje prava preče kupovine, onda imalac pra-va preče kupovine ima pravo da zahtijeva od suda da se stvar njemu ustupi pod istim uslovima. Upravo je ovdje veoma važna uloga notara, koji je dužan podučiti i upozoriti ugovorne strane na postojanje prava preče kupovine i na posljedice koje mogu nastati u vezi sa povredom prava preče kupovine. Notar je dužan da upozori stranke na postoja-nje zakonskog prava preče kupovine (bez obzira je li upisano u katastar nepokretnosti ili nije), ugovornog prava preče kupovine (koje je upisano u katastar nepokretnosti ili je strankama poznato to pravo), te podučiti ih da je potrebno nosioce tog prava na pouz-dan način obavijestiti (npr. pisanim putem, preporučenom pošiljkom sa povratnicom)

158 Član 132. stav 3. i 4. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.

1. Ugovor o prodaji

116

o namjeravanoj prodaji, kao i uslovima te prodaje i zahtijevati da se u određenom za-konskom roku izjasne da li vrše, odnosno ne vrše svoje pravo preče kupovine (član 536. do 542. ZOO i drugi zakoni kojima je uređeno pravo preče kupovine), te ih upozoriti na posljedice suprotnog postupanja u slučaju povrede prava preče kupovine. Ako notar ne bi dao ove poduke i upozorenja, mogao bi odgovarati zbog povrede službene obave-ze podučavanja, te za eventualnu štetu. Ako je nosilac prava, upisanog u katastar nepo-kretnosti, ograničen u pravu raspolaganja u korist neke osobe, tada ograničenje djeluje prema trećoj osobi samo kada je to ograničenje upisano u katastar nepokretnosti, ili je poznato, odnosno moglo biti poznato trećem licu.

Poslove oko pribavljanja izjava o nevršenju, odnosno vršenju prava preče kupovine, mogu obaviti stranke, ali je preporuka da to učini notar, na način i u rokovima propisa-nim Zakonom ili ugovorom u skladu sa Zakonom. tako kod zakonskog prava preče ku-povine suvlasnika (član 132. stav 4. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG), ponu-da suvlasniku treba biti dostavljena u pisanoj formi, na pouzdan način i treba sadržavati podatke o namjeravanoj prodaji, kao i o njenim uslovima (cijena, dospjelost, način pla-ćanja itd.). Ako suvlasnik, u roku od deset dana od dana kada mu je dostavljena pisana ponuda za kupovinu suvlasničkog dijela, ne prihvati ponudu, ponuđač može svoj suvla-snički dio prodati trećem licu bez rizika povrede prava preče kupovine. U slučaju posto-janja prava preče kupovine, notar će na insistiranje ugovornih strana sastaviti notarski zapis, ali ih je istovremeno podučiti i upozoriti, te poduke i upozorenja unijeti u notar-ski zapis, a u vezi pravnih dejstava prave preče kupovine i eventualnih posljedica koje mogu nastupiti usljed povrede tog prava. Ako bi stranke odbile unošenje takvih podu-ka i upozorenja u notarski akt, notar je dužan odbiti preduzimanje službene radnje159.

Primjer za formulaciju kada postoji pravo preče kupovine, ugovorne strane žele izjašnjenje imalaca prava-suvlasnika:

„Notar je upozorio stranke na postojanje zakonskog prava preče kupovine i podučio ih da od ovlaštenika tog prava-suvlasnika XY pisanim putem zahtijevaju da se u roku od 10 (deset) dana od prijema pisane ponude izjasni da li vrši to svoje pravo preče kupovine, pa su to stran-ke prihvatile, te će s tim u vezi, ovaj ugovor proizvoditi pravna dejstva tek ako se do dana ____ pribavi izjava o nevršenju prava preče kupovine, odnosno ako se po isteku ostavljenog zakon-skog roka, suvlasnik ne izjasni na dostavljenu ponudu. ---------------------------------------------------

Notar je upozorio stranke da ne određuju rok dospjelosti cijene i ne vrše njenu isplatu, kao i druge činidbe iz ovog ugovora, prije pribavljanja izjave o nevršenju prava preče kupovine.----

Potrebne zahtjeve će uputiti i izjavu o nevršenju ili vršenju prava preče kupovine pribaviće prodavac o svom trošku, u roku od _______ (alt. notar o trošku prodavca, kojeg prodavac ovlašćuje da poduzme sve potrebne radnje u vezi s tim.). -----------------------------------------------

Primjer za formulaciju kada postoji pravo preče kupovine, ugovorne strane ne žele izjašnjenje imalaca prava-suvlasnika:

„Notar je upozorio stranke na postojanje zakonskog prava preče kupovine i podučio ih da od nosioca tog prava-suvlasnika XY pisanim putem zahtijevaju da se u roku od 10 (deset) dana

159 Član 29 i 47 Zakona o notarima CG.


117

od prijema pisane ponude izjasni da li vrši to svoje pravo preče kupovine, teihupozorionapravniznačajieventualnepravneposljediceuslučajupovredepravaprečekupovine,alisustrankeodtogaodustale . -------------------------------------------------------------------------------

Primjer za formulaciju kada ne postoji pravo preče kupovine:

„Ispitavši sve okolnosti, notar je saopštio strankama da u konkretnom slučaju ne postoji za-konsko pravo preče kupovine, niti je u katastar nepokretnosti upisano ugovorno pravo preče kupovine, a prodavac izjavljuje da ne postoji neupisano pravo preče kupovine”. -----------------

1 .8 .TroškoviiporeziNotar ima pravo na naknadu za svoj rad i naknadu troškova u vezi sa obavljanjem po-sla u visini određenoj notarskom tarifom, te je dužan da u notarskoj ispravi upiše iznos naplaćene naknade i troškova160. takođe, promet nepokretnosti podliježe plaćanju po-reza na promet, s tim što to nije uslov za upis u katastar nepokretnosti. Notar je dužan o svemu naprijed naznačenom, kao i o taksama za upis u katastar, podučiti i upozori-ti stranke, te to unijeti u ispravu, zajedno sa izjašnjenjem ugovornih strana o tome ko i kako će snositi troškove i poreze.

P R I m J E R

Notar je podučio stranke da za troškove u vezi sa ovim notarskim zapisom odgovaraju soli-darno i da mogu drukčije ugovoriti, da upis u katastar nepokretnosti podliježe troškovima, a prometu po ovom ugovor plaćanju poreza na promet nepokretnosti, pa nakon toga, stranke izjavljuju da troškove ovog notarskog zapisa, troškove upisa prenosa svojine i druge troškove u vezi s tim, kao i porez na promet nepokretnosti po osnovu ovog ugovora, snosi kupac.-------

1 .9 .ZavršneodredbeU ovom dijelu akta se daju odgovarajuće poduke i upozorenja, a naročito one koje pro-ističu iz zakona i koje su veoma bitne sa stanovišta pravnih posljedica ugovora, zatim se mora naznačiti kome i u kojem broju se izdaju otpravci, iznos naplaćene naknade i troškova sastavljanja notarskog zapisa, te ostali obavezni podaci koje propisuje Zakon o notarima.

P R I m J E R

Notar je podučio i upozorio161 stranke na sljedeće: --------------------------------------------------------

– da se pravo svojine stiče upisom u katastar nepokretnosti; ------------------------------------

160 Član 126. i 127. Zakona o notarima CG.161 Član 47. Zakona o notarima CG (o ovome detaljnije vidjeti u ovom radu, u dijelu gdje se govori o

postupku sastavljanja notarskih isprava).

1. Ugovor o prodaji

118

– na mogućnost ugovaranja i upisivanja predbilježbe u katastru nepokretnosti, obja-snio im da i kako predbilježba osigurava sticaoca prava svojine, te ih upozorio na po-sljedice suprotnog postupanja, pa su stranke odustale od toga ; -----------------------------

– da će notar, po službenoj dužnosti, otpravak ovog ugovora dostaviti na knjiženje kata-stru nepokretnosti, te poreskoj upravi; ---------------------------------------------------------------

Od ove notarske isprave dobivaju162: ---------------------------------------------------------------------------

OTPRAVAK: -----------------------------------------------------------------------------------------------------------

– Prodavac (1) --------------------------------------------------------------------------------------------------

– Kupac (1) ------------------------------------------------------------------------------------------------------

– Bračni drug prodavca (1) ---------------------------------------------------------------------------------

– Katastar nepokretnosti za upis prava svojine(1) ---------------------------------------------------

– Poreska uprava (1) -----------------------------------------------------------------------------------------

Naknada za rad i naknada troškova obračunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedeći na-čin:________, u ukupnom iznosu od _______EURA163. ----------------------------------------------------

Notar je pročitao akt strankama i neposrednim pitanjima, uz sudjelovanje sudskog tumača, uvjerio se da njegov sadržaj odgovara volji stranaka164, a sudski tumač165 je cjelokupan tekst ovog akta kupcu preveo na italijanski jezik, nakon čega su stranke izjavile da je tako postu-pljeno, da su razumjele sadržinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju166 i svojeručno, kako slijedi, potpisuju u prisustvu sudskog tu-mača i ovog notara, nakon čega su zapis potpisali sudski tumač i ovaj notar167. -------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

U Podgorici, dana_______2009.g, u _______ časova168 --------------------------------------------------

Prodavac:(potpis)

Kupac:(potpis)

Bračnidrugprodavca:(potpis)

Sudskitumač:(potpis)

NOTAR:

Z. Z.

Potpis, pečat i štambilj

162 Član 81 Zakona o notarima CG, član 24 Pravilnika o radu notara CG.163 Član 127. stav 3. Zakona o notarima CG, notar je dužan u notarskoj ispravi upisati iznos naplaćenih

naknada i troškova.164 Član 47. stav 2. Zakona o notarima CG165 Član 46. Zakona o notarima CG166 Član 50. tačka 6. Zakona o notarima CG167 Član 40., 49 i član 50. tačka 7. Zakona o notarima CG168 Član 50. tačka 5. Zakona o notarima CG


119

1 .10 .PrimjeripojedinihugovoraoprodajinepokretnostiZadatak broj 1. i primjer rješenja postavljenog zadatka

Dana 14.10. 2009. godine, u notarskoj kancelariji notara Zlatana Zlatića iz Podgorice, sa zahtjevom da im se sačini notarski zapis ugovora o prodaji, pojavila su se sljedeća lica: gospodin AB (prodavac) i gospodin BB, koji je italijanski državljanin.

Prodavac izjavljuje da je državljanin Crne Gore i da je, kao takav, 1995. godine nasli-jedio poljoprivredno zemljište u okolini Podgorice, na kojem je, zajedno sa suprugom, od zajedničke ušteđevine izgradio stambenu zgradu, na osnovu građevinske dozvole. U tom stambenom objektu, koji je u cijelosti završen, ali nije upisan u katastar nepokret-nosti, trenutno boravi sa suprugom CB, koja je takođe došla kod notara.

Gospodin BB izjavljuje da nastupa u ulozi punomoćnika kupca, njemačkog državljani-na gospodina Hajnca Huberta. Notaru daje na uvid neovjerenu fotokopiju punomoći, sačinjenu od notara u Njemačkoj, te izjavljuje da mu je original poslat poštom, ali još uvijek nije stigao, a ima nalog da se odmah danas zaključi ugovor, sa čime je saglasan i prodavac. Original punomoći će naknadno dostaviti. Komunikacija između notara i gospodina B.B. vrši se preko uposlenika firme B.B., koji prevodi sa talijanskog na crno-gorski jezik.

Nepokretnost je upisana u Listu nepokretnosti broj 1., KO Masline, po kulturi voćnjak, površine 4500 m2, sa prodavcem kao upisanim vlasnikom od 1/1, te je upisano pravo plodouživanja u korist umrlog djeda prodavca i pravo službenosti prilaznog puta u ko-rist te parcele, a preko susjedne parcele.

Stranke izjavljuju da su dogovorile cijenu za iznos od 300.000,00 EURA, a što je kupac spreman odmah platiti i da se novac nalazi na računu punomoćnika u Podgorici, ali isplatu uslovljava brisanjem prava plodouživanja, upisom kuće u katastar nepokretno-sti i upisom predbilježbe. Punomoćnik kupca zahtijeva da prodavac odmah u ugovoru da clausulu intabulandi, kako bi se na taj način osigurao. Prodavac, zauzvrat, od notara zahtijeva da mu obezbijedi sigurnost da će cijena biti plaćena i predlaže, uz saglasnost punomoćnika kupca, da se cijena deponuje na notarski račun za stranke, a da notar, vodeći računa o interesima obje ugovorne strane, shodno njihovim izjavama volja, vrši plaćanje cijene prodavcu.

Sastaviti notarski zapis prema izraženim voljama stranaka, prema postojećoj zakonskoj regulativi, vodeći računa, prilikom sastavljanja notarskog akta, o zaštiti interesa svih učesnika u ovom pravnom poslu, koji će proizvesti sve željene pravne posljedice i koji će svojeručno potpisati učesnici.

Napomena: Podaci o ugovornim stranama odnosno zastupnicima su nepotpuni, kao i podaci o nepokretnostima, tako da se mora izvršiti odgovarajuću dopuna prilikom sa-činjavanja notarskog zapisa (individualno određivanje podataka o strankama i podata-ka o nepokretnostima).

1. Ugovor o prodaji

120


UZZ broj: 15/2009.

Dana 14.10.2009 godine (četrnaestog oktobra dvijehiljade devete godine), u 11.00 (jedana-est) časova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatićem, sa službenim sjedi-štem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sačinim no-tarski zapisugovoraoprodaji, istovremeno su pristupila sljedeća lica: ---------------------------

1.Gospodin AB, rođen dana_______, JmB_________, državljanin Crne Gore, čiji sam identitet utvrdio uvidom u ličnu kartu, broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa ro-kom važenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, rođen u mjestu_________, sa prebivalištem i adresom stanovanja u ___________, ul._________broj__, penzioner, oženjen. (u daljem tek-stu: prodavac) --------------------------------------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

2 Gospodin BB, rođen dana_______, državljanin Italije, čiji sam identitet utvrdio uvidom u pa-soš Italije, broj_____, izdat od _____________, od dana _______, sa rokom važenja do____, a koji izjavljuje da je sa adresom stanovanja u ___________, ul._________ broj__, po zanimanju menadžer, te danepostupazasebeličnovećkao punomoćnik gospodina HainzaHuber-ta, rođenog 8.10.1950. godine, u Berlinu, nastanjenog u minhenu, Dallarmi str. 57., državlja-nin, Njemačke (u daljem tekstu: kupac). Punomoćnik kupca izjavljuje da nije u stanju prezen-tovati punomoćje kupca koje mu je u originalu poslata poštom, ali još uvijek nije stiglo, te se, s tim u vezi, obavezuje da će o svom trošku, odnosno trošku kupca, notaru prezentovati pravno valjano punomoćje u roku od 7 (sedam) dana od dana zaključenja ovog ugovora. S obzirom da ugovorne strane insistiraju da zaključe ovaj ugovor bez naprijed naznačenog punomoćja, i to odmah danas, notar ih je podučioiupozorio da ovaj ugovor neće proizvoditi pravna dej-stva sve dok mu se u naznačenom roku ne dostavi naprijed naznačeno punomoćje. Nadalje, notar je stranke upozorio da im neće izdavati otpravke i prepise ovog akta, te da ne određuju rok dospjelosti cijene i ne vrše njenu isplatu i druge činidbe iz ovog ugovora, sve dok mu se ne dostavi pravno valjano punomoćje. ------------------------------------------------------------------------

3. Gospođa CB, rođena dana_____, JmB________, državljanka Crne Gore, čiji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom važenja do________, a koja izjavljuje da je: kći B, nastanjena u ___________, na adresi ul.________, penzioner, udata (u daljem tekstu: bračni drug prodavca) ----------------------------

Od mojih saradnika u notarskoj kancelariji obaviješten sam da gospodin BB ne vlada crno-gorskim jezikom, a u što sam se i sam uvjerio kroz razgovor o situaciji, te je, na prijedlog ovog notara i na zahtjev stranke, na sastavljanje ovog notarskog zapisa pozvana i prisustvuje sud-skitumačza italijanskijezik gospođica MajaMajić,rođena 01.01.1965. (prvog januara, hi-ljadu devetsto šezdeset pete godine), u _____________, nastanjena u Podgorici, ul.______,


121

JmB_____, čiji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom važenja do________ (u daljem tekstu: sudski tumač) ------

Notar je izvršio uvid u Rješenje ministarstva pravde Crne Gore, br.___, od _____, kojim je gos-pođica maja majić postavljena za sudskog tumača za italijanski jezik, a navedeni dokument se, u ovjerenom prepisu, koji je sačinio ovaj notar, prilaže uz ovaj izvornik. -------------------------

Notar je ustanovio da na strani sudskog tumača ne postoje razlozi i okolnosti zbog kojih ne bi mogao učestvovati u postupku sačinjavanja ovog notarskog akta. -----------------------------------

Notar je podučio stranke da mogu zahtijevati pisani prevod ove isprave i njegovo prilaganje ovom izvorniku, ali se od toga odustalo. ----------------------------------------------------------------------

Nakon što je ovaj notar ustanovio da se nepokretnost koja je predmet prodaje, nalazi na nje-govom službenom području, te se uvjerio u pravu volju stranaka, objasnio im pravne domete i posljedice namjeravanih izjava volje, te iz razgovora o situaciji ustanovio da su sposobne za poduzimanje ovog pravnog posla, stranke su izjavile sljedeći: -----------------------------------------

---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- UGOVOROPRODAJI

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

IPREDMETPRODAJE ----------------------------------------------------------------------------------------------

Uvidom u Izvodiz listanepokretnostibr .1 .,KOMasline, izdat od Uprave za nekretnine-Po-dručna jedinica Podgorica, br.___/2009., od _____, koji su mi stranke prezentovale u origina-lu i koji im je pročitao, te koji se kao takav prilaže uz ovaj izvornik, ovaj notar je ustanovio da je u„A“listu upisana katastarskaparcelabroj2/1,voćnjak1 .klase„Brijeg“,površineod4500m2. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------

U „B“listu,kaoimalacpravasvojine na katastarskoj parceli, opisanoj u „A“ listu predmet-nog lista nepokretnosti, upisanprodavac,sa1/1dijela, au„G“listuupisanojepravoplo-douživanjaukorist______________,tepravoslužbenostiprilaznogputaukoristsvag-dašnjegvlasnikaparceleiz„A“listakaopovlasnogdobra,aprekocijeleparcelebroj2/2prilazniput,površine300m2,izListanepokretnostibroj2,KOMasline,kaoposlužnogdobra . ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je stranke podučio mogućnosti da, neposredno prije sačinjavanja ovog zapisa, ovaj no-tar izvrši neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne posljedice i ri-zike u slučaju suprotnog postupanja, a naročito na mogućnost da je u međuvremenu, od vre-mena izdavanja predmetnog izvoda iz lista nepokretnosti, došlo do promjena podataka koji se upisuju u list nepokretnosti za predmetnu parcelu, kao i na mogućnost nesaglasnosti pre-dočenog izvoda iz lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnosti u evidenciji ka-tastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne traže neposred-ni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne posljedice i rizike u vezi s tim. ----------------------------------------------------------------------------------------------------

Stranke notaru prezentuju ovjerenu kopijukatastarskogplana, izdatu od Uprave za nepo-kretnosti-Područna jedinica Podgorica, br.___/2009., od _____, za katastarsku parcelu iz Li-sta nepokretnosti br.1., KO masline, a u koju su izvršile uvid i odobrile je, te koja se, kao takva, prilaže uz ovaj izvornik. U vezi s tim, stranke izjavljuju da parcela na kopiji katastarskog plana

1. Ugovor o prodaji

122

odgovara parceli koja je predmet prodaje i da je strankama poznato njeno stanje i granice na terenu. Stranke izjavljuju da se na terenu nalazi potpuno izgrađeni i useljeni stambeni obje-kat na dvije etaže, dimenzija 9, 0x9, 0 m, izgrađen po osnovu građevinske dozvole, izdate od Opštine ________, broj__________, od_______, koja se u ovjerenoj fotokopiji prilaže uz ovaj izvornik nakon što je pročitana strankama. Predmetni stambeni objekat je, zajedno sa zemlji-štem, predmet ove prodaje, s tim što za isti nije pribavljena upotrebna dozvola i zbog toga nije upisan u katastar nepokretnosti. --------------------------------------------------------------------------

Prodavac izjavljuje da predmetna nepokretnost nije predmet zakupnog odnosa. ----------------

IIPRODAJA ----------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prodavacseobavezujeprenijetinakupcapravosvojinesa1/1nanepokretnostiztačkeIovogugovora,akupacseobavezujeprodavcuisplatitikupoprodajnucijenuiztačkeIIIovogugovora . -------------------------------------------------------------------------------------------------------

Stranke notaru prezentuju original Izvodizmatičneknjigevjenčanih,Opštine__________,broj______,od___________,koji se u originalu prilaže uz ovaj izvornik nakon što im je proči-tan, a iz koga je ovaj notar ustanovio da su prodavac i gospođa CB bračni drugovi.-------


Notar je stranke upozorio na posljedice u slučaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed na-značenim. Nakon toga, prodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost zajednička imovi-na sa bračnim drugom CB, koja je prisutna u sačinjavanju ovog notarskog akta i koja izričito izjavljuje da je sa mužem, odnosno prodavcem, zajedničkim sredstvima kultivisala naprijed naznačenu parcelu i izgradila stambeni objekat, te je saglasna u cijelosti sa ovom prodajom.

Punomoćnik kupca izjavljuje da kupac predmetnu nepokretnost kupuje kao posebnu imovinu

IIICIJENA --------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Cijena nepokretnosti iz tačke I ovog ugovora iznosi 300 .000,00EURA(slovima:tristotine-hiljadaEURO) . -------------------------------------------------------------------------------------------------------

Cijena za plaćanje dospijeva u cjelokupnom iznosu na notarski račun za stranke, broj _____________, otvoren kod banke____________, u roku od tri dana od dana kada puno-moćnik kupca ovom notaru dostavi u ugovorenom roku pravno valjano punomoćje za za-stupanje kupca. Stranke daju nalog notaru da cjelokupni iznos cijene sa notarskog računa za stranke isplati na račun prodavca, broj _____________, kod banke ___________, u roku od 3 (tri) dana od dana ispunjenja sljedećih uslova: kada prodavac o svom trošku izdejstvuje, a ovaj notar zaprimi rješenje katastra nepokretnosti o brisanju prava plodouživanja, upisanog u „G“listu predmetne nepokretnosti, i rješenje istog organa o upisu stambenog objekta iz tač-ke I u katastar nepokretnosti, te rješenje katastra nepokretnosti o predbilježbi prava svojine u korist kupca. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je podučiokupca na ostale mogućnosti njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa do-spjelošću plaćanja cijene, ali se od toga odustalo.----------------------------------------------------------

Notar je podučioprodavca na mogućnosti njegovog osiguranja u vezi sa dospjelošću pla-ćanja cijene, kao što je pristajanje kupca na izvršenje bez odlaganja na cjelokupnoj imovini


123

za iznos neplaćene cijene i sporednih potraživanja, davanje saglasnosti za prenos prava svo-jine odmah u ugovoru, uz istovremeni nalog notaru da izdaje samo izvode otpravaka, ovjere-nih prepisa i prepisa koji neće sadržavati saglasnost za prenos prava svojine do isplate cijene; zatim mogućnosti davanja saglasnosti za prenos prava svojine na kupca u posebnoj ispravi, koja će biti predata kupcu, odnosno katastru nepokretnosti, kada se isplati cjelokupna cijena, tegaupozorionaposljedicesuprotnogpostupanja .Nakon toga, prodavac je izričito izja-vio, a sa čime je saglasan i kupac, kako slijedi: daprodavacuovojispraviizjavisaglasnostzaprenospravasvojine,alidasekupcuilibilokomedrugomneizdajeotpravak,ovje-reniprepisiprepis,osimotpravkadijelaaktazaupispredbilježbe,svedokkupacneisplatiucijelostikupoprodajnucijenunanaprijedopisaninačin .Notarjedužanpostu-pitiponaprijednaznačenomnalogu. ----------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

IVODGOVORNOSTZAMATERIJALNEIPRAVNENEDOSTATKE -------------------------------------

Nepokretnost se prodaje bez garancije da ima površinu navedenu u katastru nepokretnosti.----

Prodavac ne garantuje za vidljive i skrivene materijalne nedostatke. Prodavac izjavljuje da mu nikakvi skriveni nedostaci nisu poznati. Kupac je obišao nepokretnost koja je predmet proda-je i izvršio uvid u stvarno stanje. ---------------------------------------------------------------------------------

Prodavac garantuje da je predmetna nepokretnost slobodna od upisanih i neupisanih prava i ograničenja, kao i da je ne terete nikakva potraživanja, osigurana neuknjiženom hipotekom, kamate, porezi i doprinosi. ----------------------------------------------------------------------------------------

Prodavac izjavljuje da nepokretnost nije predmet ugovora o zakupu. -------------------------------

Notar je upozoriostranke, a posebno kupca, na opasnost od upisa zakonske hipoteke za ne-plaćene poreze prodavca i njegovog bračnog druga, i podučio kupca da zahtijeva potvrdu od Poreske uprave da prodavac i njegov bračni drug nema dugovanja za poreze, pa stran-ke notaru prezentuju UvjerenjePoreskeuprave-____________,broj10-4/2 .3-15-7-2053-1-____/09 .,od__ .__ .2009 .godine, koje se prilaže uz ovaj izvornik nakon što je pročitano strankama, a iz kojeg je ovaj notar ustanovio da prodavac i njegov bračni drug nisu evidenti-rani kao poreski obveznici. ----------------------------------------------------------------------------------------

Notar je podučio ugovorne strane posljedicama ograničenja ili isključenja od odgovornosti, te ih upozorio da će biti bez dejstva prodavčevo ograničenje i isključenje odgovornosti za ma-terijalne i pravne nedostatke, kao i za ograničenja javno-pravne prirode koja kupcu nisu bila poznata, a ako je prodavac za njih znao, ili je mogao znati, odnosno znao da se mogu očeki-vati, a nije ih saopštio kupcu. -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------VPRELAZPOSJEDA,KORISTI,TERETAIOPASNOSTI ---------------------------------------------------

Posjed, koristi, tereti i opasnosti prelaze na kupca na dan isplate cjelokupne cijene prodavcu, a sa kojim danom je prodavac saglasan da se na kupca prenesu priključci struje, vode i druge komunalne usluge. --------------------------------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------VIIZJAVEZAKNJIŽENJE(CLAUSULAINTABULANDI) --------------------------------------------------

1 .Prodavacjesaglasandasenaosnovuovogugovora,kupacmožeuknjižitiukatastrunepokretnostisapravomsvojineod1/1nanepokretnostiiztačkeIovogugovora . ------

1. Ugovor o prodaji

124

2 .Prodavacjesaglasandasenaosnovuovognotarskogakta,ukoristkupcaupišepred-bilježbapravasvojineod1/1nanepokretnostiiztačkeIovogugovora -----------------------

Stranke daju nalog notaru da otpravak dijela akta za upis predbilježbe dostavi katastru nepo-kretnosti odmah nakon što punomoćnik kupca dostavi ovom notaru pravno valjano puno-moćje za kupca i isplati u ugovorenom roku cjelokupnu cijenu na notarski račun za stranke, dok će otpravak za upis prenosa prava svojine izdati i dostaviti katastru odmah nakon što sa notarskog računa za stranke cjelokupna cijena bude isplaćena prodavcu. --------------------------

VIITROŠKOVIIPOREZI -------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je podučio stranke da za troškove u vezi sa ovim notarskim zapisom, odgovaraju soli-darno i da mogu drukčije ugovoriti, pa, nakon toga, stranke izjavljuju da troškove ovog no-tarskog zapisa, troškove upisa prenosa svojine i druge troškove u vezi s tim, snosi kupac, kao i porez na promet nepokretnosti, po osnovu ovog ugovora. --------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

VIIIODOBRENJAIPRAVOPREČEKUPOVINE -------------------------------------------------------------

U konkretnom slučaju, ispitavši sve okolnosti, notar je saopštio strankama da ovaj ugovor podliježe odobrenju kupca i da će tek tada biti na pravnoj snazi. Takođe ne postoji zakonsko pravo preče kupovine, niti je upisano ugovorno pravo preče kupovine. Prodavac istovremeno izjavljuje da ne postoji neupisano ugovorno pravo preče kupovine. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

XIPODUKEIUPOZORENJA -------------------------------------------------------------------------------------

Notar je podučio i upozorio stranke i na sljedeće: ----------------------------------------------------------


– na mogućnost ugovaranja i upisivanja predbilježbe u katastru nepokretnosti, objasnio im da i kako predbilježba osigurava sticaoca prava svojine, te ih upozorio na posljedice suprotnog postupanja, pa su stranke ugovorile njen upis; -------------------------------------

– da će notar, po službenoj dužnosti, otpravak ovog ugovora dostaviti na knjiženje ka-tastru nepokretnosti i poreskoj upravi kada se ispune uslovi iz ovog ugovora u vezi s tim. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Od ove notarske isprave dobivaju kada se ispune uslovi iz ovog ugovora: --------------------------

Otpravak dijela akta za upis predbilježbe (1). ----------------------------------------------------------------

OTPRAVAK: -----------------------------------------------------------------------------------------------------------

– Prodavac (1) --------------------------------------------------------------------------------------------------

– Kupac (1) ------------------------------------------------------------------------------------------------------

– Bračni drug prodavca (1) ---------------------------------------------------------------------------------


– Poreska uprava (1) -----------------------------------------------------------------------------------------



125

Notar je pročitao akt strankama, a sudski tumač cjelokupan tekst ovog akta preveo na italijan-ski jezik punomoćniku kupca, nakon čega su stranke, uz sudjelovanje sudskog tumača, izja-vile da je tako postupljeno, da su razumjele sadržinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i svojeručno, kako slijedi, potpisuju u pri-sustvu sudskog tumača i ovog notara, nakon čega su zapis potpisali sudski tumač i ovaj notar.

U Podgorici, dana_______2009. g, u _______ časova_________(slovima) --------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prodavac:

AB (potpis)

Kupac:popunomoćnikuBB(potpis)

Bračnidrugprodavca:CB(potpis)

Sudskitumač:maja majić(potpis)

NOTAR:ZLATAN ZLATIĆ


Zadatak broj 2. i primjer rješenja postavljenog zadatka

Dana 14.10. 2009. godine, u notarskoj kancelariji notara Zlatana Zlatića iz Podgorice, sa zahtjevom da im se sačini notarski zapis ugovora o prodaji, pojavila su se sljedeća lica: gospođa CB i gospođa PP.

Gospođa CB izjavljuje da je majka dvanaestogodišnjeg BB, rođenog 01.12. 1997 godine, koji je od umrlog djeda, po osnovu testamenta, naslijedio poslovni prostor u Podgorici, a koji se prodaje radi rješavanja njihovog stambenog pitanja. Nadalje, izjavljuje da, na-kon razvoda braka, živi sa naprijed naznačenim malodobnim sinom, koji joj je povjeren na roditeljsko staranje, dok njegov otac živi odvojeno i zasnovao je novi brak.

Gospođa PP izjavljuje da nastupa u ulozi punomoćnika firme „BOR“ d.o.o., kao kupca, gdje je i zaposlena, a čiji je vlasnik i direktor trenutno na službenom putu. Notaru daje na uvid punomoć za kupovinu poslovnog prostora.

Nepokretnost je upisana u Listu nepokretnosti broj 1., KO Masline, parcela površine 500 m2 i poslovni prostor od 200 m2, sa prodavcem, kao upisanim vlasnikom od 1/1. Majka prodavca izjavljuje da je predmetna nepokretnost pod zakupom, koji ističe na-kon dvije godine.

Stranke izjavljuju da su dogovorile cijenu u iznosu od 300.000,00 (tristotinehiljada) EURA. Cjelokupni iznos cijene se finansira iz kredita koji je već odobren kupcu, s tim da će sredstva biti operativna kada se sa davaocem kredita zaključi ugovor o hipoteci na predmetnoj nepokretnosti. Majka malodobnog prodavca je saglasna u naknadnoj ispravi dati izjavu o zasnivanju hipoteke na predmetnoj nepokretnosti, ali zahtijeva od

1. Ugovor o prodaji

126

notara da je obezbijedi u pogledu plaćanja cijene direktno od banke nakon zaključenja ugovora o hipoteci i upisa hipoteke, kao i da ugovor o prodaji bude izvršna isprava u pogledu plaćanja cijene. Punomoćnik kupca to prihvata i saglasan je s voljom prodavca u vezi sa plaćanjem cijene, s tim što zahtijeva da prodavac odmah u ugovoru da clausu-lu intabulandi, kako bi se na taj način osigurao. Prodavac je saglasan s tim, ali zahtijeva od notara da ga obezbijedi u pogledu izvršenja prenosa prava svojine i plaćanja cijene.

Sastaviti notarski zapis prema izraženim voljama stranaka, prema postojećoj zakonskoj regulativi, vodeći računa prilikom sastavljanja notarskog akta, o zaštiti interesa svih uče-snika u ovom pravnom poslu, koji će proizvesti sve željene pravne posljedice i koji će svo-jeručno potpisati učesnici.



UZZ broj: 15/2009.

Dana 14.10.2009 g. (četrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) ča-sova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatićem, sa službenim sjedištem u Podgorici, ul. Obala br.1.,, sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sačinim notarski zapisugovoraoprodaji, istovremeno su pristupila sljedeća lica: ------------------------------------

1. Gospođa CB, rođena dana_____, JmB________, državljanka Crne Gore, čiji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj______, izdata od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom važenja do________, a koja izjavljuje da je: kći B, nastanjena u ___________, na adresi ul.________, trgovac, neudata – razvedena, a koja izjavljuje da nepostupazasebelično već kao majka i zakonska zastupnica malodobnog sina BB, rođen dana_______, JmB_________, državljanin Crne Gore, čiji sam identitet i malodobnost utvrdio uvidom u pa-soš, broj_____, izdat od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom važenja do____, i Izvod iz matične knjige rođenih, Opštine ________, broj _______, od dana ________, koji je proči-tan strankama i koji se u originalu prilaže uz ovaj izvornik (u daljem tekstu: prodavac) ---------

2 .Trgovačkodruštvo„BOR“d .o .o . Podgorica, sa sjedištem u Podgorici, ul. Prva br.10., ma-tični registarski broj subjekta upisa 1-273 Privredni sud Podgorica (udaljemtekstu:kupac), koga zastupa punomoćnik PP, rođena 01.08.1960.godine (slovima:prvog augusta hiljadu de-vet stotina šezdesete godine), u Podgorici, sa prebivalištem i adresom u Podgorici, ul. Peta br.9., po zanimanju dipl. pravnik, JmB 010853000000, čiji sam identitet utvrdio na osnovu lič-ne karte, broj 04BTH6377, izdate od strane mUP-a Crne Gore, od dana 14.08.2004. godine, sa rokom važenja do 14.08.2014.godine, a ostale podatke na osnovu izjave imenovanog lica. ---


127

Ovlaštenjepunomoćnikazazastupanjekupcauovomnotarskomzapisu,utvrdiosamuvidomuotpravakPunomoćja,kojejesačinjenodana01 .09 .2009godine,uformino-tarskogzapisa,odstranenotaraXY,saslužbenimsjedištemuPodgorici,ul .Prvabr .2 .,podbrojemUZZ-31/09,aistopunomoćjeseprilažeuzovajizvorniknakonštojeproči-tanostrankama . ----------------------------------------------------------------------------------------------------

Uvidom u naprijed naznačeno punomoćje, utvrdio sam da je punomoćnik kupca ovlašćen za preduzimanje ovog pravnog posla. Punomoćnik kupca notaru prezentuje originalni Izvod iz centralnog registra Privrednog suda u Podgorici, broj_____, od ____, koji se u ovjerenom prepisu, koji je sačinio ovaj notar, prilaže uz ovaj izvornik. Strankama sam pročitao naznačeni dokument, te iz istog utvrdio naprijed naznačene podatke za kupca, kao i to da je naznače-no punomoćje potpisalo ovlašćeno lice, tj. direktor, koji je u Registru upisan bez ograničenja ovlašćenja, te koji je istovremeno upisan kao vlasnik udjela od 100 % (sto posto). ---------------

Punomoćnik izričito izjavljuje da je naprijed naznačena punomoć i dalje na snazi i da na strani kupca u Centralnom registru Privrednog suda u Podgorici nije bilo promjena. --------------------

Nakon što sam ustanovio da se nepokretnost koja je predmet prodaje, nalazi na službenom području ovog notara, te se uvjerio u pravu volju stranaka, objasnio im pravne domete i po-sljedice, te ustanovio da su sposobne i ovlašćene za preduzimanje ovog pravnog posla, stran-ke su izjavile sljedeći: -----------------------------------------------------------------------------------------------

UGOVOROPRODAJI


Uvidom u Izvodiz listanepokretnostibr .1 .,KOMasline, izdat od Uprave za nekretnine-Po-dručna jedinica Podgorica, br.___/2009., od _____, koji su stranke prezentovale u originalu i koji im je pročitan, te koji se, kao takav, prilaže uz ovaj izvornik, ovaj notar je ustanovio da je u„A“listu upisana katastarskaparcela,broj2/1,kućišteidvorište,površineod500m2. U „B“listu,kaoimalacpravasvojine na katastarskoj parceli opisanoj u „A“ listu predmetnog lista nepokretnosti, upisanprodavacsa1/1dijela, da je u „V“listuupisanaprizemnapo-slovnazgrada,površine200m2, izgrađena na parceli opisanoj u „A“ listu i sa upisanim pra-vom svojine sa 1/1 u korist prodavca. U „G“ listu nema upisanih tereta i ograničenja. ------------

Notar je stranke podučio mogućnosti da neposredno prije sačinjavanja ovog zapisa, notar iz-vrši neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti, obja-snio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne posljedice i rizike u slučaju suprotnog postupanja, a naročito na mogućnost da je u međuvremenu, od vremena izdavanja predmetnog Izvoda iz lista nepokretnosti, došlo do promjena podataka koji se upi-suju u list nepokretnosti za predmetnu parcelu, kao i na mogućnost nesaglasnosti predoče-nog Izvoda iz lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne traže neposredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne posljedice i rizike u vezi s tim. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Stranke notaru prezentuju ovjerenu kopijukatastarskogplana, izdatu od Uprave za nepo-kretnosti-Područna jedinica Podgorica, br.___/2009., od _____, za katastarsku parcelu iz Li-sta nepokretnosti br.1., KO masline, a u koju su izvršile uvid i odobrile je, te koja se, kao takva, prilaže uz ovaj izvornik. U vezi s tim, stranke izjavljuju da parcela na kopiji katastarskog plana

1. Ugovor o prodaji

128

odgovara parceli koja je predmet prodaje i da im je poznato njeno stanje i granice na tere-nu. Stranke izjavljuju da se na terenu nalazi potpuno izgrađeni i useljeni poslovni objekat, dimenzija 20x10 m, izgrađen po osnovu građevinske dozvole, izdate od Opštine ________, broj__________, od_______, koja se u ovjerenoj fotokopiji prilaže uz ovaj izvornik nakon što je pročitana strankama. Kupac izjavljuje da je sa sudskim vještakom građevinske struke izvršio pregled predmetne nepokretnosti i uvjerio se u njeno stanje. ------------------------------------------

Prodavac izjavljuje dapredmetni poslovniprostorsenalazipodzakupom počev od ______ godine, na određeno vrijeme, sa trajanjem do _____godine, a na osnovu Ugovora o zakupu, koji je zaključio prodavac sa zakupcem XY, broj ----- od --------, uz mjesečnu zakupninu od 500 EURA (petstotina EURA). Naznačeni ugovor o zakupu u ovjerenoj fotokopiji prilaže se uz ovaj izvornik nakon što je predočen i pročitan strankama, koje su izjavile da su razumjele prava i obaveze iz tog ugovora. Za ostale obligacionopravne sporazume vrijedi priloženi ugovor. Notar je podu-čio i upozorio stranke da predmetni ugovor o zakupu ne prestaje sa promjenom vlasnika ne-pokretnosti i da kupac stupa u prava i obaveze zakupodavca iz naprijed naznačenog ugovora o zakupu, te ih podučio i upozorio na pravne posljedice u vezi s tim. Nakon toga, kupac izjavljuje da prihvata kupovinu predmetne nepokretnosti sa naznačenim stanjem zakupa. ------------------

IIPRODAJA ----------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prodavacseobavezujeprenijetinakupcapravosvojinesa1/1nanepokretnostiztačkeIovogugovora,akupacseobavezujeprodavcuisplatitikupoprodajnucijenuiztačkeIIIovogugovora . -------------------------------------------------------------------------------------------------------


Notar je stranke upozorio na posljedice u slučaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed na-značenim. Nakon toga, zakonski zastupnik prodavca izjavljuje da je predmetna nepokretnost posebna imovina prodavca, koju je, po osnovu testamenta, naslijedio od djeda, te s tim u vezi notaru prezentuje Rješenje o nasljeđivanju osnovnog suda u Podgorici, broj ___, od ___, koje se u ovjerenoj fotokopiji prilaže uz ovaj izvornik nakon što ga je notar pročitao strankama. Iz naznačenog rješenja proizilazi da je prodavac stekao svojinu na predmetnoj nepokretnosti nasljeđivanjem. ------------------------------------------------------------------------------------------------------

Punomoćnik kupca izjavljuje da kupac predmetnu nepokretnost kupuje u svrhu obavljanja registrovanih djelatnosti. ------------------------------------------------------------------------------------------

Stranke notaru prezentuju originalni Izvod iz matične knjige vjenčanih, Opštine _____,broj_____,_od______,Izvodizmatičneknjigerođenih,Opštine______,broj______od_____iPresuduOsnovnogsudauPodgorici,broj_____,od_____,koja je sa klauzulom pravosnažnosti od dana ______, te se navedeni dokumenti u ovjerenim fotokopijama, koje je sačinio ovaj notar, prilažu uz ovaj izvornik nakon što su pročitani strankama. Iz tih isprava ovaj notar je ustanovio da je prodavac malodoban i da je sin zakonske zastupnice i gospodi-na GB, koji su bivši bračni drugovi, a čiji je brak razveden naprijed naznačenom presudom, ko-jom je malodobni prodavac povjeren na roditeljsko staranje majci, tj. zakonskoj zastupnici iz ovog ugovora. Zakonska zastupnica izjavljuje da sa malodobnim prodavcem živi u zajednič-kom domaćinstvu, dok njegov otac živi odvojeno od njih, a u međuvremenu se oženio. U vezi


129

s tim, notar je podučio i upozorio stranke da su u konkretnom slučaju potrebne saglasnosti drugog roditelja i odobrenje organa starateljstva. S tim u vezi, zakonska zastupnica malodob-nog prodavca izjavljuje da su pribavljene naprijed naznačene saglasnosti, koje prezentuje ovom notaru. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------

IIICIJENA -------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Cijena nepokretnosti iz tačke I ovog ugovora iznosi 300 .000,00 EURO (tristotinehiljadaEURO) .------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Plaćanje cijene kupac će izvršiti iz kredita, odobrenog od strane banke ________. Za osigura-nje navedenog kredita prodavac se obavezuje da će u posebnom notarskom aktu predmet-nu nepokretnost opteretiti hipotekom u korist banke _________, u iznosu od __________, uz godišnju kamatu od 10% i pod svim drugim uslovima iz Ugovora o kreditu, broj _________, koji su sklopili kupac i banka ____________. Naznačeni ugovor o kreditu se prilaže u ovom izvorniku u originalu, a notar ga je prethodno pročitao strankama. Prodavac se, nadalje, oba-vezuje da će izjaviti pristanak na izvršenje bez odlaganja iz predmetne nepokretnosti, na taj način da će hipoteka biti izvršna prema svagdašnjem vlasniku predmetne nepokretnosti, te da će dati potrebne izjave za upis hipoteke i njene izvršnosti, a sve to pod uslovom da se ban-ka obaveže da će dati brisovnu dozvolu, bez ograničenja i troškova za prodavca, kada joj se vrati iznos isplaćen na ime kredita u slučaju da ugovor o prodaji ne bude izvršen iz razloga za koje nije odgovoran prodavac. ----------------------------------------------------------------------------------

Ovim kupac neopozivo ustupa potraživanje na isplatu naprijed naznačenog kreditaprodavcu . Prodavac će obavijestiti banku o izvršenom ustupanju potraživanja. -----------------

Navedena hipoteka služi isključivo osiguranju kredita iz kojeg će se isplatiti cijena iz ovog ugovora. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

momentom plaćanja cijene na račun prodavca, prodavac ustupa kupcu sva prava koja on može imati po osnovu naprijed naznačene hipoteke. -----------------------------------------------------

Radi plaćanja cijene iz ovog ugovora, kupacizjavljujedapristajenaizvršenjebezodlaganja, na osnovu ovog notarskog akta, na cjelokupnoj svojoj imovini. Izvršni otpravak ovog akta notar će izdati prodavcu sa ispravama koje dokazuju ispunjenje uslova za njegovu izvršnost. Notar je upozorio kupca na posljedice davanja izjave o pristajanju na izvršenje bez odlaganja. -----------

Notar je podučiokupca mogućnostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa dospjelo-šću plaćanja cijene, kao što je ugovaranje i upisivanje predbilježbe u katastar nepokretnosti prije isplate cijene i objasnio mu da i kako predbilježba osigurava kupca, zatim ugovaranje isplate cijene na notarski račun za stranke i njenu isplatu s tog računa prodavcu tek kada se kupac uknjiži u katastru nepokretnosti sa pravom svojine ili kad se predbilježi svojina, te ga je upozorio na rizike i posljedice kojima se izlaže u slučaju suprotnog postupanja ali je kupac od toga odustao. -----------------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je podučioprodavca mogućnostima njegovog osiguranja u vezi sa dospjelošću plaća-nja cijene, kao što je pristajanje kupca na izvršenje bez odlaganja na predmetu prodaje i na cjelokupnoj imovini za iznos neplaćene cijene i sporednih potraživanja, deponovanje cijene na notarski račun za stranke, davanje saglasnosti za prenos prava svojine odmah u ugovo-ru, uz istovremeni nalog notaru da izdaje samo izvode otpravaka, ovjerenih prepisa i prepisa koji neće sadržavati saglasnost za prenos prava svojine do isplate cijene, zatim mogućnost

1. Ugovor o prodaji

130

davanja saglasnosti za prenos prava svojine na kupca u posebnoj ispravi, koja će biti predata kupcu kada se isplati cjelokupna cijena, tegaupozorionaposljedicesuprotnogpostupa-nja .Nakon toga, prodavac je izričito izjavio, a sa čime je saglasan i kupac, kako slijedi: Proda-vac u ovoj ispravi daje saglasnost za prenos prava svojine, ali da se kupcu ili bilo kome dru-gom ne izdaje otpravak, ovjereni prepis i prepis već samo otpravakdijelaakta, odnosno pre-pisa kojinećesadržavatisaglasnostprodavcazaprenospravasvojine na kupca sve dok kupac ne isplati u cijelosti kupoprodajnu cijenu na naprijed opisani način. Cjelovit otpravak i prepis izvornika notar će izdati kad stranke pisanim putem dokažu da je plaćena kupoprodaj-na cijena. Notar je dužan postupiti po naprijed naznačenom nalogu. --------------------------------


Nepokretnost se prodaje bez garancije da ima površinu navedenu u katastru nepokretnosti.


Prodavac garantuje da je predmetna nepokretnost slobodna od upisanih i neupisanih prava i ograničenja, kao i da je ne terete nikakva potraživanja osigurana neuknjiženom hipotekom, kamate, porezi i doprinosi. ----------------------------------------------------------------------------------------

Nepokretnost je predmet ugovora o zakupu, kako je to naznačeno u tački I ovog ugovora. No-tar je podučio i upozorio stranke da predmetni ugovor o zakupu ne prestaje sa promjenom vla-snika nepokretnosti i da kupac stupa u prava i obaveze zakupodavca iz naprijed naznačenog ugovora o zakupu, te ih podučio i upozorio na pravne posljedice u vezi s tim. Nakon toga, ku-pac izjavljuje da prihvata kupovinu predmetne nepokretnosti sa naznačenim stanjem zakupa.

Notar je upozoriostranke, a posebno kupca, na opasnost od upisa zakonske hipoteke i po-dučio kupca da zahtijeva potvrdu od Poreske uprave da prodavac nema dugovanja za poreze i doprinose, pa stranke notaru prezentuju UvjerenjePoreskeuprave-____________,broj10-4/2 .3-15-7-2053-1-____/09 .,od__ .__ .2009 .godine, koje se prilaže uz ovaj izvornik na-kon što je pročitano strankama, a iz kojeg je ovaj notar ustanovio da prodavac nije evidenti-ran kao poreski obveznik. -----------------------------------------------------------------------------------------

Notar je podučio ugovorne strane posljedicama ograničenja ili isključenja odgovornosti, te ih upozorio da će biti bez dejstva prodavčevo ograničenje i isključenje odgovornosti za materi-jalne i pravne nedostatke, kao i za ograničenja javno-pravne prirode koja kupcu nisu bila po-znata, ili ako je prodavac za njih znao, ili je mogao znati, odnosno znao da se mogu očekivati, a nije ih saopštio kupcu. -------------------------------------------------------------------------------------------

VPRELAZPOSJEDA,KORISTI,TERETAIOPASNOSTI ---------------------------------------------------

Posredni posjed, koristi, tereti i opasnosti prelaze na kupca na dan isplate cjelokupne cijene, a sa kojim danom je prodavac saglasan da se na kupca prenesu priključci struje, vode i druge komunalne usluge. --------------------------------------------------------------------------------------------------

VIIZJAVEZAKNJIŽENJE(CLAUSULAINTABULANDI) --------------------------------------------------

Prodavac je saglasan da se, na osnovu ovog ugovora, kupac može uknjižiti u katastru nepo-kretnosti, sa pravom svojine od 1/1 na nepokretnost iz tačke I ovog ugovora. ---------------------


131

Stranke daju nalog notaru da otpravak za upis prenosa prava svojine izda i dostavi katastru odmah nakon što stranke pisanim putem, izvodom iz banke, potvrde isplatu cjelokupne cije-ne prodavcu. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------



VIIIODOBRENJAPRAVAPREČEKUPOVINE ---------------------------------------------------------------

U konkretnom slučaju, ispitavši sve okolnosti, notar je saopštio strankama da ovaj ugovor podliježe davanju saglasnosti od strane drugog roditelja malodobnog prodavca i odobrenju organa starateljstva169, pa, s tim u vezi, zakonska zastupnica malodobnog prodavca notaru prezentuje u originalu Odobrenje Centra za socijalni rad Podgorica, broj ____, od ___, sa klau-zulom pravosnažnosti, od ____, te Otpravak notarskog akta, sačinjenog od notara XY, sa služ-benim sjedištem u _____, broj ___, od dana _____. Naznačeni dokumenti se prilažu uz ovaj izvornik nakon što ih je notar pročitao strankama i ustanovio da je nadležni organ staratelj-stva dao odobrenje za prodaju predmetne nepokretnosti, a sa čime se saglasio i drugi roditelj malodobnog prodavca gospodin GB. -------------------------------------------------------------------------

Notar je ustanovio da u konkretnom slučaju ne postoji pravo preče kupovine. Prodavac izjav-ljuje da mu nije poznato da postoji neupisano ugovorno pravo preče kupovine. -----------------


Notar je podučio i upozorio stranke na sljedeće: -----------------------------------------------------------


– na mogućnost ugovaranja i upisivanja predbilježbe u katastru nepokretnosti, objasnio im da i kako predbilježba osigurava sticaoca prava svojine, te ih upozorio na posljedice suprotnog postupanja, pa su stranke odbile njen upis; ------------------------------------------

– da će notar, po službenoj dužnosti, a kada se za to steknu uslovi iz ovog ugovora, ot-pravak ovog ugovora dostaviti na knjiženje katastru nepokretnosti i poreskoj upravi; -

Od ove notarske isprave dobivaju odmah: -------------------------------------------------------------------

Otpravakdijelaakta, bez clausule intabulandi, – prodavac (1) i kupac (2) -------------------------

Od ove notarske isprave dobijaju kada se ispune uslovi iz ovog ugovora: ---------------------------

OTPRAVAK: -----------------------------------------------------------------------------------------------------------

– Prodavac (1) --------------------------------------------------------------------------------------------------

– Kupac (1) ------------------------------------------------------------------------------------------------------


– Poreska uprava (1) -----------------------------------------------------------------------------------------

169 Član 73, 75 do 79, član 308 stav 2 Porodičnog zakona CG. Dijete mlađe od 14 godina kada djeluje izvan poslovne sposobnosti (npr. kod prodaje nepokretnosti) zastupaju njegovi roditelji kao zakonski zastupnici, te im je za poduzimanje takvog pravnog posla potrebno odobrenje organa starateljstva. Detaljnije o ovom pravnom problemu vidjeti u dijelu rada koji se odnosi na poslovnu sposobnost.

1. Ugovor o prodaji

132


Notar je pročitao akt strankama, neposrednim pitanjima uvjerio se da isti odgovara volji strana-ka, nakon čega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sadržinu ovog prav-nog posla i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i svojeručno, kako slijedi, potpisuju u prisustvu ovog notara, nakon čega je zapis potpisao i ovaj notar. --------

U Podgorici, dana_______2009.g, u _______ časova________(slovima) -----------------------------

Prodavac:AB po zakonskoj zastupnici CB (potpis)

Kupac:BOR d.o.o. po punomoćniku PP(potpis)


(potpis i pečat, štambilj notara)

Zadatak broj 3. i primjer rješenja postavljenog zadatka

Dana 14.10. 2009. godine, u notarskoj kancelariji notara Zlatana Zlatića iz Podgorice, sa zahtjevom da im se sačini notarski zapis ugovora o prodaji, pojavila su se sljedeća lica: gospodin AB (kao prodavac) i gospodin BB (kao kupac), sa svojom suprugom DB.

Gospodin AB izjavljuje da živi sam i da mu je supruga umrla, te da se izdržava od pen-zije, koja mu nije dovoljna za izdržavanje. Ne zna da čita i da piše. Želio bi ići u starački dom, te iz tih razloga ima namjeru da proda poslovni prostor u suvlasništvu sa sestrom, koja je majka kupca. Prodavčeva sestra, tj. majka kupca, kao suvlasnik nepokretnosti, pisanim putem se izjasnila već ranije da ne osporava prodaju.

Gospodin BB izjavljuje da je tek napunio 17 godina, te da nastupa kao kupac, tj. da ima namjeru kupiti suvlasnički dio prodavca na poslovnom prostoru. Supruga DB je infor-misala notara da zajedničkim sredstvima sa kupcem BB kupuje predmetni poslovni prostor, ali da se BB pojavljuje kao kupac i da će se samo on upisati u katastar nepokret-nosti.

Nepokretnost je upisana u Listu nepokretnosti broj 1., KO Masline, parcela površine 500 m2, i poslovni prostor od 200 m2, sa prodavcem, kao upisanim vlasnikom od 1/2. Na nepokretnosti ima upisana hipoteka na 1/2 dijela prodavca za obezbjeđenje duga po osnovu kredita u iznosu od 70.000,00 EURA, sa 7% kamate na godišnjem nivou i rokom vraćanja od 5 (pet) godina, u korist Prve banke, s tim da je, prema pisanoj obavijesti te banke, na današnji dan ukupan dug 50.000,00 EURA.

Stranke izjavljuju da su dogovorile cijenu u iznosu od 100.000,00 EURA. Stranke su sa-glasne da kupac, na ime plaćanja dijela cijene, preuzme obavezu daljnje otplate kredita,


133

u ukupnom iznosu od 50.000,00 EURA, a da ostatak cijene isplati prodavcu. Kupac za-htijeva obezbjeđenje tako što uslovljava upis predbilježbe prije isplate cijene prodavcu i davanje clausule intabulandi u samom ugovoru, a sa čime je prodavac u potpunosti sa-glasan. Prodavac istovremeno zahtijeva da se taj iznos deponuje kod notara na račun i da notar izda otpravke sa clausulom intabulandi za upis prava svojine nakon što se isplati cijena prodavcu.

Sastaviti notarski zapis prema izraženim voljama stranaka, prema postojećoj zakonskoj regulativi, vodeći računa prilikom sastavljanja notarskog akta, o zaštiti interesa svih uče-snika u ovom pravnom poslu, koji će proizvesti sve željene pravne posljedice i koji će svo-jeručno potpisati učesnici.



UZZ broj: 15/2009.

Dana 14.10.2009.g. (četrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) ča-sova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatićem, sa službenim sjedištem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sačinim notarski za-pisugovoraoprodaji, istovremeno su pristupila sljedeća lica: ---------------------------------------

1.Gospodin AB, rođen dana_______, JmB_________, državljanin Crne Gore, čiji je identi-tet ovaj notar utvrdio uvidom u ličnu kartu, broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom važenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, rođen u mjestu_________, sa prebivalištem i adresom stanovanja u ___________, ul._________broj__, penzioner, udovac(u daljem tekstu: prodavac)------------------------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

2 Gospodin BB, rođen dana_______, JmB_________, državljanin Crne Gore, čiji je identi-tet ovaj notar utvrdio uvidom u ličnu kartu, broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom važenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, rođen u mjestu_________, sa prebivalištem i adresom stanovanja u ___________, ul._________broj__, trgovac, oženjen (u daljem tekstu: kupac). ---------------------------------------------------------------------------------------------

3. Gospođa DB, rođena dana_____, JmB________, državljanka Crne Gore, čiji je identitet ovaj notar utvrdio na osnovu uvida u LK, broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom važenja do________, a koja izjavljuje da je: kći B, nastanjena u ___________, na adresi ul.________, trgovac, udata (u daljem tekstu: bračni drug kupca). ---------------------------

1. Ugovor o prodaji

134

Na osnovu izjave prodavca i na osnovu svog neposrednog zapažanja, notar je ustanovio da je prodavaclicekojeneznadačitaidapiše, te su stoga, na prijedlog stranke, pozvana i učestvu-ju u postupku sačinjavanja ovog notarskog akta dvapunoljetnaipismenasvjedoka i to: -----

– GospodinNN, rođen 08.08.1961.godine, JmB ___, čiji sam identitet utvrdio na osnovu pre-zentovanog mi pasoša,br .____,izdatogodMUP-a___,oddana__,_sarokomvaženjado ___. Na upit notara, svjedok izjavljuje da je sin XX, po zanimanju ekonomski tehničar, nasta-njen u ------ ul. ------br.1., neoženjen, da je državljanin Crne Gore, pismen, da nije u srodstvu ili u nekom drugom odnosu sa strankama i sa ovim notarom i da nema bilo kakvu korist iz ovog pravnog posla --------------------------------------------------------------------------------------------------------

– GospođaDD, rođena 10.10.1949. godine, JmB ____, čiji sam identitet utvrdio na osnovu prezentovane mi ličnekarte,br .___,_izdateodMUP-a___,oddana___,sarokomvaže-njado ____. Na upit notara, svjedok izjavljuje da je kći XX, po zanimanju ekonomski tehničar, nastanjena ul.___br.3., neudata, da je državljanka Crne Gore, pismena, da nije u srodstvu ili u nekom drugom odnosu sa strankama i sa ovim notarom i da nema bilo kakvu korist iz ovog pravnog posla. -------------------------------------------------------------------------------------------------------

Na osnovu izjava stranaka i svjedoka, te na osnovu ličnog saznanja, ovaj notar je utvrdio da na strani svjedoka ne postoje razlozi i okolnosti zbog kojih ne bi mogli biti svjedoci u sastavljanju ovog notarskog akta. -----------------------------------------------------------------------------------------------

Nakon što je ovaj notar ustanovio da se nepokretnost koja je predmet prodaje nalazi na nje-govom službenom području, te se uvjerio u pravu volju stranaka, objasnio im pravne domete i posljedice, te ustanovio da su sposobne i ovlašćene za preduzimanje ovog pravnog posla, stranke su izjavile sljedeći: ----------------------------------------------------------------------------------------

UGOVOROPRODAJI


Uvidom u Izvodiz listanepokretnostibr .1 .,KOMasline, izdat od Uprave za nekretnine-Po-dručna jedinica Podgorica, br.___/2009., od _____, koji su stranke prezentovale u originalu i koji im je pročitan, te koji se, kao takav, prilaže uz ovaj izvornik, ovaj notar je ustanovio da je u„A“listu upisana katastarskaparcelabroj2/1,kućišteidvorište,površineod500m2. U„B“listu,kaoimalacpravasvojine na katastarskoj parceli opisanoj u „A“ listu predmet-nog lista nepokretnosti, upisanprodavacsa1/2dijela, da je u „V“listuupisanaprizemnaposlovnazgrada,površine200m2, izgrađena na parceli opisanoj u „A“ listu i sa upisanim pravom svojine sa 1/2 u korist prodavca. U „G“ listu je za predmetnu nepokretnost upisanahipotekana1/2dijelaprodavcazaobezbjeđenjedugapoosnovukreditauiznosuod70 .000,00EURA,sa7%kamatenagodišnjemnivouirokomvraćanjaod5(pet)godina,ukoristPrvebanke. -----------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je stranke podučio mogućnosti da, neposredno prije sačinjavanja ovog zapisa, ovaj no-tar izvrši neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne posljedice i rizike u slučaju suprotnog postupanja, a naročito na mogućnost da je u međuvremenu, od vremena izdavanja predmetnog Izvoda iz lista nepokretnosti, došlo do promjena podataka koji se upisuju u list nepokretnosti za predmetnu parcelu, kao i na mogućnost nesaglasnosti predočenog Izvoda iz lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnosti u evidenciji


135

katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne traže nepo-sredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne poslje-dice i rizike u vezi s tim. --------------------------------------------------------------------------------------------

Stranke notaru prezentuju ovjerenu kopijukatastarskogplana, izdatu od Uprave za nepo-kretnosti-Područna jedinica Podgorica, br.___/2009., od _____, za katastarsku parcelu iz Li-sta nepokretnosti br.1., KO masline, a u koju se izvršile uvid i odobrile je, te koja se, kao takva, prilaže uz ovaj izvornik. U vezi s tim, stranke izjavljuju da parcela na kopiji katastarskog plana odgovara parceli koja je predmet prodaje i da je strankama poznato njeno stanje i granice na terenu. Stranke izjavljuju da se na terenu nalazi potpuno izgrađen i useljen poslovni objekat, dimenzija 20x10 m, izgrađen po osnovu građevinske dozvole, izdate od Opštine ________, broj__________od_______, koja se u ovjerenoj fotokopiji prilaže uz ovaj izvornik nakon što je pročitana strankama. Kupac izjavljuje da je sa sudskim vještakom građevinske struke izvršio pregled predmetne nepokretnosti i uvjerio se u njeno stanje. ------------------------------------------

IIPRODAJA ----------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prodavacseobavezujeprenijetinakupcapravosusvojinesa1/2dijelananepokretnostiztačkeIovogugovora,akupacseobavezujeprodavcuisplatitikupoprodajnucijenuiztačkeIIIovogugovora . -------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je stranke podučio zakonskom statusu zajedničke imovine bračnih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bračnih drugova ugo-vornih strana, a koja se može dati u ovoj ili posebnoj ispravi. Notar je stranke upozorio na po-sljedice u slučaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznačenim. Nakon toga, proda-vac izjavljuje da je predmetnu nepokretnost pribavio u posebnu imovinu nasljeđivanjem, te, s tim u vezi, notaru prezentuje Rješenje o nasljeđivanju Osnovnog suda u Podgorici, broj ___, od dana ___, a koje se, nakon što je pročitano strankama, prilaže uz ovaj izvornik u ovjerenoj fotokopiji koju je sačinio ovaj notar od prezentovanog mu originala. --------------------------------

Kupac izjavljuje da predmetnu nepokretnost kupuje kao zajedničku imovinu sa svojom su-prugom DB, te, s tim u vezi, notaru prezentuje Izvod iz matične knjige vjenčanih, Opštine ____, broj ___, od ____, Naznačena isprava je pročitana strankama i prilaže se uz ovaj izvornik, a iz iste je ovaj notar ustanovio da je DB bračni drug kupca. DB kao bračni drug kupca izričito izjavljuje da je saglasna u cjelosti sa ovim ugovorom i da se po osnovu njega kupac uknjiži u katastru nepokretnosti sa prvom svojine od 1/1. -----------------------------------------------------------

IIICIJENA -------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Cijena nepokretnosti iz tačke I ovog ugovora iznosi 100 .000,00EURA(slovima:stotinuhi-ljadaEURA) . ----------------------------------------------------------------------------------------------------------

Cijena će se isplatiti na taj način što su ugovorne strane saglasne da kupac preuzima dug prodavca koji je obezbijeđen hipotekom iz „G“ lista za predmetnu nepokretnost, kako je to opisano u tačci I ovog ugovora, u korist hipotekarnog povjerioca ______, a koji dug, pre-ma pisanoj obavijesti hipotekarnog povjerioca, na dan sačinjavanja ovog notarskog za-pisa iznosi 50.000,00 EURA (slovima: pedesethiljada EURA). Ostatak cijene, u iznosu od 50.000,00 EURA (slovima: pedesethiljada EURA), kupac će isplatiti na notarski račun zastranke, broj ________, kod banke _________, u roku od sedam dana od dana kada ga notar pisanim putem obavijesti da mu je bankadostavilasaglasnostzapreuzimanjeduga, te se

1. Ugovor o prodaji

136

nalaže notaru da taj iznos direktno isplati prodavcu u roku od tri dana od dana kada zapri-mi rješenje o upisu predbilježbe prava susvojine od 1/2 u korist kupca. --------------------------

Notar je podučio kupca i o ostalim mogućnostima njegovog adekvatnog osiguranja u vezi sa do-spjelošću plaćanja cijene, te ga je upozorio na rizike i posljedice kojima se izlaže u slučaju suprot-nog postupanja, ali je kupac od toga odustao. ----------------------------------------------------------------

Notar je podučioprodavca mogućnostima njegovog osiguranja u vezi sa dospjelošću pla-ćanja cijene, kao što je pristajanje kupca na izvršenje bez odlaganja na predmetu prodaje i na cjelokupnoj imovini za iznos neplaćene cijene i sporednih potraživanja, deponovanje ci-jene na notarski račun za stranke, davanje saglasnosti za prenos prava svojine odmah u ugo-voru, uz istovremeni nalog notaru da izdaje samo izvode otpravaka, ovjerenih prepisa i pre-pisa koji neće sadržavati saglasnost za prenos prava svojine do isplate cijene, zatim na mo-gućnost davanja saglasnosti za prenos prava svojine na kupca u posebnoj ispravi, koja će biti predata kupcu kada se isplati cjelokupna cijena, tegaupozorionaposljedicesuprotnogpostupanja .Nakon toga, prodavac je izričito izjavio, a sa čime je saglasan i kupac, kako sli-jedi: prodavac u ovoj ispravi daje saglasnost za prenos prava svojine, ali da se kupcu ili bilo kome drugom ne izdaje cjeloviti otpravak za upis prenosa prava svojine sve dok se prodavcu ne isplati u cijelosti kupoprodajna cijena na naprijed opisani način. Stranke su saglasne da no-tar izda za banku otpravak dijela akta, koji neće sadržavati saglasnost za prenos prava svojine i upis predbilježbe, te da, nakon što drugi dio cijene u iznosu od 50.000 EURA (pedeset hiljada EURA) bude isplaćen na notarski račun za stranke, izda i katastru dostavi otpravak dijela akta za upis predbilježbe prava svojine u korist kupca, a cjelovite otpravke da izda kada se prodav-cu isplati naznačeni iznos cijene. Notar je dužan postupiti po naprijed naznačenom nalogu. -


Nepokretnost se prodaje bez garancije da ima površinu navedenu u katastru nepokretnosti.


Prodavac garantuje da je predmetna nepokretnost slobodna od upisanih i neupisanih prava i ograničenja, kao i da je ne terete nikakva potraživanja osigurana neuknjiženom hipotekom, kamate, porezi i doprinosi, osim hipoteke naznačene u tačci I ovog ugovora, koju kupac pri-hvata zajedno sa dugom. ------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je upozoriostranke, a posebno kupca, na pravnu prirodu i opasnost od upisa zakon-ske hipoteke i podučio kupca da zahtijeva potvrdu od poreske uprave da prodavac nema dugovanja za poreze i doprinose, pa stranke notaru prezentuju UvjerenjePoreskeuprave-____________,broj10-4/2 .3-15-7-2053-1-____/09 .,od__ .__ .2009 .godine, koje se prilaže uz ovaj izvornik nakon što je pročitano strankama, a iz kojeg ovaj notar ustanovio da proda-vac nije evidentiran kao poreski obveznik. -------------------------------------------------------------------

Notar je podučio ugovorne strane posljedicama ograničenja ili isključenja odgovornosti, te ih upozorio da će biti bez dejstva prodavčevo ograničenje i isključenje odgovornosti za ma-terijalne i pravne nedostatke, te za ograničenja javno-pravne prirode koja kupcu nisu bila po-znata, a ako je prodavac za njih znao, ili je mogao znati, odnosno znao da se mogu očekivati, a nije ih saopštio kupcu. -------------------------------------------------------------------------------------------


137

VPRELAZPOSJEDA,KORISTI,TERETAIOPASNOSTI ---------------------------------------------------

Posjed, koristi, tereti i opasnosti prelaze na kupca na dan isplate cjelokupne cijene, a sa kojim danom je prodavac saglasan da se na kupca prenesu priključci struje, vode i druge komunal-ne usluge. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------

VIIZJAVEZAKNJIŽENJE(CLAUSULAINTABULANDI) --------------------------------------------------

1. Prodavacjesaglasandase,naosnovuovogugovora,kupacmožeuknjižitiukata-strunepokretnosti,sapravomsvojineod1/2nanepokretnostiiztačkeIovogugovora .

2 . Prodavac je saglasan da se, na osnovu ovog notarskog akta, u korist kupca upišepredbilježbapravasvojineod1/2nanepokretnostiiztačkeIovogugovora. ---------------

Stranke daju nalog notaru da otpravak za upis predbilježbe dostavi katastru nepokretnosti odmah nakon što kupac isplati dio cijene, od 50.000,00 EURA (pedesethiljada EURA), na no-tarski račun za stranke, dok će otpravak za upis prenosa prava svojine izdati i dostaviti kata-stru odmah nakon što sa notarskog računa za stranke naznačeni iznos cijene bude isplaćen prodavcu. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------



VIII ODOBRENJAIPRAVOPREČEKUPOVINE -------------------------------------------------------------

U konkretnom slučaju, ispitavši sve okolnosti, notar je saopštio strankama da ovaj ugovor ne podliježe nikakvim odobrenjima, ali da postoji zakonsko pravo preče kupovine drugogsuvlasnika. Nakon poduka i upozorenja notara u vezi s tim, stranke notaru dostavljaju pisa-nu IzjavusuvlasnikaCB u otpravku notarskog zapisa, sačinjenog od notara XY, sa službe-nim sjedištem u _____, broj ___, od ____, a koja se, kao takva, nakon što ju je notar pročitao strankama, prilaže uz izvornik ovog notarskog akta. Iz iste je ovaj notar ustanovio da je drugi suvlasnik, kao ovlašćenik zakonskog prava preče kupovine, izjavio da, pod uslovima iz ovog ugovora, neželikoristititopravo. ----------------------------------------------------------------------------


Notar je podučio i upozorio stranke i na sljedeće: ----------------------------------------------------------


– na mogućnost ugovaranja i upisivanja predbilježbe u katastru nepokretnosti, objasnio im da i kako predbilježba osigurava sticaoca prava svojine, te ih upozorio na posljedice suprotnog postupanja, pa su stranke ugovorile njen upis; -------------------------------------

– da će notar, po službenoj dužnosti, otpravak ovog ugovora dostaviti na knjiženje kata-stru nepokretnosti i poreskoj upravi kada se ispune uslovi iz ovog ugovora; --------------

Od ove notarske isprave dobivaju: ------------------------------------------------------------------------------

Otpravakdijelaakta, bez clausule intabulandi za prenos prava svojine, – kupac za potrebe banke (1) i katastar za upis predbilježbe kada se ispune uslovi iz ovog ugovora. ------------------

Od ove notarske isprave dobivaju kada se ispune uslovi iz ovog ugovora: --------------------------

1. Ugovor o prodaji

138

OTPRAVAK: -----------------------------------------------------------------------------------------------------------

– Prodavac (1) --------------------------------------------------------------------------------------------------

– Kupac (1) ------------------------------------------------------------------------------------------------------

– Bračni drug kupca (1) --------------------------------------------------------------------------------------

– Katastar nepokretnosti za upis prava svojine (1) ---------------------------------------------------

– Poreska uprava (1) -----------------------------------------------------------------------------------------

Naknada za rad i naknada troškova je obračunata prema notarskoj tarifi, a na sljedeći na-čin:________________. --------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je pročitao akt strankama u prisustvu naprijed naznačenih svjedoka, neposrednim pi-tanjima uvjerio se da odgovara pravoj volji stranaka, nakon čega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sadržinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom kojeg slobodnom voljom odobravaju, te kupac i njegov bračni drug svojeručno, kako slijedi, potpisuju, prodavac stavlja otisak prsta, a sve to u prisustvu svjedoka i ovog notara, nakon čega svjedoci to potvrđuju i potpisuju ovaj akt, koji je potom potpisao i ovaj notar . ------------

U Podgorici, dana_______2009. godine, u _______ časova_____(slovima) -------------------------

Prodavac:AB(otisak prsta)

Kupac:BB(potpis)

Bračnidrugkupca:DB(potpis)

Svjedoci:NN (potpis)

DD (potpis)




139

2. Ugovor o poklonu

2 .1 .PojamUgovor o poklonu170 je besteretni (besplatni) pravni posao koji je regulisan Zakonom o obligacionim odnosima. tim ugovorom se jedna ugovorna strana (poklonodavac) oba-vezuje da na drugu ugovornu stranu (poklonoprimcu) prenese bez naknade pravo svo-jine, ili neko drugo pravo, ili da mu na koji drugi način učini kakvu korist na teret svo-je imovine. „Pogodba, kojom se kakva stvar daje komu bez plate, zove se darovanje“171.

2 .2 .FormaZa ugovor o poklonu nepokretnih stvari zahtijeva se odgovarajuća forma (čl. 577. st. 1. ZOO CG), tj. forma notarskog zapisa ili forma notarskog zapisa o potvrdi isprave, pod prijetnjom da neće proizvoditi pravno dejstvo (član 51. stav 1. tačka 6. u vezi sa stavom 3. istog člana Zakona o notarima CG). Obećanje poklona i ugovor o poklonu u slučaju smrti, bez obzira na predmet poklona, moraju biti zaključeni u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave172. Kad se poklon čini ugovorom u korist trećeg, pri-hvatanje poklonoprimca ne mora biti u propisanoj formi173.

2 .3 .SposobnostizadavanjeiprimanjepoklonaPoklon može učiniti samo potpuno poslovno sposobno lice koje je u momentu zaklju-čenja ugovora moglo shvatiti smisao ili domašaj svog postupka. U suprotnom, poklono-davac i njegovi nasljednici mogu tražiti njegov poništaj u roku od godine dana, računa-jući od dana kada je poklon učinjen174. Poslovna sposobnost je regulisana Porodičnim zakonom, a stiče se punoljetstvom (18 godina) ili sklapanjem braka uz dozvolu suda (vidi čl.13. i 24. PZ). Dakle, ovdje su postavljeni veoma strogi kriteriji upravo iz razloga što se radi o besplatnom davanju.

Kod primanja poklona, tj. na strani poklonoprimca uslovi u pogledu sposobnosti su daleko blaži, tj. poklon može primiti i poslovno nesposobno lice, ali je tu potrebno uključiti zakonskog zastupnika (roditelj ili staratelj), jer isti može izjavom poklonodav-cu raskinuti poklon primljen bez njegove dozvole175. Kako se radi o primanju poklona, a ne o otuđenju i opterećenju, dijete sa navršenih 14 godina života može, kao poklono-primac, zaključiti ugovor o poklonu, uz prethodnu ili naknadnu saglasnost roditelja ili staratelja, a bez odobrenja nadležnog organa starateljstva176.

170 Član 576.-594. Zakona o obligacionim odnosima CG.171 Paragraf 938. A.g.z.172 Član 51. stav 1. tačka 5. Zakona o notarima CG.173 Član 577 stav 4. ZOO CG.174 Član 578. ZOO CG.175 Čl. 579. ZOO CG.176 Vidi čl. 66. stav 2. u vezi sa članom 308. stav 2. PZ CG.

1. Ugovor o poklonu

140

2 .4 .VrstepoklonaU pravnoj teoriji, ugovori uopšte, pa tako i ugovori u vezi sa prenosom svojine nad ne-pokretnostima, dijele se na teretne i ugovore bez naknade (besplatne ugovore). Kod ugovora o prodaji i zamjeni nepokretnosti, imamo situaciju da strane polaze od toga i nastoje da su njihove obaveze međusobno ekvivalentne. Međutim, kod ugovora o po-klonu, davanje (prenos) svojine potpuno je besplatno, naprimjer, prigodni pokloni, na-gradni pokloni, pokloni učinjeni iz zahvalnosti itd. (tzv. čisti poklon), ili činidba da-vaoca (poklonodavca) premašuje vrijednost činidbe primaoca (poklonoprimca), ali nije potpuno besplatna (poklon sa teretom ili nalogom i mješoviti poklon). takođe, po-stoji podjela na poklon (prenos) svojine za života i poklon za slučaj smrti. Pored ovih vrsta poklona, postoje i pokloni o povremenom davanju (član 580. ZOO CG) i uzajamni pokloni (član 582. ZOO CG).

Poklon sa teretom ili nalogom i mješoviti poklon besplatni je pravni posao, jer činidba davaoca poklona premašuje vrijednost činidbe primaoca, a za teretni posao zahtijeva se ekvivalentnost činidbi. Razlikovanje potpuno besplatnog poklona, poklona sa teretom ili nalogom od mješovitog poklona, veoma je značajno sa aspekta opoziva poklona zbog grube nezahvalnosti poklonoprimca, te sa aspekta odgovornosti za materijalne i prav-ne nedostatke.

2 .4 .1 .Potpunobesplatniprenos(tzv .čistpoklon)

Čisti poklon se pretežno vrši između bliskih srodnika (roditelja i djece). Ovdje se radi o jednostavnom prenosu imovine. Kod ove vrste poklona, poklonodavac ne odgovara za materijalne i pravne nedostatke poklonjene stvari, s tim što poklonoprimac ima pravo da zahtijeva naknadu štete koju je pretrpio zbog nekog nedostataka, koji je poklonodav-cu bio poznat, ili nije mogao ostati nepoznat, a nije obavijestio poklonoprimca177. Od-govornost kod poklona zasniva se na krivici, dok se kod teretnih ugovora to ne traži178. Za razliku od ovoga, kod mješovitog poklona ili poklona sa teretom i nalogom, poklo-nodavac može odgovarati za materijalne i pravne nedostatke, ali samo ako vrijednost tereta ili naloga prevazilazi vrijednost poklonjene stvari. Zakonska pretpostavka je da se ovakav poklon smatra kao teretni pravni posao u pogledu pravnih i materijalnih ne-dostataka179. Zbog toga je notar dužan upozoriti stranke da poklonodavac odgovara za materijalne i pravne nedostatke samo ukoliko vrijednost tereta ili naloga prevazilazi vrijednost poklonjene stvari.

Nadalje, potpuno besplatni poklon, osim prigodnih poklona, nagradnih poklona i po-klona učinjenih iz zahvalnosti, može se raskinuti ili opozvati zbog nezahvalnosti po-klonoprimca (čl. 586.-589. ZOO CG) i zbog nemanja sredstava za život (čl. 590. ZOO

177 Čl. 585 st. 1. i 2. ZOO CG.178 Mihajlo Vuković, Pravila građanskih zakonika, Zagreb 1961. godine, (paragraf 945. A.g.z.) str. 780.179 Član 585. stav 3. ZOO CG. Smatramo da je ovakva odredba interesantna, jer o poklonu se može raditi

samo ako je on veće vrijednosti od tereta ili naloga. U pravnoj teoriji postoji stav da poklonodavac odgovara za materijalne i pravne nedostatke kod poklona s teretom i nalogom samo u visini vrijednosti učinjenih usluga, vrijednosti tereta ili naloga.


141

CG), dok se poklon sa teretom ili nalogom može raskinuti još i zbog neizvršenja naloga (član 581. ZOO CG).

2 .4 .2 .Poklonsateretomilinalogom

Ugovor o poklonu sa teretom ili nalogom je vrsta poklona kod kojeg poklonodavac ima sljedeće mogućnosti:

– da zadrži za sebe ili drugog neko pravo, kao što je pravo plodouživanja na poklo-njenoj nepokretnosti, pravo stanovanja i sl.(teret poklonoprimcu);

– da naloži poklonoprimcu da nešto učini, kao npr. novčana činidba preuzimanja duga za čije osiguranje je zasnovana hipoteka na poklonjenoj nepokretnosti, do-životna renta u stvarima ili novcu, doživotno izdržavanje i sl. (činidba poklono-primca);

– da naloži poklonoprimcu da se nečega uzdrži, ili da nešto dozvoli drugome (tr-pljenje poklonoprimca), npr. zabrana otuđenja i opterećenja nepokretnosti.

Iako kod ove vrste poklona činidba poklonoprimca nije potpuno besplatna, takav prav-ni posao je ipak besplatan, tj. nije teretni pravni posao, jer se za teretni pravni posao traži ekvivalentnost činidbi, a ovdje se radi o tome da vrijednost činidbe poklonodavca premašuje vrijednost činidbe poklonoprimca.

2 .4 .3 .Mješovitipoklon

Ova vrsta poklona postoji u slučaju kada u teretnom pravnom poslu vrijednost uzaja-mnih davanja nije jednaka, a postojala je namjera da se poklon učini. tada se razlika u vrijednosti smatra poklonom. Ovdje ne vrijede pravila o pobijanju zbog prekomjernog oštećenja.

2 .4 .4 .Poklonzaslučajsmrti(donatio mortis causa)

Poklon za slučaj smrti ima sve karakteristike drugih vrsta poklona, s tim da se razliku-je u sljedećem:

– Predaja stvari se vrši poslije smrti poklonodavca, tj. odgođena je predaja stvari poslije smrti poklonodavca, dok se kod drugih vrsta poklona predaja vrši za živo-ta poklonodavca. Kod nepokretnosti momenat predaje je momenat upisa prenosa prava svojine u katastar nepokretnosti;

– Mora biti sastavljen u formi javne isprave (čl. 594. st.1. ZOO CG), tj. u formi notar-skog zapisa (čl. 51.st. 1. t.5. Zakona o notarima), bez obzira da li je predmet poklo-na pokretna stvar ili nepokretnost. Nasuprot tome, kod drugih vrsta poklona za pokretne stvari nije predviđena pisana, niti neka druga forma, jer je propisano da je punovažan i usmeni poklon pokretnih stvari, ako su predate poklonoprimcu;

– Poklonodavac može ugovor o poklonu za slučaj smrti raskinuti po svojoj volji (nije potrebna saglasnost druge ugovorne strane, tj. poklonoprimca, niti neki ra-zlozi). Pored toga, kao i kod opoziva testamenta, poklonodavčevo raspolaganje stvarima koje su predmet ugovora o poklonu za slučaj smrti, bilo pravnim poslom

1. Ugovor o poklonu

142

među živima, bilo pravnim poslom za slučaj smrti, smatra se raskidanjem ugovo-ra. O svemu naprijed naznačenom, notar će upozoriti i podučiti stranke.

Pravna priroda poklona za slučaj smrti je specifična, jer je on neka sredina između ugo-vora i legata. Naime, on se zaključuje kao ugovor i ima se ispuniti tek poslije smrti po-klonodavca180.

2 .5 .OpozivpoklonaU cilju pravne sigurnosti prometa, postoji pravilo o neopozivosti ugovora o poklonu, ali zbog specifičnosti ovog pravnog posla, zakon daje izuzetke, tj. propisuje kada i pod kojim uslovima i u kojoj formi se poklon može opozvati. Poklonodavac može raskinuti ugovor ili opozvati učinjeni poklon iz zakonom predviđenih razloga (velika nezahval-nost i nemanje dovoljno sredstava za život itd.) u zakonskim rokovima i u formi pisane izjave upućene poklonoprimcu, a koja kod poklona nepokretnosti mora biti snabdje-vena ovjerom potpisa u skladu sa propisima181. Nema pravne važnosti odredba o odri-canju unaprijed od prava na opoziv. Jedino se uobičajeni prigodni pokloni, nagradni pokloni i pokloni učinjeni iz zahvalnosti ne mogu opozvati. O tome će notar podu-čiti i upozoriti stranke ako se radi o takvoj vrsti poklona. Zakonodavac je dao moguć-nost ugovaranja vraćanja poklona poklonodavcu ako poklonoprimac umre prije njega. Dejstva opoziva poklona sastoje se u tome da je poklonoprimac dužan da vrati poklon, odnosno njegovu vrijednost prema pravilima o sticanju bez osnova182.

Ugovor o poklonu može se pobijati zbog povrede nužnog nasljednog dijela, shodno odredbama Zakona o nasljeđivanju, pa je, s tim u vezi, notar dužan podučiti i upozoriti stranke na te okolnosti. Svi pravni poslovi, pa tako i ugovor o poklonu, mogu se pobijati zbog oštećenja povjerilaca183. Kod besplatnih raspolaganja i sa njima izjednačenih prav-nih radnji, zakonska je pretpostavka da je dužnik (poklonodavac) znao da preduzetim raspolaganjem nanosi štetu povjeriocima, te se za pobijanje takvih radnji ne zahtijeva da je trećem licu to bilo poznato ili moglo biti poznato. Smatramo da bi notar i ovdje trebao dati odgovarajuće poduke i upozorenja strankama.

2 .6 .Primjeriugovoraopoklonu

2 .6 .1 .Ugovoropoklonunepokretnostisapotpunobesplatnimprenosomsvojine,poklonsečiniizzahvalnostipoklonodavcapremapoklonoprimcu

CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIĆ

180 Mihajlo Vuković, Pravila građanskih zakonika, Zagreb 1961. godine, (paragraf 956 .A.g.z.) str. 785.181 Član 587 ZOO CG.182 Član 589 ZOO CG.183 Član 287 – 292 ZOO CG.


143

PODGORICA Ul. Obala br.1.

UZZ BR.15/2009.

Dana 14.10.2009.g. (slovima: četrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine) u 11.15 h (slo-vima: jedanaest časova i petnaest minuta), preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlata-nom Zlatićem, sa službenim sjedištem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sačinim notarskizapisugovoraopoklonu, istovremeno su pristupila sljedeća lica: ------------Gospodin Dinić (Zlatko) Darko, rođen 20.12.1946.g. (dvadesetog de-cembra hiljadu devet stotina četrdeset šeste godine), u Podgorici, sa prebivalištem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., penzioner, udovac, državljanin Crne Gore, JmBG 2012964000000, čiji sam identitet utvrdio na osnovu lične karte, broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05.2006.g., sa rokom važenja trajno (u daljem tekstu: poklonodavac).------------------------- Gospodin Dinić (Darko) Danko, rođen 15.06.1970.g. (petnaestog juna hiljadu devet stotina sedamdesete godine), u Kotoru, sa prebivalištem u Podgorici, na adresi ul. Aleja br.10., po za-nimanju dipl. ing. građevine, oženjen, državljanin Crne Gore, JmBG 150697000000, čiji sam identitet utvrdio na osnovu pasoša Crne Gore, broj 05CCC, izdatog od mUP-a Crne Gore u Podgorici, dana 10.10.2007.g., sa rokom važenja 10 (deset) godina (u daljem tekstu: poklono-primac) -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PRETHODNENAPOMENE ----------------------------------------------------------------------------------------

Ispitao sam i uvjerio se u pravu volju stranaka, te ustanovio da su sposobne i ovlaštene za pre-duzimanje ovog pravnog posla, kao i to da se nepokretnost koja je predmet ovog pravnog posla, nalazi na službenom području ovog notara. --------------------------------------------------------

Stranke sam upozorio na posljedice ovog pravnog posla, a naročito na to da poklonjena imo-vina može ući u zaostavštinu poklonodavca i da se njome mogu namiriti nužni nasljednici čije je pravo na nužni dio povrijeđeno. -----------------------------------------------------------------------------

Nakon toga, stranke saglasno izjavljuju da je poklonodavac otac poklonoprimca i da poklo-nodavac ima kćerku koju je na drugi način obezbijedio. Poklonodavac izjavljuje da mu je su-pruga umrla i da nije zaključio novi brak. Ovim poklonom poklonodavac se želi zahvaliti sinu-poklonoprimcu na pomoći koju mu je pružao u dosadašnjem životu. U vezi s tim, sam upozo-rio poklonodavca da ne može opozvati poklon učinjen iz zahvalnosti. ------------------------------

Strankama sam objasnio i druge pravne posljedice ovog pravnog posla. ---------------------------

Nakon toga, djelujući kako je to naprijed naznačeno, stranke izjavljuju sljedeći:------------------UGOVOROPOKLONU --------------------------------------------------------------------------------------------

IPREDMETPOKLONA ---------------------------------------------------------------------------------------------

Uvidom u Izvodiz listanepokretnostibr .1 .,KOMasline, izdat od Uprave za nekretnine - Područna jedinica Podgorica, pod brojem 05-1/09. od 10.10.2009. godine, koji su stranke pre-zentovale u originalu i koji im pročitan, te koji se kao takav prilaže uz ovaj izvornik, ovaj notar je ustanovio da je u„A“listu nepokretnosti upisana katastarskaparcelabroj8/1,voćnjak1 .klase,„Brijeg“,površineod5000m2. U „B“listu,kaoimalacpravasvojine na katastar-skoj parceli opisanoj u „A“ listu predmetnog lista nepokretnosti, upisanjepoklonodavac,sa1/1dijela, au„G“listunemaupisanihteretaiograničenja. ----------------------------------------

1. Ugovor o poklonu

144

Notar je stranke podučio mogućnosti da neposredno prije sačinjavanja ovog zapisa, ovaj no-tar izvrši neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne posljedice i rizike u slučaju suprotnog postupanja, a naročito na mogućnost da je u međuvremenu, od vremena izdavanja predmetnog Izvoda iz lista nepokretnosti, došlo do promjena podataka koji se upisuju u list nepokretnosti za predmetnu parcelu, kao i na mogućnost nesaglasnosti predočenog Izvoda iz lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne traže nepo-sredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne poslje-dice i rizike u vezi s tim. --------------------------------------------------------------------------------------------

Stranke notaru prezentuju ovjerenu kopijukatastarskogplanaUprave za nekretnine - Po-dručna jedinica Podgorica, broj 05-1/09., od 10.10.2009.g., za predmetnu katastarsku parcelu iz Lista nepokretnosti br.1., KO masline, a u koju se izvršile uvid i odobrile je, te koja se prilaže uz ovaj izvornik. U vezi s tim, stranke izjavljuju da parcela ucrtana na kopiji katastarskog plana odgovara parceli koja je predmet poklona i da je strankama poznato njeno stanje i granice na terenu. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Stranke izjavljuju da predmetna nepokretnost nije predmet zakupnog odnosa. ------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------IIPRENOS -------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Poklonodavacseobavezujepoklonoprimcu–svomsinu,uznakzahvalnosti,prenijetibeznaknadepravosvojineod1/1nanepokretnostiiztačkeIovogugovora,aštopoklo-noprimacprihvata . ------------------------------------------------------------------------------------------------

Stranke notaru prezentuju original Izvodizmatičneknjigerođenih, Opštine Podgorica, broj 01-5/09 od 10.10.2009. godine, koji je strankama pročitan i koji se, kao takav, prilaže uz ovaj izvornik. Iz te isprave notar je ustanovio da je poklonoprimac sin poklonodavca. ----------------

Vrijednostnepokretnosti iz tačke I ovog ugovora cijeni se na iznos od 50 .000,00EURA(slo-vima: pedesethiljada EURA). -------------------------------------------------------------------------------------

Notar je stranke podučio zakonskom statusu zajedničke imovine bračnih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bračnih drugova ugo-vornih strana. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je stranke upozorio na posljedice u slučaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznačenim. Nakon toga, poklonodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost njegova is-ključiva svojina, koju je stekao nasljeđivanjem i, s tim u vezi, notaru prezentuje Rješenje o na-sljeđivanju Osnovnog suda u Podgorici, broj 0-120/09., od 01.03.2009.g., koje je pravosnažno dana 20.03.2003. godine. Naznačeno Rješenje je notar pročitao strankama i priložio ga uz ovaj izvornik u ovjerenoj fotokopiji. ----------------------------------------------------------------------------------

Poklonodavac izjavljuje da ovaj poklon čini iz zahvalnosti prema poklonoprimcu184. ------------Notar je podučiopoklonodavca da ima pravo i mogućnost ovim ugovorom zadržati za sebe ili za treće lice neko pravo, ili naložiti poklonoprimcu da nešto učini, ili da se od nečega uzdrži, ili da nešto dozvoli drugome, te ga upozorio na posljedice i rizike kojima se izlaže u slučaju suprotnog postupanja, nakon čega, poklonodavac izjavljuje da ne želi naprijed naznačeno. -

184 Član 592 ZOO CG određuje da se poklon učinjen iz zahvalnosti ne može opozvati.


145

IIIPRELAZPOSJEDA,KORISTI,TERETAIOPASNOSTI --------------------------------------------------

Posjed, koristi, tereti i opasnosti prelaze na poklonoprimca danas. -----------------------------------


Poklonodavac neodgovara zamaterijalneipravnenedostatke. ----------------------------------

Nakon što je notar podučioiupozorio poklonodavca da može odgovarati za naknadu štete koju bi eventualno poklonoprimac pretrpio zbog nekog od materijalnih i pravnih nedostata-ka koji mu je bio poznat, ili nije mogao ostati nepoznat, a o tome nije obavijestio poklono-primca, poklonodavac izjavljuje da mu nikakvi nedostaci nisu poznati. -----------------------------

Poklonoprimac izjavljuje da preuzima sva javno-pravna ograničenja i opterećenja vezana za predmetnu nepokretnost koja nisu vidljiva iz evidencije katastra nepokretnosti. -----------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

VIZJAVEZAKNJIŽENJE(CLAUSULAINTABULANDI) ---------------------------------------------------

Poklonodavac je saglasan da se, na osnovu ovog ugovora, poklonoprimac može uknjižiti u katastru nepokretnosti, sa pravom svojine od 1/1 na nepokretnosti iz tačke I ovog ugovora. -

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

VITROŠKOVIIPOREZI --------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je podučio stranke da za troškove u vezi sa ovim notarskim zapisom, odgovaraju solidar-no i da mogu drukčije ugovoriti, pa, nakon toga, stranke izjavljuju da troškove ovog notarskog zapisa, troškove upisa prenosa svojine i druge troškove u vezi s tim, snosi poklonoprimac. -----

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

VII . ODOBRENJA ----------------------------------------------------------------------------------------------------

U konkretnom slučaju, ispitavši sve okolnosti, notar je saopštio strankama da ovaj ugovor ne podliježe nikakvim odobrenjima. -------------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

VIIIPODUKEIUPOZORENJA -----------------------------------------------------------------------------------

Notar je podučioiupozorio stranke na sljedeće: ----------------------------------------------------------


– da će notar, po službenoj dužnosti, otpravak ovog ugovora dostaviti katastru nepo-kretnosti i poreskoj upravi; ------------------------------------------------------------------------------

– da poklonoprimcu, kao zakonskom nasljedniku poklonodavca, može doći do uraču-navanja vrijednosti poklona u nasljedni dio i da poklonodavac to može spriječiti dava-njem izričite suprotne izjave, ali su stranke to odbile; --------------------------------------------

– da, s obzirom na to da se ovdje radi o poklonu, nužni nasljednici, shodno zakonskim odredbama o nasljeđivanju, u cilju zaštite nužnog nasljednog dijela, mogu tražiti po-vrat poklona, ali su stranke, i pored toga, odlučile sačiniti ovaj ugovor; ---------------------

– da se ovaj ugovor o poklonu, s obzirom da je učinjen iz zahvalnosti, ne može opozva-ti, ali da stranke mogu ugovoriti vraćanje poklona poklonodavcu ako poklonoprimac umre prije njega, pa se odustalo od toga; -----------------------------------------------------------

1. Ugovor o poklonu

146

– da poklonodavac ne odgovara za materijalne i pravne nedostatke, ali da može odgo-varati za neispunjenje, kao i za zakašnjenje ispunjenja svoje obaveze, te za eventual-nu štetu koju bi poklonoprimac pretrpio zbog nekog nedostatka, ako je poklonodav-cu bio poznat, ili nije mogao ostati nepoznat, a o tome nije obavijestio poklonoprim-ca185. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Od ove notarski obrađene isprave dobijaju: -----------------------------------------------------------------

OTPRAVAK: ------------------------------------------------------------------------------------------------------------

– Poklonodavac(1) --------------------------------------------------------------------------------------------

– Poklonoprimac (1) -----------------------------------------------------------------------------------------

– Katastar nepokretnosti(1) --------------------------------------------------------------------------------

– Poreska uprava (1) -----------------------------------------------------------------------------------------

Naknada za rad i naknada troškova notara obračunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedeći način:________________. -----------------------------------------------------------------------------------------

Notar je pročitao akt strankama, neposrednim pitanjima uvjerio se da sadržina istog odgova-ra njihovoj volji, nakon čega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sadrži-nu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobrava-ju i svojeručno, kako slijedi, u prisustvu ovog notara potpisuju, nakon čega je zapis potpisao i ovaj notar . ------------------------------------------------------------------------------------------------------------

U Podgorici, dana_______2009.g, u _______ časova_________(slovima) ---------------------------

Poklonodavac:Dinić Darko (potpis)

Poklonoprimac:Dinić Danko(potpis)



2 .6 .2 .Ugovoropoklonunepokretnostisateretomilinalogom,poklonodavacsenemožepotpisati

CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIĆ PODGORICA UL. Obala br.1.

185 Član 585 stav 1 i 2. ZOO CG.


147

UZZ BR.15/2009.

Dana 14.10.2009. g. (slovima: četrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine) u 11.15 h (slo-vima: jedanaest časova i petnaest minuta), preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatićem, sa službenim sjedištem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu nji-hovih izjava volje, sačinim notarskizapis ugovoraopoklonu, istovremeno su pristupila slje-deća lica: --------------------------------------------------------------------------------------------------------------

1. Gospodin Dinić (Zlatko) Darko, rođen 20.12.1946.g.(dvadesetog decembra hiljadu de-vet stotina četrdeset šeste godine), u Podgorici, sa prebivalištem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., penzioner, udovac, državljanin Crne Gore, JmBG 2012964000000, čiji sam identitet utvrdio na osnovu lične karte, broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05.2006.g., sa rokom važenja trajno (u daljem tekstu: poklonodavac). ---------

2. Gospodin Dinić (Darko) Danko, rođen 15.06.1970.g.(petnaestog juna hiljadu devet sto-tina sedamdesete godine), u Kotoru, sa prebivalištem u Podgorici na adresi: ul. Ale-ja br.10., po zanimanju dipl. ing. građevine, oženjen, državljanin Crne Gore, JmBG 1506970000000, čiji sam identitet utvrdio na osnovu pasoša Crne Gore, broj 05CCC iz-datog od mUP-a Crne Gore, u Podgorici, dana 10.10.2007.g., sa rokom važenja 10 (de-set) godina (u daljem tekstu: poklonoprimac) ----------------------------------------------------

Prema izjavama stranaka, a u što sam se i lično uvjerio, stranka-poklonodavac Dinić (Zlatko) Dario jelicekojeseizzdravstvenihrazloganemožepotpisati, te su zbog toga, na prijed-log stranke, pozvana i učestvuju u postupku sastavljanja ovog notarskog akta dvapunoljet-napismenasvjedokai to: ---------------------------------------------------------------------------------------

– gospođa XY (svi podaci kao i za stranku). ------------------------------------------------------------

– gospodin XY (svi podaci kao i za stranku). -----------------------------------------------------------

Imenovani svjedoci izjavljuju, a u što se je uvjerio i ovaj notar, da nisu u srodstvu ili u bilo ko-jem drugom odnosu sa ugovornim strankama i ovim pravnim poslom, da su punoljetni i pi-smeni i da na strani svjedoka ne postoje razlozi i okolnosti zbog kojih ne bi mogli biti svjedoci u ovom notarskom aktu. -------------------------------------------------------------------------------------------


Ispitao sam i uvjerio se u pravu volju stranaka, te ustanovio da su sposobne i ovlašćene za pre-duzimanje ovog pravnog posla, kao i to da se nepokretnost koja je predmet ovog pravnog posla, nalazi na službenom području ovog notara. --------------------------------------------------------

Stranke sam upozorio na posljedice ovog pravnog posla, a naročito na to da poklonjena imo-vina može ući u zaostavštinu poklonodavca i da se njome mogu namiriti nužni nasljednici čije je pravo na nužni dio povrijeđeno. -----------------------------------------------------------------------------

Nakon toga, stranke saglasno izjavljuju da je poklonodavac otac poklonoprimca i da ima kćer-ku koju je na drugi način obezbijedio. Poklonodavac izjavljuje da mu je supruga umrla i da nije zaključio novi brak. --------------------------------------------------------------------------------------------


Nakon toga, djelujući kako je to naprijed naznačeno, stranke izjavljuju sljedeći--------------------------------------------------------------UGOVOROPOKLONU -------------------------------------------------

1. Ugovor o poklonu

148

IPREDMETPOKLONA ---------------------------------------------------------------------------------------------

Uvidom u Izvodiz listanepokretnostibr .1 .,KOMasline, izdat od Uprave za nekretnine – Područni ured Podgorica, pod brojem 05-1/09., od 10.10.2009.g., koji su stranke prezentovale u originalu i koji im je pročitan, te koji se, kao takav, prilaže uz ovaj izvornik, ovaj notar je usta-novio da je u„A“listu tog lista nepokretnosti upisana katastarskaparcelabroj8/1,voćnjak1 .klase,„Brijeg“,površine5000m2.U „B“listu,kaoimalacpravasvojine na katastarskoj parceli opisanoj u „A“ listu predmetnog lista nepokretnosti, upisanjepoklonodavacsa1/1dijela, au„G“listunemaupisanihteretaiograničenja. ----------------------------------------------

Notar je stranke podučio mogućnosti da, neposredno prije sačinjavanja ovog zapisa ovaj no-tar izvrši neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne posljedice i rizike u slučaju suprotnog postupanja, a naročito na mogućnost da je u međuvremenu, od vremena izdavanja predmetnog Izvoda iz lista nepokretnosti, došlo do promjena podataka koji se upisuju u list nepokretnosti za predmetnu parcelu, kao i na mogućnost nesaglasnosti predočenog Izvoda iz lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne traže nepo-sredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne poslje-dice i rizike u vezi s tim. --------------------------------------------------------------------------------------------

Stranke notaru prezentuju ovjerenu kopiju katastarskog plana, izdatu od Katastra nepo-kretnosti Podgorica, broj 05-1/09., od 10.10.2009.g. za predmetnu katastarsku parcelu iz Lista nepokretnosti br.1., KO masline, a u koju su izvršile uvid i odobrile je, te koja se prilaže, kao takva, uz ovaj izvornik. U vezi s tim, stranke izjavljuju da parcela na kopiji katastarskog plana odgovara parceli koja je predmet poklona i da je strankama poznato njeno stanje i granice na terenu. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


IIPRENOS -------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Poklonodavacseobavezujepoklonoprimcu–svomsinuprenijetibeznaknadepravosvo-jineod1/1nanepokretnostiiztačkeIovogugovora,aštopoklonoprimacprihvata . ------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Stranke notaru prezentuju original Izvodizmatičneknjigerođenih, Opštine Podgorica, broj 01-5/09., od 10.10.2009.g., koji je strankama pročitan i koji se, kao takav, prilaže uz ovaj izvor-nik. Iz te isprave notar je ustanovio da je poklonoprimac sin poklonodavca. -----------------------


Notar je stranke podučio zakonskom statusu zajedničke imovine bračnih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bračnih drugova ugo-vornih strana. Notar je stranke upozorio na posljedice u slučaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznačenim. Nakon toga, poklonodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost njegova isključiva svojina, koju je stekao nasljeđivanjem i, s tim u vezi, notaru prezentuje Rje-šenje o nasljeđivanju Osnovnog suda u Podgorici, broj 0-120/09., od 01.03.2009.g. koje je pra-vosnažno dana 20.03.2003. godine. Naznačeno Rješenje je notar pročitao strankama i priložio ga uz ovaj izvornik u ovjerenoj fotokopiji. --------------------------------------------------------------------


149

Notar je podučio poklonodavca da ima pravo ovim ugovorom zadržati za sebe, ili za drugog neko pravo, ili naložiti poklonoprimcu da nešto učini, ili da se od nečega uzdrži, ili da nešto dozvoli drugome, te ga upozorio na posljedice i rizike kojima se izlaže u slučaju suprotnog postupanja. Nakon toga, poklonodavac izjavljuje da želi zadržavanje prava plodouživanja. S tim u vezi, stranke su saglasne: ----------------------------------------------------------------------------------

– Dapoklonodavaczadržavazasebelično,nacijelojnepokretnostiiztačkeIovogugovora,zaživota,PRAVOPLODOUŽIVANJA .Poklonodavac ima pravo na sve kori-sti iz predmeta plodouživanja i obavezu snositi sve troškove redovnog održavanja, u obimu u kojem to po zakonu ima vlasnik. Ovo pravo plodouživanja je lično i ne može se prenositi na treća lica; ---------------------------------------------------------------------------------

– Daseu„G“listpredmetnenepokretnostiupišezabranaotuđenjaiopterećenjanepokretnostiiztačkeIovogugovora,bezpismenesaglasnostipoklonodavca . -

Stranke su saglasne da se naprijed naznačeni tereti i ograničenja upišu u katastar nepokretnosti u „G“ listu,uzzabilješkudajezanjihovobrisanjedovoljandokazosmrtiovlaštenika . ------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Poklonodavac je u neposrednom posjedu predmetnih nepokretnosti, a poklonoprimac stupa u posredan posjed odmah danas, dok je predaja u neposredan posjed odgođena do momen-ta prestanka prava plodouživanja. ------------------------------------------------------------------------------

Sve koristi, tereti i opasnosti vezani za predmetnu nepokretnost ostaju poklonodavcu, tj. ovla-šteniku plodouživanja do momenta prestanka tog prava. -----------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Poklonodavac ne odgovara za materijalne i pravne nedostatke ---------------------------------------

Poklonodavac izjavljuje da mu nikakvi nedostaci nisu poznati. ----------------------------------------

Poklonoprimac izjavljuje da preuzima sva javno pravna ograničenja i opterećenja vezana za predmetnu nepokretnost, koja nisu vidljiva iz evidencije katastra nepokretnosti. ----------------

Notar je podučioiupozoriostranke da poklonodavac odgovara za materijalne i pravne ne-dostatke samo ukoliko vrijednost tereta ili naloga prevazilazi vrijednost poklona i da u tom slučaju isključenje ili ograničenje odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke ne proi-zvodi pravna dejstva ako je poklonodavac za materijalne i pravne nedostatke znao, a o njima nije obavijestio poklonoprimca. ---------------------------------------------------------------------------------

VIZJAVEZAKNJIŽENJE(CLAUSULAINTABULANDI) --------------------------------------------------

1 . Poklonodavac je saglasan da se, na osnovu ovog ugovora, poklonoprimac možeuknjižitiukatastrunepokretnosti,sapravomsvojineod1/1,ananepokretnostiiztač-keIovogugovora . -------------------------------------------------------------------------------------------------

2. Poklonoprimac186jesaglasan da se, na osnovu ovog ugovora, istovremeno u „G“ listu na prvom mjestu, a za nepokretnost iz tačke I ovog ugovora, ukorist poklonodavcaupišePRA-VOPLODOUŽIVANJAnacijelojpoklonjenojnepokretnostiiztačkeIovogugovora,aza

186 Član 85 stav 1 Zakona o državnom premjeru i katastru CG.

1. Ugovor o poklonu

150

vrijemetrajanjaživotapoklonodavca,sazabilješkomdajezabrisanjeovogpravado-voljandokazosmrtiovlaštenika . ----------------------------------------------------------------------------

3 . Poklonoprimac je saglasan da se, na osnovu ovog ugovora, istovremeno u „G“ listu na dru-go mjesto za nepokretnost iz tačke I ovog ugovora upišezabilježbazabraneotuđenjaiop-terećenja,bezpisanesaglasnostipoklonodavca . ------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Notar je podučio stranke da za troškove u vezi sa ovim notarskim zapisom, odgovaraju soli-darno i da mogu drukčije ugovoriti, pa nakon toga, stranke izjavljuju da troškove ovog notar-skog zapisa, troškove upisa prenosa svojine i prava plodouživanja, te zabrane otuđenja i op-terećenja i druge troškove u vezi s tim, snosi poklonoprimac. ------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

VII ODOBRENJA -----------------------------------------------------------------------------------------------------


----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

VIIIZAVRŠNEODREDBE------------------------------------------------------------------------------------------



– na mogućnost ugovaranja i upisivanja predbilježbe u katastru nepokretnosti, objasnio im da i kako predbilježba osigurava sticaoca prava svojine, te ih upozorio na posljedice suprotnog postupanja, ali su stranke odustale od toga;––––––––––––––––––––––––––

– da će notar, po službenoj dužnosti, otpravak ovog ugovora dostaviti katastru nepo-kretnosti i poreskoj upravi; ------------------------------------------------------------------------------



– da se ovaj ugovor o poklonu može opozvati i raskinuti, shodno zakonu; ------------------

– da stranke mogu ugovoriti povrat poklona poklonodavcu ako poklonoprimac umre prije njega, ali se odustalo od toga; -------------------------------------------------------------------

– da poklonodavac ne odgovara za materijalne i pravne nedostatke, osim ako vrijednost tereta ili naloga prevazilazi vrijednost poklona, ali da može odgovarati za neispunje-nje, kao i za zakašnjenje ispunjenja svoje obaveze, te za eventualnu štetu koju bi po-klonoprimac pretrpio zbog nekog nedostatka, koji je poklonodavcu bio poznat, ili nije mogao ostati nepoznat, a o tome nije obavijestio poklonoprimca. --------------------------

Od ove notarski obrađene isprave dobijaju: -----------------------------------------------------------------

OTPRAVAK: ------------------------------------------------------------------------------------------------------------


151

– Poklonodavac(1) --------------------------------------------------------------------------------------------

– Poklonoprimac (1) -----------------------------------------------------------------------------------------

– Katastar nepokretnosti(1) --------------------------------------------------------------------------------

– Poreska uprava (1) -----------------------------------------------------------------------------------------


Notar je pročitao akt strankama u prisustvu naznačenih svjedoka, neposrednim pitanjima uvjerio se da sadržaj istog odgovara volji stranaka, nakon čega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sadržinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i svojeručno, kako slijedi, potpisuju, odnosno stranka Dinić Darko stavlja otisak prsta u prisustvu naprijed naznačenih svjedoka koji to potvrđuju i ovog notara, nakon čega su ovaj zapis potpisali naznačeni svjedoci i ovaj notar . ----------------

U Podgorici, dana_______2009.g, u _______ časova________(slovima) -----------------------------



Svjedoci:1.XY (potpis)

2. XY (potpis)



2 .6 .3 .Ugovoropoklonuzaslučajsmrti

CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIĆ PODGORICA Ul. Obala br.1.

UZZ BR.15/2009.

Dana 14.10.2009. g. (slovima:četrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.15 h (slovima:jedanaest časova i petnaest minuta), preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlata-nom Zlatićem, sa službenim sjedištem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sačinim notarskizapisugovoraopoklonuzaslučajsmrti, istovreme-no su pristupila sljedeća lica: ------------------------------------------------------------------------------------

1. Ugovor o poklonu

152

1. Gospodin Dinić (Zlatko) Darko, rođen 20.12.1946.godine (dvadesetog decembra hiljadu de-vet stotina četrdeset šeste godine), u Podgorici, sa prebivalištem i adresom u Kotoru, ul. De-seta br.1., penzioner, udovac, državljanin Crne Gore, JmBG 2012964000000, čiji sam identitet utvrdio na osnovu lične karte, broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05.2006.g., sa rokom važenja trajno (u daljem tekstu: Poklonodavac). ---------------------------------------------

2. Gospodin Dinić (Dario) Danko, rođen 15.06. 1970. g. (petnaestog juna hiljadu devet stotina sedamdesete godine), u Kotoru, sa prebivalištem u Podgorici, na adresi: ul. Aleja br.10., po za-nimanju dipl. ing. građevine, oženjen, državljanin Crne Gore, JmBG 1506970000000, čiji sam identitet utvrdio na osnovu pasoša Crne Gore, broj 05CCC, izdatog od mUP-a Crne Gore, u Podgorici, dana 10.10.2007.godine, sa rokom važenja 10 (deset) godina (u daljem tekstu: Po-klonoprimac) --------------------------------------------------------------------------------------------------------


Ispitao sam i uvjerio se u pravu volju stranaka, te ustanovio da su sposobne i ovlašćene za pre-duzimanje ovog pravnog posla, kao i to da se nepokretnost koja je predmet ovog pravnog posla, nalazi na službenom području ovog notara. --------------------------------------------------------

Stranke sam upozorio na posljedice ovog pravnog posla, a naročito na to da je predaja stvari, odnosno prenos prava svojine odgođen nakon smrti poklonodavca, da poklonodavac može raskinuti ovaj ugovor po svojoj volji, izričito ili raspolaganjem predmetnom nepokretnošću bilo kojim pravnim poslom među živima ili za slučaj smrti, kao i na posljedice toga. Takođe sam stranke upozorio na posljedice primjene zakonskih odredbi o nužnom nasljednom dijelu kod ugovora o poklonu. -------------------------------------------------------------------------------------------

Nakon toga, stranke saglasno izjavljuju da je poklonodavac otac poklonoprimca i da ima kćer-ku koju je na drugi način obezbijedio. Poklonodavac izjavljuje da mu je supruga umrla i da nije zaključio novi brak. --------------------------------------------------------------------------------------------


Nakon toga, djelujući kako je to naprijed naznačeno, stranke izjavljuju sljedeći: ------------------

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------UGOVOROPOKLONUZASLUČAJSMRTI ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------IPREDMETPOKLONA ---------------------------------------------------------------------------------------------

Uvidom u Izvodiz listanepokretnostibr .1 .,KOMasline, izdat od Uprave za nepokretnosti Podgorica, pod brojem 05-1/09., od 10.10.2009. godine, koji su stranke prezentovale u origi-nalu i koji im je pročitan, te koji se, kao takav, prilaže uz ovaj izvornik, ovaj notar je ustanovio da je u„A“listu tog lista nepokretnosti upisana katastarskaparcelabroj8/1,voćnjak1 .klase,„Brijeg“,površineod5000m2. U„B“listu,kaoimalacpravasvojine na katastarskoj parceli opisanoj u „A“ listu, upisanpoklonodavacsa1/1dijela, au„G“listunemaupisanihteretaiograničenja. -----------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je stranke podučio mogućnosti da neposredno prije sačinjavanja ovog zapisa ovaj no-tar izvrši neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne posljedice i ri-zike u slučaju suprotnog postupanja, a naročito na mogućnost da je u međuvremenu, od vre-mena izdavanja predmetnog izvoda iz lista nepokretnosti, došlo do promjena podataka koji


153

se upisuju u list nepokretnosti za predmetnu parcelu, kao i mogućnost i nesaglasnosti predo-čenog izvoda iz lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnosti u evidenciji kata-stra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne traže neposredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne posljedice i ri-zike u vezi s tim. ------------------------------------------------------------------------------------------------------

Stranke notaru prezentuju ovjerenu kopijukatastarskogplana, izdatu od Uprave za nekret-nine – Područni ured Podgorica, broj 05-1/09., od 10.10.2009.g., za katastarsku parcelu iz Li-sta nepokretnosti br.1., KO masline, a u koju su izvršile uvid i odobrile je, te koja se, kao takva, prilaže uz ovaj izvornik. U vezi s tim, stranke izjavljuju da parcela na kopiji katastarskog plana odgovara parceli koja je predmet poklona i da je strankama poznato njeno stanje i granice na terenu. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


IIPRENOS -------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Poklonodavacseobavezujepoklonoprimcu–svomsinuprenijetibeznaknadepravosvojineod1/1nanepokretnostiiztačkeIovogugovora,stimštojeprenossvojineod-gođendosmrtipoklonodavca,aštopoklonoprimacprihvata . -----------------------------------

Poklonoprimac, tek nakon smrti poklonodavca, poklonjenu nepokretnost može upisati u ka-tastru nepokretnosti na svoje ime, sa pravom svojine, a na osnovu ovog ugovora. ---------------

Stranke notaru prezentuju originalni Izvodizmatičneknjigerođenih, Opštine Podgorica, broj 01-5/09., od 10.10.2009. godine, koji je strankama pročitan i koji se, kao takav, prilaže uz ovaj izvornik. Iz te isprave notar je ustanovio da je poklonoprimac sin poklonodavca. ----------


Notar je stranke podučio zakonskom statusu zajedničke imovine bračnih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bračnih drugova ugo-vornih strana. Notar je stranke upozorio na posljedice u slučaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznačenim. Nakon toga, poklonodavac izjavljuje da je predmetna nepokretnost njegova isključiva svojina, koju je stekao nasljeđivanjem i s tim u vezi, notaru prezentuje Rje-šenje o nasljeđivanju Osnovnog suda u Podgorici, broj 0–120/09., od 01.03.2009. g., pravo-snažno dana 20.03.2003. g., a koje je notar pročitao strankama i priložio ga uz ovaj izvornik. -

Notar je podučio poklonodavca da ima pravo ovim ugovorom zadržati za sebe, ili za drugog neko pravo, ili naložiti poklonoprimcu da nešto učini, ili da se od nečega uzdrži, ili da nešto dozvoli drugome, te ga upozorio na posljedice i rizike kojima se izlaže u slučaju suprotnog postupanja, nakon čega, poklonodavac izjavljuje da ne želi naprijed naznačeno. ----------------


Posjed, koristi, tereti i opasnosti prelaze na poklonoprimca tek nakon smrti poklonodavca. --


Poklonodavac neodgovara zamaterijalneipravnenedostatke. ----------------------------------

Nakon što je notar podučio i upozorio poklonodavca da može odgovarati za naknadu štete koju bi eventualno poklonoprimac pretrpio zbog nekog od materijalnih i pravnih nedostataka

1. Ugovor o poklonu

154

koji mu je bio poznat, ili nije mogao ostati nepoznat, a o tome nije obavijestio poklonoprimca, poklonodavac izjavljuje da mu nikakvi nedostaci nisu poznati. ----------------------------------------

Poklonoprimac izjavljuje da preuzima sva javno pravna ograničenja i opterećenja vezana za predmetnu nepokretnost koja nisu vidljiva iz evidencije katastra nepokretnosti. -----------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

VIZJAVEZAKNJIŽENJE(CLAUSULAINTABULANDI) ---------------------------------------------------

Poklonodavacjesaglasandapoklonoprimac,naosnovuovogugovora,nanepokretno-stiiztačkeIovogugovora,možeishoditiuknjižbupravasvojine,sa1/1dijela,nasvojeimeteknakonsmrtipoklonodavca .-------------------------------------------------------------------------


Notar je podučio stranke da za troškove, u vezi sa ovim notarskim zapisom, odgovaraju solidar-no i da mogu drukčije ugovoriti, pa nakon toga, stranke izjavljuju da troškove ovog notarskog zapisa, troškove upisa prenosa svojine i druge troškove u vezi s tim, snosi poklonoprimac. ------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

VII ODOBRENJA -----------------------------------------------------------------------------------------------------


----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

VIIIPODUKEIUPOZORENJA -----------------------------------------------------------------------------------


– da se pravo svojine stiče upisom u katastar nepokretnosti i da se to na osnovu ovog ugovora može učiniti tek nakon smrti poklonodavca; -------------------------------------------

– da će notar, po službenoj dužnosti, otpravak ovog ugovora dostaviti katastru nepo-kretnosti i poreskoj upravi kada se ispune uslovi iz ovog ugovora; ---------------------------



– da poklonodavac ovaj ugovor o poklonu može raskinuti po svojoj volji, izričito ili ras-polaganjem predmetnom nepokretnosti bilo kojim pravnim poslom među živima ili za slučaj smrti187; -----------------------------------------------------------------------------------------------

– da poklonodavac ne odgovara za materijalne i pravne nedostatke, ali da može odgo-varati za neispunjenje, kao i za zakašnjenje ispunjenja svoje obaveze, kao i za eventual-nu štetu koju bi poklonoprimac pretrpio zbog nekog nedostatka, ako je poklonodavcu bio poznat, ili nije mogao ostati nepoznat, a o tome nije obavijestio poklonoprimca.--


187 Član 594 stav 2. ZOO CG.


155

OTPRAVAK: -----------------------------------------------------------------------------------------------------------

– Poklonodavac(1) --------------------------------------------------------------------------------------------

– Poklonoprimac (1) -----------------------------------------------------------------------------------------


Notar je pročitao akt strankama, neposrednim pitanjima uvjerio se da njegov sadržaj odgova-ra volji stranka, nakon čega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sadržinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i, kako slijedi, svojeručno potpisuju u prisustvu ovog notara, nakon čega je zapis potpisao i ovaj notar.--- ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------






3. Stvarna prava na tuđim nepokretnostima

Prema Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima (Službeni list Crne Gore broj 19/2009.) stvarna prava na tuđim nepokretnostima su:

– Pravo službenosti – Založno pravo

3 .1 .PravoslužbenostiSlužbenosti (servitus) su stvarna prava na tuđoj stvari kod kojih se vlasnik obavezuje da će u pogledu svoje stvari nešto trpjeti ili propustiti u korist ovlašćenika tog prava188. Da-kle, na osnovu prava službenosti, imalac tog prava je ovlašćen da u određenoj mjeri isko-rišćava tuđu stvar ili da zahtijeva od njenog vlasnika da se uzdrži od upotrebe te stvari. U zavisnosti od toga da li se pravo službenosti ustanovljava u korist vlasnika određene ne-pokretnosti ili u korist određene ličnosti, službenosti mogu biti stvarne i lične.

188 Mihajlo Vuković, Pravila građanskih zakonika, Zagreb 1961, paragraf 472. A.g.z., str. 462.


156

3 .1 .1 .Stvarneslužbenosti

Stvarana službenost je jedno od stvarnih prava na tuđoj stvari, a definiše se (član 194. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG) kao pravo vlasnika jedne nepokretnosti (povlasno dobro) da za potrebe te nepokretnosti vrši određene radnje na nepokretno-sti drugog vlasnika (poslužno dobro) ili da zahtijeva od vlasnika poslužnog dobra da se uzdržava od vršenja određenih radnji, koje bi, inače, imao pravo vršiti na svojoj nepo-kretnosti. Dakle, sadržaj stvarne službenosti je dvojak:

– vršenje određenih radnji na nepokretnosti drugog vlasnika (poslužno dobro) od strane vlasnika druge nepokretnosti za potrebe te nepokretnosti (povlasno dobro),

– uzdržavanje vlasnika poslužnog dobra od određenih radnji koje bi, inače, imao pravo vršiti na svojoj nepokretnosti.

3.1.1.1. Zasnivanje stvarnih službenosti

Osnovi zasnivanja su:– pravni posao,– odluka suda ili drugog državnog organa,– održaj.

Zasnivanje stvarne službenosti na osnovu pravnog posla189 predmet je našeg razma-tranja, s obzirom da pravni posao, pod prijetnjom da neće proizvoditi pravno dejstvo, mora biti zaključen u pisanom obliku, u formi notarskog zapisa, ili zapisa o potvrdi pri-vatne isprave (član 51. stav 1. tačka 6. u vezi sa stavom 3. Zakona o notarima CG). Pravni posao može biti dvostran (ugovor) ili jednostran (testament). Pored testamenta, za kon-stituisanje stvarne službenosti kao osnova može biti i drugi jednostrani pravni posao, kada npr. vlasnik dvije nepokretnosti jednu od njih opterećuje stvarnom službenošću u korist one druge190. Pravni posao može biti teretan ili dobročin.

Kada se stvarna službenost zasniva pravnim poslom, onda se, kao i druga, stvarna prava na nepokretnostima na osnovu pravnog posla stiče upisom u katastar nepokretnosti191 (modus acquirendi), a pored toga, za konstituisanje stvarne službenosti, potrebne su još dvije pretpostavke, i to: da je pravni posao zaključen sa vlasnikom stvari koja je posluž-no dobro i da postoji punovažan pravni posao (iustus titulus).

Stvarna službenost se može zasnovati samostalnim ugovorom (pravnim poslom) o ustanovljenju stvarne službenosti ili kao posebna odredba drugog ugovora (npr. ugo-vor o prodaji itd.).

Stvarne službenosti se ne prenose, niti opterećuju pravnim poslom, nego automatski, kao sastavni dio povlasnog dobra, prelaze na pravnog sljednika vlasnika povlasnog do-bra. O tome notar upoznaje ugovorne strane, npr.

189 Član 202. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.190 Član 207. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.191 Član 8. st. 1. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti CG i čl. 202 st. 1. Zakona o

svojinsko-pravnim odnosima CG.


157

“Notar je podučio stranke da se prenosom prava svojine na nepokretnosti prenosi i pravo službenosti na toj nepokretnosti kao povlasnom dobru.“

Kada se radi o otuđenju poslužnog dobra, važi isto pravilo, te notar takođe mora podu-čiti i upozoriti novog sticaoca poslužnog dobra na tu okolnost.

P R I m J E R

“Notar je podučio i upozorio kupca (sticaoca) da je u „G“ listu upisano pravo službenosti puta preko parcele koja je predmet prodaje sa sljedećim sadržajem ________, te mu objasnio prav-no značenje i posljedice tog prava. Nakon toga, kupac izjavljuje da prihvata kupovinu pred-metne nepokretnosti, sa naprijed naznačenom službenošću puta.“ ----------------------------------

3.1.1.2. Sadržaj i vrste prava stvarne službenosti

U ugovoru o zasnivanju stvarne službenosti mora se navesti sadržaj i obim prava služ-benosti. Što se tiče naknade koju plaća vlasnik povlasnog dobra, ukoliko se ona ugova-ra, mora biti izričito navedena u ugovoru, s tim da se tu ne radi o ugovaranju cijene, kao kod prodaje, već stranke mogu ugovoriti naknadu koja ima karakter kompenzacije za štetu koju vlasnik poslužnog dobra trpi u vidu izmakle koristi i u vidu umanjene vrijednosti poslužnog dobra zbog uspostavljanja službenosti 192.

Kada je vršenje prava službenosti prostorno ograničeno (npr. ugovorena je službenost prava prolaza preko određenog dijela parcele), tada notar u ugovoru mora prostorne granice tačno naznačiti, s tim da se smatraju tačno određenim ako su ucrtane u skici koja je priložena notarskoj ispravi193. Pored opisa službenosti i odredbi o naknadi, ugo-vor treba sadržavati: ime vlasnika povlasnog i poslužnog dobra, katastarske oznake ne-pokretnosti i clausulu intabulandi.

P R I m J E R

Stvarnaslužbenostsaodređenimsadržajem,obimom,naknadomiprostornimodređenjem.

„Vlasnik poslužnog zemljišta XY obavezuje se uz novčanu naknadu zasnovati u korist vlasni-ka povlasnog dobra CC, a koji to prihvata, stvarnu službenost puta, koja ima sljedeći sadržaj: vlasnik povlasnog dobra ima pravo da u širini od 5 m (pet metara) i u dužini od 180 m (stotinu osamdeset metara) prolazi sjevernom granicom preko parcele broj ___, KO ____, pješice i vo-zilima bilo koje vrste i veličine i u bilo koje doba. -----------------------------------------------------------

Za zasnivanje ove službenosti, vlasnik povlasnog dobra obavezuje se platiti vlasniku posluž-nog dobra novčanu naknadu u jednokratnom iznosu od 5.000,00 EURA (pethiljada EURA), a koji iznos je dospio za plaćanje odmah danas. --------------------------------------------------------------

192 Čl. 208. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.193 Čl. 79. st. 5. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti CG.


158

Trasa puta je ucrtana u priloženi plan-skicu koju je izradio ovlašteni geodetski stručnjak XY od ____, u koju su stranke izvršile uvid i odobrile je. Naznačeni plan-skica se prilaže uz ovaj izvor-nik i čini njegov sastavni dio“. ------------------------------------------------------------------------------------

Pravo stvarne službenosti ne može se dijeliti (čl. 197. Zakona o svojinskopravnim od-nosima CG). Ako se podijeli povlasno dobro, onda stvarna službenost ostaje u korist svih njegovih dijelova, a ako se podijeli poslužno dobro, onda službenost ostaje samo na dijelovima na kojima je vršena.

Objekti stvarne službenosti su uvijek najmanje dvije cijele nepokretnosti, koje naziva-mo povlasno, odnosno poslužno dobro. Kao poslužno dobro, može biti samo realni dio zemljišta koji nije pocijepan, npr. put u širini od 3 m (tri metra) sa južne strane prema skici vještaka, ali i u tom se slučaju radi o cijeloj nepokretnosti kao poslužnom dobru. S tim u vezi, stvarna službenost se ne može ustanoviti na suvlasničkom dijelu, nego samo na cijeloj nepokretnosti. Za razliku od toga lična službenost se može ustanoviti i na su-vlasničkom dijelu. Ako je poslužno dobro u svojini više suvlasnika ili zajedničkih vla-snika, onda svi oni moraju dati saglasnost za uspostavu stvarne službenosti.

Na jednom poslužnom zemljištu (parceli) može biti zasnovano više stvarnih služ-benosti za potrebe više povlasnih zemljišta. U tom slučaju, moguće su dvije varijante:

– da se na jednom poslužnom zemljištu zasnuje odvojena službenost za svako po-vlasno zemljište, u kom slučaju se u odjeljak „G“ lista nepokretnosti mogu upisati jedna ispod druge, u istom rangu;

– da se na jednom poslužnom dobru uspostavi jedinstvena službenost u korist više ovlašćenika, kada se u ugovoru mora izričito navesti da li će ovlašćenici, u pogle-du službenosti, biti solidarni povjerioci ili povjerioci idealnih dijelova.

P R I m J E R

“Vlasnikposlužnogdobrazasnivaukoristvlasnikapovlasnihdobara,kaosolidarnihpovjerilaca(alternativa:kaopovjerilaca,najednakeidealnedijelove),stvarnuslužbe-nost(navestisadržajiobim)“ ----------------------------------------------------------------------------------

Moguće je zasnovati službenost u korist jednog povlasnog dobra na više poslužnih dobara.

Ako je za vršenje stvarne službenosti potrebno korištenje nekog uređaja (npr. pum-pe za bunar) ili preduzimanje neke radnje (npr. postavljanje i nasipanje puta i njegovo održavanje), troškove toga snosi vlasnik povlasnog dobra, a ako uređaj ili poduzimanje određene radnje koristi i interesima vlasnika poslužnog dobra, troškove toga snose vla-snik povlasnog dobra i vlasnik poslužnog dobra, srazmjerno koristi koju imaju, što se treba inkorporirati u ugovor.

P R I m J E R

“Vlasnik poslužnog zemljišta takođe ima pravo da koristi put. Troškove postavljanja puta, nje-govog održavanja i saobraćajnog obezbjeđenja snosi vlasnik povlasnog dobra sa 2/3 dijela, a vlasnik poslužnog dobra sa 1/3 dijela“. ------------------------------------------------------------------------


159

Stvarna službenost može biti ustanovljena na neodređeno i određeno vrijeme.

Zakon o svojinsko-pravnim odnosima nije nabrojao sve stvarne službenosti, osim što je predvidio posebne slučajeve stvarnih službenosti (čl. 215. do 221.), a to su:

– nužni prolazi,– postavljanje vodova,– zakonske službenosti u javnom interesu,– postavljanje antena,– pravo prolaza,– pravo imati dio zgrade i naprave na poslužnom dobru,– pravo kapnice.

U praksi mogu biti različite službenosti koje nisu taksativno navedene u Zakonu. S tim u vezi, subjekti prava imaju određenu slobodu u kreiranju sadržaja službenosti, koja ne smije biti u suprotnosti sa pravnim poretkom i moralom. U uporednom pravu poznate su poljske (pravo prolaza pješice i vozilima, pravo crpiti vodu, pravo pojiti stoku, pravo na ispašu stoke itd.) i kućne (pravo nasloniti svoju zgradu na tuđu zgradu, navoditi ka-pnicu sa svoje strehe na tuđe zemljište itd.) stvarne službenosti.

3.1.1.3. Upis stvarne službenosti u katastar nepokretnosti

Upis se vrši prema odredbama člana 78. i 79. Zakona o državnom premjeru i katastru. Upis ima konstitutivno dejstvo. Da bi se na osnovu pravnog posla upis izvršio, moraju se ispuniti sljedeće pretpostavke:

– da je pravni posao zaključio vlasnik poslužnog dobra,– da postoji punovažan pravni posao kao osnov za upis, – clausula intabulandi.

Primjer clausule intabulandi:

1. AB, kao vlasnik poslužnog dobra, odobrava upis stvarne službenosti puta iz tačke II ovog ugovora u „G“ list poslužnog dobra broj 1., KO masline, kao teret na poslužnom dobru, ozna-čenom kao parcela broj 2/1, voćnjak 1. klase, „Brijeg“, površine od 4500 m2, a u korist svagdaš-njeg vlasnika povlasnog dobra označenog kao parcela broj 2/2, voćnjak 1. klase, „Brijeg“, po-vršine od 1000 m2 iz Lista nepokretnosti broj 2. KO masline. -------------------------------------------

2. CB, kao vlasnik povlasnog dobra, zahtijeva da se ista službenost upiše kod njegovog zemlji-šta, kao povlasnog dobra, u „G“ list nepokretnosti povlasnog dobra, broj 2., KO masline, kao pravo vlasnika povlasnog dobra, označenog kao parcela broj 2/2, voćnjak 1. klase, „Brijeg“, po-vršine od 1000 m2. --------------------------------------------------------------------------------------------------

3.1.1.4. Primjer ugovora o zasnivanju stvarne službenosti


UZZ broj: 15/2009.


160

Dana 14.10.2009 g. (četrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) ča-sova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatićem, sa službenim sjedištem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sačinim notarskizapisugovoraoustanovljenjupravastvarneslužbenosti, istovremeno su pristupila slje-deća lica: --------------------------------------------------------------------------------------------------------------

1. Gospodin AB, rođen dana_______, u mjestu _______, JmB_________, državljanin Crne Gore, čiji sam identitet utvrdio uvidom u ličnu kartu broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom važenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, rođen u mjestu_________, sa prebivalištem i adresom stanovanja u ___________, ul._________, broj__, penzioner, oženjen. (udaljemtekstu:Vlasnikposlužnogdo-bra). ------------------------------------------------------------------------------------------------------------

2. Gospodin CB, rođen dana_____, u mjestu______, JmB________, državljanin Crne Gore, čiji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom važenja do________, a koji izjavljuje da je: sin B, na-stanjen u ___________, na adresi ul.________, penzioner, oženjen (udaljemtekstu:Vlasnikpovlasnogdobra). -----------------------------------------------------------------------------

Nakon što sam ustanovio da se nepokretnosti koje su predmet ovog ugovora, nalaze na služ-benom području ovog notara, potom se uvjerio u pravu volju stranaka, objasnio im pravne domete i posljedice, te ustanovio da su sposobne i ovlašćene za preduzimanje ovog pravnog posla, stranke su izjavile sljedeći: --------------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------UGOVOROZASNIVANJUSTVARNESLUŽBENOSTI ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------IPREDMET -----------------------------------------------------------------------------------------------------------

1 . Uvidom u Izvodiz listanepokretnostibr .1 .,KOMasline, izdat od Uprave za nekretnine -Područna jedinica Podgorica, br.___/2009., od _____, koji su stranke prezentovale u origina-lu i koji im je pročitan, te koji se kao takav prilaže uz ovaj izvornik, ovaj notar je ustanovio da je u„A“listu upisana katastarskaparcelabroj2/1,voćnjak1 .klase,„Brijeg“,površineod4500m2. (udaljnjemtekstu: poslužnodobro) .U„B“listu,kaoimalacpravasvojine na poslužnom dobru, upisanugovaračAB,sa1/1dijela, au„G“listunemaupisanihteretaiograničenja . ---------------------------------------------------------------------------------------------------------

2 . Uvidom u Izvodiz listanepokretnostibr .2 .,KOMasline, izdat od Uprave za nekretnine -Područna jedinica Podgorica, br.___/2009., od _____, koji su stranke prezentovale u origina-lu i koji im je pročitan, te koji se, kao takav, prilaže uz ovaj izvornik, ovaj notar je ustanovio da je u„A“listu upisana katastarskaparcelabroj2/2,voćnjak1 .klase„Brijeg“,površineod1000m2. (udaljemtekstu: povlasnodobro) .U „B“listu,kaoimalacpravasvojine na povlasnom dobru, upisanugovaračCB,sa1/1dijela, au„G“listunemaupisanihteretaiograničenja . ---------------------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je stranke podučiomogućnosti da, neposredno prije sačinjavanja ovog zapisa, ovaj no-tar izvrši neposredni uvid u predmetne listove nepokretnosti u evidenciji katastra nepokret-nosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozoriona eventualne poslje-dice i rizike u slučaju suprotnog postupanja, a naročito na mogućnost da je u međuvremenu,


161

od vremena izdavanja predmetnih izvoda iz lista nepokretnosti, došlo do promjena podataka koji se upisuju u list nepokretnosti za predmetne parcele, kao i na mogućnost nesaglasnosti predočenih izvoda iz lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne traže nepo-sredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne poslje-dice i rizike u vezi s tim. --------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je stranke podučio zakonskom statusu zajedničke imovine bračnih drugova, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bračnih drugova ugo-vornih strana, a koja se može dati u ovoj ili posebnoj ispravi. Notar je stranke upozorio na po-sljedice u slučaju suprotnog postupanja u vezi sa naprijed naznačenim. Nakon toga, vlasnik poslužnog dobra izjavljuje da je predmetna nepokretnost njegova posebna imovina, koju je stekao nasljeđivanjem od oca, po Rješenju Osnovnog suda u Podgorici, broj O-20/82., od 01.06.1982.g., koje prezentuje u originalu i koje se u ovjerenoj fotokopiji, koju je sačinio ovaj notar, prilaže uz ovaj izvornik nakon što je pročitano strankama. --------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

IIUSTANOVLJAVANJESTVARNESLUŽBENOSTIPUTA -------------------------------------------------

Vlasnik poslužnog dobra AB obavezujeseuznovčanunaknaduzasnovati u korist vlasnika povlasnog dobra CB, koji to prihvata, stvarnuslužbenostputa, koja ima sljedeći sadržaj: vla-snikpovlasnogdobraimapravodauširiniod4m(četirimetra),prekoparceleposluž-nogdobra,uzjužnugranicu,udužiniod70m(sedamdesetmetara)napravičvrstiputidanjimeprolazipješiceivozilimabilokojevrsteiveličineiubilokojedoba . --------------

Trasaputajeucrtanaupriloženiplan-skicu,kojujeizradioovlaštenigeodetskistruč-njakXYod____,ukojusustrankeizvršileuvidiodobrileje .Naznačeniplan-skicasepri-lažeuzovajizvornikičininjegovsastavnidio . ---------------------------------------------------------

Vlasnikposlužnogdobratakođeimapravodakoristinaznačeniput .--------------------------

Obaveza izgradnje i održavanja puta je na ugovornim stranama u jednakim dijelovima. -------

Predmetni put služi povezivanju povlasnog dobra sa javnim putom, koji ide ispod poslužnog dobra. ---------------- --------------------------------------------------------------------------------------------------

Za zasnivanje ove službenosti, vlasnik povlasnog dobra obavezuje se vlasniku poslužnog do-bra isplatiti novčanu naknadu u jednokratnom iznosu od 5.000,00 EURA (pethiljada EURA), a koji iznos je dospio za plaćanje odmah danas194 . -----------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------IIIKNJIŽNEIZJAVE195 ----------------------------------------------------------------------------------------------

1 .AB,kaovlasnikposlužnogdobra,odobravaupisstvarneslužbenostiputaiztačkeIIovogugovorau„G“listposlužnogdobra,broj1 .,KOMasline,kaoteretnaposlužnomdo-bru,označenomkaoparcelabroj2/1,voćnjak1 .klase„Brijeg“,površineod4500m2,aukoristsvagdašnjegvlasnikapovlasnogdobraoznačenogkaoparcelabroj2/2,voćnjak1 .klase,„Brijeg“,površineod1000m2izListanepokretnostibroj2 .KOMasline . ---------------

194 Napomena: službenost se može zasnovati i bez naknade, u tom slučaju formulacija bi mogla glasiti: „Predmetna službenost ustanovljava se bez naknade“.

195 Napomena: Upis stvarne službenosti u katastar vrši se prema odredbama člana 78. i 79. Zakona o državnom premjeru i katastru CG.


162

2 .CB,kaovlasnikpovlasnogdobra,zahtijevadaseistaslužbenostupišekodnjegovogzemljištakaopovlasnogdobrau„G“listnepokretnostipovlasnogdobrabroj2 .,KOMa-sline,kaopravovlasnikapovlasnogdobraoznačenogkaoparcelabroj2/2,voćnjak1 .klase„Brijeg“,površineod1000m2 . ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------IVTROŠKOVIINAKNADE ----------------------------------------------------------------------------------------Nakon što je notar podučio stranke da za troškove sačinjavanja ovog notarskog zapisa odgo-varaju solidarno, stranke izjavljuju da troškove koji nastanu zaključivanjem i realizacijom ovog ugovora, kao i eventualni porez, snosi vlasnik povlasnog dobra CB. ----------------------------------

VZAVRŠNEODREDBE --------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je stranke upozorioi podučio i o sljedećem:

1. da se tek sa upisom stvarne službenosti u katastar stiče stvarna službenost; -------------

2. da se stvarna službenost mora vršiti na način kojim se najmanje opterećuje poslužna nepokretnost; -----------------------------------------------------------------------------------------------

3. da ovaj ugovor eventualno podliježe porezu; ------------------------------------------------------

4. da stvarna službenost može prestati u slučajevima predviđenim Zakonom; --------------

5. da u slučaju podjele povlasne nepokretnosti, stvarna službenost ostaje u korist svih njenih dijelova; ----------------------------------------------------------------------------------------------

6. da u slučaju podjele poslužne nepokretnosti, stvarna službenost ostaje samo na dije-lovima na kojima je vršena; ------------------------------------------------------------------------------

7. da će notar, po službenoj dužnosti, otpravak ovog ugovora dostaviti na knjiženje Kata-stru nepokretnosti i Poreskoj upravi. ------------------------------------------------------------------

Od ove notarske isprave dobijaju: ------------------------------------------------------------------------------

OTPRAVAK: -----------------------------------------------------------------------------------------------------------

– Vlasnik poslužnog dobra(1) -----------------------------------------------------------------------------– Vlasnik povlasnog dobra (1) -----------------------------------------------------------------------------– Katastar nepokretnosti (1) -------------------------------------------------------------------------------– Poreska uprava (1) -----------------------------------------------------------------------------------------


Notar je pročitao akt strankama, neposrednim pitanjima se uvjerio da odgovara njihovoj volji, nakon čega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sadržinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom kojeg slobodnom voljom odobravaju i svojeručno, kako slijedi, u prisustvu ovog notara potpisuju, nakon čega je zapis potpisao i ovaj notar . ----


Vlasnikposlužnogdobra:AB (potpis)

Vlasnikpovlasnogdobra:CB(potpis)


163



3 .1 .2 .Ličneslužbenosti

Lične službenosti196 su službenosti na tuđoj stvari koje su, kako samo ime kaže, veza-ne za ličnost ovlašćenika tog prava, te su, kao takve, u pravilu neprenosive i prestaju sa smrću ovlašćenika. One ovlašćuju određeno lice da na određeni način koristi tuđu stvar, čiji vlasnik to mora trpjeti. Za razliku od toga, stvarne službenosti su vezane za nepokretnost i dijele njenu sudbinu.

Lične službenosti dijele se na:– pravo plodouživanja,– pravo upotrebe,– pravo stanovanja.

3.1.2.1. Pravo plodouživanja

Pravo plodouživanja (čl. 223.-243. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima) je najšire pravo upotrebe tuđe stvari i pribiranja plodova sa nje, uz obavezu da se sačuva njena su-ština i da plodouživalac svoje pravo vrši s pažnjom dobrog domaćina.

Predmet prava plodouživanja mogu biti pokretne i nepokretne stvari.

Postoje tri osnova sticanja prava plodouživanja i to:– ugovor (to su vrlo često posebne odredbe u sklopu ugovora o poklonu, ugovora o

ustupanju i raspodjeli imovine za života itd.),– testament,– održaj.

U slučaju ugovora i testamenta (pravnih poslova), pravo plodouživanja na nepokretno-stima stiče se upisom u katastar. Pravni posao mora biti u formi notarskog zapisa.

Pravo plodouživanja mogu steći fizička i pravna lica.

Sadržaj prava i ograničenja

Plodouživalac ima pravo da poslužno dobro održava, da ga upotrebljava i da pribira plo-dove od njega.

Ugovorne strane mogu pravnim poslom predvidjeti određena ograničenja na sljedeći način:

– isključiti određene koristi koje daje stvar,– ustanoviti pravo plodouživanja pod uslovom, s rokom ili sa nalogom.

Pravo plodouživanja je neprenosivo, s tim da je Zakon (čl. 230. Zakon o svojinsko-prav-nim odnosima) predvidio mogućnost da plodouživalac pravnim poslom (npr. ugovo-rom o zakupu, ___ i dr.) prenese na drugog koristi koje daje poslužno dobro, ukoliko

196 Član 222. do člana 249. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.


164

mu to pravo ugovorom nije oduzeto. S tim u vezi, kod uspostavljanja prava plodouži-vanja, u ugovoru treba podučiti i upozoriti vlasnika nepokretnosti da može zabraniti u samom tom ugovoru mogućnost prenosa koristi, jer će, u suprotnom, važiti zakonska odredba koja dozvoljava prenos koristi.

Obaveze plodouživaoca su:– da očuva suštinu poslužnog dobra i njegovu raniju namjenu;– da osigura stvar kada je propisano obavezno osiguranje ili to nalažu pravila po-

našanja dobrog domaćina;– da plaća javne dažbine koji terete plodove i tekuću upotrebu poslužnog dobra;– da stvar koristi kao dobar domaćin i da je o svom trošku održava u stanju u kome

je primio prilikom nastanka plodouživanja;– da snosi troškove redovnog održavanja;– da, po prestanku korištenja, stvar (poslužno dobro) vrati vlasniku u stanje u

kome je stvar primio.

Prestanak prava plodouživanja (čl. 240. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima)

Pravo plodouživanja prestaje:– protekom vremena, ako je bilo ugovoreno, a najkasnije smrću plodouživaoca, od-

nosno prestankom pravnog lica, s tim da, ako je ustanovljeno u korist pravnog lica, u svakom slučaju prestaje protekom vremena od 30 godina od dana kada je službenost uspostavljena;

– kada se u istoj ličnosti sjedini svojstvo vlasnika i plodouživaoca;– kad na istom poslužnom dobru treće lice održajem stekne plodouživanje ili pravo

svojine;– nevršenjem plodouživanja u roku od pet godina, ukoliko u vršenju plodouživanja

plodouživalac nije bio spriječen;– odricanjem od strane plodouživaoca.

Pravo plodouživanja prestaje i propašću poslužnog dobra.

Vrijeme na koje se može ustanoviti pravo plodouživanja može biti:– na određeno vrijeme;– za života fizičkog lica, tj. do smrti fizičkog lica;– do prestanka pravnog lica, s tim da u tom slučaju notar treba dati poduku i upo-

zorenje da će pravo plodouživanja prestati protekom vremena od 30 godina (čl. 240. alineja 6. Zakona o svojinsko–pravnim odnosima CG).

Poduke i upozorenja kod prava plodouživanja:

Notar je stranke podučio i upozorio:– da se pravo plodouživanja na nepokretnosti stiče upisom u katastar, te na posljedice

suprotnog postupanja; -----------------------------------------------------------------------------------

– da se pravo plodouživanja ne može prenositi ; ----------------------------------------------------

– da se prenos koristi koje daje poslužno dobro može isključiti, ali su stranke odustale od toga; -----------------------------------------------------------------------------------------------------------


165

– da mogu zahtijevati popis i procjenu poslužnog dobra, te na posljedice suprotnog po-stupanja, ali su stranke odustale od toga. -----------------------------------------------------------

Ako je plodouživalac pravno lice, a pravo plodouživanja se ustanovljava za vrijeme po-stojanja pravnog lica, potrebno je unijeti poduku i upozorenje:

„da u svakom slučaju pravo plodouživanja prestaje protekom vremena od 30 godina od dana ustanovljenja“. (slovima) -------------------------------------------------------------------------------------------

P R I m J E R

Pravo plodouživanja ustanovljeno u vidu posebne odredbe ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za života:

„Ustupilac zadržavazasebelično,zaživota,PRAVOPLODOUŽIVANJAnacijelojnepo-kretnostiiztačkeIovogugovora .Ustupilac ima pravo na sve koristi iz predmeta plodouži-vanja i obavezu snositi sve troškove redovnog održavanja, u obimu u kojem to po Zakonu ima vlasnik. Ovo pravo plodouživanja je lično i ne može se prenositi na treća lica.“ --------------------

3.1.2.2. Pravo upotrebe

Pravo upotrebe (čl. 244.-247. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima) je vrsta lične služ-benosti kod koje je imalac prava ovlašten da tuđu stvar (poslužno dobro) upotrebljava i pribira plodove od nje u granicama svojih ličnih potreba i potreba članova svoje poro-dice, bez narušavanja suštine stvari, dok sve koristi preko toga, pripadaju vlasniku po-služnog dobra.

Ovo pravo se po obimu (upotreba i pribiranje plodova u granicama svojih ličnih potre-ba i potreba članova svoje porodice) razlikuje od prava plodouživanja koje je najšire pra-vo upotrebe tuđe stvari.

Osnovi nastanka ovog prava su: ugovor, testament i održaj, s tim što se kod ugovora i testamenta, pravo upotrebe na nepokretnosti stiče upisom u katastar.

Ovo pravo je lično i kao takvo je neprenosivo.

P R I m J E R

Poduke i upozorenja

Notar je stranke podučio i upozorio:

– da se pravo upotrebe stiče upisom u katastar, te na posljedice suprotnog postupanja;

– da je pravo upotrebe neprenosivo; --------------------------------------------------------------------

– da pravo upotrebe ustanovljeno u korist pravnog lica, u svakom slučaju, prestaje pro-tekom vremena od 30 godina od dana ustanovljenja. -------------------------------------------


166

3.1.2.3. Pravo stanovanja

Pravo stanovanja (čl.248.-249. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima) je vrsta lične službenosti koja je uža od prava plodouživanja, jer se odnosi samo na korištenje tuđe stambene zgrade ili stana, kao posebnog dijela zgrade.

Kod ovog prava, njegov imalac je ovlašten da, uz isključenje ostalih lica, sam, ili sa čla-novima domaćinstva i licima koja ga izdržavaju, ili su mu potrebna za vođenje doma-ćinstva, a za vrijeme trajanja njegovog života, koristi tuđu stambenu zgradu ili stan, kao posebni dio stambene zgrade, u svrhu stanovanja.

Ovo pravo nastaje i prestaje kao i pravo plodouživanja. Dakle, osnovi nastanka su prav-ni posao (ugovor i testament) i održaj, a stiče se upisom u katastar nepokretnosti

Ugovor može biti samostalan ili se radi o ugovoru o nekom drugom pravnom poslu (npr. poklon) koji sadrži posebne odredbe o pravu stanovanja.

Ovo pravo je neprenosivo.

P R I m J E R

Poduke i upozorenja kod prava stanovanja

Notar je stranke podučio i upozorio:

– da se ovo pravo stiče upisom u katastar, te na posljedice suprotnog postupanja; -------

– da se pravo stanovanja ne može prenositi; ----------------------------------------------------------

– da mogu zahtijevati popis i procjenu poslužnog dobra, te na posljedice suprotnog po-stupanja, ali su stranke odustale od toga. -----------------------------------------------------------

P R I m J E R

Ugovaranje prava stanovanja u okviru ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za života

Ustupilac zadržavazasebeličnoizasvojusestruXY,iz_____,zaživota,PRAVOSTANO-VANJAnacijelomstanuiztačkeIovogugovora . -------------------------------------------------------

(Alt .Ako se radi o dijelu nepokretnosti na kojem se zadržava pravo stanovanja - formulacija: Ustupilac zadržavazasebeličnoizasvojusestruXY,iz_____,zaživota,PRAVOSTANO-VANJAna prvom spratu kuće koji je na planu zgrade označen i šrafiran crvenom bojom .Plan zgrade je predočen strankama, one su ga odobrile i kao takav se prilaže uz ovaj izvornik i čini njegov sastavni dio). -----------------------------------------------------------------------------------------------

U slučaju smrti jednog od ovlaštenika ovog prava, drugi ovlaštenik zadržava pravo stanovanja u punom obimu.Ustupilac i njena sestra XY, iz ______, imaju obavezu snositi sve troškove re-dovnog održavanja, u obimu u kojem to po Zakonu ima vlasnik. Ovo pravo stanovanja je lično i ne može se prenositi na treća lica. -----------------------------------------------------------------------------


167

3 .2 .ZaložnopravoPravo zaloga ili založno pravo (čl.269. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG) je stvarno pravo na tuđim pokretnim stvarima, nepokretnostima i na pravima radi osi-guranja određenog potraživanja povjerioca koji je ovlašćen da, prije ostalih povjerilaca, zahtijeva namirenje svog potraživanja iz vrijednosti založene stvari ili prava. Pravo za-loga nastaje na osnovu pravnog posla, sudske odluke i zakona. Predmet založnog prava mogu biti pokretne stvari, nepokretnosti i prava.

Predmet interesovanja ovog rada je založno pravo na nepokretnostima (hipoteka), s ob-zirom da pravni posao o zasnivanju hipoteke mora biti u pisanoj formi notarskog zapisa (čl. 51. st.1. tačka 6. Zakona o notarima CG), ili u formi zapisa o potvrdi privatne isprave (član 50.a Zakona o notarima CG).

3 .2 .1 .Založnopravonanepokretnimstvarima(hipoteka)

Hipoteka197 je stvarno pravo na nepokretnoj stvari radi obezbjeđenja određenog potra-živanja povjerioca koji je ovlašćen, na način propisan Zakonom, da traži namirenje svog potraživanja iz vrijednosti te nepokretnosti prije povjerilaca koji na njoj nemaju hipo-teku, kao i prije povjerilaca koji su hipoteku stekli poslije njega, bez obzira na promjenu vlasnika opterećene nepokretnosti.

3.2.1.1. Načela i karakteristike hipoteke

a) Načelo akcesornosti – koje znači da je hipoteka vezana za potraživanje koje se obe-zbjeđuje, a isto tako ako je potraživanje prestalo da postoji ili je isplaćeno, brisanjem iz katastra, hipoteka prestaje.

Potraživanje koje se obezbjeđuje hipotekom, regulisano je na sljedeći način (čl.315. Za-kona o svojinsko-pravnim odnosima CG):

– Potraživanje mora biti novčano ili potraživanje čija je vrijednost izražena u nov-cu, bez obzira na osnov (npr. razne vrste ugovora, s tim da je najčešći ugovor o za-jmu, kredit, delikti itd). Postavlja se pitanje; šta će biti sa hipotekom u slučaju da se potraživanje zasniva na ništavom ugovoru,198 npr. o zajmu? Budući da se radi o ništavom ugovoru, zajmoprimac nije dužan vratiti zajam, ali se njegova obaveza sastoji u tome da vrati ono što je primio199. U tom slučaju zajmodavac ima pravo da se namiri za samo ono što je dao zajmoprimcu, a iz nepokretnosti opterećene hipotekom, dok mu ne pripada pravo na kamate.

– Potraživanje se obezbjeđuje u cjelini, tj. glavno potraživanje, kamate i druga spo-redna potraživanja i troškovi prinudne naplate.

– Potraživanje mora biti određeno, s tim što se po Zakonu potraživanje smatra do-voljno određenim ako su određeni povjerilac i dužnik, pravni osnov i visina po-traživanja, odnosno najviši iznos do kojeg se obezbjeđuje hipotekom.

197 Čl. 308. do čl. 352. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.198 Zoran P. Rašović, Komentar Zakona o hipoteci, 2007. g. izdavač Pravni fakultet u Podgorici, strana 59.199 Čl. 102. Zakona o obligacionim odnosima CG.


168

P R I m J E R

Ugovorne strane zaključile su Ugovor o kreditu broj 01/09., od 05.01.2009.g. (slovima) kojim se založni povjerilac (puni naziv), kao davalac kredita, obavezao založnom dužniku (puni na-ziv), kao korisniku kredita, na ime kredita isplatiti iznos od 50.000,00 EURA (slovima: pedeset-hiljada EURA), uz kamatnu stopu od 9% (devet postoo) na godišnjem nivou i na period od 36 (tridesetšest) mjeseci, te uz obavezu korisnika kredita da kredit i kamate vrati u 36 (trideset-šest) jednakih mjesečnih rata od po ____ EURA (slovima), s tim da prva rata dospijeva 30 (tri-deset) dana od stavljanja kredita u otplatu. ------------------------------------------------------------------

Izuzeci od načela akcesornosti

Potraživanje koje se obezbjeđuje hipotekom može biti uslovno ili buduće, a ako se u tre-nutku zasnivanja hipoteke ne zna tačan iznos potraživanja, u ugovoru o hipoteci mora se odrediti najmanji iznos do koga nepokretnost služi za obezbjeđenje. S obzirom na ta-kvo potraživanje, hipoteka se dijeli na:

– Kauciona hipoteka – kojom se obezbjeđuje potraživanje koje ne mora nastati, a ako potraživanje ne nastane, hipoteka prestaje, pa založni dužnik ima pravo tražiti brisanje takve hipoteke.

– Kreditna hipoteka- za obezbjeđenje potraživanja koje bi moglo nastati iz odobre-nog kredita, preuzetog poslovodstva, jemstva ili naknade štete ili drugih potraživanja, nakon isteka određenog vremena ili ostvarenja određenog uslova, pa u tom slučaju, u ispravi koja je osnov za upis hipoteke, treba navesti najviši iznos koji kredit ili odgovor-nost može dostići.

– Kontinuirana hipoteka, koja obezbjeđuje izvorno potraživanje po ugovoru na osno-vu koga je ono nastalo, ali obezbjeđuje i potraživanje koje je nastalo nakon njenog usta-novljenja, a koje dospijeva za isplatu prije namirenja potraživanja za čije je obezbjeđenje hipoteka nastala. Ova hipoteka se samo odnosi na obaveze nastale između povjerioca i dužnika200.

b) Načelo specijalnosti se sastoji u tome da se hipotekom može obezbijediti samo odre-đeno potraživanje jednog povjerioca i da hipoteka može postojati samo na određenim stvarima (nepokretnost mora biti tačno određena). Dakle, nema generalne hipoteke, kako sa aspekta potraživanja, tako i sa aspekta objekta hipoteke201.

c) Načelo nedjeljivosti- znači da se hipoteka odnosi na cijelu nepokretnost, na njene plodove dok su neodvojeni, kao i na njene sastavne dijelove i pripatke, te da ako se nepo-kretnost opterećena hipotekom podijeli, hipoteka nastavlja da opterećuje sve dijelove202.

200 Zoran P. Rašović- Komentar Zakona o hipoteci, 2007. g. izdavač Pravni fakultet u Podgorici, strana 85. i 86.

201 Zoran P. Rašović- Komentar Zakona o hipoteci, 2007. g. izdavač Pravni fakultet u Podgorici, strana 13.202 Čl. 314. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.


169

d) Načelo neodvojivosti koje znači da se hipoteka ne može odvojiti od opterećene nepo-kretnosti i kad neko treće lice stekne pravo svojine na njoj203. Hipoteka je vezana za ne-pokretnost, a ne za ličnost. U slučaju promjene vlasnika nepokretnosti na kojoj je kon-stituisana hipoteka, hipoteka prelazi na novog vlasnika. ta nepokretnost, bez obzira na promjenu vlasnika, odgovara za raniji dug (pravo sljedovanja). Međutim, dug (potraži-vanje) za čije obezbjeđenje je zasnovana hipoteka i dalje ostaje dug ličnog dužnika, osim ako nije došlo od strane sticaoca svojine do preuzimanja duga, uz saglasnost založnog povjerioca.

e) Načelo oficijelnosti koje znači da se hipotekarni povjerilac može namiriti na Zako-nom određen način204, i to:

– vansudskom prodajom po Zakonu o svojinsko–pravnim odnosima (određenje lica kome će biti povjerena vansudska prodaja je sastavni dio ugovora o hipoteci)

– sudskom prodajom po pravilima Zakona kojim se uređuje izvršni postupak.

3.2.1.2. Objekat hipoteke

Objekat hipoteke (čl.309. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima) može biti:– Pojedinačno određena nepokretnost, koja se označava sa podacima iz katastra,

pa samo takva nepokretnost ispunjava uslove za zasnivanje hipoteke (nema gene-ralnog određenja, naprimjer, na svim nepokretnostima založnog dužnika).

– Nepokretnost na kojoj postoji pravo svojine, upisano u katastar nepokretnosti, samo takva nepokretnost može biti objekat hipoteke, jer se i hipoteka, na osnovu pravnog posla, stiče tek sa upisom u katastar.

– Hipoteka se može zasnovati na cijeloj nepokretnosti i tada je potrebna sagla-snost vlasnika, a ako se radi o suvlasništvu, potrebna je saglasnost svih suvla-snika kada se opterećuje cijela nepokretnost, a ako je nepokretnost u zajedničkoj svojini, hipotekom može biti opterećena cijela nepokretnost, samo uz saglasnost svih zajedničara (čl.313. Zakona o svojinsko–pravnim odnosima).

– Hipoteka se može zasnovati i na suvlasničkom (idealnom ) dijelu na nepokret-nosti i u tom slučaju, potrebna je samo saglasnost tog suvlasnika, za razliku od situacije kada se zalaže cijela nepokretnost koja je u vlasništvu više lica, kada je potrebna saglasnost svih suvlasnika.

– Nepokretnost mora biti podobna za unovčenje, tj. mora imati svoju novčanu vri-jednost sa kojom je moguće raspolagati, zbog čega se u pravilu pribavlja procjena vrijednosti.

– Predmet može biti i objekat u izgradnji, kao i poseban dio objekta u izgradnji (etažni dijelovi), bez obzira da li je izgrađen, pod uslovom da je izdato pravosnaž-no odobrenje za gradnju, u skladu sa propisima (član 310. Zakona o svojinsko–pravnim odnosima CG).

– Sa objektom u izgradnji izjednačen je i fizički završen objekat, odnosno njegov dio, pod uslovom da nije upisan u katastar i da zadovoljava uslove za upis hipo-teke na objektu u izgradnji. Ovdje se radi o objektima izgrađenim bez dozvole za

203 Čl. 312. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.204 Čl. 335. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.


170

građenje, pa notar mora u ispravi upozoriti stranke na rizik eventualnog rušenja nepropisno sagrađenog objekta na kome se uspostavlja hipoteka i da taj rizik sno-se vlasnik nepokretnosti, dužnik i povjerilac, u skladu sa njihovim unutrašnjim odnosima.

– Objekat hipoteke može biti brod ili vazduhoplov, pri čemu se primjenjuju odred-be Zakona o svojinsko–pravnim odnosima, ako drugim zakonom nije drugačije određeno.

Upis hipoteke na objektu u izgradnji (član 320. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG) vrši se na sljedeći način:

– Na zemljištu na kojem se objekat gradi, upisuje se hipoteka na objektu u izgrad-nji, a po upisu objekta u katastar, hipoteka se upisuje na izgrađenom objektu, od-nosno posebnom dijelu zgrade.

– Na isti način se postupa u slučaju kada je investitor prodao kupcu objekat, odno-sno posebni dio objekta u izgradnji, kada će se, na zahtjev hipotekarnog povjeri-oca kupca, upisati hipoteka.

– Ako objekat u toku izgradnje promijeni vlasnika, novi vlasnik stupa u prava i obaveze prethodnog vlasnika prema licima u čiju je korist upisana hipoteka.

Naprijed naznačenu odredbu o upisu hipoteke na objektu u izgradnji Zakon o držav-nom premjeru i katastru nepokretnosti ne sadrži, pa će se ona, kao takva, direktno primjenjivati, s obzirom da je Zakon o svojinsko-pravnim odnosima kasnije donesen. Ostala pravila o upisu hipoteke sadržana su u članu 80.-82. Zakona o državnom premje-ru i katastru nepokretnosti CG.

3.2.1.3. Vrste hipoteka

Hipoteke se mogu podijeliti po raznim kriterijumima.

S obzirom na objekat postoje sljedeće vrste hipoteka i to:– hipoteka na pojedinačno određenoj cijeloj nepokretnosti u isključivoj svojini,

ili u susvojini i zajedničkoj svojini (kada je potrebna saglasnost svih suvlasnika odnosno zajedničara);

– hipoteka na idealnom dijelu nepokretnosti, kada je potrebna saglasnost sugla-snika čiji se idealni dio određuje;

– hipoteka na budućoj nepokretnosti;– hipoteka na objektu, odnosno posebnom dijelu objekta u izgradnji;– hipoteka na fizički završenom nepropisno sagrađenom objektu, odnosno nje-

govom zasebnom dijelu koji nije upisan u katastar nepokretnosti;– zajednička hipoteka kod koje se obezbjeđuje jedno potraživanje iz vrijednosti

više nepokretnosti koje su opterećene hipotekom;– više hipoteka na više nepokretnosti.

S obzirom na potraživanje koje se obezbjeđuje, hipoteka može biti:– kauciona hipoteka– kreditna hipoteka – kontinuirana hipoteka


171

– hipoteka za sopstveni dug– hipoteka za tuđi dug

S obzirom na osnov nastanka (čl.318. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima) hipote-ka može biti:

– Ugovorna hipoteka, koja nastaje upisom u katastar nepokretnosti na osnovu sa-mostalnog ugovora o hipoteci ili kao dio ugovora koji uređuje potraživanje (ugo-vor o kreditu, ugovor o zajmu, ugovor o prodaji itd.);

– Jednostrana hipoteka, koja nastaje upisom u katastar na osnovu jednostrane za-ložne izjave vlasnika nepokretnosti;

– Zakonska hipoteka, koja nastaje upisom u katastar na osnovu zakona, pri čemu nije potrebna saglasnost vlasnika nepokretnosti;

– Sudska hipoteka, koja nastaje upisom u katastar na osnovu odluke suda, pri čemu nije potrebna saglasnost vlasnika nepokretnosti.

U svim naprijed naznačenim slučajevima, tj. sve vrste hipoteke nastaju upisom u kata-star nepokretnosti, s tim što kod nekih osnova nastanka tj. kod zakonske i sudske hi-poteke ne zahtijeva se saglasnost knjižnog prethodnika za uknjižbu. Hipoteka ne može nastati na osnovu testamenta, kao jednostranog pravnog posla (čl. 318. stav 6. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG).

3.2.1.4. Ugovor o hipoteci

Ugovor o hipoteci205 je takav ugovor kojim se dužnik ili neko treći (hipotekarni dužnik) obavezuje da će, radi obezbjeđenja određenog povjeriočevog potraživanja, dozvoliti po-vjeriocu da svoje založno pravo upiše u katastar nepokretnosti, a povjerilac se obavezu-je da, po prestanku njegovog potraživanja, dužniku izda potvrdu radi brisanja hipote-ke iz javne knjige.

Ugovorna hipoteka se stiče upisom u katastar nepokretnosti, pa je za njen nastanak po-trebno ispunjenje sljedećih uslova:

– da je hipotekarni dužnik vlasnik nepokretnosti koja se opterećuje;– da postoji punovažan ugovor (samostalan ugovor o hipoteci ili dio nekog drugog

ugovora na osnovu koga je nastalo potraživanje koje se obezbjeđuje), tj. punovaž-na isprava za upis (iustus titulus);

– da postoji pravno valjana saglasnost vlasnika nepokretnosti da se nepokretnost optereti hipotekom (clausula intabulandi);

– upis u katastar (modus aquirendi).

Forma ugovora o hipoteci

Ugovor o hipoteci mora biti zaključen u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi pri-vatne isprave, jer, u suprotnom, ne proizvodi pravno dejstvo (član 51. stav 1. t. 6. i st. 3. i član 50.a Zakona o notarima CG).

205 Čl. 319. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.


172

Sadržaj notarskog zapisa određen je Zakonom (čl.50. Zakona o notarima), a što se od-nosi i na sadržaj zapisa ugovora o hipoteci. Pored toga, sadržaj ugovora o hipoteci pro-pisan je i u članu 319. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG, i to:

– ime ili naziv i adresu ili sjedište hipotekarnog dužnika;– ime ili naziv i adresu ili sjedište hipotekarnog povjerioca;– potraživanje koje se obezbjeđuje hipotekom, a ukoliko je potraživanje nastalo na

osnovu posebnog ugovora, tačnu oznaku ugovora;– predmet hipoteke, broj lista nepokretnosti, katastarske parcele i oznaku katastar-

ske opštine u kojoj se nalazi ta nepokretnost; – prava i obaveze ugovornih strana;– rok dospijeća potraživanja i način namirenja;– datum zaključenja ugovora;– naziv ili ime i adresu sjedišta lica kome će biti povjerena vansudska prodaja;– potpise ugovornih strana.

Ugovor o hipoteci, pod prijetnjom ništavosti, ne može sadržavati odredbu kojom hipo-tekarni povjerilac ugovara za sebe pravo da, u slučaju neisplate duga, namiri svoje po-traživanje sticanjem prava svojine na založenu nepokretnost, ubiranjem plodova koje ta nepokretnost daje i iskorištavanjem nepokretnosti na drugi način206. takva odredba ugovora o hipoteci bila bi ništava. Razlozi za ovakvu zabranu rezultat su namjera za-konodavca da zaštiti dužnika koji se nalazi u stanju nužde prilikom dobivanja kredita i uspostave hipoteke, a čime se štiti socijalni interes207. Naprijed naznačena odredba se može ugovoriti poslije zaključenja ugovora o hipoteci i to tek po dospjelosti obezbijeđe-nog potraživanja, a što je stav i sudske prakse. Međutim, pravna teorija dozvoljava mo-gućnost ugovaranja predmetne odredbe poslije zaključenja ugovora o hipoteci, bez ob-zira na dospjelost obezbijeđenog potraživanja.

3.2.1.5. Primjer: Ugovor o hipoteci na jednoj nepokretnosti u vlasništvu jednog lica, radi obezbjeđenja tuđeg duga

Ovdje se radi o hipoteci kojom se obezbjeđuje tuđi dug208 (založni dužnik i dužnik nisu ista lica).


UZZ BR.15/2009.

Dana 14.10.2009g.(četrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) ča-sova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatićem, sa službenim sjedištem u

206 Čl. 331. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.207 Vidi Zoran P. Rašović- Komentar Zakona o hipoteci, 2007. g. izdavač Pravni fakultet u Podgorici, strana

194.208 Čl. 322. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.


173

Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sačinim notarskizapisugovoraohipoteci, istovremeno su pristupila sljedeća lica: ----------------------------------

1. Gospodin Dinić (Zlatko) Darko, rođen 20.12.1946.g.(slovima: dvadesetog decembra hi-ljadu devet stotina četrdeset šeste godine), u Podgorici, sa prebivalištem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., pema vlastitoj izjavi po zanimanju građevinski tehničar, ože-njen, državljanin Crne Gore, JmBG 2012946000000, čiji sam identitet utvrdio na osno-vu lične karte broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05.2006. godine, sa rokom važenja trajno (udaljemtekstu:hipotekarnidužnik). -------------------------------

2. Gospođa Dinić (marko) Jasna, rođena 25.12.1948. g. (slovima: dvadeset petog decem-bra hiljadu devet stotina četrdeset osme godine), u Podgorici, sa prebivalištem i adre-som u Kotoru, ul. Deseta br. 1., pema vlastitoj izjavi po zanimanju građevinski tehni-čar, udata, državljanka Crne Gore, JmBG 2512948000000, čiji sam identitet utvrdio na osnovu lične karte broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05.2006.g., sa rokom važenja trajno. (u daljem tekstu: korisnik kredita i bračni drug založnogdužnika) . -----------------------------------------------------------------------------------------------------

3 . BANKA______ a.d. Podgorica, sa sjedištem u Podgorici, ul. Prva br. 10., matični regi-starski broj subjekta upisa 1-273, ___sud Podgorica (u daljem tekstu: hipotekarnipovjerilac), po punomoćniku AA, rođena 01.08.1960.godine (slovima: prvog avgu-sta hiljadu devet stotina šezdesete godine), u Podgorici, sa prebivalištem i adresom u Podgorici, ul. Peta br.9., po zanimanju dipl. pravnik, JmB 010853000000, čiji sam identi-tet utvrdio na osnovu lične karte broj 04BTH6377, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 14.08.2004.godine, sa rokom važenja do 14.08.2014. godine. ---------------------------------

Ovlašćenjepunomoćnikazazastupanjehipotekarnogpovjerioca u ovom notarskom za-pisu utvrdio sam uvidom u otpravak izvornika Punomoćja, koje je sačinjeno dana 01.09.2009 godine, u formi notarskog zapisa od strane notara XY, sa službenim sjedištem u Podgorici, ul. Prva br.2., pod brojem UZZ-31/09. Ovo punomoćje se prilaže uz ovaj izvornik nakon što je pro-čitano strankama. ---------------------------------------------------------------------------------------------------

Uvidom u naprijed naznačeno punomoćje, ovaj notar je utvrdio da je punomoćnik hipote-karnog povjerioca ovlašćen za preduzimanje ovog pravnog posla. Punomoćnik založnog po-vjerioca notaru prezentuje original Izvod iz Centralnog registra ____ Privrednog suda u Pod-gorici, broj_____, od ____, koji se u ovjerenom prepisu, koji je sačinio ovaj notar, prilaže uz ovaj izvornik. Notar je strankama pročitao naznačeni dokument, te iz istog utvrdio naprijed naznačene podatke za hipotekarnog povjerioca, kao i to da je naznačeno punomoćje potpi-salo ovlašćeno lice. Nadalje, notar je ustanovio da je davanje kredita i zaključivanje ugovora o hipoteci redovna djelatnost hipotekarnog povjerioca209. ------------------------------------------------

209 Napomena: Punomoć za hipotekarnog povjerioca može biti opšta, s obzirom da poduzimanje ovog pravnog posla spada u redovnu djelatnost hipotekarnog povjerioca (banka), dok za hipotekarnog dužnika bi bila potrebna posebna punomoć, a sve to shodno odredbama člana 87. Zakona o obligacionim odnosima.

U svakom slučaju, punomoć za ovaj pravni posao mora biti u formi ugovora o hipoteci, tj. u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave, čl. 86. ZOO, u vezi sa članom 51. stav 1. tačka 6 i član 50. a Zakona o notarima CG.


174

Punomoćnik izričito izjavljuje da je naprijed naznačeno punomoćje i dalje na snazi i da na strani založnog povjerioca u Centralnom registru nije bilo promjena.--------------------------------

Nakon što je ovaj notar ustanovio da se nepokretnost na kojoj se zasniva hipoteka, nalazi na njegovom službenom području210, te se uvjerio u pravu volju stranaka, objasnio im pravne domete i posljedice, te ustanovio da su sposobne i ovlašćene za preduzimanje ovog pravnog posla, stranke su izjavile sljedeći: -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------UGOVOROHIPOTECI ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------IPOTRAŽIVANJEKOJESEOBEZBJEĐUJE ------------------------------------------------------------------

Korisnik kredita Dinić (marko) Jasna zaključila je sa hipotekarnim povjeriocem BANKOM______ a.d. Podgorica, sa sjedištem u Podgorici ul. Prva br.10., matični registarski broj su-bjekta upisa 1-273 __, _sud Podgorica, Ugovorbr .2800609972 onenamjenskomhipote-karnomkreditu, od dana ____211S, kojim je hipotekarni povjerilac-Banka odobrila korisniku kredita dugoročninenamjenskihipotekarnikredit,uiznosuod: 15 .338,76EUR (slovima: petnaesthiljadatristotinetridesetosam i 76/100 EURA). ---------------------------------------------------

Ukupnaobaveza korisnika kredita (glavnica + kamate) iznosi EURA24 .009,45(slovima:dvadesetčetirihiljadedeveti45/100EURA) ---------------------------------------------------------------

Kredit je odobren na period od: 120(stotinudvadeset)mjeseci. ------------------------------------

Kamatna stopa na odobreni kredit je: 9,00 (devet posto) godišnje, uz zadržavanje prava Banke da promijeni kamatnu stopu u zavisnosti od kretanja šestomjesečnog EURIBOR-a (ka-matne stope na evropskom međubankarskom tržištu), s tim da će se, u slučaju promjene ka-matne stope, sačiniti novi otplatni plan za anuitete kroz rate koje dospijevaju nakon datuma promjene kamatne stope i korisniku kredita poslati obavještenje o promjeni kamatne stope i novi otplatni plan. ---------------------------------------------------------------------------------------------------

Odobreni kreditseotplaćuje ujednakimmjesečnimanuitetima,svakogprvogdodese-togumjesecuzatekućimjesec,počevod01 .12 .2009 .g .,s tim da je iznosanuiteta 200,08(slovima:dvijestotinei08/100EURA) . -----------------------------------------------------------------

Za ostale obligaciono-pravne sporazume vrijedi priloženi Ugovor o nenamjenskom hipote-karnom kreditu, koji je strankama u cijelosti pročitan, a koji se u originalu prilaže uz ovaj izvor-nik nakon što je pročitan strankama. ---------------------------------------------------------------------------

IIUSPOSTAVLJANJEHIPOTEKE --------------------------------------------------------------------------------

Hipotekarni dužnik Dinić (Zlatko) Darko i korisnik kredita – bračni drug založnog dužnika gos-pođa Dinić (marko) Jasna saglasni su sa hipotekarnim povjeriocem- BANKA______ a.d. Pod-gorica, sa sjedištem u Podgorici ul. Prva br.10., matični registarski broj subjekta upisa 1-273 ___, sud Podgorica, daseukoristtoghipotekarnogpovjeriocazanaprijednaznačenopotraživanjeiztačkeIovogugovora,poosnovuUgovorabr .2800609972 onenamjen-skomhipotekarnomkreditu, od dana ____, uzsporednečinidbe, uspostavihipotekananepokretnostiiztačkeIIIovogugovora . ------------------------------------------------------------------

210 Napomena: Član 9. st. 1. i 2. Zakona o notarima CG.211 Napomena vidi čl. 319. st. 3. alineja 3. Zakona o svojinsko - pravnim odnosima.


175

HipotekarnomdužnikusezabranjujeotuđenjenepokretnostiiztačkeIIIovogugovorabezpisanesaglasnostihipotekarnogpovjerioca212 . --------------------------------------------------

Notar je stranke podučioiupozorio na zakonske odredbe o zajedničkoj bračnoj imovini i da je takva imovina zajednička svojina bračnih drugova po sili Zakona, ako nije drukčije ugovo-reno, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bračnog druga hipotekarnog dužnika. S tim u vezi, hipotekarni dužnik izričito izjavljuje da predmetna nepokretnost ne spada u zajedničku bračnu imovinu, jer je istu naslijedio od roditelja, po Rje-šenju Osnovnog suda u Podgorici, broj O-1/2005., od 15.01.2005.g..To rješenje se prezentuje u originalu, te se u ovjerenom prepisu koji je sačinio ovaj notar, prilaže uz ovu ispravu nakon što je pročitano strankama. Korisnik kredita je supruga hipotekarnog dužnika, koja takođe učestvuje u sačinjavanju ovog zapisa, pa ista izjavljuje da je predmetna nepokretnost poseb-na imovina njenog supruga, tj. hipotekarnog dužnika213. -----------------------------------------------

IIIPREDMETHIPOTEKE -------------------------------------------------------------------------------------------

Opterećuje se sljedeća nepokretnost: -------------------------------------------------------------------------

Nepokretnost koja je označena kao katastarska parcela broj 10/1, Voćnjak 1. klase, površine od 5000 m2, iz Lista nepokretnosti broj 20., KO masline214. ----------------------------------------------

U „B“ listu, kao vlasnik sa 1/1 dijela, upisan je hipotekarni dužnik i u tom listu, u pogledu vla-snika, nema upisanih ograničenja. ------------------------------------------------------------------------------

U „G“ listu za predmetnu parcelu nema upisanih tereta. --------------------------------------------------

Naprijed naznačeno katastarsko stanje nepokretnosti koja se opterećuje, ovaj notar je usta-novio uvidom u Prepis lista nepokretnosti br.20., KO masline, izdatog od Uprave za nekretnine – Područna jedinica Podgorica, pod brojem 05-1/09., od 10.10.2009.g., koji su stranke prezen-tovale u originalu i koji im je notar pročitao, te koji se, kao takav, prilaže uz ovaj izvornik. -----

Notar je stranke podučio mogućnosti da, neposredno prije sačinjavanja ovog zapisa, ovaj no-tar izvrši neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne posljedice i rizike u slučaju suprotnog postupanja, a naročito na mogućnost da je u međuvremenu, od vremena izdavanja predmetnog Izvoda iz lista nepokretnosti, došlo do promjena podataka

212 Napomena: Pravilo je da hipotekarni dužnik može raspolagati sa opterećenom nepokretnošću bez saglasnosti hipotekarnog povjerioca, ali se to pravo dužnika može isključiti ugovorom o hipoteci- član 327. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima.

213 Napomena: Prema članu 288., 289. i 290. Porodičnog zakona imovina koju su bračni drugovi stekli radom u toku trajanja braka, čini zajedničku imovinu, pa ako je na takvoj imovini u katastru upisan samo jedan bračni drug, smatrat će se (zakonska pretpostavka) kao da je upis izvršen na ime oba bračna druga, osim ako taj upis nije izvršen na osnovu pisanog ugovora između njih. takvu imovinu, koja predstavlja zajedničku svojinu, nijedan bračni drug ne može opteretiti, niti njome raspolagati bez drugog bračnog druga. Shodno tome, a u vezi sa članom 157. i 313. st. 3. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, nepokretnost u zajedničkoj svojini može se opteretiti smo na osnovu saglasnosti svih zajedničara. Notar je dužan o tome poučiti i upozoriti stranke, a ako se utvrdi da se radi o zajedničkoj svojini bračnih drugova, obavezno je pribavljanje saglasnosti oba bračna druga. Saglasnost se može dati u samome ugovoru ili u posebnoj ispravi. Sve naprijed naznačeno, važi i za raspolaganje nepokretnostima u zajedničkoj svojini bračnih drugova.

214 Napomena: Brojčane oznake listova nepokretnosti i parcela ne moraju biti ispisane slovima - shodno čl. 36. st. 2. Zakona o notarima CG. Predmet hipoteke se označava shodno odredbama člana 319. stav 3. alineja 4. Zakona o svojinsko – pravnim odnosima CG.


176

koji se upisuju u list nepokretnosti za predmetnu parcelu, kao i na mogućnost nesaglasnosti predočenog Prepisa lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne traže nepo-sredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne poslje-dice i rizike u vezi s tim. --------------------------------------------------------------------------------------------

Stranke notaru prezentuju Stručninalaz,procjenuimišljenje otržišnojvrijednosti nepo-kretnosti od 22.01.2008. godine, sačinjen od strane ovlašćenog stalnog sudskog vještaka za oblast vještačenja poljoprivrednog zemljišta, gospodina ____iz Podgorice, ul. ______, prema kojem je predmetna nepokretnost procijenjena na ukupni iznosod60 .500,00EUR(slovi-ma: šezdesethiljadapetstotina i 00/100 EURA). Naprijed naznačena procjena vrijednosti prilaže se uz ovaj izvornik nakon što je pročitana strankama, a koje su je u cijelosti odobrile215.

Ako dužnik ne izvrši obavezu iz ugovora o kreditu obezbijeđenog ovom hipotekom, u roku od 15 dana (slovima: petnaest dana) od dana dostave obavještenja hipotekarnom dužniku o početku namirenja, hipotekarni povjerilac će se namiriti vansudskom prodajom, u skladu sa Zakonom o svojinsko – pravnim odnosima CG (Službeni list CG br. 19/2009).Vansudskapro-daja216 će se izvršiti javnim nadmetanjem, koju će sprovesti advokat Petar marković iz Pod-gorice, ul. Ivana Crnojevića, br. 16. Početna cijena hipotekovane nepokretnosti je 60.500,00 EURA (slovima: šezdesethiljadapetstotina i 00/100 EURA).-----------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

IVPODVRGAVANJENEPOSREDNOMIZVRŠENJU -------------------------------------------------------

Korisnik kredita Dinić Jasna, u vezi sa svim obavezama plaćanja obezbijeđenog potraživanja koje je preuzela kao korisnik kredita u Ugovoru o nenamjenskom hipotekarnom kreditu, na-vedenom u tački I ovog ugovora, a koji u cjelosti priznaje kao svoj dug, izričitopristajenaiz-vršenjebezodlaganjanakondospjelostiobezbijeđenogpotraživanja,na osnovu ovog notarskog zapisa, a izsvojeimovine217 . ----------------------------------------------------------------------

215 Napomena: Prema odredbi člana 309. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG, nepokretnost mora biti podobna za unovčenje, te ako se njena vrijednost za vrijeme trajanja hipoteke poveća, hipoteka se odnosi i na to poboljšanje, pa se zbog svega toga pribavlja procjena vrijednosti nepokretnosti.

216 Član 319. stav 3. alineja 8., član 335. i dr. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. Ako se ugovorne strane opredijele za vansudsku prodaju hipotekovane nepokretnosti, onda se postupak vodi u skladu sa Zakonom o svojinsko – pravnim odnosima CG. Ovdje se radi o novom rješenju u crnogorskom zakonodavstvu, ali ovaj postupak vansudske prodaje „zbog podnormiranosti može biti kontroverzan“. O ovom vidjeti detaljnije kod Zoran P. Rašović, Komentar o svojinsko – pravnim odnosima CG, druga knjiga, Podgorica 2009, str. 1683 i nadalje. Smatramo da bi se u postojećim okolnostima postigli bolji efekti sa izvršnim notarskim zapisom o zasnivanju hipoteke u skladu sa članom 53. stav 2. Zakona o notarima CG, a što bi impliciralo i ugovaranje sudske prodaje po pravilima izvršnog postupka.

217 Napomena: Član 53. st 1. Zakona o notarima CG -omogućava pristajanje na izvršenje bez odlaganja i time izvršnost notarskog zapisa o pravnom poslu koji za predmet ima, između ostalog, novčano potraživanje kao što je ovdje slučaj. Korisnik kredita, tj. lični dužnik ne bi se mogao podvrgnuti neposrednom izvršenju na cjelokupnoj svojoj imovini na osnovu ugovora o hipoteci ako ugovor o kreditu iz koga proističe obezbijeđeno potraživanje, nije sačinjen u formi notarskog zapisa, odnosno zapisa o potvrdi privatne isprave. to proizilazi iz odredbe člana 53. st. 1. Zakona o notarima CG. Međutim u ugovoru o zasnivanju hipoteke za obezbjeđenje potraživanja iz nekog dugog ugovora koji nije zaključen u formi notarskog zapisa, korisnik kredita tj lični dužnik, može priznati dug kao svoj, te nakon toga pristati na izvršenje bez odlaganja na cjelokupnoj svojoj imovini. Hipotekarni povjerilac se može namiriti iz hipotekovane nepokretnosti ili iz cjelokupne imovine dužnika.


177

U svrhu izvršenja, otpravak218 ovog notarskog zapisa će biti izdat hipotekarnom povjeriocu na njegov zahtjev, a sa ispravama koje dokazuju dospjelost potraživanja, tj. da dužnik-korisnik kredita ne ispunjava u ugovorenim rokovima svoje obaveze iz Ugovora o nenamjenskom hi-potekarnom kreditu, navedenog u tački I ovog ugovora. ------------------------------------------------

Notar je upozoriokorisnika kredita da je pristao na izvršenje bez odlaganja nakon dospjelosti obezbijeđenog potraživanja i objasnio mu pravne posljedice takve izjave. -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------VUPISHIPOTEKE219 ------------------------------------------------------------------------------------------------Hipotekarnidužnikneopozivoodobravaizahtijevadase,naosnovuovogugovora,beznjegovogdaljnjegpitanjaiodobrenja,uodjeljku„G“Listanepokretnosti,broj20 .,KOMasline,ukatastrunepokretnostiPodgorica: ----------------------------------------------------------

1 . Isključivonaprvomjestoupišehipotekanaparcelibroj10/1,Voćnjak1 .klase,površineod5000m2,radiobezbjeđenjapotraživanja iztačkeIovogugovora,po Ugovoru br . 2800609972 o nenamjenskom hipotekarnom kreditu, od dana____,uiznosuod: 15 .338,76EURA (slovima: petnaesthiljadatristotinetridesetosam i 76/100 EURA),uzkamatnu stopu od 9,00%(devetposto)godišnje, na period od 120(stotinudvadeset)mjeseci,a kojese otplaćuje ujednakimmjesečnimanuitetimasvakogprvogdodesetogumjesecuzatekućimjesec,počevod01 .12 .2009 .g .,s tim da je iznos anuiteta 200,08(slovima:dvijestotinei08/100EUR) . -------------------

2 . Zatim,daseupišezabilježbazabraneotuđenjabezpisanesaglasnostihipote-karnogpovjerioca,ananepokretnostioznačenojkaoparcelabroj10/1,Voćnjak1 .klase,površineod5000m2,KOMasline . -----------------------------------------------------

Notar je podučio i upozorio stranke da će otpravak ovog ugovora, po službenoj dužnosti, do-staviti nadležnom katastru radi upisa hipoteke220.----------------------------------------------------------

VITROŠKOVI --------------------------------------------------------------------------------------------------------

Nakon što je notar podučio stranke da troškove notara snose solidarno, stranke izjavljuju da sve troškove povezane sa ovim ugovorom i troškove upisa hipoteke u katastar nepokretnosti, snosi korisnik kredita. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------VIIODOBRENJA -----------------------------------------------------------------------------------------------------U konkretnom slučaju, ispitavši sve okolnosti, notar je saopštio strankama da ovaj ugovor ne podliježe nikakvim odobrenjima. -------------------------------------------------------------------------------

VIIIZAVRŠNEODREDBE----Notar je stranke podučioi upozorioina sljedeće: -----------------

1. da se hipoteka po ovom ugovoru stiče tek sa njenim upisom u katastar nepokretno-sti221; ------------------------------------------------------------------------------------------------------------

218 Član 83. Zakona o notarima CG.219 Upis hipoteke u katastar nepokretnosti regulisan je odredbama člana 78. i 80. do 82. Zakona o državnom

premjeru i katastru nepokretnosti CG, a za hipoteku, kao i za druga stvarna prava na nepokretnostima, važe i odredbe istog zakona koje regulišu vreste upisa, članovi 83. do 111. Izuzetak je upis hipoteke na objektu u izgradnji koji se vrši u skladu članom 320 Zakona o svojinsko pravnim odnosima CG, jer te odredbe ne sadrži Zakon o državnom premjeru i katastru nepokretnosti CG koji je donesen ranije.

220 Napomena: Član 81. st. 2. Zakona o notarima CG.221 Član 318. stav 1. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.


178

2. da postoji opasnost od upisa zakonske hipoteke za neplaćene poreze i na cjelishod-nost da hipotekarni povjerilac zahtijeva uvjerenje nadležne poreske uprave o nedugo-vanju poreza od strane hipotekarnog dužnika. S tim u vezi, stranke notaru prezentu-ju Uvjerenje Poreske uprave-_____, broj 10-9/6.1-49-264/09., od 01.10.2009.g., koje se prilaže uz ovaj izvornik, a iz koga je ovaj notar ustanovio da hipotekarni dužnik na dan izdavanja uvjerenja nije evidentiran kao poreski obveznik kod tog organa222; ------------

3. da i kako predbilježba hipoteke osigurava hipotekarnog povjerioca, ali se odbio njen upis;. -----------------------------------------------------------------------------------------------------------

4. da se ovim ugovorom može ugovoriti obaveza hipotekarnog dužnika da osigura223 ne-pokretnost opterećenu hipotekom, ali se od toga odustalo. -----------------------------------

5. da je hipotekarni dužnik dužan čuvati predmetnu opterećenu nepokretnost sa pa-žnjom dobrog domaćina, te o svim promjenama, a naročito o pogoršanju njenog sta-nja, ili gubljenja vrijednosti, obavijestiti hipotekarnog povjerioca, te na posljedice su-protnog postupanja koje se odnose na odgovornost za prouzrokovanu štetu224; -------

6. da hipoteka prestaje brisanjem iz katastra nepokretnosti, na osnovu Zakonom pro-pisanih uslova, te da je hipotekarni povjerilac dužan u roku od 8 (osam) dana nakon prestanka hipoteke, hipotekarnom dužniku izdati potvrdu o prestanku hipoteke, dok hipotekarni dužnik ima pravo, na osnovu takve potvrde, podnijeti zahtjev za brisanje hipoteke u katastru nepokretnosti225 . ----------------------------------------------------------------

7. da ugovorne strane mogu ugovoriti namirenje obezbijeđenog potraživanja vansud-skom ili sudskom prodajom i pristajanje založnog dužnika na izvršenje bez odlaganja iz nepokretnosti opterećene ovom hipotekom, te na posljedice ovih odredbi i izjava. -

Naknada za rad i naknada toškova notara je obračunata prema notarskoj tarifi, a na sljede-ći način226:__________________ -----------------------------------------------------------------------

Od ove notarski obrađene isprave dobijaju ------------------------------------------------------------------

222 Napomena: Vidi član 60. Zakona o poreskoj administraciji-Službeni list RCG broj 65/2001. i broj 80/2004. tu je propisano da se u postupku prinudne naplate poreske obaveze, radi obezbjeđenja poreskog potraživanja, na imovini poreskog obveznika može zasnovati založno pravo na način predviđen zakonom kojim je uređena zaloga, odnosno hipoteka. Razlika između ugovorne i zakonske hipoteke je u tome što za upis u katastar zakonske hipoteke nije potrebna saglasnosti vlasnika nepokretnosti. Shodno tome i za nastanak hipoteke za poreski dug (zakonske hipoteke) potreban je upis u katastar nepokretnosti prema članu 318. stav 1 Zakon o svojinsko pravnim odnosima CG. Iako, hipoteka za obezbjeđenje poreskog potraživanja nastaje upisom u katastar nepokretnosti, zbog specifičnih poreskih potraživanja, odnosno dugovanja i postupka utvrđivanja poreskih obaveza, smatramo korisnim da notar poduči i upozori stranke na takvu hipoteku. Ako hipotekarni povjerilac ne želi pribavljanje poreskog uvjerenja, onda upozorenje treba da glasi: “Notar je podučio i upozorio hipotekarnog povjerioca da postoji opasnost od upisa zakonske hipoteke za neplaćene poreze i na cjelishodnost da zahtijeva uvjerenje nadležne poreske uprave o nedugovanju poreza od strane hipotekarnog dužnika, te ga upozorio na posljedice suprotnog postupanja, a nakon čega hipotekarni povjerilac izjavljuje da odustaje od toga“.

223 Član 328. stav 2. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.224 Napomena: Vidi čl. 328. stav 1. i 3. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.225 Napomena: Vidi čl. 318. st. 5. i čl. 350. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.226 Član 127. stav 3. Zakona o notarima CG.


179

OTPRAVAK IZVORNIKA227: ------------------------------------------------------------------------------------------

– Hipotekarni dužnik (1), -----------------------------------------------------------------------------------

– Hipotekarni povjerilac (1), -------------------------------------------------------------------------------

– Korisnik kredita – bračni drug hipotekarnog dužnika (1), ---------------------------------------

– Katastar nepokretnosti (1), -------------------------------------------------------------------------------

Notar je strankama pročitao ovaj notarski zapis228 i neposrednim pitanjima uvjerio se da on odgovara volji stranka, nakon čega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sadržinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odo-bravaju229 i svojeručno, kako slijedi, potpisuju u prisustvu ovog notara, te je potom ovaj zapis potpisao i ovaj notar230. -------------------------------------------------------------------------------------------

U Podgorici, dana 14.10.2009. g. (četrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) časova231. ----------------------------------------------------------------------------------------------

Hipotekarnidužnik:Dinić (Zlatko) Darko

(potpis)Korisnikkredita:

Dinić (marko) Jasna (potpis)

Hipotekarnipovjerilac: BANKA______ a.d. Podgorica, koju zastupa -punomoćnik

NOTARZlatan Zlatić


3.2.1.6. Primjer: Ugovor o zajedničkoj hipoteci – kreditna hipoteka

Ugovor o hipoteci na dvije nepokretnosti u vlasništvu jedne osobe (zajednička hipoteka za obezbjeđenje jednog potraživanja- vlastitog duga), a koje potraživanje bi moglo na-stati iz odobrenog kredita (kreditna hipoteka).


UZZ BR.15/2009.

Dana 14.10.2009g. (četrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) ča-sova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatićem, sa službenim sjedištem u

227 Član 80. stav 1 i član 81. Zakona o notarima CG.228 Član 47. stav 2. Zakona o notarima CG.229 Član 50. tačka 6. Zakona o notarima CG.230 Član 40. stav 1., član 49. stav 1. i član 50. tačka 7 Zakona o notarima CG.231 Član 50. tačka 5. Zakona o notarima CG.


180

Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sačinim notarskizapisugovoraohipoteci, istovremeno su pristupila sljedeća lica: ----------------------------------

1 . EXPORT d .o .o. Podgorica, sa sjedištem u Podgorici, ul. Prva br.15., matični regi-starski broj subjekta upisa 1-275., ___sud Podgorica (u daljem tekstu: hipote-karni dužnik), po zakonskom zastupniku direktoru Dinić (Zlatko) Darko, rođen 20.12.1946.g.(slovima: dvadesetog decembra hiljadu devet stotina četrdeset šeste godine) u Podgorici, sa prebivalištem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., pema vla-stitoj izjavi, po zanimanju građevinski tehničar, oženjen, državljanin Crne Gore, JmBG 2012946000000, čiji sam identitet utvrdio na osnovu lične karte broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05.2006.g., sa rokom važenja trajno. --------------------------

2 . BANKA______ a .d .Podgorica, sa sjedištem u Podgorici ul. Prva br.10., matični regi-starski broj subjekta upisa 1-273., ___sud Podgorica (udaljemtekstu:hipotekarnipovjerilac), po punomoćniku AA, rođena 01.08.1960.g. (slovima: prvog augusta hi-ljadu devet stotina šezdesete godine) u Podgorici, sa prebivalištem i adresom u Pod-gorici, ul. Peta br. 9., po zanimanju dipl. pravnik, JmB 010853000000, čiji sam identitet utvrdio na osnovu lične karte broj 04BTH6377, izdate od strane mUP-a Crne Gore, od dana 14.08.2004.godine, sa rokom važenja do 14.08.2014. godine. --------------------------

Ovlašćenjezazastupanjehipotekarnogdužnikaovaj notar jeutvrdio na osnovu predoče-nog originalaIzvoda iz Centralnog registra, Privrednog suda u Podgorici, broj_____, od ____, koji se u ovjerenom prepisu, koji je sačinio ovaj notar, prilaže uz ovaj izvornik. Notar je stranka-ma pročitao naznačeni dokument, te iz istog utvrdio naprijed naznačene podatke za hipote-karnog povjerioca, kao i to da je naznačeni zastupnik hipotekarnog dužnika upisan u Registru kao direktor bez ograničenja ovlašćenja u okviru registrovane djelatnosti i da je on istovreme-no i vlasnik udjela u tom društvu, sa 100% (sto posto) učešća u osnovnom kapitalu232. ---------

Ovlašćenjepunomoćnikazazastupanjehipotekarnogpovjerioca u ovom notarskom za-pisu utvrdio sam uvidom u otpravak izvornika Punomoćja, koje je sačinjeno dana 01.09.2009 godine, u formi notarskog zapisa od strane notara XY, sa službenim sjedištem u Podgorici, ul. Prva br.2., pod brojem UZZ-31/09. Ovo punomoćje se prilaže uz ovaj izvornik nakon što je pro-čitano strankama. ---------------------------------------------------------------------------------------------------

Uvidom u naprijed naznačeno punomoćje, ovaj notar je utvrdio da je punomoćnik hipote-karnog povjerioca ovlašćen za preduzimanje ovog pravnog posla. Punomoćnik založnog po-vjerioca notaru prezentuje original Izvod iz Centralnog registra ____ Privrednog suda u Pod-gorici, broj_____, od ____, koji se u ovjerenom prepisu, koji je sačinio ovaj notar, prilaže uz ovaj izvornik. Notar je strankama pročitao naznačeni dokument, te iz istog utvrdio naprijed naznačene podatke za hipotekarnog povjerioca, kao i to da je naznačeno punomoćje potpi-salo ovlašćeno lice. Nadalje, notar je ustanovio da je davanje kredita i zaključivanje ugovora o hipoteci redovna djelatnost hipotekarnog povjerioca. ---------------------------------------------------

Punomoćnik izričito izjavljuje da je naprijed naznačeno punomoćje i dalje na snazi i da na strani založnog povjerioca u Centralnom registru nije bilo promjena.--------------------------------

232 Napomena: Ako zaključenje određenog pravnog posla, u ovom slučaju hipoteke, nije redovna djelatnost preduzeća ili drugog pravnog lica, onda o ovlašćenjima direktora kao zakonskog zastupnika vidjeti u odredbama propisa o preduzećima, odnosno privrednim društvima.


181

Nakon što je ovaj notar ustanovio da se nepokretnost na kojoj se zasniva hipoteka, nalazi na njegovom službenom području, te se uvjerio u pravu volju stranaka, objasnio im pravne do-mete i posljedice, te ustanovio da su sposobne i ovlašćene za preduzimanje ovog pravnog posla, stranke su izjavile sljedeći: ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------UGOVOROHIPOTECI ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------IPOTRAŽIVANJEKOJESEOBEZBJEĐUJE ------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Hipotekarni dužnik EXPORTd .o .o. Podgorica, sa sjedištem u Podgorici, ul. Prva br.15., matič-ni registarski broj subjekta upisa 1-275. Privredni sud Podgorica, zaključio je sa hipotekarnim povjeriocem- BANKA______ a.d. Podgorica, sa sjedištem u Podgorici ul. Prva br.10., matič-ni registarski broj subjekta upisa 1-273. Privredni sud Podgorica, Ugovor okreditubr .OZ-07/09,od10 .06 .2009 .godine(slovima), kojim ugovorom je hipotekarni povjerilac-Banka odobrila hipotekarnom dužniku, kao korisniku kredita, okvirno zaduženje u iznosu do233 700 .000,00EURA(slovima:sedamstotinahiljadai00/100EURA),narokod60(slovima:šezdeset)mjeseci,uzkamatnustopuod10%(desetposto)godišnje,s tim da će se, u okviru tog iznosa, pojedinačnim ugovorima o kreditima, garancijama i akreditivima vršiti pla-sman sredstava. ------------------------------------------------------------------------------------------------------

Za ostale obligaciono-pravne sporazume vrijedi priloženi ugovor o kreditu, koji je strankama u cijelosti pročitan, a koji se prilaže uz ovaj izvornik nakon što su ga stranke odobrile. ----------


Hipotekarni dužnik EXPORTd .o .o. Podgorica, sa sjedištem u Podgorici, ul. Prva br.15., ma-tični registarski broj subjekta upisa 1-275., ___sud Podgorica, saglasan je sa hipotekarnim povjeriocem -BANKA______ a.d. Podgorica, sa sjedištem u Podgorici, ul. Prva br.10., matični registarski broj subjekta upisa 1-273., Privredno sud Podgorica, daseukoristtoghipotekar-nogpovjeriocazanaprijednaznačenopotraživanjeiztačkeI .ovogugovora,poosnovuUgovora okreditu,brOZ-07/09 .,od10 .06 .2009 .g .,uzsporednečinidbe, uspostavihi-potekananepokretnostimaoznačenimutačkiIIIovogugovora . -------------------------------

HipotekarnomdužnikusezabranjujeotuđenjenepokretnostiiztačkeIIIovogugovorabezpisanesaglasnostihipotekarnogpovjerioca . -----------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

IIIPREDMETHIPOTEKE -------------------------------------------------------------------------------------------

Opterećuju se sljedeće nepokretnosti234: ---------------------------------------------------------------------

1 . Nepokretnost koja je označena kao katastarska parcelabroj10/1 .,Voćnjak1 .klase,po-vršineod5000m2,izListanepokretnostibroj20 .,KOMasline . ----------------------------------

U „B“ listu tog zk. uloška, kao vlasnik sa 1/1 dijela, upisan je hipotekarni dužnik. ------------------

U „G“ listu naznačenog lista nepokretnosti nema upisanih tereta i ograničenja. -------------------

233 Član 316. stav 2. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG i član 80. stav 7. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti.

234 Član 323. stav 1. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.


182

2 . Nepokretnost koja je označena kao katastarskaparcelabroj10/2,oranica1 .klase,po-vršine15000m2,izListanepokretnostibroj20 .,KOMasline. -------------------------------------

U „B“ listu, kao vlasnik sa 1/1 dijela, upisan je hipotekarni dužnik. -------------------------------------


Naprijed naznačeno katastarsko stanje nepokretnosti koje se opterećuju, ovaj notar je usta-novio uvidom uPrepislistanepokretnosti br.20., KO masline, izdat od Uprave za nekretnine Područna jedinica Podgorica, pod brojem 05-1/09., od 10.10.2009.g., koji su stranke prezen-tovale u originalu i koji im je pročitan, te koji se, kao takav, prilaže uz ovaj izvornik. -------------

Notar je stranke podučio mogućnosti da, neposredno prije sačinjavanja ovog zapisa, ovaj no-tar izvrši neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne posljedice i rizike u slučaju suprotnog postupanja, a naročito na mogućnost da je u međuvremenu, od vremena izdavanja predmetnog Izvoda iz lista nepokretnosti, došlo do promjene podataka koji se upisuju u list nepokretnosti za predmetne parcele, kao i na mogućnost nesaglasnosti predočenog Prepisa lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti. Nakon toga, stranke izjavljuju da su to razumjele, da ne traže nepo-sredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvataju sve eventualne poslje-dice i rizike u vezi s tim. --------------------------------------------------------------------------------------------

Stranke notaru prezentuju Stručninalaz,procjenuimišljenje otržišnojvrijednosti nepo-kretnosti, od 22.01. 2008. godine, sačinjen od strane ovlašćenog stalnog sudskog vještaka za oblast vještačenja poljoprivrednog zemljišta, gospodina ____, iz Podgorice, ul. ______, prema kojem su predmetne nepokretnosti procijenjene na ukupni iznosod1 .000 .000,00EUR(slo-vima:jedanmilioni00/100EURA),aodčegaparcelabroj10/1,KOMasline,naiznosod300 .000,00EURA(slovima:tristotinehiljadai00/100EUR),aparcelabroj10/2,KOMasli-ne,naiznosod700 .000,00EUR(slovima:sedamstotinahiljadai00/100EURA) . ------------

Naprijed naznačena procjena vrijednosti prilaže se uz ovaj izvornik nakon što je pročitana strankama, a koje su je u cijelosti odobrile. -------------------------------------------------------------------

Ako obaveza iz ugovora koji je obezbijeđen ovom hipotekom ne bude izvršena u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave obavještenja o početku namirenja hipotekarnom dužniku, hipotekarni povjerilac će se namiritisudskomprodajom235 nepokretnosti opterećene ovom hipotekom u skladu sa zakonom koji uređuje izvršni postupak, s tim da je hipotekarni povje-rilac obezbijeđeno potraživanje ovlašten namiriti prvo iz prodaje nepokretnosti pod rednim brojem 2. ove tačke ugovora236. ---------------------------------------------------------------------------------

IVPRISTAJANJENAIZVRŠENJEBEZODLAGANJA ------------------------------------------------------

Hipotekarni dužnik u vezi sa svim obavezama plaćanja obezbijeđenog potraživanja, koje je preuzeo kao korisnik kredita u Ugovoru o kreditu, navedenom u tački I ovog ugovora, izričito

235 Član 335 Zakona o svojinsko pravnim odnosima CG. Smatramo da ugovaranje ovog načina namirenja obezbijeđenog potraživanja uz pristajanje založnog dužnika na izvršenje bez odlaganja predstavlja efikasnu zaštitu hipotekarnog povjerioca.

236 Član 323. stav 2. Zakona o svojinsko - pravnim odnosima CG, koji određuje da ugovorne strane mogu ugovoriti iz koje nepokretnosti će se hipotekarni povjerilac prvo pokušati namiriti, a ako to nije ugovoreno, onda se primjenjuje zakonska odredba da hipotekarni povjerilac ima pravo izbora nepokretnosti.


183

pristajenaizvršenjebezodlaganjanakondospjelostiobezbijeđenogpotraživanja,na osnovu ovog notarskog zapisa, a upogledunepokretnostiiztačkeIIIovogugovora,op-terećenihovomhipotekomnatajnačindajeprinudnoizvršenjehipotekedopuštenoprotivsvakodobnogvlasnikatihnepokretnosti . -------------------------------------------------------

Izvršni otpravak ovog notarskog zapisa će biti izdat hipotekarnom povjeriocu na njegov za-htjev, a sa ispravama koje dokazuju da dužnik-korisnik kredita ne ispunjava u ugovorenim ro-kovima svoje obaveze iz Ugovora o nenamjenskom hipotekarnom kreditu, navedenog u tački I ovog ugovora. ------------------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je upozoriohipotekarnog dužnika da se podvrgao neposrednom prinudnom izvršenju bez odlaganja nakon dospjelosti obezbijeđenog potraživanja i objasnio mu pravne posljedi-ce takve izjave, pa je, i pored toga, hipotekarni dužnik pristao na takvo neposredno prinudno izvršenje bez odlaganja. -------------------------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

VUPISHIPOTEKE237 ------------------------------------------------------------------------------------------------

Hipotekarnidužnikneopozivoodobravaizahtijevadase,naosnovuovogugovora,beznjegovogdaljnjegpitanjaiodobrenja,uodjeljku„G“Listanepokretnosti,broj20 .,KOMasline,ukatastrunepokretnostiPodgorica: ----------------------------------------------------------

1 . Isključivonaprvomjestoupišehipotekanaparcelibroj10/1,Voćnjak1 .klase,površine5000m2,inaparcelibroj10/2,Oranica1 .klase,upovršine15000m2,radiobezbjeđenjapotraživanjaiztačkeIovogugovora,poUgovoru okreditubr .OZ-07/09 .,od10 .06 .2009 .g,uiznosudo 700 .000,00EUR(slovima:sedamstotina-hiljadai00/100EUR),narokod60(slovima:šezdeset)mjeseciiuzkamatnusto-puod10%(desetposto)godišnje . -----------------------------------------------------------------

2 . Zatimupišezabilježbaizjavehipotekarnogdužnikaopristajanjunaneposrednoprinudnoizvršenjebezodlaganjanakondospjelostiobezbijeđenogpotraživa-nja,na osnovu ovog notarskog zapisa,natajnačindajeprinudnoizvršenjehipo-tekedopuštenoprotivsvakodobnogvlasnikanepokretnosti,označenihkaopar-celabroj10/1,Voćnjak1 .klase,površine5000m2iparcelabroj10/2,Oranica1 .klase,površine15000m2,KOMasline -----------------------------------------------------------

3 . Zatim,upišezabilježbazabraneotuđenjabezpisanesaglasnostihipotekarnogpovjerioca,ananepokretnostimaoznačenimkaoparcelabroj10/1,Voćnjak1 .klase,površine5000m2iparcelabroj10/2,Oranica1 .klase,površine15000m2,KOMasline -------------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je podučio i upozorio stranke da će otpravak ovog ugovora, po službenoj dužnosti, do-staviti nadležnom katastru. ---------------------------------------------------------------------------------------

VITROŠKOVI --------------------------------------------------------------------------------------------------------

Nakon što je notar podučio stranke da troškove notara snose solidarno, stranke izjavljuju da sve troškove povezane sa ovim ugovorom i troškove upisa hipoteke u katastar nepokretnosti, snosi hipotekarni dužnik. ------------------------------------------------------------------------------------------

237 Napomena: Hipoteka se upisuje u katastar shodno odredbama člana 80., a za upis zajedničke hipoteke primjenjuje se i član 82. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti CG.


184

VIIODOBRENJA -----------------------------------------------------------------------------------------------------


VIIIZAVRŠNEODREDBE -----------------------------------------------------------------------------------------

Notar je stranke podučioi upozoriona sljedeće: ----------------------------------------------------------

1. da se hipoteka po ovom ugovoru stiče tek sa njenim upisom u katastar nepokretnosti;

2. da postoji opasnost od upisa zakonske hipoteke za neplaćene poreze i na cjelishod-nost da hipotekarni povjerilac zahtijeva uvjerenje nadležne poreske uprave o nedugo-vanju poreza od strane hipotekarnog dužnika. S tim u vezi, stranke notaru prezentuju Uvjerenje Poreske uprave-_____, broj 10-9/6.1-49-264/09., od 01.10.2009. godine, koje se prilaže uz ovaj izvornik, a iz koga je ovaj notar ustanovio da hipotekarni dužnik, na dan izdavanja uvjerenja, nije evidentiran kao poreski obveznik kod tog organa; --------

3. da i kako predbilježba hipoteke osigurava hipotekarnog povjerioca, ali se odbio njen upis; ------------------------------------------------------------------------------------------------------------

4. da se ovim ugovorom može ugovoriti obaveza hipotekarnog dužnika da osigura ne-pokretnosti opterećene hipotekom, ali se od toga odustalo; ----------------------------------

5. da je hipotekarni dužnik dužan čuvati predmetne opterećene nepokretnosti sa pa-žnjom dobrog domaćina i o svim promjenama, a naročito o pogoršanju njihovog sta-nja ili gubljenju vrijednosti, obavijestiti hipotekarnog povjerioca, te na posljedice su-protnog postupanja koje se odnose na odgovornost za prouzrokovanu štetu; ----------

6. da hipoteka prestaje brisanjem iz katastra nepokretnosti na osnovu Zakonom propi-sanih uslova, te da je hipotekarni povjerilac dužan u roku od 8 (osam) dana nakon pre-stanka hipoteke, hipotekarnom dužniku izdati potvrdu o prestanku hipoteke, dok hi-potekarni dužnik ima pravo, na osnovu takve potvrde, podnijeti zahtjev za brisanje hi-poteke u katastru nepokretnosti . ----------------------------------------------------------------------

7. da ugovorne strane mogu ugovoriti namirenje obezbijeđenog potraživanja vansud-skom ili sudskom prodajom i pristajanje založnog dužnika na izvršenje bez odlaganja iz nepokretnosti opterećene ovom hipotekom, te na posljedice ovih odredbi i izjava. -

Naknada za rad i naknada troškova notara je obračunata prema notarskoj tarifi, a na sljedeći način:__________________ --------------------------------------------------------------------------------------


OTPRAVAKIZVORNIKA: ------------------------------------------------------------------------------------------




Notar je strankama pročitao ovaj notarski zapis i neposrednim pitanjima uvjerio se da on od-govara volji stranka, nakon čega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sa-držinu ovog pravnog posla i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odo-bravaju i, kako slijedi, svojeručno potpisuju u prisustvu ovog notara, te je potom ovaj zapis potpisao i ovaj notar. -----------------------------------------------------------------------------------------------


185

U Podgorici, dana 14.10.2009 g.(četrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (je-danaest) časova. -----------------------------------------------------------------------------------------------------

Hipotekarnidužnik:

EXPORT d.o.o. Podgorica, koga zastupa direktor Dinić (Zlatko) Darko

____________________(potpis)

Založnipovjerilac:

BANKA______ a.d. Podgorica, koju zastupa -punomoćnik AA

_________________________(potpis)

NOTAR

Zlatan Zlatić


3.2.1.7. Primjer: Založna izjava

Založna izjava (jednostrana hipoteka)238, nepokretnost zajednička bračna imovina, obe-zbjeđuje se tuđi dug


UZZ BR.15/2009.

Dana 14.10.2009 g.(četrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) ča-sova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatićem, sa službenim sjedištem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njegove izjave volje, sačinimnotarskizapiszaložneizjave, pristupilo je sljedeće lice: -----------------------------------------------------------

Gospodin Dinić (Zlatko) Darko, rođen 20.12.1946. g. (slovima: dvadesetog decembra hiljadu devet stotina četrdeset šeste godine), u Podgorici, sa prebivalištem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., prema vlastitoj izjavi, po zanimanju građevinski tehničar, oženjen, državljanin Crne Gore, JmBG 2012946000000, čiji identitet je ovaj notar utvrdio na osnovu lične karte broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05.2006. g., sa rokom važenja trajno. (udaljemtekstu:hipotekarnidužnik). ------------------------------------------------------------------------------------

Nakon što sam ustanovio da se nepokretnost na kojoj se zasniva hipoteka nalazi na njegovom službenom području, te se uvjerio u pravu volju stranke, objasnio joj pravne domete i poslje-

238 Član 321. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.


186

dice te ustanovio da je sposobna i ovlašćena za preduzimanje ovog pravnog posla, stranka je dala sljedeću: ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------ZALOŽNUIZJAVU ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------IPOTRAŽIVANJEKOJESEOBEZBJEĐUJE ------------------------------------------------------------------

Zalogodavac je prezentovao Ugovor o dugoročnom kreditu za stambenu izgradnju,br .75-233/09 .,zaključendana05 .06 .2009 .(slovima:petogjunadvijehiljadedevetego-dine),uPodgorici, između„Eksportbanka“a .d .Podgorica,Njegoševabr .1 ., registarski matični broj subjekta upisa 1-65,____sud Podgorica (udaljemtekstuhipotekarnipovje-rilac) iMire Mirić,kćeriDarka,izPodgorice,ul .IveAndrićabb .,JMB06079661721000 (udaljemtekstu:korisnikkredita), a ovim ugovorom je Banka, tj.hipotekarnipovjerilac, odobrila korisniku kredita dugoročni kredit za kupovinu stana uiznosuod 50 .000,00EURA (slovima:pedesethiljadai00/100EUR),sarokomkorištenjakreditaod10(deset)godi-na,uzkamatnustopuod6,00%(šestposto)godišnje,stimdaseobračuninaplataka-matevršimjesečno,adaprvaratadospijevazaplaćanje05 .11 .2009 .g .(petognovem-bradvijehiljadedevetegodine) ------------------------------------------------------------------------------

Za ostale obligaciono-pravne sporazume vrijedi priloženi Ugovor o dugoročnom kreditu za stambenu izgradnju, koji je stranci pročitan u cijelosti, a koji se nakon toga u originalu prilaže uz ovaj izvornik. ------------------------------------------------------------------------------------------------------


Hipotekarni dužnik Dinić (Zlatko) Darko je saglasan da se u korist hipotekarnog povjerioca- „Eksport banka“A .D . Podgorica, Njegoševa br .1 ., registarski matični broj subjekta upisa 1-65____, sud Podgorica, za naprijed naznačeno potraživanje iz tačke I ove založne izjave, po osnovu naprijed naznačenog ugovora o dugoročnom kreditu za stambenu izgradnju, uzspo-rednečinidbe, uspostavihipotekananepokretnostioznačenojutačkiIIIovezaložneizjave . ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je stranke podučioiupozorio na zakonske odredbe o imovini koja je predmet brač-ne stečevine i da je takva imovina zajedničko svojina bračnih drugova po sili zakona, ako nije drukčije ugovoreno, te da bi, ako se radi o bračnoj tekovini, bila potrebna pravno valjana sa-glasnost bračnog druga hipotekarnog dužnika. S tim u vezi, hipotekarni dužnik izričito izjav-ljuje da predmetna nepokretnost ulazi u bračnu stečevinu-zajedničkubračnuimovinu, sa suprugom AD, te s tim u vezi notaru prezentuje Saglasnostsupruge,brojUZZ-10/09 .,od10 .10 .2009 .g., koja je sačinjena u formi notarskog zapisa od strane ovog notara i koja se pri-laže uz ovaj izvornik nakon što je pročitan. Iz naznačene saglasnosti i Izvoda iz matične knjige vjenčanih, Opštine Podgorica, broj___, od _____, ovaj notar je ustanovio da je AD supruga hi-potekarnog dužnika i da je u potpunosti saglasna sa sadržajem ove založne izjave, tj. sa zala-ganjem predmetne nepokretnosti u zajedničkom vlasništvu, za obezbjeđenje kredita iz tačke I ove založne izjave. -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------IIIPREDMETHIPOTEKE ------------------------------------------------------------------------------------------- Opterećuje se sljedeća nepokretnost: -------------------------------------------------------------------------Nepokretnost koja je označena kao katastarska parcela broj 10/1, Voćnjak 1. klase, površine 5000 m2, iz Lista nepokretnosti broj 20., KO masline.------------------------------------------------------


187

U „B“ listu, kao vlasnik sa 1/1 dijela, upisan je hipotekarni dužnik. -------------------------------------


Naprijed naznačeno katastarsko stanje nepokretnosti koje se opterećuje ovaj notar je usta-novio uvidom u Prepislistanepokretnosti br.20., KO masline, izdat od uprave za nekretnine - Područna jedinica Podgorica, pod brojem 05-1/09., od 10.10.2009.g., koji su stranke prezen-tovale u originalu i koji im je pročitan, te koji se, kao takav, prilaže uz ovaj izvornik. -------------

Notar je stranku podučio mogućnosti da, neposredno prije sačinjavanja ovog zapisa, ovaj no-tar izvrši neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne posljedice i ri-zike u slučaju suprotnog postupanja, a naročito na mogućnost da je u međuvremenu, od vre-mena izdavanja predmetnog Izvoda iz lista nepokretnosti, došlo do promjena podataka koji se upisuju u list nepokretnosti za predmetnu parcelu, kao i na mogućnost nesaglasnosti pre-dočenog Prepisa lista nepokretnosti i podataka upisanih u list nepokretnosti u evidenciji ka-tastra nepokretnosti. Nakon toga, stranka izjavljuje da je to razumjela, da ne traži neposredni uvid notara u evidenciju katastra nepokretnosti i da prihvata sve eventualne posljedice i rizike u vezi s tim. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Stranka notaru prezentuje Stručninalaz,procjenuimišljenje o tržišnoj vrijednosti nepo-kretnosti, od 22.01.2009.godine, sačinjen od strane ovlašćenog stalnog sudskog vještaka za oblast vještačenja poljoprivrednog zemljišta, gospodina __iz Podgorice, ul. ____, prema ko-jem je predmetna nepokretnost procijenjena na ukupni iznosod90 .500,00EURA(slovima:devedesethiljadapetstotinai00/100EURA). Naprijed naznačena procjena vrijednosti, pri-laže se uz ovaj izvornik nakon što je pročitana stranci, a koja je naznačenu procjenu u cijelosti odobrila. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Ako dužnik ne izvrši obavezu iz ugovora o kreditu obezbijeđenog ovom hipotekom, u roku od 15 dana (slovima: petnaest dana) od dana dostave obavještenja hipotekarnom dužniku o početku namirenja, hipotekarni povjerilac će se namiriti vansudskom prodajom, u skladu sa Zakonom o svojinsko – pravnim odnosima CG (Službeni list CG br. 19/2009).Vansudskapro-daja239 će se izvršiti javnim nadmetanjem, koju će sprovesti advokat Petar marković iz Pod-gorice, ul. Ivana Crnojevića, br. 16. Početna cijena hipotekovane nepokretnosti je 50 .000,00EURA(slovima:pedesethiljadai00/100EURA) . ---------------------------------------------------------

IVUPISHIPOTEKE --------------------------------------------------------------------------------------------------

Hipotekarnidužnikneopozivoodobravaizahtijevadase,naosnovuovezaložneizjave,beznjegovogdaljnjegpitanjaiodobrenja,uodjeljku„G“Listanepokretnostibroj20 .,KOMasline,ukatastrunepokretnosti,isključivonaprvomjestoupišehipotekanapar-celiiztačkeIIIoveZaložneizjaveradiobezbjeđenjapotraživanjaiztačkeIovezaložne

239 Član 319. stav 3. alineja 8., član 335. i dr. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG. Ako se ugovorne strane opredijele za vansudsku prodaju hipotekovane nepokretnosti, onda se postupak vodi u skladu sa Zakonom o svojinsko – pravnim odnosima CG. Ovdje se radi o novom rješenju u crnogorskom zakonodavstvu, ali ovaj postupak vansudske prodaje „zbog podnormiranosti može biti kontroverzan“. O ovom vidjeti detaljnije kod Zoran P. Rašović, Komentar o svojinsko – pravnim odnosima CG, druga knjiga, Podgorica 2009, str. 1683 i nadalje. Smatramo da bi se u postojećim okolnostima postigli bolji efekti sa izvršnim notarskim zapisom o zasnivanju hipoteke u skladu sa članom 53. stav 2. Zakona o notarima CG, a što bi impliciralo i ugovaranje sudske prodaje po pravilima izvršnog postupka.


188

izjave, po Ugovoru o dugoročnom kreditu za stambenu izgradnju, br.75-233/09, zaključen dana 05.06.2009. (slovima:petog juna dvije hiljade devete godine) između hipotekarnog po-vjerioca „Eksport banka“ a.d. Podgorica, Njegoševa br.1., registarski matični broj subjekta upi-sa 1-65,____sud Podgorica i hipotekarnog dužnika mire mirić, kćeri Daria iz Podgorice, ul. Ive Andrića bb., JmB 06079661721000, u iznosu od 50.000,00 EURA (slovima: pedesethiljada i 00/100 EURA), sa rokom korištenja kredita od 10 (deset) godina, uz kamatnu stopu od 6,00% (šest posto)godišnje, s tim da se obračun i naplata kamate vrši mjesečno, a da prva rata dos-pijeva za plaćanje 05.11.2009.g. (petog novembra dvije hiljade devete godine). ------------------

Hipotekarni dužnik neopozivo ovlašćuje hipotekarnog povjerioca da zahtijeva upis navedene hipoteke. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je podučio i upozorio stranku da će otpravak ove založne izjave, po službenoj dužnosti, dostaviti nadležnom katastru. -----------------------------------------------------------------------------------

VTROŠKOVI ---------------------------------------------------------------------------------------------------------

Nakon što je notar podučio stranku o troškovima notara i troškovima upisa, stranka izjavljuje da sve troškove povezane sa ovim založnom izjavom i troškove upisa hipoteke u katastar ne-pokretnosti, snosi on lično. ---------------------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

VIODOBRENJA ------------------------------------------------------------------------------------------------------

U konkretnom slučaju, ispitavši sve okolnosti, notar je saopštio stranci da ova založna izjava ne podliježe nikakvim odobrenjima, jer je pribavljena i priložena Saglasnost bračnog druga hipotekarnog dužnika, a kako je to naznačeno u tački II ove založne izjave. ------------------------

VIIZAVRŠNEODREDBE ------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je stranku upozorioipodučioi osljedećem: -------------------------------------------------------

1. da se hipoteka po ovoj založnoj izjavi stiče tek sa njenim upisom u katastar nepokret-nosti.; ----------------------------------------------------------------------------------------------------------

2. da postoji opasnost od upisa zakonske hipoteke za neplaćene poreze i da je cjelishod-no da se zahtijeva uvjerenje nadležne poreske uprave o nedugovanju poreza od strane hipotekarnog dužnika, ali je stranka od toga odustala; ------------------------------------------

3. da i kako predbilježba hipoteke osigurava hipotekarnog povjerioca, ali se odbio njen upis; ------------------------------------------------------------------------------------------------------------

4. da se ovom založnom izjavom može predvidjeti obaveza hipotekarnog dužnika da osi-gura nepokretnost opterećenu hipotekom, ali se od toga odustalo; ------------------------

5. da je hipotekarni dužnik dužan čuvati predmetnu opterećenu nepokretnost sa pa-žnjom dobrog domaćina, te o svim promjenama, a naročito o pogoršanju njenog sta-nja ili gubljenju vrijednosti, obavijestiti hipotekarnog povjerioca, te na posljedice su-protnog postupanja koje se odnose na odgovornost za prouzrokovanu štetu; ----------

6. da hipoteka prestaje brisanjem iz katastra nepokretnosti na osnovu zakonom propisa-nih uslova, te da je hipotekarni povjerilac dužan u roku od 8 (osam) dana nakon pre-stanka hipoteke, hipotekarnom dužniku izdati potvrdu o prestanku hipoteke, dok hi-potekarni dužnik ima pravo, na osnovu takve potvrde, podnijeti zahtjev za brisanje hi-poteke u katastru nepokretnosti . ----------------------------------------------------------------------


189

7. da stranka može izjaviti namirenje obezbijeđenog potraživanja vansudskom ili sud-skom prodajom i pristajanje založnog dužnika na izvršenje bez odlaganja iz nepokret-nosti opterećene ovom hipotekom, te na posljedice ovih odredbi i izjava. ----------------

Naknada za rad i naknada toškova notara obračunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedeći način:__________________ --------------------------------------------------------------------------------------


OTPRAVAK IZVORNIKA: ---------------------------------------------------------------------------------------------




Notar je stranci pročitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio se da ova izjava od-govara volji stranke, nakon čega je stranka izjavila da je tako postupljeno, da je razumjela sadr-žinu ovog pravnog posla i da je saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobrava i, kako slijedi, svojeručno potpisuje u prisustvu notara, te je potom zapis potpisao i ovaj notar.

U Podgorici, dana 14.10.2009.g. (četrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) časova --------------------------------------------------------------------------------------------------

Hipotekarnidužnik:Dinić (Zlatko) Darko

(potpis)

NOTARZlatan Zlatić


3.2.1.8. Primjer: Odredbe o uspostavljanju hipoteke u okviru ugovora o prodaji

Odredbe o uspostavljanju hipoteke u okviru ugovora o prodaji, u slučaju kada je odgo-đeno plaćanje dijela ili cijele cijene, a prodavac je dao bezuslovnu clausulu intabulandi, pa se želi obezbijediti za isplatu cijene uspostavljanjem hipoteke na nepokretnosti koju prodaje.

Uvodnidiougovoraoprodaji

UGOVOROPRODAJI

IPREDMET(navesti podatke o nepokretnosti itd.)

IIPRODAJA(navesti podatke)

IIICIJENA

„Cijena za nepokretnost iz tačke I ovog ugovora iznosi 50.000,00 EURA (slovima: pedesethilja-da i 00/100 EURA). ---------------------------------------------------------------------------------------------------

Cjelokupni iznos cijene dospijeva za plaćanje u roku od tri mjeseca od dana zaključenja ovog ugovora, tj. do 01.12.2009.g.(slovima:prvog decembra dvije hiljade devete godine). U vezi s tim, notar je podučio prodavca mogućnosti adekvatnog obezbjeđenja u smislu davanja clausule intabulandi i knjiženja kupca, kao vlasnika predmetne nepokretnosti, u naknadnoj


190

ispravi u momentu isplate cjelokupne ugovorene cijene, kao i na druge mogućnosti adekvat-nog obezbjeđenja i upozorio ga na rizike i posljedice u slučaju suprotnog postupanja. Nakon toga, prodavac izjavljuje, a sa čime je saglasan i kupac, da prodavac odmah u ovom ugovoru izjavi saglasnost za knjiženje kupca kao vlasnika i da se isti odmah može uknjižiti prije ispla-te cijene, a da se, zauzvrat, u korist prodavca zasnuje hipoteka na predmetu prodaje. S tim u vezi, kupac je saglasan sa prodavcem da se zaobezbjeđenjeisplatekupoprodajnecijene uiznosuod50 .000,00EURA(slovima:pedesethiljadai00/100EURA),kojiseimaispla-titiprodavcudo____izakonskihzateznihkamatauslučajupadanjakupcaudocnju,ukoristprodavcauspostavihipotekananepokretnostiiztačkeIovogugovora . ------------

Kupac izričito pristaje na izvršenje bez odlaganja, nakon dospjelosti obezbijeđenogpotraživanja-isplatekupoprodajnecijene uiznosuod50 .000,00EURA(slovima:pede-sethiljadai00/100EURA),kojiseimaisplatitido___izakonskihzateznihkamatauslu-čajupadanjakupcaudocnju,,na osnovu ovog notarskog zapisa, a upogledunepokret-nostiiztačkeIovogugovora,opterećeneovomhipotekom,natajnačindajeprinudnoizvršenjehipotekedopuštenoprotivsvakodobnogvlasnikatenepokretnosti,kaoinacjelokupnojsvojojimovini . ------------------------------------------------------------------------------------

Izvršni otpravak ovog notarskog zapisa će biti izdat povjeriocu na njegov zahtjev, a sa isprava-ma koje dokazuju da hipotekarni dužnik-kupac ne ispunjava u ugovorenom roku svoje oba-veze u pogledu plaćanja cijene iz ovog ugovora o prodaji navedene u tački III ovog ugovora.

Notar je upozoriokupca - dužnika na podvrgavanje neposrednom prinudnom izvršenju bez odlaganja nakon dospjelosti obezbijeđenog potraživanja i objasnio mu pravne posljedice ta-kve izjave, pa je i, pored toga, on pristao na takvo neposredno prinudno izvršenje. -------------

Ako obaveza iz ugovora koji je obezbijeđen ovom hipotekom ne bude izvršena u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave obavještenja o početku namirenja hipotekarnom dužniku, hipotekarni povjerilac će se namiritisudskomprodajom nepokretnosti opterećene ovom hipotekom u skladu sa zakonom koji uređuje izvršni postupak, s tim da je hipotekarni povje-rilac obezbijeđeno potraživanje ovlašten namiriti prvo iz prodaje nepokretnosti pod rednim brojem 2. ove tačke ugovora.

IVIZJAVEZAKNJIŽENJE

1 .Prodavacjesaglasandasenaosnovuovogugovora,abeznjegovogdaljnjegznanjaisaglasnosti,kupacupišeukatastrunepokretnostikaovlasniksa1/1dijelananepokret-nostiiztačkeIovogugovora . ---------------------------------------------------------------------------------

2. Kupacjesaglasan240 da se istovremeno sa naprijed naznačenim upisom prenosa svojine, u „G“listu, i to na prvo mjesto, na nepokretnosti iz tačke I ovog ugovora upišehipoteka za obezbjeđenje potraživanja sa sporednim činidbama iz tačke III ovog ugovora u korist prodav-ca – hipotekarnog povjerioca XY, kao i da se zabilježiizjavahipotekarnogdužnikaopri-stajanjunaizvršenjebezodlaganjanakondospjelostiobezbijeđenogpotraživanja,na osnovu ovog notarskog zapisa,natajnačindajeprinudnoizvršenjehipotekedopuštenoprotivsvakodobnogvlasnikananepokretnostiiztačkeIovogugovora . --------------------

OSTALEODREDBEUGOVORAOPRODAJI

240 Član 85 stav 1 Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti CG.


191

Šesti dio: Nadležnost notara u porodično–pravnim odnosima

Nadležnost notara u porodično - pravnim odnosima propisana je odredbama Zakona o notarima i odredbama Porodičnog zakona241.

Zakonom o notarima (čl. 51. st 1. t. 1. i 2.) propisano je da se obavezno u formi notar-skog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave, a pod prijetnjom da neće proizvoditi pravno dejstvo, sačinjavaju:

– bračni ugovor, ugovori o imovinskim odnosima između bračnih drugova i izme-đu lica koja žive u vanbračnoj zajednici;

– ugovori o raspolaganju imovinom maloljetnih lica, kao i lica koja nemaju poslov-nu sposobnost, čiji predmeti su nepokretnosti ili vrjednije pokretne stvari i prava.

U Porodičnom zakonu nadležnosti notara su postavljene fakultativno i obligatorno.

Fakultativne nadležnosti:– sastavljanje notarskog akta (zapisa), ako se stranke obrate, u pogledu izjave o pri-

znanju očinstva, a koja izjava može biti i sastavni dio testamenta (čl. 101. PZ CG), i u pogledu izjave majke djeteta o saglasnosti sa priznanjem očinstva (čl.105. PZ CG);

– ovjera potpisa na punomoćju za sklapanje braka (čl. 33. st. 2. PZ CG).

Obligatorne nadležnosti u formi notarskog zapisa ili u formi zapisa o potvrdi pri-vatne isprave:

– ugovor o upravljanju i raspolaganju zajedničkom imovinom bračnih drugova (čl. 292. PZ, a u vezi sa čl. 51. stav 1. tačka 1. Zakona o notarima);

– ugovor o diobi zajedničke imovine bračnih drugova (čl. 293. PZ, a u vezi sa čl. 51. stav 1. tačka 1. Zakona o notarima);

– bračni ugovor (čl. 301. PZ CG, a u vezi sa čl. 51. stav 1. tačka 1. Zakona o notarima);– ugovor o međusobnim imovinskim odnosima članova porodične zajednice (čl.3

14. PZ CG, a u vezi sa čl.51. stav 1. tačka 1. Zakona o notarima).

1. Izjava o priznanju očinstva i materinstva

Prema članu 111. Porodičnog zakona242, odredbe o utvrđivanju očinstva shodno se pri-mjenjuju i pri utvrđivanju materinstva. Pred kim i u kojoj formi se može dati ovakva

241 Službeni list Republike Crne Gore br. 1/2007.242 Član 101 do člana 112 PZ CG.

192

jedna izjava, određuje član 101. PZ, u kome se navodi da se očinstvo, a shodno tome, i materinstvo, može priznati:

– pred matičarom,– pred organom starateljstva,– pred sudom,– pred drugim organom ovlaštenim za sastavljanje javnih isprava, a što notari sva-

kako jesu.

Dakle, izjava o priznanju očinstva ili materinstva može se dati pred raznim licima (or-ganima), pa tako i pred notarom, a što dalje znači da za punovažnost takve izjave nije neophodno da je data pred notarom. Postoji samo mogućnost da se da ovakva jedna izjava i pred notarom. Ako se davalac izjave (stranka) odluči dati ovakvu izjavu pred notarom, tu izjavu notar mora sačiniti u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave, jer samo isprave koje je u cijelosti sačinio notar, imaju dokaznu sna-gu javne isprave u formalnom i sadržinskom smislu. Ovakva izjava proizvodi značajne pravne posljedice među zainteresovanim stranama (pravo pozivanja na nasljeđivanje, izdržavanje i sl).

Ovdje je bitno napomenuti ko može dati ovakvu izjavu pred notarom. Materinstvo i očinstvo djeteta može priznati lice sposobno za rasuđivanje, koje je navršilo šesnaest (16) godina (čl.104. PZ CG). Pored naznačenog, potrebno je znati kad se može dati ova-kva izjava. Ona se može dati za života djeteta i prije rođenja djeteta, a to priznanje će proizvesti pravno dejstvo ako se dijete rodi živo, kako to određuje član 102. PZ CG. Me-đutim, poslije smrti djeteta, očinstvo se može utvrditi samo odlukom suda, a na zahtjev lica koja za to imaju pravni interes. Ova izjava se može dati pred različitim organima koji vrše javnu vlast i u formi javne isprave. Ona može uslijediti na sljedeći način:

a) samostalnom izjavom pred matičarom, ili pred organom starateljstva, ili sudom, ili notarom;

b) u testamentu.

Organi, odnosno lica koja su sastavila javnu ispravu o priznanju očinstva, dužni su, bez odlaganja, ovjereni zapisnik, odnosno otpravak notarskog akta, dostaviti matiča-ru, nadležnom za upis djeteta u matičnu knjigu rođenih. Priznanje očinstva proizvodi pravno dejstvo i upisuje se u matičnu knjigu rođenih samo ako se sa priznanjem saglasi majka djeteta, a ako se radi o priznanju djeteta starijeg od 16 godina, potrebna je i nje-gova saglasnost. te saglasnosti se daju na način propisan u članu 101. PZ CG, a koji važi i za priznanje očinstva. Ako se ta lica ne saglase sa priznanjem očinstva ili se ne izjasne o tome u roku od 30 dana po prijemu obavještenja o priznanju, onda lice koje je prizna-lo dijete, to može utvrditi tužbom kod nadležnog suda. Ako majka djeteta nije živa, ili je nepoznatog boravišta, ili je potpuno lišena poslovne sposobnosti, a dijete je mlađe od 16 godina, ili je starije od 16 godina, a trajno je nesposobno za rasuđivanje, saglasnost na priznanje očinstva daje staralac djeteta, uz odobrenje organa starateljstva.

Postavlja se pitanje: da li je jednom datu ovakvu izjavu moguće kasnije opozvati? Izja-ve o priznanju očinstva i izjave majke i djeteta o saglasnosti sa priznanjem očinstva ne mogu se opozvati. Zbog toga je potrebno da notar upozori stranku da je priznanje


193

očinstva ili saglasnost majke i djeteta na priznanje očinstva, kada je to potrebno, NEO-POZIVO (član 108. stav 1. PZ CG). Stranke mogu samo tužbom kod suda tražiti poni-štenje takve izjave zbog mana volje.

Sam postupak uzimanja izjave o priznanju materinstva ili očinstva trebalo bi se voditi na određeni način, jer su ovdje bitne pouke i upozorenja prema strankama. Ovaj postu-pak bi se mogao voditi na sljedeći način:

1. Nužno je upoznati zainteresovane strane da se radi o pravnoj relevantnosti ovakve izjave volje, tj. o činjenici da je izjava o priznanju očinstva neopoziva.

2. Neophodno je upozoriti stranke na posljedice koje izaziva ovakva jedna izjava na po-dručju porodičnopravnih i nasljednopravnih odnosna (obaveza izdržavanja, roditeljsko staranje, nasljeđivanje itd.).

3. Neophodno je upoznati stranke šta je sve potrebno za ovakvo jedno priznanje, od-nosno da je za priznanje potreban pristanak majke i djeteta ako je starije od 16 godina.

1 .1 .Primjer:IzjavaopriznanjuočinstvaCRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIĆ PODGORICA Ul. Obala br.1.

UZZ BR.15/2009.

Dana 14.10.2009. g.(četrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) ča-sova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatićem, sa službenim sjedištem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da sačinim notarskizapisizjaveopriznanjuočin-stva, pristupilo je sljedeće lice: ----------------------------------------------------------------------------------

Gospodin Dinić (Zlatko) Darko, rođen 20.12.1960. g. (slovima:dvadeseti decembar hiljadu de-vet stotina šezdesete godine), u Podgorici, sa prebivalištem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., pema vlastitoj izjavi, po zanimanju građevinski tehničar, oženjen, državljanin Crne Gore, JmBG 2012966000000, čiji identitet je ovaj notar utvrdio na osnovu lične karte, broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05.2006.g., sa rokom važenja trajno.(u daljem tekstu:Davalacizjave). -----------------------------------------------------------------------------------------------------

Nakon što se ovaj notar uvjerio u pravu volju stranke, objasnio joj pravne domete i posljedice, te ustanovio da je sposobna i ovlašćena za preduzimanje ovog pravnog posla, stranka je dala sljedeću: ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

-------------------------------------IZJAVUOPRIZNANJUOČINSTVA ----------------------------------------

Priznajemdasamotacdjeteta,rođenog25 .02 .1988 .(slovima:dvadesetpetogfebrua-ra,hiljadudevetstotinaosamdesetosmegodine),čijejeimeLiliičijejerođenjeupisa-nouMatičnomkancelarijiOpštinePodgorica,podbrojem96 .(slovima:devedesetšest)za1988 .godinu .(slovima:hiljadudevetstotinaosamdesetosmugodinu). ------------------


194

Notar me podučioiupozorio da je za punovažnost, odnosno pravno dejstvo ovog priznanja, neophodan pristanak majke djeteta i djeteta, u formi javne isprave. ---------------------------------

Upozoren sam da je ovo priznanje neopozivo.---------------------- Notar me upozorio i upoznao sa posljedicama ovog priznanja koje se tiče porodičnih odnosa, obaveze izdržavanja i prava na nasljeđivanje. -----------------------------------------------------------------------------------------------------

Troškove snosim lično. ---------------------------------------------------------------------------------------------

Ovjereni otpravak je izdat: ----------------------------------------------------------------------------------------

- Davaocu izjave, -----------------------------------------------------------------------------------------------------

- majci djeteta, gospođi XY iz Podgorice, ul. Prva br.1., ----------------------------------------------------

- Djetetu LY, ------------------------------------------------------------------------------------------------------------

- matičaru Opštine Podgorica, koji će izvršiti upis u matičnu knjigu rođenih. -----------------------

Nagrada i naknada za rad notara obračunata je i naplaćena shodno tarifi, a kako slije-di:____________. ----------------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je ovu izjavu pročitao stranci, neposrednim pitanjima uvjerio se da sadržaj ovog akta odgovara volji stranke, koja izjavljuje da je tako postupljeno, da je razumjela sadržinu ovog pravnog posla i da je u cijelosti saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobra-va i u prisustvu notara, kako slijedi, svojeručno potpisuje, nakon čega je zapis potpisao i ovaj notar.

U Podgorici, dana 14.10.2009. g. (četrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) časova. --------------------------------------------------------------------------------------------------

Davalac izjave: Dinić Darko

(potpis stranke)

Notar: Zlatan Zlatić


1 .2 .SaglasnostmajkesaizjavomopriznanjuočinstvaOsnov davanja ovakve saglasnosti je odredba člana 105. stav 1. PZ-a. Ona je potrebna iz razloga što je prema toj odredbi, predviđeno da je za upis priznanja očinstva u ma-tičnu knjigu rođenih potrebna saglasnost majke, odnosno ona je uslov za punovažnost izjave o priznanju očinstva. Ova saglasnost se može dati pred matičarom, ili organom starateljstva, ili sudom, ili notarom na način kako se daje i izjava o priznanju očinstva..

Zakon takođe određuje ko je sve sposoban dati ovakvu saglasnost. Saglasnost za prizna-nje može dati majka, pod uslovom da joj nije oduzeta poslovna sposobnost. Ako majka djeteta nije živa, ili je nepoznatog boravišta, ili je potpuno lišena poslovne sposobnosti, a dijete je mlađe od 16 godina, ili je starije od 16 godina, a trajno je nesposobno za rasu-đivanje, saglasnost na priznanje očinstva, sa odobrenjem organa starateljstva, daje sta-


195

ralac djeteta. Odredbe o priznanju očinstva vrijede i za priznanje materinstva, ukoliko iz prirode odnosa ne proizilazi nešto drugo.

P R I m J E R

Izjava o saglasnosti na priznanje očinstva


UZZ BR.15/2009.

Dana 14.10.2009 g. (četrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) ča-sova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatićem, sa službenim sjedištem u Podgorici, ul. Obala br. 1., sa zahtjevom da sačinim notarskizapisizjaveosaglasnostinapriznanjeočinstva, pristupilo je sljedeće lice: -------------------------------------------------------------

Gospođa Ribić (marko) Ana, rođena 20.12.1965. g. (slovima:dvadeseti decembar hiljadu de-vet stotina šezdeset pete godine), u Dubrovniku, sa prebivalištem i adresom u Kotoru, ul. De-seta br.1., pema vlastitoj izjavi, po zanimanju trgovac, udata, državljanka Crne Gore, JmBG 2012968000000, čiji sam identitet utvrdio na osnovu lične karte, broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05.2006.g., sa rokom važenja trajno (udaljemtekstu:davalacizjave).

Nakon što sam se uvjerio u pravu volju stranke, objasnio joj pravne domete i posljedice, te ustanovio da je sposobna i ovlašćena za preduzimanje ovog pravnog posla, stranka je dala sljedeću: ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

IZJAVAOSAGLASNOSTINAPRIZNANJEOČINSTVA

Ja sam rođena u Dubrovniku-Republika Hrvatska, dana 20.12.1968. g. (slovima:dvadeseti de-cembar hiljadu devet stotina šezdeset osme godine), od oca marka i majke mare, rođ. Boško-vić. Nastanjena sam u Kotoru, ul. Deseta br.1., državljanka sam Crne Gore. -------------------------

U notarskom aktu notara m.J iz Podgorice, broj UZZ-03/09., gospodin Darić Darko, iz Podgori-ce, priznao je očinstvo djeteta Lili, koje sam ja rodila dana 25.02.1988. godine, u Podgorici.---

Kaomajkadjeteta,izjavljujemsvojpristanaknadatopriznanjeočinstva . -------------------

Notar me je upoznao i upozorio na posljedice koje priznanje očinstva ima na porodične od-nose, obaveze izdržavanja i pravo na nasljeđivanje, kao i na to da je ova izjava neopoziva. ----

Ovjereni otpravak je izdat meni, ocu djeteta, djetetu, kao i matičnoj kancelariji u Podgorici, gdje je rođenje djeteta upisano. ---------------------------------------------------------------------------------

Troškove snosim lično. ---------------------------------------------------------------------------------------------

Nagrada i naknada za rad notara obračunata je i naplaćena shodno tarifi, a kako slije-di:____________. ---------------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je ovu izjavu pročitao stranci, neposrednim pitanjima uvjerio se da sadržaj ovog akta odgovara volji stranke, koja izjavljuje da je razumjela sadržinu ovog pravnog posla i da je u


196

cijelosti saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobrava i, kako slijedi, u prisu-stvu notara svojeručno potpisuje, nakon čega je zapis potpisao i ovaj notar. ----------------------

U Podgorici, dana 14.10.2009.g. (četrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) časova. --------------------------------------------------------------------------------------------------

Davalac izjave: Ribić Ana

(potpis stranke)

Notar: Zlatan Zlatić


2. Imovina bračnih drugova

Imovina bračnih drugova243 može biti posebna i zajednička. Status imovine koju imaju bračni drugovi, veoma je bitan kod raspolaganja takvom imovinom, a naročito pravnim poslovima koji za predmet imaju prenos ili sticanje stvarnih prava na nepokretnostima.

2 .1 .PosebnaimovinaPosebnu imovinu sačinjava imovina koju je bračni drug stekao prije sklapanja braka, kao i imovina koju je stekao u toku braka nasljeđem, poklonom ili drugim oblicima be-steretnog sticanja. takvom imovinom svaki bračni drug samostalno upravlja i raspola-že, s tim da se mogu i drugačije dogovoriti, npr. ugovorom o upravljanju i raspolaganju zajedničkom imovinom. Ako bračni drugovi imaju posebnu imovinu, onda svako od njih može s njom samostalno raspolagati i upravljati i nije potrebna saglasnost drugog bračnog druga, osim ako se nisu drugačije dogovorili.

2 .2 .ZajedničkaimovinaZajedničku imovinu bračnih drugova244 sačinjava imovina:

– koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice;– prihodi od te imovine;– prihodi od posebne imovine koji su ostvareni radom bračnih drugova ;– imovina stečena od igara na sreću tokom trajanja braka, osim ako je jedan bračni

drug ulagao u ove igre posebnu imovinu.

Status zajedničke imovine je takav da se radi o zajedničkoj svojini kod koje udjeli za-jedničara nisu unaprijed određeni, ali su odredivi. Zbog toga, takvom imovinom brač-ni drugovi upravljaju i raspolažu zajednički i sporazumno, tako da svojim dijelom u nepodijeljenoj zajedničkoj imovini ne može jedan bračni drug samostalno raspolagati,

243 Član 285. do 290. PZ CG.244 Član 288. PZ CG.


197

niti ga može opteretiti pravnim poslom među živima. tu je uvijek potrebna saglasnost drugog bračnog druga, jer se radi o imperativnim odredbama. Međutim, bračni drugo-vi mogu zajedničkom imovinom raspolagati zajednički i sporazumno, osim ako, putem pisanog ugovora o upravljanju ili raspolaganju zajedničkom imovinom, nisu ugovorili da samo jedan od njih to vrši245. Zajednička svojina regulisana je Zakonom o svojinsko-pravnim odnosima (čl.153.-160.). Pravilo je da se zajedničkom svojinom može raspola-gati i opterećivati samo uz saglasnost svih zajedničara. Od tog pravila postoji izuzetak kada treće lice može pravnim poslom koji nije zaključen sa svim zajedničarima steći svojinu na nepokretnosti ako je bilo savjesno i ako na nepokretnosti pravo svojine nije bilo upisano u katastru na ime svih zajedničara246.

Prava bračnih drugova na zajedničku nepodijeljenu imovinu upisuju se u katastar ne-pokretnosti na ime oba bračna druga, sa neopredijeljenim dijelovima kao njihova zajed-nička imovina. Međutim, bračni drugovi, prilikom pribavljanja nepokretnosti, mogu se u katastar upisati kao suvlasnici na opredijeljenim dijelovima, a tada se smatra da su na taj način izvršili diobu zajedničke imovine.

Ako je u katastar, kao vlasnik na zajedničkoj imovini, upisan samo jedan bračni drug, smatraće se kao da je upis izvršen na oba bračna druga, ukoliko do upisa nije došlo na osnovu ugovora između njih, npr. ugovora o podjeli zajedničke imovine ili bračnog ugovora247. Kako je običaj i praksa da se u katastar upisuje samo jedan bračni drug na nepodijeljenoj zajedničkoj imovini, to notari moraju kod pravnih poslova vezanih za nepokretnosti podučavati i upozoravati stranke u vezi sa naznačenim i takva upozore-nja unijeti u ispravu, a u određenim slučajevima odbiti sačinjavanje notarskog akta, jer ako se povrijede pravila o raspolaganju nepodijeljenom zajedničkom imovinom koja su imperativnog karaktera, takvi poslovi mogu izazvati štetne posljedice, odnosno ništa-vost. tu je veoma važno izjašnjenje lica koje je upisano u katastar (npr. prodavca, hipo-tekarnog dužnika itd.), kao i utvrđenje drugih činjenica u vezi sa statusom imovine, u cilju utvrđivanja savjesnosti kupca ili drugog sticaoca stvarnog prava na nepokretnosti. Naime, treće lice može izuzetno, na osnovu pravnog posla koji nije zaključen sa svim zajedničarima, steći pravo svojine na nepokretnosti, ako je savjesno i ako pravo svojine nije bilo upisano u katastar na ime svih zajedničara.

2 .3 .Primjeripodukaiupozorenjauvezistatusaimovinebračnihdrugova

P R I m J E R 1

Notar je stranke podučioiupozorio na zakonske odredbe o zajedničkoj bračnoj imovini i da je takva imovina zajednička svojina bračnih drugova po sili Zakona, ako nije drukčije ugovo-reno, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bračnog

245 Član 290. do 292. Porodičnog zakona CG.246 Član 157. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.247 Vidi član 289. stav 2. Porodičnog zakona CG. Smatramo da je ova odredba odstupanje od odredbe člana

10. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti CG, koji je uspostavio načelo pouzdanosti u tačnost podataka iz javnog registra o nepokretnostima i pravima na nepokretnostima, i da niko ne može trpjeti štetne posljedice u prometu nepokretnosti u kojima se ti podaci koriste.

2. Imovina bračnih drugova

198

druga hipotekarnog dužnika (ili prodavca ili drugog lica upisanog u katastar kao ovlaštenika stvarnog prava). S tim u vezi, hipotekarni dužnik (ili prodavac ili drugo lice upisano u katastar kao ovlašćenik stvarnog prava) izričito izjavljuje da predmetna nepokretnost nespadauza-jedničkubračnuimovinu, jer je istu naslijedio, po Rješenju Osnovnog suda u Podgorici, broj O-1/2005., od 15.01.2005.g. Rješenje se prezentuje u originalu, te se u ovjerenom prepisu koji je sačinio ovaj notar, prilaže uz ovu ispravu nakon što je pročitano strankama, a iz istog je ovaj notar ustanovio da je hipotekarni dužnik naslijedio predmetnu nepokretnost. -------------------

P R I m J E R 2

Notar je stranke podučioiupozorio na zakonske odredbe o zajedničkoj bračnoj imovini i da je takva imovina zajednička svojina bračnih drugova po sili zakona, ako nije drukčije ugovo-reno, te da bi, ako se radi o takvoj imovini bila potrebna pravno valjana saglasnost bračnog druga hipotekarnog dužnika (ili prodavca ili drugog lica upisanog u katastar kao ovlaštenika stvarnog prava). S tim u vezi, hipotekarni dužnik (ili prodavac ili drugo lice upisano u katastar kao ovlašćenik stvarnog prava) izričito izjavljuje da predmetna nepokretnost spadauzajed-ničkubračnuimovinu sa bračnim drugom XX. Nakon toga, notaru se prezentuje u otpravku Saglasnost bračnog druga u formi notarskog zapisa, UZ, br.___/09., od ____notara XY, iz Pod-gorice, te Izvod iz matične knjige vjenčanih, Opštine Cetinje, broj____, od ____, u originalu, a ovi dokumenti, kao takvi, prilažu se uz ovu ispravu nakon što su pročitani strankama. Iz istih je notar ustanovio ustanovio da je AA bračni drug hipotekarnog dužnika (prodavca i dr.) i da je ista u cijelosti saglasna sa opterećenjem (raspolaganjem) predmetne nepokretnosti. -------

P R I m J E R 3

Notar je stranke podučioiupozorio na zakonske odredbe o zajedničkoj bračnoj imovini i da je takva imovina zajednička svojina bračnih drugova po sili zakona, ako nije drukčije ugovo-reno, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bračnog druga hipotekarnog dužnika (ili prodavca, ili drugog lica upisanog u katastar kao ovlaštenik stvarnog prava). S tim u vezi, hipotekarni dužnik (ili prodavac, ili drugo lice upisano u katastar kao ovlašćenik stvarnog prava) izričito izjavljuje da predmetna nepokretnost nespadauza-jedničkubračnuivanbračnuimovinu248 ------------------------------------------------------------------

P R I m J E R 4

Notar je stranke podučioiupozorio na zakonske odredbe o zajedničkoj bračnoj imovini i da je takva imovina zajedničko svojina bračnih drugova po sili Zakona, ako nije drukčije ugovo-reno, te da bi, ako se radi o takvoj imovini, bila potrebna pravno valjana saglasnost bračnog druga hipotekarnog dužnika (ili prodavca, ili drugog lica upisanog u katastar kao ovlaštenik stvarnog prava). S tim u vezi, hipotekarni dužnik (ili prodavac, ili drugo lice upisano u katastar kao ovlašćenik stvarnog prava) izričito izjavljuje da predmetna nepokretnost nespadauza-jedničkubračnuimovinu,jer je istu pribavio prije zaključenja braka kao posebnu imovinu, a što pri sastavljanju ovog notarskog akta, prisutni bračni drug hipotekarnog dužnika (prodav-ca itd.), gospođa XY, izričito potvrđuje. ------------------------------------------------------------------------

248 Vidi član 306 PZ CG.


199

Saglasnost bračnog druga za raspolaganje i opterećenje zajedničkom imovinom mora se dati u formi propisanoj za ugovor. može se dati u posebnom ugovoru o upravljanju i raspolaganju zajedničkom bračnom imovinom, u posebnoj ispravi o saglasnosti, ili u samom ugovoru ko-jim se vrši raspolaganje zajedničkom imovinom bračnih drugova.

Primjer formulacije u uvodnom dijelu isprave gdje se upisuju podaci o ugovornim stranama i bračnim drugovima:

„Zajedno sa prodavcem, pristupio je i učestvuje u sastavljanju ovog notarskog akta njegov bračni drug XY_____, (u daljnjem tekstu: bračnidrug prodavca)“. ------------------------------------

Zakonski režim zajedničke bračne imovine i režim upravljanja i raspolaganja istom, može se izmijeniti bračnim ugovorom (čl. 301. PZ), ugovorom o diobi zajedničke imo-vine bračnih drugova (čl. 293. .PZ), ugovorom o regulisanju imovinskih odnosa članova porodične zajednice (čl. 314. PZ), ugovorom o upravljanju i raspolaganju zajedničkom imovinom (čl. 292. PZ). Svi ovi ugovori moraju biti u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave (vidi čl. 51. st 1. tačka 1 Zakona o notarima CG).

3. Bračni ugovor

3 .1 .PojambračnogugovoraBračni ugovor249 je ugovor kojim se uređuju imovinski odnosi bračnih drugova (u toku trajanja braka), ili budućih bračnih drugova (prije sklapanja braka) na postojećoj ili bu-dućoj imovini250.

Zakon poznaje samo termin „bračni ugovor“, a ne „predbračni ugovor“. Zbog toga, uvi-jek treba upotrebljavati termin „bračni ugovor“, koji ima samo dva modaliteta, uslovlje-na vremenom njegovog zaključenja (budući bračni drugovi ga zaključuju prije sklapa-nja braka, s tim da je njegovo dejstvo odloženo do sklapanja braka, a bračni drugovi ga zaključuju za vrijeme trajanja braka). Ostalih razlika nema.

Bračnim ugovorom bračni drugovi mijenjaju pravila zakonskog režima zajedničke imovine i njime mogu urediti svoju cjelokupnu imovinu (zajedničku imovinu i poseb-nu imovinu), dok drugi imovinski sporazumi bračnih drugova za predmet imaju samo uređenje upravljanja i raspolaganja zajedničkom imovinom (ugovor o podjeli zajednič-ke imovine bračnih drugova i dr.). Međutim, bračni ugovor može sadržavati i odred-bu o upravljanju i raspolaganju zajedničkom imovinom, a bračni drugovi koji nisu za-

249 Član 301 do 303 PZ CG.250 Detaljnije o bračnom ugovoru vidi kod Ramajana Šunje, Revija za pravo i ekonomiju, godina 9 broj 2,

Mostar 2008. godine, Pravni fakultet Mostar, str. 121 do 139.

3. Bračni ugovor

200

ključili bračni ugovor, mogu upravljanje i raspolaganje zajedničkom imovinom urediti posebnim ugovorom, npr. ugovorom o podjeli zajedničke imovine.

Predmet bračnog ugovora može biti regulisanje i vanbračne zajedničke imovine, jer prema odredbi čl. 306. PZ CG, sve odredbe koje se odnose na zajedničku imovinu brač-nih drugova primjenjuju se i na imovinske odnose vanbračnih drugova, pod uslovom da je vanbračna zajednica trajala duže vremena.

Na zajedničku imovinu i na bračni ugovor primjenjuju se odredbe stvarnog, porodič-nog i obligacionog prava.

Bračni ugovor ne može imati nasljednopravna dejstva jer su Zakonom o nasljeđivanju zabranjeni ugovori o nasljeđivanju. takođe, ne može se ugovoriti primjena stranog pra-va na imovinske odnose bračnih drugova (čl. 305. PZ CG). U suprotnom, to bi proizvo-dilo ništavost.

3 .2 .UslovizapunovažnostisadržajbračnogugovoraOvaj ugovor mora sadržavati sve bitne elemente tog pravnog posla propisane materijal-nim zakonima i elemente propisane za sadržaj notarskog zapisa iz čl. 50. Zakona o no-tarima CG, koji propisuje šta treba da sadrži notarski zapis.

3 .2 .1 .Uslovizapunovažnost

Kod svih ugovora, pa tako i kod bračnog ugovora, moraju biti ispunjeni opšti uslovi za njegovu punovažnost, a to su:

– da je ugovor sklopljen u propisanoj formi251;– da su ugovorne strane poslovno sposobne252;– da postoji saglasna izjava volja ugovornih strana253;– da postoji valjan osnov254;– da postoji sadržaj ugovora255.

Forma bračnog ugovora. Da bi bračni ugovor bio punovažan, potrebno je da bude sa-činjen u formi notarskog zapisa ili notarskog zapisa o potvrdi privatne isprave256. U su-protnom, bračni ugovor ne bi proizvodio pravna dejstva (vidi čl. 51. st.3. Zakona o no-tarima CG). Odredbe o formi bračnog ugovora sadržane su i u članu 301. stav 2. PZ CG. Notar je dužan pročitati ugovor, podučiti i upozoriti ugovorne strane na njegove poslje-dice da se njime isključuje zakonski režim zajedničke imovine bračnih drugova.

Ugovorne strane i njihova poslovna sposobnost. Ugovorne strane kod bračnog ugo-vora su: bračni drugovi, odnosno budući bračni drugovi koji su poslovno sposobni.

251 Član 60. do 68. ZOO CG.252 Član 49. do 52. ZOO CG.253 Član 19. do 40. ZOO CG.254 Član 46. do 48. ZOO CG.255 Član 41. do 45. ZOO CG.256 Vidi čl. 301. st. 2 PZ CG, i čl. 51. st 1. t. 1 i čl. 50a Zakona o notarima CG.


201

Fizičko lice stiče potpunu poslovnu sposobnost sa navršenih 18 godina života (puno-ljetstvom) ili sklapanjem braka prije punoljetstva uz odobrenje suda, a sa navršenih 16 godina257.

U slučaju da je nekom od bračnih drugova potpuno oduzeta poslovna sposobnost, pre-ma odredbi čl. 302. PZ CG, bračni ugovor u njegovo ime može sklopiti njegov staratelj, uz odobrenje organa starateljstva. Nadalje, postavlja se pitanje: da li bračni drugovi, od-nosno budući bračni drugovi, mogu putem punomoćnika sklopiti bračni ugovor? Sma-tramo da mogu, s tim da punomoćje mora biti u formi ugovora258 i po sadržaju mora odgovarati elementima bračnog ugovora. U svakom slučaju, punomoćje mora biti po-sebno (specijalno).

Saglasna volja ugovornih strana. Za punovažnost izjava volje, shodno pravilima obli-gacionog prava, potrebno je da su one date bez prinude (slobodno) i da ne postoje druge mane volje, tj. da nisu date u zabludi i usljed prevare, te da je izjava volje stvarna, odno-sno da nije simulirana259.

Valjan pravni osnov. Osnov (cilj, svrha ) bračnog ugovora je uređenje imovinskih od-nosa bračnih, odnosno budućih bračnih drugova i on mora biti dopušten, tj. ne smije biti suprotan prinudnim propisima ili moralu društva (npr. ugovaranje nasljednoprav-nih dejstava, ugovaranje isključenja obaveze izdržavanja malodobne djece, ugovaranje primjene stranog prava na imovinske odnose bračnih drugova). U slučaju da je osnov nedopušten ili da on ne postoji, bračni ugovor neće proizvoditi pravne učinke.

Predmet obavezivanja u bračnom ugovoru treba biti moguć, dopušten, određen ili odrediv. Ukoliko je predmet obaveze nemoguć, nedopušten, neodređen ili neodrediv, ugovor je ništav (npr. da je predmet bračnog ugovora određivanje nasljednika).

Porodični zakon CG ne navodi šta može biti predmet bračnog ugovora, osim što propi-suje u čl. 303. PZ CG zabranu ugovaranja primjene prava druge države (stranog prava ). Predmet (sadržaj) bračnog ugovora je uređenje imovinsko-pravnih odnosa supružni-ka. Da li je taj predmet valjan, treba procjenjivati prema odredbama zakona koji uređu-ju obligacione, porodično-pravne, nasljedno-pravne i svojinsko-pravne odnose. Sadržaj ugovora ne smije biti u suprotnosti sa prinudnim propisima i moralom društva. U su-protnom, taj ugovor je apsolutno ništav260.

Dakle, kod bračnog ugovora posebno je izraženo ograničenje slobode ugovaranja. Ovaj ugovor ne smije biti protivan imperativnim normama, kao i načelima obligacionog pra-va: savjesnosti, poštenju, ravnopravnosti, zabrani zloupotrebe prava, poštivanju javnog poretka, dobrih običaja, morala itd.

Bračni ugovor bi bio protivan prinudnim propisima, naprimjer, u sljedećim slučajevi-ma: kada bi se ugovorila primjena stranog prava na imovinske odnose bračnih drugova (čl. 303. PZ CG to zabranjuje); po pitanju poslovne sposobnosti supružnika (čl. 13. PZ

257 Čl. 13. i čl. 24. PZ CG.258 Član 86. ZOO CG i član 51. st. 1. tač. 1. Zakona o notarima CG.259 Vidi odredbe čl. 53. do 59. ZOO CG.260 Član 101 ZOO CG.

3. Bračni ugovor

202

CG); ako bi se povrijedila zakonom propisana prava i obaveze roditelja (bračnih dru-gova ) prema djeci; ako bi se isključile ili na drugi način povrijedile obaveze izdržava-nja djece i obaveze međusobnog izdržavanja supružnika u skladu sa zakonom (član 253. do 284. PZ CG); ako bi sadržavao odredbe privatne i intimne prirode; ako bi se unijele odredbe koje imaju karakter zelenaškog ugovora; ako bi se unijela odredba o trajnom odricanju prava na diobu zajedničke bračne imovine (vidi čl.158. st.3. Zakona o svojin-sko-pravnim odnosima CG). Naprijed naznačene odredbe bile bi ništave, a što može do-vesti do ništavosti ugovora u cijelosti.

3 .2 .2 .Sadržaj

Kako smo naprijed istakli, predmet bračnog ugovora je regulisanje imovinsko-pravnih odnosa bračnih, odnosno budućih bračnih drugova, u skladu sa zakonom. Porodični zakon nije odredio bitne elemente (sadržaj) bračnog ugovora, ali iz opšte definicije (čl. 301. PZ CG) i pravne prirode ovog ugovora proizilazi da bračni ugovor može sadržavati različite odredbe, a što je predmet daljeg razmatranja.

Odredbe kojima se vrši drugačije regulisanje imovinskih odnosa u odnosu na za-konski imovinski režim (isključuje se zakonski režim zajedničke imovine bračnih drugova) u vidu ugovaranja drukčijih (nejednakih) dijelova u zajedničkoj bračnoj imo-vini između bračnih drugova (član 293. PZ CG), tako da odrede dijelove u čitavoj imo-vini (npr. „Bračni drug AB ima suvlasnički dio od 3/4, a bračni drug CD ima suvlasnič-ki dio od 1/4, na cjelokupnoj njihovoj bračnoj imovini); ili da odrede dijelove na jednom dijelu imovine (npr. „Bračni drug AB ima suvlasnički dio od 3/4 na dvosobnom stanu, upisanom u listu nepokretnosti br.5., KO Grad, a bračni drug CD ima suvlasnički dio od 1/4 na istoj nepokretnosti, dok ostala njihova zajednička imovina podliježe zakon-skom režimu zajedničke imovine“);ili da se sporazumiju da svakom bračnom drugu pripadnu pojedine stvari ili prava iz zajedničke imovine (npr. „Bračni drug AB ima pra-vo svojine sa 1/1 na dvosobnom stanu, upisanom u listu nepokretnosti br .5., KO Grad, a bračni drug CD ima pravo svojine sa 1/1 na dvosobnom stanu upisanom u listu nepo-kretnosti br. 6., KO Grad“). Moguće je ugovoriti da jedan bračni drug isplati drugom novčanu vrijednost njegovog dijela. Ako ne dođe do sporazuma o tome, imovina brač-nih drugova dijeli se na jednake dijelove (čl. 294. PZ CG).

Odredbe o promjeni statusa stvari i prava iz posebne imovine bračnih drugova u za-jedničku bračnu imovinu i obrnuto.

P R I m J E R I

– Ugovaranje da se novčana sredstva koje će bračni drugovi ostvariti kao zajedničku bračnu imovinu (plata i sl.), u jednom dijelu troše za tekuće potrebe bračne zajednice, a u ostalom dijelu da budu posebna imovina (tzv. režim odvojenosti imovine );

– Ugovaranje da se prihodi od igara na sreću smatraju posebnom imovinom;

– Ugovaranje da prihod od izdavanja u zakup posebne imovine postane zajednička bračna imovina;


203

– Ugovaranje da se imovina koju je jedan bračni drug stekao kao posebnu imovinu (npr. nasljeđivanjem), smatra zajedničkom bračnom imovinom, koja bi se podijelila na jed-nake ili različite suvlasničke dijelove;

– Ugovaranje načina upotrebe posebne imovne.

Odredbe o upravljanju i raspolaganju zajedničkom bračnom imovinom

Prema odredbama PZ CG, zajednička bračna imovina je definisana kao zajednička svo-jina i njome bračni drugovi upravljaju i raspolažu zajednički i sporazumno (čl. 291. PZ CG). Odredbe stvarnog prava koje tretiraju zajedničku svojinu i odredbe Porodičnog zakona koje tretiraju zajedničku imovinu, omogućuju zajedničarima, a što su i bračni drugovi u slučaju bračne imovine, da se bračnim ugovorom sporazumiju na koji će na-čin vršiti korištenje, upravljanje i raspolaganje zajedničkom bračnom imovinom.

P R I m J E R I

– mogu odrediti da neke stvari iz zajedničke bračne imovine posjeduje i koristi jedan bračni drug, a druge da posjeduje i koristi drugi bračni drug, ili da sve stvari koristi i po-sjeduje samo jedan bračni drug;

– mogu povjeriti upravljanje i raspolaganje jednom od njih;

– mogu unijeti odredbu o davanju u zakup određenih stvari iz zajedničke bračne imovine;

– Odredbe o investicijama u toku trajanja bračne zajednice;

– Odredbe o podjeli zajedničke bračne imovine.

Zajednička imovina bračnih drugova može se podijeliti posebnim ugovorom o podje-li zajedničke bračne imovine, a isto tako, podjela zajedničke bračne imovine može biti predmet posebne odredbe u bračnom ugovoru. Kako zajednička imovina bračnih dru-gova ima karakter zajedničke svojine, bračni drugovi imaju pravo da u svako doba spo-razumno utvrde svoje udjele u zajedničkoj imovini, te se, pod prijetnjom ništavosti, ne mogu odreći tog prava261. Dioba zajedničke imovine bračnih drugova može se tražiti za vrijeme braka i poslije njegovog prestanka262. Sporazum o diobi zajedničke brač-ne imovine, koji može biti sastavni dio bračnog ugovora ili biti samostalan ugovor, može sadržavati način diobe, vrijeme diobe, troškove diobe i sl., kao što je u narednom dijelu opisano.

– U pogledu načina podjele, bračni drugovi mogu ugovoriti, naprimjer, prodaju za-jedničke bračne imovine na javnoj prodaji i podjelu tako dobivenog novca, ili da prilikom podjele, pojedine stvari i prava uđu u dio jednog bračnog druga, a po-jedine stvari i prava da uđu u dio drugog bračnog druga, ili da se ugovori ustu-panje udjela zajedničara drugom bračnom drugu i isplata novčane naknade za ustupljeni dio.

261 Član 158. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.262 Član 295. PZ CG.

3. Bračni ugovor

204

– U pogledu vremena diobe, bračni drugovi se mogu bračnim ugovorom odreći dio-be zajedničke imovine samo za određeno vrijeme, ali ne i trajno, jer bi takva odred-ba, odnosno ugovor bio apsolutno ništav, shodno odredbama čl. 158. st. 3. Zakona o svojinsko–pravnim odnosima, s obzirom da se radi o zajedničkoj svojini.

– Bračni drugovi se mogu sporazumjeti i oko troškova diobe zajedničke imovine.– Bračni drugovi mogu u ugovor unijeti i klauzulu o međusobnim poklonima i

vraćanju poklona u slučaju razvoda ili poništenja braka.

Odredbe o osnivanju određenih stvarnih i obligacionih prava

U zavisnosti od vrste i pravne prirode stvari i prava koje čine zajedničku imovinu brač-nih drugova, bračni drugovi mogu bračnim ugovorom osnovati određena stvarna i obligaciona prava (npr. pravo zaloga, pravo službenosti, pravo stvarnog tereta, etažna svojina, pravo preče kupovine kao obligaciono pravo itd.).

– Odredbe bračnog ugovora o zasnivanju prava zalogaPravo zaloga je sredstvo obezbjeđenja nekog potraživanja i ono se može zasnovati na stvarima i pravima. Na pravo zaloga na nepokretnosti (hipoteka) primjenjuju se odred-be zakona kojim su uređena stvarna prava. Predmet prava zaloga u bračnom ugovoru mogu biti stvari i prava koja čine posebnu imovinu bračnih drugova, ali i suvlasnički dio nastao diobom zajedničke bračne imovine. Pravo zaloga bračnim ugovorom može se zasnovati u korist nekog od bračnih drugova ili u korist trećih lica.

– Odredbe bračnog ugovora o zasnivanju službenostiPravo službenosti se može zasnovati, između ostalog, i pravnim poslom, pa tako i brač-nim ugovorom. Pravo službenosti je pravo na tuđoj stvari koje daje ovlaštenje njegovom titularu da na određeni način koristi tuđu stvar ili da zahtijeva od vlasnika te stvari da se uzdržava od vršenja određenih radnji koje bi inače vršio na svojoj stvari. Službeno-sti se dijele na stvarne i lične, a regulisane su Zakonom o svojinsko-pravnim odnosima. Bračnim ugovorom se može zasnovati službenost na posebnoj imovini jednog bračnog druga u korist drugog bračnog druga, te na cjelokupnoj zajedničkoj imovini.

– Odredbe bračnog ugovora o zasnivanju prava stvarnog ili realnog tereta Nosilac prava stvarnog ili realnog tereta ima ovlaštenja na određene periodične činid-be od svakodobnog vlasnika neke nepokretnosti. Činidbe mogu biti: novčano davanje u obliku rente, naturalno davanje u obliku davanja plodova, pružanje njege određenoj osobi i sl.

– Odredbe bračnog ugovora o uspostavljanju etažne svojineEtažna svojina je oblik prava svojine koji predstavlja svojina na stanu ili poslovnoj pro-storiji ili drugom posebnom dijelu zgrade. Bračnim ugovorom se može zasnovati etažna svojina jednog bračnog druga na stanu koji čini posebnu imovinu drugog bračnog dru-ga. takođe, kod odredbi o podjeli zajedničke bračne imovine, u bračnom ugovoru može se zasnovati etažna svojina na jednom dijelu nepokretnosti koja je zajednička bračna imovina i to uz pomoć prethodnog etažiranja (npr. sprat kuće).


205

– Odredbe bračnog ugovora o pravu preče kupovinePravo preče kupovine može biti zakonsko i ugovorno. Ovdje se radi o uspostavljanju ugovornog prava preče kupovine. Ono je pravo obligacionog karaktera, te je regulisa-no odredbama ZOO, s tim što ono ima stvarnopravni značaj samo ako se upiše u kata-star, a što Zakon o državnom premjeru i katastru predviđa kao mogućnost. Ovo pravo se definiše kao pravo određenog lica (nosioca tog prava) da zahtijeva od vlasnika stvari koji namjerava da je proda, da prvo njemu stvar ponudi na prodaju. Ako vlasnik stvari ne ponudi njenu prodaju prvo imaocu prava preče kupovine nego je proda trećem licu, imalac tog prava ima pravo da tužbom pred sudom zahtijeva da se stvar njemu ustupi pod istim uslovima. tako, naprimjer, bračni drugovi mogu ugovoriti u bračnom ugovo-ru, ukoliko jedan od njih odluči prodati svoju posebnu imovinu ili suvlasnički dio u ne-koj stvari koji je nastao diobom zajedničke bračne imovine, a ne postoji zakonsko pra-vo preče kupovine, da ponudu za njegovu prodaju prvo uputi drugom bračnom drugu.

3 .2 .3 .Nemogućnostugovaranjaizdržavanjabračnihdrugovaidjeceprotivnozakonskimodredbama

Porodični zakon sadrži imperativne odredbe u pogledu obaveze izdržavanja između bračnih drugova, te između roditelja i djece. te obaveze su zakonskim imperativnim normama ustanovljene i ne mogu se mijenjati voljom stranaka. U suprotnom, takve odredbe bračnog ugovora bi bile apsolutno ništave.

P R I m J E R I

– Odredba bračnog ugovora bi bila ništava u slučaju da se u tom ugovoru jedan od brač-nih drugova odrekne prava na izdržavanje u slučaju razvoda braka.

– Takođe, odredba tog ugovora bi bila ništava ako bi se jedan od bračnih drugova odre-kao prava na izdržavanje u slučaju razvoda braka u zamjenu za određenu imovinu.

– Ako bi se bračni drugovi u bračnom ugovoru sporazumjeli da će samo jedan od njih izdržavati dijete ili djecu, odredba ugovora bi bila ništava.

Međutim, bračni drugovi bi mogli, za slučaj razvoda braka, bračnim ugovorom ugo-voriti međusobnu finansijsku i drugu imovinsku pomoć za sebe i za djecu koju su dužni izdržavati, ali bez zadiranja u ono što je zakonskim imperativnim normama određeno u pogledu izdržavanja bračnih drugova i djece.

P R I m J E R

„Bračni drug AB se obavezuje da će, u slučaju razvoda braka, u roku od 30 (trideset) dana od dana podnošenja tužbe za razvod braka, drugom bračnom drugu CB isplatiti jednokratnu po-moć u vidu naknade u novcu, u iznosu od 20.000,00 (slovima: dvadesethiljada) EURA, s tim da se ovim ne dira u pravo tog bračnog druga na izdržavanje u skladu sa zakonom“. ----------------

3. Bračni ugovor

206

3 .3 .IzmjenairaskidbračnogugovoraBračni drugovi, tokom trajanja braka, mogu mijenjati ili raskidati ranije zaključen brač-ni ugovor na isti način kako je došlo do njegovog sklapanja, tj. u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave263.

3 .4 .Bračniugovoritrećalica(Publicitet)Porodično zakonodavstvo Crne Gore ima odredbe o registraciji bračnih ugovora koji se odnose na nepokretnosti, tako što je propisano njihovo upisivanje u katastar nepokretno-sti264, te zbog toga, treća lica mogu saznati za postojanje ugovora koji se odnose na nepo-kretnosti. Međutim, Zakon nije propisao obavezu i mogućnost registracije bračnih ugo-vora koji se ne odnose na nepokretnosti. Smatramo da bi se određenom intervencijom u Porodičnom zakonu moglo propisati uspostavljanje registra bračnih ugovora i obavezu registracije svih bračnih ugovora, a ne samo onih koji se odnose na nepokretnosti.

3 .5 .PobijanjebračnogugovoraBračni ugovor, kao i svaki ugovor, može se pobijati po pravilima obligacionog prava. Povjerioci čije je potraživanje dospjelo za isplatu, mogu tužbom pobijati bračni ugovor ako je zaključen na njihovu štetu265.

3 .6 .Primjer:BračniugovorkojisklapajubudućibračnidrugoviCRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIĆ PODGORICA Ul. Obala br.1.

UZZ BR.15/2009.

Dana 14.10.2009 g. (četrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) ča-sova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatićem, sa službenim sjedištem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sačinim notarskizapisbračnogugovora,istovremeno su pristupila sljedeća lica: ------------------------------------

1. Gospodin AB, rođen dana_______, u Podgorici, sa prebivalištem u Podgorici, JmB_________, državljanin Crne Gore, čiji sam identitet utvrdio uvidom u ličnu kartu, broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom važenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, nastanjen u Podgorici ul._______broj______, po zanimanju menadžer, neoženjen. -------------------------------------------------------------------------------------

263 Član 60. stav 2. i član 62. ZOO CG, član 51 Zakona o notarima CG.264 Vidi čl. 301. st. 3. PZ CG.265 Član 287. do 292. ZOO CG.


207

2. Gospođica CD, rođena dana_____u Podgorici, sa prebivalištem u Podgorici, JmB________, državljanka Crne Gore, čiji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom važenja do________, a koja izjavljuje da je: kći B, nastanjena na adresi ul.________, Podgorica, po zanimanju frizerka, neudata. ------------------------------------------------------------------------

Nakon što sam ispitao i uvjerio se u pravu volju stranaka, objasnio im pravne domete i poslje-dice ovog pravnog posla, a naročito ih upozorio na to da se bračnim ugovorom isključuje za-konski režim zajedničke imovine, te ustanovio da su sposobne i ovlašćene za preduzimanje ovog pravnog posla, stranke su izjavile sljedeći: ------------------------------------------------------------

----------------------------------------------BRAČNIUGOVOR -----------------------------------------------------

UVODNENAPOMENE ---------------------------------------------------------------------------------------------

Državljani smo Crne Gore. -----------------------------------------------------------------------------------------

mi ćemo sklopiti brak za jadan mjesec. Ranije nijedno od nas nije bilo u braku, niti u vanbrač-noj zajednici, a takođe nemamo zajedničke, niti djece iz ranijih bračnih i vanbračnih veza. ----

U svrhu regulisanja naših imovinsko-pravnih odnosa u braku koji ćemo sklopiti, s tim da je za-ključenje braka uslov za punovažnost ovog pravnog posla, zaključujemo ovaj ugovor. ---------

Član1 .

Predmet ovog ugovora je naša buduća zajednička bračna imovina i naša posebna imovina266.

Član2 .

Na dan zaključenja ovog ugovora, svakoodnasima posebnuimovinu i to: ---------------------

a) AB ima posebnu imovinu koja se sastoji od nepokretnosti upisane u Listu nepokretnosti br. 20., KO Grad, označene i upisane u „A“ listu kao parcela br. 1/2, kućište i dvorište, površine 500 m2, a u „V“ listu je upisna stambena zgrada spratnosti P+1, ukupne površine od 240 m2. ------

Predmetna zgrada je etažirana, tako da se sastoji od dva posebna (etažna ) dijela i to: dvoso-ban stan u prizemlju, oznaka dijela 1, prizemlje, ukupne površine od 120 m2, i dvosoban stan na prvom spratu, oznaka dijela 2, prvi sprat, ukupne površine 120 m2. ------------------------------

Stranka notaru prezentuje originalni Prepis lista nepokretnosti, broj 20., KO Grad, izdat od_____, ___ broj ___, od____, koji se, kao takav, prilaže uz ovaj izvornik nakon što je proči-tan strankama, a iz koga je ovaj notar ustanovio naprijed naznačeno katastarsko stanje „A“ i „V“ lista, te da je u „B“ listu naprijed naznačenog Lista nepokretnosti upisan kao vlasnik sa 1/1 AB, dok u „G“ listu nema upisanih tereta. ----------------------------------------------------------------------

b) CD ima posebnu imovinu koja se sastoji od nepokretnosti upisane u Listu nepokretnosti br. 25. KO masline, označena i upisana u „A“ listu kao parcela br. 10/1 Vinograd, površine 5000 m2.

Stranka notaru prezentuje originalni Prepis lista nepokretnosti, broj 25, KO masline, izdat od_____, ___ broj___, od____, koji se, kao takav, prilaže uz ovaj izvornik nakon što je pročitan strankama, a iz koga je ovaj notar ustanovio naprijed naznačeno katastarsko stanje „A“ lista, te da je u „B“ listu naprijed naznačenog Lista nepokretnosti upisana kao vlasnik sa 1/1 CD, dok je u „G“ listu upisano pravo zakupa po Ugovoru o zakupu, Ov. br.____, od ____, u korist mS, na period od deset godina i uz mjesečnu zakupninu od 1.000,00 EUR (slovima:hiljadu EUR).

266 Alternativa: „samo naša buduća zajednička bračna imovina“.

3. Bračni ugovor

208

Nakon poduka i upozorenja notara, stranke izjavljuju da ne zahtijevaju neposredan uvid no-tara u evidenciju katastra nepokretnosti. ---------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Član3 .

Uslučajudasenašaimovinskazajednicaokončadrukčijenegosmrćujednogodnasdvoje,anaročitouslučajurazvodabraka, ugovaramo sljedeće: -----------------------------------

a) Da gospođica CD naznačenu posebnu imovinu iz člana 2. b zadržava kao posebnu imovinu.

b)Da prihodi od izdavanja u zakup nepokretnosti iz člana 2.b ovog ugovora, kao posebna imovina CD, postaju zajednička bračna imovina, s tim da se zakupnina plaća na deponentni račun budućih bračnih partnera-ugovornih strana. --------------------------------------------------------

c) Da gospodin AB zadržava, kao posebnu imovinu, dvosoban stan u prizemlju stambene zgrade, izgrađene na parceli br.1/2, kućište i dvorište, površine 500 m2, iz Lista nepokretnosti br. 20, KO Grad, oznaka dijela 1, prizemlje, ukupne površine od 120 m2, kako je to opisano u članu 2.a ovog ugovora. -------------------------------------------------------------------------------------------

d) Da gospođica CD postane etažni vlasnik sa 1/1 na nepokretnosti-dvosoban stan na prvom spratu stambene zgrade, izgrađene na parceli br. 1/2, kućište i dvorište, površine 500 m2, iz Lista nepokretnosti br. 20, KO Grad, oznaka dijela 2, prvi sprat, ukupne površine 120 m2, bliže opisano u tački 2. a ovog ugovora. ABjevećsadasaglasandaseCD,naosnovuoveispra-ve,uzpredočavanjedokazaozaključenjubrakasanjim,upišekaovlasniksa1/1uka-tastrunepokretnostinanaprijednaznačenojnepokretnosti. -------------------------------------

e)Da troškove redovnog održavanja nepokretnosti iz člana 2. ovog ugovora ugovarači snose na jednake dijelove267.- ---------------------------------------------------------------------------------------------

f) Da sva naša buduća zajednička bračna imovina, osim one iz člana 3.b ovog ugovora, bude u različitim suvlasničkim dijelovima i to: da gospodin AB postane suvlasnik sa 1/3, a gos-pođica CD postane suvlasnik sa 2/3 dijela. -------------------------------------------------------------------

g) Da ćemo svu našu buduću zajedničku bračnu imovinu iz tačke f. ovog člana, ponuditi na javnoj prodaji i tako dobiveni novac podijeliti na jednake dijelove nakon odbitka troškova prodaje -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

h) Da u slučaju prodaje nepokretnosti, koja shodno članu 3.d, a u vezi sa članom 2.b ovog ugovora, postane etažna svojina sa 1/1 gospođice CD, gospodin AB imapravoprečekupo-vine, koje se ima upisati na odgovarajućem mjestu u Listu nepokretnosti u koji je upisana ta nepokretnost. --------------------------------------------------------------------------------------------------------

i) Da se budući muž AB obavezuje da će na ime finansijskepomoćisvojoj budućoj supruzi CD, uslučajurazvodabraka, od momenta pravosnažnosti presude o razvodu braka, plaćati mjesečno iznos od 500,00 EURA (slovima: petstotina EURA) i to svakog prvog do petog u mje-secu za tekući mjesec, a sve to u periodu od pet godina, počev od dana pravosnažnosti pre-sude o razvodu braka. Prvi put se plaća od prvog dana narednog mjeseca. ------------------------

267 Alternativa tačkama a, b, c, d i e: Svako od nas svoju, u čl. 2. ovog ugovora, označenu imovinu zadržava kao posebnu imovinu.


209

Ovimsenedira uzakonskuobavezuipravobračnihdrugovanaizdržavanjepoduslo-vimaodređenimZakonom268 . ---------------------------------------------------------------------------------

Notar je podučioiupozoriostranke da odricanje od prava i dužnosti na izdržavanje nema pravnog učinka zbog apsolutne ništavosti. ------------------------------------------------------------------

Zbog novčane obaveze iz ove tačke, budući muž AB pristajenaizvršenjebezodlaganja269izcjelokupnesvojeimovinenakondospjelostipotraživanja, a na osnovu ovog notarskog akta. Notar ga je upozorio da se podvrgava prinudnom izvršenju i na pravne posljedice toga.

Otpravak u svrhu izvršenja270 ove isprave može se izdati povjeriocu, uz dokaze da dužnik u ugovorenim rokovima ne izvršava svoju naprijed naznačenu novčanu obavezu, odnosno uz predočenje dokaza o ispunjenju uslova za njenu izvršnost. ---------------------------------------------

j)Da u slučaju razvoda braka, ako se desi u vrijeme kada po Zakonu postoji obaveza roditelja na izdržavanje djece, budući muž ABseobavezujedaćezasvakonašedijetekojeimapra-vonaizdržavanje271,zavrijemetrajanjaizdržavanja,naimefinansijskepomoćiplaćati300,00EUR(tristotineEURA)mjesečno i to unaprijed, svakog prvog do petog u mjesecu. Prvi put se plaća od prvog dana narednog mjeseca, računajući od dana pravosnažnosti pre-sude o razvodu. ------------------------------------------------------------------------------------------------------

OvimsenedirauzakonskuobavezuipravoroditeljanaizdržavanjedjecepoduslovimaodređenimZakonom272 . -----------------------------------------------------------------------------------------

Zbog novčane obaveze iz ove tačke, budući muž AB pristajenaizvršenjebezodlaganjaizcjelokupnesvojeimovinenakondospjelostipotraživanja, a na osnovu ovog notarskog akta. Notar ga je upozorio da je pristao na izvršenje bez odlaganja i na pravne posljedice toga.--- ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Izvršni otpravak ove isprave može se izdati povjeriocu, uz predočenje dokaza o ispunjenju uslova za njenu izvršnost. ----------------------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Član4 .

Nakon što je notar stranke podučio da za nagradu i naknadu notara odgovaraju solidarno, u skladu sa Zakonom, ugovorne strane izjavljuju da troškove za sastavljanje ovog notarskog za-pisa snosi ugovarač AB. --------------------------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Član5 .

Notar je stranke podučioiupozorioinasljedeće: -------------------------------------------------------

– da se ovim ugovorom isključuje zakonski režim zajedničke imovine; -----------------------

– da je uslov za punovažnost ovog ugovora zaključenje braka ugovornih strana u skladu sa Zakonom; -------------------------------------------------------------------------------------------------

268 Vidi član 262. PZ CG. Ovdje se radi o ugovaranju imovinsko-pravnih odnosa između bračnih drugova, koji na to imaju pravo bez zadiranja u imperativne odredbe o izdržavanju bračnog druga.

269 Član 53. stav 1. Zakona o notarima CG.270 Član 83. Zakona o notarima CG.271 Ovim se ne određuje izdržavanje već se ugovora vremenski period pružanja finansijske pomoći djeci, a

izdržavanje određuje sud uz posredovanje organa starateljstva.272 Vidi čl. 254. PZ CG.

3. Bračni ugovor

210

– da činidbe iz ugovora ne vrše do ispunjenja uslova za njegovu punovažnost; -----------

– da se svojina stiče tek sa upisom u katastar nepokretnosti i da je upis prenosa svojine uslovljen punovažnošću ovog ugovora; -------------------------------------------------------------

– da se, na osnovu ovog ugovora, može izvršiti upis predbilježbe i zabilježbe u katastar nepokretnosti, ali su stranke odustale od toga i nakon poduke notara kako predbiljež-ba i zabilježba štite i na posljedice kojima se time izlažu; ---------------------------------------

– da su na ovaj ugovor primijenjene odredbe domaćeg prava; ---------------------------------

– da se ovim ugovorom ne diraju odredbe Zakona kojim se regulišu obaveze izdržavanja između bračnih drugova, te roditelja i djece; ------------------------------------------------------

– da notar neće izdavati otpravke i prepise ovog ugovora strankama, niti bilo kome, dok stranke notaru ne dokažu da su međusobno zaključile namjeravani brak; -----------------

– da će notar, po službenoj dužnosti, a kada se steknu uslovi za to, predviđeni u ovom ugovoru, otpravak ovog ugovora dostaviti nadležnom katastru; -----------------------------

Od ove isprave izdat će se otpravci i prepisi kada stranke pridonesu dokaz o zaključenju braka i time dokažu punovažnost ovog ugovora: -------------------------------------------------------------------

OTPRAVAK ------------------------------------------------------------------------------------------------------------

1.Budući muž AB (1x) -----------------------------------------------------------------------------------------------

2. Buduća supruga CD (1x) ----------------------------------------------------------------------------------------

3.Katastar nepokretnosti (1x) -------------------------------------------------------------------------------------

4.Poreska uprava (1x) -----------------------------------------------------------------------------------------------

OVJERENIPREPIS ---------------------------------------------------------------------------------------------------

1. Budući muž AB (1x) ----------------------------------------------------------------------------------------------

2. Buduća supruga CD (1x) ----------------------------------------------------------------------------------------

Nagradainaknadazaradnotara obračunata je shodno tarifi, a kako slijedi:___________. -

Notar je strankama pročitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio se da on od-govara njihovoj volji, nakon čega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sadržinu i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i, kako slijedi, u prisustvu notara svojeručno potpisuju, te je potom zapis potpisao i ovaj notar. ---------------

U Podgorici, dana 14.10.2009. g. (četrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) časova --------------------------------------------------------------------------------------------------

Ugovorne strane: 1. AB (potpis) 2. CD (potpis)

NOTAR (potpis, pečat i štambilj)


211

3 .7 .Primjer:BračniugovorkojisklapajubračnidrugoviCRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIĆ PODGORICA Ul. Obala br.1.

UZZ BR.15/2009.

Dana 14.10.2009 g.(četrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) ča-sova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatićem, sa službenim sjedištem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sačinim notarskizapisbračnogugovora,istovremeno su pristupila sljedeća lica: -------------------------------------

1. Gospodin AB, rođen dana_______u Podgorici, sa prebivalištem u Podgorici, JmB_________, državljanin Crne Gore, čiji sam identitet utvrdio uvidom u ličnu kartu, broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom važenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, na-stanjen u Podgorici ul._______ broj______, po zanimanju menadžer, oženjen. -------------------

2. Gospođa CD, rođena dana_____u Podgorici, sa prebivalištem u Podgorici, JmB________, državljanka Crne Gore, čiji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj ______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana ________, sa rokom važenja do________, a koja izjavljuje da je: kći B, nastanjena na adresi ul. ________, Podgorica, po zanimanju frizerka, udata. -------------------

Nakon što sam ispitao i uvjerio se u pravu volju stranaka, objasnio im pravne domete i poslje-dice, a naročito ih upozorio na to da se bračnim ugovorom isključuje zakonski režim zajednič-ke imovine, te ustanovio da su sposobne i ovlašćene za preduzimanje ovog pravnog posla, stranke su izjavile sljedeći: ----------------------------------------------------------------------------------------

--------------------------------------------------BRAČNIUGOVOR -------------------------------------------------

UVODNENAPOMENE ---------------------------------------------------------------------------------------------

mi smo sklopili brak dana 01.08.1990.g.(prvog augusta hiljadu devet stotina devedesete godi-ne), pred matičarom Opštine Cetinje, te je taj brak upisan u matičnoj knjizi vjenčanih Opštine Cetinje, pd rednim brojem 50. (pedeset), za 1990. g. (hiljadu devet stotina devedesetu godinu).

Prije toga nismo bili u braku niti u vanbračnoj zajednici. -------------------------------------------------

U braku smo stekli dvoje zajedničke djece i to: mldb. sina Jasmina, rođenog 01.09.1991. g. (prvog septembra hiljadu devet stotina devedeset prve godine), i mldb. kćerku Anu, rođenu 01.05.1993. g. (prvog maja hiljadu devet stotina devedeset treće godine) --------------------------

Druge djece nemamo.----------------------------------------------------------------------------------------------

Ovaj bračni ugovor sklapamo u svrhu uređenja naših imovinsko-pravnih odnosa uslučajudasenašaimovinskazajednicaokonča drugačijenegosmrćujednogodnasdvoje,anaro-čitouslučajurazvodabraka . Do sada nismo sklopili bračni ugovor, pa sva naša imovina koju smo stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, kao i prihod iz te imovine, ima zakonski status zajedničke imovine. ----------------------------------------------------------------------------------------

3. Bračni ugovor

212

Stranke notaru prezentuju Izvod iz matične knjige vjenčanih, izdat od matičnog ureda Opšti-ne Cetinje, pod brojem ____, od _____, Izvod iz matične knjige rođenih, izdat od matičnog ureda Cetinje, broj ____, od ____, i Izvod iz matične knjige rođenih, izdat od matičnog ure-da Cetinje, broj ____, od ____, a navedeni dokumenti se u originalu prilažu uz ovaj izvornik. Stranke su se odrekle njihovog čitanja, a iz istih isprava ovaj notar je ustanovio da su ugovor-ne strane u braku i da su roditelji naprijed naznačene djece.--------------------------------------------

Član1 .

Predmet ovog ugovora je našapostojećaiočekivana zajedničkaimovina. --------------------

Naša postojeća zajednička imovina sastoji se od pokretne i nepokretne imovine i osnivačkih-vlasničkih prava u firmi „EXPORT“ d.o.o. Podgorica. --------------------------------------------------------

Pokretnuimovinučine: ------------------------------------------------------------------------------------------

a) Putnički automobil, marke ____, broj šasije _______, broj motora ______, godina proi-zvodnje ______, reg oznake ______;. --------------------------------------------------------------------------

b) Namještaj i pokućstvo u stanu u ul. Titova bb, Podgorica, koji čine komplet namještaj za dnevnu sobu, komplet namještaj za dječiju sobu, komplet namještaj za spavaću sobu, tr-pezarijski namještaj, kompletna kuhinja, sa svim potrebnim električnim aparatima273; ----------

c) Pokućstvo i namještaj u kući u mjestu Rijeka Crnojevića, pojedinačno naveden u prilogu br. 2 uz ovu ispravu, a koji prilog je predočen i pročitan strankama koje su se upoznale sa sadrža-jem i odobrile ga, pa taj prilog čini sastavni dio ove isprave. --------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član2 .

Našu nepokretnuimovinu čine sljedeće nepokretnosti, za koje je notar danas izvršio nepo-sredni uvid u katastar nepokretnosti Podgorica i ustanovio sljedeće stanje: -----------------------

a) Dvosoban stan koji se nalazi u Podgorici, u ul. Titova br.1a., I sprat, stan br. 10., koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje i pomoćnih prostorija, ukupne površine od 59 m2, a koji je upisan u „V“ Listu nepokretnosti, broj 105., KO Grad, a nalazi se u stambenoj zgradi izgrađe-noj na parceli broj 5/1, kućište i dvorište, površine od 500 m2. U listu „B“, kao vlasnik stana, upisan je AB, sa 1/1, i kao suvlasnik, sa 1/20 na zemljištu u „A“ listu, dok u listu „G“ nema upi-sanih opterećenja.-------------------------Cijenimo da ova nepokretnost vrijedi 35.000,00 EURA (slovima:tridesetpethiljada EURA) ------------------------------------------------------------------------------

b) Parcela br. 201/1, kućište i dvorište, površine od 500 m2, upisana u Listu nepokretnosti, br. 500., KO Janjići. U „B“ listu kao vlasnik, sa 1/1, upisan je AB, dok u listu „G“ nema upisanih opterećenja. Na toj parceli je izgrađena prizemna kuća, po građevinskoj dozvoli Opštine ___, broj___, od _____, ali koja nije upisana u katastar nepokretnosti. -------------------------------------

Cijenimo da ova nepokretnost vrijedi 20.000,00 (slovima:dvadesethiljada EURA) ----------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

273 Alternativa za tačku b-: „Pokretne stvari i namještaj u stanu u ul. titova bb. u Podgorici, a koje su pojedinačno navedene u prilogu broj 1. uz ovu ispravu. Prilog je od strane notara predočen i pročitan strankama koje su se upoznale sa sadržajem i odobrile ga, pa kao takav prilog br. 1. čini sastavni dio ove isprave.“


213

Član3 .

U Centralnom registru Privrednog suda u Podgorici, pod matičnim registarskim brojem ___, od dana____, upisano je Društvo za trgovinu „Export“ d.o.o. Podgorica, sa osnovnim kapita-lom od 50.000,00 EURA (pedesethiljada EURA), čiji je osnivač i vlasnik uloga sa 100% AB, a što je ovaj notar utvrdio uvidom u izvod iz Centralnog registra Privrednog suda u Podgorici, koji je notar pročitao strankama i koji se u originalu prilaže uz ovaj izvornik. ----------------------------

Član4 .

U slučaju razvoda braka, naša postojeća imovina se dijeli kako slijedi: -------------------------------

a)da putnički automobil (opisan u čl. 1. a), pređe u isključivu svojinu supruga AB; ---------------

b) da namještaj i pokućstvo navedeni u prilogu 1. uz ovu ispravu iz čl.1. b), pređu u isključivu svojinu supruge CD; ------------------------------------------------------------------------------------------------

c)da namještaj i pokućstvo navedeni u prilogu br. 2. uz ovu ispravu iz čl.1. tačka c), pređu u isključivu svojinu supruga AB. ------------------------------------------------------------------------------------

d) da se nepokretnost bliže naznačena u članu 2. a) ovog ugovora, prenese u isključivu svoji-nu supruge CD.ABjevećsadasaglasandaseCD,naosnovuoveisprave,uzpredočava-njedokazaorazvodubrakasanjim,upišekaovlasniksa1/1ukatastrunepokretnostinanaprijednaznačenojnekretniniizčlana2 .a) --------------------------------------------------------

e) da nepokretnost bliže opisana u čl. 2. b) ovog ugovora, ostane upisana u katastru na ime i u korist AB kao njegova isključiva svojina. --------------------------------------------------------------------

f)da ulog od 100% u Društvu „Export“ d.o.o. Podgorica bliže opisan u čl.3. ovog ugovora, ostane na imenu AB kao njegova isključiva svojina274. ----------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član5 .

(1) Suprug AB se obavezuje supruzi CD, u slučaju razvoda braka, obezbijeditifinansijskupodršku i to tako što će:-------------------------------------------------------------------------------------------

a) Za vrijeme trajanja razdvojenosti, odnosno za vrijeme faktičkog prekida bračne zajednice, počev od podnošenja tužbe za razvod braka do pravosnažnosti presude o razvodu braka, pla-ćati mjesečni iznos od 1.000,00 EURA (jednuhiljadu EURA). Plaćanje se vrši mjesečno od 01. (prvog) do 05. (petog) u mjesecu za tekući mjesec, a prvi put se plaća od prvog dana nared-nog mjeseca, računajući od dana podnošenja tužbe za razvod braka. -------------------------------

Ovim se ne dira u zakonsko pravo bračnih drugova na izdržavanje pod uslovima određenim Zakonom. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------

b) U roku 15 (petnaest) dana od dana pravosnažnosti presude o razvodu braka, isplati-ti paušalnu sumu novca kao finansijsku podršku, u iznosu od 20.000,00 EURA (slovima: dvadesethiljada EURA). --------------------------------------------------------------------------------------------

274 Napomena:Pored naprijed naznačene pojedinačne podjele po stvarima u isključivu svojinu, imovina se može dijeliti i na suvlasničke dijelove koji mogu biti različiti, npr. na kući 1/3 supruga, a 2/3 muž ili ta dva sistema kombinovano (na suvlasničke dijelove neke stvari a neke pojedinačno svakome).

3. Bračni ugovor

214

Ovim se ne dira u zakonsko pravo bračnih partnera na izdržavanje pod uslovima određenim Zakonom275. -----------------------------------------------------------------------------------------------------------

(2) Zbog plaćanja novčanih obaveza iz tačke 1. a) i 1 b) člana 5. ovog ugovora, mužABpri-stajenaizvršenjebezodlaganjaizcjelokupnesvojeimovinenakondospjelostipotra-živanja, a na osnovu ovog notarskog akta. Notar ga je upozorio da se podvrgao prinudnom izvršenju i na pravne posljedice toga. --------------------------------------------------------------------------

Izvršni otpravak ove isprave može se izdati povjeriocu uz predočenje dokaza o ispunjenju uslova za njenu izvršnost. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član6 .U slučaju razvoda braka, ako se desi u vrijeme kada po Zakonu postoji obaveza roditelja na izdržavanje djece, muž AB se obavezuje da će za svako naše dijete koje ima pravo na izdržava-nje, naimefinansijskepomoći, plaćati ponaosob po 300,00 (tristotine EURA) mjesečno i to svakog prvog do petog u mjesecu za tekući mjesec, a sve dok budu postojali zakonski uslovi za izdržavanje. Prvi put se plaća od prvog dana narednog mjeseca, računajući od dana pra-vosnažnosti presude o razvodu. OvimsenedirauzakonskuobavezuipravoroditeljanaizdržavanjedjecepoduslovimaodređenimZakonom . ----------------------------------------------

Zbog novčane obaveze iz ove tačke, muž AB pristajenaizvršenjebezodlaganjaizcjeloku-pnesvojeimovinenakondospjelostipotraživanja, a na osnovu ovog notarskog akta. No-tar ga je upozorio da se podvrgava prinudnom izvršenju i na pravne posljedice toga. ----------

Izvršni otpravak ove isprave može se izdati povjeriocu uz predočenje dokaza o ispunjenju uslova za njenu izvršnost276. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član7 .Nakon što je notar stranke podučio da za nagradu i naknadu notara odgovaraju solidarno, u skladu sa Zakonom, ugovorne strane izjavljuju da troškove za sastavljanje ovog notarskog za-pisa snosi ugovarač AB. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član8 .Notar je stranke podučioiupozorioinasljedeće: -------------------------------------------------------

– da se ovim ugovorom isključuje zakonski režim zajedničke imovine; ------------------------------

– da se svojina stiče tek sa upisom u katastar nepokretnosti i da je upis prenosa svojine uslov-ljen razvodom braka; -----------------------------------------------------------------------------------------------

– da se na osnovu ovog ugovora može izvršiti upis predbilježbe i zabilježbe u katastar nepo-kretnosti, ali su stranke odustale od toga i nakon poduke notara kako predbilježba i zabilježba štite i na posljedice kojima se time izlažu; --------------------------------------------------------------------

– da su na ovaj ugovor primijenjene odredbe domaćeg prava, ----------------------------------------

275 Vidi čl. 262. i dalje PZ CG. Prema Porodičnom zakonu odricanje od prava i dužnosti izdržavanja nema pravnog učinka. Naime, radi se o imperativnoj normi PZ po kojoj je međusobno izdržavanje bračnih i vanbračnih partnera, roditelja i djece i drugih srodnika njihova dužnost i prava kad je to predviđeno ovim zakonom. Dakle, ne smije se nikada ugovoriti odricanje od prava na izdržavanje, ako bi to stranke insistirale odbiti ili obavezno unijeti poduku i upozorenje da to ne proizvodi pravne učinke.

276 Vidi odredbu čl. 53. st. 1. i član 83. Zakona o notarima CG.


215

– da se ovim ugovorom ne diraju odredbe Zakona o obavezi izdržavanja između bračnih dru-gova, te roditelja i djece, u skladu sa Zakonom; -------------------------------------------------------------

– da će notar, po službenoj dužnosti, otpravak ovog ugovora dostaviti nadležnom katastru. -

Od ove isprave izdat će se odmah otpravci i prepisi -------------------------------------------------------

OTPRAVAK ------------------------------------------------------------------------------------------------------------

1. muž AB (1x)---------------------------------------------------------------------------------------------------------

2. Supruga CD (1x)---------------------------------------------------------------------------------------------------

3.Katastar nepokretnosti (1x) -------------------------------------------------------------------------------------

4.Poreska uprava (1x) -----------------------------------------------------------------------------------------------

OVJERENIPREPIS ---------------------------------------------------------------------------------------------------

1 muž AB (1x) ---------------------------------------------------------------------------------------------------------

2. Supruga CD (1x)---------------------------------------------------------------------------------------------------

Nagradainaknadazarad notara obračunata je shodno tarifi, a kako slijedi:___________. -

Notar je strankama pročitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio se da on od-govara njihovoj volji, nakon čega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sadržinu i da su saglasne sa ovim zapisom kojeg slobodnom voljom odobravaju i u prisustvu notara, kako slijedi,, svojeručno potpisuju, te je potom zapis potpisao i ovaj notar. -------------


Ugovorne strane:

1.AB(potpis)2. CD (potpis)

NOTAR(potpis, pečat i štambilj)

4. Ugovor o diobi zajedničke imovine bračnih drugova

4 .1 .PravnekarakteristikeKarakteristike ovog ugovora su sljedeće:

– Za punovažnost ovog ugovora obavezna je forma notarskog zapisa ili zapisa o po-tvrdi privatne isprave (čl. 51. st.1.t.1. u vezi sa st. 3. istog člana i u vezi sa čl. 50a. Zakona o notarima).

– Na imovinsko–pravne odnose bračnih drugova ne može se ugovoriti primjena prava druge države (čl. 303. PZ).

– Zajednička imovina bračnih drugova ima status zajedničke svojine i na nju se, pored odredbi čl. 293.–298. PZ CG, primjenjuju i odredbe čl.153.–160. Zakona o


216

svojinsko–pravnim odnosima CG. Bračni drugovi mogu u svako doba, tj. za vri-jeme braka i poslije njegovog prestanka i bez ikakvih vremenskih ograničenja, tražiti diobu koja može biti sporazumna ili sudska. ta imovina se može spora-zumno podijeliti tako da se odrede dijelovi u čitavoj imovini, ili jednom dijelu imovine, ili na pojedinoj stvari, ili da jedan bračni drug isplati drugom novčanu vrijednost njegovog dijela (čl. 293. st. 1. PZ). U vezi sa zajedničkom imovinom bračnih drugova, opširnije vidjeti u prethodnom tekstu o imovini bračnih dru-gova i o bračnom ugovoru.

4 .2 .Primjer:Ugovoropodjelizajedničkeimovinebračnihdrugovakojaseprenosiuisključivusvojinujednogbračnogdrugauzplaćanjenaknade

Ugovor o podjeli zajedničke imovine bračnih drugova277, jedna stranka ne zna službeni jezik, prenosi se svojina na nepokretnosti sa 1/1 na jednog bračnog druga koji preuzi-ma dug obezbijeđen hipotekom na toj nepokretnosti i plaća novčanu naknadu drugom bračnom drugu na ime njegovog dijela, upis svojine je vezan za isplatu naknade, izdaje se otpravak dijela akta do isplate naknade.



UZZ BR.15/2009.

Dana 14.10.2009. g. (četrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) časo-va, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatićem, sa službenim sjedištem u Pod-gorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihovih izjava volje, sačinim notarskizapisugovoraopodjelizajedničkebračneimovine, istovremeno su pristupila sljedeća lica: --------

1. Gospodin AB, rođen dana_______u Podgorici, sa prebivalištem u Podgorici, JmB_________, državljanin Crne Gore, čiji sam identitet utvrdio uvidom u ličnu kartu, broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom važenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, nastanjen u Podgorici, ul._______, broj______, po zanimanju menadžer, oženjen.(u daljem tekstu:suprug) ------------------------------------------------------

2. Gospođa CD, rođena dana_____u Ljubljani, sa prebivalištem u Podgorici, JmB________, državljanka Crne Gore, čiji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana_______,_sa rokom važenja do________, a koja izjavljuje da je: kći B, nastanjena na adresi ul.________, Podgorica, po zanimanju frizer-ka, udata.(u daljem tekstu: supruga) -----------------------------------------------------------------

Iz razgovora o situaciji uvjerio sam se da gospođa CD ne vlada u dovoljnoj mjeri crnogorskim jezikom, te je na prijedlog ovog notara i na zahtjev stranke, na sastavljanje ovog notarskog

277 Čl. 293. Porodičnog zakona CG i čl. 158. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.


217

zapisa pozvana i prisustvuje sudski tumač za slovenački jezik gospođica maja Ilić, rođena 01.01.1965.(prvog januara hiljadu devetsto šezdeset pete godine) u Ljubljani, nastanjena u Podgorici ul.______, JmB_____, čiji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom važenja do________. (u daljem tek-stu: sudskitumač). -------------------------------------------------------------------------------------------------

Izvršio sam uvid u Rješenje ministarstva pravde Crne Gore, br.___, od_____, kojim je gospođi-ca maja Ilić postavljena za sudskog tumača za slovenački jezik, a ovaj dokument se u ovjere-nom prepisu koji je sačinio ovaj notar, prilaže uz ovaj izvornik278. --------------------------------------

Podučio sam stranke da mogu zahtijevati pisani prevod ove isprave i njegovo prilaganje ovom izvorniku, ali se od toga odustalo. ----------------------------------------------------------------------

Nakon što sam ispitao i uvjerio se u pravu volju stranaka, objasnio im pravne domete i poslje-dice, te ustanovio da su sposobne i ovlašćene za preduzimanje ovog pravnog posla, stranke su izjavile sljedeći: ---------------------------------------------------------------------------------------------------

UGOVOROPODJELIZAJEDNIČKEIMOVINEBRAČNIHDRUGOVA

UVODNENAPOMENE --------------------------------------------------------------------------------------------

Zaključili smo brak dana________, pred matičarom Opštine _____, a brak je upisan u matičnu knjigu vjenčanih za mjesto ______, pod rednim brojem___. --------------------------------------------

U braku smo stekli dvoje zajedničke djece i to:_______________. ------------------------------------

Prije ovog braka nismo zaključivali brak, niti je bilo kod od nas živio u vanbračnoj zajednici. -

Već šest mjeseci živimo odvojeno i namjeravamo se razvesti. Tužba za razvod braka podne-sena je Osnovnom sudu u_________. međutim, taj razvodbrakanijeuslovzanašdanaš-njiugovor279 . Ovaj ugovor o podjeli zajedničke imovine zaključujemo neovisno od toga da li će i kada naš brak biti razveden.-------------------------- Do sada nismo zaključivali bračni ugovor, tako da smo u katastru nepokretnosti upisani kao zajedničari sa neporedijeljenim dijelovima na zajedničkoj imovini, koja se sastoji od nepokretnosti, a takođe u našu zajedničku imovinu ulaze i pokretne stvari280.--------------------. Stranke notaru prezentuju Izvod iz matične knjige vjenčanih, izdat od matičara Opštine Cetinje, pod brojem ____, od _____ ; Izvod iz matične knjige rođenih, izdat od matičara Cetinje, broj ____, od ____ i Izvod iz matične knjige rođe-nih, izdat od matičnog ureda Cetinje, broj ____, od ____. Navedeni dokumenti u originalu se prilažu uz ovaj izvornik. Stranke su se odrekle njihovog čitanja, a iz istih isprava ovaj notar je ustanovio da su ugovorne strane u braku i da su roditelji naprijed naznačene djece. ------------

278 Vidi čl. 46. Zakona o notarima CG.279 vidi čl. 295. PZ u kojem je regulisano da se dioba zajedničke imovine može tražiti za vrijeme braka

i poslije njegovog prestanka, a pravo na to, pored bračnih drugova, imaju i druga lica, kao što su nasljednici umrlog bračnog druga, povjerilac jednog bračnog druga koji se ne može namiriti iz posebne imovine tog bračnog druga.

280 Vidi čl. 289. st. 1. PZ i čl. 76. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti. Može biti upisan na zajedničkoj svojini i samo jedan bračni drug, kada se smatra kao da je upis izvršen na oba bračna druga, osim ako to nije rezultat njihovog ugovora - čl. 289. st. 2. PZ. I tada se može zaključiti ugovor o diobi. Pravo na zaključenje ovog ugovora nikada ne zastarijeva i ne može se to pravo isključiti, odnosno ne može se pod prijetnjom ništavosti odreći prava da se zahtijeva dioba. Ako zajedničari ne mogu postići sporazum o diobi, tada mogu zahtijevati da to sud utvrdi. Dioba zajedničke svojine se može izvršiti tako da se utvrdi suvlasnički (idealni) dio ili da svakom od zajedničara pripadne određena stvar u svojinu sa 1/1 itd, shodno članu 293. PZ CG.


218

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Član1 .

Pokretne stvari se sastoje od: -------------------------------------------------------------------------------------

1) putničkog motornog vozila, marke ______(svi podaci), koji je u saobraćajnoj dozvoli upi-san kao svojina supruga AB. Vrijednost tog vozila saglasno cijenimo na iznos od ______;------

2) namještaja i pokućstva koji se nalaze u stanu u ul._____ u Podgorici, a čiji popis smo zajed-nički izvršili i sačinili zapisnik o popisu stvari, koji je prilog ovom ugovoru. -------------------------

Prilog je strankama predočen, ali nisu željele njegovo čitanje, izjavivši da su upoznati s njim, te su ga odobrile i taj prilog se prilaže uz ovu ispravu i čini njen sastavni dio. ----------------------

Vrijednost ovih stvari stranke saglasno određuju na iznos od ________ EURA (slovima: __). ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član2 .Na osnovu izvršenog uvida u evidenciju katastra nepokretnosti, koji ovaj notar, na zahtjev stranaka, izvršio danas281, ustanovljeno je da je nepokretnost stranaka koja ulazi u zajedničku imovinu, upisana u Listu nepokretnosti br. ___, za KO___ i označena u listu“ A“ kao parcela br. __ kućište i dvorište, površine od 500 m2. --------------------------------------------------------------------

U listu“ B“, kao imaoci prava zajedničke svojine sa neopredijeljenim dijelovima282, upisane su ugovorne strane. -----------------------------------------------------------------------------------------------------

U listu „V“ upisana je stambena zgrada spratnosti: prizemlje i jedan sprat, gabarita 10, 0x10, 0 m, korisne stambene površine od 200 m2. -------------------------------------------------------------------

U listu“ G „upisana je hipoteka u korist banke____, za iznos kredita od ____, sa 10% godišnje kamate. -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Vrijednost ove nepokretnosti stranke saglasno određuju na iznos od ____ EURA (slovima: -)

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član3 .

Ovim smo se sporazumjeli da putničkomotornovozilo, bliže označeno u članu 1. tačka 1. ovog ugovora, pređe u isključivosvojinusuprugaAB. -------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član4 .

Nadalje smo se sporazumjeli da namještaj i pokućstvo, koji se nalaze u našoj kući, u ul.______, prema zapisniku koji je priložen uz ovu ispravu, kako je to naznačeno u čl. 1. tačka 2., pređe u isključivosvojinusuprugeCD. -----------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član5 .

Nekretnine, bliže opisane u članu 2. ovog ugovora, sporazumjeli smo se da pređu u isključivo svojinu supruge CD, sa 1/1 dijela. -------------------------------------------------------------------------------

281 Alternativa: „Na osnovu izvršenog uvida u Prepis lista nepokretnosti br.___za KO___, izdat od____, dana___, koji se prilaže uz ovaj izvornik nakon što je pročitan strankama“.

282 Vidi čl. 76. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti CG. Može se raditi i o zajedničkoj svojini iako je samo jedan bračni drug upisan.


219

Za ovaj prenos svojine supruga CD obavezuje se da će suprugu AB isplatiti jednokratni nov-čani iznos od 15.000,00 EURA (petnaesthiljada EURA), u roku od 60 (šezdeset) dana od dana zaključenja ovog ugovora i to uplatom na konto supruga AB, br.____,_kod banke ______. ----

Zbog ove obaveze plaćanja, te zakonske zatezne kamate u slučaju zakašnjenja plaćanja, CD pristajenaizvršenjebezodlaganjaizcjelokupnesvojeimovineiizpredmetnenepo-kretnosti,opisaneučlanu2 .ovogugovora,anaosnovuovognotarskogzapisa. ---------

Izvršni otpravak ove isprave izdat će se povjeriocu na njegov zahtjev, uz obavezu predočava-nja dokaza o ispunjenju pretpostavki za njenu izvršnost. ------------------------------------------------

Notar je prije toga upozorio suprugu CD na pravne posljedice pristajanja na izvršenje bez od-laganja. -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član6 .

Kako je nepokretnost iz člana 2. ovog ugovora opterećena hipotekom za kredit u iznosu od_______, sa 10% godišnje kamate, a koji još uvijek nije isplaćen, supruga CD pristaje na prenos svojine na nepokretnosti zajedno sa naznačenom hipotekomipreuzimadug za koje su do sada bračni drugovi solidarno odgovarali, a radi oslobađanja supruga AB od te obaveze.

Prema pisanoj obavijesti Banke _____, iznos neplaćenog duga koji se preuzima, iznosi____EURA, na današnji dan kao dan obračuna, a banka je izjavila spremnost da će dati saglasnost za ovaj prenoshipotekeipreuzimanjeduga. Naprijed naznačena obavijest Banke_____, broj____, od ___ prezentovana je u originalu i, kao takva, prilaže se uz ovaj izvornik nakon što je u cijelosti pročitana strankama283. ---------------------------------------------------------------------------

Notaru je naloženo da prepis ove isprave dostavi Banci____, kao povjeriocu preuzetog duga, sa pismom i molbom da mu izda saglasnost za ovo preuzimanje duga . -----------------------------

Za iznos preuzetog duga supruga CDizjavljujedapristajenaizvršenjebezodlaganjaizcjelokupnesvojeimovineiizpredmetnenepokretnostinaosnovuovognotarskogza-pisa284. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Izvršni otpravak izdat će se povjeriocu na njegov zahtjev, sa dokazima da dužnik ne ispunjava svoje obaveze iz preuzetog duga, odnosno nakon ispunjenja uslova za izvršnost ovog akta. -

Notar je stranku CD prije toga upozorio na pravne posljedice pristajanja na izvršenje bez od-laganja. -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član7 .

Stranke međusobno odgovaraju za materijalne i pravne nedostatke na stvarima koje su pred-met ovog pravnog posla, a u skladu sa Zakonom285. -------------------------------------------------------

283 Vidi čl. 455. i 456. ZOO CG. Za preuzimanje duga potreban je pristanak povjerioca, odnosno u ovom slučaju hipotekarnog povjerioca. Prema članu 327. stav 4. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima, otuđenjem nepokretnosti opterećene hipotekom, na novog vlasnika ne prelazi i obaveza čije je ispunjenje bilo obezbijeđeno hipotekom na tu nepokretnost, osim ako je na to pristao hipotekarni povjerilac.

284 Član 53. stav 1. i član 83. Zakona o notarima CG.285 Član 151 i član 160 Zakona o svojinsko – pravnim odnosima CG.


220

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član8 .

SuprugABjesaglasandase,naosnovuovogugovora,ukatastrunepokretnostiizvršiupissvojineukoristsuprugeCD,sa1/1dijelananepokretnostiizčlana2 .ovogugovora(clausulaintabulandi). -------------------------------------------------------------------------------------------

Notarujenaloženodapodnesezahtjevzaupissvojine nadležnom katastru nepokretno-sti tekondakadamustrankaABupisanojformipotvrdidamujeisplaćennovčaniiznosizčlana5 .ovogugovora,ilikadatostrankaCDdokažeizvodomsabankeikadaBan-ka_____dostavinotarusaglasnostzapreuzimanjedugaizčlana6 .ovogugovora. -------

Notaru se zabranjuje da prije toga izdaje supruzi CD, banci, katastru ili bilo kom dugom licu otpravak ili ovjereni prepis ovog izvornika koji sadrži izjavu supruga AB o saglasnosti za pre-nos i upis svojine u katastru nepokretnosti u korist CD286. -----------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član9 .

Nakon što je notar stranke podučio da za troškove notara odgovaraju solidarno i da se mogu drugačije dogovoriti, stranke saglasno izjavljuju da sve troškove vezane za ovu ispravu: troš-kove notara, troškove upisa u katastar i eventualni porez na promet nepokretnosti, snosi su-pruga CD. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član10 .

Notar je stranke podučioiupozorioiosljedećem: ------------------------------------------------------

– da se ovim ugovorom vrši podjela zajedničke bračne imovine; --------------------------------------

– da će supruga CD svojinu na nepokretnosti steći tek sa upisom prenosa svojine u katastru nepokretnosti; -------------------------------------------------------------------------------------------------------

– da će, po ispunjavanju uslova iz ovog ugovora notar, po službenoj dužnosti, dostaviti nad-ležnom katastru nepokretnosti otpravak ovog akta radi upisa prenosa svojine, kao i Poreskoj upravi; ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

– da ovaj ugovor eventualno podliježe porezu. -------------------------------------------------------------

– da i kako predbilježba prenosa svojine osigurava suprugu CD i upozorio na rizike kojima se izlaže u vezi s tim, ali su stranke saglasno od toga odustale. --------------------------------------------

Od ove isprave dobivaju kada se steknu uslovi iz ovog ugovora: --------------------------------------

Otpravak: -------------------------------------------------------------------------------------------------------------

– Suprug (1x): ---------------------------------------------------------------------------------------------------------

286 Napomena: Notar, na zahtjev stranaka, u ovom slučaju može izdati djelimični, odnosno otpravak dijela akta, shodno članu 88. Zakona o notarima CG, koji neće sadržavati određeni dio izvornika, a u ovom slučaju neće sadržavati clausulu intabulandi dok se ne ispune ugovoreni uslovi, radi zaštite prenosioca prava svojine. Ovo je jedan od instrumenata obezbjeđenja za prodavce ili druge prenosioce prava u slučaju kada u samom notarskom aktu je data clausula intabulandi, a ne daje se u posebnoj ispravi. Prilikom sačinjavanja otpravka dijela akta, notar će kopiranjem izostaviti clausulu intabulandi i na tom mjestu napisati bilješku da je ona izostavljena do isplate cjelokupne naknade ili ispunjenja drugih uslova, a u potvrdi otpravka notar će naznačiti koji su dijelovi akta ispušteni.


221

– Supruga (1x): -------------------------------------------------------------------------------------------------------

– Katastar nepokretnosti (1x): ------------------------------------------------------------------------------------

– Poreska uprava (1x): ----------------------------------------------------------------------------------------------

Otpravakdijelaaktadobijajuodmah:: ---------------------------------------------------------------------

– Banka (1x):-----------------------------------------------------------------------------------------------------------

– suprug (1x): ---------------------------------------------------------------------------------------------------------

– Supruga (1x): -------------------------------------------------------------------------------------------------------

Nagradainaknadazaradnotara obračunata je shodno tarifi, a kako slijedi:___________. -

Notar je ovu ispravu pročitao strankama uprisustvuiuzsudjelovanjenaprijednaznače-nogsudskogtumača,kojijestranciCDpreveocjelokupnitekstovogakta, neposrednim pitanjima uvjerio se da ovaj akt odgovara volji stranaka, pa su one izjavile da je tako postu-pljeno, da su sadržaj ovog akta razumjele, te ga slobodnom voljom odobrile i potpisale, na-kon čega su ovu ispravu potpisali sudski tumač i notar. -------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Ugovorne strane:

1. AB(potpis)

2. CD (potpis)

NOTAR

(potpis, pečat i štambilj)


222

Sedmi dio: Nadležnost notara u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom

1. Zakonska regulativa i nadležnost notara

Materijalno nasljedno pravo u Crnoj Gori regulisano je Zakonom o nasljeđivanju287, a ostavinski i drugi postupci koji se tiču nasljedno - pravnih poslova, regulisani su Zako-nom o vanparničnom postupku288. Ugovor o doživotnom izdržavanju i ugovor o ustu-panju i raspodjeli imovine za života regulisani su u Zakonu o obligacionim odnosima289. Kako su naprijed naznačeni zakoni doneseni poslije Zakona o notarima, to će biti olak-šana praksa postupanja prvih notara u Crnoj Gori.

Postoji obavezna i fakultativna nadležnost notara u pojedinim pravnim poslovima sa nasljedno pravnim elementima i dejstvima.

– Obavezna forma notarskog zapisa i sa njime izjednačenog zapisa o potvrdi privatne isprave u poslovima sa nasljednopravnim dejstvom, propisana je kod sastavljanja ugo-vora o doživotnom izdržavanju, ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za života i nasljedničkih izjava. Zakon o notarima (član 51. st.1. t. 3. CG), pod prijetnjom ništavo-sti, propisao je za takve poslove formu notarskog zapisa ili sa njime izjednačenog zapisa o potvrdi privatne isprave.

– Notar može (fakultativna nadležnost) vršiti sastavljanje notarskog zapisa, ili zapisa o potvrdi privatne isprave i zapisnika, ako to stranke zahtijevaju, kod sljedećih nasljed-nopravnih poslova: ugovor o odricanju od nasljeđa koje nije otvoreno (čl. 135. Zakona o nasljeđivanju) i zapis o testamentu po pravilima za sudski testament-pravilima van-parničnog postupka i uz primjenu pravila za sastavljanje notarskog zapisa (čl. 69. st. 1. Zakona o nasljeđivanju i čl. 52. Zakona o notarima). takav testament ima svojstvo sud-skog testamenta kojeg može sastaviti ne samo notar već i sud.

– Sud može povjeriti notaru popis i procjenu zaostavštine, čuvanje ostavinskih ispra-va, novca, papira od vrijednosti ili dragocjenosti (notar kao povjerenik suda, član 94. Zakona o vanparničnom postupku CG). takođe, predsjednik Osnovnog suda, nakon ocjene stanja u svom sudu, može sve ostavinske predmete povjeriti na rad notarima sa sjedištem kancelarija u području tog suda290.

287 Službeni list Crne Gore br. 74/08.288 Službeni list R CG br. 27/06.289 Službeni list Crne Gore br. 47/08.290 Član 147 do 157 Zakona o vanparničnom postupku CG, Notar kao povjerenik suda u ostavinskom

postupku.

223

2. Nasljednička izjava

Zakonodavstvo Crne Gore usvaja koncepciju da zaostavština umrlog lica prelazi po sili Zakona na njegove nasljednike u trenutku njegove smrti i to konačno i trajno, ako se nasljednik ne odrekne nasljeđa291. Nasljednička izjava može biti pozitivna i negativna.

Pozitivna nasljednička izjava je ona koja glasi na prijem nasljeđa, tj. ako se lice koje je pozvano na nasljeđe kao nasljednik, po bilo kom osnovu izjasni da hoće to da bude, da-kle, hoće da se primi nasljeđa koje mu je po sili Zakona pripalo u momentu smrti osta-vioca. Zbog toga ona nije obavezna, jer će sud, po prijemu smrtovnice, provesti postu-pak, donijeti rješenje o nasljeđivanju, bez obzira da li su se nasljednici izjasnili. Bitno je samo da su uredno pozvani. Rješenje o nasljeđivanju ima samo deklaratorni karakter, jer se svojina na zaostavštini stiče po sili Zakona u momentu smrti ostavioca.

Negativna nasljednička izjava je ona koja glasi na odricanje od nasljeđa, tj. ona postoji ako se lice koje je pozvano na nasljeđe kao nasljednik, po bilo kom osnovu izjasni da ne želi to da bude. Dakle, moguća je pozitivna i negativna nasljednička izjava, mada, kako je to naprijed naznačeno, pozitivna nasljednička izjava nije potrebna za postajanje na-sljednikom, pošto se to postaje po sili Zakona.

Davanjem pozitivne nasljedničke izjave, u cilju da bi se njome samo potvrdilo ono što po pravilu nastupa po sili Zakona, zavisi od volje nasljednika, i takva izjava dolazi u obzir ako neki nasljednik želi da, još prije svršetka ostavinskog postupka, učini izvje-snim da se on tog svojstva prima, odnosno da se neće koristiti mogućnošću odricanja od nasljeđa. to jednom nasljedniku može biti potrebno da bi otklonio svaku sumnju i neizvjesnost u pogledu njegovog svojstva kao nasljednika (npr. da bi mogao tražiti odo-brenje za gradnju kuće na placu koji mu je kao nasljedniku pripao, da bi povećao svoju kreditnu sposobnost).

Pozitivna nasljednička izjava može biti izričita ili prećutna.

– Izričita je kada nasljednik da pozitivnu nasljedničku izjavu pred sudom do zavr-šetka rasprave o zaostavštini ili pred notarom, u formi notarskog zapisa.292

– Prećutna je kada nasljednik bude raspolagao cijelim ili jednim dijelom zaostav-štine, tj. kada prema objektima zaostavštine preduzima pravne akte svojinskog raspolaganja, odnosno raspolaganja pravom koje je naslijedio (npr. otuđio ili za-ložio neke stvari iz zaostavštine), tako da to pokazuje njegovu namjeru da se pre-ma tim objektima ponaša kao da su njegovi, a to znači da je time pokazao da se prima nasljeđa, odnosno da se odriče mogućnosti odbijanja nasljeđa.

Davanje nasljedničke izjave regulisano je odredbama čl. 131.-139. Zakona o nasljeđiva-nju. takva izjava se može dati od strane nasljednika ili njegovog zastupnika i to direk-tno u zapisnik kod suda koji vodi ostavinski postupak do završetka rasprave, ili u po-

291 Čl. 130. Zakona o nasljeđivanju CG.292 Član 51. Zakona o notarima CG.


224

sebnoj ispravi koja se podnosi sudu, a za što je propisana obavezna forma notarskog zapisa i sa njim izjednačenog zapisa o potvrdi privatne isprave293.

Uslovi za punovažnost nasljedničke izjave su opšti uslovi propisani u ZOO za punovaž-nost pravnih poslova i uslovi iz Zakona o nasljeđivanju, te Zakona o notarima, a to su:

– da je validna u pogledu predmeta, osnova i da je izraz slobodne volje, tj. da ne po-stoje mane volje, jer se u suprotnom može poništavati294, ali se ne može opozvati;

– da je davalac nasljedničke izjave poslovno sposoban, a ako izjavu daje preko za-stupnika, da je uredno zastupan.

Nasljednička izjava, posebno ako glasi na odricanje od nasljeđa, proizvodi imovinska dejstva koja odgovaraju dejstvu pravnih akata inter vivos, i to akata raspolaganja. Otuda se za davanje nasljedničke izjave od strane nasljednika zahtijeva puna poslovna spo-sobnost. Ukoliko jedno lice nema tu sposobnost u momentu davanja nasljedničke izja-ve (maloljetnik koji nije navršio 14. godina ili je lišeno poslovne sposobnosti), u njegovo ime, nasljedničku izjavu će dati njegov zakonski zastupnik. Pri tome, nasljednička izja-va zakonskog zastupnika, data u ime štićenika, koja bi glasila na odricanje od nasljeđa, uslovljena je saglasnošću starateljskog organa295.

Nasljedničku izjavu može dati neposredno sam nasljednik ili je može dati preko puno-moćnika, s tim što punomoćje za davanje nasljedničke izjave u posebnoj ispravi koja će se dostaviti sudu, mora biti u formi glavnog posla, tj. nasljedničke izjave (vidi član 86. ZOO CG, a to je obavezna forma notarskog zapisa, odnosno, sa njim izjednačenog, zapisa o potvrdi privatne isprave. Punomoćje treba da bude specijalno, tj. da je u njemu izričito navedeno da se, u ime vlastodavca kao nasljednika, punomoćnik može odre-ći nasljeđa, primiti nasljeđe, ili primiti nasljeđe i ustupiti ga nekom od sunasljednika.

– da je ispoštovana forma i postupak davanja nasljedničke izjave;Nasljednička izjava koja se daje u posebnoj ispravi i koja se dostavlja sudu, pod prijet-njom ništavosti, mora biti sastavljena u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi pri-vatne isprave (vidi čl.53. st.1. t. 3. Zakona o notarima).

Osobine nasljedničke izjave– Nasljednik može dati nasljedničku izjavu, a posebno može se odreći nasljeđa tek

kada je ono otvoreno (momenat smrti ostavioca) i to sve do završetka ostavin-skog postupka.

– Nasljednička izjava mora biti u sadržaju precizno određena, kako je to Zakon o nasljeđivanju propisao, tj. mora sadržavati izjašnjenje u pogledu toga po kom se osnovu nasljeđivanja daje izjava (npr. zakonski nasljednik, ili nužni nasljednik, ili testamentarni nasljednik, ili kombinovano, te da li se prima nasljeđa, da li se prima nasljeđa i ustupa nekom od sunasljednika ili da li se odriče nasljeđa.). No-tar će podučiti stranku u vezi sa naprijed naznačenim.

293 Član 125. stav 3. Zakona o vanparničnom postupku CG.294 Član 136. stav 3. Zakona o nasljeđivanju CG.295 Član 308. stav 2. i član 66. PZ CG, dijete koje je navršilo četrnaest godina života može dati nasljedničku

izjavu uz prethodnu ili naknadnu saglasnost roditelja, a kada je to potrebno po članu 308 stav PZ CG i uz saglasnost organa starateljstva.


225

– Jedanput data nasljednička izjava, pa bila ona u smislu odricanja ili primanja nasljeđa, ne može se opozvati,296 jer bi, u suprotnom, dolazilo do povreda prava drugih lica koja su ona stekla i do onemogućavanja normalnog toka ostavinskog postupka. Ovome je notar dužan podučiti i upozoriti stranke, a što je veoma bitno, s obzirom na pravne učinke nasljedničke izjave, naročito imovinske, jer se u konkretnom radi o sticanju, odnosno o prenosu imovine među živima. Ako se radi o ustupanju nasljeđa, notar će podučiti i upozoriti stranke da se, po prije-mu ustupljenog dijela, na odnose ustupioca i primaoca primjenjuju pravila o poklonu297.

– Nasljednička izjava o odricanju od nasljeđa ne može biti djelimična, ni pod uslovom298 u okviru jednog osnova pozivanja na nasljeđe, što znači da se jedno lice ne može primiti, odnosno odreći samo jednog dijela zaostavštine, koje bi mu po jednom osnovu pozivanja na nasljeđe trebalo da pripadne (npr. kod zakon-skog osnova pozivanja na nasljeđe, odriče se primanja nasljeđa poljoprivrednog zemljišta, ali prihvata nasljeđe kuće u gradu). Zabrana djelimične nasljedničke izjave o odricanju od nasljeđa važi posebno za svaki osnov pozivanja na naslje-đe, tako da u okviru jednog osnova, ne može biti djelimična (npr., ne može se, u okviru zakonskog nasljeđivanja, odreći nasljeđa na stanu, a prihvatiti se naslje-đa na kući), ali se može prihvatiti zakonskog dijela nasljeđa na nekoj imovini, a odreći se testamentarnog nasljeđa na drugoj imovini ostavioca.

– Odricanje u korist određenog nasljednika smatra se izjavom o prijemu nasljeđa, uz istovremeno ustupanje nasljednog dijela299, pa s tim u vezi, za ovakvu nasljed-ničku izjavu ne važe pravila odricanja od nasljeđa.

– Zakon o nasljeđivanju Crne Gore (čl. 136. st. 2.) posebno i specifično propisuje da se izjava o odricanju od nasljeđa odnosi samo na onu zaostavštinu koja je na-sljedniku bila poznata u vrijeme davanja izjave.

– Kod izjave o odricanju od nasljeđa postoji zakonska pretpostavka da se odricanje odnosi i na potomke onog koji se odrekao, ako nije izričito izjavio da se odriče samo u svoje ime. tome će notar podučiti i upozoriti davaoca izjave.

2 .1 .Primjer:PrijemnasljeđauzistovremenoustupanjeNasljednička izjava o prijemu nasljeđa, uz istovremeno ustupanje nasljednog dijela300 po osnovu zakonskog nasljeđivanja

CRNA GORA NOTAR mIŠIĆ mIŠO BUDVA Ul. Riva br.1.

296 Član 136. stav 1 Zakona o nasljeđivanju CG.297 Član 134. stav 3. Zakona o nasljeđivanju CG.298 Član 134. stav 1. Zakona o nasljeđivanju CG.299 Član 134. stav 2. Zakona o nasljeđivanju CG.300 Čl. 134 i 136 Zakona o nasljeđivanju i čl. 51. st. 1. t. 3. Zakona o notarima.


226

UZZ br.1/2009.

Dana 15.10.2009. godine (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 8.00 h (osam ča-sova), preda mnom, dolje potpisanim notarom mišić mišom, sa službenim sjedištem u Budvi, Ul. Riva br.1., sa zahtjevom da na osnovu njene izjave volje, sačinim notarskizapisnasljed-ničkeizjave,pristupilaje: ---------------------------------------------------------------------------------------

Gospođa Dara Darić kći Dragana, rođena 01.05.1969.g. (prvog maja hiljadu devet stotina šezdeset devete godine), u Budvi, sa prebivalištem i adresom u Budvi, ul. Borovi br.10., JmB 0105969666666, državljanka Crne Gore, prema vlastitoj izjavi, udata, po zanimanju stomato-log, čiji sam identitet utvrdio uvidom u ličnu kartu, br. 0506, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana 01.01.2006.g., sa rokom važenja deset godina (u daljem tekstu: davalacnasljedničkeizjave). -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Stranka izjavljuje da je, kao zakonski nasljednik, pozvana na otvoreno nasljeđe iza umrlog oca marić Dragana, sina milana, rođenog dana_____u ____, koji je umro dana ___, u ___, a iza koga se vodi postupak za raspravljanje zaostavštine kod Osnovnog suda u _____, pod bro-jem ____.S tim u vezi, stranka notaru prezentuje Izvod iz matične knjige umrlih, broj____, od ___, izdat od matičara ____; Izvod iz matične knjige rođenih, broj____, od ___, izdat od ma-tičara ____, na ime davaoca ove izjave; Poziv naznačenog suda, od dana_____, i Prepis lista nepokretnosti br.1., KO masline, izdat od ____ dana____.Naznačeni dokumenti se u origina-lu prilažu uz ovaj izvornik. Stranka ne traži njihovo čitanje. Iz priloženih dokumenata notar je ustanovio da je prije davanja ove izjave, otvorenonasljeđe izaumrlogMarićDragana,da je davalac ove nasljedničke izjave kćerka ostavioca i da ja ostavilac na naprijed naznačenim nepokretnostima upisan kao imalac prava svojine od 1/1. Takođe ovaj notar je utvrdio sastav zaostavštine na koju se ova izjava odnosi301. -----------------------------------------------------------------

Notar je ispitao volju stranke, podučio je pravnim dometima i posljedicama namjeravanih izjava, te ustanovio da je sposobna i ovlašćena za preduzimanje ovog pravnog posla302. -------

Notar je stranku naročito podučioiupozorio da se, shodno odredbama Zakona o nasljeđiva-nju, može odreći nasljeđa, izjaviti da se prima nasljeđa, uz istovremeno ustupanje nasljednog dijela u korist određenog nasljednika, te izjaviti da se prima nasljeđa. Notar je stranku podu-čio pravnim posljedicama svake od tih izjava, a naročito: -----------------------------------------------

– da odricanje od nasljeđa ne može biti djelimično u okviru istog osnova za nasljeđiva-nje, ni pod uslovom ----------------------------------------------------------------------------------------

301 Napomena: Nasljednička izjava se može dati od momenta smrti ostavioca do završetka rasprave za raspravljanje zaostavštine i to na zapisnik kod suda ili u posebnoj ispravi koja se dostavlja sudu u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave, kao što je ovdje slučaj. Izjava o odricanju odnosi se samo na zaostavštinu koja je davaocu izjave bila poznata u vrijeme davanja izjave - čl. 136. st. 2. ZN, te je zbog toga potrebno u nasljedničkoj izjavi o odricanju od nasljeđa utvrditi na koju zaostavštinu se ona odnosi.

302 Napomena: Naprijed naznačena obaveza notara proizilazi iz normi koje regulišu postupak sastavljanja notarskih akata, a poslovna sposobnost je uslov ovog, kao i svih drugih pravnih poslova. Ona se uvijek utvrđuje shodno odredbama Porodičnog zakona- CG čl. 13. i čl. 24. st. 2.


227

– da se na odnose između ustupioca i primaoca, po prijemu ustupljenog dijela, primje-njuju pravila o poklonu, te upozorio na značaj i posljedice poklona; ------------------------

– da se izjava o odricanju od nasljeđa ili primanju nasljeđa ne može opozvati; -------------

– da se izjava o odricanju od nasljeđa odnosi samo na onu zaostavštinu koja je nasljed-niku bila poznata u vrijeme davanja izjave; ---------------------------------------------------------

– da se izjava o odricanju od nasljeđa odnosi i na potomke, s tim da se davalac izjave može odreći samo u svoje ime, a u kojem slučaju se ne proteže na potomke. ------------

Nakon naprijed naznačenih poduka i upozorenja, stranka je dala sljedeću: ------------------------

----------------------------------------------NASLJEDNIČKUIZJAVU --------------------------------------------

PRIMAMSE zakonskog dijela nasljeđa koji mi pripada iza umrlog oca marić Dragana, sina mi-lana, rođenog dana_____, u ____, koji je umro dana ___, u ___, i svoj zakonski nasljedni dio na zaostavštini, koja se sastoji od nepokretnosti upisanih sa 1/1 prava svojine u Listu nepokret-nosti br.1., KO masline, kod Uprave za nekretnine - Područna jedinica Budva, USTUPAM svom bratu marić Dušku, sinu Dragana, iz ____, JmB_____. -----------------------------------------------------

Nije mi poznato da je otac ostavio testament. ---------------------------------------------------------------

Nije mi poznato da zaostavštinu čini i neka druga imovina. ---------------------------------------------

Ovim posebno ovlašćujem svog brata marić Duška ili njegovog punomoćnika koga on izabe-re, da ovu nasljedničku izjavu preda u ostavinski spis nadležnog suda i da on, kao punomoć-nik za prijem pismena, u moje ime primi Rješenje o nasljeđivanju i druge akte u ostavinskom postupku iza umrlog oca marić Dragana. ---------------------------------------------------------------------

Od ove isprave su izdati: -------------------------------------------------------------------------------------------

OTPRAVAK ------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Davalac nasljedničke izjave (1x) ---------------------------------------------------------------------------------

– Osnovni sud u ______(1x) -------------------------------------------------------------------------------

Troškove u vezi sa sastavljanjem ovog notarskog zapisa, snosim sama. ------------------------------

Nagrada i naknada za rad notara obračunata je prema tarifi, a kako slijedi__________.--------

Notar je ovu izjavu pročitao stranci, neposrednim pitanjima uvjerio se da sadržaj ovog akta odgovara volji stranke, a koja izjavljuje da je tako postupljeno, da je razumjela sadržinu ovog pravnog posla i da je s njim u cijelosti saglasna, kojeg slobodnom voljom odobrava i u prisu-stvu notara, kako slijedi, svojeručno potpisuje, nakon čega je zapis potpisao i ovaj notar. -----

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

U Podgorici, dana______ (slovima) -----------------------------------------------------------------------------

Davalac nasljedničke izjave: Dara Darić(potpis)

Notar:

mišić mišo (pečat, potpis i štambilj notara)


228

2 .2 .Primjer:Nasljedničkaizjavaoprimanjunasljeđapoosnovuzakonskognasljeđivanja


UZZ br.1/2009.

Dana 15.10.2009. godine (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 8.00 h (osam ča-sova), preda mnom, dolje potpisanim notarom mišić mišom, sa službenim sjedištem u Budvi, Ul. Riva br.1., sa zahtjevom da na osnovu njene izjave volje, sačinim notarskizapisnasljed-ničkeizjave,pristupila je: ----------------------------------------------------------------------------------------

Gospođa Dara Darić kći Dragana, rođena 01.05.1969.g. (prvog maja hiljadu devet stotina šezdeset devete godine), u Budvi, sa prebivalištem i adresom u Budvi, ul. Borovi br.10., JmB 0105969666666, državljanka Crne Gore, prema vlastitoj izjavi, udata, po zanimanju stomato-log, čiji sam identitet utvrdio uvidom u ličnu kartu, br. 0506, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana 01.01.2006.g., sa rokom važenja deset godina (u daljem tekstu: davalacnasljedničkeizjave). -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Stranka izjavljuje da je, kao zakonski nasljednik, pozvana na otvoreno nasljeđe iza umrlog oca marić Dragana, sina milana, rođenog dana_____, u ____, koji je umro dana ___, u ___, a iza koga se vodi postupak za raspravljanje zaostavštine kod Osnovnog suda u _____, pod brojem ____.S tim u vezi, stranka notaru prezentuje Izvod iz matične knjige umrlih, broj____, od ___, izdat od matičara ____, Izvod iz matične knjige rođenih, broj____, od ___, izdat od matičara ____ na ime davaoca ove izjave, Poziv naznačenog suda od dana_____ i Prepis lista nepokret-nosti, br.1, KO masline, izdat od ____, dana____. -----------------------------------------------------------

Naznačeni dokumenti se u originalu prilažu uz ovaj izvornik. Stranka ne traži njihovo čitanje. Iz priloženih dokumenata notar je ustanovio da je, prije davanja ove izjave, otvorenonaslje-đe izaumrlogMarićDragana i da je davalac ove nasljedničke izjave kćerka ostavioca. Tako-đe, ovaj notar je utvrdio sastav zaostavštine na koju se ova nasljednička izjava odnosi, te da je ostavilac upisan kao vlasnik sa 1/1 dijela na naprijed naznačenoj nepokretnosti, koja je pred-met zaostavštine. ----------------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je ispitao volju stranke, podučio je pravnim dometima i posljedicama namjeravanih izjava, te ustanovio da je sposobna i ovlašćena za preduzimanje ovog pravnog posla.----------

Notar je stranku naročito podučioiupozorio da se, shodno odredbama Zakona o nasljeđiva-nju, može odreći nasljeđa, izjaviti da se prima nasljeđa, uz istovremeno ustupanje nasljednog dijela u korist određenog nasljednika, kao i izjaviti da se prima nasljeđa, te o pravnim poslje-dicama svake od tih izjava, a naročito: -------------------------------------------------------------------------


229

– da odricanje od nasljeđa ne može biti djelimično u okviru istog osnova za nasljeđiva-nje, ni pod uslovom ----------------------------------------------------------------------------------------

– da se na odnose između ustupioca i primaoca, po prijemu ustupljenog dijela, primje-njuju pravila o poklonu, te na značaj i posljedice poklona ; ------------------------------------




Nakon naprijed naznačenih poduka i upozorenja, stranka je dala sljedeću: ------------------------

------------------------------------------NASLJEDNIČKUIZJAVU ------------------------------------------------

PRIMAMSEzakonskogdijelanasljeđaizaumrlogocaMarićDragana,sinaMilana,ro-đenogdana_____,u____,kojijeumrodana___u___,anazaostavštinikojasesastojiodnepokretnostiupisanihsa1/1pravasvojine uListunepokretnostibr .1 .,KOMasline,kodUpravezanekretnine–PodručnajedinicaBudva . -----------------------------------------------



Ovim posebno ovlašćujem svog brata marić Duška, ili njegovog punomoćnika koga on izabe-re, da ovu nasljedničku izjavu preda u ostavinski spis nadležnog suda i da on, kao punomoć-nik za prijem pismena, u moje ime primi Rješenje o nasljeđivanju i druge akte i podneske u ostavinskom postupku iza umrlog oca marić Dragana. ---------------------------------------------------


OTPRAVAK ------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Davalac nasljedničke izjave (1x) ---------------------------------------------------------------------------------

– Osnovni sud u ______(1x) -------------------------------------------------------------------------------

Troškove u vezi sa sastavljanjem ovog notarskog zapisa, snosim sama. ------------------------------


Notar je ovu izjavu pročitao stranci, neposrednim pitanjima uvjerio se da sadržaj ovog akta od-govara volji stranke, a koja izjavljuje da je tako postupljeno, da je razumjela sadržinu ovog prav-nog posla i da je u cijelosti saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobrava i u pri-sustvu notara, kako slijedi, svojeručno potpisuje, nakon čega je zapis potpisao i ovaj notar. -----

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

U Podgorici, dana__________(slovima) -----------------------------------------------------------------------


Notar: mišić mišo



230

2 .3 .Primjer:Nasljedničkaizjavaoodricanjuodnasljeđapoosnovuzakonskognasljeđivanja


UZZ br.1/2009.

Dana 15.10.2009. godine (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 8.00 h (osam ča-sova), preda mnom, dolje potpisanim notarom mišić mišom, sa službenim sjedištem u Budvi, Ul. Riva br.1., sa zahtjevom da na osnovu njene izjave volje, sačinim notarskizapisnasljed-ničkeizjave,pristupila je: ----------------------------------------------------------------------------------------

Gospođa Dara Darić, kći Dragana, rođena 01.05.1969.g. (prvog maja hiljadu devet stotina šezdeset devete godine), u Budvi, sa prebivalištem i adresom u Budvi, ul. Borovi br.10., JmB 0105969666666, državljanka Crne Gore, prema vlastitoj izjavi, udata, po zanimanju stomato-log, čiji sam identitet utvrdio uvidom u ličnu kartu, br. 0506, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana 01.01.2006.g., sa rokom važenja deset godina (u daljem tekstu: davalacnasljedničkeizjave). -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Stranka izjavljuje da je, kao zakonski nasljednik, pozvana na otvoreno nasljeđe iza umrlog oca marić Dragana, sina milana, rođenog dana_____u ____, koji je umro dana ___, u ___, a iza koga se vodi postupak za raspravljanje zaostavštine kod Osnovnog suda u _____, pod brojem ____.S tim u vezi, stranka notaru prezentuje Izvod iz matične knjige umrlih, broj____, od ___, izdat od matičara ____; Izvod iz matične knjige rođenih, broj____, od ___, izdat od matičara ____, na ime davaoca ove izjave; Poziv naznačenog suda, od dana_____, i Prepis lista nepo-kretnosti, br.1., KO masline, izdat od ____ dana____. ------------------------------------------------------

Naznačeni dokumenti se u originalu (alt.: ovjerenom prepisu) prilažu uz ovaj izvornik. Stranka ne traži njihovo čitanje. Iz priloženih dokumenata notar je ustanovio da je, prije davanja ove izjave, otvorenonasljeđe izaumrlogMarićDragana i da je davalac ove nasljedničke izjave njegov zakonski nasljednik, tj. kćerka ostavioca. Takođe sam utvrdio sastav zaostavštine. -----

Notar je ispitao volju stranke, podučio je pravnim dometima i posljedicama namjeravanih izjava, te ustanovio da je sposobna i ovlašćena za preduzimanje ovog pravnog posla.----------

Notar je stranku naročito podučioiupozorio da se, shodno odredbama Zakona o nasljeđiva-nju, može odreći nasljeđa, izjaviti da se prima nasljeđa, uz istovremeno ustupanje nasljednog dijela u korist određenog nasljednika, kao i izjaviti da se prima nasljeđa, te o pravnim poslje-dicama svake od tih izjava, a naročito: -------------------------------------------------------------------------

– da odricanje od nasljeđa ne može biti djelimično u okviru istog osnova za nasljeđiva-nje, ni pod uslovom; ---------------------------------------------------------------------------------------


231

– da se na odnose između ustupioca i primaoca, po prijemu ustupljenog dijela, primje-njuju pravila o poklonu, te na značaj i posljedice poklona ; ------------------------------------




Nakon naprijed naznačenih poduka i upozorenja, stranka je dala sljedeću:---------------- -------------------------------------------NASLJEDNIČKUIZJAVU -----------------------------------------------

ODRIČEMSE zakonskog dijela nasljeđa iza umrlog oca marić Dragana, sina milana, rođenog dana_____, u ____, koji je umro dana ___, u ___, a na zaostavštini koja se sastoji od nepokret-nosti upisanih sa 1/1 prava svojine u Listu nepokretnosti br.1., KO masline, kod Uprave za ne-kretnine – Područna jedinica Budva. ---------------------------------------------------------------------------

Ovo odricanje se ne odnosi na moje potomke (alt. „Ovo odricanje se odnosi i na moje potom-ke“), tj. ovim izričito izjavljujem da odricanje činim samo u svoje ime303. -----------------------------




OTPRAVAK ------------------------------------------------------------------------------------------------------------

– Davalac nasljedničke izjave (1x) ------------------------------------------------------------------------

– Osnovni sud u ______(1x) -------------------------------------------------------------------------------

Troškove u vezi sa sastavljanja ovog notarskog zapisa, snosim sama. --------------------------------


Notar je ovu izjavu pročitao stranci, neposrednim pitanjima uvjerio se da sadržaj ovog akta od-govara volji stranke, a koja izjavljuje da je tako postupljeno, da je razumjela sadržinu ovog prav-nog posla i da je u cijelosti saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobrava i u prisustvu notara, kako slijedi, svojeručno potpisuje, nakon čega je zapis potpisao i ovaj notar.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

U Podgorici, dana_________(slovima) -------------------------------------------------------------------------


Notar:

mišić mišo (potpis, pečat i štambilj notara)

303 Član 131. stav 2. Zakona o nasljeđivanju CG, koji reguliše da odricanje od nasljeđa važi i za potomke onog koji se odrekao, ako nije izričito izjavio da se odriče samo u svoje ime. Notar je uvijek dužan podučiti i upozoriti stranku na naprijed naznačenu zakonsku odredbu.


232

3. Testament

3 .1 .PojamtestamentarnognasljeđivanjaPrema čl. 6. Zakona o nasljeđivanju CG, osnovi pozivanja na nasljeđe su zakon i te-stament, tj. naslijediti se može na osnovu zakona i testamenta. Naime, redovni zakon-ski nasljedni red (izuzimajući nužni, tj. pravila o nužnom nasljednom dijelu) regulisan je normama dispozitivnog karaktera, što znači da je svakom licu ostavljeno da može izjavom svoje posljednje volje, tj. svojom voljom mijenjati zakonski nasljedni red, a u Zakonom dopuštenim granicama304. Dakle, prema nasljednom pravu Crne Gore, testa-mentarno nasljeđivanje je jedini oblik voljnog nasljeđivanja305. Zakon o nasljeđivanju CG propisao je ništavost ugovora o nasljeđivanju306. Sloboda testamentiranja nije bez-granična, već su njeni dometi određeni Zakonom, koji određuje način i granice testa-mentarnog raspolaganja. U tom smislu, propisano je: “Zavještalac može testamentom raspolagati svojom imovinom na način i u granicama koji su određeni Zakonom“.

tako naprimjer:– u članu 28. i dalje ZN postoje odredbe o nužnom dijelu, tj. o dijelu zaostavštine

kojim ostavilac ne može raspolagati;– član 64. –74. ZN sadrži odredbe o formi testamenta;– član 93. ZN i dalje, sadrži odredbe o sadržini testamenta itd.

Prema članu 64. Zakona o nasljeđivanju, „punovažan je onaj testament koji je sačinjen u obliku utvrđenom u zakonu i pod uslovima predviđenim zakonom“.

3 .2 .Definicijatestamentatestament je pravni akt (jednostrani) koji sadrži jednostranu izjavu posljednje volje, datu u Zakonom propisanoj formi, koja ima za cilj drugačiji raspored zaostavštine odre-đenog lica u odnosu na Zakonom predviđeni zakonski nasljedni red, u bilo kom pogle-du, u bilo kojoj mjeri ili na bilo koji način, u granicama propisanim Zakonom. U vezi s tim, postoje sljedeće mogućnosti:

– unutar zakonskih nasljednika, koji po testamentu svi ostaju nasljednici, određuje se drugačiji raspored nasljednih dijelova;

– testament može sadržavati i druga testamentarna raspolaganja, bez diranja u red univerzalnih sukcesora, koji je određen zakonom (svi zakonski nasljednici osta-ju), ali se određuje samo legat ;

– određuje se za testamentarnog nasljednika lice koje nije zakonski nasljednik.

304 Član 7. Zakona o nasljeđivanju CG. 305 Vidjeti više kod Borislav t. Blagojević, „Nasljedno pravo u Jugoslaviji“, četvrto izdanje, Savremena

administracija Beograd 1979. godine, str. 239. i naredne.306 Član 121. do 123. Zakona o nasljeđivanju CG.


233

3 .3 .Karakteristike(osobine)testamentatestament je jednostrani pravni posao, strogo lični posao, formalni posao i opoziv posao.

a) testament je jednostrani pravni posao (izjava volje), jer za njegovu punovažnost nije potrebna saglasnost bilo kog lica.

Kao pravni akt, testament treba da ispunjava sve opšte uslove koji se traže za punovaž-nost bilo kog pravnog posla, a posebno za punovažnost jednostranih pravnih poslova u pogledu predmeta, osnova, sposobnosti, stvarne volje, forme itd.

Pod prijetnjom ništavosti, testament može sačiniti samo lice koje je sposobno za rasuđi-vanje koje je navršilo 15 godina života (tzv. testamentarna sposobnost)307.

Zavještaočeva volja izražena u testamentu treba da predstavlja njegovu stvarnu i pra-vu volju, izraženu slobodno, tim prije što se ovdje radi o jednostranom pravnom aktu dobročinog karaktera. S tim u vezi, Zakon o nasljeđivanju propisuje posebna pravila za slučaj da volja izražena u testamentu ne odgovara pravoj volji ostavioca, te se predviđa ništavost testamenta zbog nedostatka u volji zavještaoca308. U slučaju prijetnje ili pri-nude ili prevare ili zablude, dolazi do ništavosti testamenta, pod Zakonom propisanim uslovima. Ove radnje povlače ništavost bilo da dolaze od lica kojima je nešto zavještano tim testamentom, bilo da dolaze od trećih lica.

Prema članu 62. stav 4. Zakona o nasljeđivanju „ako su samo neke odredbe testamenta manjeg značaja unesene u testament pod prijetnjom ili prinudom, usljed prevare, ili u zabludi, ništave su samo te odredbe (tzv. djelimična ništavost). Djelimična ništavost se propisuje iz razloga što je cilj da se omogući ostvarenje prave volje ostavioca, kad god je to i ukoliko je to više moguće. Posljedica ništavosti cijelog testamenta je ta što se smatra da testament i ne postoji, a u slučaju ništavosti dijela testamenta (klauzule), smatra se da taj njegov dio nije ni postojao.

Poništenje testamenta iz razloga prinude, prijetnje, prevare, ili zablude može tražiti samo lice koje ima pravni interes i to u Zakonom određenim rokovima309 (npr. lica koja bi poništenjem mogla dobiti neke koristi, zakonski nasljednici i sl.)

b) testament se može samo lično sačiniti, a što znači da je, pri poduzimanju ovog prav-nog posla, isključena svaka mogućnost da se izjavi putem zastupnika, odnosno puno-moćnika. Dakle, testament je strogo lični pravni posao, odnosno testament se može izjaviti od strane lica koje je po Zakonu sposobno praviti testament.

c) testament je strogo formalni pravni posao, što znači da je za njegovu punovažnost potrebna Zakonom određena forma. Član 64. Zakona o nasljeđivanju propisuje: „Pu-novažan je onaj testament koji je sačinjen u obliku utvrđenom zakonom i pod uslovima predviđenim Zakonom“. testament koji ne ispunjava sve zahtjeve u pogledu forme, koji su predviđeni zakonom, ništav je. Forma testamenta je ustanovljena iz više razloga i to:

– da bi se izbjegla lakomislenost, jer se radi o poslu bez naknade;

307 Član 61. Zakona o nasljeđivanju CG.308 Čl. 62. i 63. ZN CG.309 Član 63. ZN CG.

3. Testament

234

– da bi se izbjegle prevare, zablude i prinude koje bi mogle doći od zainteresovanih lica radi pribavljanja koristi;

– radi pravne sigurnosti.

d) testament je uvijek opoziv pravni posao310. to proističe iz samog pojma i prirode te-stamenta, a to znači da se niko ne može odreći prava da može kasnije, sve do svoje smr-ti, mijenjati ili ukidati svoju posljednju izjavu volje. Svaka klauzula o odricanju od pra-va na opoziv je ništava i neće proizvoditi pravno dejstvo. Prema zakonskoj odredbi, za-vještalac može uvijek opozvati testament, u cjelini ili djelimično, izjavom datom u bilo kom obliku u kome se po Zakonu može sačiniti testament (traži se neka od zakonskih formi u kojoj se sačinjava testament), i to u posebnoj ispravi (poseban opoziv) ili opoziv u kasnijem (novom) testamentu. Zavještalac može pisani testament opozvati i unište-njem pismena. Odredbe ranijeg testamenta ostaju na snazi ako ih zavještalac kasnijim testamentom nije izričito opozvao ili ukoliko nisu u suprotnosti sa kasnijim testamen-tom. Svako kasnije raspolaganje zavještaoca određenom stvari koju je bio nekom zavje-štao, ima za posljedicu opozivanje zavještanja te stvari. O ovome notar mora voditi ra-čuna prilikom sačinjavanja zapisa o testamentu.

3 .4 .VrstetestamentaU teoriji postoje dvije osnovne podjele testamenata, i to na: redovne i vanredne, te javne i privatne311. Javni testamenti su oni testamenti koji su sastavljeni uz sudjelovanje orga-na javne vlasti i lica javnog povjerenja. Za punovažnost javnih testamenta Zakon pro-pisuje da su sastavljeni uz sudjelovanje sudije, diplomatsko-konzularnog predstavnika, vojnog starješine, zapovjednika broda i drugih organa javne vlasti, ili lica na koja je dr-žava prenijela javna ovlašćenja, a to su, u mnogim zemljama pa tako i u Crnoj Gori, no-tari312. tako postoji sudski testament, testament sastavljen od diplomatsko-konzularnog predstavnika, testament sastavljen od vojnog starješine, notarski zapis o testamentu itd. Privatni testamenti su svi oni koji ne spadaju u javne testamente: svojeručni testament i pismeni testament pred svjedocima.

Redovni i vanredni testamenti. Redovni i vanredni testamenti se razlikuju po nekim elementima.

– Vanredni testamenti se mogu sačinjavati samo pod određenim okolnostima, tj. kada nastupi samo neki od slučajeva za koje Zakon dopušta upotrebu ove forme (npr. testament sačinjen na brodu–samo ako se to lice nalazi na brodu, ili testa-ment sačinjen za vrijeme mobilizacije ili rata, može se sačiniti samo licu na vojnoj dužnosti za vrijeme mobilizacije ili rata).

– Oblik nekih vrsta vanrednog testamenta odgovara redovnom testamentu (sači-njava se i skladu sa odredbama koje važe za sačinjavanje sudskog testamenta), uz specifičnost da ga ne sačinjava sudija, odnosno lice kojem je to redovno službeno

310 Član 117. do 119. ZN-a CG.311 Vidjeti više kod Borislav t. Blagojević, „Nasljedno pravo u Jugoslaviji“, četvrto izdanje, Savremena

administracija Beograd 1979. godine, str. 260. i naredne.312 Član 52 Zakona o notarima CG.


235

poslovanje (npr. notar) već ga sačinjava lice kome to nije redovno službeno po-slovanje nego vanredno (npr. zapovjednik broda, komandir čete ili viši starješina vojne jedinice).

– Vanredni testament važi samo jedno određeno vrijeme (npr. 30 dana nakon po-vratka zavještaoca u Crnu Goru – kod testamenta sačinjenog na crnogorskom brodu, ili 60 dana po završetku rata, ili 30 dana od dana demobilisanja – kod te-stamenta za vrijeme mobilizacije ili ratnog stanja), dok redovni testament nema takvih vremenskih ograničenja.

Prema zakonodavstvu Crne Gore, vanredni testamenti su:– testament sačinjen na brodu; – testament sačinjen za vrijeme mobilizacije ili rata ;– usmeni testament.

Redovni testamenti su:– svojeručni testament; – pisani testament pred svjedocima;– sudski testament, a koji mogu sastaviti sudija osnovnog suda, odnosno notar po

pravilima vanparničnog postupka;– testament sačinjen pred diplomatskim ili konzularnim predstavnikom Crne

Gore u inostranstvu.

Karakteristike redovnog testamenta:– mogućnost njegovog pravljenja (sačinjavanja) u svako doba;– pojačana forma;– neograničena vremenska važnost.

3.5. Sadržina testamenta313 testament može sadržavati klauzule materijalne i klauzule formalne prirode.

a) Kako je testament oblik izjave posljednje volje kojom se vrši raspored imovine nekog lica (zavještaoca) za slučaj njegove smrti, to se sadržina testamenta sastoji, odnosno može se javiti kroz sljedeće klauzule materijalne prirode314, i to:

– određivanje nasljednika ili legatara; – određivanje supstituta;– isključenje koga od mogućih nasljednika iz nasljeđa (nužnih ili zakonskih), to je

tzv. negativni testament ;– oproštaj nedostojnosti;– određivanje idealnih dijelova nasljednika, kvota ili individualno određenih pred-

meta legata;– postavljanje uslova i rokova u pogledu sticanja ili prestanka svojstva nasljednika

ili legatara;

313 Vidi odredbe čl. 93.-98. ZN CG.314 Vidjeti više kod Borislav t. Blagojević, „Nasljedno pravo u Jugoslaviji“, četvrto izdanje, Savremena

administracija Beograd 1979. godine, str. 247. i naredne.

3. Testament

236

– nalaganje tereta (davanje naloga) itd.

b) Pored naprijed naznačene sadržine, testament može da sadrži i klauzule formalne prirode koje se odnose na nasljeđe, postavljanje izvršioca testamenta ili druge akte i radnje koje nemaju nasljednopravno dejstvo, kao što su:

– preporuka organu starateljstva da neko lice bude ili ne bude određeno za starate-lja maloljetnoj djeci ostavioca;

– zabrana određenog rukovanja imovinom djece;– priznanje očinstva prema odredbama Porodičnog zakona;– priznanje ili oproštaj duga; – regulisanje pitanja imovinsko–bračnih odnosa;– određivanje mjesta i načina sahrane itd.

3 .6 .Detaljnijeosadržinitestamenta

3 .6 .1 .Određivanjenasljednika

Zavještalac može testamentom odrediti315 jednog ili više nasljednika. Za testamentar-nog nasljednika može biti određeno bilo koje fizičko ili pravno lice (za razliku od toga, zakonski nasljednik može biti samo fizičko lice), bez obzira da li su mu srodnici ili ne i da li oni ulaze u krug mogućih zakonskih nasljednika, mada je najčešći slučaj da se radi o srodnicima, s tim što se mijenja zakonski red nasljeđivanja ili veličina nasljednih di-jelova.

testamentarni nasljednik je lice koje je zavještalac odredio da naslijedi cjelokupnu nje-govu imovinu ili dio imovine, određene prema cijeloj imovini, a nasljednikom će se smatrati i lice kojem je testamentom ostavljena jedna ili više određenih stvari ili pra-va ako se utvrdi da je volja zavještaoca bila da mu to lice bude nasljednik.

testator može testamentom odrediti lice kome će pripasti nasljedstvo ako određeni na-sljednik (naznačen u testamentu) umre prije njega, ili se odrekne nasljeđa, ili bude ne-dostojan da naslijedi, a što važi i za legate316. to je tzv. supsidijarno određivanje na-sljednika u testamentu, gdje testator određuje više lica za svoje nasljednike, ali tako da ga naslijedi prvenstveno jedno od njih, a drugi (zamjenski nasljednici) tek supsidijar-no, tj. u slučaju da prvo označeno lice ne naslijedi (ako umre prije ostavioca, tj. ne doživi nasljedstvo, ili ako bude nedostojno da naslijedi, ili ako se odrekne nasljeđa).

P R I m J E R

Supsidijarnoodređivanjenasljednikanajednojstvari

„Ovim za svojenasljednikenajednakedijelove, a na nepokretnosti čiji sam ja vlasnik sa 1/1 dijela i koja je označena kao katastarska parcela br.164/33, kućište, površine od 83 m2, i dvorište, površine od 337 m2 iz“ A“ lista nepokretnosti br.1, KO masline, i stambena zgrada iz-građena na toj parceli, br. 164/33, površine 83 m2, upisana u „V“ listu nepokretnosti br.1, u KO

315 Čl. 93. ZN CG.316 Supstitucija čl. 94. ZN CG.


237

masline ------, određujemsvojekćerke i to: ŠH,rođ .Totić, rođenu 15.10.1969. (petnaestog oktobra hiljadu devet stotina šezdeset devete) godine, u mjestu ------, trenutno nastanjena u Austriji_____, i RA,rođ .Totić,rođena 01.10.1965. (prvog oktobra hiljadu devet stotina šezde-set pete) godine, u mjestu ---------, trenutno, nastanjena u Velikoj Britaniji______. ---------------

Ukoliko imenovani nasljednici ne uspiju realizovati svoj nasljedni red (umru prije mene, ili se odreknu naslijeđa, ili budu nedostojni da naslijede), kao zamjenske nasljednike, određujem njihove bračne potomke, prema pravilima zakonskog nasljednog reda, i to tako da bračni po-tomci jedne kćerke nasljeđuju jednu polovinu, a bračni potomci druge kćerke nasljeđuju dru-gu polovinu.“ ----------------------------------------------------------------------------------------------------------

Ovdje se radi o tzv. supstituciji, tj. određivanju zamjenika nasljednika (vidi čl. 94. st.1. ZN CG), a ne radi se o određivanju nasljednika svom nasljedniku ili legataru, što je po Zakonu zabranjeno (čl. 94. st. 3. ZN CG).

3 .6 .2 .Teretiiuslovi

testator može u pojedinim odredbama testamenta postaviti terete (naloge), uslove, ili rokove317 (npr. naslijediće imovinu ako za četiri godine završi fakultet). Sukcesivno određivanje nasljednika, gdje testator za svoje nasljednike određuje više lica, ali tako da oni stiču nasljedno pravo sukcesivno, uz određivanje nekog roka, ispunjenje uslova ili tereta. Nasljedno pravo prvo stiče prvooznačeni nasljednik, tzv. prethodni nasljed-nik, s tim da njegovo nasljedno pravo prestane, naprimjer, istekom nekog roka ili ispu-njenjem određenog uslova, kada nasljedno pravo stiče neko drugo, u testamentu na-značeno lice. tzv. naknadni nasljednik. U ovom slučaju se radi o postavljanju uslova i rokova (član 97 stav 2 ZN CG), tj. o takozvanom sukcesivnom određivanju nasljednika zavještaoca, tako da naknadni nasljednik stiče nasljedno pravo po osnovu testamen-ta ako u momentu smrti zavještaoca tzv. prethodni nasljednik npr. je navršio određeni broj godina i nije ispunio određeni uslov npr. završio određeni fakultet. U suprotnom naknadni nasljednik ne stiče nasljedno pravo već to pravo ostaje tzv. prethodnom na-sljedniku. Dakle, ovdje se ne radi o određivanju nasljednika svom nasljedniku ili lega-taru, što je po Zakonu zabranjeno (čl. 94. st. 3. ZN CG).

P R I m J E R

Sukcesivnoodređivanjenasljednika

„Ovim testamentom za svog jedinog nasljednika na nepokretnosti, čiji sam ja vlasnik sa 1/1 dijela, i koja je označena kao katastarska parcela br.164/33, kućište, površine od 83 m2, i dvo-rište, površine od 337 m2, iz“ A“ lista nepokretnosti br.1, KO masline i stambena zgrada izgra-đena na toj parceli br. 164/33, površine 83 m2, upisana u „V“ listu nepokretnosti br.1, u KO ma-sline, određujem svog sina AA, poduslovomdadomomentamojesmrtizavršimedicinskifakultetidadomomentamojesmrtinijenavršio28(dvadesetosam)godinaživota . On je samo prethodninasljednik. Kao naknadnognasljednika, određujem BB (podaci). -------

317 Član 97. ZN CG.

3. Testament

238

Slučaj naknadnog nasljeđa nastupa neispunjenjem naprijed naznačenog uslova i roka. Ukoli-ko naknadni nasljednik ne stekne naknadno nasljedstvo, naknadni nasljedni red otpada. Tada prethodni nasljednik, tj. moj sin AA ostaje moj puni nasljednik“. ---------------------------------------

testator može nekom dužnošću opteretiti lice kome ostavlja neku korist ili zaostavšti-nu (član 97. stav 1. ZN CG - npr., podizanje nadgrobnog spomenika). Uslovi i tereti koji su nemogući, nedozvoljeni, nemoralni, nerazumljivi ili protivrječni, smatraju se kao da ne postoje (vidi član 97. stav 3. ZN CG).

3 .6 .3 .Legati,osnivanjezadužbine

Zavještalac može testamentom ostaviti jedan ili više legata (član 95. ZN CG). Može narediti da se neka stvar ili pravo upotrijebi za postizanje neke dozvoljene svrhe ili osnivanje zadužbine (član 96. ZN CG).

3 .6 .4 .Izvršiocitestamenta

testament može sadržavati i odredbu o izvršiocima testamenta. Postavljanje izvršio-ca testamenta u ispravi o testamentu nije nužno, ali je to svrsishodno, a naročito ako je zavještalac odredio naloge, uslove ili rokove. testator može imenovati jedno ili više poslovno sposobnih lica za izvršioce testamenta, kako je to određeno prema regulativi članova 113. do 116. ZN CG.

P R I m J E R

Za izvršioca testamenta imenujem CD . -----------------------------------------------------------------------

Ako ovaj ne preuzme ovu službu ili je otkaže, molim ostavinski sud daodredi pogodnuoso-buzaizvršiocatestamenta . ------------------------------------------------------------------------------------

Zadatak izvršioca testamenta je dazavještanje inaknadnozavještanje ispuni iosigurapravanaknadnogprimaocazavještanja. ------------------------------------------------------------------

Za njegovu djelatnost izvršilac testamenta dobija naknadu svojih troškova i nagradu u visini od 5.000,00 EURA (slovima: pethiljada eura), koja sredstva će biti deponovana na mom računu.----

3 .7 .Ništavosttestamentatestament je ništav:

– ako zavještalac u vrijeme njegovog sačinjavanja nije imao 15 godina života ili nije bio sposoban za rasuđivanje;

– ako nije sačinjen u obliku utvrđenom u Zakonu i pod uslovima predviđenim Za-konom;

– ako je zavještalac bio natjeran prijetnjom, prinudom, ili je bio u zabludi (čak i ako postoji zabluda o činjenicama koje su pobudile zavještaoca da učini raspolaganje).


239

Ako su samo neke odredbe ništave zbog prijetnje, prevare, ili zablude, nevažeće su samo te odredbe (djelimična ništavost). Poništenje može tražiti samo lice koje ima pravni in-teres, ali ne prije proglašenja testamenta, u zakonskim rokovima.

3 .8 .OstalenapomenekodtestamentaNotar je dužan voditi računa, te davati poduke i upozorenja o sljedećem:

a) Kod sačinjavanja notarskog zapisa o testamentu, notar je dužan primijeniti pravila Zakona o nasljeđivanju, Zakona o vanparničnom postupku (jer ima svojstvo sudskog testamenta) i Zakona o notarima;

b) Uvijek treba upozoriti na zakonsko pravo na nužni nasljedni dio, bez obzira da li ima ili nema nužnih nasljednika i unijeti to u tekst, te dodati izjavu ostavioca da nema rod-bine koja bi imala pravo na nužni dio ili, ako ima, navesti da je izjavio da ima i da pri-hvata posljedice toga;

c) Uvijek treba upozoriti ostavioca na izjave koje bi bile protivne imperativnim nor-mama, te uticale na punovažnost testamenta;tako, naprimjer, upozoriti ostavioca da ne može odrediti nasljednika svom nasljedniku ni legataru, ako je to želio (član 94. stav 3. ZN CG);

d) Uvijek se mora paziti na potrebnu sposobnost za sačinjavanje testamenta iz član 61. stav 1 ZN CG i na formu i druge uslove za punovažnost;

e) U uvodu notarske isprave uvijek se mora navesti da se iz razgovora sa ostaviocem ste-klo uvjerenje da je poslovno i testamentarno sposoban (prema potrebi može se tražiti i vještačenje za utvrđivanje sposobnosti za rasuđivanje);

f) testament se ne može nikada sačiniti preko punomoćnika ili zakonskog zastupnika (strogo lični pravni posao);

g) Pravno lice nikada ne može biti ostavilac, ali može biti testamentarni nasljednik ili legatar, kako u slučaju kada pravno lice postoji, tako i kad se imovina zavješta za osni-vanje nekog pravnog lica (ali pod uslovom da to pravno lice bude osnovano), ako poseb-nim propisima nije drugačije određeno.

h) Predmet nasljeđivanja, pa tako i testamenta, je zaostavština ostavioca u trenutku nje-gove smrti, a koju čine imovinska prava podobna za nasljeđivanje (vidi čl.2. i čl.3. ZN CG). to mogu biti stvari i prava koja pripadaju pojedincima, kao što su pokretne stvari, dospjela potraživanja, sva stvarna prava (svojina, pravo zaloga, pravo službenosti itd.), sve imovinske obaveze, autorska i industrijska prava.

i) testamentom se može raspolagati:– cijelom imovinom (formulacija: “za svog nasljednika na cjelokupnoj imovini

određujem ____“);– samo dijelom imovine, određenim prema cijeloj imovini (formulacija: „za svog

nasljednika na 1/2 imovine određujem__“);

3. Testament

240

– pojedinim stvarima i pravima, pod uslovom da je zavještaočeva volja da mu lice kome se pojedine stvari ostavljaju bude testamentarni nasljednik (formulacija: “za svog jedinog nasljednika na nepokretnosti označenoj kao parcela broj ___određujem AB“).

3 .9 .RegistartestamenataAko zavještalac to zahtijeva, podatke o sačinjavanju, čuvanju i proglašenju testamenta notar će dostaviti Registru testamenata318, kao javnoj evidenciji koju vodi Notarska ko-mora. to će notar konstatovati u samom testamentu, a u svakom slučaju, podučiće za-vještaoca na tu mogućnost i na prednosti u vezi s tim. Kada se uspostavi ovaj registar testamenata, stvoriće se preduslovi za njegovo uvezivanje sa registrima ostalih zemalja, a naročito sa evropskom mrežom testamenata.

P R I m J E R I

1. Formulacija kada stranka želi evidentiranje testamenta u Registar testamenata

“Notar je podučio zavještaoca na mogućnost evidentiranja u Registar testamenata činjenice o sastavljanju ovog testamenta, objasnio mu prednosti u vezi s tim, te ga upozorio na poslje-dice suprotnog postupanja i na troškove u vezi s tim. Nakon toga, zavještalac zahtijeva i daje nalog ovom notaru da dostavi podatke o sačinjavanju ovog testamenta nadležnom registru.

2. Formulacija kada stranka ne želi evidentiranje testamenta u Registar testamenata

“Notar je podučio zavještaoca na mogućnost evidentiranja u Registar testamenata činjenice o sastavljanju ovog testamenta, objasnio mu prednosti u vezi s tim, te ga upozorio na poslje-dice suprotnog postupanja i na troškove u vezi s tim, pa je zavještalac odustao od toga“. -----

Važnost registra testamenata ogleda se u tome što će on biti jedinstvena evidencija svih testamenata u Crnoj Gori i što će se njime omogućiti da se, nakon smrti zavještaoca, na brz i siguran način dođe do podataka da li je neko lice ostavilo testament. Pored zna-čaja za pravnu sigurnost, ovaj registar će biti veoma važan i za Notarsku komoru i no-tarsku službu.

3 .10 .IzvornikiotpravaknotarskogzapisaotestamentuIzvornik zapisa o testamentu notar čuva u svom arhivu kao i ostale notarske akte, s tom razlikom što ga je dužan dostaviti nadležnom ostavinskom sudu čim sazna za smrt lica čiji se testament nalazi kod njega319. to je jedan od izuzetaka od pravila da se nika-da ne izdaje izvornik notarskog akta. Kada notar izda izvornik zapisa o testamentu, du-

318 Čl. 120. Zakona o nasljeđivanju CG.319 Vidi čl. 78. Zakona o notarima CG.


241

žan je prilikom toga, kao i u ostalim slučajevima izdavanja izvornika, sačiniti otpravak izvornika za arhivu koji stupa na mjesto izvornika. Poslije toga, notar može izdavati samo prepise takvog notarskog akta.

Otpravak ili prepis testamenta koji je sačinio notar ili je kod njega na čuvanju, notar može izdati samo ostaviocu dok je u životu, njegovom punomoćniku, na osnovu speci-jalnog punomoćja koje je ovjereno u skladu s propisima, ili licu određenom u testamen-tu. Nakon smrti zavještaoca, otpravak ili prepis se može izdati samo poslije proglašenja testamenta, a ta činjenica se upisuje na otpravak (vidi čl.86 Zakona o notarima).

Kako je već naprijed naznačeno, notar može, ako to stranka želi, sastaviti po njenom kazivanju zapis o testamentu, po pravilima koja važe za sudski testament, odnosno po pravilima vanparničnog postupka, u kom slučaju takav akt ima svojstvo sudskog testa-menta320. Predmet našeg razmatranja jeste notarski zapis o testamentu. S tim u vezi, sli-jede primjeri mogućeg teksta testamenta u različitim modalitetima u odnosu na sadržaj.

3 .11 .Primjer:ZapisotestamentusazamjenskimnasljednicimaZapisnik i zapis o testamentu kojim se određuju dva nasljednika, zamjenski nasljednici, a ostavlja se jedna određena nepokretnost - zavještalac ima i drugu imovinu.


UZZ-___/09.

Ja, (lično ime notara, njegovo sjedište), koji postupam u svojstvu notara, sastavio/la sam na osnovu člana 52. Zakona o notarima i člana 69. Zakona o nasljeđivanju, te odredaba Zakona o vanparničnom postupku, sljedeći: ------------------------------------------------------------------------------

ZAPISNIKOSASTAVUNOTARSKOGTESTAMENTA

Zapisnik sam sastavio/la dana 26.07.2009.g. (dvadeset šestog jula dvije hiljade devete ) godi-ne, s početkom u 10.00h (deset sati), u svojoj kancelariji uredu.----------------------------------------

Prisutan je: -------------------------------------------------------------------------------------------------------------

ZAVJEŠTALAC: (lično ime, datum i mjesto rođenja, adresa i jedinstveni matični broj zavještao-ca, broj isprave na osnovu koje je utvrđen identitet zavještaoca, kao i naziv organa koji je iz-dao ispravu); ----------------------------------------------------------------------------------------------------------

Ispitao/la sam da li zavještalac ima pravnu i poslovnu sposobnost. U daljem razgovoru sa za-vještaocem, neposrednim pitanjima utvrdio/la sam da postoji slobodna i ozbiljna volja da se sastavi notarski testament, te da je zavještalac sposoban za rasuđivanje i ni od koga nije prisi-ljen na sastav testamenta. -----------------------------------------------------------------------------------------

320 Čl. 52. Zakona o notarima CG i čl. 69. stav 1. Zakona o nasljeđivanju CG.

3. Testament

242

Na osnovu člana 193. Zakona o vanparničnom postupku, utvrdio/la sam okolnosti da zavje-štalac zna i može čitati i pisati i da govori jezik koji je u službenoj upotrebi. Potom sam za-vještaocu objasnio/la propise koji ograničavaju zavještaoca u raspolaganju testamentom, te propise o opozivosti i načine opozivanja testamenta. -----------------------------------------------------

Kad sam saslušao/la kazivanja zavještaoca, njegovu sam izjavu vjerno unio/jela u zapisnik, pazeći pri tome da volja zavještaoca bude jasno izražena, pa sam, prema usmenom kazivanju zavještaoca, sastavio/la sljedeći notarski zapis o testamentu: -------------------------------------------

ZAPISOTESTAMENTU

Ja, (lično ime, datum i mjesto rođenja, adresa i jedinstveni matični broj zavještaoca), kao zavje-štalac, odlučila sam pri punoj svijesti i svojom slobodnom voljom, ni od koga prisiljavana, niti nagovarana, nakon dubljeg razmišljanja, dana 26.07.2009. (dvadeset šestog jula dvije hiljade devete) godine, raspolagati pojedinimstvarimaizsvojeimovine zaslučajsvojesmrti . -----

IPRETHODNENAPOMENE

Udata sam. Znam čitati i pisati. Imam žive potomke i to: jednog sina i dvije kćerke. --------------

U slobodnom raspolaganju svojom imovinom ni na koji način nisam ograničena. Imovina ko-jom raspolažem ovim testamentom, ne spada u bračnu tekovinu. Pored ove imovine, imam i drugu imovinu. -------------------------------------------------------------------------------------------------------

Preventivno opozivam sva eventualno postojeća ranija raspolaganja za slučaj smrti. -----------

IIODREĐIVANJENASLJEDNIKA

Ovim za svoje nasljednikenajednakedijelove, a na nepokretnosti čiji sam vlasnik sa 1/1 di-jela i koja je označena kao katastarska parcela 164/33., kućište, površine od 83 m2, i dvorište, površine 337 m2, upisana u „A“listu nepokretnosti broj 1., KO masline, i stambena zgrada, iz-građena na toj parceli, upisana u „V“ listu nepokretnosti, sa korisnom stambenom površinom od 83 m2, a koja se nalazi u mjestu ____ul._____br,_, određujem svoje kćerke, i to Š .H .(svi podaci za nasljednika kako bi se mogao identifikovati) i R .A(svi podaci za nasljednika kako bi se mogao identifikovati). ------------------------------------------------------------------------------------------

Ukoliko imenovani nasljednici ne uspiju realizovati svoj nasljedni red (umru prije mene, ili se odreknu nasljeđa, ili budu nedostojni da naslijede), kao zamjenskenasljednike, određujem njihove bračne potomke prema pravilima zakonskog nasljednog reda, i to tako da bračni po-tomci jedne kćerke nasljeđuju jednu polovinu, a bračni potomci druge kćerke nasljeđuju dru-gu polovinu. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------

IIIOSTALO

Dalja određenja u pogledu moje ostale imovine ne želim da danas budu donesena. ------------

Nakon ukazivanja i upozorenja od strane notara na zakonsko pravo na nužni nasljedni dio, izjavljujem da imam još jedno dijete-sina, koji će biti obezbijeđen od moje druge imovine, te


243

izričito izjavljujem da prihvatam sve rizike zakonskog prava na nužni nasljedni dio od strane mojih potomaka koji nisu obuhvaćeni ovim testamentom. ---------------------------------------------

Notar me podučio mogućnosti evidentiranja u Registar testamenata činjenice o sastavljanju ovog testamenta, objasnio mi prednosti u vezi s tim, te me upozorio na posljedice suprotnog postupanja i na troškove u vezi s tim. Nakon toga, izjavljujem da zahtijevam i dajem nalog ovom notaru da dostavi podatke o sačinjavanju ovog testamenta nadležnom registru. --------

Ja snosim troškove ove isprave i troškove evidentiranja ovog testamenta u Registru testamenata.

Notar mi je pročitao i protumačio zapisnik o sačinjavanju zapisa o testamentu i notarski zapis ovog testamenta, a pročitao/la sam ih i sama, te izjavljujem da je moja posljednja volja u sve-mu vjerno unesena, kao i da su preduzete sve navedene radnje, što svojim potpisom na ovom testamentu i zapisniku potvrđujem. ---------------------------------------------------------------------------

Zavještalac: _____________ --------------------------------------------------------------------------------------

Notar je pročitao i protumačio zavještaocu zapisnik o notarskom testamentu i notarski zapis koji čini notarski testament, a pročitao ih je i sam zavještalac, te je izjavio da je njegova po-sljednja volja u svemu vjerno unesena, kao i da su preduzete sve navedene radnje, što svojim potpisima na ovom testamentu i zapisniku potvrđujemo ja, notar, i zavještalac. ------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Činjenice o sačinjavanju i čuvanju testamenta evidentirat će se u Registru testamenata, na osnovu člana 120. Zakona o nasljeđivanju. -------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Ovaj zapisnik, sa testamentom u formi notarskog zapisa, sastoji se od ukupno 3 (tri) lista i 3 (tri) stranice. -----------------------------------------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Na osnovu odredbe člana 76. Zakona o notarima, izvornik ovog zapisnika, sa notarskim testa-mentom u formi notarskog zapisa, čuva notar u svojoj arhivi. ------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Na osnovu odredbe člana 86. Zakona o notarima, otpravak ovog zapisnika, sa notarskim te-stamentom u formi notarskog zapisa kojeg je sačinio notar, izdaje se zavještaocu. --------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Naknada i troškovi: (tarifini brojevi, iznosi-sve u skladu sa tarifom koja će biti donesena).

Naknada za evidentiranje sastava i čuvanje testamenta (tarifni brojevi, iznos-sve u skladu ta-rifom koja će biti donesena). -------------------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

U Podgorici, 26.07.2009.(dvadeset šestog jula dvije hiljade devete) godine, dovršeno u 13.20 sati (trinaest sati i dvadeset minuta). ---------------------------------------------------------------------------

Zavještalac:

Notar:

3. Testament

244

3 .12 .Primjer:Zapisotestamentusasukcesivnimodređivanjemnasljednika–usloviirokovi

Zapisnik o sastavljanju i zapis o testamentu sa sukcesivnim određivanjem nasljednika putem postavljanja uslova i rokova (prethodni nasljednik - naknadni nasljednik), odre-đivanje zamjenskog nasljednika ako prethodni ili naknadni nasljednik ne steknu na-sljedno pravo zavješta se cjelokupna imovina.

CRNA GORA NOTAR ZLATAN ZLATIĆ PODGORICA Ul. Obala br. 1.

UZZ-___/09.

Ja, (lično ime notara, njegovo sjedište), koji postupam u svojstvu notara, sastavio/la sam na osnovu člana 52. Zakona o notarima i člana 69. Zakona o nasljeđivanju, te odredaba Zakona o vanparničnom postupku, sljedeći: ------------------------------------------------------------------------------

ZAPISNIKOSASTAVUNOTARSKOGTESTAMENTA

Zapisnik sam sastavio/la dana 26.07.2009. godine (dvadeset šestog jula dvije hiljade devete ) godine, s početkom u 10.00h (deset sati), u svom uredu. ------------------------------------------------

Prisutan je: -------------------------------------------------------------------------------------------------------------

ZAVJEŠTALAC: (lično ime, datum i mjesto rođenja, adresa i jedinstveni matični broj zavještao-ca, broj isprave na osnovu koje je utvrđen identitet zavještaoca, kao i naziv organa koji je iz-dao ispravu). ----------------------------------------------------------------------------------------------------------

Ispitao/la sam da li zavještalac ima pravnu i poslovnu sposobnost. U daljem razgovoru sa za-vještaocem, neposrednim pitanjima utvrdio/la sam se da postoji slobodna i ozbiljna volja da se sastavi notarski testament, te da je zavještalac sposoban za rasuđivanje i ni od koga nije prisiljen na sastavljanje testamenta. ----------------------------------------------------------------------------

Na osnovu člana 193. Zakona o vanparničnom postupku, utvrdio/la sam okolnosti da zavje-štalac zna i može čitati i pisati i da govori jezik koji je u službenoj upotrebi. Potom sam za-vještaocu objasnio/la propise koji ograničavaju zavještaoca u raspolaganju testamentom, te propise o opozivosti i načinu opozivanja testamenta. ----------------------------------------------------

Kad sam saslušao/la kazivanja zavještaoca, njegovu sam izjavu vjerno unio/jela u zapisnik, pazeći pri tome da volja zavještaoca bude jasno izražena, pa sam, prema usmenom kazivanju zavještaoca, sastavio/la sljedeći notarski zapis o testamentu: -------------------------------------------

ZAPISOTESTAMENTU

Ja, (lično ime, datum i mjesto rođenja, adresa i jedinstveni matični broj zavještaoca), kao za-vještalac, odlučio sam pri punoj svijesti i svojom slobodnom voljom, ni od koga prisiljavan, niti


245

nagovaran, nakon dubljeg razmišljanja, dana 26.07.2009. (dvadeset šestog jula dvije hiljade devete) godine, raspolagati cjelokupnomsvojomimovinom zaslučajsvojesmrti . --------

Znam čitati i pisati. --------------------------------------------------------------------------------------------------

Udovica sam i nemam djece i potomaka. --------------------------------------------------------------------

Do sada nisam sačinjavala testament i nisam ni u čemu ograničena u raspolaganju svojom imovinom za slučaj smrti. -----------------------------------------------------------------------------------------

Opreza radi, opozivam sva eventualna ranija postojeća raspolaganja za slučaj smrti. -----------

Član1 .

Ovim za svog jedinog nasljednika na cjelokupnoj imovini321 određujem svog sina AA, poduslovomdadomomentamojesmrtizavršimedicinskifakultetidadomomentamojesmrtinijenavršio28(dvadesetosam)godinaživota . On je samo prethodninasljednik. Kao naknadnognasljednika, određujem svoju kćerku BB (podaci). --------------------------------

Slučaj naknadnog nasljeđa nastupa neispunjenjem naprijed naznačenog uslova i roka. Ukoli-ko naknadni nasljednik ne stekne naknadno nasljedstvo, naknadni nasljedni red otpada. Tada prethodni nasljednik, tj. moj sin AA ostaje moj puni nasljednik. ---------------------------------------

Ako ni po ovome niko ne dođe do nasljeđa, određujem kao zamjenskog nasljednika322mojusestruEE (podaci). ------------------------------------------------------------------------------------------

Član2 .

Nalažem sljedeće zavještanje323: ---------------------------------------------------------------------------------

moja sestra EE (navesti potrebne podatke) dobija jednokratnu novčanu uplatu u iznosu od ______, sa dužnošću324 da time: ---------------------------------------------------------------------------------

a) održava moj grob, u trajanju od _____, na uobičajen način, i da svake godine na dan moje smrti, zasadi svježe cvijeće; ---------------------------------------------------------------------------------------

b) da ostatak novca nakon toga upotrijebi za pomoć jednom od staračkih domova, po svom izboru325 . ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Ovo zavještanje se ima izvršiti neposredno nakon moje smrti. -----------------------------------------

Član3 .

Za izvršiocatestamenta imenujem CD326 . ------------------------------------------------------------------

Ako ovaj ne preuzme ovu službu ili je otkaže, molim ostavinski sud da odredi pogodnu osobu za izvršioca testamenta . -------------------------------------------------------------------------------------------

Zadatak izvršioca testamenta je da zavještanje i naknadno zavještanje ispuniiosigurapravanaknadnogprimaocazavještanja. ---------------------------------------------------------------------------

321 Napomena: Može se odrediti više nasljednika na jednake dijelove, a može i dio imovine određen prema cijeloj imovini, odnosno jedna ili više određenih stvari ili prava, član 93. stav 3. ZN CG.

322 Napomena: Određivanje zamjenskih nasljednika je iz razloga ako bi testamentarni nasljednik umro prije zavještaoca, odrekao se nasljeđa, ili bude nedostojan da naslijedi, član 94. stav 1. ZN CG.

323 Vidi član 93. stav 3. ZN –ostavljanje u nasljedstvo jedne ili više određenih stvari.324 Vidi član 97. stav 1. ZN CG.325 Vidi član 96. ZN CG-ostavljanje u opštekorisne svrhe326 Može i testamentarni nasljednik-vidi član 113. ZN CG.

3. Testament

246

Za njegovu djelatnost izvršilac testamenta dobija naknadu svojih troškova i nagradu u visini od 5.000,00 EURA(slovima:pethiljada EURA), a ta sredstva će biti deponovana na mom raču-nu_____________. --------------------------------------------------------------------------------------------------

Član4 .

Nakon upozorenja notara na zakonsko pravo nanužninasljednidio, izjavljujem da nemam potomaka koji imaju pravo na nužni dio327. ------------------------------------------------------------------

Notar me je podučio mogućnosti evidentiranja činjenice o sastavljanju ovog testamenta u Registru testamenata, objasnio mi prednosti u vezi s tim, te me upozorio na posljedice su-protnog postupanja i na troškove u vezi s tim. Nakon toga, izjavljujem da zahtijevam i dajem nalog ovom notaru da dostavi podatke o sačinjavanju ovog testamenta nadležnom registru.

Ja snosim troškove ove isprave i troškove evidentiranja ovog testamenta u Registru testamenata.

Notar mi je pročitao i protumačio zapisnik o sačinjavanju zapisa o testamentu i notarski za-pis ovog testamenta, a pročitao/la sam ih i sam/a, te izjavljujem da je moja posljednja volja u svemu vjerno unesena, kao i da su preduzete sve navedene radnje, što svojim potpisima na ovom testamentu i zapisniku potvrđujem. -------------------------------------------------------------------

Zavještalac:_____________ ---------------------------------------------------------------------------------------

Notar je pročitao i protumačio zavještaocu zapisnik o notarskom testamentu i notarski zapis koji čini notarski testament, a pročitao ih je i sam zavještalac, te je izjavio da je njegova po-sljednja volja u svemu vjerno unesena, kao i da su preduzete sve navedene radnje, što svojim potpisima na ovom testamentu i zapisniku potvrđujemo ja, notar, i zavještalac. ------------------

Činjenice o sačinjavanju i čuvanju testamenta evidentiraće se u Registru testamenata, na osnovu člana 120. Zakona o nasljeđivanju. -------------------------------------------------------------------

Ovaj zapisnik sa testamentom u formi notarskog zapisa sastoji se od ukupno ___ lista i ___ stranice. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Na osnovu odredbe člana 76, Zakona o notarima, izvornik ovog zapisnika sa notarskim testa-mentom u formi notarskog zapisa čuva notar u svojoj arhivi. -------------------------------------------

Na osnovu odredbe člana 86. Zakona o notarima, otpravak ovog zapisnika sa notarskim testa-mentom u formi notarskog zapisa kojeg je sačinio notar, izdaje se zavještaocu. ------------------

Naknada i troškovi: (tarifni brojevi, iznosi-sve u skladu sa tarifom).

Naknada za evidentiranje sastava i čuvanje testamenta (tarifni brojevi, iznos-sve u skladu ta-rifom koja će biti donesena). -------------------------------------------------------------------------------------

U Podgorici, 26.07.2009. (dvadeset šestog jula dvije hiljade devete) godine, dovršeno u 13.20 sati (trinaest sati i dvadeset minuta). ---------------------------------------------------------------------------

Zavještalac:

Notar:

327 Napomena: Moguće su i sljedeće alternative: 1. Imam sina kojem sam poklonila najveći dio imovine i ovim mu neće biti povrijeđeno pravo na nužni dio; 2. Imam sina koji se odrekao nasljeđa po osnovu Ugovora o odricanju od nasljeđa 3. Prihvatam rizike toga.


247

4. Ugovori sa nasljednopravnim dejstvima

Ovi pravni poslovi imaju obligacionopravne i nasljednopravne elemente i dejstva, te su zbog toga ranije bili regulisani Zakonom o nasljeđivanju, a u sadašnjem zakonodavstvu Crne Gore neki od njih su regulisani Zakonom o obligacionim odnosima. Radi se o slje-dećim ugovorima:

– ugovor o odricanju od nasljeđa koje nije otvoreno (član 135. ZN CG);– ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za života (član 1063. – 1074. ZOO CG);– ugovor o doživotnom izdržavanju (član 1075. – 1086. ZOO CG);

U nekim pravnim sistemima postoje još i druge vrste nasljednopravnih ugovora, kao što su: ugovor o nasljeđivanju, ugovor o budućem nasljedstvu ili legatu i ugovor o međusob-nom nasljeđivanju bračnih drugova. Međutim, ti ugovori su u crnogorskom zakonodav-stvu izričito zabranjeni (vidi član 121.-122. ZN CG). Shodno tome, takve odredbe, pod prijetnjom ništavosti, ne mogu sadržavati ni drugi ugovori, kao što je npr. bračni ugovor.

Uloga notara u sačinjavanju, odnosno zaključenju naprijed naznačenih pravnih poslo-va, takva je da kod ugovora o odricanju od nasljeđa koje nije otvoreno, postoji fakulta-tivna nadležnost notara (sud ili notar), dok kod ugovora o ustupanju i raspodjeli imo-vine za života i ugovora o doživotnom izdržavanju, postoji obavezna nadležnost notara da te ugovore sačini u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave (vidi čl. 51. st. 1. t. 3. Zakona o notarima).

4 .1 .Ugovoroodricanjuodnasljeđakojenijeotvorenoa) Pojam

Pravilo je da odricanje od nasljeđa koje nije otvoreno328 nema pravnog dejstva. Među-tim, postoji jedan izuzetak koji nasljedno zakonodavstvo Crne Gore poznaje, po kojem potomak koji može samostalno raspolagati svojim pravima, može se ugovorom s pret-kom odreći od nasljeđa koje bi mu pripalo poslije smrti pretka.

b) Uslovi za punovažnost

Da bi ovo odricanje bilo punovažno, potrebno je sljedeće:– da su ispunjeni opšti uslovi za punovažnost pravnih poslova u pogledu saglasno-

sti volja, predmeta, osnova i sposobnosti, shodno pravilima obligacionog prava;– da se radi o nasljeđu na zaostavštini koja je bila poznata u vrijeme zaključenja

ugovora i koja nekom potomku treba da pripadne od pretka poslije smrti, a po osnovu Zakona;

– da ga sklope predak i potomak koji su poslovno sposobni, jer u suprotnom, ova-kav ugovor, u ime poslovno nesposobnog ugovarača, može zaključiti zakonski zastupnik, uz odobrenje organa starateljstva, jer se ovdje radi o aktu raspolaganja imovinom i pravima329;

328 Član 135. ZN CG.329 Vidi član 66 i 308 PZ CG.


248

– da je ugovor sačinjen u pisanom obliku i da ga je ovjerio sudija, odnosno notar.

Ukoliko se ugovor sastavlja pred notarom (fakultativna nadležnost notara), smatramo da ne mogu biti ovjereni potpisi od notara već da se mora sastaviti u formi notarskog zapisa ili u formi zapisa o potvrdi privatne isprave, a iz razloga što je u čl. 135. st. 4. ZN CG propisano da notar mora pročitati ugovor i upozoriti pretka i nasljednika na posljedice ugovora.

c) Sadržaj i obilježja

Zakonska je pretpostavka da odricanje od nasljeđa koje nije otvoreno, važi za potomke onoga ko se odrekao, ako ugovorom o odricanju ili naknadnim ugovorom nije šta dru-go određeno. Dakle, ako se želi drugačije od onoga što je Zakon propisao (čl. 135. st. 5 ZN CG), potrebno je u ugovor unijeti klauzulu o tome, npr. „da ovo odricanje potom-ka ne važi za njegove nasljednike“. tome je notar dužan podučiti i upozoriti ugovorne strane.

Za punovažnost izjave o odricanju od nasljeđa bez značaja je da li je to odricanje učinje-no uz naknadu ili bez naknade. Može se ugovoriti naknada, pa ako je predak ne ispla-ti, to ne utiče na punovažnost ugovora o odricanju, ali potomak može ispunjenje te na-knade zahtijevati sudskim putem, kako od samog pretka, tako i iz njegove zaostavšti-ne na slučaj njegove smrti. Može se u notarskom zapisu predmetnog ugovora koristiti i mogućnost ugovaranja klauzule izvršenja bez odlaganja, tj. davanje izjave o pristajanju pretka na podvrgavanje prinudnom izvršenju bez odlaganja iz njegove cjelokupne imo-vine (čl. 53. st. 1. Zakona o notarima).

Notar je obavezan, između ostalog, upozoriti pretka i potomka na posljedice ugovora i takvo upozorenje unijeti u notarski zapis ugovora. Nadalje, notar je dužan upozori-ti pretka i potomka i na sljedeće: dati upozorenje potomku da ne može bez saglasnosti pretka (jer se radi o dvostranom pravnom poslu) opozvati svoju izjavu o odricanju od nasljeđa datu u ugovoru, da se ta njegova izjava odnosi na svako njegovo nasljedno pra-vo prema zaostavštini pretka, bez obzira kolika bude ta zaostavština u momentu smrti pretka, te da odricanje djeluje i na njegove potomke, osim ako se izričitom odredbom drugačije ne ugovori.

Nasljednik koji se odrekao još neotvorenog nasljeđa, ne može opozvati takvu izjavu, odnosno ugovor bez druge ugovorne strane, ali može tražiti poništenje ugovora ako je njegova izjava o odricanju o nasljedstva izazvana prinudom, ili prijetnjom, ili je data usljed prevare, ili u zabludi.

Ako se po davanju izjave o odricanju od nasljeđa pronađe imovina za koju se u vrije-me davanja izjave nije znalo da pripada zaostavštini (a postojala je u momentu sklapa-nja ugovora o odricanju), nasljednik koji je dao takvu izjavu, u roku koji mu odredi sud, može tražiti da mu se prizna pravo nasljeđa na dio koji mu po zakonu pripada na novo-pronađenu imovinu, a iz razloga što se izjava o odricanju od nasljeđa odnosi samo na zaostavštinu koja je nasljedniku bila poznata u vrijeme davanja izjave (vidi čl. 136. st.2. ZN CG).


249

4 .2 .Primjer:UgovoroodricanjuodnasljeđakojenijeotvorenoUgovor o odricanju od nasljeđa koje nije otvoreno, uz ugovaranje isplate naknade na-sljedniku i izjave o pristajanju na izvršenje bez odlaganja za isplatu te naknade.

CRNA GORA NOTAR mILIĆ mIŠO BUDVA Ul. Riva br.1.

UZZ br.1/2009.

Dana 15.10.2009. godine (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 8.00 h (osam ča-sova), preda mnom, dolje potpisanim notarom milić mišom, sa službenim sjedištem u Budvi, Ul. Riva br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihove izjave volje, sačinim notarskizapisugovoraoodricanjuodnasljeđa,istovremenosupristupili: -----------------------------------------------------

1. Gospodin mm, rođen dana_______u Podgorici, sa prebivalištem u Budvi, JmB_________, državljanin Crne Gore, čiji sam identitet utvrdio uvidom u ličnu kartu, broj_____ izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom važenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, nastanjen u Podgorici ul._______, broj______, po zanimanju menadžer, oženjen (udaljemtekstu:predak). ---------------------------------------------------

2. Gospođa DJ, rođena dana_____u Podgorici, sa prebivalištem u Budvi, JmB________, državljanka Crne Gore, čiji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK, broj______, iz-datu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom važenja do________, a koja izjavljuje da je: kći B, nastanjena na adresi ul.________, Podgorica, po zanimanju frizer-ka, udata (udaljemtekstu:potomak) --------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Iz razgovora o situaciji, te uvidom u prezentovani mi Izvod iz matične knjige rođenih, izdat od ------, br. ------, od ------, koji se u originalu prilaže uz ovaj izvornik, ustanovio sam da su prisutni u rodbinskom odnosu oca i kćerke. Takođe sam se uvjerio da su sposobni i ovlašteni za zaklju-čenje ovog pravnog posla, da razumiju pravne posljedice na koje sam im ukazao i da imaju ozbiljnu i pravu volju za zaključenje ovog ugovora. Ugovorne strane sam upozorionaprav-neposljediceovogugovora,anaročitodasepotomaknemožepojavitikaonasljedniknaimovinikojajepredmetovogugovora . ---------------------------------------------------------------

Nakon toga, prisutni su izjavili sljedeći: ------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

------------UGOVOROODRICANJUODNASLJEĐAKOJENIJEOTVORENO ------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član1 .

mm je otac DJ, koja je stoga ovlašćena na nasljeđivanje po osnovu Zakona, kao i na nužni na-sljedni dio. DJ se ovim odriče prava na nasljedni dio po redovnom zakonskom redu i prava na


250

nužni nasljedni dio330 na cjelokupnoj imovini pretka mm, koja se u momentu zaključenja ovog ugovora sastoji od:________(unijeti sve potrebne podatke o imovini, a za nepokretnosti uni-jeti i podatke iz katastra nepokretnosti, te broj i datum prepisa lista nepokretnosti koji se pri-laže uz izvornik nakon što je pročitan strankama) ----------------------------------------------------------

Ovo odricanje vrijedi i za potomke331 DJ. ---------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član2 .

mm prihvata ovo odricanje. Zauzvrat, mm se obavezuje da će u roku od 15 (petnaest) dana, računajući od dana zaključenja ovog ugovora, DJ isplatiti jednokratni novčani iznos332 od ____ EURA, a što DJ prihvata. ------------------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Notarjepodučioiupozoriostranke na mogućnost i posljedice podvrgavanja mm nepo-srednom prinudnom izvršenju bez odlaganja za preuzetu novčanu obavezu, pa mm333, radi isplate naprijed naznačenog iznosa od _____EURA, koji se ima isplatiti u roku od 15 (petnaest) dana od dana zaključivanja ovog ugovora, izjavljujepristajanjenaneposrednoprinudnoizvršenjebezodlaganjaizcjelokupnesvojeimovine, a na osnovu ovog notarskog akta. Iz-vršni otpravak ove isprave se može izdati povjeriocu na njegov zahtjev, uz predočavanje do-kaza o ispunjenju uslova za njenu izvršnost. -----------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član3 .

Ovim odricanjem se DJ, uključujući i njene potomke334, isključuje iz zakonskog nasljednog reda i iz prava na nužni nasljedni dio. --------------------------------------------------------------------------

Pravo mm da kasnijim raspolaganjem po osnovu posljednje volje povlasti svoju kćerku DJ, ostaje netaknuto. ----------------------------------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član4 .

Nakon što je notar podučio stranke da za troškove u vezi sa ovim notarskim aktom odgovara-ju solidarno, stranke izjavljuju da troškove koji nastanu sa zaključivanjem i realizacijom ovog ugovora, snosi DJ. ---------------------------------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član5 .

Notar je stranke podučioiupozoriona posljedice ovog ugovora, a naročito: --------------------

330 Alt. može se odreći i samo prava na nasljedni dio po redovnom zakonskom redu, a što se ne odnosi na nužni nasljedni red: npr. „DJ se ovim odriče prava na nasljedni dio po redovnom zakonskom redu na cjelokupnoj imovini pretka MM, koja se sastoji od _____“.

331 Alt. u članu 135. stav 5. ZN CG je regulisano da odricanje važi i za potomke onoga koji se odrekao, ako sporazumom o odricanju nije što drugo određeno. S tim u vezi formulacija: „ovo odricanje ne vrijedi za potomke DJ“.

332 Alt. ako je bez naknade, formulacija: „ovo odricanje se vrši bez naknade“.333 Alt. „Odustaje od toga“.334 Alt. ako odricanje ne uključuje potomke formulacija: „ovim odricanjem se DJ, koje ne uključuje

potomke“.


251

1. da se potomak ne može pojaviti kao nasljednik na imovini koja je predmet ovog ugovora;

2. da se ovaj ugovor ne može opozvati, osim u slučaju obostrane saglasnosti stranaka, te na pravne posljedice toga; --------------------------------------------------------------------------------------------

3. da se ovo odricanje od nasljeđa odnosi i na potomke DJ i na posljedice toga335; te da se može drugačije ugovoriti, ali se od toga odustalo. ---------------------------------------------------------

4. da se ovaj ugovor o odricanju od nasljeđa odnosi na svu zaostavštinu pretka mm, koja mu je bila poznata u vrijeme zaključenja i koja se zatekne u momentu smrti pretka i na posljedice toga, s tim da se ovim ne dira u zakonsko pravo DJ, kao lica koje se odreklo nasljeđa, da u roku koji mu sud odredi traži da mu se prizna pravo na zakonski nasljedni dio u slučaju novoprona-đene imovine, za koju se nije znalo da pripada zaostavštini u vrijeme zaključenja ugovora; ---

Od ovog notarskog akta dobijaju: ------------------------------------------------------------------------------

OTPRAVAK: -----------------------------------------------------------------------------------------------------------

– mm (1x) -------------------------------------------------------------------------------------------------------

– DJ (1x) ---------------------------------------------------------------------------------------------------------

Nagrada i naknada za rad notara obračunata je po tarifi____, a kako slijedi:________. ----------

Notar je strankama pročitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio se da odgo-vara volji stranaka, nakon čega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sa-držinu i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i u prisustvu notara svojeručno potpisuju, te je potom zapis potpisao i ovaj notar. -------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

U Podgorici, dana 15.10.2009 g. (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (je-danaest) časova -----------------------------------------------------------------------------------------------------

Ugovorne strane:

1.mm(potpis)

2. DJ (potpis)

NOTAR

mišić mišo


335 Ovu poduku i upozorenje uvijek unijeti u ispravu ako stranke nisu drugačije ugovorile, npr. „da se odricanje ne odnosi na potomke nasljednika“. Alt. „da ovo odricanje od nasljeđa ne važi za potomke DJ i da će se njen dio nasljeđivati kao da je umrla prije ostavioca“ - ovo unijeti u ispravu samo ako je tako ugovoreno.


252

4 .3 .Ustupanjeiraspodjelaimovinezaživota

4 .3 .1 .Pojamipravnapriroda

Pored odricanja od nasljeđa koje nije otvoreno, postoji i drugi izuzetak od pravila, a to je da se pitanje nasljeđivanja i posebno pitanje raspodjele imovine jednog lica postavlja uvijek i tek za slučaj smrti. Ovaj izuzetak se odnosi na mogućnost ustupanja imovine336 od strane pretka još za vrijeme njegovog života i to u korist potomaka (djeca i drugi po-tomci-obavezan uslov za punovažnost ugovora), uz mogućnost (nije uslov za punovaž-nost ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za života) eventualnog uključivanja brač-nog druga i to sve pravnim poslom među živima: ugovorom o ustupanju i raspodjeli imovine za života. tim ugovorom predak (ustupilac) se obavezuje da potomcima za ži-vota ustupi bez naknade svoju imovinu337.

Ovaj ugovor je svojom suštinom obligacionopravni ugovor, te je, kao takav, izuzet iz Zakona o nasljeđivanju i regulisan u Zakonu o obligacionim odnosima. On za glavnu posljedicu ima prenošenje svojine sa pretka na njegove potomke, tako da predak više ne može raspolagati tom imovinom ni pravnim poslom među živima (inter vivos), ni prav-nim poslom za slučaj smrti (mortis causae).

Međutim, ovaj ugovor ima nasljednopravni značaj i dejstva, jer se njime vrši preno-šenje imovine sa pretka na potomke i eventualno bračnog druga, tj. na one koji bi se svakako pojavili kao njegovi nasljednici (zakonski), pri čemu se ta lica ovim ugovo-rom odriču bilo kakvih nasljednopravnih zahtjeva u pogledu imovine koja je predmet takvog ugovora (npr. nije dozvoljeno vraćanje tih dobara kao poklona radi namirenja nužnog nasljednog dijela), bez obzira koliki je dio bilo koji potomak dobio. Dakle, naj-značajnije nasljednopravno dejstvo ovog ugovora jeste da ustupljena imovina ne ulazi u zaostavštinu i da se njome ne mogu namiriti nužni nasljednici338. Notar je dužan na to upozoriti ugovorne strane.

4 .3 .2 .Uslovizapunovažnost

Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za života biće punovažan:– ako su ispunjeni opšti uslovi za punovažnost pravnih poslova iz ZOO (saglasnost

volja, predmet, osnov, forma, sposobnost za zaključenje);– ako su u njemu učestvovala i sa njim se saglasila sva djeca i drugi i ostaviočevi

potomci, koji bi po zakonu bili pozvani da naslijede njegovu zaostavštinu (a to se cijeni prema stanju koje postoji u vrijeme zaključenja ugovora, npr. dvoje djece i unuk, kao nasljednik njegovog umrlog sina po pravu predstavljanja, te usvojenik kod potpunog usvojenja).

Potomak koji nije dao saglasnost, može je dati naknadno u istoj formi. Ustupanje i raspodjela imovine ostaju punovažni ako je potomak koji se nije saglasio u samom

336 Čl. 1063.-1074. ZOO CG.337 Vidi čl. 1063. ZOO CG.338 Vidi član 1066 stav 3 ZOO CG.


253

ugovoru, dao saglasnost na ugovor u naknadnoj ispravi u istoj formi, te ako je potomak koji se nije saglasio, umro prije ostavioca, a nije ostavio svojih potomaka, ili se odrekao nasljeđa, ili je isključen iz nasljeđa, ili je nedostojan za nasljeđe (vidi čl. 1064. st. 2. i 3. ZOO CG).

U ovom ugovoru se može (ali nije nužno za njegovu punovažnost) obuhvatiti i bračni drug pretka (ustupioca), koji može dati svoju saglasnost na učinjeno ustupanje i raspo-djelu ili učestvovati u toj raspodjeli. Dakle, bračni drug se može obuhvatiti samo uz nje-gov pristanak. Ako bračni drug ne bude obuhvaćen (nije uključen ili nije prihvatio da bude uključen), njegovo pravo na nužni dio ostaje neokrnjeno. U tom slučaju, ustupanje i raspodjela ostaju punovažni, ali se radi određivanja nužnog dijela nadživjelog bračnog druga, ustupljeni dijelovi ostaviočeve imovine učinjeni njegovim potomcima, u odnosu na tog bračnog druga, smatraju poklonom339, a sve to pod uslovom da bračni drug može i hoće da bude nasljednik.

Ukoliko svi potomci ustupioca koji bi bili pozvani na nasljeđe (a to se cijeni prema sta-nju u momentu sklapanja ugovora), ne bi zaključili ugovor već samo neki, a ne bi dali saglasnost ni u naknadnoj ispravi u istoj formi, tada bi se taj pravni posao smatrao po-klonom, tj. izgubio bi nasljednopravna dejstva, a onaj ko nije učestvovao, imao bi pravo na nužni dio i pravo da namirenje tog nužnog dijela traži iz ustupljene imovine340. Isto to važi i za slučaj ako se ustupiocu poslije ustupanja rodi dijete ili se pojavi nasljednik koji je bio proglašen za umrlog.

4 .3 .3 .Predmetustupanjairaspodjele

Predmet i raspodjela ustupanja može biti samo ustupiočeva imovina koja postoji u času ustupanja i raspodjele, u cjelini ili djelimično.

P R I m J E R

“Predmet ustupanja i raspodjele je cjelokupna moja sadašnja imovina, koja se sastoji od____.“ ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Alt. „Predmet ustupanja i raspodjele je dio moje sadašnje imovine, koji se sastoji od___.Osta-lom imovinom ne želim danas raspolagati.“. -----------------------------------------------------------------

Ako bi se ugovorila raspodjela dobara koja će se zateći u zaostavštini ustupioca, takva odredba bi bila ništava. Ustupljena imovina ne ulazi u zaostavštinu. U slučaju postoja-nja ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za života, zaostavštinu će činiti samo imo-vina koja nije bila obuhvaćena ustupanjem i raspodjelom, kao i dobra koja je naknad-no stekao341.

339 Član 1070. ZOO CG.340 Član 1068. ZOO CG. 341 Vidi čl. 1066. i 1067. ZOO CG.


254

4 .3 .4 .Formaugovora

Forma ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za života bitan je element za njegovu punovažnost, jer bez te forme, ugovor ne proizvodi pravno dejstvo. Ovaj ugovor mora biti zaključen u formi notarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave, shodno odredbama čl. 51.st.1. t. 3. Zakona o notarima. U suprotnom, ovaj ugovor ne bi proizvo-dio pravno dejstvo. Ovdje je propisana isključiva nadležnost notara. Pored toga što je Zakon o notarima propisao postupak notara u sastavljanju notarskih akata, određene odredbe o tome postoje i u ZOO342, koji propisuje, pod prijetnjom ništavosti, obavezu notara da ugovornim stranama pročita ugovor i upozori ih na nasljednopravna dej-stva, koja se odnose na to da ustupljena imovina ne ulazi u zaostavštinu i da se njome ne mogu namiriti nužni nasljednici. Da je tako postupio, notar to mora konstatovati i potvrditi u samom ugovoru.

4 .3 .5 .Zadržavanjepravakodugovoraoustupanjuiraspodjeliimovinezaživota

Ustupilac može za sebe, za bračnog druga, ili za oboje, kao i za koje drugo lice, zadr-žati određena prava, ili dati naloge, stvarati određenu obavezu343, i to:

– pravo plodouživanja, pravo upotrebe, pravo stanovanja i to na svim ustupljenim dobrima ili nekim od njih (lične službenosti344);

– ugovoriti doživotnu rentu u novcu ili zamjenjvim stvarima345;– ugovoriti doživotno izdržavanje;– ugovoriti kakvu drugu naknadu.

Lične službenosti (pravo plodouživanja, pravo upotrebe i pravo stanovanja) regulisane su u Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima, dok su doživotna renta i doživotno izdr-žavanje regulisani Zakonom o obligacionim odnosima, pa je kod ugovaranja zadržava-nja tih prava, potrebno primijeniti odredbe naznačenog prava. Ako su lične službenosti ili doživotna renta ugovoreni za ustupioca i njegovog bračnog druga zajedno, u slučaju smrti jednog od njih, lična službenost ili renta pripadaju u cjelini preživjelom bračnom drugu do njegove smrti, ako nije šta drugo ugovoreno, ili ako nešto drugo ne proizilazi iz okolnosti slučaja. tome bi notar trebao podučiti stranke.

P R I m J E R I

„Ustupilac i njegov bračni drug _____ zadržavaju na prenesenoj nepokretnosti, za vrijeme tra-janja života, pravostanovanja u cijelom prizemlju kuće. Uslučajusmrtijednogodovlašće-nika,drugozadržavapravostanovanjaupunomobimudosmrti“ .. ----------------------------

to je zakonsko određenje, a može se i drugačije ugovoriti:

342 Vidi čl. 1065. ZOO CG.343 Član 1069. ZOO CG.344 Vidi čl. 223.-čl. 249. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.345 Vidi čl. 1087.-1099. ZOO CG.


255

„Ustupilac i njegov bračni drug _____ zadržavaju na prenesenoj nepokretnosti, za vrijeme trajanja života, pravostanovanja u cijelom prizemlju kuće. Uslučajusmrtiustupioca,ovopravoprestaje“ . -----------------------------------------------------------------------------------------------------

4 .3 .6 .Odgovornostzaustupiočevedugoveipobijanjeustupanja

Potomci između kojih je ustupilac razdijelio svoju imovinu, ne odgovaraju za njegove dugove, s tim što se to ugovorom prilikom ustupanja i raspodjele može drugačije ugo-voriti.

P R I m J E R

„Potomak SB preuzimadugobezbijeđenhipotekom,koja je upisana u“ G“ listu nepokret-nostibroj 298., KO Grad,ukorist Banke ____, za kredit u iznosu od 20.000,00 EURA (slovima: dvadesethiljada EURA), sa fiksnom godišnjom kamatnom stopom od 7%, na osnovu Ugovora o zasnivanju hipoteke, broj ________, od 01.06.2006. g, koji je zaključio ustupilac sa naznače-nom bankom, akojidugjošnijeotplaćen .Prema pisanom obavještenju naznačene banke kao povjerioca, iznos neplaćenog duga na današnji dan kao dan obračuna je 15.000,00 EURA (slovima:petnaesthiljada EURA). Stranke su pribavile Saglasnost Banke ___ za preuzimanje duga obezbijeđenog hipotekom, a koja se u originalu prilaže uz ovaj izvornik nakon što je pročitana strankama. -----------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je upozorio stranke, a naročito potomka SB da u slučaju neplaćanja preuzetog duga, Ustupilac ima pravo da opozove ovo ustupanje tj. pravo da zahtijeva da mu potomak vrati ono što je primio ustupanjem i raspodjelom“. ---------------------------------------------------------------

Ustupiočevi povjerioci mogu pobijati ustupanje i raspodjelu pod uslovima predviđenim za pobijanje raspolaganja bez naknade (actio pauliana – pobojna tužba)346. Kod besplat-nih raspolaganja (kao što je ovo) i kod raspolaganja između bliskih srodnika, smatra se da je dužnik znao da poduzetim raspolaganjima nanosi štetu povjeriocima i za pobija-nje tih radnji ne traži se da je trećem licu to bilo poznato ili moglo biti poznato(član 288 stav 3 ZOO). Svaki povjerilac čije je potraživanje dospjelo, može pobijati pravnu radnju dužnika poduzetu na njegovu štetu (dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje do-spjelog povjeriočevog potraživanja).

U vezi sa mogućnosti pobijanja ustupanja i raspodjele imovine za života, notar bi trebao podučiti i upozoriti stranke.

P R I m J E R

„Notar je stranke upozorioi podučioda povjerioci ustupioca mogu pobijati ovo ustupanje i raspodjelu pod zakonskim uslovima za pobijanje raspolaganja bez naknade“ . --------------------

346 Član 287-292. i čl. 1071. st. 2. ZOO CG.


256

4 .3 .7 .Obavezajemstvaizmeđupotomaka

Obaveza jemstva između potomaka ista je kao i kod sanasljednika poslije diobe, tj. i po-slije ustupanja i raspodjele347. Postoji odgovornost potomaka za pravne i skrivene mate-rijalne nedostatke, odgovornost za postojanje i naplativost potraživanja ustupioca koje je pripalo nekom od potomaka. Svaki potomak jemči i duguje naknadu srazmjerno svom dijelu koji je dobio ustupanjem i raspodjelom.

4 .3 .8 .Opozivanje

S obzirom da je ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za života besteretni pravni po-sao, ustupilac ima pravo da zahtijeva da mu potomak vrati ono što je primio ustupa-njem i raspodjelom tj. da opozove ustupanje348, i to u sljedećim slučajevima:

– ako je potomak pokazao grubu nezahvalnost prema njemu;– ako potomak ne daje njemu ili kome drugom izdržavanje određeno ugovorom

o ustupanju i raspodjeli;– ako potomak ne isplati ustupiočeve dugove, čija mu je isplata naložena ugovorom.

U ostalim slučajevima kada potomak ne izvrši terete određene ugovorom, sud će odlu-čiti da li ustupilac ima pravo da zahtijeva vraćanje date imovine ili samo pravo da traži prinudno izvršenje tereta, vodeći pri tome računa o važnosti tereta za ustupioca i osta-lim okolnostima slučaja.

Posljedice opoziva su takve da potomak koji je morao da vrati ono što je primio, ima pravo da zahtijeva svoj nužni dio poslije smrti ustupioca, pod uslovom da nije isključen iz nasljeđa, da nije nedostojan, te da se nije odrekao nasljeđa. Pri izračunavanju veličine njegovog nužnog dijela, dijelovi ustupljene imovine ostalim potomcima smatraće se kao pokloni. Od ovoga se razlikuje situacija kada neko od potomaka nije obuhvaćen ugovo-rom ili se nije naknadno saglasio sa ustupanjem i raspodjelom, a što ima za posljedicu da ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za života nije punovažan i u cijelosti se sma-tra poklonom (član 1064. i 1068. ZOO CG).

P R I m J E R

Ugovaranjeodredbeobesplatnompovratnomprenosuustupljeneimovine

„U slučaju grube nezahvalnosti potomka AB prema njemu, ili ako potomak AC ne izvršava preuzete obaveze plaćanja novčane rente prema ustupiocu, ili ako potomak AD ne isplati pre-uzeti dug-kredit za koji je zasnovana hipoteka, Ustupilacimapravonabesplatnipovratniprenosustupljenihnepokretnostipremasvakompotomkupojedinačno . Opoziv ovog ugovora dat će se u formi notarskog zapisa. Potomci su dužni bez naknade i odlaganja izvr-šiti o svom trošku povratni prenos ustupljenih im nepokretnosti na ustupioca. Potomci ima-ju pravo na naknadu samo onih troškova koji su povećali vrijednost nepokretnosti do dana

347 Član 1072. ZOO CG.348 Vidi čl. 1073. ZOO CG.


257

prijema opoziva. Potomci zadržavaju sve koristi i plodove koje su stekli od ustupljenih im ne-pokretnosti do dana opoziva. ------------------------------------------------------------------------------------

Ugovorne strane su saglasne i zahtijevaju da se u „G“ listu nepokretnosti, broj____, KO Grad, upiše zabilježba naprijed naznačenog prava na opoziv ovog ugovora.“ -----------------------------

4 .3 .9 .Primjer:Ugovoroustupanjuiraspodjeliimovinezaživota

Ugovor o ustupanju i raspodjeli imovine za života (raspodjeljuje se cjelokupna imovina, ustupilac je udovica, potomak preuzima dug ustupioca, vrši se ugovaranje zadržavanja određenih prava i ugovaranje prava na opoziv, te upis tih prava u katastar nepokretno-sti, kao i pristajanje na izvršenje bez odlaganja za plaćanje novčanih obaveza).

CRNA GORA NOTAR mIŠIĆ mIŠO BUDVA, Ul. Riva br.1.

UZZ br.1/2009.

Dana 15.10.2009. godine (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 8.00 h (osam ča-sova), preda mnom, dolje potpisanim notarom mišić mišom, sa službenim sjedištem u Budvi, Ul. Riva br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihove izjave volje, sačinim notarskizapisugovoraoustupanjuiraspodjeliimovinezaživota,istovremenosupristupilasljedeća lica: --------

1. Gospođa AB, rođena dana_______, u Podgorici, sa prebivalištem u Budvi, JmB_________, državljanka Crne Gore, čiji sam identitet utvrdio uvidom u ličnu kartu broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom važenja do____, a koja izjavljuje da je: kći A, nastanjena u Podgorici ul._______broj______, po zanimanju menadžer, udovica.(udaljemtekstu:ustupilac/predak) --------------------------------------

2. Gospođa CD, rođena dana_____, u Podgorici, sa prebivalištem u Budvi, JmB________, državljanka Crne Gore, čiji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK broj______, iz-datu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom važenja do________, a koja izjavljuje da je: kći B, nastanjena na adresi ul.________, Podgorica, po zanimanju frizer-ka, udata.(udaljemtekstu:potomak) --------------------------------------------------------------

3. Gospođa EF, rođena dana_____, u Podgorici, sa prebivalištem u Budvi, JmB________, državljanka Crne Gore, čiji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK broj_____,_izda-tu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom važenja do________, a koja izjav-ljuje da je: kći B, nastanjena na adresi ul.________, Podgorica, po zanimanju frizerka, udata.(udaljemtekstu:potomak) -------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


Ispitao sam i uvjerio se u pravu volju stranaka, te ustanovio da su sposobne i ovlašćene za po-duzimanje ovog pravnog posla. ---------------------------------------------------------------------------------

Stranke sam podučio i upozorio na posljedice ovog pravnog posla, a naročito na to da ustupljena imovina ne ulazi u zaostavštinu ustupioca i da se njome ne mogu namiriti nužni


258

nasljednici349, te da je za punovažnost ovog ugovora potrebno da budu obuhvaćeni svi po-tomci, a cjelishodno je da bude obuhvaćen i bračni drug, te na posljedice suprotnog postu-panja350. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Nakon toga, stranke saglasno izjavljuju da je ustupilac majka potomaka i da nema drugih po-tomaka, a da ustupilac nije u braku . ---------------------------------------------------------------------------

Strankama sam objasnio i druge pravne posljedice ovog pravnog posla351. ------------------------

Nakon toga, djelujući kako je to naprijed naznačeno, stranke izjavljuju sljedeći:-------------------

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------UGOVOROUSTUPANJUIRASPODJELIIMOVINEZAŽIVOTA ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------IPREDMETUSTUPANJAIRASPODJELE ---------------------------------------------------------------------

Ovim ugovorom se ustupa i raspodjeljuje cjelokupna nepokretna imovina, koju čine sljedeće nepokretnosti, za koje je notar danas izvršio neposredni uvid352 u katastru nepokret-nosti Podgorica i ustanovio stanje: -----------------------------------------------------------------------------

1. Dvosoban stan, koji se nalazi u Podgorici, u ul. Titova br.1.a, I sprat, stan br.10., ukupne po-vršine od 59 m2, a koji je upisan u „V“ Listu nepokretnosti broj 105., KO Grad, a nalazi se u stambenoj zgradi br.1., izgrađenoj u ul._____, na parceli broj 5/1, površine od 500 m2. Kao vlasnik stana, upisan je ustupilac AB, sa 1/1, i kao suvlasnik sa 1/20 na zemljištu u „A“ listu, dok je u listu „G“ upisana hipoteka u korist PBS banke Podgorica, u iznosu od 20.000,00 EURA (slovima:dvadesethiljada EURA), sa fiksnom godišnjom kamatnom stopom od 7%, na osnovu ugovora o zasnivanju hipoteke broj ________, od_______. ---------------------------------------------

Cijenimo da ova nepokretnost vrijedi 35.000,00 EURA (slovima: tridesetpethiljada EURA) -----

2. Parcela br. 201/1, Vinograd, površine od 5000 m2, upisana u Listu nepokretnosti br. 500., KO Janjići. U „B“ listu kao vlasnik, sa 1/1, upisan je ustupilac AB, dok u listu „G“ nema upisanih opterećenja i ograničenja.---------------------------------Cijenimo da ova nepokretnost vrijedi353 20.000,00 EURA (slovima: dvadesethiljada EURA). ----------------------------------------------------------

IIUSTUPANJEIRASPODJELA ----------------------------------------------------------------------------------

OvimugovoromustupilacseobavezujedaizvršiustupanjeiraspodjeluzaživotabeznaknadesvojupostojećunepokretnuimovinuiztačkeIovogugovora,svimsvojimpo-tomcima,itokakoslijedi: ---------------------------------------------------------------------------------------

1 .SvojojkćerkiCDustupaiprenosiusvojinu,sa1/1dijela,nepokretnostbližeoznače-nuutačkiI-1 .ovogugovora,aštoovaprihvata; -------------------------------------------------------

349 Član 1066. stav 2. ZOO CG.350 Član 1064. i 1070. ZOO CG.351 U skladu sa odredbama člana 1063.-1074. Zakona o obligacionim odnosima kojim je regulisan ovaj

ugovor.352 Alt. notar može utvrditi katastarsko stanje i na osnovu prepisa lista nepokretnosti u originalu ili

ovjerenoj fotokopiji, a koji se prilaže uz izvornik. Notar je strankama dužan pročitati taj prilog, te ih podučiti i upozoriti na mogućnost nesaglasnosti podataka iz prepisa lista nepokretnosti i upisanih podataka u katastru, na mogućnost da notar vrši neposredni uvid i na posljedice suprotnog postupanja.

353 Iako se radi o pravnom poslu bez naknade, potrebno je, u saradnji sa strankama, u notarskoj ispravi izraziti vrijednost nepokretnosti, zbog eventualnog poreza na promet nepokretnosti, kao i obračuna notarske tarife itd.


259

2 .SvojojkćerkiEFustupaiprenosiusvojinu,sa1/1dijela,nepokretnostbližeoznačenuutačkiI-2 .ovogugovora,aštoovaprihvata . ------------------------------------------------------------

Notar je podučioustupioca da ima mogućnost ugovoriti i zadržati za sebe, ili svog bračnog druga, ili za oboje, ili za kog drugog, doživotnu rentu, pravo doživotnog izdržavanja, pravo plodouživanja, pravo stanovanja ili pravo upotrebe na nepokretnostima koje ustupa i preno-si, da može obavezati potomke na davanje kakve druge naknade, ugovoriti zabranu otuđe-nja i opterećenja nepokretnosti bez njegove saglasnosti i pravo na besplatni povratni prenos ustupljenih nepokretnosti, te ga upozorio na posljedice i rizike suprotnog postupanja, pa ugovorne strane saglasno ugovaraju sljedeće: --------------------------------------------------------------

a)Potomak CD preuzimadug354obezbijeđenhipotekomnaparcelibroj5/1,koja je upi-sana u „G“ listu nepokretnosti,broj 105., KO Grad,ukorist PBS banke Podgorica, za kredit u iznosu od 20.000,00 EURA (slovima: dvadesethiljada EURA), sa fiksnom godišnjom kamatnom stopom od 7%, na osnovu ugovora o zasnivanju hipoteke broj ________, od 01.06.2006. g, koji je zaključio ustupilac sa naznačenom bankom, akojijošnijeotplaćen .Prema pisanom obavještenju naznačene banke kao povjerioca, iznos neplaćenog duga na današnji dan, kao dan obračuna, je 15.000,00 EURA (slovima: petnaesthiljada EURA). StrankesupribavileSa-glasnostbankezapreuzimanjeduga355obezbijeđenoghipotekom. ----------------------------

Notar je upozorio stranke, a naročito potomka SB da u slučaju neplaćanja preuzetog duga, Ustupilac ima pravo da opozove ovo ustupanje tj. pravo da zahtijeva da mu potomak vrati ono što je primio ustupanjem i raspodjelom“. ---------------------------------------------------------------

b)Potomak EF se obavezuje plaćati ustupiocu za života novčanurentu,356 mjesečno u izno-su od 300,00 EURA (slovima:tristotine EURA), i to unaprijed svakog prvog u mjesecu za tekući mjesec, s tim da prva rata dospijeva_____. Radi plaćanja naprijed naznačene rente, potomak EF izjavljuje da pristaje na neposredno prinudno izvršenje bez odlaganja iz cjelokupne svoje imovine, na osnovu ovog notarskog akta. Notar je upozorio primaoca na pravne posljedice podvrgavanja neposrednom prinudnom izvršenju bez odlaganja. Povjerilac može na zahtjev dobiti izvršni otpravak ove isprave uz predočavanje dokaza da su ispunjene pretpostavke za njenu izvršnost. ------------------------------------------------------------------------------------------------------

c)Ustupilac zadržavazasebeličnonacijelojnepokretnostiiztačkeI-2ovogugovora,zaživota,PRAVOPLODOUŽIVANJA .Ustupilac ima pravo na sve koristi iz predmeta plodouži-vanja i obavezu snositi sve troškove redovnog održavanja, u obimu u kojem to po zakonu ima vlasnik. Ovo pravo plodouživanja je lično i ne može se prenositi na treća lica, te će se upisati u katastar. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

d)Ustupilac zadržavazasebeizasvojusestruXY,iz_____,zavrijemetrajanjanjihovihživota,PRAVOSTANOVANJA357nacijelomstanuiztačkeI-1ovogugovora . -----------------

354 Član 107. 1 stav 1. ZOO CG.355 Vidi član 455. do 459. ZOO CG.356 Vidi član 1069. i član 108. 7 do 1099. ZOO CG.357 Alt. ako se radi o dijelu nepokretnosti na kojem se zadržava pravo stanovanja - formulacija: „jedna

soba sa kuhinjom i kupatilom na prvom spratu kuće, uz zajedničko korištenje ulaza, a što je na planu zgrade označeno i šrafirano crvenom bojom. Plan zgrade je predočen strankama, one su ga odobrile i kao takav se prilaže uz ovaj izvornik i čini njegov sastavni dio“ (član 1069. ZOO CG; član 222. i naredni Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG).


260

U slučaju smrti jednog od ovlaštenika ovog prava, drugi ovlašćenik zadržava pravo stanova-nja u punom obimu. Ustupilac i njena sestra XY, iz ______, imaju obavezu snositi sve troško-ve redovnog održavanja, u obimu u kojem to po zakonu ima vlasnik. Ovo pravo stanovanja je lično i ne može se prenositi na treća lica. ---------------------------------------------------------------------

e)U slučaju grube nezahvalnosti potomka358 ______ prema njemu, ili ako potomak____ ne iz-vršava preuzete obaveze plaćanja novčane rente prema ustupiocu, ili ako potomak______ ne isplati preuzeti dug-kredit za koji je zasnovana hipoteka, ustupilacimapravonabesplatnipovratniprenosustupljenihnepokretnostipremasvakompotomkupojedinačno . Opo-ziv ovog ugovora dat će se u formi notarskog zapisa. Potomci su dužni, bez naknade i odlaga-nja, izvršiti o svom trošku povratni prenos ustupljenih im nepokretnosti na ustupioca. Potom-ci imaju pravo na naknadu samo onih troškova koji su povećali vrijednost nepokretnosti do dana prijema opoziva. Potomci zadržavaju sve koristi i plodove koje su stekli od ustupljenih im nepokretnosti do dana opoziva. ----------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

III PRELAZ POSJEDA, TERETA I KORISTI, ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE I PRAVNENEDOSTATKE --------------------------------------------------------------------------------------------------------

Ustupilac je u neposrednom posjedu predmetnih nepokretnosti, a potomci stupaju u posre-dan posjed odmah danas, dok je predaja u neposredan posjed odgođena do momenta pre-stanka prava plodouživanja i prava stanovanja.-------------------------------------------------------------

Sve koristi i tereti vezani za predmetne nepokretnosti, ostaju na ustupiocu, odnosno ovlašće-nicima prava stanovanja i plodouživanja do momenta prestanka tih prava. ------------------------

Ustupilac ne odgovara za veličinu i svojstva ustupljenih nepokretnosti, niti za bilo koje mate-rijalne i pravne nedostatke. ---------------------------------------------------------------------------------------

Potomci preuzimaju sva javnopravna ograničenja i opterećenja vezana za predmetne nepo-kretnosti, a koja nisu vidljiva iz katastara nepokretnosti. -------------------------------------------------

Ustupilac izjavljuje da mu nisu poznati bilo kakvi nedostaci, niti mu je poznato da postoje te-reti i ograničenja koji nisu upisani u katastru nepokretnosti. --------------------------------------------

Notar je upozoriostranke, a posebno potomke, na opasnost od zasnivanja zakonske hipote-ke i podučiopotomke da zahtijevaju potvrdu od Poreske uprave da ustupilac nema dugova-nja za poreze i doprinose, ali su stranke od toga odustale. -----------------------------------------------

Potomci jedan drugom, u skladu sa Zakonom, jemče359 za pravne i materijalne nedostatke ne-pokretnosti koje su im ustupljene, srazmjerno svom dijelu. ---------------------------------------------

Notar je upozoriostranke da isključenje odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke, uobimuukojemseovdjeneradiobesplatnomprenosu,ne proizvodi pravna dejstva akojeustupilacznaozanedostatke,anijeihsaopštiopotomcima . ----------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

IVIZJAVEZAKNJIŽENJE -----------------------------------------------------------------------------------------

1. Ustupilac je saglasan da se na osnovu ovog ugovora, potomak CD upiše u katastru nepo-kretnosti Podgorica kao vlasnik sa 1/1 dijela na nepokretnosti iz tačke I-1. ovog ugovora. -----

358 Član 1073. ZOO CG.359 Član 1072. ZOO CG.


261

2. Ustupilac je saglasan da se na osnovu ovog ugovora, potomak EF upiše u katastru nepo-kretnosti Podgorica kao vlasnik sa 1/1 dijela na nepokretnosti iz tačke I-2. ovog ugovora. -----

3. Potomak360 CD odobrava istovremeni upis u katastar nepokretnosti pravastanovanja za vrijeme trajanja života, u korist ustupioca i njene sestre XY, iz ______, a na cijelom stanu-ne-pokretnosti iz tačke I-1. ovog ugovora, u „G“ listu, sa zabilješkom da u slučaju smrti jednog od ovlaštenika ovog prava, drugi ovlašćenik zadržava pravo stanovanja u punom obimu i da je za brisanje ovog prava dovoljan dokaz o smrti ovlaštenika. ---------------------------------------------

4. Potomak EF odobrava istovremeni upis u katastar nepokretnosti pravaplodouživanja za vri-jeme trajanja života, u korist ustupioca, a na cijeloj nepokretnosti iz tačke I-2. ovog ugovora, u „G“ listu, sa zabilješkom da je za brisanje ovog prava dovoljan dokaz o smrti ovlašćenika. --------

5. Potomak EF odobrava i zahtijeva istovremeni upis u katastar nepokretnosti u „G“ listu broj ____, KO Grad, pravaustupioca,aobavezepotomkaEFnaplaćanjedoživotnerente iz tačke II-b i zabilježbe izjave potomka EF o pristajanju na neposredno prinudno izvršenje bez odlaganja na njegovoj cjelokupnoj imovini i iz predmetne nepokretnosti, tako da ono bude izvršno protiv svagdašnjeg vlasnika predmetne nepokretnosti iz tačke I-2 ovog ugovora, a sve to radi plaćanja doživotne rente bliže opisane u tački II-b ovog ugovora. ---------------------------

6. Potomci CD i EF odobravaju da se u katastar nepokretnosti u“ G“ listu nepokretnosti iz tačke I-1. i I-2., odmah iza naprijed izvršenih upisa, izvrši upispravaustupiocanabesplatnipovrat-niprenosustupljenihnepokretnostiprema svakom potomku pojedinačno, shodno odred-bama iz tačke II-e ovog ugovora, u slučaju grube nezahvalnosti potomka ______ prema njemu, ili ako potomak____ ne izvršava preuzete obaveze plaćanja novčane rente prema ustupiocu, ili ako potomak______ ne isplati preuzeti dug-kredit za koji je zasnovana hipoteka. ------------------

Notar je stranke upoznao da će, po službenoj dužnosti, otpravak ovog akta dostaviti nadlež-nom katastru i Poreskoj upravi. ----------------------------------------------------------------------------------

VPOREZIITROŠKOVI ---------------------------------------------------------------------------------------------

Nakon što je notar podučio stranke da za troškove ove notarske obrade odgovaraju solidar-no, stranke izjavljuju da troškove koji nastanu sa zaključivanjem i realizacijom ovog ugovora, kao i eventualni porez na promet nepokretnosti, snose potomci u jednakim dijelovima. ------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

VIODOBRENJA -----------------------------------------------------------------------------------------------------


----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

VIIZAVRŠNEODREDBE ------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je stranke upozorioi podučio i o sljedećem:

1. da se svojina i lične službenosti stiču tek sa upisom u katastar nepokretnosti, kao i na značaj upisa naprijed naznačenih ugovorenih obligacionih i stvarnih prava u katastar nepokretnosti;

360 Opširnije vidjeti u tekstu ovog rada koji obrađuje pitanje izjava za knjiženje (clausula intabulandi) kod ugovora o prodaji, a u vezi sa članom 85. stav 1. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti CG.


262

2. da se zahtjev za prenos svojine na potomke može osigurati upisom predbilježbe i na poslje-dice neupisivanja predbilježbe, ali su i pored toga potomci odustali od upisa predbilježbe; --

3. da ustupljena imovina ne ulazi u zaostavštinu ustupioca i da se njome ne mogu namiriti nužni nasljednici; ----------------------------------------------------------------------------------------------------

4. da ovaj ugovor podliježe eventualno porezu na promet nepokretnosti; -------------------------

5. da povjerioci ustupioca mogu pobijati ovo ustupanje i raspodjelu pod zakonskim uslovima za pobijanje raspolaganja bez naknade; ----------------------------------------------------------------------

6. da je za punovažnost ovog ugovora potrebno da budu obuhvaćeni svi potomci, a cjelis-hodno je da bude obuhvaćen i bračni drug361, te na posljedice suprotnog postupanja. --------

Od ove notarske obrađene isprave dobijaju: -----------------------------------------------------------------

OTPRAVAK: -----------------------------------------------------------------------------------------------------------

– Ustupilac (1x) ------------------------------------------------------------------------------------------------– Potomak CD (1x) --------------------------------------------------------------------------------------------– Potomak EF (1x) ---------------------------------------------------------------------------------------------– Katastar (1x) --------------------------------------------------------------------------------------------------– Poreska uprava (1x) ----------------------------------------------------------------------------------------

OVJERENIPREPIS: --------------------------------------------------------------------------------------------------– Potomci (2x) -------------------------------------------------------------------------------------------------

Nagradainaknadazaradnotara obračunata je po tarifi ______, a kako slijedi____. ----------

Notar je strankama pročitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio se da njegova sadržina odgovara volji stranaka, nakon čega su stranke izjavile da je tako postupljeno, da su razumjele sadržinu i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i svojeručno, kako slijedi, u prisustvu notara potpisuju, te je potom zapis potpisao i ovaj notar.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

U Podgorici, dana 15.10.2009. g. (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (je-danaest) časova -----------------------------------------------------------------------------------------------------

Ustupilac: AB (potpis)

Potomci:

1.CD (potpis)

2. EF (potpis)

NOTAR milić mišo


361 Napomena: Ako bračni drug ustupioca nije obuhvaćen ustupanjem i raspodjelom, unijeti sljedeću formulaciju: „S obzirom da bračni drug ustupioca nije obuhvaćen ustupanjem i raspodjelom, notar je podučio i upozorio stranke da bračni drug ustupioca ima pravo na nužni nasljedni dio iz ustupljene imovine, u skladu sa zakonom, te na posljedice toga, pa ugovorne strane izjavljuju da, i pored tog, a žele sklopiti ovaj ugovor, te preuzimaju sve rizike i posljedice u vezi s tim“.


263

4 .4 .Ugovorodoživotnomizdržavanju

4 .4 .1 .Pojamipravnapriroda

Ugovor o doživotnom izdržavanju je ugovor kojim se jedna ugovorna strana (davalac izdržavanja) obavezuje da će drugu ugovornu stranu, ili neko treće lice (primalac izdr-žavanja), izdržavati do njegove smrti, a druga ugovorna strana se obavezuje da mu daje svu ili dio svoje imovine koja postoji u trenutku zaključenja ugovora, s tim da je stica-nje svojine na stvarima i pravima odloženo do trenutka smrti primaoca izdržavanja.

Ugovor o doživotnom izdržavanju ima obligacionopravne i nasljednopravne elemente i kao takav je regulisan u odredbama članova 1075.-1086. ZOO.

Nasljednopravna dejstva ovog ugovora se ogledaju u tome što imovina koja je predmet tog ugovora, ne ulazi u ostavinsku masu primaoca izdržavanja, pa prema tome, za ra-zliku od poklona ili testamenta, nema primjene pravila o nužnom nasljednom dijelu. Notar je dužan na to upozoriti primaoca izdržavanja i u notarskom aktu potvrditi da je tako postupio, jer u suprotnom, ugovor je ništav (član 1076. ZOO CG).

Obligacionopravni elementi se ogledaju u tome što je ovaj ugovor dvostrano teretan pravni posao za života, kod kojeg je samo obaveza primaoca izdržavanja regulisana od-ložnim rokom, tj. predaja (prenos svojine) na imovini koja je predmet ugovora, izričito je po zakonu odložena do smrti primaoca izdržavanja (član 1075. st. 1. ZOO CG).

4 .4 .2 .Sadržajobavezeizdržavanja

Obaveza izdržavanja naročito obuhvata obezbjeđenje stanovanja, hrane, odjeće, obu-će, odgovarajuće njege u slučaju bolesti i starosti, te davanja za svakodnevne uobičaje-ne potrebe.

Međutim, ugovorne strane mogu i što drugo ugovoriti (vidi čl.1075. st.3. ZOO), kao, na-primjer, zajednicu života ili zajednicu imanja, obrađivanje imanja primaoca izdržava-nja, obaveza sahrane i podizanje nadgrobnog spomenika primaocu izdržavanja i drugo. Ugovorima o doživotnom izdržavanju smatraju se i ugovori kojim je, uz obećanje da-vanja imovine poslije smrti, ugovorena zajednica života ili zajednica imanja, ili obaveza jednog ugovarača da će čuvati i paziti drugog, obrađivati njegovo imanje i poslije smrti sahraniti ga ili učiniti nešto drugo u istom cilju.

4 .4 .3 .Karakteristikeugovoraodoživotnomizdržavanjuiuslovizapunovažnost

Pravne karakteristike ovog ugovora su:– da je dvostrano teretan ugovor, tj. da je jedna strana preuzela obavezu izdrža-

vanja, a da se druga ugovorna strana obavezala ostaviti mu svu svoju imovinu ili jedan njen dio, a koja postoji u momentu zaključenja ugovora;

– da je predaja, odnosno prenos svojine, odložen do smrti primaoca izdržavanja;


264

– da imovina koja je predmet ugovora pripada primaocu izdržavanja u vrijeme zaključenja ugovora i da je tačno naznačena u ugovoru;

– da je ugovor sastavljen u zakonom propisanoj formi, jer ukoliko ne zadovoljava propisanu formu, smatraće se da ugovor nije ni zaključen (forma ad solemnita-tem), a odnosi između ugovornih strana rješavaće se po pravilima o sticanju bez osnova (član 218. – 226. ZOO);

– da je aleatoran ugovor, jer u trenutku njegovog zaključenja nije poznato koliko će dugo živjeti primalac izdržavanja, a shodno tome, ne može se znati kolika je konačna obaveza davaoca izdržavanja (nepoznat je odnos vrijednosti predmeta, tj. imovine koja se ostavlja prema vrijednosti izdržavanja).

U vezi sa aleatornošću, interesantna je odredba iz čl.1084. ZOO CG, po kojoj sud, na zahtjev zakonskih nasljednika, može poništiti ovaj ugovor ako zbog bolesti i starosti primaoca izdržavanja, ugovor nije predstavljao nikakvu neizvjesnost. Na te okolnosti notar mora paziti i tome podučavati i upozoravati stranke, shodno konkretnim slučaju.

4 .4 .4 .Formazazaključenjeugovoraodoživotnomizdržavanju

Kod ugovora o doživotnom izdržavanju forma je bitan element i uslov za njegovu pu-novažnost, jer je u čl.1076. ZOO, pod prijetnjom ništavosti, predviđena pisana forma i ovjera od notara, uz prethodno čitanje ugovora i davanje upozorenja o nasljednoprav-nim dejstvima ugovora, u smislu da imovina koja je predmet ovog ugovora, ne ulazi u ostavinsku masu. takođe, Zakon o notarima (čl. 51. st. 1. t. 3.) predviđa formu notar-skog zapisa, tako da se ovaj ugovor, pod prijetnjom da neće proizvoditi pravna dejstva, mora sastaviti u formi notarskog zapisa ili sa njime izjednačenog zapisa o potvrdi pri-vatne isprave.

4 .4 .5 .Sposobnostikruglicakojamoguzaključitiugovorodoživotnomizdržavanju

Ugovor o doživotnom izdržavanju mogu zaključiti lica koja imaju potpunu poslovnu sposobnost, jer se ovdje radi o dvostrano teretnom pravnom poslu. Notar mora voditi računa o okolnostima da li je neka osoba stara, bolesna, i sl., jer to može uticati na pu-novažnost ovog ugovora iz razloga mana volje, te iz razloga postojanja nekakve neizvje-snosti u smislu trajanja ovog ugovora. Kada je to neophodno potrebno, notar može, uz saglasnost stranaka, zahtijevati i vještačenje primaoca izdržavanja po odgovarajućem vještaku medicinske struke.

Primalac izdržavanja može biti samo fizičko lice, a davalac izdržavanja može biti fi-zičko ili pravno lice. Međutim, kada se radi o fizičkom ili pravnom licu koje se u okvi-ru zanimanja stara o primaocu izdržavanja, takva lica ne mogu zaključiti ovaj ugovor bez prethodne saglasnosti organa starateljstva (član 1077. ZOO CG). Smatramo da ovaj ugovor mogu međusobno zaključiti i lica koja su po zakonu obavezna da se među-sobno izdržavaju, kao što su bračni drugovi, roditelji i djeca itd. U nekim zakonodav-


265

stvima ovo se predviđa kao izričita mogućnost, dok u zakonodavstvu Crne Gore ova mogućnost se niti predviđa, niti zabranjuje.

Nadalje, postavlja se pitanje: da li je ovaj ugovor moguće zaključiti i preko zakon-skih zastupnika (roditelj, staratelj itd.) ili punomoćnika362? U tom pogledu, zakon u odredbama koje regulišu ovaj ugovor, ne sadrži bilo kakve naznake, što znači da izri-čito ne dozvoljava ili izričito zabranjuje. Od zakona o nasljeđivanju iz bivše SFRJ, jedi-no je Zakon o nasljeđivanju SR Makedonije, u članu 121. stav 4., izričito propisivao da davalac izdržavanja može biti zastupan po punomoćniku i propisao formu, sadržinu i vremensko važenje punomoći. Prema toj odredbi, propisano je da punomoćje mora biti dato u formi javne isprave, da važi samo tri mjeseca od dana njegovog izdavanja i da sadržaj punomoćja bude tačno određen u pogledu lica s kojim će biti zaključen ugovor (određenje primaoca izdržavanja), te određena sadržina ugovora. Pošto zakon izričito ne zabranjuje zaključenje ugovora o doživotnom izdržavanju putem zastupnika, od-nosno punomoćnika, smatramo da bi se ovo moglo primijeniti i u pravu Crne Gore, a što podrazumijeva punomoćje u formi notarskog zapisa kao javne isprave, da ima tač-no određen rok u kojem se ugovor treba zaključiti, potpuno određenje lica sa kojima se zaključuje ugovor, potpuno određenje sadržine obaveze izdržavanja i imovine koja se ostavlja, te da sadrži i druge elemente potrebne za zaključenje ugovora. Što se tiče mo-gućnosti zaključenja ugovora o doživotnom izdržavanju putem punomoćnika na strani primaoca izdržavanja, takođe smatramo da je dozvoljeno zaključenje putem punomoć-nika, odnosno zastupnika. Punomoćje mora biti u formi zaključujućeg pravnog posla, uz naznačavanje ugovornih strana i sa određenom sadržinom ugovora o doživotnom izdržavanju koji se želi zaključiti, kao i određivanja vremena važenja punomoći.

Kako se ovdje radi o dvostrano teretnom pravnom poslu, za poslovno nesposobna i ograničeno poslovno sposobna lica mora se pribaviti odobrenje centra za socijalni rad (organa starateljstva)363.

Na strani davaoca i primaoca izdržavanja može biti više lica. Ako je na strani davaoca izdržavanja više lica, onda se ona pojavljuju kao solidarni dužnici. Ako je doživotno iz-državanje ugovoreno u korist više lica kao primalaca izdržavanja, u tom slučaju svako od njih ima zasebno pravo na davanja i činjenja (vidi čl.1078. ZOO CG).

U slučaju više primalaca izdržavanja koji su suvlasnici imovine koja se daje, svako od njih zasebno ostavlja svoj dio i ugovara za sebe izdržavanje. Svako od njih se pojavljuje kao ugovorna strana i potpisuje ugovor. Smrću jednog od tih lica, ugovor prestaje samo prema njemu, a njegov suvlasnički dio se prenosi na davaoca izdržavanja.

Od ovog treba razlikovati doživotno izdržavanje u korist trećih lica kao primalaca izdržavanja (vidi čl.1079. ZOO CG). tada obaveza izdržavanja traje do smrti trećeg lica, a svojina na predmetima ugovora prelazi na davaoca izdržavanja u momentu smr-ti njegovog saugovarača, ali se može i drugačije ugovoriti, tj. da imovina prelazi u mo-mentu smrti trećeg lica. tome notar treba podučiti i upozoriti stranke. Ovdje se, kao

362 Borislav t. Blagojević, „Nasljedno pravo u Jugoslaviji“, četvrto izdanje Savremena administracija, Beograd 1979., str. 314.

363 Vidi član 66 i 308 stav 2 Porodičnog zakona CG.


266

saugovarač davaoca izdržavanja, pojavljuje lice čija je imovina, a ne treće lice kao pri-malac izdržavanja.

4 .4 .6 .Raskidiponištajugovoraodoživotnomizdržavanju

Ovaj institut je detaljno regulisan u članovima 1082.-1086. ZOO CG, te je notar, prili-kom notarske obrade, dužan voditi računa o tim odredbama. Raskid može biti spora-zumni ili putem suda. Ugovorne strane mogu sporazumno raskinuti ugovor o doži-votnom izdržavanju i nakon što je počelo njegovo izvršenje, bez obzira na razloge (član 1082. ZOO CG). Smatramo da ugovorne strane mogu sporazumno raskinuti ugo-vor samo u formi u kojoj je on zaključen (član 62. ZOO CG), jer to zahtijeva cilj propi-sane forme za sklapanje ugovora. Raskid putem suda može zahtijevati svaka ugovorna strana, a ako je doživotno izdržavanje ugovoreno u korist trećeg lica, raskid ugovora poslije smrti saugovarača davaoca izdržavanja može zahtijevati i lice u čiju korist je iz-državanje ugovoreno, a sve to u slučajevima predviđenim u čl. 1082. i 1083. ZOO CG.

U praksi se postavilo pitanje: da li nasljednici primaoca izdržavanja mogu nakon njego-ve smrti tražiti raskid ugovora o doživotnom izdržavanju zbog neizvršavanja obaveza od strane davaoca izdržavanja? Smatramo da zbog neizvršenja obaveza davaoca izdrža-vanja koje su ugovorene, tj. trebaju se izvršavati za vrijeme trajanja života primaoca iz-državanja, raskid može tražiti samo primalac izdržavanja ili treće lice kao primalac iz-državanja nakon što je umro saugovarač davaoca izdržavanja. Zbog neispunjenih oba-veza koje je davalac izdržavanja trebao izvršiti nakon smrti primaoca izdržavanja, npr. troškovi sahrane, podizanje nadgrobnog spomenika itd., nasljednici primaoca izdrža-vanja su aktivno legitimisani da traže raskid ugovora zbog neispunjenja tih obaveza. O ovom je notar dužan voditi računa, te podučiti i upozoriti stranke u notarskoj ispravi.

U svakom slučaju, ugovorne strane, ili lica koja imaju pravni interes, mogu tražiti poni-štaj ugovora o doživotnom izdržavanju zbog apsolutne ništavosti ili zbog mana volje, ili drugih razloga a u skladu sa odredbama Zakona o obligacionim odnosima.

4 .4 .7 .Prestanakugovoraodoživotnomizdržavanju

Ugovor o doživotnom izdržavanju prestaje smrću primaoca izdržavanja. U slučaju smr-ti davaoca izdržavanja (član 1085. i 1086. ZOO CG), ugovor prestaje ako njegov bračni drug i njegovi potomci koji su pozvani na nasljeđe, ne pristanu na produženje ugovora, bilo da to ne žele, u kom slučaju nemaju pravo na naknadu za ranije dato izdržavanje, ili nisu u mogućnosti da preuzmu ugovorene obaveze, a u kom slučaju imaju pravo traži-ti naknadu za ranije dato izdržavanje. Ugovor o doživotnom izdržavanju može presta-ti poništajem i raskidom, a što je detaljnije opisano pod naprijed naznačenom tačkom 4.4.6.).


267

4 .4 .8 .Odgovornostdavaocaizdržavanjazadugoveprimaocaizdržavnja

Davalac izdržavanja poslije smrti primaoca izdržavanja ne odgovara za njegove dugove, ali ugovorne strane mogu drugačije ugovoriti, tj. mogu ugovoriti da će davalac izdr-žavanja odgovarati određenim povjeriocima, ali samo za postojeće dugove (za dugove koji postoje u momentu zaključenja ugovora) primaoca izdržavanja. U vezi s tim, notar će u ispravi dati odgovarajuću poduku i upozorenja.

P R I m J E R

“Notar je podučio i upozorio stranke da davalac izdržavanja poslije smrti primaoca izdržavanja ne odgovara za njegove dugove, s tim da to mogu drugačije ugovoriti, ali se od toga odustalo.“

4 .4 .9 .Obezbjeđenjepravaizugovoraodoživotnomizdržavanju

Kako smo naprijed istakli, primalac izdržavanja zadržava pravo svojine na imovini na-vedenoj u ugovoru sve do svoje smrti, te može raspolagati tom imovinom (otuđiti, za-ložiti i sl.), ali ako je u katastru nepokretnosti zabilježeno postojanje ugovora o doživot-nom izdržavanju, odnosno nekog prava iz tog ugovora, onda treća lica koja bi pribavi-la neko pravo na takvoj nepokretnosti, time postaju nesavjesni sticaoci. Radi određe-nog obezbjeđenja davaoca izdržavanja, zakon je dao mogućnost davaocu izdržavanja da svoje pravo iz ugovora obezbijedi upisom u javnu knjigu (član 1080. ZOO CG). Notar je dužan podučiti stranke o tome i upozoriti na posljedice upisivanja, odnosno neupisi-vanja tog prava u javnoj knjizi. tu se radi o upisu zabilježbe postojanja ugovora o doži-votnom izdržavanju.

P R I m J E R

Primjerformulacijezazabilježbuiuknjižbu:

„Primalac izdržavanja ovlašćuje davaoca izdržavanja da na osnovu ovog ugovora ishodi u ka-tastru nepokretnosti zabilježbupravadavaocaizdržavanja iz ovog ugovora, a na nepokret-nosti iz tačke I ovog ugovora. ------------------------------------------------------------------------------------

Primalac izdržavanja pristaje da uknjižbu prava svojine sa 1/1 dijela na nepokretnosti iz člana 1. ovog ugovora, davalac izdržavanja može ishoditi na svoje ime tek nakon smrti Primalaca iz-državanja.“ -------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Da bi se na osnovu ugovora o doživotnom izdržavanju izvršila uknjižba prenosa svoji-ne u katastru nepokretnosti, potrebno je uz otpravak ugovora priložiti izvod iz matične knjige umrlih za primaoca izdržavanja. Imovina koja je predmet ugovora o doživotnom izdržavanju, ne ulazi u ostavinsku masu. Zbog toga se uknjižba prenosa svojine vrši na osnovu ugovora o doživotnom izdržavanju i izvoda iz matične knjige umrlih za prima-oca izdržavanja.

takođe je značajno u notarski zapis ugovora o doživotnom izdržavanju unijeti i vrijed-nost imovine koja je predmet ugovora, kao i eventualno srodstvo ugovornih strana, a


268

zbog toga što taj ugovor može podlijegati plaćanju poreza na promet nepokretnosti, koji dospijeva nakon smrti primaoca izdržavanja, radi određivanja notarske tarife itd.

P R I m J E R

„Stranke saglasno konstatuju da vrijednost nepokretnosti koja se daje, u vrijeme zaključenja ovog ugovora, iznosi 27.000,00 EURA (dvadesetsedamhiljada EURA). --------------------------------

Stranke izjavljuju da su u rodbinskoj vezi tetke (primalac izdržavanja) i sestričine (davalac izdr-žavanja).“ ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------

4 .4 .10 . Primjer:Ugovorodoživotnomizdržavanju,uzugovaranjezajedniceživota

CRNA GORA NOTAR mILIĆ mIŠO BUDVA, ul. Riva br.1.

UZZ br.1/2009.

Dana 15.10.2009. godine (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 8.00 h (osam ča-sova), preda mnom dolje potpisanim notarom milić mišom, sa službenim sjedištem u Budvi, ul. Riva br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihove izjave volje, sačinim notarskizapisugovoraodoživotnomizdržavanju,istovremeno su pristupilasljedeća lica: --------------------------------

1. Gospođa AB, rođena dana_______, u Podgorici, sa prebivalištem u Budvi, JmB_________, državljanka Crne Gore, čiji sam identitet utvrdio uvidom u ličnu kartu broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______sa rokom važenja do____, a koja izjavljuje da je: kći A, nastanjena u Podgorici ul._______broj______, po zanimanju menadžer, udovica.(u daljem tekstu: primalacizdržavanja) ----------------------------------

2. Gospođa CD, rođena dana_____u Podgorici, sa prebivalištem u Budvi, JmB________, državljanka Crne Gore, čiji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana_______, sa rokom važenja do________, a koja izjavljuje da je: kći B, nastanjena na adresi ul.________, Podgorica, po zanimanju frizer-ka, udata (u daljem tekstu: davalacizdržavanja) -------------------------------------------------


Ispitao sam i kroz razgovor o situaciji, uvjerio se u pravu volju stranaka, te ustanovio da su sposobne i ovlašćene za preduzimanje ovog pravnog posla. -------------------------------------------

Stranke sam upozorio na posljedice ovog pravnog posla, a naročito na to da imovina koja je predmet ovog ugovora, ne ulazi u zaostavštinu primaoca izdržavanja i da se njome ne mogu namiriti nužni nasljednici364. --------------------------------------------------------------------------------------

364 Vidi čl. 1076. ZOO, a takođe notar je dužan i po odredbama Zakona o notarima pročitati strankama zapis, podučavati ih i upozoravati.


269

Nakon toga, stranke saglasno izjavljuju da je primalac izdržavanja tetka davaoca izdržavanja i da primalac izdržavanja nema djece, te da nije u braku i da ne boluje od neke bolesti. ---------

Ustanovio sam da se imovina koja je predmet ovog ugovora, sastoji od nepokretnosti koje se nalaze na službenom području ovog notara, te da je, shodno tome, ovaj notar nadležan za po-stupanje. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Predmet ovog ugovora je prenos svojine na dvosobnom stanu, koji se nalazi u Podgorici, u ul. Titova br.1.a, I sprat, stan br. 10., ukupne površine od 59 m2, a koji je upisan u „V“ Listu ne-pokretnosti broj 105., KO Grad, a nalazi se u stambenoj zgradi br. 1., izgrađenoj u ul._____, na parceli broj 5/1, površine od 500 m2. Kao vlasnik stana, upisan je primalac izdržavanja AB, sa 1/1, dok u listu „G“ nema upisanih tereta. Naznačeno katastarsko stanje notar je utvrdio nepo-srednim uvidom u evidenciju Katastra nepokretnosti od danas365. ------------------------------------

Nakon toga, stranke, djelujući kako je to naprijed naznačeno, izjavljuju sljedeći: -----------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

------------------------- UGOVORODOŽIVOTNOMIZDRŽAVANJU ---------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član1 .

Primalac izdržavanja AB obavezuje se prenijeti u svojinu sa 1/1 dijela, davaocu izdr-žavanja-svojojsestričiniCD,svojucijelunepokretnost366- dvosoban stan, koji se nalazi u Podgorici, u ul. Titova br.1.a, I sprat, stan br.10., ukupne površine od 59 m2, a koji je upisan u „V“ Listu nepokretnosti broj 105., KO Grad, a nalazi se u stambenoj zgradi br.1., izgrađenoj u ul._____, na parceli broj 5/1, površine od 500 m2,takodadavalacizdržavanja,nakonsmrtiprimaocaizdržavanja,tunepokretnostmožeupisatiukatastrunepokretnostiusvojukoristkaosvojinusa1/1dijela,anaosnovuovogugovora . ---------------------------------------

Davalacizdržavanjaprihvatanaprijednaznačeno . ----------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član2 .

Zauzvrat,davalac izdržavanja CDobavezujese izdržavati367primaoca izdržavanja ABdonjegovesmrti . --------------------------------------------------------------------------------------------------

U izvršenju svoje naprijed naznačene obaveze, davalac izdržavanja se obavezuje da će prima-ocu izdržavanja u njenom stanu, gdje će zajednički živjeti, a o svom trošku, osigurati potpunu prehranu, odjeću i obuću, spremanje stana i pranje rublja, te joj osigurati svu potrebnu njegu, a u slučaju bolesti- liječenje, te snositi sve troškove liječenja i lijekova, a nakon smrti, primaoca izdržavanja o svom trošku sahraniti po mjesnim običajima i u roku od jedne godine od smrti, podići mu uobičajeni nadgrobni spomenik i isti uobičajeno održavati. ------------------------------

365 Alt. Notar može utvrditi katastarsko stanje i na osnovu prepisa lista nepokretnosti u originalu ili ovjerenoj fotokopiji, a koji se prilaže uz izvornik. Notar je strankama dužan pročitati taj prilog, te ih podučiti i upozoriti na mogućnost nesaglasnosti podataka iz prepisa lista nepokretnosti i upisanih podataka u katastru, na mogućnost da notar vrši neposredni uvid i na posljedice suprotnog postupanja

366 Član 1075. stav 2. ZOO CG (primalac izdržavanja može dati samo stvari i prava koja postoje u trenutku zaključenja ugovora).

367 Član 1075. stav 3. ZOO CG.


270

Član3 .

Primalac izdržavanja u cijelosti prihvata navedeno u članu 2. ovog ugovora. ----------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Član4 .

Stranke saglasno konstatuju da je u vrijeme zaključenja ovog ugovora, vrijednost nepokret-nosti koja se ostavlja 27.000,00 EURA (dvadesetsedamhiljada EURA)

Stranke izjavljuju da su u rodbinskoj vezi tetke (primalac izdržavanja) i sestričine (davalac izdr-žavanja). --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član5 .Primalac izdržavanja ovlašćuje davaoca izdržavanja da na osnovu ovog ugovora, ishodi u ka-tastru nepokretnosti zabilježbupravadavaocaizdržavanja iz ovog ugovora na nepokret-nosti iz člana 1. ovog ugovora. -----------------------------------------------------------------------------------

Primalac izdržavanja izjavljuje da, uknjižbupravasvojine sa 1/1 dijela na nepokretnosti iz člana 1. ovog ugovora, davalac izdržavanja može ishoditi na svoje ime teknakonsmrtipri-maocaizdržavanja,auzprezentovanjeizvodaizmatičneknjigeumrlihzaprimaocaiz-državanja. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član6 .

U slučaju neispunjenja preuzetih obaveza od strane davaoca izdržavanja, primalac izdržava-nja može tražiti raskid ovog ugovora. Za sporazumni raskid ugovora, koji se može poduzeti po saglasnoj volji ugovornih strana u bilo koje doba i iz bilo kojeg razloga, potrebna je forma u kojoj je zaključen ovaj ugovor. --------------------------------------------------------------------------------

Nakon smrti davaoca izdržavanja, njegove obaveze prelaze na njegovog bračnog druga i po-tomke koji su pozvani na nasljeđe, ako na to pristanu. Ako ne pristanu, a u stanju su preuzeti ugovorne obaveze, onda oni neće imati pravo da traže naknadu za ranije dato izdržavanje. --

Nakon smrti primaoca izdržavanja, njegovi zakonski nasljednici imaju pravo pobijati ovaj ugovor zbog neispunjenja obaveza koje je davalac izdržavanja preuzeo izvršiti nakon smrti primaoca izdržavanja. --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član7 .

Nakon što je notar podučio stranke da, u skladu sa Zakonom, za troškove notara solidarno odgovaraju i da mogu drugačije ugovoriti, ugovorne strane saglasno izjavljuju da će sve troš-kove vezane za ovaj ugovor, troškove upisa u katastar i eventualni porez na promet nepokret-nosti, snijeti davalac izdržavanja. -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član8 .

Nepokretnost se daje bez garancije da ima površinu navedenu u katastru nepokretnosti. -----

Primalac izdržavanja ne odgovara za skrivene i vidljive nedostatke, s tim što izjavljuje da mu nisu poznati bilo kakvi nedostaci na nepokretnosti iz člana 1. ovog ugovora.----------------------


271

Primalac izdržavanja garantuje da na nepokretnosti iz člana 1. ovog ugovora nema neupisa-nih ili upisanih tereta, te da ta nepokretnost nije predmet ugovora o zakupu. ---------------------

Notar je upozorio stranke na mogućnost zasnivanja zakonske hipoteke za neisplaćene pore-ze i doprinose i podučio davaoca izdržavanja da je korisno da zahtijeva uvjerenje nadležne poreske uprave u vezi s tim, ali je davalac izdržavanja od toga odustao. -----------------------------

Notar je upozorio stranke da isključenje od odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke nema dejstva ako je primalac izdržavanja za njih znao, a nije ih saopštio davaocu izdržavanja.

Davalac izdržavanja ne odgovara poslije smrti primaoca izdržavanja za njegove dugove. -----

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

ZAVRŠNEODREDBE -----------------------------------------------------------------------------------------------


– da davalac izdržavanja stiče svojinu na nepokretnosti koja je predmet ovog ugovora tek nakon smrti primaoca izdržavanja368; ------------------------------------------------------------

– da i kako davalac izdržavanja svoje pravo iz ovog ugovora može obezbijediti upisom369 u katastar nepokretnosti, pa je ugovoren upis kao naprijed; -----------------------------------

– da prenos svojine po ovom ugovoru eventualno podliježe porezu na promet nepo-kretnosti; ------------------------------------------------------------------------------------------------------

– da imovina koja je predmet ovog ugovora, ne ulazi u zaostavštinu primaoca izdržava-nja i da se njome ne mogu namiriti nužni nasljednici370; ----------------------------------------

– da davalac izdržavanja ne odgovara poslije smrti primaoca izdržavanja za njegove du-gove, s tim da to mogu drugačije ugovoriti, ali se od toga odustalo; ------------------------

– na mogućnost zasnivanja zakonske hipoteke za neisplaćene poreze i doprinose i da je za davaoca izdržavanja korisno da zahtijeva uvjerenje nadležne poreske uprave u vezi s tim, ali je davalac izdržavanja od toga odustao.--------------------------------------------------


OTPRAVAK: -----------------------------------------------------------------------------------------------------------

– Primalac izdržavanja(1x) ----------------------------------------------------------------------------------

– Davalac izdržavanja (1x) ----------------------------------------------------------------------------------

– Katastar nepokretnosti- za upis prenosa prava svojine kada se za to steknu uslovi iz ovog ugovora (1x) ------------------------------------------------------------------------------------------

– Katastar nepokretnosti-za upis zabilježbe (1x) -----------------------------------------------------

– Poreska uprava (1x) ----------------------------------------------------------------------------------------

Nagrada i naknada za rad notara obračunata je po tarifi ______, a kako slijedi____. -------------

Notar je strankama pročitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio se da njegov sadržaj odgovara volji stranaka, nakon čega su stranke to potvrdile i izjavile da su razumjele

368 Član 1075 stav 1 ZOO CG.369 Član 1080 ZOO CG.370 Član 1076 stav 1 ZOO CG.


272

sadržinu, da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i svojeručno, kako slijedi, u prisustvu notara potpisuju, te je potom zapis potpisao i ovaj notar. ---------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

U Podgorici, dana 15.10.2009.g. (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (je-danaest) časova -----------------------------------------------------------------------------------------------------

Primalacizdržavanja:AB (potpis)

Davalacizdržavanja:CD(potpis)

NOTAR milić mišo


4 .4 .11 .Primjer:Ugovorodoživotnomizdržavanjuukoristtrećeglicakaoprimaocaizdržavanja

CRNA GORA NOTAR mILIĆ mIŠO BUDVA ul. Riva br.1.

UZZ br.1/2009.

Dana 15.10.2009. godine (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 8.00 h (osam ča-sova), preda mnom, dolje potpisanim notarom milić mišom, sa službenim sjedištem u Budvi, ul. Riva br. 1., sa zahtjevom da na osnovu njihove izjave volje, sačinim notarskizapisugovoraodoživotnomizdržavanju,istovremenosupristupila sljedeća lica: -------------------------------

1.Gospođa AB, rođena dana_______u Podgorici, sa prebivalištem u Budvi, JmB_________, dr-žavljanka Crne Gore, čiji sam identitet utvrdio uvidom u ličnu kartu broj____,_ izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom važenja do____, a koja izjavljuje da je: kći A, nasta-njena u Podgorici ul.______,_broj______, po zanimanju menadžer, udovica.(u daljem tekstu: saugovaračdavaocaizdržavanja) ----------------------------------------------------------------------------

2. Gospođa CD, rođena dana_____u Podgorici, sa prebivalištem u Budvi, JmB________, držav-ljanka Crne Gore, čiji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK broj______, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom važenja do________, a koja izjavljuje da je: kći B, na-stanjena na adresi ul.________, Podgorica, po zanimanju frizerka, udata (u daljem tekstu: da-valacizdržavanja) --------------------------------------------------------------------------------------------------


Ispitao sam i uvjerio se u pravu volju stranaka, te ustanovio da su sposobne i ovlašćene za pre-duzimanje ovog pravnog posla. ---------------------------------------------------------------------------------


273

Stranke sam upozorio na posljedice ovog pravnog posla, a naročito na to da imovina koja je predmet ovog ugovora, ne ulazi u zaostavštinu primaoca izdržavanja i da se njome ne mogu namiriti nužni nasljednici. ----------------------------------------------------------------------------------------- Nakon toga, stranke saglasno izjavljuju da je saugovarač davaoca izdržavanja tetka davaoca izdržavanja i da se ovim želi obezbijediti doživotno izdržavanje za sestru saugovarača davao-ca izdržavanja, gospođuEF,rođenu______,u______,JMB______,saprebivalištemiadre-somu______ (u daljem tekstu: primalacizdržavanja371), a koja nema djece, te nije u braku i ne boluje od neke posebne bolesti. ----------------------------------------------------------------------------

Strankama sam objasnio i druge pravne posljedice ovog pravnog posla, a naročito to da oba-veza izdržavanja traje do smrti trećeg lica kao primaoca izdržavanja, a da svojina na predmet-noj nepokretnosti prelazi na davaoca izdržavanja u momentu smrti njegovog saugovarača AB, te da momenat prelaska svojine mogu drugačije ugovoriti. ---------------------------------------

Ustanovio sam da se imovina koja je predmet ovog ugovora, sastoji od nepokretnosti koje se nalaze na službenom području ovog notara, te da je, shodno tome, ovaj notar nadležan za po-stupanje. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------Predmet ovog ugovora je prenos prava svojine na dvosobnom stanu, koji se nalazi u Podgori-ci, u ul. Titova br.1.a, I sprat, stan br.10., ukupne površine od 59 m2, a koji je upisan u „V“ Listu nepokretnosti broj 105., KO Grad, a nalazi se u stambenoj zgradi br.1., izgrađenoj u ul._____, na parceli broj 5/1, površine od 500 m2. Kao vlasnik stana, upisan je saugovarač davaoca izdr-žavanja AB, sa 1/1, dok u listu“ G“ nema upisanih tereta. -------------------------------------------------

Naznačeno katastarsko stanje notar je utvrdio neposrednim uvidom u evidenciju katastra ne-pokretnosti od danas. ----------------------------------------------------------------------------------------------Nakon toga, djelujući kako je to naprijed naznačeno, stranke izjavljuju sljedeći: ------------------

------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- UGOVORODOŽIVOTNOMIZDRŽAVANJU -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član1 .

SaugovaračdavaocaizdržavanjaABobavezujesedatiusvojinu,sa1/1,davaocuizdrža-vanja-svojojsestričiniCDsvojucijelunepokretnost- dvosoban stan, koji se nalazi u Pod-gorici, u ul. Titova br. 1.a, I sprat, stan br.10., ukupne površine od 59 m2, a koji je upisan u „V“ Listu nepokretnosti broj 105., KO Grad, a nalazi se u stambenoj zgradi br.1., izgrađenoj u ul._____, na parceli broj 5/1, površine od 500 m2,takodadavalacizdržavanja,nakonsmr-tisaugovaračadavaocaizdržavanja,ostavljenunepokretnostmožeupisatiukatastrunepokretnostikaosvojinusa1/1dijela,anaosnovuovogugovora . ---------------------------Davalacizdržavanjaprihvatanaprijednaznačeno . ----------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Član2 .

Zauzvrat, davalac izdržavanja CDobavezuje se doživotno izdržavati sestru saugovarača da-vaoca izdržavanja, gospođu EF, rođenu ______, u______, JmB______, sa prebivalištem i adre-som u _______, kao primaoca izdržavanja .-------------------------------------------------------------------

371 Član 1079. ZOO CG. Vlasnik imovine koja se daje za izdržavanje trećeg lica naziva se saugovarač davaoca izdržavanja, a treće lice nije ugovorna strana nego samo korisnik izdržavanja, tj. primalac izdržavanja.


274

U izvršenju svoje naprijed naznačene obaveze, davalac izdržavanja se obavezuje da će prima-ocu izdržavanja u njenom stanu, gdje će zajednički živjeti, o svom trošku osigurati potpunu prehranu, odjeću i obuću, spremanje stana i pranje rublja, te joj osigurati svu potrebnu njegu, a u slučaju bolesti- liječenje i snositi sve troškove liječenja i lijekova, te nakon smrti primao-ca izdržavanja, o svom trošku je sahraniti po mjesnim običajima i u roku od jedne godine od smrti, podići joj uobičajeni nadgrobni spomenik i isti uobičajeno održavati. -----------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član3 .

Saugovarač davaoca izdržavanja u cijelosti prihvata navedeno u članu 2. ovog ugovora. ------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član4 .

Stranke saglasno konstatuju da vrijednost nepokretnosti koja se ostavlja, u vrijeme zaključe-nja ovog ugovora, iznosi 27.000,00 EURA (dvadesetsedamhiljada EURA). ---------------------------

Stranke izjavljuju da su u rodbinskoj vezi tetki (saugovarač davaoca izdržavanja i primalac iz-državanja) i sestričine (davalac izdržavanja). ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član5 .

Saugovarač davaoca izdržavanja ovlašćuje davaoca izdržavanja da na osnovu ovog ugovora, ishodi u katastru nepokretnosti zabilježbupravadavaocaizdržavanja iz ovog ugovora, na nepokretnosti iz člana 1. ovog ugovora372. -------------------------------------------------------------------

Saugovarač davaoca izdržavanja i davalac izdržavanja ovlašćuju primaoca izdržavanja da na osnovu ovog ugovora, a nakon smrti saugovarača davaoca izdržavanja, ishodi u katastru ne-pokretnosti zabilježbupravaprimaocaizdržavanja iz ovog ugovora, na nepokretnosti iz člana 1. ovog ugovora373. ------------------------------------------------------------------------------------------

SaugovaračdavaocaizdržavanjaABsaglasanjedauknjižbupravasvojine sa 1/1 dijela na nepokretnosti iz člana 1. ovog ugovora, davalac izdržavanja može ishoditi na svoje ime teknakonsmrtisaugovaračadavaocaizdržavanjaAB,auzprezentovanjeizvodaizmatič-neknjigeumrlih .. --------------------------------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član6 .

U slučaju neispunjenja preuzetih obaveza od strane davaoca izdržavanja, saugovarač davao-ca izdržavanja, a nakon njegove smrti, i primalac izdržavanja374 mogu tražiti raskid ovog ugo-vora. Za sporazumni raskid ugovora, koji se može poduzeti po saglasnoj volji ugovornih stra-na u bilo koje doba i iz bilo kojeg drugog razloga, potrebna je forma u kojoj je zaključen ovaj ugovor. -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Nakon smrti davaoca izdržavanja, njegove obaveze prelaze na nasljednike i potomke koji su pozvani na naslijeđe ako na to pristanu. Ako ne pristanu, a u stanju su preuzeti ugovorne oba-veze, onda oni neće imati pravo da traže naknadu za ranije dato izdržavanje. ---------------------

372 Član 1080 stav 1 ZOO CG.373 Član 1080 stav 2 ZOO CG.374 Član 1082 i 1083 ZOO CG.


275

Nakon smrti primaoca izdržavanja, njegovi zakonski nasljednici, u pogledu ispunjenja obave-za, imaju pravo pobijati ovaj ugovor za neispunjenje obaveza koje je davalac izdržavanja pre-uzeo izvršiti nakon smrti primaoca izdržavanja. ------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član7 .

Nakon što je notar podučio stranke da, u skladu sa Zakonom, za troškove notara solidarno od-govaraju i da mogu drugačije ugovoriti, ugovorne strane saglasno izjavljuju da će sve troško-ve povezane sa ovim ugovorom, troškove upisa u katastar i eventualni porez na promet ne-pokretnosti, snijeti davalac izdržavanja -----------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član8 .


Saugovarač davaoca izdržavanja ne odgovara za skrivene i vidljive nedostatke, s tim što izjav-ljuje da mu nisu poznati bilo kakvi nedostaci na nepokretnosti iz člana 1. ovog ugovora. ------

Saugovarač davaoca izdržavanja garantuje da na nepokretnosti iz člana 1. ovog ugovora nema neupisanih ili upisanih tereta, te da ta nepokretnost nije predmet ugovora o zakupu.--

Notar je upozorio stranke na mogućnost zasnivanja zakonske hipoteke za neisplaćene poreze i doprinose saugovarača davaoca izdržavanja i podučio davaoca izdržavanja da može zahtije-vati uvjerenje nadležne poreske uprave u vezi s tim, ali je davalac izdržavanja od toga odustao.

Notar je upozorio stranke da isključenje od odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke nema dejstva ako je saugovarač davaoca izdržavanja za njih znao a nije ih saopštio davaocu izdržavanja375. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------

Davalac izdržavanja ne odgovara za dugove saugovarača davaoca izdržavanja poslije njego-ve smrti. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

ZAVRŠNEODREDBE -----------------------------------------------------------------------------------------------


– da davalac izdržavanja stiče svojinu na nepokretnosti koja je predmet ovog ugovora, tek nakon smrti saugovarača davaoca izdržavanja AB, te da mogu ugovoriti da svojina prelazi u trenutku smrti primaoca izdržavanja EF, ali se od toga odustalo; -----------------

– da i kako davalac i primalac izdržavanja svoje pravo iz ovog ugovora mogu obezbijedi-ti upisom u katastar nepokretnosti, pa je ugovoreno kao naprijed; --------------------------


– da imovina koja je predmet ovog ugovora ne ulazi u zaostavštinu saugovarača davao-ca izdržavanja i da se njome ne mogu namiriti nužni nasljednici; ----------------------------

– da poslije smrti saugovarača davaoca izdržavanja, davalac izdržavanja ne odgovara za njegove dugove, s tim da to mogu drugačije ugovoriti, ali se od toga odustalo; ---------

375 Ovaj ugovor je dvostrano obavezujući pravni posao, te se na njega primjenjuju pravila o odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke, kao i kod ugovora o prodaji.


276

– da obaveza izdržavanja po ovom ugovoru traje do smrti primaoca izdržavanja EF; -----

– da se na ovaj ugovor primjenjuju odredbe Zakona koje se odnose na ugovor o doživot-nom izdržavanju i odredbe o ugovoru u korist trećeg lica376. ----------------------------------


OTPRAVAK: -----------------------------------------------------------------------------------------------------------

– Saugovarač davaoca izdržavanja (1x) -----------------------------------------------------------------

– Primalac izdržavanja(1x) ----------------------------------------------------------------------------------


– Katastar nepokretnosti-za upis prenosa prava svojine kada se za to steknu uslovi iz ovog ugovora (1x) ------------------------------------------------------------------------------------------


– Poreska uprava (1x) ----------------------------------------------------------------------------------------


Notar je strankama pročitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio se da njegov sadržaj odgovara volji stranaka, nakon čega su stranke to potvrdile i izjavile da su razumjele sadržinu i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i svojeručno, kako slijedi, u prisustvu notara potpisuju, te je potom zapis potpisao i ovaj notar. ---------------

U Podgorici, dana 15.10.2009.g.(petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (je-danaest) časova -----------------------------------------------------------------------------------------------------

Saugovaračdavaocaizdržavanja:AB (potpis)

Davalacizdržavanja:CD(potpis)

NOTAR milić mišo


4 .4 .12 .Primjer:Izdržavanjeukoristvišelicakaoprimaocaizdržavanja

Postoji zakonska mogućnost da se zaključi ugovor o doživotnom izdržavanju u kojem se pojavljuje više lica kao primaoci izdržavanja377.

CRNA GORA NOTAR mILIĆ mIŠO BUDVA Ul. Riva br.1.

376 Član 142 do 147 ZOO CG.377 Član 1078 ZOO CG.


277

UZZ br.1/2009.

Dana 15.10.2009. godine (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 8.00 h (osam ča-sova), preda mnom, dolje potpisanim notarom milić mišom, sa službenim sjedištem u Budvi, Ul. Riva br.1., sa zahtjevom da na osnovu njihove izjave volje, sačinim notarskizapisugovoraodoživotnomizdržavanju,istovremeno su pristupila sljedeća lica: --------------------------------

1. Gospođa AB, rođena dana_______u Podgorici, sa prebivalištem u Budvi, JmB_________, državljanka Crne Gore, čiji sam identitet utvrdio uvidom u ličnu kartu broj_____, izdatu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom važenja do____, a koja izjavljuje da je: kći A, nastanjena u Podgorici ul._______broj______, po zanimanju menadžer, udata (u daljem tekstu: primalacizdržavanja). -----------------------------------------------------------

2. Gospodin BB, rođen dana_______, u Podgorici, sa prebivalištem u Budvi, JmB_________, državljanin Crne Gore, čiji sam identitet utvrdio uvidom u ličnu kartu broj_____, izda-tu od mUP-a Crne Gore, od dana _______, sa rokom važenja do____, a koji izjavljuje da je: sin A, nastanjen u Podgorici ul._______broj______, po zanimanju ljekar, oženjen.(u daljem tekstu: primalacizdržavanja) ---------------------------------------------------------------

3. Gospođa CD, rođena dana_____u Podgorici, sa prebivalištem u Budvi, JmB________, državljanka Crne Gore, čiji sam identitet utvrdio na osnovu uvida u LK broj______, iz-datu od mUP-a Crne Gore, od dana________, sa rokom važenja do________, a koja izjavljuje da je: kći B, nastanjena na adresi ul.________, Podgorica, po zanimanju frizer-ka, udata (u daljem tekstu: davalacizdržavanja) -------------------------------------------------


Ispitao sam i uvjerio se u pravu volju stranaka, te ustanovio da su sposobne i ovlašćene za pre-duzimanje ovog pravnog posla. ---------------------------------------------------------------------------------

Stranke sam upozorio na posljedice ovog pravnog posla, a naročito na to da imovina koja je predmet ovog ugovora, ne ulazi u zaostavštinu primaoca izdržavanja i da se njome ne mogu namiriti nužni nasljednici.--------

Nakon toga, stranke saglasno izjavljuju da su primaoci izdržavanja bračni drugovi i da prima-oci izdržavanja nemaju djece, te da ne boluju od neke posebne bolesti ----------------------------

Ustanovio sam da se imovina koja je predmet ovog ugovora, sastoji od nepokretnosti koje se nalaze na službenom području ovog notara378, te da je, shodno tome, ovaj notar nadležan za postupanje. -----------------------------------------------------------------------------------------------------------

Predmet ovog ugovora je prenos prava svojine na dvosobnom stanu, koji se nalazi u Podgori-ci, u ul. Titova br. 1.a, I sprat, stan br. 10., ukupne površine od 59 m2, a koji je upisan u „V“ Listu nepokretnosti broj 105., KO Grad, a nalazi se u stambenoj zgradi br.1., izgrađenoj u ul._____, na parceli broj 5/1, površine od 500 m2. Kao suvlasnici stana, upisani su primaoci izdržavanja AB i BB, sa po 1/2 dijela, a u listu „G“ nema upisanih tereta. Naznačeno katastarsko stanje ovaj notar je utvrdio neposrednim uvidom u evidenciju katastra nepokretnosti od danas. ----------

Nakon toga, stranke, djelujući kako je to naprijed naznačeno, izjavljuju sljedeći: -----------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

378 Član 9. stav 2. Zakona o notarima CG.


278

-------------------------------UGOVORODOŽIVOTNOMIZDRŽAVANJU ----------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član1 .

Primaoci izdržavanjaABiBBobavezujuseprenijetisvojesuvlasničkedijeloveodpo1/2,davaocuizdržavanja-CD,ananepokretnosti- dvosobnom stanu koji se nalazi u Pod-gorici, u ul. Titova br. 1.a, I sprat, stan br. 10., ukupne površine od 59 m2, koji je upisan u „V“ Listu nepokretnosti broj 105., KO Grad, a nalazi se u stambenoj zgradi br. 1., izgrađenoj u ul._____, na parceli broj 5/1, površine od 500 m2,takodadavalacizdržavanja,nakonsmr-tisvakogodprimalacaizdržavanja,ostavljenesuvlasničkedijelovenanaprijednazna-čenojnepokretnostimožeupisatiukatastrunepokretnostinasvojeime,anaosnovuovogugovora . -------------------------------------------------------------------------------------------------------Davalacizdržavanjaprihvatanaprijednaznačeno . --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član2 .

Zauzvrat, davalac izdržavanja CDobavezuje se doživotno izdržavati primaoce izdržavanja ABiBB .----- ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

U izvršenju svoje naprijed naznačene obaveze, davalac izdržavanja se obavezuje da će prima-ocima izdržavanja, i to svakompojedinačno379, u njihovom stanu, gdje će zajednički živjeti, o svom trošku osigurati potpunu prehranu, odjeću i obuću, spremanje stana i pranje rublja, te im osigurati svu potrebnu njegu, a u slučaju bolesti- liječenje i snositi sve troškove liječenja i lijekova, te nakon njihove smrti, primaoce izdržavanja o svom trošku sahraniti po mjesnim običajima i u roku od jedne godine od smrti, podići im uobičajene nadgrobne spomenike i iste uobičajeno održavati. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član3 .

Primaoci izdržavanja u cijelosti prihvataju navedeno u članu 2. ovog ugovora. --------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Član4 .

Stranke saglasno konstatuju da je vrijednost nepokretnosti koja se ostavlja, u vrijeme zaklju-čenja ovog ugovora, 27.000,00 EURA (dvadesetsedamhiljada EURA). --------------------------------

Stranke izjavljuju da primaoci izdržavanja i davalac izdržavanja nisu u srodstvu ------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Član5 .

Primaoci izdržavanja ovlašćuju davaoca izdržavanja da, na osnovu ovog ugovora, ishodi u ka-tastru nepokretnosti zabilježbupravadavaocaizdržavanja iz ovog ugovora na nepokret-nosti iz člana 1. ovog ugovora. -----------------------------------------------------------------------------------

Uknjižbu na suvlasničkim dijelovima primalaca izdržavanja na nepokretnosti iz člana 1. ovog ugovora, davalac izdržavanja može ishoditi na svoje ime tek nakon smrti svakog odprimalacaizdržavanjapojedinačno,auzprezentovanjeizvodaizmatičneknjigeumrlih .

379 Svaki od primalaca izdržavanja ima zasebno pravo na određena davanja i činjenja.


279

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član6 .

U slučaju neispunjenja preuzetih obaveza od strane davaoca izdržavanja, primaoci izdržava-nja mogu tražiti raskid ovog ugovora. Za sporazumni raskid ugovora, koji se može poduzeti po saglasnoj volji ugovornih strana u bilo koje doba i iz bilo kojeg razloga, potrebna je forma u kojoj je zaključen ovaj ugovor. --------------------------------------------------------------------------------

Nakon smrti davaoca izdržavanja, njegove obaveze prelaze na nasljednike i potomke koji su pozvani na nasljeđe, ako na to pristanu. Ako ne pristanu, a u stanju su preuzeti ugovorne oba-veze, onda oni neće imati pravo da traže naknadu za ranije dato izdržavanje.----------------

Nakon smrti primalaca izdržavanja, njihovi zakonski nasljednici, u pogledu ispunjenja obave-za, imaju pravo pobijati ovaj ugovor za neispunjenje obaveza koje je davalac izdržavanja pre-uzeo izvršiti nakon smrti primalaca izdržavanja. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član7 .

Nakon što je notar podučio stranke da, u skladu sa Zakonom, za troškove notara solidarno od-govaraju i da mogu drugačije ugovoriti, ugovorne strane saglasno izjavljuju da će sve troško-ve povezane sa ovim ugovorom, troškove upisa u katastar i eventualni porez na promet ne-pokretnosti, snijeti davalac izdržavanja. -----------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Član8 .


Primaoci izdržavanja ne odgovaraju za skrivene i vidljive nedostatke, s tim što izjavljuju da im nisu poznati bilo kakvi nedostaci na nepokretnosti iz člana 1. ovog ugovora.----------------------

Primaoci izdržavanja garantuju da na nepokretnosti iz člana 1. ovog ugovora nema neupisa-nih ili upisanih tereta, te da ova nepokretnost nije predmet ugovora o zakupu. ------------------

Notar je upozorio stranke na mogućnost zasnivanja zakonske hipoteke za neisplaćene pore-ze i doprinose i podučio davaoca izdržavanja da može zahtijevati uvjerenje nadležne poreske uprave u vezi s tim, ali je davalac izdržavanja od toga odustao. ----------------------------------------

Notar je upozorio stranke da isključenje od odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke nema dejstva ako su primaoci izdržavanja za njih znali a nisu ih saopštili davaocu izdržavanja.

Davalac izdržavanja ne odgovara za dugove primalaca izdržavanja. ----------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

ZAVRŠNEODREDBE -----------------------------------------------------------------------------------------------

Notar je podučioiupozorio stranke o sljedećem: ---------------------------------------------------------

– da davalac izdržavanja stiče suvlasnički dio svakog od primalaca izdržavanja na nepo-kretnosti koja je predmet ovog ugovora, tek nakon smrti svakog primaoca izdržava-nja; -------------------------------------------------------------------------------------------------------------

– da i kako davalac izdržavanja svoje pravo iz ovog ugovora može obezbijediti upisom u katastar nepokretnosti, pa je ugovoreno kao naprijed; ------------------------------------------


280


– da imovina koja je predmet ovog ugovora, ne ulazi u zaostavštinu primalaca izdržava-nja i da se njome ne mogu namiriti nužni nasljednici. -------------------------------------------

– da davalac izdržavanja ne odgovara poslije smrti primalaca izdržavanja za njihove du-gove, s tim da to mogu drugačije ugovoriti, ali se od toga odustalo; ------------------------


OTPRAVAK: -----------------------------------------------------------------------------------------------------------

– Primaoci izdržavanja(2x) ---------------------------------------------------------------------------------


– Katastar nepokretnosti-za upis prenosa prava svojine kada se za to steknu uslovi iz ovog ugovora (1x) ------------------------------------------------------------------------------------------


– Poreska uprava (1x) ----------------------------------------------------------------------------------------


Notar je strankama pročitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio se da njegov sadržaj odgovara volji stranaka, nakon čega su stranke to potvrdile i izjavile da su razumjele sadržinu i da su saglasne sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobravaju i svojeručno, kako slijedi, u prisustvu notara potpisuju, te je potom zapis potpisao i ovaj notar. ---------------

U Podgorici, dana 15.10.2009. g. (petnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (je-danaest) časova -----------------------------------------------------------------------------------------------------

Primaociizdržavanja:

1.AB (potpis)

2.BB (Potpis)

Davalacizdržavanja:

CD (potpis)

NOTAR:

milić mišo

(potpis i pečat)


281

Osmi dio: Zapis o potvrdi privatne isprave (solemnizacija privatnih isprava)

1. Uvodna razmatranja

Zakon o notarima Crne Gore380 predviđa zapis o potvrdi privatne isprave kao posebnu vrstu notarske isprave koja je, po svojim pravnim svojstvima i pravnoj snazi, izjedna-čena sa notarskim zapisom. U pravnoj teoriji postupak potvrđivanja privatne isprave naziva se solemnizacija, a isprave nastale u tom postupku nazivaju se solemnizirane isprave. U mnogim državama koje su prihvatile latinski tip notarijata, postoji ova vrsta notarske isprave (npr. Austrija, Francuska, Italija, Hrvatska, Makedonija itd.). takvu notarsku ispravu propisivao je i Zakon o javnim bilježnicima Kraljevine Jugoslavije. Međutim, zakoni o notarima u Bosni i Hercegovini ne predviđaju mogućnost i postu-pak solemnizacije privatnih isprava381.

Za prihvatanje, odnosno neprihvatanje solemnizacije u značajnim pravnim poslovima, postoje razlozi za i protiv. to, uglavnom, zavisi od ciljeva zakonodavca, koji se mogu od-nositi na važnost određenih poslova, na uređenost javnih registara, pravnu sigurnost, nadripisarstvo u oblasti sačinjavanja privatnih isprava itd.

Vanparnično pravo u bivšoj Jugoslaviji, a i pozitivno pravo Crne Gore, poznavalo je vanparnični postupak ovjeravanja sadržine privatne isprave od strane sudije kao uslov za punovažnost određenih pravnih poslova. Za punovažnost ugovora o doživotnom iz-državanju, u zakonima o nasljeđivanju i zakonima o vanparničnom postupku bivših re-publika i pokrajina SFRJ zahtijevala se ovjera privatnih isprava od strane sudije.

Zakonodavac u Crnoj Gori, uzimajući u obzir značaj određenih pravnih poslova i druge ciljeve koji se žele postići notarskom službom, opredijelio se u Zakonu o notarima (čl. 51.) za rješenje da je za punovažnost određenih pravnih poslova potrebno da budu za-ključeni u formi notarskog zapisa (čl.50.) ili zapisa o potvrdi privatne isprave (čl. 50.a.). tu formu mogu propisati i drugi zakoni, a isto tako stranke mogu zahtijevati formu no-tarskog zapisa ili zapisa o potvrdi privatne isprave i za druge pravne poslove.

380 Član 50. a. Zakona o notarima CG381 Član 4. i član 69. i dalje Zakona o notarima FBiH predviđa notarski obrađene isprave koje je u cijelosti

sastavio notar po pravilima Zakona i koje imaju punu dokaznu snagu javne isprave, tj. formalnu i materijalnu autentičnost, zatim potvrde i ovjere koje imaju snagu javne isprave samo o činjenicama o kojima se njima svjedoči, a što ne uključuje sadržinu isprave, tj. materijalnu autentičnost notarske isprave.

282

2. Dokazna snaga

Dokazna snaga zapisa o potvrdi privatne isprave proizilazi iz zakonskog određenja da, pod Zakonom propisanim uslovima, ima svojstvo notarskog zapisa, tj. izjednačen je sa notarskim zapisom. to znači da ima formalnu i materijalnu, dakle punu dokaznu sna-gu javne isprave, tj. postoji pretpostavka autentičnosti (tačnosti), kako forme, tako i sa-držaja isprave, te takva isprava, pod Zakonom određenim uslovima, može biti izvršna isprava.

Upravo propisani postupak potvrđivanja privatne isprave i propisani uslovi u čl. 50.a. Zakona o notarima, ako su ispoštovani i ispunjeni, dovode do toga da zapis o potvr-di privatne isprave ima svojstvo notarskog zapisa. Potvrda privatne isprave, shodno odredbama člana 50.a. Zakona o notarima, razlikuje se, kako po postupku koji provodi notar i uslovima koji moraju biti ispunjeni, tako i po dokaznoj snazi, od drugih potvrda i ovjera. Kod ovjere, naprimjer, potpisa na privatnoj ispravi, notar samo sastavlja bilješ-ku o ovjeri kojom potvrđuje činjenicu da je neko lice pred notarom potpisalo ili prizna-lo već stavljeni potpis kao svoj. tu notar vrši identifikaciju lica, pravi bilješku kojom po-tvrđuje činjenicu potpisivanja od strane nekog lica i stavlja pečat, pri čemu se ne upušta u sadržaj, odnosno ne potvrđuje sadržaj privatne isprave. takva isprava ima snagu jav-ne isprave samo u dijelu bilješke o ovjeri, dok u pogledu sadržine ostaje i dalje privatna isprava. Međutim, putem zapisa o potvrdi privatne isprave vrši se od strane notara po-tvrda (ovjera) sadržine privatne isprave kroz Zakonom propisan postupak i pod Zako-nom propisanim uslovima.

3. Procedura potvrđivanja privatne isprave

Procedura potvrđivanja privatne isprave propisana je u čl. 50.a. Zakona o notarima CG, a sastoji se od niza radnji i postupaka.

3 .1 .ProvjeraprivatneispraveNotar je prvo dužan i ovlašten ispitati da li je privatna isprava u saglasnosti sa odredba-ma Zakona o notarima koje regulišu formu notarskog akta i sadržinu notarskog zapisa. Dakle, notar se upušta u ispitivanje forme i sadržine privatne isprave. Da li je privatna isprava u saglasnosti sa zakonskim odredbama o formi notarskog akta i sadržini no-tarskog zapisa, notar mora ispitati sa posebnom pažnjom, koja podrazumijeva pažljivo čitanje cijele privatne isprave (izbjegavati površnu kontrolu) i upoređivanje sa odgova-rajućim propisanim pravilima o formi notarskog akta i sadržini notarskog zapisa. Po-trebno je ispitati da li postoje greške u pisanju, a naročito greške u pisanju podataka za stranke, podataka za nepokretnosti, pisanju brojeva itd.


283

3 .1 .1 .Provjeraformeprivatneisprave

U pogledu forme privatne isprave, zakonodavac ne propisuje da ona u potpunosti mora biti u formi notarskog akta, jer to objektivno ne može ni biti (ne može privatna isprava biti prošivena jemstvenikom ako sadrži više listova jer će to uraditi notar, ne može sadr-žavati potpis i pečat notara itd.), već je propisano da forma privatne isprave mora biti u saglasnosti sa odredbama Zakona o notarima koje regulišu formu notarskog akta. For-ma notarskog akta je propisana u odredbama 35.-43. Zakona o notarima CG, te odgova-rajućim odredbama Pravilnika o radu notara (čl. 19. i dalje). tako, naprimjer, privatna isprava mora biti napisana elektronskim ili mehaničkim sredstvom pisanja, a izuzetno može i čitkim rukopisom i trajnim mastilom, zatim prazna mjesta u privatnoj ispravi moraju biti označena crtama, iznosi, datumi i druge brojčane oznake (osim brojčanih oznaka listova nepokretnosti i parcela, te službenih listova) moraju biti ispisani i slovi-ma, a ako se privatna isprava sastoji od više stranica, svaka stranica mora biti parafira-na od stranaka i učesnika, takođe privatna isprava mora biti potpisana od svih učesni-ka itd.

3 .1 .2 .Provjerasadržineprivatneisprave

U pogledu saglasnosti sadržine privatne isprave sa sadržinom notarskog zapisa, notar je dužan i ovlašten ispitati da li privatna isprava sadrži sve ono što je predviđeno za sa-držaj notarskog zapisa u čl. 50. Zakona o notarima, tj. mora ispitati sadržinu privatne isprave. Notar će ispitati da li privatna isprava sadrži podatke o učesnicima, shodno čl. 50. t. 2. Zakona o notarima CG; uporediće njihov identitet, shodno čl. 50. t. 3., u vezi sa čl. 44. Zakona o notarima; ispitaće ovlašćenje za zastupanje, te da li privatna isprava ima tekst pravnog posla i potrebne elemente pravnog posla, utvrdiće da li su stranke sposob-ne za preduzimanje pravnog posla, ispitati uslove za punovažnost, bitne elemente, cla-usulu intabulandi, a ako ima pristajanje na izvršenje bez odlaganja, notar će ispitati da li je to u saglasnosti sa odredbom čl. 53. Zakona o notarima CG, da li je unesena izjava da su učesnici razumjeli sadržinu pravnog posla i da li su saglasni, te da li ima paraf i potpis učesnika.

3 .2 .Sačinjavanjepotvrde

3 .2 .1 .Načinsačinjavanja

Sačinjavanje potvrde privatne isprave vrši se shodno odredbama čl. 50.a. st. 2. Zakona o notarima CG. Kada notar utvrdi da je privatna isprava u saglasnosti sa odredbama o formi notarskog akta i sadržini notarskog zapisa, sačinjava zapis o potvrdi privatne isprave. Zakon predviđa da se na ispravu stavlja potvrda. Smatramo da je prikladniji način da se potvrda stavi na poseban list papira koji se prošiva jemstvenikom sa privat-nom ispravom, u skladu sa Zakonom. U svakom slučaju, privatnu ispravu sa više stra-nica notar prošiva jemstvenikom u skladu sa odredbama čl. 39. Zakona o notarima i čl.

3. Procedura potvrđivanja privatne isprave

284

21. Pravilnika o radu notara. Pri sačinjavanju zapisa o potvrdi privatne isprave, notar je dužan primjenjivati odredbe čl. 35.-49. Zakona o notarima CG.

3 .2 .2 .Sadržajpotvrdeprivatneisprave

Notar je dužan unijeti podatke iz čl. 50. t. 1., 3., 5., 6. i 7. Zakona o notarima CG. Sve stranke i učesnici moraju biti istovremeno prisutni kod sačinjavanja, odnosno potpi-sivanja zapisa o potvrdi privatne isprave382. Inače, u postupku sastavljanja notarskih akata zastupljeno je načelo neposrednosti. Pored naznačenog, zapis o potvrdi privat-ne isprave, ako je to potrebno ili propisano, mora sadržavati i odgovarajuće poduke i upozorenja shodno odredbama čl. 29. i 47. Zakona o notarima, tj. sve ono što se u tom pogledu primjenjuje i kod notarskog zapisa. O tome opširnije vidjeti u ovom radu kod razmatranja poduka i upozorenja, te kod notarskih zapisa pravnih poslova. Naprimjer, u članu 1076. i članu 1065. ZOO CG, pod prijetnjom ništavosti ugovora, propisana je obaveza notara da stranke naročito upozori na to da imovina koja je predmet ugovora o doživotnom izdržavanju, odnosno ugovora o ustupanju i raspodjeli imovine za živo-ta, ne ulazi u zaostavštinu primaoca izdržavanja, odnosno ustupioca i da se njome ne mogu namiriti nužni nasljednici. također stranke treba podučiti i upozoriti da privatna isprava ima snagu notarskog zapisa, a ako sadrži i pristajanje na izvršenje bez odlaganja, mora sadržavati upozorenje da ima snagu izvršne isprave. Kada je potrebno, u zapis o potvrdi privatne isprave unijeti će se i druge poduke i upozorenja.

Nadalje, u zapis o potvrdi privatne isprave treba unijeti i naznaku priloga ako postoje, te ih u originalu ili ovjerenoj fotokopiji priložiti uz izvornik (npr. prepis lista nepokretno-sti, kopiju katastarskog plana, punomoćje, izvod iz javnog registra, procjenu vještaka, neko odobrenje, saglasnost itd.). Notar mora ispitati da li podaci iz privatne isprave od-govaraju prilozima i to konstatovati u zapisu o potvrdi privatne isprave. U suprotnom, notar ne bi mogao potvrditi privatnu ispravu.

P R I m J E R

Primjerformulacijezaprilogeuzzapispotvrde:

„Stranke uz Ugovor o prodaji prilažu Prepis lista nepokretnosti br. 1, KO Grad, izdat od Uprave za nekretnine Područna jedinica Cetinje, pod brojem ____, od _____, koji se u originalu prilaže uz ovaj izvornik nakon što je pročitan strankama. Iz njega je notar ustanovio da isti odgovara opisu nepokretnosti iz člana ____ predmetnog ugovora o prodaji, te da je prodavac upisan kao vlasnik sa 1/1 dijela nepokretnosti koja je predmet ugovora o prodaji i da nema upisanih tereta i ograničenja (ili alt . ako ima tereta i ograničenja, iste navesti i dati odgovarajuću poduku i upo-zorenje, a u nekim slučajevima notar je dužan i odbiti poduzimanje službene radnje).“ -----------

382 Član 49. i 47. Zakona o notarima CG.


285

4. Postupanje notara kada se privatna isprava ne može potvrditi

Zakon o notarima u čl. 50.a. nije regulisao situaciju kad se privatna isprava ne može po-tvrditi već je samo propisao kad se može potvrditi. U zavisnosti od razloga zbog kojih se privatna isprava ne može potvrditi, moguće su sljedeće situacije:

- Notar će odbiti poduzimanje službene radnje kad je to Zakonom propisano;

- Notar će odbiti poduzimanje službene radnje kad privatna isprava ima nedostatke koji se ne mogu otkloniti (npr. nepokretnost nije upisana u javni registar, punomoćnik pre-koračuje ovlaštenja itd.);

- Ako privatna isprava sadrži nedostatke koji se mogu otkloniti, notar će uputiti stranke da to učine, odnosno sačine novu privatnu ispravu koja neće sadržavati nedostatke ili će, na zahtjev stranaka (što se u notarskom zapisu treba konstatovati), sačiniti notarski zapis, a uz izvornik će priložiti privatnu ispravu sa utvrđenim nedostacima. Prilikom obavljanja notarske djelatnosti, notar je dužan postupiti na način koji je ekonomski naj-povoljniji za stranke, osim ako stranke, nakon odgovarajuće poduke notara, zahtijevaju da se drukčije postupi. Djelujući na ovaj način, notar postupa savjesno i pošteno, kako mu to nalaže Zakon383.

5. Zastupljenost solemniziranih privatnih isprava u praksi

U državama koje imaju ovu vrstu notarske isprave,, naprimjer u Hrvatskoj, ona je veo-ma česta kod ugovora o kreditu koje sastavljaju banke u slučajevima kada žele imati iz-vršnu ispravu za potraživanje iz ugovora o kreditu (tu imamo fakultativnu nadležnost notara), ili u slučajevima kada ugovor o kreditu sadrži klauzulu o obezbjeđenju potra-živanja zasnivanjem hipoteke, ili fiducijarnim prenosom svojine (tu imamo obaveznu nadležnost notara, shodno čl. 51. Zakona o notarima CG)384.

Koliko će solemnizacija biti prisutna u praksi, zavisi i od ugleda i rezultata notarske službe, visine tarife, rezultata sprečavanja nadripisarstva itd. Zakon o notarima CG dao je veliki značaj solemnizaciji samim tim što je zapisu o potvrdi privatne isprave dao, pod određenim uslovima, svojstvo notarskog zapisa (puna dokazna snaga javne isprave i mogućnost izvršnosti), ali je istovremeno propisao stroge uslove i time pred one koji sačinjavaju privatne isprave i pred notare, koji ih potvrđuju, postavio veoma zahtjevan zadatak. Notari ne bi smjeli olako shvatiti poduzimanje ove službene radnje i mora-li bi ujednačiti praksu postupanja u skladu sa Zakonom. Istovremeno, zakonodavac bi trebao propisivanjem notarske tarife za ove poslove, adekvatno tarifirati solemnizaci-

383 Član 3. stav 1. Zakona o notarima CG. Član 3. Privremene tarife o nagradama i naknadama notara u FBiH, Službene novine FBiH 71/07.

384 Vidi „Javnobilježničko pravo u praksi“ (propisi, postupci, primjeri isprava), Rankica Benc i drugi, HJK-savjetovanje Zagreb, 4. i 5. travnja 2008. g.


286

ju, uzimajući u obzir ono što je propisano kao obaveza notara i sam značaj, te dokaznu snagu zapisa o potvrdi privatne isprave. U suprotnom, smatramo da bi se solemniza-cija mogla faktički svesti na ovjeru potpisa na privatnoj ispravi, što nije cilj zakonske odredbe i veoma bi loše uticalo na pravnu sigurnost, tačnost i uređenost javnih regista-ra, a negativno bi uticalo i na notarsku službu. Smatramo da je kod korištenja zakonske mogućnosti solemnizacije privatnih isprava, značajna saradnja između notara i drugih pravnih profesija, a naročito advokata, pravnika u bankama itd. Ove pravničke profesije bi se sa notarima zajednički trebale educirati kako bi se postigla potpuna pravna sigur-nost i pružila efikasna usluga korisnicima tih usluga.

P R I m J E R

Zapisopotvrdiprivatneisprave-ugovoraozasnivanjuhipoteke,kaoizvršnenotarskeisprave



UZZ-__/0_-1385

ZAPIS O POTVRDI PRIVATNE ISPRAVE 386

Ja (lično ime notara, njegovo sjedište), koji postupam u svojstvu notara387, potvrđujem da su mi stranke388: ----------------------------------------------------------------------------------------------------------

1.- lično ime, datum i mjesto rođenja, zanimanje389, adresa i jedinstveni matični broj učesnika (odnosno podaci za zakonske zastupnike i punomoćnike, a za pravno lice unijeti naziv i sjedište, broj rješenja o upisu u registar, lično ime i adresa njegovog zastupnika), broj isprave na osnovu koje je utvrđen identitet osobe koja je pristupila, kao i naziv organa koji je izdao ispravu390 ------

2-(Podaci za drugu stranku i tako redom za svaku od stranaka koja je pristupila notaru) -----------

podnijele prednju privatnu ispravu na potvrdu.391 ---------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Potvrđujem da sam prednju privatnu ispravu- Ugovor o zasnivanju hipoteke (nazivisprave)ispitao/laiutvrdio/ladajeprivatnaispravausaglasnostisaodredbamaZako-naoforminotarskogaktaisadržininotarskogzapisa. ----------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

385 čl. 20., 21. i 26. Pravilnika o radu notara (dalje: Pravilnik)386 čl. 50. a Zakona o notarima (dalje: Zakon)387 čl. 50. st. 1. t. 1. Zakona388 čl. 36. Zakona – prazna mjesta, oznake brojeva i skraćenice389 čl. 26. St. 2. Pravilnika390 čl. 50. st. 1. t. 2. i 3. Zakona391 čl. 50. a st. 1. i 2. Zakona


287

Prilozi: npr. podaci za nepokretnost i sl.392-

„Uz naprijed naznačeni ugovor o zasnivanju hipoteke (alt. ugovor o kreditu), koji se prilaže u originalu: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------

1 .Prepislistanepokretnosti broj 1., KO Grad, izdat od strane____, broj____, od dana _____, u originalu, koji sam pročitao strankama i koji se, kao takav, prilaže uz ovaj izvornik. Iz istog sam ustanovio da opis nepokretnosti iz predmetnog ugovora odgovara stanju „A“ lista nepo-kretnosti koja se opterećuje, zatim da je u „B“ listu upisan založni dužnik sa pravom svojine sa 1/1 i da u „G“ listu nema upisanih tereta i ograničenja. Stranke sam podučio mogućnosti da, neposredno prije sačinjavanja ovog zapisa, ovaj notar izvrši neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventualne posljedice i rizike u slučaju suprotnog postupanja, pa su stranke od toga odustale. -----------------------------------------------------------------------------------------

2. Stručninalaz,procjenuimišljenje o tržišnoj vrijednosti nepokretnosti, od _______. go-dine, sačinjen od strane ovlašćenog stalnog sudskog vještaka građevinske struke, gospodina ____iz Podgorice, ul. ______, prema kojem je predmetna nepokretnost procijenjena na iznosod60 .500,00EURA(slovima:šezdesethiljadapetstotinai00/100EURA),a što je i nazna-čeno u predmetnom ugovoru. Naprijed naznačeni Stručni nalaz u originalu, prilaže se uz ovaj izvornik nakon što je pročitan strankama, a koje su ga odobrile. ---------------------------------------

3 .OtpravakizvornikaPunomoćja,koje je sačinjeno dana ________.godine, u formi notar-skog zapisa, od strane Notara XY, sa službenim sjedištem u Podgorici, ul. Prva br.2., pod bro-jem UZZ-31/09, a koje se prilaže uz ovaj izvornik nakon što je pročitano strankama. Iz istog sam ustanovio ovlašćenje punomoćnika za zastupanje hipotekarnog povjerioca u ovom pravnom poslu. ------------------------------------------------------------------------------------------------------

4.IzvodizCentralnogregistraPrivrednogsudauPodgorici,broj_____,od____, koji se u ovjerenom prepisu koji je sačinio ovaj notar prilaže uz ovaj izvornik. Notar je strankama pro-čitao naznačeni dokument, te iz istog utvrdio da je hipotekarni dužnik u sudskom registru upisan pod registarskim brojem_____, kao i to da je naznačeni zastupnik hipotekarnog duž-nika upisan u sudskom registru kao direktor bez ograničenja ovlaštenja u okviru registrovane djelatnosti i da je on istovremeno i vlasnik udjela u tom društvu sa 100% (sto posto) učešća u osnovnom kapitalu. -------------------------------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Naknada i troškovi:393 -----------------------------------------------------------------------------------------------

Strankama sam privatnu ispravu pročitao/la i neposrednim pitanjima uvjerio/la sam se da sa-držaj privatne isprave odgovara volji stranaka. Shodno odredbi člana 47. Zakona o notarima, podučio/la i upozorio/la sam stranke na pravne posljedice namjeravanog pravnog posla, a naročito:

– da potvrđena privatna isprava ima svojstvo notarskog zapisa394; -----------------------------

392 čl. 39. te 50. St. 1. t. 4. Zakona393 čl. 127. st. 3. Zakona o notarima CG.394 Ako u privatnoj ispravi postoje izjave koje su nejasne, nerazumljive i dvosmislene, te ukazuju na

moguće sporove i pravne smetnje do kojih bi moglo doći zbog takvih izjava, ili ako izjave o relevantnim činjenicama (npr. bračna stečevina) u ispravi ne postoje, isprava se ne može potvrditi. Ako stranke


288

– da ova potvrđena privatna isprava ima svojstvo izvršne notarske isprave395, te sam o pristajanju na izvršenje bez odlaganja podučio i upozorio založnog dužnika; ------------

– da se hipoteka stiče tek sa njenim upisom u katastar nepokretnosti396; ---------------------

– da postoji opasnost od upisa zakonske hipoteke za neplaćene poreze, kao i na cjelis-hodnost da se zahtijeva uvjerenje nadležne porezne uprave o nedugovanju poreza od strane hipotekarnog dužnika, ali su stranke od toga odustale; --------------------------------

– da i kako predbilježba hipoteke osigurava hipotekarnog povjerioca, ali se odustalo od toga. -----------------------------------------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------


OTPRAVAK: -----------------------------------------------------------------------------------------------------------

– Založni povjerilac (1x) -------------------------------------------------------------------------------------

– Založni dužnik(1x) ------------------------------------------------------------------------------------------

– Katastar nepokretnosti-za upis hipoteke (1x) -------------------------------------------------------

Stranke izjavljuju da im je ovaj notar pročitao predmetnu privatnu ispravu i ovaj zapis o potvr-di privatne isprave, da su razumjele sadržinu pravnog posla i da su saglasne sa potvrđenom privatnom ispravom i zapisom o potvrdi privatne isprave kojeg je sastavio notar, te ga svoje-ručno potpisuju u prisustvu notara, nakon čega ovaj zapis o potvrdi privatne isprave potpisu-je i notar.397 ------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Mjesto, datum i čas sastavljanja zapisa o potvrdi privatne isprave 398 ------------------------------------

Stranke:399

(potpisi stranaka)

Notar:400

potpis, pečat, štambilj

P R I m J E R

Zapisopotvrdiprivatneisprave-ugovoraodoživotnomizdržavanju


i dalje ostanu pri svojim izjavama, notar ih mora unijeti u zapis koji sastavlja kao posebni notarski zapis, uz navođenje činjenice da su upozorene na posljedice takvih izjava. Argumentacija iz čl. 47. st. 3. Zakona.

395 Član 53 Zakona o notarima CG.396 Član 318 stav 1. Zakona o svojinsko-pravnim odnosima CG.397 čl. 50. St. 1. t. 6. Zakona o notarima CG.398 čl. 50. st. 1. t. 5. Zakona o notarima CG.399 čl. 41. i 49. Zakona – parafiraju se stranice privatne isprave koja se potvrđuje400 čl. 40. Zakona o notarima CG.


289

UZZ-_/0__-1401

ZAPIS O POTVRDI PRIVATNE ISPRAVE 402

Ja (lično ime notara, njegovo sjedište), koji postupam u svojstvu notara403, potvrđujem da su mi stranke404: ----------------------------------------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

1- lično ime, datum i mjesto rođenja, zanimanje405, adresa i jedinstveni matični broj učesnika (odnosno podaci za zakonske zastupnike i punomoćnike, a za pravno lice unijeti naziv i sjedište, broj rješenja o upisu u registar, lično ime i adresu njegovog zastupnika), broj isprave na osnovu koje je utvrđen identitet osobe koja je pristupila, kao i naziv organa koji je izdao ispravu406 ------

2-(Podaci za drugu stranku i tako redom za svaku od stranaka koja je pristupila notaru) -----------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

podnijele prednju privatnu ispravu na potvrdu.407 ---------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Potvrđujemdasamprednjuprivatnuispravu-Ugovorodoživotnomizdržavanju(nazivisprave)ispitao/laiutvrdio/ladajeprivatnaispravausaglasnostisaodredbamaZako-naoforminotarskogaktaisadržininotarskogzapisa. ----------------------------------------------

Prilozi: npr. podaci za nepokretnost i sl.408-

Uz naprijed naznačeni ugovor o doživotnom izdržavanju, koji se u originalu prilaže, stranke su priložile: ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

1 .Prepislistanepokretnosti broj 1., KO Grad, izdat od strane____, broj____, od dana _____, u originalu, koji sam pročitao strankama i koji se, kao takav, prilaže uz ovaj izvornik. Iz istog sam ustanovio katastarsko stanje „A“ lista nepokretnosti koja je predmet ugovora, zatim da je u „B“ listu upisan primalac izdržavanja sa pravom svojine 1/1 i da u „G“ listu nema upisanih te-reta i ograničenja. Stranke sam podučio mogućnosti da, neposredno prije sačinjavanja ovog zapisa, ovaj notar izvrši neposredni uvid u predmetni list nepokretnosti u evidenciji katastra nepokretnosti, objasnio im svrhu i prednost neposrednog uvida, te ih upozorio na eventual-ne posljedice i rizike u slučaju suprotnog postupanja, pa su stranke od toga odustale. ---------

Naknada i troškovi:409

Strankama sam privatnu ispravu pročitao/la i neposrednim pitanjima uvjerio/la se da sadržaj privatne isprave odgovara volji stranaka. Shodno odredbi člana 47. Zakona o notarima, po-dučio/la i upozorio/la sam stranke pravnim posljedicama namjeravanog pravnog posla, a na-ročito:

401 čl. 20., 21. i 26. Pravilnika o radu notara (dalje: Pravilnik)402 čl. 50. a Zakona o notarima (dalje: Zakon)403 čl. 50. st. 1. t. 1. Zakona404 čl. 36. Zakona – prazna mjesta, oznake brojeva i skraćenice405 čl. 26. St. 2. Pravilnika406 čl. 50. st. 1. t. 2. i 3. Zakona407 čl. 50. a st. 1. i 2. Zakona408 čl. 39., te 50. St. 1. t. 4. Zakona409 čl. 127. st. 3. Zakona o notarima CG.


290

– da potvrđena privatna isprava ima svojstvo notarskog zapisa410; -----------------------------

– da davalac izdržavanja stiče svojinu na nepokretnosti tek nakon smrti primaoca izdrža-vanja411; -------------------------------------------------------------------------------------------------------

– da i kako davalac izdržavanja svoje pravo iz ovog ugovora može obezbijediti upisom412 u katastar nepokretnosti;---------------------------------------------------------------------------------


– da imovina koja je predmet ovog ugovora, ne ulazi u zaostavštinu primaoca izdržava-nja i da se njome ne mogu namiriti nužni nasljednici413. ----------------------------------------


OTPRAVAK: -----------------------------------------------------------------------------------------------------------

– Založni povjerilac (1x) -------------------------------------------------------------------------------------

– Založni dužnik(1x) ------------------------------------------------------------------------------------------

– Katastar nepokretnosti-za upis hipoteke (1x) -------------------------------------------------------

Stranke izjavljuju da im je ovaj notar pročitao predmetnu privatnu ispravu, kao i zapis o potvr-di privatne isprave, da su razumjele sadržinu pravnog posla i da su saglasne sa potvrđenom privatnom ispravom i zapisom o potvrdi privatne isprave kojeg je sastavio notar, te ga svoje-ručno potpisuju u prisustvu notara, nakon čega ovaj zapis o potvrdi privatne isprave potpisu-je i notar .414 -----------------------------------------------------------------------------------------------------------

Mjesto, datum i čas sastavljanja zapisa o potvrdi privatne isprave 415 ------------------------------------

Stranke:416

(potpisi stranaka)

Notar:417

potpis, pečat, štambilj

410 Ako u privatnoj ispravi postoje izjave koje su nejasne, nerazumljive i dvosmislene, te ukazuju na moguće sporove i pravne smetnje do kojih bi moglo doći zbog takvih izjava, ili ako izjave o relevantnim činjenicama (npr. bračna tekovina) u ispravi ne postoje, isprava se ne može potvrditi. Ako stranke i dalje ostanu pri svojim izjavama, notar ih mora unijeti u zapis koji sastavlja kao posebni notarski zapis, uz navođenje činjenice da su upozorene na posljedice takvih izjava. Argumentacija iz čl. 47. st. 3. Zakona.

411 Član 1075. stav 1. ZOO CG.412 Član 1080. ZOO CG.413 Član 1076. stav 1. ZOO CG.414 čl. 50. St. 1. t. 6. Zakona o notarima CG.415 čl. 50. st. 1. t. 5. Zakona o notarima CG.416 čl. 41. i 49. Zakona – parafiraju se stranice privatne isprave koja se potvrđuje417 čl. 40. Zakona o notarima CG.


291

Deveti dio: Izvornik i otpravak notarskog akta

Notarski akti koje sastavlja notar u skladu sa Zakonom o notarima (notarski zapisi, no-tarski zapisnici i potvrde), prema odredbama Zakona o notarima CG, mogu imati „tje-lesni oblik“418 samo kao:

– izvornik– otpravak– prepis

Za svaki od ovih oblika Zakon je odredio pravnu snagu.

1. Izvornik

Izvornik je notarski akt koji notar sačini u skladu sa Zakonom o notarima (čl.35.-60.), na kome se nalaze originalni potpisi stranaka i drugih učesnika, te originalni potpis i otisak pečata i štambilja notara, a koji notar čuva u svojoj arhivi, osim ako Zakonom nije drugačije određeno (čl. 76.–79. Zakona o notarima CG).

Zakon je prihvatio koncepciju da postoji samo jedan original, a za potrebe pravnog pro-meta stranaka i drugih lica, u pravilu, izdaju se otpravci i prepisi izvornika. Zakono-davstvo Crne Gore nije propisalo obavezu da se u gornjem desnom uglu prve stranice ili bilo gdje u izvorniku piše oznaka „izvornik“. Nasuprot tome, notarski propisi u Bosni i Hercegovini izričito predviđaju stavljanje oznake „izvornik“ na notarskom aktu, u gor-njem desnom uglu prve stranice originala.

Način, tehnika, postupak sastavljanja, te sadržaj izvornika notarskih akata, propisani su u članu 35. do 60. Zakona o notarima CG i članu 19. do 21. Pravilnika o radu notara CG. Značaj izvornika i njegovog čuvanja u arhivi notara je u tome što on dodatno pove-ćava pravnu sigurnost, jer pruža zaštitu od mogućih zloupotreba i falsifikata. Izvornik sa prilozima, odnosno notarski spisi, arhiviraju se i čuvaju, dok se ovjere ne arhiviraju (čl. 56.-58. Pravilnika o radu notara). Izvornik se u pravilu ne izdaje strankama već se čuva u arhivi notara, osim kad je to Zakon drugačije odredio. Postoje zakonski izuzeci od pravila da se ne izdaje izvornik, tj. da se ne čuva u arhivi notara, a to su:

– za upotrebu u inostranstvu, pod uslovom da se saglase sva lica koja mogu zahti-jevati izdavanje otpravaka (čl. 77. Zakona o notarima CG).

418 Rankica Benc – „Poslovnik i praktična primjena“, Javnobilježničko pravo u praksi, savjetovanje Zagreb 04. i 05. travnja 2008. godine.

292

- dostavljanje izvornika testamenta ostavinskom sudu čim se sazna za smrt lica čiji se testament nalazi u notarevim spisima. (čl. 78. Zakona o notarima CG).

U oba slučaja kada se izdaje izvornik, notar je dužan sačiniti otpravak izvornika za ar-hivu, uz naznaku kome je i zbog čega je izdat izvornik. Postoji mogućnost privremenog izdavanja izvornika (čl. 79. Zakona o notarima CG), a na pisani zahtjev suda ili Notar-ske komore. Smatramo da je i u tim slučajevima notar dužan sačiniti službenu zabilješ-ku o izdavanju izvornika i sačiniti otpravak za arhivu. Kada se jednom izda izvornik akta, notar više ne može izdati otpravak već samo prepis notarskog akta. (čl. 80. st.3. Zakona o notarima)

2. Otpravci i prepisi izvornika

Otpravak izvornika (član 80. Zakona o notarima CG) je „tjelesni“ oblik notarskog akta koji je sačinio notar, koji po svojoj pravnoj snazi dolazi odmah iza izvornika, odnosno u pravnom prometu zamjenjuje izvornik. Izvornik se u pravilu ne izdaje već se čuva u arhivi kod notara.

2 .1 .UslovizapunovažnostotpravkakaojavneispraveKako je otpravku izvornika Zakonom namijenjena uloga da u pravnom prometu zamje-njuje izvornik, propisano je da otpravak mora po obliku, formi i sadržaju odgovarati izvorniku i mora biti označen kao otpravak (čl. 80. Zakona o notarima CG), te mora biti ovjeren putem klauzule o ovjeri, jer u protivnom nema svojstvo javne isprave. (čla-novi 89.-91. Zakona o notarima). Sadržaj klauzule o ovjeri propisan je u članu 90. Za-kona o notarima, a daje se putem notarskog štambilja iz člana 53. tačka 13. Pravilnika o radu notara, koji tekst klauzule o ovjeri može biti odštampan kao obrazac ili otkucan na pismenu (čl. 54. st. 1. Pravilnika o radu notara CG).

2 .2 .NačinsačinjavanjaotpravkaNačin sačinjavanja otpravka regulisan je dvojako (članovi 19. i 24. st. 2. Pravilnika o radu notara CG). Jedan način je da se, nakon potpisivanja izvornika, tekst izvornika is-piše mehaničkim sredstvom za pisanje ili pomoću kompjutera u potrebnom broju pri-mjeraka. U gornjem desnom uglu prve stranice korisno je napisati ili staviti štambilj „OtPRAVAK IZVORNIKA“, a ispod teksta svake stranice, radi dokaza o parafiranju, i na kraju akta, gdje se nalaze potpisi stranaka i notara, radi dokaza o potpisivanju, upi-še se prezime i ime svakog potpisnika (učesnika i notara), sa oznakom „SR.“, te se na posebnom listu papira stavlja klauzula o ovjeri otpravka. Njeno nepostojanje dovodi do toga da otpravak i prepis notarskog zapisa nemaju svojstvo javne isprave (vidi članove 90. i 91. Zakona o notarima CG).


293

Drugi način je da se, nakon parafiranja i potpisivanja izvornika od strane stranaka i drugih učesnika, te stavljanja potpisa, pečata i štambilja notara, izvornik fotokopira (čl. 19. st. 3. Pravilnika o radu notara CG) aparatom za fotokopiranje koji se nalazi u kancelariji notara. U desnom gornjem uglu prve stranice stavi se štambilj „OtPRAVAK IZVORNIKA“, te se na posebnom listu papira stavlja klauzula o ovjeri otpravka. Potpisi stranaka i notara kod parafiranja i na kraju isprave, te štambilj i pečat notara vidljivi su jer su fotokopirani. Ukoliko izvornik sadrži priloge, i oni se kopiraju i prilažu otpravku, a u klauzuli o ovjeri otpravka moraju se naznačiti.

Iako su oba načina izrade otpravaka i prepisa dozvoljena, smatramo da je ovaj drugi na-čin, tj. izrada pomoću aparata za fotokopiranje daleko primjereniji modernoj tehnici (no-tar je obavezan da u svojoj kancelariji ima aparat za fotokopiranje), jednostavniji je i sigur-niji za pravni promet, te bi ga, u cilju jednoobraznog postupanja, trebalo prihvatiti. Prvi način izrade otpravaka i prepisa produkt je prošlih vremena, kada nisu postojali aparati za kopiranje i on se veoma malo primjenjuje u uporednom zakonodavstvu i praksi. Način izrade pomoću aparata za fotokopiranje veoma je jednostavan, brz, siguran, te zadovolja-va zakonsko određenje da otpravak u svemu mora odgovarati izvorniku (takav otpravak sadrži i kopirane parafe, potpise i otisak pečata). U slučaju da dođe do uništenja izvornika i poslovnog upisnika, vrlo je lako izvršiti rekonstrukciju spisa itd.

U praksi rada notara u Bosni i Hercegovini bilo je problema sa načinom izrade otprava-ka, jer su neki sudovi odbijali provođenje notarskih isprava o pravnim poslovima u jav-nim registrima na osnovu otpravaka koji nisu sadržavali fotokopirane potpise stranaka i notara i pečat notara. S tim u vezi, u Federaciji Bosne i Hercegovine propisano419 je da se otpravci i prepisi izrađuju isključivo fotokopiranjem izvornika.

2 .3 .PriloziuzotpravkePrilozi uz otpravke također se izrađuju fotokopiranjem priloga uz izvornik. Oni se po-sebno ne ovjeravaju već su obuhvaćeni klauzulom o ovjeri otpravka, dok prilozi uz izvornik moraju biti u originalu ili ovjerenoj fotokopiji. U klauzuli o ovjeri otpravka ili prepisa navode se prilozi, ako ih ima, osim kada se radi o izdavanju otpravka dijela akta, kada mogu biti izostavljeni, a što se u klauzuli o ovjeri otpravka mora naznačiti.

O pitanju da li se prilozi moraju prilagati uz otpravak izvornika, nema precizne odred-be, ali ako pođemo od toga da su prilozi sastavni dio izvornika, te od norme da otpra-vak po obliku, formi i sadržaju mora odgovarati izvorniku i da ga zamjenjuje u prav-nom prometu (čl. 80. Zakona o notarima CG), onda je sasvim jasno da cjelovit otpravak (za razliku od otpravka dijela akta- čl. 88. Zakona o notarima CG) mora sadržavati sve priloge, uz njihovo navođenje u klauzuli o ovjeri otpravka. Na ovakav način se postu-pa u Austriji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, mada ima i drukčijih stavova i postupa-nja. U prilog tome ide i zakonska odredba da samo cjelovit otpravak može biti izvršna isprava420.

419 Pravilnik o radu notara, Službene novine FBiH br. 13/2009.420 Član 88 stav 2. Zakona o notarima CG.


294

Dakle, smatramo da uz otpravak trebaju ići svi kopirani prilozi uz izvornik iz sljedećih razloga: prilozi su sastavni dio izvornika, otpravak tada u cijelosti odgovara izvorniku, lakša je i sigurnija primjena otpravaka u pravnom prometu, s obzirom da otpravak u pravnom prometu zamjenjuje izvornik. Isto tako, iako je notarski zapis javna isprava sa punom dokaznom snagom, on nije presuda, niti upravni akt, već izjava volja o prav-nom poslu.

2 .4 .KomeseizdajuotpravciPrije svega, notar je strankama dužan izdati otpravak izvornika. Stranke imaju moguć-nost i obavezu da odrede kome će se izdati otpravak421. Ako u izvorniku drukčije nije određeno, otpravak akta može se izdati samo:

– licima koja su u svoje ime zaključila posao, licima u čije ime je zaključen posao, licima u čiju korist je zaključen pravni posao i nasljednicima i pravnim sljednici-ma tih lica;

– opšta profesionalna obaveza notara je da, po službenoj dužnosti, dostavi nadlež-nom javnom registru (npr. katastru nepokretnosti, registru poslovnih subjekata itd.) otpravak akta o pravnim poslovima na osnovu kojih se stiču, prenose, pre-staju ili ograničavaju stvarna prava na nepokretnostima, kao i o drugim pravnim poslovima za koje se vode javne knjige;

– notar je dužan dostaviti otpravak akta poreskom organu ako se radi o pravnom poslu koji podliježe oporezivanju.

Kome se sve izdaje otpravak, notar će naznačiti u završnom dijelu isprave (član 81. Za-kona o notarima CG).

P R I m J E R

„Od ovog notarskog akta, dobijaju: -----------------------------------------------------------------------------

OTPRAVAK IZVORNIKA: ---------------------------------------------------------------------------------------------




Kada se izdaju otpravci, notar će na izvorniku, ili na posebnom listu koji se jemstveni-kom prišiva uz izvornik, sačiniti posebnu zabilješku o tome kome, kada i u kom broju je izdao otpravke (član 82. Zakona o notarima CG). Smatramo da je sigurnije da se na-značena zabilješka sačini i na posebnom listu, koji se odmah ili naknadno kada se izda-ju otpravci, jemstvenikom spaja sa izvornikom.

tu zabilješku na posebnom listu potpisuje notar, a smatramo korisnim da je potpišu sva lica kojima su neposredno izdati otpravci, a za lica kojima se poštom šalju otpravci, po-trebno je da prijem otpravaka bude zabilježen u dostavnoj knjizi ili na dostavnici koja

421 Čl. 81. Zakona o notarima CG.


295

se ulaže u spis. Notar je dužan, nezavisno od volje stranaka, otpravak akta o pravnim poslovima za koje se vode javne knjige ili registri, dostaviti nadležnom državnom orga-nu, u skladu sa Zakonom (npr. katastar nepokretnosti, poreska uprava itd.) i o tome u spis uložiti dokaz422.

P R I m J E R

Zabilješkaoizdavanjuotpravaka(naposebnomlistu)

ZABILJEŠKA

Kojom se potvrđuje da je dana _____ u predmetu, broj UZZ-/2009. notar izdao otpravke izvor-nika i to: prodavcu (1x), kupcu(1x). -----------------------------------------------------------------------------

Prijem otpravaka stranke potvrđuju svojim potpisom, nakon čega zabilješku potpisuje i notar.

ProdavacKupacNotar

2 .5 .KlauzulaoovjeriKlauzula o ovjeri neizostavni je dio otpravka i prepisa notarskih akta, jer isti nemaju svojstvo javne isprave ako ne sadrže klauzulu o ovjeri. Sadržaj klauzule o ovjeri i njeno dejstvo je propisano članovima 90. i 91. Zakona o notarima Crne Gore. O tome notar uvijek mora voditi računa, s obzirom na to da otpravak i prepis neće imati svojstvo jav-ne isprave bez propisane klauzule o ovjeri.

P R I m J E R

Potvrdaotpravkaizvornika

POTVRDAOTPRAVKAIZVORNIKA

Ja, NotarZlatanZlatić, sa službenim sjedištem u Podgorici, ul. Obala br.1., potvrđujemda sam ovaj otpravak uporedio sa izvornikom koji se nalazi u mojim spisima i utvrdio da je do-slovno podudaran sa izvornikom. -------------------------------------------------------------------------------

Ovaj je otpravak ovjerenipotpun sa prilozima: Prepis lista nepokretnosti br.1., KO Grad, izdat od Uprave za nekretnine – Područna jedinica Podgorica, broj 150/09., od 15.09.2009.g. -------

Ovaj je otpravak sastavljen za hipotekarnog povjerioca AB banku Podgorica. ---------------------

Naknada za rad notara je obračunata po tarifnom broju_____NT, u iznosu od _______ i naplaćena.

UZZ broj ______

U Podgorici, dana_______

NOTAR

Zlatan Zlatić


422 Vidi član 81. st. 2. Zakona o notarima CG.


296

2 .6 .OtpravakdijelaaktaPravni osnov za njegovo izdavanje sadržan je u odredbama člana 88. stav 1. Zakona o notarima CG. Ako akt koji je sastavio notar, ima više samostalnih pravnih poslova, umje-sto otpravka akta, može se izdati otpravak dijela akta, sa naznakom o tome koji su dijelovi akta izostavljeni. Ovo se najčešće primjenjuje kod ugovora o prodaji kao jedan od načina za adekvatno obezbjeđenje prodavca u vezi sa isplatom cijene i davanjem saglasnosti za uknjižbu. to je slučaj kada prodavac odmah u samom ugovoru daje clausulu intabulandi, a cijena nije isplaćena u potpunosti. Stranke u notarskom aktu daju nalog notaru da ne iz-daje cjelovit otpravak i prepis akta, tj. ovlašćuju ga da izda samo otpravak dijela akta, bez saglasnosti za uknjižbu. Primjer ove formulacije mogao bi da glasi:

„Prodavacjesaglasandaseukatastrunepokretnostikupacupišekaovlasniksa1/1di-jelananepokretnostimaiztačkeIovogugovora,ali se notaru nalaže da otpravak akta koji sadrži clausulu intabulandi za uknjižbu prenosa svojine podnese katastarskom uredu:“tek kada prodavac pisanim putem potvrdi notaru da je cijena plaćena u potpunosti, ili kupac to dokaže potvrdom banke”, ili alt: “kada je cjelokupna (ili dio) cijene položen na notarski račun za stranke “. ------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Prije toga, notar ne smije ni kupcu, ni katastru nepokretnosti, niti bilo kome izdati otpravak, niti ovjereni prepis isprave koji sadrži izjavu prodavca o pristanku na uknjižbu prenosa prava svojine na kupca. ----------------------------------------------------------------------------------------------------

tehnika postupka izrade otpravka dijela akta je sljedeća: kopira se izvornik tako što se prekrije saglasnost za uknjižbu prenosa svojine (clausula intabulandi), a potom se na prekrivenom mjestu koje fotokopiranjem ostaje prazno konstatuje “izostavljeno zbog izdavanja otpravka dijela akta do isplate cjelokupne ugovorene cijene“ i stavi se pot-pis i pečat notara.

P R I m J E R

Potvrdaotpravkadijelaakta

POTVRDAOTPRAVKADIJELAAKTAJa, NotarZlatanZlatić, sa službenim sjedištem u Podgorici, ul. Obala br.1., potvrđujemda sam ovaj otpravakdijelaakta uporedio sa izvornikom koji se nalazi u mojim spisima i utvr-dio da je doslovno podudaran sa izvornikom, osim na strani (str. ___), gdje je u ovom otprav-ku izostavljena saglasnost za upis prenosa prava svojine iz tačke __ (člana ___), po nalogu stranaka, do isplate cjelokupne cijene .------------------------------------------------------------------------Ovaj je otpravak ovjereniuizvodu, bez priloga koji su izostavljeni po nalogu stranaka. ------Ovaj je otpravak dijela akta sastavljen za kupca AB. -------------------------------------------------------Naknada za rad notara obračunata je po tarifnom broju_____NT, u iznosu od __ i naplaćena. UZZ broj _____U Podgorici, dana_______

NOTAR Zlatan Zlatić



297

2 .7 .OtpravakzaarhivuPored naprijed naznačenih otpravaka, notar je dužan sačiniti i otpravak za arhivu kada u slučajevima predviđenim Zakonom izdaje izvornik akta423. tada otpravak stupa na mjesto izvornika. U takvim predmetima notar više nikada neće moći izdati otpravak već samo prepis notarskog akta, shodno članu 80. stav 4. Zakona o notarima CG.

P R I m J E R

Potvrdaotpravkazaarhivuuslučajukadaseizdajeizvorniktestamentaradiprovođenjaostavinskogpostupka:

POTVRDAOTPRAVKAZAARHIVU

Ja, NotarZlatanZlatić, sa službenim sjedištem u Podgorici, ul. Obala br.1., potvrđujemda sam ovaj otpravak uporedio sa izvornikom, koji se nalazi u mojim spisima, i utvrdio da je do-slovno podudaran sa izvornikom.----------------------------------

Ovaj je otpravak ovjerenipotpun sa prilozima: Prepis lista nepokretnosti br.1., KO Grad, izdat od Uprave za nekretnine – Područna jedinica Podgorica, broj 150/09., od 15.09.2009.g. -------

Ovaj je otpravak sastavljenzaarhivnotara istupanamjesto izvornika iz razloga što se izvornik izdaje Osnovnom sudu Podgorica radi provođenja ostavinskog postupka iza umrlog zavještaoca BB. -------------------------------------------------------------------------------------------------------

Naknada za rad notara je obračunata po tarifnom broju_____NT, u iznosu od _______ i napla-ćena.------- -------------------------------------------------------------------------------------------------------------

UZZ broj ______


NOTAR

Zlatan Zlatić


Kada notar sačini otpravak za arhivu u slučaju izdavanja izvornika, dužan je sačiniti za-bilješku o tome kome je i zbog čega izdao izvornik. to može učiniti na samome otprav-ku ili na primjereniji način, tj. na posebnom listu papira koji će se jemstvenikom spojiti sa otpravkom za arhivu. Pored toga notar je dužan u spisu imati dokaz da je određenom licu predat izvornik (potvrda o prijemu izvornika, dostavnica i sl.).

P R I m J E R

Primjerzabilješkeoizdavanjuizvornika:

ZABILJEŠKAOIZDAVANJUIZVORNIKA

Kojom se potvrđuje da je dana _____ u predmetu UZZ-/2009. notar izdao izvornik akta Osnovnom sudu Podgorica, radi provođenja ostavinskog postupka iza umrlog zavještaoca

423 Član 77. do 79. Zakona o notarima CG i član 59. Pravilnika o radu notara CG.


298

BB. (alt. za upotrebu u inostranstvu, uz saglasnost svih ugovornih strana, alt. na zahtjev Suda ili Notarske komore). -----------------------------------------------------------------------------------------------

Notar

3. Sadržaj notarskog spisa, arhiviranje i čuvanje spisa

Ova materija regulisana je u članu 71. i članu 72. Zakona o notarima CG i u članovima 56. do 64. Pravilnika o radu notara. Čuvanje određenih notarskih akata utiče na pove-ćanje pravne sigurnosti u oblastima za koje su nadležni notari. Za razliku od toga, pri-vatne isprave ugovora su podložne gubitku i uništenju, falsifikovanju itd. Notarski spis se sastoji od notarskog akta u izvorniku (član 76. Zakona o notarima CG) sa prilozima (prepisi isprava ili spisa koji se po Zakonu moraju priložiti notarskom aktu, ovlaštenja, punomoćja, nalazi i mišljenja vještaka i drugi spisi nastali prilikom sastavljanja notar-skog akta, prepis troškovnika i podaci o izdatim otpravcima i ovjerenim prepisima i li-cima kojima su izdati) i sporednog spisa (član 58. st. 3. Pravilnika o radu notara CG) koji čine sva ostala pismena i prilozi iz spisa, kao što je prepiska sa strankama, držav-nim organima i sudovima.

Kada se službena radnja za koju je formiran spis u potpunosti završi, notar na omotu spisa, po prethodnoj provjeri da je spis završen i da se u njemu nalazi sve što treba, stav-lja oznaku da je predmet za arhiviranje (npr. a/a), rok čuvanja spisa i svoj potpis .Potom notar arhivira spis i to tako što se iz spisa izdvoji izvornik akta sa prilozima (član 58. st.1. Pravilnika o radu notara CG), te sa podacima o naplaćenim naknadama i izdatim otpravcima i ovjerenim prepisima (član 62. Pravilnika o radu notara CG), koji se mo-raju zalijepiti kao posljednja stranica ili spojiti jemstvenikom sa ispravom koja se čuva (izvornikom ili otpravkom koji ga mijenja u arhivi). takav predmet se stavlja u arhivu, po vrsti notarskog akta i po rednim brojevima spisa pojedinih knjiga, (npr. UZZ-1/09.) u posebne fascikle (član 57. Pravilnika o radu notara CG). Na prednjoj strani omota fascikle stavlja se skraćena oznaka predmeta i godina, kao i redni brojevi predmeta koji su složeni u toj fascikli (najbolje rješenje su registratori), npr. „ UZZ/2009. broj 1.-50.“

Sve ostalo čini sporedni spis koji se arhivira na način koji osigurava da ne dođe do gu-bitka sadržaja (čl. 58. st. 3. i 4. Pravilnika o radu notara CG).

Ovjere potpisa se ne arhiviraju, kako je to regulisano u članu 58. stav 5. Pravilnika o radu notara CG. Smatramo da nije potrebno arhivirati ni notarske ovjere prepisa, od-nosno fotokopija, mada je izričita odredba u vezi s tim greškom izostavljena u Pravilni-ku o radu notara. Međutim, ovakav stav proizilazi iz odgovarajućih odredaba Zakona i Pravilnika o radu notara, jer se prema članu 76. Zakona i članu 58. stav 1. Pravilnika o radu notara CG, arhivira samo izvornik, a bilješke o ovjerama ne čine izvornik. takvo rješenje ja zastupljeno u FBiH gdje je Pravilnikom o radu notara424 izričito propisano da se ovjere potpisa i prepisa/fotokopija ne arhiviraju.

424 Službene novine Federacije BiH broj 13/2009.


299

Deseti dio: Izvršna notarska isprava

1. Pojam i karakteristike notarske izvršne isprave

Da bi uopšte objasnili izvršnu notarsku ispravu, moramo poći od pojma i vrste notar-skih isprava, a o čemu je naprijed data opširnija elaboracija. Potrebno je uzeti u obzir da su po Zakonu sve notarske isprave javne isprave, pod uslovom da su sačinjene od nota-ra, u okviru njegove nadležnosti, te u propisanoj formi i postupku. Međutim, svi notar-ski akti (notarski zapisi, notarski zapisnici, notarske potvrde i notarske ovjere) nemaju istu dokaznu snagu. Notarske potvrde i ovjere imaju dokaznu snagu javne isprave samo o činjenicama o kojima se njima svjedoči425, npr. potvrda o činjenici da je neko lice ovla-šteno za zastupanje koje proizilazi iz sudskog registra, a koju notar izdaje uvidom u sud-ski registar, ili potvrda putem bilješke o ovjeri da je neko lice pred notarom potpisalo neku privatnu ispravu. Njima se ne dokazuju u ispravi zapisane izjave volje, tj. ne doka-zuje se sadržina isprave. Isprava na kojoj je notar ovjerio potpis, ostaje i dalje privatna u odnosu na sadržinu, a dokaz javne isprave ima samo bilješka o ovjeri. Nasuprot tome, notarski zapis ima punu dokaznu snagu javne isprave, tj. postoji zakonska pretpostav-ka tačnosti forme i sadržine javne isprave (tzv. formalna i materijalna autentičnost). Za sastavljanje ove vrste notarske isprave propisani su strogi uslovi za postupanje notara, kako u pogledu forme i postupka (članovi 35.-49. Zakona o notarima CG), tako i u po-gledu sadržaja same isprave (čl.50. i 50.a. Zakona o notarima CG). Zbog naprijed nazna-čenog, zakonodavac je za samo određene značajne poslove propisao formu notarskog zapisa iz čl. 50. i 50.a.426 i da pod određenim uslovima samo notarski zapis može biti iz-vršna isprava (čl. 53. Zakona o notarima CG).

Notarska izvršna isprava je najveći domet notarskog zapisa, a time i notarske službe. Iz-vršni notarski zapis je izjednačen sa pravosnažnim i izvršnim sudskim odlukama, a što se vidi i iz zakonske odredbe da za njegovu izvršnost nije potrebna nikakva dalja aktiv-nost suda, te da se može pobijati kao i sve druge izvršne isprave po pravilima izvršnog postupka427.

Izvršni sud povodom prijedloga za izvršenje, na osnovu izvršnog notarskog zapisa, do-nosi odluku o određivanju izvršenja na isti način kao i na osnovu izvršne sudske presu-de. Ovo je jedna od najznačajnijih pozitivnih novina u ovom dijelu pravnog sistema, jer se izvršnom notarskom ispravom postiže veći stepen sigurnosti, efikasnosti i ekonomič-nosti u pravnom prometu u korist subjekata tog prometa, a također se direktno rastere-

425 Vidi čl. 4. st. 5. Zakona o notarima FBiH.426 Vidi čl. 51. Zakona o notarima CG.427 Vidi. čl. 53. st. 3. i st. 4. Zakona o notarima CG.

300

ćuju sudovi. Izvršnim notarskim ispravama izbjegavaju se dugotrajni i skupi parnič-ni sporovi, koji u veoma velikom broju ne predstavljaju sporove koje stranke iniciraju u dobroj vjeri, već im je povod izbjegavanje obaveza plaćanja od strane dužnika prema povjeriocima. U Bosni i Hercegovini se godišnje sačini oko deset hiljada izvršnih notar-skih isprava, a najčešće su to ugovori o zasnivanju hipoteka.

Zakon o izvršnom postupku428, s obzirom da je donesen prije Zakona o notarima, ne reguliše direktno notarsku izvršnu ispravu kao vrstu isprave, ali se ona može podvesti pod odredbu čl. 16.t.2. ZIP-a, koja govori o izvršnim ispravama predviđenim posebnim zakonima. Po svojoj pravnoj prirodi, notarski zapis odgovara poravnanju jer se radi o sporazumu stranaka o obavezama o kojima se može zaključiti poravnanje, te bi, stoga, u nedostatku odredbi ZIP-a o izvršnosti notarske isprave, trebalo primijeniti odredbe o izvršnom poravnanju (člana 19. ZIP-a CG) i odredbe člana 53., te član 83. i član 84. Zakona o notarima CG. Poravnanje je izvršno ako je potraživanje po poravnanju do-spjelo, a što se dokazuje samom ispravom o poravnanju, ili javnom ispravom, ili po Za-konu ovjerenom ispravom, a u nedostatku toga, dospjelost se mora dokazati pravosnaž-nom odlukom donesenom u parničnom postupku, kojom se utvrđuje dospjelost (član 19. ZIP-a CG).

Notarska izvršna isprava podobna je za izvršenje, kao i ostale izvršne isprave (član 20. ZIP-a CG), ako su u njoj naznačeni:

– izvršni povjerilac (npr. kod izvršnog notarskog zapisa ugovora o zasnivanju hi-poteke, to je hipotekarni povjerilac; kod ugovora o prodaji za iznos neplaćene ci-jene, to je prodavac itd.);

– izvršni dužnik (npr. kod izvršnog notarskog zapisa o zasnivanju hipoteke, to je založni dužnik itd);

– predmet, vrsta, obim i vrijeme ispunjenja obaveze, kao npr.

“Radi plaćanja preostalog dijela cijene prodavcu BC (podaci), u iznosu od 50.000,00 EURA (pe-desethiljada EURA), koji se ima platiti u roku od 30 (trideset) dana, računajući od dana sastav-ljanja ovog notarskog zapisa i zakonskih zateznih kamata u slučaju padanja kupca u docnju, a koje se imaju obračunati od dana padanja kupca u docnju do konačne isplate, kupac AB (podaci) izričito izjavljuje da pristaje na izvršenje bez odlaganja na cjelokupnoj svojoj imovini (alt. na određenoj imovini koja se nabraja/ ili na cjelokupnoj svojoj imovini, kao i na predmetu prodaje, ako svojina prelazi prije isplate cijene).“ -----------------------------------------------------------

U izvršnoj notarskoj ispravi, kao i u poravnanju (sudskom i upravnom), za njenu iz-vršnost nije potrebno određivati rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze (tzv. paricioni rok), te se na takve isprave ne stavlja klauzula pravosnažnosti i izvršnosti. te isprave su izvršne ako je potraživanje dospjelo (vidi čl.53. Zakona o notarima i čl. 19. ZIP-a). Na-suprot tome, sudske odluke i odluke donesene u prekršajnom i upravnom postupku, iz-vršne su ako su postale pravosnažne, odnosno konačne i ako je protekao rok za dobro-voljno ispunjenje obaveze izvršnog dužnika (vidi čl.18. ZIP-a CG). Prema odredbama čl. 38. ZIP-a CG, potvrdu izvršnosti daje sud, odnosno organ koji je odlučivao u prvom

428 Sl. list RCG br. 23/2004. ZIP .


301

stepenu. Dakle, potvrda izvršnosti se stavlja na odluku - presudu, rješenje itd., a ne na poravnanje i notarsku izvršnu ispravu. Umjesto klauzule izvršnosti, notar za vođenje izvršnog postupka izdaje cjelovit ovjereni otpravak u svrhu izvršenja (čl. 83., čl. 88. st. 2., čl. 89., čl. 90., čl. 91. i druge odgovarajuće odredbe o izdavanju otpravaka iz Zako-na o notarima CG). Notar može izdati otpravak u svrhu izvršenja samo licima koja su u notarskom aktu označena kao povjerioci, pod uslovom da je utvrđeno da su ispunje-ni uslovi za izvršnost akta u skladu sa odredbama čl. 53. Zakona o notarima CG u tom slučaju notar ne provodi kontradiktorni dokazni postupak već postupa po pisanom za-htjevu povjerioca za izdavanje otpravka u svrhu izvršenja, (zahtjev sadrži i izjavu po-vjerioca o dospjelosti potraživanja), utvrđuje da li su ispunjeni uslovi za izvršnost iz čl. 53. st.1. i 2. Zakona o notarima, a što uključuje i rok dospjelosti obaveze, jer izvršna no-tarska isprava, kao i poravnanje, izvršna je ako je potraživanje po njoj dospjelo. Notar nije ovlašten i dužan ispitivati da li je potraživanje plaćeno. tu činjenicu izvršni dužnik može istaknuti u žalbi (pravnom lijeku na rješenje o izvršenju).

2. Uslovi za izvršnost notarske isprave

Uslovi za izvršnost notarske isprave su kumulativno postavljeni (čl. 53. st. 1. i 2. Zako-na o notarima CG), i to:

– da se radi o notarskom zapisu (zapis i zapis o potvrdi privatne isprave) koji je sa-činjen u propisanoj formi;

– da je notarski zapis sastavljen o nekom pravnom poslu koji ima za predmet pla-ćanje neke određene sume novca, ili davanje određene količine zamjenjivih stva-ri, ili vrijednosnih papira (izuzetno, shodno stavu 2. člana 53. Zakona o notarima CG, predmet izvršnog notarskog zapisa može biti hipoteka);

– da je dužnik u notarskom zapisu izričito pristao na izvršenje bez odlaganja (cla-usula exauendi).

Svi naprijed naznačeni zakonski uslovi, moraju biti ispunjeni da bi se radilo o izvrš-noj notarskoj ispravi. Prije svega, samo notarski zapis i zapis o potvrdi privatne ispra-ve mogu biti izvršne isprave. Obaveza za koju se može izjaviti pristajanje na izvršenje, Zakonom je restriktivno i tačno određena. Obaveza može glasiti na plaćanje određene sume novca, ili davanje određene količine zamjenjivih stvari, ili vrijednosnih papira (čl. 53.st.1. Zakona o notarima), a izuzetno, shodno stavu 2. člana 53. Zakona o notarima, predmet izvršnog notarskog zapisa može biti hipoteka. tako, naprimjer, pristajanje na izvršenje bez odlaganja ne može se izjaviti povodom obaveze na predaju stvari u posjed itd., a što je jedan veliki nedostatak, naročito kod ugovora o prodaji, ugovora o zaku-pu, ugovora o lizingu, gdje se kupac, odnosno zakupodavac, odnosno davalac lizinga, ne mogu zaštititi izvršnom notarskom ispravom povodom predaje stvari u posjed. U vezi sa predajom stvari u posjed, ta lica se mogu zaštititi jedino ugovornom odredbom o ugovornoj kazni i podvrgavanjem dužnika izvršenju bez odlaganja za iznos ugovorne kazne. Istovjetna rješenja postoje i u notarskim zakonima u Bosni i Hercegovini, dok

2. Uslovi za izvršnost notarske isprave

302

u nekim drugim zemljama postoji mogućnost pristajanja na izvršenje bez odlaganja za sve obaveze o kojima se ugovorne strane mogu poravnati, tj. sklopiti poravnanje.

treći uslov za izvršnost notarske isprave odnosi se na davanje izričite izjave dužnika o pristajanju na izvršenje bez odlaganja. Notar je dužan jasno i nedvosmisleno unijeti u ispravu takvu izričitu izjavu dužnika, vodeći pri tome računa da su u ispravi naznače izvršni povjerilac i izvršni dužnik, kao i predmet, vrsta, obim i vrijeme ispunjenja oba-veze (čl. 20. st. 1. ZIP-a CG). takođe, notar je dužan podučiti i upozoriti dužnika na po-sljedice pristajanja na izvršenje bez odlaganja. Propuštanjem te dužnosti notar bi učinio povredu službene obaveze i mogao bi odgovarati za nastalu štetu.

P R I m J E R

Izjavaopristajanjunaizvršenjebezodlaganjazaplaćanjecijenekodugovoraoprodaji

„Radi plaćanja preostalog dijela cijene prodavcu BC (podaci), u iznosu od 50.000,00 EURA (pe-desethiljada EURA), koji se ima platiti u roku od 30 (trideset) dana, računajući od dana sastav-ljanja ovog notarskog zapisa i zakonskih zateznih kamata u slučaju padanja kupca u docnju, a koje se imaju obračunati od dana padanja kupca u docnju do konačne isplate, kupac AB (po-daci) izričitoizjavljujedapristajenaizvršenjebezodlaganjanaosnovuovognotarskogaktanacjelokupnojsvojojimovini (alt. na određenoj imovini koja se nabraja/ ili na cjeloku-pnoj svojoj imovini, kao i na predmetu prodaje, ako svojina prelazi prije isplate cijene). --------

Notar je podučio i upozorio kupca na pravne posljedice izjave o pristajanju na izvršenje bez odlaganja. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Otpravak izvornika, u svrhu izvršenja, notar će izdati povjeriocu na njegov pisani zahtjev, pod uslovom da su ispunjeni uslovi za izvršnost akta u skladu sa Zakonom.“-----------------------------

P R I m J E R

Izjavaopristajanjunaizvršenjebezodlaganjakodugovoraozasnivanjuhipoteke

„Hipotekarni dužnik Am, u vezi sa svim obavezama plaćanja obezbijeđenog potraživanja, koje je preuzeo kao korisnik kredita prema povjeriocu AB banci, u Ugovoru o namjenskom hipotekarnom kreditu, navedenom u tački I ovog ugovora, izričitoizjavljujedapristajenaizvršenjebezodlaganjanakondospjelostiobezbijeđenogpotraživanja,na osnovu ovog notarskog zapisa, a upogledunepokretnostiiztačkeIIIovogugovora,opterećeneovomhipotekom,natajnačindajeprinudnoizvršenjehipotekedopuštenoprotivsvakodob-nogvlasnikatenepokretnosti . -------------------------------------------------------------------------------

Otpravak ovog notarskog zapisa u svrhu izvršenja će biti izdat hipotekarnom povjeriocu na njegov zahtjev, a pod uslovom da su ispunjeni uslovi za izvršnost ovog akta u skladu sa Zako-nom.

Notar je upozoriohipotekarnog dužnika na pristajanje na izvršenje bez odlaganja, i objasnio mu pravne posljedice takve izjave.“-----------------------------------------------------------------------------


303

Ako se radi o pristajanju na izvršenje bez odlaganja na nepokretnosti, kao što je to slučaj kod hipoteke, takva izjava se može zabilježiti u katastru nepokretnosti, uz saglasnost hipotekar-nog dužnika, tj. vlasnika.

P R I m J E R

„Hipotekarni dužnik je saglasan da se u „G“ listu nepokretnosti broj 1., KO Grad, upišezabi-lježbaizjavehipotekarnogdužnikaopristajanjunaizvršenjebezodlaganjanakondo-spjelostiobezbijeđenogpotraživanjana osnovu ovog notarskog zapisa,natajnačindajeprinudnoizvršenjehipotekedopuštenoprotivsvakodobnogvlasnikanepokretnostiiztačkeIIIovogugovora(može se i navesti nepokretnost npr .koja je upisana u katastru nepo-kretnosti Podgorica, označena kao katastarska parcela broj 10/1, Gradilište, površine 500 m2, iz Lista nepokretnosti broj 1. KO Grad).“ -----------------------------------------------------------------------

Ova zabilježba ima dejstvo kao i ostale zabilježbe, a o čemu detaljnije vidjeti u dijelu ovog rada koji se odnosi na vrste upisa u katastar nepokretnosti429.

3. Otpravak u svrhu izvršenja

Otpravak u svrhu izvršenja izdaje se shodno odredbama članova 83.-85., te člana 88.st. 2., a u vezi sa odredbama čl.80., čl.82. i čl.89.-91. Zakona o notarima CG. Zakon nije izričito propisao sadržaj otpravka u svrhu izvršenja, pa se tu na odgovarajući način pri-mjenjuju odredbe tog zakona koje regulišu otpravak izvornika. Bitno je istaći da je Za-konom o notarima CG propisano kome i pod kojim uslovima se može izdati otpravak u svrhu izvršenja. U pravilu, može se izdati samo jedan otpravak u svrhu izvršenja, uz zakonske izuzetke, i samo cjelovit otpravak može biti izvršna isprava, tj. ne može se sa-činjavati otpravak dijela akta u svrhu izvršenja (čl. 83. i čl. 88. st. 2. Zakona o notarima CG). tehnika izrade otpravaka, pa tako i otpravaka u svrhu izvršenja, bliže je objašnje-na u dijelu ovog rada koji se odnosi na izvornik i otpravak notarskog akta. Najbolje je da se izvornik fotokopira (čl. 20. st. 4. Pravilnika o radu notara) aparatom za kopiranje koji se nalazi u kancelariji notara, te da se u desnom gornjem uglu prve stranice stavi štambilj „OtPRAVAK U SVRHU IZVRŠENJA“, da se na posebnom listu stavi klauzula o ovjeri otpravka u svrhu izvršenja (član 90. i 91. Zakona o notarima), koja se jemstve-nikom spoji sa kopiranim izvornikom (otpravkom), dok su potpisi kod parafiranja i na kraju isprave vidljivi jer su fotokopirani. Ukoliko uz izvornik ima priloga, i oni se kopi-raju i prilažu otpravku, te se prilozi naznačavaju u klauzuli o ovjeri otpravka. Ako nema priloga, onda se i to naznačava konstatacijom „bez priloga“.

P R I m J E R

Potvrdaotpravkausvrhuizvršenja

429 Vidi čl. 98. Zakona o državnom premjeru i katastru nepokretnosti CG.

3. Otpravak u svrhu izvršenja

304

POTVRDAOTPRAVKAUSVRHUIZVRŠENJA

Ja, NotarZlatanZlatić, sa službenim sjedištem u Podgorici, ul. Obala br.1., potvrđujemda sam ovaj otpravak uporedio sa izvornikom koji se nalazi u mojim spisima i utvrdio da je do-slovno podudaran sa izvornikom, da su ispunjeni uslovi za izvršnost u skladu sa Zakonom o notarima, aizdajeseusvrhuizvršenja. --------------------------------------------------------------------

Ovaj je otpravak ovjerenipotpun sa prilozima: Prepis lista nepokretnosti br.1., KO Grad, izdat od katastra Podgorica, broj 150/09., od 15.09.2009. g. ----------------------------------------------------

Ovaj je otpravak sastavljen za povjerioca AB banku Podgorica, a u svrhu izvršenja. --------------

Naknada za rad notara obračunata je po tarifnom broju_____NT, u iznosu od _______ i napla-ćena.------ --------------------------------------------------------------------------------------------------------------

UZZ broj ______


NOTAR

Zlatan Zlatić


Kada se izdaje otpravak u svrhu izvršenja, notar će na posebnom listu koji se jemstve-nikom prišiva uz izvornik, sačiniti posebnu zabilješku o tome kome i kada je izdao ot-pravak u svrhu izvršenja. (čl. 82. Zakona o notarima CG). tu zabilješku potpisuje notar, a smatramo korisnim da je potpiše i lice kojem je izdat otpravak u svrhu izvršenja, a za lice kojem je poštom poslat otpravak u svrhu izvršenja, potrebno je da prijem otpravka bude zabilježen u dostavnoj knjizi ili na dostavnici koja se ulaže u spis, odnosno uvezu-je uz izvornik. Ovo je važno iz razloga što se u pravilu može izdati samo jedan otpravak u svrhu izvršenja (član 83. st. 3. Zakona o notarima CG).

P R I m J E R

Zabilješkaoizdavanjuotpravkausvrhuizvršenja

Zabilješka

Kojom se potvrđuje da je dana _____, u predmetu UZZ-/2009. notar izdao otpravak izvornika u svrhu izvršenja i to: hipotekarnom povjeriocu AB banci Podgorica (1x). --------------------------

Prijem otpravka u svrhu izvršenja stranka potvrđuje svojim potpisom, nakon čega zabilješku potpisuje i notar. -----------------------------------------------------------------------------------------------------

Hipotekarni povjerilac

Notar


305

Jedanaesti dio: Zastupanje

1. Nastanak zastupanja

Rimsko pravo nije prihvatalo, niti poznavalo institut zastupanja u današnjem smislu tog značenja430. U to doba prevladavalo je shvatanje da samo lice koje neposredno su-djeluje prilikom nastanka obligacionog odnosa, može biti nosilac prava i obaveza koji iz njega proizilaze. Nužno je napomenuti da u to vrijeme ipak postoji mandat i zastupa-nje maloljetnika, ali je sam mandator, odnosno tutor, lično bio vezan pravnim poslom koji je poduzimao za zastupanog. Protekom vremena i usljed sve većih potreba za dru-gačijim načinom nastanka pravnih poslova, stvaraju se mogućnosti postupanja putem zastupnika, tj. u ime i za račun zastupanog. Zastupnik tog vremena mogao je biti uče-snik pravnog prometa, ali na takav način da ugovor sklopi u svoje ime, a za račun za-stupanog. Razvojem robno-novčanog preduzetništva (privrede) i uticajem kanonskog prava, u srednjem vijeku dolazi do renesanse instituta zastupanja i njegove ekspanzije. U tom vremenu otvara se mogućnost da zastupnik, preduzimajući pravni posao za za-stupanog, neposredno proizvodi pravno dejstvo između zastupanog i druge ugovorne strane. Sam zastupnik ostaje po strani, izvan pravnog djelovanja sklopljenog ugovora. Ipak, uključenom licu i dalje ostaje mogućnost da sklapa pravne poslove u svoje ime, a za račun nekog drugog lica.

Neprekidnim razvojem ekonomske razmjene i u uslovima složenijeg pravnog prometa, zastupanje vremenom dobija sve više na značaju i tako postaje predmet prvih većih kodi-fikacija građanskog prava. Smatramo da ovaj institut ima ogroman značaj u savremenom komuniciranju ugovornih strana. U današnje vrijeme zastupanje zaslužuje veliku pažnju zbog izuzetno komplikovanog i složenog pravnog prometa među ugovornim partnerima. Možemo zaključiti da je put do nama samom po sebi podrazumijevajućem i pojavljuju-ćem načinu zastupanja i obliku ovog pravnog instituta bio veoma dug i težak.

2. Značaj zastupanja danas

Putem zastupanja zakonodavac štiti poslovno nesposobne subjekte prava i omoguću-je im da ravnopravno sudjeluju u pravnom prometu. Na taj im se način pruža moguć-nost da stiču, otuđuju dobra i postaju nosioci prava i obaveza iz svih pravnih poslova koji se slobodno mogu poduzeti u ime poslovno nesposobnih lica. Zastupanjem se vrši

430 Vidjeti više o zastupanju kod Enes Bikić, Zastupanje u domaćem pravu i principima europskog ugovornog prava, Pravni fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, 2008. godine

306

i staranje o imovini odsutnih lica, nepoznatih nasljednika i lica nepoznatog boravišta, a zastupanje se primjenjuje i u drugim slučajevima kad je to za zajednicu i pojedinca ko-risno. U tim se slučajevima štite lica i njihova imovina, iako ta lica nisu poslovno nes-posobna. Zastupanjem se olakšava, ubrzava i povećava pravni promet uopšte. Ustanova zastupanja omogućava da jedno lice, fizičko ili pravno, u isto vrijeme, na raznim mje-stima i po raznim osnovama stiče prava i obaveze baš kao da je samo prisutno na tim mjestima i situacijama, te kao da je samo preduzelo te poslove. Ovim načinom se ukla-nja barijera sklapanja onih pravnih poslova koji se inače ne bi mogli sklopiti ako bi nu-žan uslov bio da samo prisutna lica mogu sklapati obligacione odnose. Zbog toga ističe-mo da je potreba za zastupanjem nastajala vremenski paralelno s potrebama fizičkih i pravnih lica da svoje aktivnosti prošire i unaprijede izvan obima koji mogu sami, odno-sno neposredno, da postignu. Smatramo da je ovaj aspekt potrebe za zastupanjem do-veo do savremenog oblika i opsega poimanja zastupanja i njegovog neprestanog širenja i dogradnje sve do današnjega vremena. Razvijeni privredni sistemi, kao i podjela rada u produkciji roba i usluga, ne bi mogli funkcionisati ako ne bi bilo dopušteno sklapanje ugovora putem drugih lica tako kao da to čini sam ugovorni partner.

3. Pravna priroda zastupanja

Ustanova zastupanja ima poseban značaj u oblasti poslovnog (trgovačkog -privrednog) prava. Zbog postojanja raznovrsnih oblika postupanja pomoću drugih osoba u oblasti poslovnog prava, te čestog sklapanja pravnih poslova putem zastupanja, u pravnoj te-oriji postoji ogroman interes za zastupanje i napore da se ono bolje razumije i pravno objasni. U pravnoj teoriji iznesene su mnoge protivrječnosti o samoj pravnoj prirodi za-stupanja. Mada je zastupanje u današnjem vremenu prijeko potrebno i svakodnevno se susreće u praksi, ono je, teoretski posmatrano, veoma složeno i komplikovano.

Zastupanje predstavlja znatno odstupanje od opšteg pravila da sebe možemo obavezi-vati samo svojim postupcima i radnjama. Prije početka priznavanja ovakvog odstupa-nja, dugo vremena sve se zasnivalo na svemoćnoj volji gospodara posla. Kada se usvojilo shvatanje da ustanova zastupanja može postojati bez ikakve zavisnosti od volje zastupa-nog lica (slučaj zakonskog zastupanja), počela su se tražiti objašnjenja u interesu zastu-panog lica. Dakle, moguća objašnjenja ustanove zastupanja, kao opravdanje neposred-nog učinka zastupanja za zastupanu osobu, nalazila su se u samoj volji zastupanog - kod voljnog zastupanja, ili u njegovom interesu - kod zakonskog zastupanja.

4. Pojam zastupanja

Kao pravno relevantna činjenica, volja u pravu ima tačno određeno mjesto i značenje. Izjavom volje realizuje se mogućnost sticanja prava i dužnosti predviđenih pravnim si-stemom. Samo postojanje interesa ne izaziva automatski sticanje i promjenu prava, iako


307

je opšteprihvaćeno stanovište da u osnovi svih naših subjektivnih prava leži interes. Za postojanje mogućnosti promjene u pravu (obavezivanja), potrebna je konkretna zakon-ska norma, koja u sebi sadrži i određuje granice promjene prava. Pored toga, potrebna je i izjava pravno relevantne volje da se izrazi i odredi promjena prava431.

Zastupanje predstavlja način preduzimanja pravnih poslova za drugoga kod kojeg lice koje preduzima poslove, ne dobija u tako sklopljenom pravnom poslu svojstvo ugovor-ne strane. Lice koje postupa, ostaje sasvim po strani od pravnih posljedica i dejstava iz tog pravnog odnosa koji je nastao izjavljivanjem vlastite volje zastupnika. Naime, volja koju je izjavio zastupnik, proizvodi pravni učinak za i prema zastupanom samo ako je je zastupnik dao u okvirima postojećeg ovlašćenja za zastupanje i u ime zastupanog. Da bi pravne posljedice u stvarnosti pogađale neposredno zastupanog, neophodno je da zastupnik posjeduje ovlaštenje za zastupanje, da postupa u okvirima dobijenog ovlašće-nja i da jasno, prepoznatljivo za nekog trećeg (drugu ugovornu stranu), nastupa u ime zastupanog. Svako ko sklapa pravni posao, morao bi sa sigurnošću polaziti od toga da onaj koji naspram njega ili prema njemu nastupa, u stvarnosti je i njegov ugovorni par-tner, ukoliko u jednom takvom odnosu ne dođe do izražaja nešto drugo432. Ovdje notar ima veoma značajnu ulogu s obzirom da je dužan ispitati da li je zastupnik ovlašćen za preduzimanje pravnog posla, da li je punomoćje valjano po formi i sadržini itd. Notar je dužan štiti interese svih stranaka.

4 .1 .ZnačajzastupanjauprivrednompravuUsvajanjem zastupanja kao opšteprihvaćenog instituta, ravnopravnog sa ostalim insti-tutima, znači da se ovaj institut ne odnosi i ne važi samo za građansko (imovinsko) nego i za privredno pravo. Zastupanje (agency) u anglosaksonskom pravu je u najvećem di-jelu razvijeno kroz precedentno pravo. Agency obuhvaća veliki broj posebnih ugovora, koji se u kontinentalnim pravima uređuju građanskim i trgovačkim zakonima. Najzna-čajniji od njih u pravnom i ekonomskom prometu su: komision, špedicija, posredova-nje, uskladištenje i trgovačko zastupanje. Većina ovih ugovora su po svojoj pravnoj pri-rodi ugovori o nalogu.433

Zastupanje je od velikog značaja u oblasti poslovnog (trgovačkog) prava. Za postojanje zainteresovanosti u pravnoj teoriji za zastupanje, može se zahvaliti velikoj raznovrsno-sti pojavnih oblika preduzimanja pravnih radnji putem drugog u oblasti poslovnog pra-va, kao i učestalost postupanja putem zastupnika. Iako je zastupanje neophodno i su-sreće se stalno u savremenom svijetu, teoretski posmatrano, ono je vrlo složeno. Veoma mnogo napora je ulagano i potrebno ga je još uložiti da se ono shvati i objasni.

Preduzetnik koji svoga radnika ovlasti za kupovinu sirovina, vlasnik određene imovine koji prenosi ovlašćenje na stručnjaka o vođenju i upravljanju tom imovinom, privred-nik koji ovlasti svog uposlenog za prodaju svojih proizvoda, ili tu prodaju vrši putem

431 Boris Vizner, Komentar Zakona o obveznim (obligacionim) odnosima, Zagreb 1978., član 84., str. 380.432 http://www.tu-berlin.de/BGB/kap.14.htm433 Miloš trifković/ Sanjin Omanović, nav. djelo (Fn br. 73), str. 329.

4. Pojam zastupanja

308

trgovačkih zastupnika, ili komisionara, svi oni i mnogi drugi na ovaj način proširuju svoj radius djelovanja. Davaoci ovlašćenja ne mogu ili ne žele, iz različitih razloga, po-stupati lično, tako da u takvim situacijama uključuju druga lica. ta lica sklapaju ugo-vore za davaoce ovlaštenja za njihov račun, postupaju po njihovom nalogu, postupaju u njihovom interesu, daju ili primaju izjave koje su pravno relevantne za sklapanje ugovo-ra. Osnova postupanja ovlaštenih lica u svim slučajevima nalazi se u istoj funkciji. Za-stupnici omogućuju svom nalogodavcu učešće u poslovno- pravnom prometu. Oni to čine zbog toga što su na jedan ili drugi način na njega upućeni (od njega su zavisni), što im je i naloženo ili su pak za to ovlašćeni434.

Privredni subjekt ne može ni nastati bez zakonskog zastupnika, jer uopšte ne može ni doći do registracije, odnosno osnivanja društva ako nema lica imenovanog kao zastu-pnika. Sama ovlašćenja zakonskih zastupnika u poslovnom pravu mogu biti ograniče-na ili neograničena, a što je moguće učiniti posebnim zakonima ili statutom društva. Pravno se smatra da je zakonski zastupnik bez ikakvog ograničenja ukoliko nije upi-sano nikakvo ograničenje u javnom registru. U tom slučaju, zakonski zastupnik može sklapati sve pravne poslove koji se odnose na poslovanje društva ukoliko ne postoje ograničenja u vezi sa tim poslovima, koja su utvrđena posebnim propisima, a to bi zna-čilo da takvo ograničenje proizilazi iz samog zakona (ex lege)435.

4 .2 .ZaštitainteresalicakodzastupanjaU svim današnjim pravnim uređenjima postoji mogućnost preduzimanja pravnih po-slova jednog lica za drugo, odnosno u tuđe ime i za tuđi račun. Zastupati se mogu po-stojeća ili buduća lica, ali ne i umrla lica. Izuzetak od tog pravila je u slučajevima kada se započeti posao ne može prekinuti bez štete po pravne sljedbenike, ili ako punomoćje važi i za slučaj smrti davaoca, bilo po njegovoj volji, bilo s obzirom na prirodu posla436. Pravni poslovi koje preduzima zastupnik, imaju neposredni uticaj na pravnu sferu za-stupanog, odnosno drugu ugovornu stranu koja stupa u ugovorni odnos sa zastupanim. Sklapanjem pravnog posla putem instituta zastupanja, nastaju određeni odnosi izme-đu najmanje tri lica (tri pravna subjekta) jednog naspram drugog. Zastupnik je ono lice koje djeluje u ime zastupanog izjavljivanjem lične volje. Zastupani je lice koje će iz ta-kvog pravnog posla imati sve pravne posljedice, odnosno lice koje se tiče izjavljena volja zastupnika. Naspram ova dva lica nalazi se primalac izjave, odnosno druga ugovorna strana. Postavlja se veoma značajno pitanje zaštite interesa lica koja sudjeluju u ovom pravnom odnosu, tj. zastupnika, zastupanog i druge ugovorne strane.

434 Hein Kötz / Axel Flessner, nav. djelo (Fn br. 29.), str. 330.435 Šefkija Čović, nav. djelo (Fn br. 8), str. 87. (Vidjeti više o ograničenju djelovanja zakonskih zastupnika

kao privredno-pravnih subjekata.)436 Član 90. ZOO CG.


309

4 .2 .1 .Zaštitainteresazastupanog

Zastupanom licu se mora pružiti određena zaštita kod postupanja zastupnika prilikom sklapanja ugovora, koji na taj način proizvodi prava i obaveze za to lice. Zastupanom nije svejedno ko će za njega, odnosno u njegovo ime preduzimati pravne poslove i stva-rati pravne učinke. Ako bi se bilo kojem drugom licu dala takva mogućnost, to ne bi služilo zaštiti interesa zastupanog. Zaštita se ogleda u činjenici da zastupanog ne može zastupati bilo ko, odnosno lice koje on ne poznaje, ili koje smatra nepouzdanim, jer nje-ga obavezuju pravni poslovi preduzeti putem zastupanja. Zastupani je dovoljno zaštićen u slučaju kada on sam dodijeli ovlašćenje za zastupanje izabranom licu, ili se ovlašte-nje dodijeli zastupniku u skladu sa Zakonom, koji na takav način može u njegovo ime nastupati. Zbog toga, u interesu zastupanog, Zakon437 navodi da ugovor koji sklopi za-stupnik u granicama svojih ovlašćenja, obavezuje neposredno zastupanog i drugu ugo-vornu stranu. Iz ove odredbe proizilazi činjenica da zastupnik mora postupati u okvi-ru dobivenih ovlašćenja. Ako neko postupa bez ovlašćenja za zastupanje u ime zastu-panog, posljedice sklopljenog ugovora ne pogađaju neovlašteno zastupanog. Naprimjer, preduzeti pravni posao od neovlašćenog zastupnika, nema pravni učinak prema zastu-panom438, osim ako ga on naknadno ne odobri439.

U Skicama prof. Konstantinovića zaštita interesa zastupanog je bila na izričit način predviđena u odredbi o dužnosti postupanja u interesu zastupanog. Zastupnik je du-žan postupati u interesu zastupanog, a ukoliko postupi suprotno, odgovara za štetu koju zastupani pretrpi zbog posla preduzetog protivno njegovim interesima. Zastupani ima pravo zahtijevati poništenje sklopljenog ugovora protivno njegovim interesima ako je druga strana znala, ili mogla znati da je ugovor protivan njegovim interesima440.

4 .2 .2 .Zaštitainteresadrugeugovornestrane

Ne samo zastupani nego i druga ugovorna strana mora biti u dovoljnom obimu za-štićena kod preduzimanja pravnih poslova putem zastupanja. Druga ugovorna strana, prema kojoj se preduzima zastupanje, mora znati s kim sklapa određeni pravni posao, odnosno ko je njena ugovorna strana. Smatra se da druga ugovorna strana, ukoliko ne zna, ili joj nije potpuno jasno iskazano da neko postupa u ime i za račun drugog, može poći od toga da je lice koje tako postupa, zapravo ugovorna strana, odnosno da je to njen ugovorni partner. Ako bi druga ugovorna strana, na njeno iznenađenje, kasnije saznala da njen ugovorni partner nije onaj koji je ugovarao s njom, inače poznato i platežno spo-sobno lice, nego neko drugi, njoj nepoznato, nepouzdano i platežno nesposobno lice, to ne bi služilo zaštiti interesa druge strane. Zbog toga se mora, da bi se pružila dovoljna

437 Član 81. stav. ZOO CG.438 Hans Brox, nav. djelo (Fn br. 4), Rn. 468. str. 221., 222.439 Član 84. stav 1 ZOO CG. U vezi sa tim, sudska praksa je zauzela jasan stav, što možemo zaključiti

iz sljedećeg slučaja: “Cijena prevoza označena u prevoznim listovima obavezuje stranke iz ugovora o prevozu robe u drumskom saobraćaju samo ako je upisana od strane radnika, prevoznika ovlaštenog za zaključivanje ugovora o prevozu, a ne i samog vozača prevoznika” (Vs BiH, Pž. 282/86., ode 06.11. 1986. - Bilten Vs BiH 4/86-2.).

440 Član 54. Skice prof. Konstantinovića.

4. Pojam zastupanja

310

zaštita drugoj ugovornoj strani, jasno staviti do znanja i otvoreno ukazati na to da onaj koji postupa (zastupnik) nije ugovorni partner nego da je ugovorni partner neko drugo lice. Iz tih razloga se navodi u Zakonu o obligacionim odnosima, u članu 81. stav 3. da je zastupnik dužan obavijestiti drugu stranu da postupa u ime zastupanog ili se može iz datih okolnosti zaključiti da on nastupa kao zastupnik. Ovom odredbom je utvrđeno da zastupnik prilikom zastupanja izjavljuje svoju volju u ime zastupanog. Ukoliko to nije slučaj, zastupnik će biti sam odgovoran (ugovorni partner) drugoj ugovornoj strani za nastale pravne posljedice zbog svog postupanja441.

4 .2 .3 .Zaštitainteresauslučajunedostatkaovlaštenjazazastupanje

Pravni poslovi preduzeti bez ovlašćenja za zastupanje, u načelu nemaju neposredni442 pravni učinak ni za, a ni protiv zastupanog. Ovakvo shvatanje važi bez obzira na to je li zastupnik postupao bez ovlašćenja ili je on to ovlašćenje prekoračio443. U slučaju da za-stupnik sklopi neki ugovor u ime zastupanog bez ovlašćenja za zastupanje, tada nije po-trebno štititi interese samo zastupanog nego je potrebno pružiti zaštitu interesa i druge ugovorne strane. Druga ugovorna strana je povjerovala u izjavu zastupnika. Ona polazi od toga da je njegova ugovorna strana zastupani, jer je zastupnik nedvosmisleno izjavio da postupa u ime i za račun zastupanog. to ipak nije pravo stanje stvari, jer tako sklo-pljen ugovor nema obavezni karakter prema zastupanom zbog nedostatka ovlašćenja za zastupanje u ličnosti zastupnika. S druge strane, ni sam zastupnik u tom slučaju nije ugovorni partner druge ugovorne strane, jer je on jasno izjavio da ne postupa u svoje ime nego u ime zastupanog444. Zaštićenoj drugoj ugovornoj strani daje se mogućnost naknade štete od zastupnika koji je postupao bez ovlaštenja445.. Prema odredbama Za-kona o obligacionim odnosima, član 84. stav 4., ukoliko zastupnik nema potrebno ovla-šćenje za zastupanje dobijeno od zastupanog i ako on kasnije nije saglasan sa skloplje-nim pravnim poslom (zastupani ne odobri sklopljeni ugovor), drugoj ugovornoj strani odgovara zastupnik koji je postupao bez potrebnog ovlašćenja.

5. Nedopustivost zastupanja

Iako se može reći da je zastupanje pravni institut koji nalazi primjenu u svim područ-jima pravnoga prometa, njegova primjena je ipak isključena ili nemoguća u određenim slučajevima. Nije dopušteno putem zastupnika sklapanje pravnih poslova koji po svom značenju, osobinama i karakteru mogu biti sklopljeni samo lično (npr. testament), kao

441 Hans Brox, nav. djelo (Fn br. 4), Rn. 468., str. 221.442 Neovlašteno zastupani ima pravo odobriti tako poduzete pravne poslove.443 Von Thur / Siegwart, nav. djelo (Fn br. 86), § 45., str. 342. Samo jedan pravni posao poduzet od strane

neovlaštenog zastupnika ima pravni učinak i to (bez odobrenja zastupanog) ispunjenje jedne obveze zastupanog.

444 Hans Brox, nav. djelo (Fn br. 4), Rn. 469., str. 222.445 Prema § 179. BGB-a druga ugovorna strana ima alternativno pravo na naknadu štete ili pravo zahtijevati

ispunjenje ugovora.


311

ni sklapanje drugih poslova kad je tako regulisano Zakonom. tako, naprimjer, jedno maloljetno lice može ovlastiti drugo lice da ga zastupa samo u preduzimanju pravnih poslova koje može i ono samo sklopiti. to su poslovi koji u pravilu ne utiču negativno na njenu imovinu, tj. poslovi koji ne umanjuju, ne osiromašuju imovinu zastupanog. Kako ove poslove može to lice samo preduzimati, tako može za njihovo preduzimanje ovla-stiti i drugo lice kao zastupnika.

Kod zastupanja nastalog na osnovu ugovora, zastupani (gospodar posla) slobodnom izjavom volje daje ovlašćenje nekom drugom licu da ga zastupa u svim pravnim po-slovima koje bi on sam mogao preduzimati. Poslovno sposobno lice može preduzimati sve pravne poslove, i one kojima se imovina umanjuje i one kojima se imovina uvećava. Samim tim, ima pravo za sve te pravne poslove davati ovlašćenja za zastupanje nekom drugom lici. Potpuno poslovno sposobno lice može dati ovlašćenje za zastupanje u svim pravnim poslovima, izuzev u onim poslovima za koje se na osnovu Zakona izričito za-htijeva lični angažman i neposredna prisutnost određenih lica. tako, naprimjer, testa-ment nije moguće sačiniti putem zastupnika (punomoćnika), ili bračni drug u pravilu samo lično daje pristanak za sklapanje braka446. Prilikom sklapanja braka moraju biti prisutna oba buduća bračna druga, a tek izuzetno, u naročito opravdanim slučajevima, dozvoljava se zastupanje putem punomoćnika, i to samo jednog bračnog druga, a ne istovremeno oba. Poslovno sposobno lice može dati ovlašćenje za zastupanje poslovno sposobnom ili poslovno nesposobnom licu. Nužno je samo da je to lice sposobno rasu-đivati, kako bi u svojstvu zastupnika moglo valjano izjavljivati volju. Pravni učinci pre-duzetog pravnog posla nastaju samo za davaoca ovlašćenja, odnosno poslovno sposob-no lice, a ne za zastupnika, pa stoga za njegovo postupanje nije smetnja što on te poslove ne bi mogao preduzimati za samoga sebe.

S druge strane, ograničeno poslovno sposobno lice može ovlastiti nekoga drugog da za nje-ga preduzima samo one pravne poslove koje bi ograničeno poslovno sposobno lice moglo samo preduzimati. Usvajanje drugog lica nije moguće učiniti putem ustanove zastupanja.

6. Vrste zastupanja

U zavisnosti od toga na osnovu čega se zasniva ovlašćenje za zastupanje, zastupanje se dijeli na zakonsko, statutarno (opšti akt pravnog lica), zastupanje na osnovu akta nad-ležnog organa i voljno zastupanje (punomoć)447.

6 .1 .ZakonskozastupanjeZakonski zastupnici su lica čija ovlašćenja za zastupanje, tj. preduzimanje aktivnosti prema trećim licima proističu iz samog zakona (ex lege). Zakonsko zastupanje se ne

446 Član 33. Porodičnog zakona CG predviđa da u naročitim slučajevima nadležni općinski organ uprave može rješenjem dozvoliti da se brak sklopi u prisutnosti samo jednog bračnog druga i punomoćnika drugog bračnog druga.

447 Član 80. stav 2. ZOO CG.

6. Vrste zastupanja

312

može pravnim poslom isključiti ili ograničiti. tipičan primjer zakonskog zastupanja je zastupanje privrednog društva od strane izvršnog direktora. Izvršni direktor je oba-vezan organ društva sa ograničenom odgovornošću, a imenuju ga članovi društva ve-ćinom glasova ili na način utvrđen statutom448. to dalje znači da društvo ne može po-stojati bez zakonskog zastupnika, pošto sud neće izvršiti registraciju. Isto tako, svaka promjena u ličnosti direktora, kao zakonskog zastupnika, obavezno se upisuje u sudski registar i objavljuje u Sl. listu CG449. Dakle, privredno društvo mora imati zakonskog za-stupnika, dok, s druge strane, ne mora, a može imati statutarne zastupnike. Sljedeći pri-mjer zakonskog zastupanja odnosi se na roditelje, kao ovlašćenike da postupaju u ime i za račun svoje maloljetne djece. Imovinom djeteta koju ono nije steklo radom, do nje-govog punoljetstva, upravljaju i raspolažu u korist djeteta njegovi roditelji. Ako se imo-vina sastoji od nepokretnosti ili vrijednijih pokretnih stvari, za otuđenje ili opterećenje takve imovine potrebno je odobrenje organa starateljstva450.

Zakonskim zastupanjem u širem smislu smatra se i statutarno zastupanje, kao i zastu-panje na osnovu akta nadležnog organa (npr. odluka suda o postavljanju likvidatora ili stečajnog upravnika nekog privrednog društva). Razlika među ovim vrstama zastu-panja ogleda se u osnovi nastanka ovlašćenja za zastupanje. Društvo sa ograničenom odgovornošću pored izvršnog direktora koji obavezan organ društva može, ali i ne mora imati ostale zastupnike (npr. odbor direktora), koji se mogu imenovati u statu-tu. Ukoliko su oni opštim aktom određeni kao zastupnici, onda takve zastupnike zove-mo statutarnim zastupnicima ili zastupnicima na osnovu opšteg akta pravnog lica. U osnivačkom aktu i statutu određuju se lica ovlaštena za zastupanje društva, kako ona koja su po zakonu obavezna tako i ona koja se odrede statutom.

Zastupnici mogu imati zajednička ovlašćenja (kolektivno zastupanje) ili da svaki od njih ima samostalna (pojedinačno zastupanje)451, uz razgraničenja njihovih ovlašćenja. Odnos zakonskog i statutarnog zastupnika je takav da se njihova ovlašćenja dopunjuju, ali ne isključuju i da zakonski zastupnik koji vrši funkciju poslovodstva (izvršni direk-tor), koordinira rad statutarnih zastupnika u okviru njihovih ovlašćenja. Kod ove vrste zastupanja notar je dužan primijeniti zakonske odredbe, te podučiti i upozoriti stran-ke na ta zakonska rješenja, koja su imperativnog karaktera. Ako se pravna lica pojav-ljuju kao ugovorne stranke, notar je dužan izvršiti neposredni uvid u podatke registra ili zahtijevati od stranaka da dostave aktuelni izvod iz Centralnog registra nadležnog Privrednog suda.

P R I m J E R

Uvodnidioispravekadasekaostrankapojavljujepravnolicekojezastupazakonskizastupnik .

448 Član 73 stav 3 Zakona o privrednim društvima CG Službeni list RCG broj 6/2002; Službeni list CG broj 17/2007 i 80/2008.

449 Član 70. do 73. Zakona o privrednim društvima CG.450 Član 307. i 308. Porodičnog zakona CG.451 Član 68 Zakona o privrednim društvima CG.


313

Društvo za proizvodnju i trgovinu „ELEKTRO“ d.o.o. Bijelo Polje, ul. Stupska 10., registarski broj ____, koje zastupa H. H. (unijeti podatke), direktor, čiji sam identitet utvrdio na osnovu _______ )---------------------------------------------------------------------------------------------------------------

NakonuvidauCentralniregistarPrivrednogsuda____,kojisamizvršiodana______(ilidanas)(alt. kada stranka donese Izvod iz registra:„Nakon uvida u Izvod iz registra _____ suda _____, broj ___, od ____ godine), ustanoviosamdajeDruštvozaproizvodnjuitrgovi-nu„ELEKTRO“d .o .o .BijeloPolje,ul .Stupska10 .,upisanouCentralniregistardruštavapodregistarskimbrojem_____,od____,idejeH .H .izvršnidirektor,upisanzazastupa-njetogdruštvabezograničenjaovlaštenja .Naznačeni izvod registra se prilaže u originalu (alt. u ovjerenoj fotokopiji, koju je sačinio ovaj notar) uz ovaj izvornik, a nakon što je pročitan strankama. -------------------------------------------------------------------------------------------------------------

6 .2 .VoljnozastupanjeOva vrsta zastupanja se naziva voljno ili zastupanje nastalo na osnovu pravnog posla, tj. očitovanjem volje zastupanog (punomoćje)452. Ovlašćenje može proizilaziti iz određe-nih ugovora ili na osnovu jednostrane izjave volje date od strane zastupanog lica.

7. Vrste punomoćja

Pravilo je da punomoćnik može preduzimati samo one pravne poslove za čije je predu-zimanje ovlašćen453. Kompetencija punomoćnika kod sklapanja pravnih poslova za vla-stodavca određena je dodijeljenim punomoćjem454. Obim ovlašćenja kod voljnog zastu-panja određuje sam vlastodavac, tj. zasnovan je na internom ovlašćenju455. Kod zakon-skog zastupanja opseg ovlaštenja proističe neposredno iz samog Zakona ili nekoga dru-gog akta na kojem se zastupanje temelji, gdje je unaprijed određen opseg ovlaštenja, tj. krug pravnih poslova koji se mogu i trebaju obaviti456. Punomoćje mora biti određeno, kako prema svom sadržaju, tako i prema obimu457, o čemu notar mora voditi posebno

452 Član 85. i naredni ZOO CG.453 Stav 1. član 87. ZOO CG.454 VtS RH, Pž. 1026/98, od 02.06.1998. - Psp 1998/1, str. 84. Punomoćnik može poduzeti one pravne

poslove za čije je poduzimanje ovlašten. Iz obrazloženja: “Punomoć izdana punomoćniku da potpisnike zastupa u svim pravima i obvezama po osnovi kupljenih dionica, kao što je otplata dionica, pravo prijenosa dionica, zalaganje dionica, ovlašćuje punomoćnika za zaključenje ugovora o prijenosu dionica. Nema vremenskog ograničenja za izdanu punomoć, jer ona vrijedi dok je izdavatelj punomoći ne opozove”.

455 VS BiH, Rev. 425/87, od 19.05.1988. - Bilten Vs BiH 3/88 - 35. “Punovažan je ugovor kojim imalac deviznog štednog uloga ovlasti drugu ugovornu stranu da taj ulog oroči u cilju pribavljanja kredita u domaćoj valuti radi izgradnje porodične stambene zgrade za treće lice”.

456 Šefkija Čović, nav. djelo (Fn br. 8), str. 86.457 VS S, broj Prev. 486/96. - Bilten 2/98. “Samo izričita izjava ovlaštenog lica o priznanju duga može

da znači konvalidaciju sporazuma o vansudskom poravnanju”. Vs BiH, Pž. 162/90, od 09.05.1990. - Bilten Vs BiH 2/90 - 89. “Sporazum o mjesnoj nadležnosti mogu punovažno zaključiti samo zastupnici preduzeća ili po njima ovlašteni punomoćnici”.

7. Vrste punomoći

314

računa kod sastavljanja punomoćja, odnosno kad notar sastavlja neke ugovore u koji-ma se pojavljuje punomoćnik. Neodređeno punomoćje nije moguće458, kao, naprimjer, ovlašćenje da zastupnik zastupa neko lice u svim mogućim pravnim poslovima.

7 .1 .PunomoćjesobziromnaopsegovlaštenjazazastupanjePunomoćje se može dijeliti na više načina i prema različitim kriterijima. Prema svom većem ili manjem obimu ovlašćenja, punomoćje može biti opšte (generalno za sve prav-ne poslove u redovnom poslovanju), posebno (za određenu vrstu pravnih poslova) i spe-cijalno (za tačno određene pravne poslove). Obim punomoćja se određuje prema op-štim pravilima o tumačenju izjavljene volje. tako, naprimjer, u pojedinim slučajevima sam Zakon određuje obim punomoćja459.

7 .1 .1 .Opšteiligeneralnepunomoćje(mandatumgeneralis)

Opšte punomoćje je ono punomoćje kojim se punomoćniku daje ovlašćenje za skla-panje svih vrsta pravnih poslova koji se tiču davaoca punomoćja, a mogu biti skloplje-ni posredstvom punomoćnika. Kad je punomoćniku dato opšte punomoćje, on može preduzimati samo pravne poslove koji ulaze u redovno poslovanje460. Kako pojam re-dovnog poslovanja sam po sebi nije dovoljno precizan i određen, postavlja se problem definisanja šta sve spada u redovno poslovanje. Zakonom nije pobliže određen ovaj po-jam, ali ipak je u njemu određeno šta ne spada u krug redovnog poslovanja, tj. za šta je potrebno specijalno punomoćje461. Smatra se da pod pojam opšte punomoćje spada da-vanje ovlašćenja za zastupanje u okviru svih poslova ili barem jednog većeg određenog kruga poslova upravljanja jednom radnjom, pogonom ili preduzimanja svih poslova upravljanja u vezi sa jednom nepokretnosti koje može preduzeti sam zastupani, ali ni u kom slučaju otuđenje nepokretnosti.

Kada postoji nedoumica u vezi sa obimom punomoćja, smatra se da postoji manji, a ne veći obim ovlašćenja. Druga ugovorna strana, odnosno partner punomoćnika, mora uvijek polaziti od toga da punomoćnik posjeduje uobičajena ovlašćenja za zastupanje, koja ne prelaze obim redovnog poslovanja. Ukoliko izdato punomoćje služi za realiza-ciju određenoga cilja, mogu se preduzimati samo one radnje u pravnom prometu koje su neophodne da se taj cilj ostvari.

7 .1 .2 .Posebnoiligeneričnopunomoćje(mandatumspecialis)

Pod posebnim (generičnim) punomoćjem podrazumijeva se ovlašćenje za preduzima-nje određenoga posla ili vrste poslova koji ne spadaju u redovno poslovanje nad dobrima

458 Dragoljub D. Stojanović, nav. djelo (Fn br. 5), str. 206.459 Hans Brox, nav. djelo (Fn br. 4), Rn. 502. str. 236. tako npr. prokura predstavlja posebnu punomoć koja

se odnosi na sve uobičajene vrste poslova koje poduzimaju poduzetnici (firme) u takvoj djelatnosti (§ 49. I, II HGB).

460 Stav 2. član 87. ZOO CG.461 Stav 4. član 87. ZOO.


315

davaoca punomoćja462. Naprimjer, punomoćnik je ovlašćen za prodaju određene nepo-kretnosti i naplatu cijene, što još ne znači da on to može uraditi na otplatu u ratama ili na kredit, ukoliko to nije sadržano u ovlašćenju za punomoćje. trgovački putnik može samo prodavati, a ne i kupovati robu, osim toga ne može naplaćivati cijenu, a za sve to mu je potrebno posebno punomoćje. Mogu postojati takođe slučajevi kada je punomoć-nik posebnim punomoćjem ovlašćen da izvan, ali ipak u vezi sa redovnim poslovanjem, naprimjer, u slučaju upravljanja nad stambenom zgradom, gdje punomoćnik može pri-mati i izdavati novac, on na osnovu takvog ovlašćenja, podigne potreban zajam za tu zgradu463.

7 .1 .3 .Specijalnopunomoćje(mandatumspecialissimum)

Specijalnim punomoćjem se daje posebno ovlašćenje za tačno određeni posao, a taj po-sao je od naročitog značaja za vlastodavca. Zakonom o obligacionim odnosima propisa-no je da određene vrste pravnih poslova, koji su neuobičajeni u prometu, punomoćnik može preduzeti samo ako je dobio specijalno ovlaštenje za njihovo preduzimanje. Na-primjer, bez posebnog (specijalnog) ovlaštenja, punomoćnik ne može preduzimati mje-ničnu obavezu, sklopiti ugovor o jemstvu, ugovor o nagodbi (poravnanju) i o izabranom sudu, a niti se može odreći nekog vlastodavčeva prava bez naknade464.

Za svaki navedeni slučaj zahtijeva se dobivanje specijalnog pojedinačnog punomoćja, koje ne može obuhvatati uopštenu i neku njemu sličnu određenu vrstu poslova. U na-vedenim slučajevima mora postojati specijalno punomoćje, dok se u svim drugim slu-čajevima punomoćje može naknadno dati. Za ovu vrstu specijalnog punomoćja obično se upotrebljava i zahtijeva posebna određena forma, iako se to u Zakonu o obligacio-nim odnosima izričito ne navodi. U prilog ovome može se navesti i stav sudske prakse: “Bankarska garancija mora biti izdata u pisanom obliku, pa slijedom toga, i punomoć-je za izdavanje garancije, a uz to, punomoćje mora biti specijalno (mora sadržati ovla-šćenje za izdavanje garancije). Lice koje je potpisalo garanciju bez specijalnog pisanog punomoćja, ne može se smatrati punomoćnikom”465. Zahtijevana određena forma je najčešće ovjera potpisa davaoca punomoćja pred za to nadležnim organom, kao, napri-mjer, kod valjanog sklapanja braka putem punomoćnika466.

7 .2 .DrugevrstepunomoćjaPored gore navedenih, punomoćje se može podijeliti i prema drugim kriterijima. Kad se punomoćniku izdaju određene direktive (smjernice) u kojem pravcu i u kojoj mjeri da obavi neki pravni posao, govori se o ograničenom ovlašćenju (mandatum limitatum), a ako to nije slučaj, onda se radi o neograničenom ovlašćenju (mandatum illimitatum). Punomoćnik se mora držati uputstava dobivenih od strane vlastodavca, osim u slučaju

462 Stav 3. član 87. ZOO CG.463 Boris Vizner, nav. djelo (Fn br. 1), str. 419.464 Stav 4. član 87. ZOO CG465 VtS RH, Pž. 864/94, od 29.03.1994. - Praxis 2. - 28.466 Boris Vizner, nav. djelo (Fn br. 1.), str. 420.

7. Vrste punomoći

316

kada bi konkretno postupanje prema dobivenim uputama bilo na štetu interesa zastu-panog lica. Ako punomoćnik nije dobio upute u vezi sa preduzimanjem pravnih poslo-va, mora te poslove obaviti kako to najbolje zna i savjesno, čuvajući interese zastupa-nog lica - držeći se uobičajenih standarda pažnje u pravnom prometu. Upute dobivene od zastupanog lica, mogu biti imperativnog, fakultativnog ili indikacionog karaktera.

Punomoćje se može takođe vezivati za određeni vremenski period. Posao preduzet pri-je ili poslije tog perioda, bio bi nedjelotvoran prema vlastodavcu, ali ga on može na-knadno odobriti. Prema krugu lica, ovlašćenje za sklapanje pravnih poslova može se dati za sklapanje ugovora sa određenim licima (npr. da zaključi ugovor o prodaji sa tačno određenim kupcem), ili da punomoćnik može dobiti punomoćje za poslovanje sa svim drugim licima bez ograničenja (npr. da zaključi ugovor o prodaji sa bilo kojim kupcem). Osim toga, postoji pojedinačno i skupno punomoćje. Ako vlastodavca zastu-pa samo jedno lice, radi se o pojedinačnom punomoćju, a ako ga zastupaju dva ili više lica zajedno, onda se u tom slučaju radi o skupnom punomoćju. Je li punomoćje izdato kao pojedinačno ili skupno, određuje se tumačenjem izjavljenog punomoćja. tako, na-primjer, ako lice A ovlasti tri lica, to se ne smatra zajedničkim punomoćjem, bez ostalih odrednica u vezi sa time. U tom je slučaju moguće da svako od ta tri lica ima ovlašće-nje da samo zastupa lice koje je dalo punomoćje. Moguće je takođe zamisliti situaciju da je prvo lice ovlašćeno da samo zastupa lice A, a druga dva da su ovlašćena da samo skupa zastupaju davaoca punomoćja (skupno punomoćje)467. Prema obimu dobivenog ovlašćenja za zastupanje, rješava se i pitanje je li vlastodavac davanjem ovlašćenja za zastupanje htio ili nije htio ovlastiti punomoćnika da on može prenijeti ovlašćenje na drugo lice (supstitucija). Pravilo je da punomoćnik ne može prenijeti svoja ovlašćenja na drugog. Od tog pravila postoje dva izuzetka, a jedan je kad je punomoćniku pravnim poslom dozvoljeno prenošenje ovlašćenja, dok je drugi u slučaju spriječenosti da lično obavi posao, a interesi zastupanog zahtijevaju neodložno preduzimanje pravnog posla. Prilikom sačinjavanja notarskog zapisa punomoćja, notar je dužan ispitati volju dava-oca ovlašćenja u vezi sa mogućnošću prenošenja punomoćja, tj. da li želi ovlastiti svog punomoćnika da može prenijeti ovlašćenja na lice po izboru punomoćnika ili na tačno određeno lice. Primjer formulacije: “Punomoćnik je ovlašćen, u slučaju svoje spriječeno-sti, prenijeti ovlašćenja, u skladu sa ovim punomoćjem, na lice koje on odredi (alt. na lice XX)”. Ograničenje ovlašćenja može se ticati i teritorije na kojoj zastupnik može sklapa-ti pravne poslove468, kao, naprimjer, kupovina nepokretnosti na određenom lokalitetu.

8. Zajedničko zastupanje

Više lica može dobiti ovlašćenje za zastupanje na način da samo zajedničkim nastupom tih lica ili samo nastupom pojedinih lica od njih budu u mogućnosti da svojim izjava-ma volje prouzrokuju pravne posljedice za zastupanog. Ova lica nazivamo zajedničkim

467 Hans Brox, nav. djelo (Fn br. 4), Rn. 503. str. 237.468 Sultanović Aziz / trifković Miloš / Simić Milić, nav. djelo (Fn br. 18), str. 229.


317

ili skupnim zastupnicima. Ovakva mogućnost je za neke slučajeve izričito regulisana u pojedinim zakonima iz uporednog prava469. Zajedničko zastupanje sadrži oborivu prav-nu pretpostavku da se u slučaju izdavanja jedne isprave punomoćja za više lica želi za-jedničko zastupanje. Zajedničko zastupanje znači da opunomoćena lica samo zajednič-kim nastupanjem prema vani imaju ovlašćenje za zastupanje, ali ne i pojedinačno. Da-nas je najčešći slučaj zajedničkog zastupanja zakonsko zajedničko zastupanje djece od strane njihovih roditelja470.

Kod aktivnog zastupanja, zajednički zastupnici u pravilu mogu postupati samo tako da svi izjave saglasnu volju prema drugoj ugovornoj strani, ali to se ne mora dogoditi istovremeno. Zajedničko zastupanje može dovesti do vrlo komplikovanih procesa od-lučivanja. Iz tog razloga, vrlo često prema drugoj strani nastupa samo jedan od zajed-ničkih zastupnika, pozivajući se na interno dobijenu saglasnost zajedničkih zastupnika ili samo nekih od njih. U suštini, danas je prihvaćena ova mogućnost da jednog od njih svi drugi zajednički zastupnici ovlaste za preduzimanje svih ili samo pojedinih prav-nih poslova ili tačno određenog pravnog posla, odnosno da oni postupanje jednog od zajedničkih zastupnika bez takvog ovlašćenja naknadno odobre471. Ovakva mogućnost je izričito regulisana u Njemačkoj, u HGB § 125. II rečenica 1., kao i u zakonu o akcija-ma, u § 78. IV. Sudska praksa u Njemačkoj je usvojila analognu primjenu ovih odredbi za sve slučajeve zajedničkog zastupanja472. Ovlašćenje od strane zajedničkih zastupnika ne predstavlja neku novu potpunomoć već ga treba razumjeti kao jedno parcijalno pro-širenje ovlašćenja za zastupanje ovlašćenom zajedničkom zastupniku473. to ovlašćenje, kod kojeg se takođe radi o jednostranom pravnom poslu, sličnom dodjeljivanju puno-moćja, može se u svakom momentu opozvati. Ne da se opovrgnuti (poreći) mogućnost da regulativa o zajedničkom zastupanju i zaštita zastupanog koja se na ovaj način želi postići, može dovesti do gubljenja svoje svrhe (smisla) i izvrgavanja zajedničkog zastu-panja. Zbog toga, nema razloga da ne postoji mogućnost isključenja ove odredbe, jer se time štite interesi zastupanog. Stoga zastupani može ograničiti pravo zajedničkih za-stupnika na opunomoćenje pojedinaca između sebe da preduzimaju određene poslove ili određene vrste poslova. Zastupani može isključiti u potpunosti opunomoćenje ili za pojedine zastupnike ili za određenu vrstu poslova.

Kod zajedničkoga zastupanja primjenjuju se pravila iz člana 22. Zakona o obligacio-nim odnosima CG o odobrenju. Ovim načinom se omogućuje da pravni poslovi sklo-pljeni od pojedinih zastupnika koji su prekoračili svoje ovlašćenje za zastupanje, mogu biti odobreni od ostalih zajedničkih zastupnika. Kada se ne bi primjenjivala pravila o odobrenju, morale bi se primjenjivati opšte odredbe o zastupanju, bez ovlašćenja za zastupanje, tako da bi isključivo sam zastupani mogao odobriti pravni posao koji je

469 tako npr. u Njemačkoj, u BGB §§ 709. i naredni za ortačke ugovore. Osim toga, ova mogućnost je data u HGB, u § 48. II gdje se iznosi da se prokura može izdati za više osoba zajednički.

470 Član 69 Porodičnog zakona CG.471 Werner Flume, Allgemeiner teil des Bürgerlichen Rechts, 3. Auflage Springer Verlag Berlin, 1979., § 45

I 3.472 RGZ 81, 325, 329.473 MünchKomm / Thiele Rn. 82. § 164.

8. Zajedničko zastupanje

318

u lebdećem stanju, koji je u pogledu svoje punovažnosti, prema članu 84. Zakona o obli-gacionim odnosima CG, preduzet bez ovlašćenja.

Nedostaci volje i druge okolnosti koje utiču na pravne posljedice izjave volje, cijene se prama ličnosti zastupnika. Zastupani se ne može pozivati na prethodno izneseno ako je znao ili morao znati za nedostatke, a zastupnik je postupao po njegovim uputama. Ova-kvo shvatanje važi i kod zajedničkog zastupanja (opunomoćenje), s tim što je dovoljno ako je izjava volje jednog zastupnika imala nedostatak, ili ako je jedan od zastupnika postupao savjesno ili nesavjesno. Ako, naprimjer, neka odredba sticanja prava od neo-vlašćenog čini zavisnim o savjesnosti sticatelja i ako je sticatelj u pravnom poslu sticanja zastupan sa više zajedničkih zastupnika, smatramo da je dovoljna nesavjesnost jednog zastupnika da bi se negirala savjesnost.

Zajedničko zastupanje se u pravilu odnosi samo na davanje, a ne i na primanje izjave volje. Što se tiče pasivnog zastupanja, za sve slučajeve zajedničkog zastupanja važi pra-vilo da je svaki od zajedničkih zastupnika samostalno ovlašćen za prijem izjave volje, za čiju je pravnu valjanost potrebna dostava, odnosno prijem izjave. Dakle, kod pasivnog zastupanja, svaki od zajedničkih zastupnika je ovlašćen da sam primi izjavu, koja će imati sve pravne učinke kao da je predata svim zajedničkim zastupnicima474. Zajednič-ko zastupanje samo po sebi sadrži pojedinačno ovlašćenje za zastupanje u pogledu pri-jema izjavljene volje. Ako je za više lica izdato zajedničko punomoćje, oni zastupanog mogu zastupati samo zajednički, ukoliko nije što drugo određeno u tom punomoćju. Ovo određenje ima dispozitivan karakter, tako da davalac punomoćja i za prijem izjave volje može odrediti striktno zajedničko zastupanje. Ovakvo shvaćeno zajedničko zastu-panje, vodi računa o zaštiti interesa i druge strane. Dispozitivnost ne utiče prekomjerno na suprotnu stranu, jer ona samo mora voditi računa o tome da izjava volje dođe sva-kom zajedničkom zastupniku.

9. Sklapanje ugovora sa samim sobom

9 .1 .PojamKod razmatranja obima i sadržine punomoćja, potrebno je raspraviti i pitanje moguć-nosti da jedno lice bude istovremeno i punomoćnik i ugovorna strana. Zakon o obliga-cionim odnosima ne sadrži nijednu odredbu o dopuštenosti, odnosno zabranjenosti da zastupnik sklopi ugovor sa samim sobom za svoj račun ili za račun nekoga drugog koga takođe on zastupa. Dakle, tumačenjem ovog zakona, moglo bi se zaključiti da je skla-panje ugovora sa samim sobom dopušteno, osim ukoliko nekom posebnom zakonskom odredbom to nije izričito zabranjeno. U Skicama, za razliku od Zakona o obligacionim odnosima, predviđena su rješenja u vezi sa pitanjem samokontrahiranja. U Skicama za zakonik o obligacijama i ugovorima475 navodi se da zastupnik ne može u ime lica koje

474 Karl Larenz, nav. djelo (Fn br. 3), § 30. II str. 601.475 Član 57. Skice.


319

zastupa sklopiti ugovor sa samim sobom za svoj račun, kao ni za račun nekog drugog kojeg takođe zastupa, izuzev u slučajevima kada je to Zakonom dozvoljeno. U Skicama je takođe određeno da lice u čije je ime sklopljen takav ugovor, može taj ugovor naknad-no odobriti (ratificirati). Sklapanje ugovora sa samim sobom postoji, naprimjer, ako ne-pokretnost koju zastupnik prodaje za zastupanog, on sam kupi (samokontrahiranje), ili se u ugovoru koji je potrebno sklopiti, on pojavljuje u ulozi zastupnika kupca i prodavca, što znači da on zastupa obje ugovorne strane (višestruko zastupanje).

9 .1 .1 .Samokontrahiranje

Zastupnik kod samokontrahiranja preduzima pravni posao u ime zastupanog sa samim sobom. Naprimjer, zastupnik koji ima ovlaštenje za prodaju određene stvari, kupi tu stvar zastupanog za sebe. Kod samokontrahiranja, na jednoj strani stoje jedan naspram drugog zastupnik koji zastupa zastupanog, a na drugoj strani je isti zastupnik koji po-stupa u svoje ime. tako, naprimjer, s jedne strane, rukovodilac u jednoj firmi poveća sebi platu u ime firme koju zastupa, a s druge strane, sa zahvalnošću to lično prihvati. Isti primjer je ako roditelji kupe nepokretnosti čiji su vlasnici djeca476. U tim slučajevima ne mora se nužno raditi o ugovorima (kontrakt) nego to može biti slučaj i kod jedno-stranih pravnih poslova. takav primjer postoji kod otkaza, kad zastupnik može, u ime zastupanog, samom sebi dati otkaz477.

9 .1 .2 .Višestrukozastupanje

Kod višestrukog zastupanja, u ime zastupanog, zastupnik sklapa ugovor sa samim so-bom, kao zastupnikom nekog drugog. Dakle, zastupnik zastupa više osoba, te sklapa između njih pravne poslove. Kod višestrukog zastupanja, na jednoj strani stoje jedan naspram drugog zastupani kojeg zastupa zastupnik, a na drugoj strani je drugi ugovor-ni partner kojeg zastupa isti zastupnik. takav primjer je kad roditelji poduzmu prodaju imovine, čiji je vlasnik maloljetna kćerka, svom maloljetnom sinu478.

9 .2 .PodručjeprimjeneU vezi sa područjem primjene, postavlja se pitanje: može li neko istovremeno biti za-stupnik i ugovorna strana, ili zastupnik za dvije osobe istovremeno i da u tom svojstvu sklopi pravni posao za obje zastupljene osobe? Ukoliko bi ovlašćenje za zastupanje au-tomatski obuhvatalo i pravo ugovaranja sa samim sobom, ili pravo da istovremeno za-stupa obje ugovorne strane, time bi se zastupniku širom otvorila vrata za zloupotrebu ovoga prava.

Pravilo je da zastupani daje ovlašćenje za zastupanje. Prema autonomiji volje i kao gos-podar posla, on može sam odlučiti o tome ko će biti druga ugovorna strana (protivna

476 Dieter Medicus, nav. djelo (Fn br. 253), Rn. 955., str. 356.477 Hans Brox, nav. djelo (Fn br. 4), Rn. 535., str. 250.478 Dieter Medicus, nav. djelo (Fn br. 253.), Rn. 956., str. 356.

9. Sklapanje ugovora sa samim sobom

320

strana ugovornica) -zastupnik ili neko drugo lice. Prilikom davanja ovlašćenja za zastu-panje, zastupani vrlo rijetko obraća dovoljno pažnje na samokontrahiranje ili višestru-ko zastupanje, te stoga ovakve mogućnosti zastupani niti predviđa, niti isključuje. Zbog toga je ovdje potrebno dati odgovor na pitanje: kada je zastupnik ovlašćen da može vr-šiti samokontrahiranje pravnog posla ili vršiti višestruko zastupanje?

U rješavanju ovog pitanja u uporednom pravu i teoriji postoje različita mišljenja. U za-konodavstvima gdje je samokontrahiranje izričito regulisano, polazi se uvijek od ocjene sukoba interesa. BGB479 mogućnost samokontrahiranja izuzetno dozvoljava onda kada zakon, statut ili ugovor to predviđa, ili ako se pravni posao sastoji samo u ispunjenju obaveze. Prema tome, možemo reći da je sklapanje ugovora sa samim sobom u pravilu nedopušteno i pravni posao se smatra nepunovažnim zbog postojanja načelne kolizije interesa zastupanog i zastupnika.

9 .2 .1 .Izuzeciodpravila

Potrebno je takođe razmotriti i situacije u kojima je dopušteno sklapanje poslova sa sa-mim sobom ili vršenje višestrukog zastupanja. Od navedene opšte zabrane sklapanja pravnih poslova sa samim sobom, postoje određeni izuzeci:

a) Sklapanje pravnih poslova sa samim sobom dopušteno je u slučaju da je zastupani izričito ovlastio zastupnika da on može sam za sebe (u svoje ime) nastupiti u pravnom poslu koji treba sklopiti, ili da on (zastupani) naknadno odobri pravni posao u kojem je zastupnik sklopio ugovor sa samim sobom.

b) Dopušteno je tamo gdje sama priroda pravnog posla kojeg treba sklopiti, isključuje rizik za zastupanog, naprimjer, zastupnik poklanja nešto zastupanom, a on se u ugovo-ru pojavljuje kao poklonodavac i kao zastupnik poklonoprimca.

c) Kada se radi o sklapanju kupoprodajnog ugovora, a roba koja se prodaje, ima odre-đenu berzansku ili tržišnu cijenu, dopušteno je sklapanje pravnih poslova sa samim so-bom.

d)Dopušten je ovakav pravni posao i ako se radi o ispunjenju pravne obaveze, napri-mjer, kad zastupnik plaća dug zastupanom i on ulazi u imovinsku masu zastupanog kojom upravlja zastupnik ili, obrnuto, kad zastupnik iz imovine zastupanog naplaćuje svoje potraživanje, koje mu nesumnjivo treba platiti zastupani.

9 .2 .2 .Kolizijainteresa

Generalna zabrana zastupanja u svim slučajevima, osim ako je izričito dopušteno ili se radi o ispunjenju preuzetih obaveza, zasniva se na izbjegavanju moguće kolizije in-teresa, kako zastupanog, tako i druge ugovorne strane kod višestrukog zastupanja. Na taj način može doći do nastanka štete za zastupana lica i do same zloupotrebe ustano-ve zastupanja. to se odnosi na pravne poslove kod kojih se ugovorne strane (zastupani

479 § 181. BGB.


321

i njegov zastupnik ili više zastupanih putem jednog zastupnika) nalaze u ulozi ugovor-nih partnera koji stoje jedan naspram drugog u obligacionim odnosima. U pravilu, oni imaju različite interese koji bi se u tim slučajevima sastavili ili izjednačili, te bi zbog toga mogli proizvesti određene neželjene posljedice za učesnike u pravnom prometu480.

U njemačkoj sudskoj praksi i pravnoj teoriji nastoji se proširiti broj slučajeva primjene izuzetaka od pravila sklapanja ugovora sa samim sobom. Kod ovog povećanja mogućih slučajeva sklapanja pravnih poslova sa samim sobom, mora se voditi računa o general-nom nepostojanju opasnosti od kolizije interesa, jer se tada postiže da preduzeti prav-ni posao, prema svom tipičnom (uobičajenom) sadržaju, zastupanom donosi isključi-vo pravne prednosti. Dakle, ovdje se ne radi o tome da takva opasnost stvarno postoji samo u pojedinim slučajevima nego se radi o generalnom isključenju kolizije interesa u svim slučajevima481. tako, naprimjer, postoji određeno uvjerenje da u pravnom pro-metu roditelji mogu svoju maloljetnu djecu istovremeno darovati i u njihovo ime, kao zakonski zastupnici, prihvatati takve darove (poklone). Smatramo de je dosta dobro i za nas prihvatljivije ponuđeno rješenje u Načelima Evropskog ugovornog prava. Postav-ljeno pravilo u vezi sa sukobom interesa, u članu 3: 205 Načela Evropskog ugovornog prava glasi:

(1) Ako ugovor koji sklopi zastupnik, dovodi zastupnika u situaciju sukoba interesa, a druga strana je to znala, ili joj to nije moglo ostati nepoznato, zastupani može ra-skinuti ugovor na osnovu odredaba članova 4:112 do 4:116.

(2) Pretpostavlja se da postoji sukob interesa:(a) ako je zastupnik takođe istupao kao zastupnik druge strane; (b) ako je zastupnik sklopio ugovor sa samim sobom u svom ličnom svojstvu.(3) Međutim, zastupani ne može raskinuti ugovor:(a) ako je pristao na takvo istupanje zastupnika, ili mu to nije moglo ostati nepoznato,

iliako mu je zastupnik predočio sukob interesa, ali on nije stavio prigovor u primjere-

nom (razumnom) roku.

10. Posebna forma punomoćja

Istorijski posmatrano, obligaciono pravo je najprije poznavalo formalne izjave volje. Forma je u najstarijim pravnim uređenjima imala odlučujuću ulogu, stoga se može reći da su zakonodavstva tih uređenja bila formalistička482. Prema Zakonu o obligacionim odnosima CG, volja se može izraziti riječima, uobičajenim znacima, ili drugim ponaša-njem iz kojeg se sa sigurnošću može zaključiti o njenom postojanju483.

480 Karl Larenz, nav. djelo, § 30. II str. 595.481 BGHZ 50., 8., 11.482 Abedin Bikić, Obligaciono pravo, Univerzitetska knjiga Sarajevo 2004. godine, str. 100.483 Vidi član 21. ZOO CG.


322

10 .1 .FormapunomoćjaŠto se tiče pitanja da li je punomoćje formalan ili neformalan pravni posao, treba reći da ono u pravilu spada u neformalan pravni posao. Volja se može izraziti usmeno, pisano, konkludentnim radnjama, a ponekad i šutnjom. Ipak, nije rijedak slučaj da zakon za na-stanak punomoćja zahtijeva i pisanu formu pod prijetnjom ništavosti484.

10 .1 .1 .Neformalnostpunomoćja

Savremeni princip sklapanja ugovora solo consensus vrijedi za nastanak punomoćja na osnovu nekog ugovora, što znači da punomoćje nastaje postignutom saglasnošću volja ugovornih strana o bitnim sastojcima dotičnoga ugovora485. tako tvrdi i sudska praksa: “Za punomoćje koje sadrži punomoćnikovo ovlašćenje da u ime vlastodavca čuva i koristi nepokretnosti, ne traži se neki posebni oblik, a posebno ako je takvo punomoćje izdato u inostranstvu, nije potrebno da ono bude ovjereno”486.

10 .1 .2 .Potrebnaposebnaformapunomoćja

Posebna forma punomoćja zahtijeva se samo u onim slučajevima ako se za ugovor ili neki drugi pravni posao za čije je sklapanje, odnosno preduzimanje dato punomoćje, zahtijeva određena Zakonom propisana forma487. takav je i stav sudske prakse: “Ban-karska garancija mora biti izdana u pisanom obliku, pa slijedom toga, i punomoćje za iz-davanje garancije, a uz to, punomoćje mora biti specijalno (mora sadržavati ovlašćenje za izdavanje garancije). Lice koje je potpisalo garanciju bez takvog specijalnog pisanog pu-nomoćja, ne može se smatrati punomoćnikom”488. U takvom slučaju dotično punomoćje mora biti izdato u toj (propisanoj) formi, a to se zove paritet forme. Zakonom o obliga-cionim odnosima CG propisano je na više mjesta kad neki ugovor mora biti sklopljen u pisanoj formi, kao je, naprimjer, ugovor o građenju, ugovor o licenci, ugovor o trgovin-skom zastupanju, ugovor o osiguranju, ugovor o jemstvu itd. U svim navedenim slu-čajevima neophodno je prethodno postojanje pisanog punomoćja za valjano sklapanje ugovora. Međutim, na osnovu odluke suda, zaključeno je da: “Forma propisana za neki

484 Slobodan Perović, nav. djelo (Fn br. 49.), str. 733.485 Član 19. ZOO CG.486 VS RH, Rev. 2114/96, od 13.10.1998. - Izbor odluka 1/1999. - 24/20. Iz obrazloženja: “Međutim, niži

sudovi zbog svojeg pogrešnog pravnog pristupa do sada nisu utvrdili sve važne činjenice na temelju kojih bi se moglo ispitati da li su pravilno primijenili materijalno pravo u sporu. Naime, niži sudovi zaključili su da tuženik nije ovlašten koristiti sporne nekretnine, jer da punomoć koju je izdao brat tuženika u Bosni, nije ovjerena na propisan način, pri čemu su izgubili iz vida da se za takvu vrstu poslova (čuvanje i korištenje nekretnine u ime suvlasnika) ne traži poseban oblik punomoći, pa bi bila dovoljna punomoć data u bilo kom obliku, te stoga nisu cijenili one dokaze ponuđene po tuženiku iz kojih bi se moglo utvrditi da li je brat tuženika ovlastio tuženika na posjed spornog dijela nekretnine, počevši još od 1986. godine. Stoga je valjano prihvatiti reviziju, ukinuti obje nižestupanjske odluke i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje (član 395. stav 2. Zakona o parničnom postupku u daljnjem tekstu ZPP).

487 Član 86. ZOO CG.488 VtS RH, Pž. 864/94., od 29.03.1994. - Praxis 2 .- 28.


323

ugovor važi i za punomoćje za zaključenje tog ugovora, odnosno za odobrenje raspolaga-nja i to ne u obliku opšteg punomoćja nego u obliku specijalnog punomoćja za zaključenje određenog pravnog posla koji se namjerava zaključiti. Vlastodavac može dati pristanak na ugovor naknadno, no taj pristanak, da bi proizvodio važnost ugovora, mora biti pisan, a ne i usmen, ili takav da proizilazi iz konkludentnih radnji”489.

10 .1 .3 .Potrebnadodatnaforma

U drugim zakonima koji obrađuju zastupanje za punomoćje može biti propisana pisa-na forma za obavljanje određenih pravnih poslova. to je, naprimjer, slučaj sa parničnim punomoćjem, punomoćjem za sklapanje braka, punomoćjem za davanje nasljedničke izjave, punomoćjem za uknjižbu nepokretnosti itd. Za neke pravne poslove, osim pisa-ne forme punomoćje, zahtijeva se i dodatna posebna forma (oblik, način), kao i to da se ovjeri od strane suda ili kod notara. Kad se, naprimjer, daje mjenična izjava za nepisme-no lice, ovlašćenje treba biti ne samo u pisanoj formi nego i ovjereno od strane nadlež-nog organa ili lica. Punomoćje o zastupanju stranaka pred sudom mora biti pisano ili dato usmeno na zapisnik u sudu490.

Posebno je Zakonom o notarima491 propisano za koje pravne poslove je potrebna forma notarskog zapisa za valjanost određenih ugovora i drugih pravnih poslova. Ova odred-ba je imperativnog karaktera, te je ugovorne strane svojim izjavama volje ne bi mogle promijeniti492. Odredbe o obaveznoj formi notarskog zapisa mogu biti sadržane i u dru-gim zakonima. Dakle, kod svih pravnih poslova za koje je propisana obavezna forma notarskog zapisa, ako se zaključuju putem punomoćnika, punomoćje mora biti u for-mi notarskog zapisa. Ako se radi o stranim notarskim ispravama o punomoćju, onda se one, pod uslovom uzajamnosti, izjednačavaju sa notarskim aktima sastavljenim po Zakonu o notarima Crne Gore493. Smatramo da bi strani notarski akt i uopšte strani akt o punomoćju trebali da budu u formi koja je važeća u zemlji u kojoj je taj akt sačinjen.

10 .2 .PotrebnaformauskladusaZakonomoobligacionimodnosima

Pisana isprava od strane vlastodavca predstavlja vjerodostojan dokaz o tome ko je nje-gov punomoćnik i koja ovlašćenja on ima. Osim toga, ta je isprava jedan važan i pouz-dan dokaz o postojanju konkretnog punomoćstva. tako, naprimjer, u slučaju naplatnog ugovornog zastupanja služi kao dokaz stvarnog postojanja odnosa zastupanja, te ako

489 VS RS, Rev. 48/94., od 28.12.1994. - Bilten 1/1999 - 53.490 Član 87. bivšeg Zakona o parničnom postupku, od 24.12.1976. Ovakvo rješenje je preuzeto i u novi

Zakon o parničnom postupku BiH član 248. (Službeni glasnik br. 36/2004. od 03.08.2004. godine) i Zakon o parničnom postupku FBiH član 308. (Službene novine FBiH br. 53/2003. od 28.10.2003. godine). Stav 3. ovoga člana: “Ako posumnja u istinitost pisane punomoći, sud može rješenjem odrediti da se podnese ovjereno punomoćje. Protiv tog rješenja nije dopuštena žalba”.

491 Član 51. Zakona o notarima CG.492 Vilim Gorenc, nav. djelo (Fn br. 64), str. 128.493 Član 8. Zakona o notarima CG.


324

zastupano lice ne bi priznalo ugovorenu naknadu (nagradu), služila bi punomoćniku kao dokaz postojanja ugovornog odnosa iz kojeg bi moglo nastati potraživanje. Smatramo da rješenje u Zakonu o obligacionim odnosima ima određene prednosti u odnosu na druga rješenja u uporednom pravu, prije svega u odnosu na usvojena rješenja u njemačkom Za-koniku. Forma propisana zakonom za neki ugovor ili neki drugi pravni posao važi i za punomoćje za zaključenje tog ugovora, odnosno za preduzimanje tog posla494.

11. Sužavanje i opoziv punomoćja

Zastupnik može preduzimati samo one pravne poslove za koje ima ovlašćenje. Budući da vlastodavac i punomoćnik imaju poseban odnos međusobnog povjerenja, postavlja se pitanje: je li moguće izdato punomoćje opozvati ili suziti? Zakon o obligacionim od-nosima495 izričito predviđa pravo vlastodavca da može u svako vrijeme opozvati ili ka-snije ograničiti dato punomoćje. Ove odredbe se odnose na interni odnos između vla-stodavca i punomoćnika, pri čemu opoziv punomoćja ili njegovo sužavanje ima karak-ter jednostranog akta vlastodavca, bez obaveze navođenja razloga zbog kojih se puno-moćje opoziva, odnosno ograničava, kao i bez obzira na vrijeme davanja i trajanja pu-nomoćja. Pravo vlastodavca na opozivanje i sužavanje punomoćja postoji čak i u slučaju ako se on ugovorom o punomoćju odrekao toga prava.

11 .1 .OpozivostpunomoćjaNemogućnost ugovaranja neopozivog punomoćja proizilazi iz okolnosti što se niko ne može trajno potčiniti odlukama drugog lica, a da se njemu ne dadne mogućnost oslo-bađanja te potčinjenosti u svako vrijeme. Dakle, ugovaranje klauzule o odricanju prava opozivanja ili sužavanja punomoćja nema pravnog učinka, jer smatralo bi se kao da ta odredba i nije ugovorena (pro non adiecta)496. Ako je odricanje od prava opoziva puno-moćja u ugovoru nepunovažno, u sumnji se ne može prihvatiti da je automatski nepu-novažno i dodijeljeno punomoćje.

Zakonom o obligacionim odnosima CG497 propisano je pravilo da se opoziv ili sužava-nje punomoćja, iako je ono bilo povezano sa ugovorom o nalogu, radu, djelu ili nekim drugim ugovorom, može učiniti neformalnom izjavom volje i onda kada je za ugovor ili pravni posao za koji je bila dato punomoćje predviđena obavezna forma498. Zakonom su zbog toga predviđene i situacije u kojima opozivanje punomoćja može proizvesti štetne

494 Član 86 ZOO CG.495 Član 88. stav 1. ZOO CG: “Vlastodavac može po svojoj volji suziti ili opozvati punomoćje, čak i ako se

ugovorom odrekao tog prava.496 Boris Vizner, nav. djelo (Fn br. 1), str. 422.497 Član 88. stav 2. ZOO CG.498 Postoji i drugačije rješenje u Zakonu o parničnom postupku, u kojem je propisano da se opoziv,

odnosno otkaz punomoćja mora saopštiti sudu pred kojim se vodi postupak u pisanoj formi ili usmeno na zapisnik (član 250. stav 2. ZPP BiH ili član 310. stav 2. ZPP FBiH).


325

posljedice i na strani punomoćnika. Ako se opozivom ili sužavanjem povrijedi osnovni ugovorni odnos (ugovor o nalogu, radu, djelu ili neki drugi ugovor), punomoćnik ima pravo, na osnovu ugovornog odnosa, od vlastodavca zahtijevati naknadu štete, koja je za njega na taj način nastala. Kad se punomoćje jednostrano opozove ili suzi, dakle pre-stane na način koji nije predviđen za prestanak osnovnog ugovornog odnosa na kojem se zasniva, punomoćnik kome je zbog toga nanesena šteta, ima pravo zahtijevati nakna-du tako nastale štete499.

Prema odredbama Zakona o obligacionim odnosima500, opozivanje i sužavanje svakog punomoćja može se učiniti izjavom, bez posebne forme. Za punomoćje izdato u propi-sanoj pisanoj formi, moguće je postaviti pitanje: može li se to punomoćje suziti i opo-zvati neformalnom izjavom ili se to mora poduzeti u pisanoj formi, odnosno na način kako je i dodijeljeno? Razlozi pravne sigurnosti, odvijanja brzine prometa, kao i drugi razlozi cjelishodnosti, govore u prilog mogućnosti neformalnog sužavanja ili opoziva-nja501. Ponekad interes vlastodavca može iziskivati potrebu da se punomoćje opozove hitno u neformalnom obliku. U prilog ovakvog rješenja govore i druge odredbe Zakona o obligacionim odnosima502, prema kojima je dopuštena usmena izmjena pisanih, od-nosno ugovora za koje je određena posebna forma. Ovim se ne reguliše pitanje učinka sužavanja ili opozivanja prema trećim licima, odnosno drugoj ugovornoj strani, jer se ono rješava drugom odredbom u skladu s načelom savjesnosti. Pitanje učinka sužava-nja ili opozivanja prema drugoj ugovornoj strani rješava se zavisno od toga zna li druga ugovorna strana ili mora znati za tu činjenicu. Zbog toga je preporučljivo na pouzdan i trećim licima dostupan način opozvati ili suziti punomoćje dato u posebnoj formi, a naročito kada punomoćje ima ovlašćenje za sticanje ili prenos stvarnih prava na nepo-kretnostima. O ovome bi notar trebao savjetovati vlastodavca. tako se, naprimjer, može u katastar nepokretnosti upisati zabilježba činjenice opoziva punomoćja, što dovodi do toga da se tako opozvano punomoćje ne može upotrijebiti u pravnom prometu, jer je ono opozvano tj. prestalo, te zbog načela katastarsko-knjižnog prava ta činjenica djelu-je prema potencijalnim sticaocima stvarnih prava. U svakom slučaju treća lica se nebi mogla pozivati na savjesnost.

11 .2 .ApstraktnostpunomoćjaKao što je punomoćje po svom nastanku apstraktno, ono je apstraktno i u pogledu pre-stanka. Ono je načelno nezavisno od sadržine i daljnjega postojanja osnovnog odnosa na kojem počiva i može se u svako doba opozvati ili suziti. Opoziv je pravo vlastodav-ca pomoću kojeg može otkloniti rizik zloupotrebe punomoćja od strane punomoćnika, odnosno kad izgubi povjerenje u njega. Ukoliko više ne postoji povjerenje davaoca ovla-šćenja u punomoćnika, ili davalac ovlaštenja ne smatra više potrebnim da ga punomoć-nik i dalje zastupa, bilo bi veliko opterećenje i ograničenje njegovog slobode odlučivanja

499 Stav 3. član 92. ZOO.500 Stav 2. član 92. ZOO: “Opozivanje i sužavanje svake punomoći može se učiniti bez posebne forme”.501 Borislav t. Blagojević / Vrleta Krulj, nav. djelo (Fn br. 15), str. 257.502 Član 60. stav 3. i 4. ZOO CG.

11. Sužavanje i opoziv punomoćja

326

nametanjem obaveze zastupanom da čeka na nastanak nekog od razloga za prestanak važenja punomoćja503. Zbog toga je Zakonom propisano pravilo mogućnosti opoziva.

Zakonsko određenje, kao pravilo mogućnosti opoziva punomoćja u svako vrijeme, rea-lizuje se jednostranom izjavom volje, dakle na način kako ovlašćenje i nastaje. Smatra-mo da opoziv punomoćja treba uslijediti na način kako je punomoćje i nastalo, tj. izja-vom opoziva prema ovlašćeniku ili prema trećem, prema kojem se ima preduzeti pravni posao iz ovlašćenja. Za ilustraciju može nam poslužiti sljedeći primjer. Prilikom otva-ranja konta u banci, lice A je ovlastilo svoju suprugu da može raspolagati novcem koji je na tom računu. Nakon što je ovlašćeno lice (supruga davaoca ovlaštenja) podizala sa konta novac preko svake mjere, suprug joj oduzme izdato ovlašćenje. Banci nije ništa saopštio, jer nije želio stvoriti dojam kako nešto nije dobro u njegovu bračnom životu. Ukoliko bi njegova supruga potpuno ispraznila konto, njen muž bi morao protiv sebe priznati takve postupke svoje supruge. Pretpostavka je, svakako, da je banka u kon-kretnom slučaju bila savjesna504. Javno dodijeljeno punomoćje treba opozvati na način kako je uslijedilo505. tako, naprimjer, ako se radi o upisu punomoćja u nekom javnom registru, onda se ono može opozvati samo brisanjem takvog punomoćja iz toga registra (kao što je prokura).

Pojedina rješenja iz uporednog prava506 daju istovremeno i mogućnost dodjele neopozi-vog punomoćja. Dodjela ovakvog neopozivog punomoćja predstavlja izuzetak od pra-vila opozivosti punomoćja.

12. Prestanak punomoćja

12 .1 .PremaZakonuoobligacionimodnosimaCGMaterija prestanka zastupanja takođe se reguliše i u drugim zakonima507, te će ovdje biti govora o prestanku punomoćja nastalog na osnovu pravnog posla, obrađenog u odred-bama Zakona o obligacionim odnosima. Potrebno je istaći da, iako su u Zakonu o obli-gacionim odnosima CG ovoj materiji posvećena tri člana (član 88., 89., i 90.), ipak njima nisu obuhvaćeni svi mogući slučajevi prestanka punomoćja. Za postojanje punomoć-ja neophodan je odnos povjerenja između vlastodavca i punomoćnika, zbog toga što se punomoćje smatra pravnim poslom intuitu personae. Ipak, ne bi se smjela zapostaviti najvažnija činjenica kod zastupanja, a to je da se kod punomoćja mora voditi računa o zaštiti interesa trećih lica s kojima punomoćnik sklapa pravne poslove. O opozivu pu-nomoćja i njegovom učinku prema trećim licima, govoreno je u prethodnom izlaganju.

503 Karl Larenz, nav. djelo, § 31. III str. 623.504 Alfred Koller, nav. djelo (fn br. 266.), Rn 1430. str. 330.505 Karl Larenz, nav. djelo (Fn br. 3.), § 31 III str. 623.506 § 168. rečenica 2. BGB 507 Porodični zakon, Zakon o parničnom postupku, Zakon o trgovačkim/privrednim društvima.


327

Pored opoziva, zakon navodi i sljedeće načine prestanka punomoćja: 1) prestankom pravnog lica ako se kao punomoćnik javlja pravno lice, pod uslovom da Zakonom nije drugačije određeno; 2) smrću punomoćnika - ako se radi o fizičkom licu; 3) prestankom pravnog lica kao vlastodavca, odnosno smrću vlastodavca kao fizičkog lica. Smrću vla-stodavca ovlašćenja za zastupanje neće voditi prema prestanku punomoćja u dva Zako-nom predviđena slučaja. Prvi izuzetak je ako se započeti posao ne može prekinuti bez štete za pravne sljedbenike. Drugi izuzetak postoji ako punomoćje važi i u slučaju smrti davaoca ovlašćenja, bilo po njegovoj volji, bilo s obzirom na prirodu posla.

Prilikom sačinjavanja zapisa o punomoćju, notar je dužan podučiti stranku načinima prestanka punomoćja, kao i mogućnosti da punomoćje može važiti i za slučaj smrti, ako je to izričito izjavljeno u punomoćju. Radi utvrđivanja savjesnosti punomoćnika cjelishodno je u notarskom zapisu navesti njegovu izjavu da je punomoćje na snazi u vrijeme zaključenja ugovora odnosno da mu nije poznato da mu je punomoćje opozva-no ili suženo.

12 .2 .OstalislučajeviprestankapunomoćjaU Zakonu o obligacionim odnosima CG propisani su samo slučajevi prestanka puno-moćja opozivom, kao i zbog prestanka punomoćnika ili vlastodavca kao pravnog lica, ali je potrebno istaknuti da su, pored navedenih, mogući i drugi razlozi prestanka pu-nomoćja. tako su, naprimjer, mogući sljedeći razlozi prestanka punomoćja: gubitak po-slovne sposobnosti, izvršenje pravnoga posla, zbog proteka vremena, nemogućnost is-punjenja i prestanak osnovnog pravnog odnosa iz kojeg proizilazi ovlašćenje.

12 .2 .1 .Gubitakposlovnesposobnosti

Kod naknadnog gubitka poslovne sposobnosti, potrebno je praviti razliku da li je došlo do gubitka sposobnosti na strani punomoćnika ili vlastodavca.

12.2.1.1. Gubitak poslovne sposobnosti punomoćnika

U pravnoj literaturi ne postoji jedinstveno mišljenje o ovom pitanju, o čemu je već bilo govora kada je razmatrana sposobnost zastupnika. Neki autori smatraju508 da je, kad je u pitanju punomoćnik, od presudnog značaja gubitak sposobnosti rasuđivanja, a ne djeli-mično gubljenje poslovne sposobnosti, dok drugi pravni teoretičari smatraju da potpu-ni ili djelimični gubitak poslovne sposobnosti na strani punomoćnika dovodi do pre-stanka punomoćja509.

12.2.1.2. Gubitak poslovne sposobnosti vlastodavca

U pravnoj literaturi postoje određene razlike u pogledu naknadnog gubitka poslov-ne sposobnosti vlastodavca. Pojedini autori510 ističu da na strani vlastodavca treba pra-

508 Boris Vizner, nav. djelo (Fn br. 1), str. 426.509 Slobodan Perović, nav. djelo (Fn br. 49), str. 740., član 768. ZOO510 Boris Vizner, nav. djelo (Fn br. 1), str. 426.


328

viti razliku između djelimičnog i potpunog gubitka poslovne sposobnosti. Potpunim gubitkom njegove poslovne sposobnosti, dolazi do prestanka punomoćja, dok njegova djelimična poslovna sposobnost ima uticaj na prestanak punomoćja ako se ovlašćenje punomoćnika odnosi na preduzimanje onih pravnih poslova koje on, nakon ograni-čenja poslovne sposobnosti, ne bi mogao preduzimati vlastitom izjavom volje. Iz pret-hodno navedenog, proizilazi mogućnost relativnog, djelimičnog prestanka punomoćja u onom dijelu njenog opsega koji se odnosi na ovlašćenje za zastupanje pravnih poslova koji su u vezi s ograničenom poslovnom sposobnošću zastupanog vlastodavca, tj. onom dijelu koji je u vezi s izgubljenom poslovnom sposobnosti.

Naspram toga, drugi autori511 ističu da, ako vlastodavac postane poslovno nesposoban ili se ograniči njegova poslovna sposobnost, ne postoji volja vlastodavca da ga puno-moćnik i dalje može zastupati. Pravnoj moći punomoćnika nedostaje korelat u moguć-nosti vlastodavca da može opozvati punomoćje. Na ovakve slučajeve se mora primije-niti isto pravilo kao u slučaju smrti. Dakle, punomoćnik može preduzimati samo one pravne poslove koji su već započeti, a koji se ne mogu prekinuti bez štete za vlastodavca koji je postao poslovno nesposoban ili ograničeno poslovno sposoban. U tom slučaju punomoćje prestaje u momentu kad punomoćnik sazna za događaj zbog kojeg puno-moćje prestaje.

Kod svih drugih pravnih poslova koji trpe odlaganje, punomoćnik se prvo mora oba-vijestiti o tome da li zakonski zastupnik (lica koje je izgubilo poslovnu sposobnost) ima saznanja o punomoćju, te ako ga zakonski zastupnik nije opozvao, da može nastaviti sa vršenjem pravnog posla za koji je dobio ovlašćenje. Ako punomoćnik postupa suprotno tome, on zloupotrebljava dato punomoćje. Navedeni stav predstavlja vladajuće mišljenje u pravnoj teoriji. Ipak, postoje autori koji smatraju da punomoćje prestaje postavljanjem zakonskog zastupnika vlastodavcu koji je izgubio poslovnu sposobnost, ukoliko zakon-ski zastupnik pokriva svojom nadležnošću (kompetencijom) oblast date punomoćja512.

12 .2 .2 .Prestanakpunomoćjaizvršenjempravnogaposla

Punomoćje, kao i drugi obligacioni odnosi, prestaje, prije svega, izvršenjem pravnih poslova zbog kojih je punomoćje i dodijeljeno, ukoliko je postojalo posebno punomoć-je. Ispunjenjem postavljenog cilja, prestaje potreba za daljnjim opstankom ovlašćenja za zastupanje. Naprimjer, ako je punomoćnik imao ovlašćenje da kupi auto u ime vlasto-davca, ona prestaje sklapanjem toga kupoprodajnog ugovora.

12 .2 .3 .Protekvremena

Punomoćje prestaje protekom vremena određenog ovlašćenja za zastupanje, što zna-či da punomoćje prestaje ako je bilo vremenski ograničeno ili nastupanjem raskid-nog uslova određenog ovlašćenjem za zastupanje. Ovakav način prestanka punomoćje određen je prilikom same dodjele ovlašćenja za zastupanje.

511 Slobodan Perović, nav. djelo (Fn br. 49.), str. 741. Dragoljub D. Stojanović, nav. djelo (Fn br. 5), str. 211.512 Müller / Freienfels, nav. djelo (Fn br. 97.), str. 308.


329

12 .2 .4 .Nemogućnostispunjenjapravnogposla

Punomoćje prestaje nastupanjem naknadne nemogućnosti ispunjenja pravnoga posla, naprimjer, u slučaju propasti stvari za koju je dato ovlašćenje u vezi s njenom prodajom. S obzirom da nije moguće postići svrhu zbog čega je punomoćje dodijeljeno, ne postoje razlozi za njegovo dalje egzistiranje.

12 .3 .PravneposljediceprestankapunomoćjaDođe li do gašenja (prestanka) punomoćja, dotadašnjem punomoćniku nedostaje ovla-šćenje za zastupanje. Nastupa li on i dalje u ime i za račun davaoca ovlašćenja, takav pravni posao neće imati pravne posljedice za i protiv davaoca. U takvim slučajevima radi se o zastupanju bez ovlašćenja i falsus procurator će biti odgovoran trećim savje-snim licima. Od gore navedenog pravila postoje opravdani izuzeci u korist trećih savje-snih lica koja nisu ništa znala, niti mogla znati o prestanku ovlašćenja za zastupanje kod preduzimanja takvog pravnog posla. Iako je došlo do gašenja punomoćja, u tim slučaje-vima, zbog zaštite interesa savjesnih trećih lica, uzima se kao da punomoćje i dalje po-stoji. tako se štite savjesna i poštena lica zbog njihovog vjerovanja u postojanje i nasta-vak važenja jednom pravno valjano dodijeljenog punomoćja513.

tako su, naprimjer, u Njemačkom građanskom zakoniku izričito regulisana tri moguća slučaja u kojima punomoćje ostaje i dalje na snazi, iako je u stvarnosti prestalo postoja-ti. Prvi slučaj je ako je punomoćje nastalo izjavom prema trećem (eksterno punomoć-je), ono važi sve dok se opoziv punomoćja ne saopšti savjesnom trećem, iako je već opo-zvano prema punomoćniku. Davalac ovlašćenja je, dakle, dužan opozvati takvo puno-moćje prema trećem ili ga upoznati s takvim opozivom514. Drugi slučaj postoji ako pu-nomoćje nastaje javnim obznanjivanjem ili obavještavanjem trećih. Davalac ovlašćenja može poništiti stvoreni pravni privid ukoliko on opozove punomoćje na isti način kako ga je i sačinio. U takvom slučaju više ne postoji potreba za zaštitom trećih lica515. Tre-ći slučaj je moguć dodjeljivanjem punomoćniku isprave o ovlašćenju za zastupanje od strane davaoca ovlašćenja i predočavanjem takve isprave trećem od strane punomoć-nika. Ovim se štiti treći zbog njegovog povjerenja postojanja punomoćja na osnovu po-kazivanja isprave o punomoćju. Vraćanjem takve isprave davaocu ovlašćenja od strane punomoćnika, izbjegava se mogućnost zloupotrebe isprave i stvaranja pravnog privida postojanja ovlašćenja za zastupanje516. Prema § 175. BGB-a, punomoćnik je obavezan vratiti izdate isprave o punomoćju.

513 Hans Brox, nav. djelo (Fn br. 4), Rn. 513., str. 241.514 §§ 170., 173. BGB.515 § 171. II BGB.516 §§ 172., 173. BGB. takođe kod prestanka prokure zahtijeva se njeno brisanje iz registra u kome se ona

evidentira, a ukoliko se to ne učini, pruža se zaštita savjesnom trećem (§ 53. III HGB).


330

13. Lista pitanja kod sačinjavanja punomoćja u formi notarskog zapisa i praktični primjeri

Prije i u toku sačinjavanja punomoćja za preduzimanje pravnih poslova za koje je oba-vezan notarski zapis, notar je dužan ispitati volju stranke, njenu sposobnost i ovlašće-nje, te obratiti pažnju na ostala pitanja i elemenata koje je potrebno riješiti i unijeti u ispravu.

Forma punomoćja. Punomoćje koje se odnosi na preduzimanje pravnih poslova za koje je obavezan notarski zapis, mora biti u formi propisanoj Zakonom za te poslove. to proizilazi iz odredbi čl. 86. ZOO CG, pa kako je za ugovore ili pravne poslove u člana 51. st. 1. t. 1. do 6., Zakona o notarima CG propisana obavezna forma zapisa, ta forma notarskog zapisa važi i za punomoćje za sklapanje tih ugovora, odnosno za preduzi-manje tih pravnih poslova.

Ovlašćenje za davanje punomoćja. Potrebno je provjeriti da li je davalac punomoćja (vlastodavac) ovlašćen i sposoban dati punomoćje i utvrditi njegov identitet na način propisan Zakonom.

Identifikacija punomoćnika i mogući sukob interesa. Potrebno je utvrditi da li neko lice može biti punomoćnik, da li ima sukoba interesa itd., te utvrditi njegove identifika-cione podatke. Punomoćnik može biti fizičko i pravno lice (član 85. ZOO CG).

Sadržina punomoćja. Notar je dužan ispitati volju stranke u pogledu sadržine puno-moćja i unijeti njenu izjavu koja će izražavati stvarnu volju davaoca ovlašćenja, a poseb-no je notar dužan voditi računa o sledećem:

– nepokretnost mora biti označena sa podacima iz katastra nepokretnosti;– ovlašćenje, koje može biti neograničeno (bez ikakvih posebnih uputa) i ograni-

čeno (sa posebnim uputama) u vezi sa uslovima prodaje ili nekog drugog predu-zimajućeg pravnog posla, vremenom, načinom, mjestom i sl.; prijemom ili ispla-tom kupoprodajne cijene, njenom visinom itd; prenosom svojine i sticanjem dru-gih stvarnih prava;

– ostala pravna ovlašćenja potrebna ili svrsishodna za provedbu, izmjenu, dopunu ili prestanak ugovora, upis i brisanje prava u katastru nepokretnosti;

– odredbe o izdavanju otpravaka izvornika punomoćja tako da se odredi kome, kada i u koliko primjeraka otpravaka će se izdati punomoćje, a što je veoma zna-čajno sa aspekta zaštite davaoca punomoćja, sprečavanja zloupotrebe povjerenja od strane punomoćnika, pa se, s tim u vezi, može ograničiti na izdavanje samo jednog otpravka punomoćniku ili to ostaviti na volju davaoca ovlašćenja;

– odredbe za opterećenje nepokretnosti;– odredbe o pristajanju na izvršenje bez odlaganja iz predmetne nepokretnosti, ili

iz cjelokupne imovine prodavca, ili kupca, ili založnog dužnika; – odgovarajuće poduke i upozorenja;– eventualna mogućnost prenosa punomoćja;– status imovine (da li je zajednička bračna ili posebna imovina);


331

– naznaka do kada važi i da li važi i za slučaj smrti, a što se može predvidjeti s ob-zirom da punomoć u pravilu prestaje smrću davaoca (vlastodavca) član 90. st. 3. ZOO CG.

P R I m J E R

Punomoćjezakupovinunepokretnostipoizborupunomoćnika


UZZ BR.15/2009.

Dana 14.10. 2009. g. (četrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) časova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatićem, sa službenim sjedištem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njegove izjave volje, sačinim notarski zapis punomoćja za kupovinu nepokretnosti, pristupio je: ---------------------------------------------

GospodinDinić(Zlatko)Darko, rođen 20.12. 1946.g. (slovima: dvadeseti decembar hiljadu devet stotina četrdeset šeste godine), u Podgorici, sa prebivalištem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., JmBG 2012946170000, pema vlastitoj izjavi, po zanimanju građevinski tehničar, oženjen, državljanin Crne Gore, čiji sam identitet utvrdio na osnovu lične karte, broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05. 2006. g., sa rokom važenja trajno (udaljnjemtek-stu:davalacpunomoćja). ---------------------------------------------------------------------------------------

Nakon što sam se uvjerio u pravu volju stranke, objasnio joj pravne domete i posljedice ovog pravnog posla, te ustanovio da je sposobna i ovlašćena za preduzimanje ovog pravnog posla, prisutna stranka je izjavila sljedeće: ----------------------------------------------------------------------------

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------PUNOMOĆJE

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Opunomoćujem gospodina MARKAMARKOVIĆA,sinaDragana, rođenog 10.05.1979. (de-setog maja hiljadu devet stotina sedamdeset devete) godine, u mjestu Papratno, sa prebiva-lištem u Podgorici, Brijeg do br.666., JmB 1005979000000, po zanimanju radnik, državljanin Crne Gore, l.k. br. 06BPB0000 mUP Podgorica, od dana 28.09.2006.g, sa rokom važenja do 28.09.2016.g.(udaljnjemtekstu:punomoćnik), ----------------------------------------------------------

da u moje ime i za moj račun, kaokupca, može davati i primati sve izjave volje i preduzimati pravne radnje koje se odnose na kupovinu nepokretnosti sa pravom svojine od 1/1,takodazaključiugovorokupoprodajinepokretnosti–građevinskogzemljištapovršinedo500m2,posvomizboru,zaizgradnjustambenogobjekta,nagradskompodručjuopštinePodgorica517 . ---------------------------------------------------------------------------------------------------------

517 Ovdje se može tačno označiti nepokretnost koja se kupuje prema podacima iz katastra ili, u nedostatku toga, bliže određenje nepokretnosti, kao što je to npr. po vrsti, površini, lokaciji itd.


332

Punomoćnik je ovlašćen daugovorisveuslovekupovine,cijenuirokoveplaćanja518, dazahtijevaprenosvlasništvanamojeimei da preduzme sve pravne radnje potrebne ili svr-sishodne za provedbu, izmjenu, dopunu ili prestanak ugovora, da zaključi i potpiše anekse ugovora o prodaji nepokretnosti, a u sve to uključujući i radnje koje za predmet imaju upis i brisanje prava u katastru nepokretnosti. ----------------------------------------------------------------------

Sredstva za kupovinu nepokretnosti su moja posebnaimovina519. ----------------------------------

Punomoćnik je ovlašćen da me zastupa i u postupku pribavljanja urbanističke saglasnosti, gra-đevinske dozvole, plaćanja poreza na promet i regulisanja priključaka komunalnih usluga520. --

Punomoćnik je ovlašten da, u okviru realizacije kupoprodajnog ugovora, može datiprenese-nopunomoćje521 licima po svom izboru, u skladu sa obimom ovog punomoćja. ----------------

Ovo punomoćje važi sve do završetka poslova ili do opoziva522. ---------------------------------------

Punomoćnik je ovlašćen zatražiti da mu se izda otpravak ovog izvornika. Dalji otpravci mu se mogu izdavati samo na osnovu izričite upute vlastodavca. ----------------------------------------------

Notar je stranku upozorio da prema trećim savjesnim licima ovo punomoćje ima dejstva upr-kos opoziva dok punomoćnik ima otpravak ovog punomoćja, te je podučio na moguće nači-ne opoziva punomoćja i adekvatne mjere osiguranja u vezi s tim. ------------------------------------

Od ove isprave dobijaju: -------------------------------------------------------------------------------------------

OTPRAVAK ------------------------------------------------------------------------------------------------------------

- Davalac punomoćja (1) -------------------------------------------------------------------------------------------

- Punomoćnik(1) -----------------------------------------------------------------------------------------------------

Naknada za rad i naknada troškova notara obračunata je prema notarskoj tarifi, a na sljedeći način:__________________ --------------------------------------------------------------------------------------

Notar je stranci pročitao ovaj notarski zapis, neposrednim pitanjima uvjerio se da ova izjava odgovara volji stranke, nakon čega je stranka izjavila da je razumjela sadržinu ovog pravnog posla i da je saglasna sa ovim zapisom, kojeg slobodnom voljom odobrava i, kako slijedi, svo-jeručno potpisuje, te je potom zapis potpisao i ovaj notar. ---------------------------------------------


518 Cijena se može odrediti fiksno ili do određenog iznosa, plaćanje na rate itd.519 Ovo je značajno zbog odredbi o zajedničkoj bračnoj imovini, shodno Porodičnom zakonu u CG. Na

te okolnosti notar mora da ukaže davatelju ovlašćenja, jer imovina pribavljena u toku braka može biti zajednička i posebna. Zajedničkom imovinom bračni drugovi mogu raspolagati samo zajedno i sporazumno.

520 Ovo nije nužno za punomoćje koje za predmet ima kupovinu nepokretnosti, ali se može predvidjeti zavisno od konkretne situacije.

521 Član 82. ZOO CG.522 Član 88. ZOO CG, Davalac ovlašćenja može u svako doba opozvati ili suziti punomoćje, čak i ako se

odrekao tog prava, bez pridržavanja posebne forme. Potrebno je upozoriti davaoca punomoćja da je cjelishodno na pouzdan način obavijestiti punomoćnika ili zainteresovana treća lica o opozivu datog punomoćja, kao i notara koji je sačinio punomoćje. Opoziv punomoćja se može zabilježiti u „G „listu katastra nepokretnosti kao važna pravna činjenica.


333

Davalacpunomoćja:

DarkoDinić

(potpis)

NOTAR:

ZLATAN ZLATIĆ (potpis,pečatištambilj)

P R I m J E R

Punomoćjezaprodajunepokretnostikadjecijenaprodavcuvećisplaćena,savaženjempunomoćjaizaslučajsmrtivlastodavca


UZZ BR.15/2009.

Dana 14.10. 2009. g. (četrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) časova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatićem, sa službenim sjedištem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njegove izjave volje, sačinim notarskizapispunomoćjazaprodajunepokretnosti,pristupioje: ------------------------------------------

GospodinDinić(Zlatko)Darko, rođen 20.12. 1946.g. (slovima: dvadesetog decembra hilja-du devet stotina četrdeset šeste godine), u Podgorici, sa prebivalištem i adresom u Kotoru, ul. Deseta br.1., JmBG 2012946170000, pema vlastitoj izjavi, po zanimanju građevinski tehničar, oženjen, državljanin Crne Gore, čiji sam identitet utvrdio na osnovu lične karte, broj 05XYC, izdate od mUP-a Crne Gore, od dana 15.05. 2006. g., sa rokom važenja trajno (udaljnjemtek-stu:davalacpunomoćja). ---------------------------------------------------------------------------------------


----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PUNOMOĆJE

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Opunomoćujem gospodina MARKAMARKOVIĆA,sinaDragana, rođenog 10.05.1979. (de-setog maja hiljadu devet stotina sedamdeset devete) godine, u mjestu Papratno, sa prebiva-lištem u Podgorici, Brijeg do br.666., JmB 1005979000000, po zanimanju radnik, državljanin Crne Gore, l.k. br. 06BPB0000, mUP Podgorica, od dana 28.09.2006.g, sa rokom važenja do 28.09.2016.g. (udaljnjemtekstu:punomoćnik), ---------------------------------------------------------

da u moje ime i za moj račun, može davati i primati izjave volje i preduzimati pravne radnje koje se odnose na prodaju moje nepokretnosti i to takodazaključiugovoroprodajisa1/1


334

dijelapravasvojinenanepokretnosti,upisanojulistunepokretnostibr .976 .,KOGori-ca,označenojkaoparcelabrojbr .1157/1,ORANICA„POLJE“,površine4650m2 .523 ------

Punomoćnik je ovlašćen da sa kupcem Vladušić markom (upisati podatke) zaključi naprijed naznačeni ugovor o prodaji, s tim da izričito izjavljujem da mi je cijena u iznosu od ____ (slo-vima_ __ EURA) ranije isplaćena, pa od kupca ne potražujem cijenu ili bilo kakvu drugu na-knadu za prodaju predmetne nepokretnosti, a punomoćnik takođe prema meni nema bilo kakvih obaveza524. --------------------------------------------------------------------------------------------------

U svrhu realizacije naprijed naznačene prodaje Punomoćnik je ovlašćen daizjavisaglasnostzaprenossvojinenanaprijednaznačenogkupca i da preduzme sve pravne radnje potreb-ne ili svrsishodne za provedbu, izmjenu, dopunu ili prestanak ugovora, uključujući i radnje koje za predmet imaju upis i brisanje prava u katastru nepokretnosti. -------------------------------

Predmetna nepokretnost je moja posebna imovina, koju sam stekao nasljeđivanjem od umr-lih roditelja, a što je ovaj notar utvrdio na osnovu prezentovanog Rješenja o nasljeđivanju broj ____, koje se u ovjerenoj fotokopiji prilaže uz ovaj izvornik. --------------------------------------------

Punomoćnik je ovlašćen da, u okviru realizacije kupoprodajnog ugovora, može davati prene-seno punomoćje, u skladu sa obimom ovog punomoćja. ------------------------------------------------

Ovo punomoćje važi sve do završetka poslova iz ovog punomoćja, kao i zaslučajmojesmrti525.

Punomoćnik je ovlašćen bez ikakvih ograničenja zatražiti da mu se izda otpravak ovog izvornika.

Notar je stranku upozorio da prema trećim savjesnim licima ovo punomoćje ima dejstva upr-kos opoziva dok punomoćnik ima otpravak ovog punomoćja. -----------------------------------------

Naprijed naznačeno katastarsko stanje, ovaj notar je utvrdio na osnovu prezentovanog pre-pisa lista nepokretnosti, br. ____, od dana ____, izdatog od Uprave za nekretnine – Područna jedinica ____, koji mi je stranka prezentovala u originalu i koji se, kao takav, prilaže uz ovaj izvornik nakon što ga je stranka odobrila. --------------------------------------------------------------------


OTPRAVAK ------------------------------------------------------------------------------------------------------------


- Punomoćnik (1) ----------------------------------------------------------------------------------------------------


523 Punomoćje za prodaju nepokretnosti mora biti posebno ako prodaja ne spada u redovno poslovanje (član 87. stav 3. ZOO CG), a nepokretnost koja se prodaje mora biti precizno označena prema podacima iz katastra, shodno Zakonu o državnom premjeru i katastru nepokretnosti CG.

524 Ovdje se radi o slučaju kada je cijena isplaćena prije zaključenja ugovora o prodaji od tačno određenog kupca sa kojim se ima zaključiti ugovor. takođe, postoje slučajevi da između davaoca punomoćja i punomoćnika postoji neki pravni odnos.

525 Član 90. ZOO CG, Pravilo je da punomoćje prestaje smrću punomoćnika, a Zakon je predvidio i izuzetke, tako da je jedan od njih kada se u punomoćju izričito naznači da važi i za slučaj smrti davaoca punomoćja. Notar treba ispitati volju stranke i u ovom segmentu i podučiti je takvoj mogućnosti. Najčešći primjeri u praksi u vezi sa važenjem punomoćja za slučaj smrti, odnose se na situacije kada je davalac punomoćja namiren u pogledu cijene, kada ima veliko povjerenje u punomoćnika itd.


335



Davalacpunomoćja:

Dinić(Zlatko)Darko

(potpis)

NOTAR:

ZLATAN ZLATIĆ (potpis,pečatištambilj)

P R I m J E R

Punomoćjezaprodajunepokretnosti526-neograničenaovlašćenja


UZZ BR.15/2009.

Dana 14.10. 2009.g. (četrnaestog oktobra dvije hiljade devete godine), u 11.00 (jedanaest) ča-sova, preda mnom, dolje potpisanim notarom Zlatanom Zlatićem, sa službenim sjedištem u Podgorici, ul. Obala br.1., sa zahtjevom da na osnovu njegove izjave volje, sačinim notarskizapispunomoćjazaprodajunepokretnosti,pristupioje: ------------------------------------------


526 Neograničeno punomoćje kod kojeg punomoćniku od strane davaoca punomoćja nisu date nikakve posebne upute kako da postupa pri sklapanju pravnog posla koji mu je povjeren. Ovo punomoćje je prisutno kada postoji veoma visok stepen povjerenja prema punomoćniku. Za razliku od toga, ograničeno punomoćje je ono kod kojeg su punomoćniku date određene upute u smislu s kim se ima sklopiti pravni posao, određena je visina cijene, kao i vrijeme, način i mjesto plaćanja i sl.-Prof. dr. Martin Vedriš i prof. dr. Petar Klarić „Građansko pravo“, Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne novine Zagreb, 1996. g., strana 412.


336


----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PUNOMOĆJE

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Opunomoćujem gospodina MARKAMARKOVIĆA,sinaDragana, rođenog 10.05.1979. (de-setog maja hiljadu devet stotina sedamdeset devete) godine, u mjestu Papratno, sa prebiva-lištem u Podgorici, Brijeg do br.666., JmB 1005979000000, po zanimanju radnik, državljanin Crne Gore, l.k. br. 06BPB0000, mUP Podgorica, od dana 28.09.2006.g, sa rokom važenja do 28.09.2016.g. (udaljnjemtekstu:punomoćnik), ---------------------------------------------------------

da u moje ime i za moj račun, može davati i primati izjave volje i preduzimati pravne radnje koje se odnose na prodaju moje nepokretnosti i to takodazaključiugovoroprodajisa1/1dijelapravasvojinenanepokretnosti,upisanojulistunepokretnostibr .976 .,KOGori-ca,označenojkaoparcelabrojbr .1157/1,ORANICA„POLJE“,površine4650m2 .527 ------

Punomoćnik je ovlašćen da sa kupcem,posvomizboru, zaključi naprijed naznačeni ugovor o prodaji, da slobodnougovori,umojeimeizamojračunnaplatitakougovorenukupo-prodajnucijenu,tedaugovorivrijemeinačinnjenogplaćanja.

U svrhu realizacije Punomoćnik je ovlašćen daizjavisaglasnostzaprenossvojinenakupca i da preduzme sve pravne radnje potrebne ili svrsishodne za provedbu, izmjenu, dopunu ili prestanak ugovora, uključujući i radnje koje za predmet imaju upis i brisanje prava u katastru nepokretnosti. --------------------------------------------------------------------------------------------------------

(alt .ograničena punomoć, primjer formulacije: “Punomoćnik je ovlašten da sa kupcemDra-gom Dragićem (unijeti podatke)zaključi naprijed naznačeni ugovor o prodaji, da ugovoriiumojeimeizamojračunnaplatikupoprodajnucijenuuiznosuod50 .000,00EURA(pe-desethiljadaEURA),(može biti određen i minimalni iznos ispod kojeg se cijena ne može ugo-voriti i sl.)tedaugovoriicijenunaplatinarukeumomentupotpisivanjaugovora(može se ugovoriti i drukčije vrijeme i način isplate)528.“ -----------------------------------------------------------

Predmetna nepokretnost je moja posebna imovina, koju sam stekao nasljeđivanjem od umr-lih roditelja, a što je ovaj notar takođe utvrdio na osnovu prezentovanog Rješenja o nasljeđi-vanju broj ____, koje se u ovjerenoj fotokopiji prilaže uz ovaj izvornik. ------------------------------

Punomoćnik je ovlašćen da, u okviru realizacije kupoprodajnog ugovora, može davati prene-sene punomoći u skladu sa obimom glavne punomoći. -------------------------------------------------


528 Napomena: Kada se radi o opunomoćeniku prodavca koji pristaje da se založi njegova nepokretnost radi finansiranja cijene koju kupac treba da plati iz kredita, s tim da kupac cedira to svoje potraživanje kredita prodavcu, formulacija bi mogla glasiti:“ Punomoćnik je izričito ovlašćen da može u moje ime dati izjavu o zasnivanju založnog prava (hipoteke) na naprijed naznačenoj nepokretnosti do visine kupoprodajne cijene u svrhu realizacije Ugovora putem finansiranja cijene koju kupac plaća iz kredita. s tim da kupac cedira to svoje potraživanje iz kredita prodavcu.


337

Ovo punomoćje važi sve do završetka poslova iz ovog punomoćja, kao i zaslučajmojesmrti529.Punomoćnik je ovlašćen bez ikakvih ograničenja zatražiti da mu se izda otpravak ovog izvornika.




OTPRAVAK ------------------------------------------------------------------------------------------------------------


- Punomoćnik (1) ----------------------------------------------------------------------------------------------------




Davalacpunomoćja:

Dinić(Zlatko)Darko

(potpis)

NOTAR: ZLATANZLATIĆ


P R I m J E R

Punomoćjezaprodajunepokretnosti-ograničenaovlašćenja

CRNA GORA NOTAR



338

ZLATAN ZLATIĆ Podgorica, ul. Obala br.1.

UZZ BR.15/2009.




----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------PUNOMOĆJE

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Opunomoćujem gospodina MARKAMARKOVIĆA,sinaDragana, rođenog 10.05.1979. (de-setog maja hiljadu devet stotina sedamdeset devete) godine, u mjestu Papratno, sa prebiva-lištem u Podgorici, Brijeg do br.666., JmB 1005979000000, po zanimanju radnik, državljanin Crne Gore, l.k. br. 06BPB0000, mUP Podgorica, od dana 28.09.2006.g, sa rokom važenja do 28.09.2016.g. (udaljnjemtekstu:punomoćnik) . ---------------------------------------------------------

Da u moje ime i za moj račun, može davati i primati izjave volje i preduzimati pravne radnje koje se odnose na prodaju moje nepokretnosti i to takodazaključiugovoroprodajisa1/1dijelapravasvojinenanepokretnosti,upisanojulistunepokretnostibr .976 .,KOGori-ca,označenojkaoparcelabrojbr .1157/1,ORANICA„POLJE“,površine4650m2 .530 ------

Punomoćnik je ovlašćen da sa kupcemDragom Dragićem (unijeti podatke)zaključi naprijed naznačeni ugovor o prodaji, da ugovoriiumojeimeizamojračunnaplatikupoprodajnucijenuuiznosuod50 .000,00EURA(pedesethiljadaEURA),(alt. može biti određen i mini-malni iznos ispod kojeg se cijena ne može ugovoriti i sl.)umomentupotpisivanjaugovora(alt. može se ugovoriti i drukčije vrijeme i način isplate)531.“ ---------------------------------------------


531 Napomena: Kada se radi o opunomoćeniku prodavca koji pristaje da se založi njegova nepokretnost radi finansiranja cijene koju kupac treba da plati iz kredita, s tim da kupac cedira to svoje potraživanje kredita prodavcu, formulacija bi mogla glasiti:“ Punomoćnik je izričito ovlašćen da može u moje ime dati izjavu o zasnivanju založnog prava (hipoteke) na naprijed naznačenoj nepokretnosti do visine kupoprodajne cijene u svrhu realizacije Ugovora putem finansiranja cijene koju kupac plaća iz kredita. s tim da kupac cedira to svoje potraživanje iz kredita prodavcu.


339

U svrhu realizacije Punomoćnik je ovlašćen daizjavisaglasnostzaprenossvojinenakupca i da preduzme sve pravne radnje potrebne ili svrsishodne za provedbu, izmjenu, dopunu ili prestanak ugovora, uključujući i radnje koje za predmet imaju upis i brisanje prava u katastru nepokretnosti. --------------------------------------------------------------------------------------------------------








OTPRAVAK ------------------------------------------------------------------------------------------------------------


- Punomoćnik (1) ----------------------------------------------------------------------------------------------------




Davalacpunomoćja:Dinić(Zlatko)Darko

(potpis)


(potpis,pečatištambilj)



340

P R I m J E R

Punomoćzaložnogdužnikazazasnivanjehipotekekadajevećodobrenkredit,tezapristajanjenaizvršenjebezodlaganja .


UZZ BR.15/2009.




----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

PUNOMOĆJE

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Opunomoćujem gospodina MARKAMARKOVIĆA,sinaDragana, rođenog 10.05.1979. (de-setog maja hiljadu devet stotina sedamdeset devete) godine, u mjestu Papratno, sa prebiva-lištem u Podgorici, Brijeg do br.666., JmB 1005979000000, po zanimanju radnik, državljanin Crne Gore, l.k. br. 06BPB0000, mUP Podgorica, od dana 28.09.2006.godine, sa rokom važenja do 28.09.2016.g. (udaljnjemtekstu:punomoćnik) . -----------------------------------------------------

Da u moje ime i za moj račun, kaozaložnogdužnika, zaključiipotpišeugovorozasnivanjuhipotekenanepokretnostiupisanojnamojeimesa1/1pravasvojineuListunepokret-nostibroj285 .,Gračanica,akojajeoznačenakaoparcelabroj150/1,vinograd„Brijeg“,površine10000m2itonaprvomjesto(alt .nekodrugomjesto)rangaupisau„G“listu,radiobezbjeđenjakreditaod100 .000,00EURA(stotinahiljadaEURA),sa7%kamatenagodišnjemnivouidrugimsporednimpotraživanjima,kojikreditseimavratitiurokuodtridesetšestmjeseci,apovećzaključenomUgovoruokreditu,broj102404807/09 .,od14 .04 .2009 .g .,kojisamja,kaokorisnikkredita,zaključiosaCLBbankomPodgorica .Upoznat sam sa sadržajem naprijed naznačenog ugovora o kreditu, koji je notaru prezento-van u originalu i koji se kao takav prilaže uz ovaj izvornik. -----------------------------------------------


341

Punomoćnik je ovlašten zaključiti naprijed naznačeni ugovor o zasnivanju hipoteke samo pod uslovima iz naprijed naznačenog ugovora o kreditu533, uz ovlašćenjedaugovorisud-skuprodajupredmetnenepokretnostiuslučajuaktiviranjahipoteke,tedaumojeimeimojračunizjavipristanaknaizvršenjebezodlaganjananaprijednaznačenojnepo-kretnostiakoseuugovorenomrokudospjelostineisplatinaprijednaznačenikreditsasporednimčinidbamaIzjavljujem da me je notar upozorio na posljedice pristajanja na izvr-šenje bez odlaganja.-----------------------------

Punomoćnik je ovlašćen za davanje potrebnih katastarsko-knjižnih izjava za upis hipoteke, kao i za upis zabilježbe o pristajanju na izvršenje bez odlaganja. --------------------------------------








OTPRAVAK ------------------------------------------------------------------------------------------------------------


- Punomoćnik (1) ----------------------------------------------------------------------------------------------------



533 Napomena: Kada ugovor o kreditu još nije zaključen, može se koristiti sljedeća formulacija: “da u moje ime i za moj račun može zasnovati hipoteku u najvišem iznosu od 100.000, 00 (slovima: stotinuhiljada) EURA, uz najvišu godišnju kamatu od 8% (slovima:osam) i na period otplate kredita i kamata do 20 (dvadeset) godina, a na nepokretnosti upisanoj na moje ime sa 1/1 prava svojine u Listu nepokretnosti broj 285., Gračanica, a koja je označena kao parcela broj 150/1, vinograd „Brijeg“, površine 10000 m2, i to na prvo mjesto (alt. neko drugo mjesto) ranga upisa u „G“ listu“.



342


Davalacpunomoćja:

Dinić(Zlatko)Darko

(potpis)

NOTAR:

ZLATAN ZLATIĆ

(potpis,pečatištambilj)


343

LITERATURAAbedin Bikić, Obligacono pravo opći dio, Sarajevo 2004. god,Abedin Bikić, Obligacono pravo posebni dio, Sarajevo 2006. god,Borislav t. Blagojević, „Nasljedno pravo u Jugoslaviji“, četvrto izdanje, Savremena

administracija Beograd 1979. godine, Branko Čalija/Sanjin Omanović, Građansko procesno pravo, Sarajevo 2000.Dragoljub D. Stojanović, Uvod u građansko pravo, Beograd, 1981.Enes Bikić, Zastupanje u domaćem pravu i principima europskog ugovornog prava,

Pravni fakultet Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, 2008. godineHilmija Šemić, trgovačko pravo, knjiga druga, Magistrat Sarajevo 2001 godine, Igor Vukojević, Pravni život, Beograd 2002. godine, “Konvalidacija pismenog ugovora

kome nedostaje ovjera od strane suda”, Ivica Jankovec, Privredno pravo, Službeni list SRJ Beograd 1999. godine, Martin Vedriš/ Petar Klarić, Građansko pravo – Opći dio, stvarno, obvezno i nasljedno

pravo,Meliha Povlakić, transformacija stvarnog prava u Bosni i Hercegovini, Pravni fakultet

Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo 2009. godine,Mihajlo Dika, Javnobilježnička služba u Republici Hrvatskoj kao sustav modernog

slobodnog latinskog notarijata, Hrvatska javnobilježnička komora i Hrvatska javnobilježnička akademija, Narodne novine d.d., 2008. godine,

Milena trgovčević-Prokić, Ovlašćenja javnog beležnika, Službeni glasnik Republike Srbije, 2007. godine,

Milić Simić/Marko Rajčević, Harmonizacija zakona o privrednim društvima - preduzećima u BiH, str 7.

Miloš trifković/ Sanjin Omanović, Međunarodno poslovno pravo i arbitraža, Sarajevo, decembar 2001.

Miloš trifković / Milić Simić / Veljko trivun, Poslovno pravo, Ekonomski fakultet Sarajevo 2004 godine,

Mihajlo Konstantinović, Skica za zakonik o obligacijama i ugovorima, Beograd 1969.Mirko Vasiljević / Marko Rajčević / Vitomir Popović, Ugovori u privredi, Banja Luka

2002.Obren Stanković / Vladimir Vodinelić, Uvod u građansko pravo, Beograd 1996. god.

str. 159.Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb Narodne novine, 1996 godine,Slavko Carić, Ugovor o posredovanju u našem pravu i poslovnoj praksi, Pravni život

11/2003 godine, Slobodan Perović, Obligaciono pravo, Knjiga prva, Beograd 1980. god, Slobodan Perović, Filozofsko pravne rasprave, Beograd 1995. god.

344

Sultanović Aziz / trifković Miloš / Simić Milić, teorija države i prava, statusnog i obligacionog prava, Sarajevo 1983.

Šefkija Čović, Poslovno pravo, Sarajevo 2003. Živomir S. Đorđević/Vladan S. Stanković, Obligaciono pravo, Opšti dio, Beograd 1976., Vladimir Kapor / Slavko Carić, Ugovori robnog prometa, Beograd 1987.Ramajana Šunje, Revija za pravo i ekonomiju, godina 9 broj 2, Mostar 2008. godine,

Pravni fakultet Mostar,Rankica Benc – „Poslovnik i praktična primjena“, Javnobilježničko pravo u praksi,

savjetovanje Zagreb 04. i 05. travnja 2008. godine.GtZ – Moduli za polaganje notarskog ispita u Bosni i Hercegovini,Hein Kötz / Axel Flessner, Europäisches Vertragsrecht, Band I. J.C:B. Mohor Paul

Siebeck, tübingen 1996.Hans Brox, Allgemeiner teil des Bürgerlichen Gesetzbuches, Münster 1995.Von Thur / Siegwart, Allgemeiner teil des Schweizerischen Obligationenrecht, Erste

Halbband, Zurich 1942. Werner Flume, Allgemeiner teil des Bürgerlichen Rechts, 3. Auflage Springer Verlag

Berlin, 1979., Karl Larenz, Allgemeiner teil des deutschen Bürgerlichen Rechts, München 1989.Dieter Medicus, Allgemeiner teil des BGB, Heidelberg 1991.Alfred Koller, Schweizerisches Obligationsrecht Allgemeiner teil, Band I, Bern 1996.Jürgen Plate; “Das gesamte examensrelevante Zivilrecht”, Springer-Lehrbuch, Hamburg

2008. godine,

ZAKONIZakon o javnom beležništvu, Službene novine Kraljevine Jugoslavije, broj 220/1930.Zakon o notarima, Službene novine Federacije BiH, broj 45/2002.; Službeni glasnik

Republike Srpske 86/2005. i Službeni glasnik Brčko Distrikta broj 09/2003.Zakon o javnom beležništvu, Narodne novine Republike Hrvatske 78/93.Zakon o notarima, Službeni list RCG br. 68/2005. i Službeni list CG br. 49/2008.Pravilnik o radu notara, Službeni list CG br. 30/2009.Zakon o vanparničnom postupku, Službeni list RCG 27/2006Zakon o državnom premjeru i katastru nepokretnosti, Službeni list RCG 29/2007.Zakon o izvršnom postupku, Službeni list RCG 23/2004. Zakon o obligacionim odnosima SFRJ (Službeni list SFRJ br. 29/78.),Zakon o obligacionim odnosima, Službeni list CG, broj 47/2008Pravilnika o radu notara, Federacija BiH (Službene novine FBiH broj 13/09)Zakon o svojinsko-pravnim odnosima, Službeni list CG, broj 19/09.Porodični zakona Crne Gore, Službeni list RCG 1/07. Porodični zakon Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiH, broj

35/05. i 41/05.).

Literatura

345

Zakon o nasljeđivanju, Službeni list CG, 74/08. Zakon o nasljeđivanju SR BiH, Službeni list SR BiH 7/80, 51/80.Bürgerliches Gesetzbuch (BGB), http://www.tu-berlin.de/BGB/kap.14.htmŠvajcarski građanski zakonik (ŠGZ).Švajcarski zakonik o obligacijama (ŠZO)Mađarski građanski zakonik. Italijanski građanski zakonik

KOmENTARIBorislav t. Blagojević/Vrleta Krulj, Komentar zakona o obligacionim odnosima,

Beograd 1980.Milan Kreč/Đuro Pavić, Komentar zakona o nasljeđivanju, sa sudskom praksom,

Narodne novine Zagreb 1964.Boris Vizner, Komentar Zakona o obveznim (obligacionim) odnosima, Zagreb 1978., Meliha Povlakić/Christoph Schalast/Vesna Softić, Komentar zakona o notarima u Bosni

i Hercegovini, izdavači GtZ- Otvoreni regionalni fond za jugoistočnu Evropu – Sarajevo 2009,

Zoran P. Rašović, Komentar Zakona o hipoteci, 2007.g. izdavač Pravni fakultet u Podgorici,

Zoran Rašović, Komentar zakona o svojinsko-pravnim odnosima, I knjiga, Podgorica 2009.,

Mihajlo Vuković, Pravila građanskih zakonika, Zagreb 1961. godine, Münchener Kommentar /Schramm /Thile zum Bürgerlichen Gesetzbuch, München

1985.

Komentari

347

PRILOZI

ZAKON O NOTARIMA

Zakon je objavljen u “Službenom listu RCG”, br. 68/2005 i “Službenom listu CG”, br. 49/2008.

Glava I

OSNOVNE ODREDBE Predmet zakona

Član 1Ovim zakonom uređuju se poslovi notara, organizacija notarske službe, uslovi za obav-ljanje i razlozi za prestanak notarske djelatnosti, nadzor nad radom notara, disciplinska odgovornost notara i druga pitanja od značaja za obavljanje notarske djelatnosti.

Notari i notarska služba Član 2

Notar vrši notarsku službu kao javnu službu, profesionalno i kao isključivo zanimanje, u skladu sa ovim zakonom.

Notar je lice koje uživa javno povjerenje.

Dužnost savjesnog postupanja Član 3

Notar je dužan da vrši poslove iz svoje nadležnosti savjesno i pošteno, u skladu sa pro-pisima.

Notar može odbiti da vrši poslove iz svoje nadležnosti samo u slučajevima određenim ovim zakonom.

348

Glava II

POSLOVI NOTARA

Ovlašćenje Član 4

Notar je ovlašćen da vrši sljedeće poslove:

1) sastavlja notarske akte;

2) prima u depozit isprave, novac, hartije od vrijednosti i druge predmete;

3) po nalogu suda vrši poslove povjerene ovim zakonom;

4) vrši i druge poslove povjerene posebnim zakonom.

Vrste notarskih akata Član 5

Notarski akti su akti o pravnim poslovima, izjavama volje i činjenicama koje sastavlja notar (notarski zapis), zapisnici o pravnim radnjama i činjenicama kojima prisustvuje notar (notarski zapisnik), potvrde o činjenicama koje, u okviru svoje nadležnosti, po-tvrđuje notar (notarska potvrda) i ovjere prepisa, potpisa i drugih podataka (notarska ovjera).

Notarski akt predstavlja javnu ispravu, ako su prilikom njegovog sastavljanja ispoštova-ni bitni elementi forme propisane ovim zakonom.

Notarski akt je vjerodostojna, odnosno izvršna isprava u slučajevima predviđenim ovim zakonom.

Povjereni poslovi od strane suda Član 6

Sud može notaru povjeriti sljedeće poslove:

1) popis i procjenu zaostavštine;

2) čuvanje ostavinskih isprava, novca, hartija od vrijednosti ili dragocjenosti;

3) druge poslove određene posebnim zakonima.

Sastavljanje drugih akata Član 7

Pored akata iz člana 5 ovog zakona, notar je ovlašćen, kada je to zakonom propisano, da na zahtjev stranke sastavlja i druge akte.

Prilozi

349

Akt iz stava 1 ovog člana ima svojstvo javne isprave pod uslovima iz člana 5 stav 2 ovog zakona.

Strani notarski akti Član 8

Strani notarski akt ima, pod uslovom uzajamnosti, isto pravno dejstvo kao i notarski akt sastavljen po ovom zakonu.

Strani notarski akt može biti izvršna isprava, ako se odnosi na prava koja nijesu u su-protnosti sa pravnim poretkom Crne Gore i ako sadrži sve elemente koji su po zakonu neophodni za izvršenje.

Ako su notarski akt sastavili domaći i strani notar, notarski akt se smatra do-maćom javnom ispravom, ako je ovjeren pečatom i štambiljem domaćeg notara.

Glava III

ORGANIZACIJA NOTARA

Službeno područje Član 9

Notar vrši poslove na svom službenom području, koje obuhvata područje osnovnog suda u kome se nalazi sjedište notara.

Notarske zapise o pravnim poslovima na osnovu kojih se vrši prenos prava vlasništva i drugih stvarnih prava na nekretninama, kao i zasnivanje i realizacija založnog prava na nekretninama, sastavlja notar na čijem službenom području se nekretnina nalazi.

Sud može povjeriti vršenje notarskih poslova samo notaru koji ima sjedište na teritoriji za koju je osnovan taj sud, a ukoliko ima više notara poslovi se povjeravaju prema vre-menu davanja naloga suda, poštujući abecedni red ličnog imena notara.

Ako se zakonom ukine sud na čijem području je notar imao svoje sjedište, kao službe-no područje notara odrediće se područje suda na koji je prešla nadležnost suda koji je ukinut.

Službeno sjedište Član 10

Notaru se određuje službeno sjedište.

Broj mjesta i sjedišta notara određuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: ministarstvo), tako da se za teritoriju opštine na svakih započetih 15.000 stanovnika odredi po jedno notarsko mjesto. Izuzetno, u opštinama s povećanim

Zakon o notarima

350

oblikom privredne djelatnosti; ministarstvo može, nakon pribavljenog mišljenja Notar-ske komore Crne Gore (u daljem tekstu: Komora), odrediti i veći broj mjesta.

Službeno sjedište notara se može premjestiti u okviru službenog područja, ako je to po-trebno radi urednog funkcionisanja notarske službe. Odluku o tome donosi ministar-stvo, uz prethodno pribavljeno mišljenje Komore i uz pristanak notara.

Komora može dozvoliti notaru da povremeno vrši poslove i izvan svog službenog sjedi-šta, ako to zahtijevaju objektivne potrebe stanovništva.

Pravilnik o radu notara Član 10a

Ministarstvo donosi pravilnik o radu notara (u daljem tekstu: Pravilnik), kojim se bliže uređuju pitanja određena ovim zakonom, kao i pitanja od značaja za organizaciju i na-čin unutrašnjeg poslovanja kancelarije notara i rad notara.

Radno vrijeme Član 11

Radno vrijeme notara propisuje ministarstvo.

Notar može, po potrebi, obaviti službenu radnju i izvan utvrđenog radnog vremena.

Glava IV

USLOVI ZA VRŠENJE NOTARSKIH POSLOVA

Uslovi za imenovanje Član 12

Za notara može biti imenovano lice koje ispunjava sljedeće uslove:

1) da je državljanin Crne Gore;

2) da ima opštu zdravstvenu i poslovnu sposobnost;

3) da je diplomirani pravnik;

4) da ima položen pravosudni i notarski ispit;

5) da ima najmanje pet godina radnog iskustva u pravnoj struci, od toga najmanje tri godine radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita;

6) da nije osuđivan za djelo koje ga čini nepodobnim za obavljanje poslova notara;

Prilozi

351

Nespojivost notarskih poslova sa drugim poslovima Član 13

Nespojivo je vršenje poslova notara sa advokaturom, kao i sa profesionalnim vršenjem druge djelatnosti.

Ograničenje iz stava 1 ovog člana ne odnosi se na:

– naučnu, obrazovnu i umjetničku djelatnost, na aktivnosti zaštićene autorskim pravima,

– na obavljanje poslova u Komori i međunarodnim udruženjima notara.

Notar je dužan da prekine djelatnost nespojivu sa notarskom službom prije polaganja zakletve.

Ukoliko notar ne prekine djelatnost iz stava 1 ovog člana smatra se da nije imenovan za notara.

Postupak imenovanja notara Član 14

Za imenovanje notara ministarstvo raspisuje i sprovodi konkurs.

Konkurs se objavljuje u jednom od štampanih medija i u “Službenom listu Crne Gore”.

U konkursu mora biti naznačeno područje za koje se imenuje notar, kao i broj notarskih mjesta. Kandidat se može prijaviti za više notarskih mjesta.

Prijavu sa prilozima kojima dokazuje da ispunjava uslove za imenovanje za notara u skladu sa ovim zakonom kandidat podnosi ministarstvu u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa.

Imenovanje notara Član 15

Notara imenuje ministar nadležan za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: ministar), po pribavljenom mišljenju Komore.

Odluka ministra je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.

Zakletva Član 16

Notar polaže zakletvu pred ministrom, najkasnije u roku od 30 dana od dana imeno-vanja.

tekst zakletve glasi: “Zaklinjem se da ću notarsku službu vršiti u skladu sa Ustavom i zakonom i poslove notara obavljati savjesno i nepristrasno”.

Ako notar odbije da položi zakletvu ili se bez opravdanog razloga ne odazove na pola-ganje zakletve, smatra se da nije ni imenovan.

Zakon o notarima

352

Pečat, štambilj i potpis Član 17

Notar ima pečat i štambilj.

Pečat notara sadrži grb i naziv Crne Gore, prezime i ime notara, oznaku zvanja “notar” i njegovo sjedište.

tekst pečata ispisuje se u skladu sa zakonom kojim se uređuju pitanja pečata državnih organa.

Ovlašćenje za davanje odobrenja pečatoreznici za izradu pečata notara daje ministar-stvo na osnovu pisanog zahtjeva notara.

Otisak pečata i štambilja kao i potpis notara ovjerava predsjednik osnovnog suda na čijem području notar ima sjedište.

Ovjereni otisak pečata i štambilja, kao i ovjereni potpis notara, notar deponuje kod Komore.

Naknada štete i osiguranje od odgovornosti Član 18

Notar je dužan da naknadi štetu koju je drugom prouzrokovao pri vršenju notarskih poslova.

Za prouzrokovanu štetu notar odgovara po opštim pravilima odgovornosti preduzet-nika za naknadu štete.

Notar je dužan da, prije početka vršenja poslova, zaključi sa osiguravajućim društvom ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu pričinjenu pri vršenju notarskih poslova, kao i o osiguranju prostorija i predmeta primljenih u depozit za slučaj oštećenja, uni-štenja ili nestanka.

Komora može sa osiguravajućim društvom za svoje članove zaključiti kolektivni ugo-vor o osiguranju u kom slučaju su notari dužni da plaćaju Komori naknadu za osigura-nje od odgovornosti.

Crna Gora ne odgovara za štetu koju je pričinio notar.

Upis u imenik i početak vršenja poslova Član 19

Notar se upisuje u imenik notara koji vodi Komora.

Komora određuje datum početka vršenja poslova notara nakon što primi kopiju za-pisnika o zakletvi, ovjereni otisak pečata, štambilja i potpisa notara u skladu sa ovim zakonom, dokaz o osiguranju od odgovornosti za štetu i dokaz o prostoru i opremi ne-ophodnoj za rad kancelarije notara.

Prilozi

353

Notar ne smije otpočeti sa vršenjem poslova prije dana koji je određen kao dan početka njegovog poslovanja.

Podatke o upisu i početku vršenja poslova notara Komora objavljuje u “Službenom listu Crne Gore”.

Kancelarija notara Član 20

Notar mora imati kancelariju u mjestu svog službenog sjedišta.

Uslovi u pogledu prostora i opreme za kancelariju notara propisuju se Pravilnikom mi-nistarstva.

Glava V

PRESTANAK VRŠENJA NOTARSKIH POSLOVA

Uslovi za prestanak vršenja poslova Član 21

Notar prestaje sa vršenjem poslova:

1) ispunjavanjem uslova za starosnu penziju;

2) pisanom ostavkom;

3) ako bude osuđen pravosnažnom presudom na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci;

4) ako bez opravdanog razloga ne započne sa vršenjem poslova u roku od 15 dana od dana koji je Komora odredila za početak njegovog poslovanja;

5) ako mu je izrečena disciplinska mjera oduzimanja prava na vršenje poslova notara;

6) razrješenjem.

U slučajevima iz stava 1 tač. 1, 3, 4 i 5 ovog člana ministar će, na osnovu obavještenja Komore, donijeti rješenje o prestanku vršenja poslova notara.

Ostavka Član 22

Notar može u pisanoj formi da obavijesti ministra da želi da prestane da vrši notarske poslove.

U rješenju koje donosi ministar u slučaju iz stava 1 ovog člana određuje se rok za presta-nak vršenja poslova notara koji ne može biti duži od tri mjeseca.

Istekom roka iz stava 2 ovog člana notar prestaje sa vršenjem poslova.

Zakon o notarima

354

Razrješenje Član 23

Notar će biti razriješen:

1) ako se utvrdi da ne ispunjava zakonom propisane uslove za vršenje poslova notara ili da te uslove nije ispunjavao prilikom njegovog imenovanja;

2) ako bude osuđen pravosnažnom presudom za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje notarskih poslova;

3) ako otpočne sa obavljanjem advokature ili profesionalnim vršenjem druge djelatno-sti;

4) ako mu sudskom odlukom bude oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost;

5) ako je na način propisan zakonom utvrđeno da je kod notara došlo do gubitka radne sposobnosti;

6) ako ne produžava uredno osiguranje od odgovornosti ili ne plaća Komori naknadu u slučaju kolektivnog osiguranja.

Odluku o razrješenju notara donosi ministar, na osnovu obrazloženog predloga Komore.

Prije donošenja odluke notaru se mora omogućiti da se izjasni o predlogu za razrješenje.

Odluka ministra je konačna i protiv nje se može pokrenuti upravni spor.

Izvještavanje o prestanku vršenja poslova Član 24

O prestanku vršenja poslova notara ministar će, bez odlaganja, obavijestiti Komoru i sud na čijem području notar ima sjedište.

Na osnovu obavještenja ministra Komora će izbrisati notara iz imenika notara i o tome objaviti oglas u “Službenom listu Crne Gore”.

Komora će poništiti pečat i štambilj notara, na način predviđen ovim zakonom.

Privremeno udaljenje Član 25

Notar će biti privremeno udaljen sa poslova:

1) ako se protiv njega odredi pritvor, dok pritvor traje;

2) ako se protiv njega vodi istraga za djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje poslova notara;

3) ako je pokrenut postupak za oduzimanje ili ograničavanje njegove poslovne sposob-nosti.

Prilozi

355

Rješenje o privremenom udaljenju notara donosi ministar, na obrazložen predlog Ko-more.

Službene radnje u slučaju privremenog udaljenja Član 26

U slučaju privremenog udaljenja sa poslova, notar ne smije da preduzima nikakve služ-bene radnje. Sve radnje preduzete od notara koji je privremeno udaljen sa poslova su ništave.

U slučaju privremenog udaljenja notara sa poslova, ministar će, na predlog Komore, odrediti drugog notara koji će izdavati prepise i potvrde iz arhive privremeno udaljenog notara i vršiti druge neophodne poslove.

Glava VI

PRAVA I DUŽNOSTI NOTARA

Odbijanje preduzimanja radnji Član 27

Notar je ovlašćen da odbije preduzimanje radnje:

1) koja je prema zakonu nedopuštena;

2) za koju smatra da je stranka preduzima prividno, da bi izbjegla zakonske obaveze ili protivpravno oštetila treće lice;

3) ako zbog maloljetstva ili nekog drugog zakonskog razloga stranka ne može punovaž-no zaključivati pravne poslove.

Ako notar odbije da sačini akt ili preduzme radnju, stranka ima pravo da podnese pri-tužbu Komori.

Izuzeće notara Član 28

Notar će odbiti službenu radnju:

1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke;

2) ako je sa strankom u odnosu saovlašćenika, saobveznika ili regresnog obveznika ili je u istom predmetu saslušan kao svjedok ili vještak;

3) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik stranke ili punomoćnik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobočnoj liniji do četvrtog stepena ili mu je bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stepena bez obzira na to da li je brak prestao;

Zakon o notarima

356

4) ako je staratelj, usvojilac ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili pu-nomoćnika.

Ako postoji razlog za izuzeće iz stava 1 ovog člana ili druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristrasnost, notar će o tome obavijestiti Komoru koja će odlučiti o njegovom izuzeću.

Notarski akt nema svojstvo javne isprave ako je postojao razlog za izuzeće notara.

Obaveza upozorenja na manjkavosti pravnog posla Član 29

Ako notar smatra da stranka nema pravo da sklopi određeni pravni posao dužan je da je na to upozori.

Kada stranka, i pored upozorenja, insistira da se sastavi akt notar će ga sastaviti, ali je dužan u njemu navesti da je stranku upozorio na posljedice ovakve manjkavosti, a uko-liko se stranka tome protivi notar mora odbiti sastavljanje akta.

Notar će, i pored insistiranja stranke, odbiti sastavljanje akta u slučajevima kada je to zakonom izričito zabranjeno.

Obaveza čuvanja tajnosti podataka Član 30

Notar je dužan da čuva kao tajnu podatke koje je saznao u vršenju svojih poslova osim ako iz zakona, volje stranaka ili sadržine pravnog posla ne proizilazi nešto drugo.

Notar je dužan da pruži podatke iz stava 1 ovog člana sudu ili drugom državnom orga-nu pred kojim se vodi postupak, u skladu sa zakonom.

Dužnost čuvanja tajne obavezuje i lica koja su zaposlena kod notara.

Obaveza produžavanja osiguranja od odgovornosti Član 31

Notar je dužan da uredno produžava osiguranje od odgovornosti.

Najniži iznos osiguranja se određuje u visini desetogodišnje prosječne zarade u Crnoj Gori na osnovu podataka organa državne uprave nadležnog za poslove statistike.

Pri izmjenama uslova osiguranja notar je dužan da, bez odlaganja, usaglasi svoje osigu-ranje sa izmijenjenim uslovima kada primi obavještenje od Komore o promjeni uslova osiguranja.

Prilozi

357

Obaveza čuvanja pečata i štambilja Član 32

Notar je dužan da čuva sa posebnom pažnjom pečat i štambilj, a u slučaju njihovog gu-bitka dužan je da o tome odmah obavijesti Komoru i sud na čijem području je njegovo sjedište, kao i da ih oglasi nevažećim u “Službenom listu Crne Gore”.

Novi pečat i štambilj moraju da se razlikuju od prethodnih, a notar može da ih upotre-bljava poslije ovjere njihovog otiska.

Ako se prethodni pečat ili štambilj pronađu, notar je dužan da ih preda Komori koja će ih komisijski uništiti.

Ako notar izmijeni potpis može ga koristiti tek kada novi potpis bude ovjeren i depono-van u skladu sa ovim zakonom.

Pretres prostorija i oduzimanje dokumentacije i predmeta Član 33

Pretres prostorija i oduzimanje notarskih akata, spisa i knjiga, novca, hartija od vrijed-nosti i drugih stvari koje su notaru povjerene na čuvanje dozvoljene su samo na osnovu sudske odluke.

Prilikom pretresa prostorija notara nadležni organ je dužan da obezbijedi prisustvo predstavnika Komore.

Određivanje pritvora notara Član 34

Notar ne može biti pritvoren u postupku koji je protiv njega pokrenut zbog sumnje da je učinio krivično djelo u vezi sa vršenjem notarskih poslova bez dozvole vijeća suda pred kojim se vodi postupak.

Po određivanju pritvora protiv notara sud je dužan da obavijesti Komoru.

Glava VII

NOTARSKI AKTI

1. FORMA NOTARSKOG AKTA

Sredstva za sastavljanje notarskih akata Član 35

Notarski akti sastavljaju se elektronskim ili mehaničkim uređajima za pisanje teksta koji omogućavaju trajnost akta.

Zakon o notarima

358

Notarski akt se izuzetno može sastaviti i čitkim rukopisom trajnim mastilom zbog ra-zloga hitnosti kada elektronski ili mehanički uređaji za pisanje teksta nijesu dostupni.

Prazna mjesta, oznake brojeva i skraćenice Član 36

Prazna mjesta u aktu koji je sastavio notar moraju biti označena crtama.

Iznosi, datumi i druge brojčane oznake moraju biti ispisani i slovima izuzev brojčanih oznaka listova nepokretnosti, odnosno parcela, službenih listova kao i pojedinih odre-daba zakona ili drugih propisa na kojim se akt zasniva.

Skraćenice u ispravama notar može da upotrijebi samo ako su uobičajene i opšte po-znate.

Riječi i znakovi izvan teksta Član 37

U aktu koji je sastavio notar ne smije biti riječi ni znakova iznad početka teksta, između redova ili uz marginu teksta. Svaka riječ, znak ili potpis koji se nalazi iznad, pored ili između redova teksta smatra se da ne postoji.

Ispravljanje i dopunjavanje akta Član 38

U aktu koji je sastavio notar ne smije se ništa brisati.

Ako je potrebno da se dio teksta precrta, to mora biti učinjeno tako da precrtani tekst ostane čitljiv, a na kraju akta mora se naznačiti mjesto i obim teksta, koji je bio precrtan.

Ako je potrebno da se u aktu izmijeni ili dopuni tekst, to se vrši na kraju akta na sljedeći način:

– precrtava se tekst koji se mijenja ili izostavlja tako da ostaje čitljiv;

– navodi se izmjena ili dopuna teksta na kraju isprave;

– označava se broj izmijenjenih, dopunjenih ili izostavljenih riječi sa naznakom da je to pročitano i konstatovano.

Ukoliko se izmjene i dopune teksta vrše nakon potpisivanja akta, akt ponovo potpisuju učesnici poslije izvršenih izmjena i dopuna teksta označenih na kraju akta.

Poslije potpisa notara ne smiju se u aktu vršiti nikakve izmjene ili dopunjavanja. U slu-čaju da takav akt sadrži greške, uz učešće stranaka i drugih učesnika koji su potpisali akt, sastavlja se drugi akt koji zamjenjuje akt koji sadrži greške.

Prilozi

359

Označavanje i povezivanje stranica akta Član 39

Ako notarski akt sadrži više stranica one se označavaju rednim brojem i brojem akta. Sve stranice moraju biti prošivene jemstvenikom čiji se krajevi na zadnjoj strani pričvr-šćuju pečatnim voskom ili ljepljivom trakom i ovjeravaju pečatom notara.

Ako se punomoćje i drugi prilozi ne mogu spojiti sa notarskim aktom na način pred-viđen u stavu 1 ovog člana, na kraju akta ispisuje se tekst o broju, sadržini, oznakama i datumu izdavanja priloženih isprava ispred potpisa notara, a priložene isprave se čuva-ju u omotu zapisa.

Potpisivanje akta Član 40

Notar svojeručno potpisuje akt koji je sastavio, a pored potpisa stavlja otisak pečata i štambilja.

Pored notara, akt potpisuju i stranke, a ostali učesnici u sastavljanju akta, kada je to ovim zakonom predviđeno.

Ako stranka ne zna ili ne može pisati, to u aktu mora biti naznačeno. U tom slučaju pri-likom sastavljanja akta moraju biti prisutna dva pismena svjedoka koje izabere stranka ili drugi notar pred kojim stranka na akt stavlja otisak prsta, što potvrđuju prisutni svjedoci, odnosno drugi notar.

Parafiranje Član 41

Ako notarski akt ima više stranica svaku stranicu izvornika parafiraju notar i stranke.

Ukoliko stranka ne zna ili ne može pisati, umjesto nje stranicu akta parafiraju svjedoci ili drugi notar u skladu sa ovim zakonom.

Parafi se ne smiju stavljati preko teksta akta.

Svojstvo javne isprave Član 42

Notarski akt nema svojstvo javne isprave ako ne sadrži potpis, pečat i štambilj notara.

Upotreba jezika Član 43

Notar sastavlja notarski akt na jeziku koji je u službenoj upotrebi, a u opštinama na či-jem području većinu ili značajni dio stanovništva čine pripadnici nacionalnih manjina, na zahtjev stranke notarski akt sastavlja se na oba jezika.

Zakon o notarima

360

Na zahtjev stranke notar može sastaviti akt i na stranom jeziku, ako ima svojstvo sud-skog tumača za jezik na kojem se akt sastavlja.

2. POSTUPAK SASTAVLJANJA NOTARSKIH AKATA

Utvrđivanje identiteta stranaka i drugih učesnika Član 44

Prije nego što počne sa sastavljanjem akta notar utvrđuje identitet stranaka i drugih učesnika uvidom u dokument izdat od strane nadležnog državnog organa na osnovu kojeg se identitet može utvrditi na nesumnjiv način.

Slijepo, gluvo, nijemo ili gluvonijemo lice kao učesnik u sastavljanju akta Član 45

Ako je stranka slijepo, gluvo, nijemo ili gluvonijemo lice, notar mora da obezbijedi da joj sadržina notarskog akta bude u cjelosti poznata i razumljiva, na način što će, na predlog stranke, pozvati svjedoka u koga stranka ima povjerenje i koji je sposoban da joj predoči cjelokupan sadržaj akta. Svjedok može da bude u srodstvu sa slijepom, gluvom, nijemom ili gluvonijemom strankom, ako nije lično zainteresovan za pravni posao koji je predmet notarskog akta.

Notar će u aktu naznačiti postojanje okolnosti iz stava 1 ovog člana, sa navodom o na-činu na koji je stranka upoznata sa sadržinom akta.

Učešće sudskog tumača Član 46

Sastavljanju notarskog akta mora da prisustvuje sudski tumač, ako neko od učesnika ne razumije jezik na kome se sastavlja akt ili ako to stranka zahtijeva. Na kraju akta notar mora naznačiti da je učesniku preveden tekst akta.

Podučavanje stranaka Član 47

Prije sastavljanja akta notar mora ispitati volju stranaka i podučiti ih o pravnim poslje-dicama namjeravanog pravnog posla.

Notar će izjave stranaka potpuno, jasno i određeno sastaviti i unijeti u notarski akt, na-kon toga izjave će pročitati strankama i neposrednim pitanjima se uvjeriti da li sadržaj notarskog akta odgovara volji stranaka.

Notar će upozoriti stranke kad smatra da su njihove izjave nejasne, nerazumljive i dvo-smislene i ukazati im na moguće sporove i pravne smetnje do kojih bi moglo doći zbog takvih izjava. Ako stranke i dalje ostanu pri svojim izjavama, notar ih mora unijeti u akt koji sastavlja uz navođenje činjenice da su upozorene na posljedice takvih izjava.

Prilozi

361

Svjedok notarskog akta Član 48

Prilikom sastavljanja notarskog akta svjedok može biti svako pismeno, punoljetno i po-slovno sposobno lice, osim lica:

1) koje je zaposleno kod notara;

2) koje je srodnik notara po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobočnoj liniji do drugog stepena, koje je njegov bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stepena bez obzira na to da li je brak prestao;

3) koje može imati neku korist iz pravnog posla o kome se sastavlja notarski akt;

4) koje je prema zakonima o sudskim postupcima oslobođeno dužnosti svjedočenja.

Potpisivanje akta od strane stranaka Član 49

Stranke i drugi učesnici potpisuju akt u prisustvu notara.

Ako notar nije prisustvovao potpisivanju akta, stranka u njegovom prisustvu potvrđuje kao svoj potpis koji se već nalazi na aktu.

Potvrdu potpisa u slučaju iz stava 2 ovog člana notar navodi u aktu.

3. VRSTE NOTARSKIH AKATA

1) Notarski zapis

Sadržaj zapisa Član 50

Notarski zapis sadrži:

1) lično ime notara, njegovo sjedište i izjavu da postupa u svojstvu notara;

2) lično ime, datum i mjesto rođenja, adresu i jedinstveni matični broj učesnika, njiho-vih zakonskih zastupnika i punomoćnika, a za pravno lice njegov naziv i sjedište, broj rješenja o upisu u registar, lično ime i adresu njegovog zastupnika;

3) broj isprave na osnovu koje je utvrđen identitet lica iz tačke 2 ovog stava kao i naziv organa koji je izdao ispravu;

4) tekst pravnog posla sa oznakom eventualnih punomoćja i drugih isprava koje se prilažu;

5) mjesto, datum i čas sastavljanja notarskog zapisa;

6) izjavu da su učesnici razumjeli sadržinu pravnog posla i da su saglasni sa zapisom koji je sastavio notar;

7) potpise učesnika i notara i pečat i štambilj notara.

Zakon o notarima

362

Zapis o potvrdi privatne isprave Član 50a

Učesnici pravnog posla mogu privatnu ispravu o tom poslu da potvrde kod notara, uko-liko je privatna isprava u saglasnosti sa odredbama ovog zakona o formi notarskog akta i sadržini notarskog zapisa.

Notar će ispravu iz stava 1 ovog člana potvrditi bez sastavljanja posebnog no-tarskog zapisa, na način što na ispravi unosi podatke iz člana 51 tač. 1, 3, 5, 6 i 7 ovog zakona, u kom slučaju potvrđena isprava ima svojstvo notarskog zapisa.

Obaveznost forme zapisa Član 51

U formi notarskog zapisa iz člana 50 ili člana 50a ovog zakona sačinjavaju se:

1) bračni ugovor i ugovori o imovinskim odnosima između bračnih drugova i između lica koja žive u vanbračnoj zajednici;

2) ugovori o raspolaganju imovinom maloljetnih lica i lica koja nemaju poslovnu spo-sobnost, čiji predmeti su nepokretnosti ili vrednije pokretne stvari i prava;

3) ugovori o raspodjeli i ustupanju imovine za života, ugovori o doživotnom izdržava-nju i nasljedničke izjave;

4) ugovori o kupovini sa zadržavanjem prava vlasništva;

5) obećanja poklona i ugovori o poklonima u slučaju smrti;

6) pravni poslovi čiji je predmet prenos ili sticanje svojine ili drugih stvarnih prava na nepokretnostima.

Forma notarskog zapisa za pojedine pravne poslove može biti predviđena i drugim za-konima.

Pravni poslovi iz st. 1 i 2 ovog člana, koji nijesu sačinjeni u formi notarskog zapisa, ne proizvode pravno dejstvo.

Stranke imaju pravo da zahtijevaju formu notarskog zapisa i za druge pravne poslove koji nijesu navedeni u st. 1 i 2 ovog člana.

Zapis o testamentu Član 52

Notar može, po kazivanju zavještaoca, da sastavi zapis o testamentu po pravilima koja važe za sudski testament. tako sačinjeni akt ima svojstvo sudskog testamenta.

Prilozi

363

Izvršnost notarskog zapisa Član 53

Notarski zapis je izvršna isprava ukoliko je sačinjen u propisanoj formi i ako je sastav-ljen o nekom pravnom poslu, koji ima za predmet plaćanje neke određene sume novca ili davanje određene količine zamjenljivih stvari ili vrijednosnih papira, a dužnik je u notarskom zapisu pristao na izvršenje bez odlaganja.

Na osnovu notarskog zapisa, na osnovu kojeg je u katastru nepokretnosti upisana hi-poteka na određenoj nepokretnosti, može se, u svrhu plaćanja obezbijeđenog potraži-vanja, neposredno nakon dospjelosti, zahtijevati izvršenje na toj nepokretnosti, ako je dužnik u izvorniku na ovo izričito pristao.

Za izvršnost notarskog zapisa iz st. 1 i 2 ovog člana nije potrebna nikakva dalja aktiv-nost izvršnog suda.

Izvršenje notarskog zapisa može se pobijati po odredbama zakona kojim je uređen iz-vršni postupak.

2) Notarski zapisnik

Sadržaj zapisnika Član 54

Notar je ovlašćen da u formi notarskog zapisnika potvrdi nastupanje činjenica od kojih zavisi punovažnost pravnog posla i ispunjenje obaveza koje iz njega proističu (ponuda, opomena, otkaz, raskid ugovora i sl.).

Poslovi o kojima se može sastaviti zapisnik Član 55

Notar u formi notarskog zapisnika može:

1) sastaviti zapisnik o popisu i procjeni zaostavštine, uz obavezno učešće vještaka;

2) zaključiti poravnanje prije pokretanja parničnog, vanparničnog i upravnog postup-ka, u skladu sa zakonom, sa dejstvom sudskog poravnanja, odnosno poravnanja zaklju-čenog pred upravnim organom;

3) zasnovati založno pravo na nepokretnim ili pokretnim stvarima, u skladu sa zako-nom;

4) primiti na zapisnik izjavu povjerioca o produženju roka za izvršenje obaveze dužnika utvrđene u izvršnoj ispravi;

5) primiti na zapisnik izjave svjedoka o tome da je nastupio uslov određen poravnanjem od koga zavisi nastupanje izvršnosti tog poravnanja; primiti na zapisnik izjavu o podi-zanju protesta mjenice i čeka, u skladu sa zakonom;

Zakon o notarima

364

6) sastaviti zapisnik o povjeravanju na čuvanje svojeručnog testamenta, pisanog testa-menta pred svjedocima i sudskog testamenta sa dejstvom povjeravanja testamenta na čuvanje sudu;

7) sastaviti zapisnik o održavanju sjednice skupštine ili drugog organa upravljanja, pri-vrednog društva ili drugog pravnog lica sa ovjerom odluka sa sjednice;

8) primiti na zapisnik druge izjave ili utvrditi druge činjenice određene zakonom.

Podaci koje zapisnik sadrži Član 56

Notarski zapisnik sadrži podatke o danu i času saznanja, odnosno utvrđenja određene činjenice i tačan opis onoga što se dogodilo u prisustvu notara, odnosno onoga što je on neposredno utvrdio.

Notarski zapisnik sadrži vrijeme i mjesto sastavljanja zapisnika.

Notar je dužan da, u slučajevima određenim zakonom, izjavu datu na zapisnik dostavi licu na koje se ona odnosi.

3) Notarske potvrde

Sadržaj potvrde Član 57

Notar je ovlašćen da izda potvrdu o tome da je notarski akt sastavljen, odnosno da je predat na čuvanje, kao i potvrdu o naplaćenim troškovima.

Na zahtjev svjedoka, tumača, vještaka, zakonskog zastupnika, službenog lica organa starateljstva i zastupnika pravnog lica, notar je dužan da izda potvrdu o tome kada su ta lica prisustvovala sastavljanju notarskog akta i u kom svojstvu.

Potvrda o tome da je isprava podnijeta na uvid Član 58

Notar je ovlašćen da izda potvrdu o tome da je njemu ili, u njegovom prisustvu, trećem licu podnijeta na uvid isprava koja se po zakonu mora podnijeti na uvid. Potvrda sadrži datum, a na zahtjev stranke i čas podnošenja isprave na uvid.

Notar je dužan da utvrdi identitet lica koja su prisustvovala podnošenju isprave na uvid.

Potvrda da je lice u životu Član 59

Notar je ovlašćen da izda potvrdu da je određeno lice u životu, pošto utvrdi identitet toga lica.

Prilozi

365

Potvrda mora da sadrži datum dolaska lica kod notara, kao i način na koji je notar utvr-dio njegov identitet.

Potvrda o ovlašćenju za zastupanje i drugim činjenicama iz registra Član 60

Notar može da izda potvrdu o ovlašćenju za zastupanje, ukoliko to ovlašćenje proizilazi iz sudskog registra.

Notar može da izda potvrdu o postojanju ili sjedištu pravnog lica, o statusnim pro-mjenama ili drugim pravno relevantnim činjenicama, ako one proizilaze iz sudskog registra.

Notar može da izda potvrdu iz st. 1 i 2 ovog člana samo ukoliko je prethodno izvršio uvid u registar ili u ovjereni izvod iz registra. U potvrdi će se naznačiti dan kada je izvr-šen uvid u registar, odnosno kada je izdat ovjereni izvod iz registra. takva potvrda ima dokaznu snagu kao i potvrda nadležnog suda.

4) Notarske ovjere

Ovjera prepisa Član 61

Notar je ovlašćen da ovjeri prepis isprave nakon što utvrdi da je prepis identičan sa izvornom ispravom. Prepis mora biti identičan sa izvornom ispravom i u pravopisu, interpunkciji i skraćivanju riječi, a ako su u izvornoj ispravi neka mjesta prepravljena, izbrisana, precrtana ili dodata ili ako je izvorna isprava pocijepana ili oštećena, to se u ovjeri prepisa mora navesti.

Nakon što utvrdi da je prepis isprave identičan sa izvornom ispravom, notar to potvrđu-je na samom prepisu i navodi da je to prepis isprave ili njenog ovjerenog prepisa, da li je i kako naplaćena taksa, da li je prepis napisan rukom, mašinski ili drugim sredstvom za pisanje, gdje se nalazi izvorna isprava, a ako je izvornu ispravu donijela stranka, i njene lične podatke.

Ako na ispravi ima zabilješka ili klauzula, notar i to navodi u prepisu.

Kada se ovjerava prepis jednog dijela isprave iz prepisa mora da bude vidljivo koji djelo-vi isprave nijesu obuhvaćeni prepisom.

Fotokopija isprave ovjerena od strane notara u skladu sa ovim zakonom izjednačena je sa prepisom.

Notar će ovjeriti samo prepis ili fotokopiju koju je sam sačinio ili je sačinjena u njego-vom prisustvu.

Ovjeravanjem se ne potvrđuje istinitost sadržaja isprave.

Zakon o notarima

366

Ovjera potpisa Član 62

Notar je ovlašćen da ovjeri da je stranka u njegovom prisustvu svojeručno potpisala ispravu ili stavila svoj otisak prsta ili da je potpis ili otisak prsta koji se već nalaze na ispravi u njegovom prisustvu priznala za svoj.

Ukoliko notar ne poznaje stranku njen identitet će utvrditi u skladu sa ovim zakonom.

Ovjera potpisa se stavlja na izvornik isprave sa podacima o tome kako je utvrđen iden-titet stranke i uz konstataciju da su potpis ili otisak prsta autentični. Klauzula ovjere sadrži broj djelovodnika, upisnika, datum, potpis i pečat notara.

Prilikom ovjere potpisa notar se upoznaje sa sadržinom isprave samo ukoliko je to po-trebno da ispuni rubrike upisnika o ovjerama i potvrdama. Notar nije odgovoran za sadržaj isprave i nije dužan da utvrđuje da li stranke smiju da sklapaju posao na koji se isprava odnosi.

Ovjera potpisa zastupnika pravnog lica Član 63

Ako notar ovjerava potpis lica koja je zastupnik nekog pravnog lica ili državnog organa može u ovjeri da potvrdi da se to lice potpisalo za pravno lice ili državni organ samo ako je prethodno utvrdio da se radi o licu koje je ovlašćeno da to uradi.

Ovjera izvoda iz poslovnih knjiga Član 64

Notar je ovlašćen da ovjeri izvod iz poslovnih knjiga privrednih društava i drugih prav-nih lica.

Prilikom ovjere izvoda iz stava 1 ovog člana notar je dužan da uporedi izvod sa odgo-varajućim stavkama u izvornoj knjizi i da u klauzuli o ovjeri navede da se izvod u pot-punosti slaže sa izvornikom.

Ovjera prevoda Član 65

Notar je ovlašćen da ovjeri tačnost prevoda koji je sam napravio samo ukoliko je i sudski tumač za jezik na kojem je akt preveden sa jezika koji je u službenoj upotrebi i obratno.

Prilozi

367

Glava VIII

DEPOZIT

Čuvanje isprava Član 66

Notar je dužan da preuzme na čuvanje sve vrste isprava. O preuzimanju isprave notar sastavlja zapisnik koji sadrži mjesto i vrijeme preuzimanja, prezime, ime i adresu lica koje je ispravu predalo, oznaku isprave, razlog zbog kojeg se isprava predaje na čuvanje i podatke o licu kome isprava treba da bude izdata. Zapisnik će potpisati lice koje je predalo ispravu i notar.

Notar izdaje potvrdu o preuzimanju isprave licu koje je ispravu predalo.

Notar je dužan da utvrdi identitet lica kome predaje preuzetu ispravu. Lice kome se isprava uručuje dužno je da potvrdi prijem isprave na zapisnik o preuzimanju.

Čuvanje novaca i hartija od vrijednosti Član 67

Notar je ovlašćen da preuzme na čuvanje novac, hartije od vrijednosti i druge isprave koje se mogu unovčiti, plemenite metale i druge dragocjenosti.

Notar je dužan da preuzme na čuvanje novac, hartije od vrijednosti i druge isprave koje se mogu unovčiti, plemenite metale i druge dragocjenosti, samo na osnovu odluke suda ili drugog organa ili samo ako su mu predate povodom sastavljanja notarskog akta da bi ih prenio na drugo lice ili da bi ih dao na čuvanje kod određenog državnog organa.

Notar je dužan da preuzme na čuvanje i druge predmete kada je zakonom određeno da dužnik kod suda može položiti stvar koju duguje.

O preuzimanju stvari notar sastavlja zapisnik koji sadrži broj iz knjige depozita, mjesto i vrijeme preuzimanja, tačan opis i vrijednost predatih stvari, prezime, ime i adresu lica koje je stvari predalo i njegova izjava o tome šta sa stvarima treba da se uradi.

Notar izdaje potvrdu o preuzimanju stvari licu koje je stvar predalo.

Čuvanje stvari Član 68

Stvari koje je preuzeo notar čuva u posebnom omotu na kome označava broj iz knjige depozita i prezime i ime lica koje je stvar predalo.

testament koji mu je povjeren na čuvanje notar je dužan da stavi u poseban omot i za-pečati.

Zakon o notarima

368

Novac koji mu je povjeren notar može da čuva u sefu ili na posebnom računu u banci ili drugoj finansijskoj organizaciji koji ne može biti predmet prinudnog izvršenja protiv notara.

Preuzete stvari notar će, bez odlaganja, uručiti licu kome su namijenjene, uz prethodno utvrđivanje njegovog identiteta. to lice potvrđuje prijem u zapisnik o preuzimanju ili u knjigu depozita.

Obavještenje nadležnom sudu Član 69

Ako lice koje je predalo stvar na čuvanje notaru ili lice u čiju korist je to učinjeno bude pozvano da preuzme tu stvar, a u roku od godinu dana od prijema poziva to ne učini, notar će stvar predati nadležnom sudu. Nadležni sud će, u roku od sedam dana od dana prijema stvari od notara, donijeti rješenje o prodaji stvari ili utvrditi da je predmet de-pozita postao imovina Crne Gore.

Poziv iz stava 1 ovog člana sadrži upozorenje o pravnim posljedicama nepreuz-imanja stvari.

Pravna priroda depozita kod notara Član 70

Depozit kod notara ima isto pravno dejstvo kao sudski depozit.

Glava IX

NOTARSKI SPISI I VOĐENJE KNJIGA

Sadržaj notarskog spisa Član 71

Notarski spis sastoji se od notarskog akta u izvorniku i prepisa isprave ili spisa koji se po zakonu moraju priložiti notarskom aktu, ovlašćenja, punomoćja, nalaza i mišljenja vještaka i drugih spisa koji su nastali prilikom sastavljanja notarskog akta.

Čuvanje notarskih spisa Član 72

Notarski spisi čuvaju se u omotu spisa koji sadrži popis akata, odnosno isprava koji se u njemu nalaze.

Notar je dužan da čuva notarske spise 20 godina.

Prilozi

369

Uvid u notarske spise Član 73

Stranke imaju pravo da vrše uvid u notarske spise.

Ostala lica mogu vršiti uvid u notarske spise samo ako imaju opravdani interes ili pisa-nu saglasnost stranke.

Knjige Član 74

Notar vodi sledeće knjige:

1) upisnik o notarskim zapisima i zapisnicima;

2) upisnik o notarskim ovjerama i potvrdama;

3) protestni registar;

4) imenik lica čiji se testament nalazi kod notara;

5) depozitnu knjigu o predmetima primljenim u depozit;

6) upisnik radnji koje je sud povjerio notaru.

Notar je dužan da čuva knjige 30 godina.

Sadržina, način vođenja i ovjeravanje knjiga Član 75

Ministarstvo Pravilnikom propisuje sadržinu, način vođenja i ovjeravanje knjiga iz čla-na 75 ovog zakona.

Postupak preuzimanja, čuvanja, korišćenja i uništavanja notarskih akata i knjiga koje vodi notar vrši se po propisima o čuvanju, prikupljanju i povremenom škartiranju ar-hivskog materijala.

Glava X

IZDAVANJE I OVJERAVANJE NOTARSKIH AKATA

Izvornik notarskog akta Član 76

Notarski akt, koji notar sačini u skladu sa ovim zakonom, predstavlja izvornik koji čuva notar u svojoj arhivi, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Zakon o notarima

370

Izdavanje izvornika Član 77

Izvornik se izdaje za upotrebu u inostranstvu, ako su saglasna sva lica, koja mogu za-htijevati otpravak.

U slučaju iz stava 1 ovog člana, notar će zadržati jedan otpravak i na njemu zabilježiti kome je i zbog čega izdat izvornik. Otpravak stupa na mjesto izvornika.

Dostavljanje izvornika testamenta Član 78

Notar je dužan da nadležnom ostavinskom sudu dostavi izvornik testamenta koji je sastavio ili mu je povjeren na čuvanje čim sazna za smrt lica čiji se testament nalazi u njegovim spisima.

Izdavanje izvornika akta na zahtjev suda ili Komore Član 79

Na osnovu pisanog zahtjeva suda ili Komore notar je dužan da izda izvornik akta.

O izdavanju izvornika akta notar sačinjava službenu zabilješku.

Organ kod koga se izvornik akta privremeno nalazi dužan je da ga, bez odlaganja, preda notaru radi sastavljanja otpravka.

Otpravak izvornika Član 80

Kada notar sačini izvornik obavezan je strankama izdati otpravak izvornika.

Otpravak mora po obliku, formi i sadržaju odgovarati izvorniku i mora biti označen kao otpravak.

Otpravak izvornika u pravnom prometu zamjenjuje izvornik.

Ako je izdao izvornik akta, notar ne može izdati otpravak već samo prepis notarskog akta.

Izdavanje otpravka Član 81

Ako u izvorniku nije drukčije određeno otpravak akta može se izdati samo:

1) licima koja su u svoje ime zaključila pravni posao koji je predmet akta;

2) licima u čije ime je zaključen pravni posao;

3) licima u čiju korist je zaključen pravni posao;

Prilozi

371

4) nasljednicima i pravnim sljedbenicima lica iz tač. 1 do 3 ovog člana.

Notar je dužan da otpravak akta o pravnim poslovima na osnovu kojih se stiče, presta-je, prenosi ili ograničava pravo vlasništva ili drugo pravo na nepokretnostima, kao i o pravima za koje se vode javne knjige ili registri dostavi nadležnom državnom organu u skladu sa zakonom.

Nadležni državni organ iz stava 2 ovog člana dužan je da odluku o upisu u javne knjige ili registre koje vodi dostavi notaru i strankama.

Notar mora dostaviti poreskim organima otpravak akta o pravnom poslu koji je pred-met oporezivanja.

Zabilješka o izdavanju otpravka Član 82

Kada se izda otpravak notar na izvorniku ili na listu koji se prišiva uz izvornik sačinjava zabilješku o tome kada je i kome izdao otpravak akta.

Otpravak koji je stranka vratila prilaže se uz izvornik. Na otpravak se stavlja zabilješka da je otpravak vraćen i da nema pravnu snagu javne isprave.

Zabilješku iz st. 1 i 2 ovog člana potpisuje notar.

Otpravak u svrhu izvršenja Član 83

Otpravak akta u svrhu izvršenja se izdaje licima koja su u aktu označena kao povjerioci, pod uslovom da je utvrđeno da su ispunjeni uslovi za izvršnost akta u skladu sa ovim zakonom.

Ponovni otpravak u svrhu izvršenja još neizvršenog otpravka akta može se izdati samo:

- ako lica iz člana 82 stav 1 ovog zakona na to pristanu, o čemu se sačinjava zabilješka na samom aktu koji potpisuju stranke ili posebno ovjerena isprava koja se prilaže aktu;

- ako je ranije izdati otpravak zbog nekog nedostatka vraćen notaru ili je uništen, ošte-ćen ili na drugi način postao neupotrebljiv;

- ako sud na čijem području notar ima sjedište na predlog stranke koja učini vjerovat-nim da joj je potreban novi otpravak, naredi da joj se izda ponovni otpravak.

O izvršnom notarskom aktu može se, osim u slučajevima predviđenim u stavu 2 ovog člana, izdati samo jedan otpravak u svrhu izvršenja.

Ponovno izdavanje otpravka akta koji nije izvršan Član 84

Notar koji je izdao otpravak akta koji nije izvršan može izdati novi otpravak stranci koja dokaže vjerovatnim da joj je novi otpravak potreban. Ukoliko notar ne postupi po

Zakon o notarima

372

zahtjevu stranke ona može da podnese predlog za izdavanje novog otpravka nadležnom sudu.

Evidentiranje novog otpravka akta Član 85

Ako notar izda novi otpravak akta potrebno je da u klauzuli o ovjeri naznači koji je to otpravak po redu, kao i razlog zbog kojeg se izdaje novi otpravak.

Otpravak i prepis akta koji je sačinio notar o testamentu Član 86

Otpravak ili prepis testamenta koji je sačinio notar ili se kod njega nalazi na čuvanju notar može izdati samo ostaviocu dok je u životu ili licu koga je on izričito ovlastio ovje-renim punomoćjem, ako u samom testamentu nije drukčije određeno.

Poslije smrti ostavioca otpravak ili prepis može se izdati samo poslije proglašenja testa-menta. Dan proglašenja testamenta upisuje se na otpravku ili prepisu.

Izdavanje prepisa Član 87

Notar je dužan da izda prepis notarskog akta stranci i njenom nasljedniku, Komori, ministarstvu, sudu ili drugom državnom organu na njihov zahtjev i o njihovom trošku.

Otpravak dijela akta Član 88

Ako akt koji je sastavio notar sadrži više samostalnih pravnih poslova, umjesto otprav-ka akta može se izdati otpravak dijela akta sa naznakom o tome koji su djelovi akta ispušteni.

Samo cjelovit otpravak akta može biti izvršna isprava.

Ovjera otpravka i prepisa akta Član 89

Notar ovjerava svaki otpravak akta, a na zahtjev stranke i prepis.

Klauzula o ovjeri Član 90

Ovjera se vrši stavljanjem klauzule o ovjeri, koja sadrži:

– potvrdu o istovjetnosti otpravka sa izvornikom notarskog akta;

Prilozi

373

– oznaku da se radi o otpravku, sa naznakom u skladu sa članom 86 ovog zakona, uko-liko se izdaje novi otpravak;

– prezime i ime lica kome se izdaje otpravak;

– mjesto i datum izdavanja otpravka;

– potpis i pečat notara.

Otpravak i prepis koji ne sadrže klauzulu o ovjeri Član 91

Otpravak i prepis notarskog zapisa nemaju svojstvo javne isprave, ako ne sadrže klau-zulu o ovjeri.

Glava XI

ARHIVA NOTARA

Predaje arhive u slučaju prestanka vršenja poslova notara Član 92

Ako notar prestane sa vršenjem poslova ili ako premjesti svoje sjedište na područje drugog suda, notarske akte i knjige, kao i dokumenta koja su mu predata preuzima na čuvanje sud na čijem području notar ima službeno sjedište.

Dokumentaciju i predmete iz stava 1 ovog člana zapisnički preuzima tročlana komisija obrazovana od strane predsjednika suda.

Dokumentacija i predmeti iz stava 1 ovog člana, po preuzimanju od strane suda, čuvaju se i dalje u kancelariji notara do početka vršenja poslova od strane novoimenovanog notara. Ukoliko to nije moguće čuvaće se u sudskoj arhivi.

U slučaju iz stava 1 ovog člana izdavanje izvornika, otpravka, prepisa i izvoda iz notar-skih akata vrši predsjednik suda ili sudija koga on ovlasti u skladu sa ovim zakonom do imenovanja novog notara.

U odnosu na predavanje notarskih akata u arhivu na čuvanje shodno se primjenjuju propisi za arhiviranje u nadležnom sudu.

Način preuzimanja dokumentacije i predmeta od strane komisije, kao i predaja novoimenovanom notaru, iz stava 2 ovog člana, bliže se uređuje Pravilnikom.

Predaje arhive u slučaju smrti notara Član 93

U slučaju smrti notara, obavezu da predaju arhivu notara imaju njegovi zakonski, od-nosno testamentalni nasljednici.

Zakon o notarima

374

Predaja arhive u slučaju smrti notara obavlja se na način i po postupku utvrđenom čla-nom 93 ovog zakona.

Ukoliko među licima iz stava 1 ovog člana nema saglasnosti ko će od njih predati arhivu notara ili lice koje je dužno odbije da to učini, nadležni ostavinski sud će odrediti lice koje je dužno predati arhivu notara.

Predaja dijela arhive novoimenovanom notaru Član 94

Ministar, na predlog nadležnog suda, odlučuje koji dio arhive se predaje notaru koji je imenovan na mjesto prethodnog notara.

Rekonstrukcija izgubljenih spisa Član 95

Ako predsjednik suda utvrdi da neki akt nedostaje u predatoj arhivi notara pozvaće no-tara, koji je prestao sa vršenjem notarskih poslova, njegovog nasljednika ili zamjenika da preda akte u određenom roku.

Ako u određenom roku lice iz stava 1 ovog člana ne preda akte, predsjednik suda će o tome obavijestiti učesnike notarskog posla kako bi mogli da preduzmu mjere radi za-štite svojih prava.

Ako se kod učesnika notarskog posla ili kod drugog notara nalazi otpravak, ovjereni prepis ili izvod iz nestalog izvornika, oni treba da ga predaju sudu, kako bi se napravio ovjereni prepis koji će se čuvati umjesto nestalog izvornika.

Ako se utvrdi da upisnici ili druge knjige nijesu uredno vođene i kompletirane, arhivski radnik suda će ih ažurirati i kompletirati u prisustvu ili pod nadzorom predsjednika suda, odnosno sudije koga on ovlasti.

Glava XII

NOTARSKI PRIPRAVNICI, SARADNIK I ZAMJENIK NOTARA

Notarski pripravnici Član 96

Notarski pripravnici su diplomirani pravnici zaposleni kod notara koji su upisani u imenik notarskih pripravnika, koji vodi Komora.

Notarski pripravnik se stručno osposobljava za samostalno obavljanje poslova notara.

Po završetku pripravničkog staža, u trajanju dvije godine, notar izdaje notarskom pri-pravniku uvjerenje o obavljenoj praksi koje se dostavlja Komori.

Prilozi

375

Notarski pripravnik polaže pravosudni ispit pod istim uslovima predviđenim za zapo-slene u pravosudnim organima.

Program stručnog osposobljavanja notarskog pripravnika donosi Komora.

Notarski saradnik Član 97

Notarski saradnici su diplomirani pravnici sa položenim pravosudnim i notarskim is-pitom, koji su zaposleni kod notara.

Odluku o zapošljavanju i prestanku rada notarskog saradnika donosi notar u skladu sa opštim propisima o radnim odnosima.

Po izvršenom izboru notarskog saradnika notar ga prijavljuje Komori radi upisa u ime-nik notarskih saradnika.

Notarski saradnik počinje sa radom danom upisa u imenik Komore.

Shodna primjena prava Član 98

Na notarske pripravnike i saradnike se, u pogledu njihovih prava, obaveza i odgovor-nosti, primjenjuju opšti propisi o radnim odnosima, ako ovim zakonom nije drukčije određeno.

Poslovi notarskog saradnika Član 99

Notarski saradnik može da obavlja sve poslove u ime notara kod kojeg radi, osim da sastavlja notarske akte.

Notarski saradnik potpisuje notarske zapisnike i druge isprave sa napomenom da ih potpisuje za notara.

Notar na svakoj ispravi iz stava 2 ovog člana potvrđuje potpisom da je ispravu pregle-dao.

Svi poslovi koje obavi notarski saradnik imaju isto pravno dejstvo kao da ih je nepo-sredno obavio notar.

Zarade Član 100

Komora svojim aktom utvrđuje kriterijume za zaradu notarskog pripravnika, odnosno saradnika.

Zakon o notarima

376

Zamjenik notara Član 101

Notara koji je na odsustvu ili je bolestan ili je iz drugih opravdanih razloga spriječen da vrši poslove notara može da mijenja zamjenik notara.

Za zamjenika notara određuje se lice koje ispunjava uslove za imenovanje za notara.

U slučaju spriječenosti za vršenje poslova notara do 30 dana, zamjenika notara određuje notar, a duže od 30 dana ministar, na predlog Komore.

Notarski saradnik može biti određen za zamjenika notara kod koga radi.

Zamjenik notara se može u svako doba opozvati.

Poslovi zamjenika notara Član 102

Zamjenik notara vrši poslove u ime notara i upotrebljava pečat i štambilj notara koga zamjenjuje.

Ukoliko zamjenik i notar ne urede međusobne odnose sporazumno, zamjenik ostvaru-je zaradu nastalu vršenjem notarskih poslova, pri čemu je dužan da pokrije materijalne i druge troškove nastale vršenjem notarskih poslova.

Notar ne smije obavljati notarske poslove dok traje zamjena.

Zamjenik notara odgovara za štetu koju pričini trećim licima u okviru obavljanja no-tarskih poslova.

Administrativno osoblje notara Član 103

Notar može imati i potreban broj administrativnih radnika.

Komora svojim aktom utvrđuje kriterijume za zaradu lica iz stava 1 ovog člana.

Na lica iz stava 1 ovog člana, u pogledu njihovih prava, obaveza i odgovor-nosti, primjenjuju se opšti propisi o radnim odnosima.

Glava XIII

NOTARSKA KOMORA I NJENI ORGANI

Notarska komora Član 104

Komora je obavezna i profesionalna organizacija notara koji imaju sjedište na teritoriji Crne Gore.

Prilozi

377

Komora ima svojstvo pravnog lica.

Sjedište Komore je u Podgorici.

Organi Komore su: Skupština, Upravni odbor i predsjednik.

Ako ovim zakonom nije drukčije određeno, organizacija, nadležnost, način izbora, pra-va i dužnosti organa Komore utvrđuju se statutom i drugim aktima Komore.

Skupština Komore Član 105

Skupštinu Komore čine notari koji imaju sjedište na teritoriji Crne Gore.

Skupština Komore se stara da notari vrše svoje poslove savjesno u skladu sa zakonom.

Nadležnost Skupštine Komore Član 106

Skupština Komore:

1) donosi statut, poslovnik i druge akte Komore;

2) donosi notarsku tarifu, uz saglasnost Vlade Crne Gore;

3) bira predsjednika Komore, potpredsjednika, članove Upravnog odbora i drugih or-gana Komore, ako ovim zakonom ili statutom Komore nije drukčije određeno;

4) bira Disciplinsku komisiju, disciplinskog tužioca i njegovog zamjenika;

5) razmatra predloge, zahtjeve i preporuke za uspješan rad notara;

6) usvaja završni račun za proteklu godinu i predlog finansijskog plana za narednu go-dinu;

7) razmatra i usvaja izvještaj o radu Komore;

8) odlučuje o visini članarine i načinu njenog plaćanja;

9) odlučuje o načinu upotrebe sredstava dobijenih od novčanih kazni saglasno ovom zakonu;

10) odlučuje o drugim pitanjima predviđenim zakonom i statutom Komore.

Skupština Komore se sastaje redovno jednom godišnje povodom odlučivanja o završ-nom računu i predlogu finansijskog plana za narednu godinu, a vanredno u slučajevima predviđenim statutom.

Statut Komore donosi se dvotrećinskom većinom ukupnog broja notara.

Zakon o notarima

378

Upravni odbor Član 107

Upravni odbor:

1) bira predsjednika Upravnog odbora iz reda svojih članova;

2) utvrđuje nacrt statuta i drugih akata Komore;

3) vrši nadzor nad radom notara i daje inicijativu za vršenje vanredne inspekcije radi pokretanja disciplinskog postupka;

4) odlučuje o izuzeću u disciplinskom postupku;

5) odlučuje o žalbama protiv odluka disciplinske komisije;

6) stara se o statusu notara i odnosima notara prema trećim licima;

7) organizuje stručno osposobljavanje notara, organizovanjem seminara i predavanja, o čemu izrađuje godišnji program;

8) donosi program za stručno osposobljavanje notarskih pripravnika;

9) vodi imenik notara, zamjenika notara, notarskih saradnika i notarskih pripravnika;

10) priprema sjednice Skupštine Komore;

11) izvršava odluke Skupštine Komore;

12) sastavlja predlog završenog računa i predlog finansijskog plana za narednu godinu;

13) stara se o naplati članarine;

14) donosi poslovnik o svom radu;

15) odlučuje o drugim pitanjima koja su zakonom ili statutom Komore u njegovoj nad-ležnosti, kao i o pitanjima koja nijesu u nadležnosti nekog drugog organa Komore.

Broj članova Upravnog odbora određuje Skupština Komore u skladu sa statutom.

Predsjednik Komore Član 108

Predsjednik Komore je ujedno i predsjednik Skupštine Komore.

Predsjednik predstavlja i zastupa Komoru. U slučaju njegove spriječenosti zamjenjuje ga potpredsjednik, a u slučaju spriječenosti potpredsjednika, najstariji član Skupštine Komore.

Predsjednik Komore:

1) rješava sporove između notara ili između notara i njihovih stranaka;

2) stara se o zakonitosti rada Komore;

3) stara se o odnosu notara prema drugim organima;

Prilozi

379

4) obavlja i druge poslove predviđene statutom Komore.

Prihodi Komore Član 109

Prihodi Komore su sredstva ostvarena naplatom članarine i novčanih kazni, donacije i drugi prihodi.

Pravni lijek protiv odluke Komore Član 110

Protiv konačnih odluka organa Komore kojima se odlučuje o pravima i dužnostima notara i zamjenika notara može se voditi upravni spor.

Glava XIV

DISCIPLINSKA ODGOVORNOST NOTARA

Disciplinska odgovornost Član 111

Notar disciplinski odgovora za povrede službene dužnosti koje učini svojom krivicom.

Notar disciplinski odgovara samo za radnje utvrđene ovim zakonom i statutom Komo-re.

Odgovornost za krivično djelo i prekršaje ne isključuje disciplinsku odgovornost notara.

Notar disciplinski odgovara, ako:

1) vrši poslove izvan službenog područja;

2) potvrdi da se u njegovom prisustvu dogodila činjenica koja se nije dogodila;

3) preduzme radnju u stvari u kojoj je po zakonu izuzet;

4) povrijedi dužnost čuvanja tajne;

5) se nedolično ponaša prema strankama i drugim licima i organima koji vrše nadzor nad njegovim poslovanjem;

6) obavlja notarske poslove protivno ovom zakonu;

7) obavlja notarske poslove dok traje mjera zabrane obavljanja poslova notara;

8) traži veću nagradu od one koja je predviđena tarifom;

9) prekorači ovlašćenje utvrđeno ovim zakonom;

10) u drugim slučajevima određenim statutom.

Zakon o notarima

380

Disciplinske mjere Član 112

U disciplinskom postupku protiv notara mogu biti izrečene sledeće disciplinske mjere:

1) pisana opomena;

2) novčana kazna u visini od jedne do pet zarada sudije osnovnog suda u mjesecu u kome se mjera izriče;

3) privremeno oduzimanje prava na vršenje poslova notara u trajanju od jednog mjese-ca do jedne godine;

4) oduzimanje prava na vršenje poslova notara.

Ako je izvršenjem disciplinske povrede notar stekao imovinsku korist, novčana kazna može se izreći u dvostrukom iznosu stečene koristi, nezavisno od ograničenja iz stava 1 tačka 2 ovog člana.

Privremeno udaljenje u disciplinskom postupku Član 113

Kada je protiv notara pokrenut disciplinski postupak može se donijeti rješenje o njego-vom privremenom udaljenju sa poslova notara, ako je to nužno radi zaštite časti i ugle-da službe ili radi osiguranja interesa stranaka.

Notar može biti privremeno udaljen sa poslova notara najduže šest mjeseci.

Rješenje iz stava 1 ovog člana donosi Disciplinska komisija.

Disciplinski tužilac Član 114

Zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka podnosi disciplinski tužilac.

Disciplinski tužilac ima zamjenika.

Disciplinskog tužioca i njegovog zamjenika bira Skupština Komore iz reda svojih člano-va, na period od dvije godine.

Disciplinski tužilac može podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka uko-liko sazna neposredno ili je obaviješten o činjenicama i okolnostima na osnovu kojih je moguće osnovano sumnjati da je notar počinio povredu službene dužnosti.

Disciplinski tužilac mora podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka na predlog ministra i nadležnog suda.

Disciplinski tužilac mora u zahtjevu za pokretanje disciplinskog postupka da opiše dis-ciplinske povrede i predloži dokaze koje je potrebno provesti radi utvrđivanja činjenič-nog stanja.

Prilozi

381

Nadležnost za vođenje disciplinskog postupka Član 115

Postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti notara sprovodi Disciplinska komisija.

Disciplinska komisija ima predsjednika i dva člana koje bira Skupština Komore iz reda svojih članova, na period od dvije godine. Predsjednik i članovi Disciplinske komisije imaju zamjenike.

Odlučivanje po prigovoru Član 116

Protiv odluke Disciplinske komisije može se izjaviti prigovor.

Prigovor se podnosi u roku od osam dana od dana prijema odluke Upravnom odboru Komore. Prigovor može podnijeti notar protiv koga se vodi postupak i disciplinski tu-žilac. Odluka Upravnog odbora je konačna.

Izuzeće u disciplinskom postupku Član 117

U organima koji sprovode disciplinski postupak ne može učestvovati podnosilac pred-loga i članovi organa Komore za koje postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njihovu nepristrasnost.

O izuzeću lica iz stava 1. ovog člana odlučuje Upravni odbor.

Postupak po zahtjevu disciplinskog tužioca Član 118

Zahtjev disciplinskog tužioca za pokretanje disciplinskog postupka dostavlja se notaru protiv koga se pokreće postupak.

Notar iz stava 1 ovog člana može, u roku od osam dana od dana prijema zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka, da se pisano izjasni na navode iz zahtjeva.

Zastara Član 119

Disciplinski tužilac podnosi zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka najkasnije u roku od 30 dana od dana saznanja, odnosno u roku od tri mjeseca od dana kada je povreda učinjena.

Neblagovremeni zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka Disciplinska komisija će odbaciti.

Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti notara mora se okončati u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.

Zakon o notarima

382

Izvršavanje disciplinskih odluka Član 120

Pravosnažna disciplinska mjera upisuje se u imenik Komore.

Notar kome je izrečena disciplinska mjera oduzimanja prava na obavljanje poslova no-tara briše se iz imenika Komore.

Disciplinska mjera pisane opomene će se brisati iz imenika po isteku jedne godine od dana konačnosti odluke kojom je izrečena disciplinska mjera, novčana kazna po isteku tri godine, a druge disciplinske mjere po isteku pet godina.

Ako je konačnom pravosnažnom disciplinskom odlukom izrečena mjera privremenog oduzimanja prava za obavljanje notarskih poslova ili oduzimanja prava obavljanja no-tarskih poslova, Komora izrečene mjere objavljuje u “Službenom listu Crne Gore”.

Shodna primjena Član 121

Odredbe o disciplinskoj odgovornosti notara shodno se primjenjuju i na zamjenike no-tara.

Uređivanje disciplinskog postupka Član 122

Pravilnik o postupku za utvrđivanje disciplinske odgovornosti notara donosi Komora.

Glava XV

NADZOR NAD OBAVLJANJEM NOTARSKE SLUŽBE

Nadzor nad zakonitošću obavljanja poslova notara od strane ministarstva Član 123

Nadzor nad zakonitošću obavljanja poslova notara vrši ministarstvo.

U okviru ovlašćenja iz stava 1 ovog člana, ministarstvo može da:

1) izvrši pregled poslovanja notara;

2) predlaže vođenje disciplinskog postupka protiv notara;

3) obavlja pregled poslovanja organa Komore;

4) preduzme i druge mjere nadzora u skladu sa ovim zakonom, a naročito u vezi sa Pra-vilnikom.

Prilozi

383

Nadzor nad zakonitošću obavljanja poslova notara od strane suda Član 124

Nadzor nad zakonitošću obavljanja poslova notara u vezi sa predmetima koje notaru povjeri sud ima predsjednik suda na čijem se području nalazi sjedište notara.

Predsjednik suda može da:

1) odredi pregled poslovanja notara ili zamjenika notara u predmetima iz stava 1 ovog člana;

2) predloži ministarstvu da izvrši pregled cjelokupnog poslovanja notara, odnosno za-mjenika notara;

3) predloži vođenje disciplinskog postupka protiv notara, odnosno zamjenika notara.

Nadzor nad zakonitošću obavljanja poslova notara od strane Komore Član 125

Neposredni nadzor nad poslovanjem notara vrši Komora.

U okviru ovlašćenja iz stava 1 ovog člana, Komora može pregledati spise i evidenciju notara, poslovanje sa ispravama preuzetim na čuvanje kao i poslovanje sa preuzetim novcem, hartijama od vrijednosti i dragocjenostima i da naredi notaru da poslovanje uskladi sa propisima, odnosno da dokumentaciju dovede u red.

Glava XVI

NAKNADA ZA RAD I NAKNADA TROŠKOVA

Notarska tarifa Član 126

Notar ima pravo na naknadu za svoj rad i naknadu troškova u vezi sa obavljanjem po-slova.

Vrsta i visina naknade iz stava 1 ovog člana određuje se notarskom tarifom. Do donoše-nja notarske tarife naknada će se obračunavati u visini od 50% iznosa utvrđenog zako-nom kojim se uređuju sudske, odnosno administrativne takse.

Dospjelost naknade troškova Član 127

Plaćanje naknade za rad i naknade troškova notaru vrši se odmah po obavljenom poslu, a notar može tražiti i da stranka plati primjereni iznos predujma u momentu preuzi-manja posla.

Notar je dužan da stranci izda potvrdu o plaćenoj naknadi i troškovima.

Zakon o notarima

384

Notar je dužan da na notarskoj ispravi upiše iznos naplaćene naknade i troškova.

Glava XVII

ORGANIZOVANJE NOTARSKOG ISPITA

Uslovi za polaganje notarskog ispita Član 128

Notarski ispit može da polaže lice koje je diplomirani pravnik sa položenim pravosud-nim ispitom, koje ima najmanje pet godina radnog iskustva kao diplomirani pravnik, od čega najmanje tri godine radnog iskustva nakon položenog pravosudnog ispita.

Ispitna komisija Član 129

Notarski ispit se polaže pred ispitnom komisijom (u daljem tekstu: Komisija) koju rje-šenjem obrazuje ministar.Rješenjem iz stava 1 ovog člana utvrđuje se sastav Komisije.Stručne poslove za Komisiju vrši sekretar Komisije.Predsjedniku, članovima Komisije, njihovim zamjenicima i sekretaru pripada naknada za rad u Komisiji u visini koju utvrdi ministar.troškove polaganja notarskog ispita snosi kandidat.

Podnošenje zahtjeva Član 130

Zahtjev za polaganje notarskog ispita sa dokazima o ispunjavanju uslova podnosi se ministarstvu.

Rješenje o odobravanju polaganja notarskog ispita Član 131

Ministarstvo donosi rješenje kojim odobrava polaganje notarskog ispita licima koja is-punjavaju zakonom predviđene uslove.

Program i način polaganja notarskog ispita Član 132

Program i način polaganja notarskog ispita uređuje ministarstvo, posebnim aktom.

Uvjerenje Član 133

O položenom notarskom ispitu izdaje se uvjerenje koje potpisuje ministar.

Prilozi

385

Evidencija Član 134

Ministarstvo vodi evidenciju o licima koja su polagala notarski ispit.

Glava XVIII

PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 135Broj mjesta i sjedišta notara odrediće ministarstvo, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 136Propisi za sprovođenje ovog zakona donijeće se najkasnije u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 136aPravilnik i drugi propisi za sprovođenje ovog zakona donijeće se najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 137Polaganje notarskog ispita ministarstvo će organizovati najkasnije u roku od devet mje-seci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 138Ministarstvo će raspisati konkurs za imenovanje notara najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 139Komora će se konstituisati kada bude imenovano najmanje deset notara.

Osnivačku skupštinu Komore saziva i njom predsjedava najstariji notar.

Do konstituisanja Komore sve poslove iz njene nadležnosti obavlja ministarstvo.

Do konstituisanja Komore notare imenuje ministar.

Član 140Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom listu Crne Gore”.

Zakon o notarima

386

Na osnovu člana 10a Zakona o notarima (»Službeni list RCG«, broj 68/05 i »Službeni list CG«, broj 49/08), Ministarstvo pravde donosi

PRAVILNIKORADUNOTARA

I OPŠTE ODREDBE

Član 1Ovim pravilnikom bliže se uređuju pitanja određena Zakonom o notarima (u daljem tekstu: Zakon), kao i pitanja od značaja za organizaciju i način unutrašnjeg poslovanja kancelarije notara i rad notara.

Član 2Primjenom ovog pravilnika obezbjeđuje se uredno i blagovremeno vršenje notarskih poslova, administrativno-tehničkih i drugih poslova značajnih za notarsku službu.

Notar i zaposleni kod notara u okviru djelokruga svojih poslova neposredno primjenju-ju ovaj pravilnik.

Član 3Na pitanja koja nijesu uređena ovim pravilnikom, shodno se primjenjuju odredbe Sud-skog poslovnika.

Član 4U pogledu primjene ovog pravilnika, Ministarstvo daje notarima mišljenje.

II VRŠENJE NOTARSKE SLUŽBE

Član 5Notar je obavezan da notarsku službu vrši u skladu sa Zakonom i na način predviđen ovim pravilnikom. Vršenje notarske službe mora biti uredno i ažurno.

U vršenju notarskih poslova, notar po pravilu, svaku radnju preduzima prema redoslje-du prispijeća akta, tako da na jednak način štiti interes svake stranke.

Prilozi

387

Član 6Notar organizuje notarsku službu zavisno od vrste i obima poslova i potrebe ažurnog i efikasnog vršenja.

1. Kancelarija notara

Član 7Na zgradi u kojoj se nalazi notarska kancelarija i na ulazu notarske kancelarije postavlja se tabla sa nazivom notarske kancelarije.

tabla iz stava 1 ovog člana, sadrži grb Crne Gore, naziv Crna Gora, natpis “Notar”, pre-zime i ime i službeno sjedište notara.

tekst mora biti napisan na crnogorskom jeziku, velikim slovima u zlatnoj boji na ta-mnoj podlozi.

tabla iz stava 1 ovog člana je pravougaonog oblika dimenzija 45x25 cm.

Član 8Kancelarija notara može biti smještena u poslovnoj ili stambenoj zgradi, kao i u po-rodičnoj kući, koja svojim spoljnim i unutrašnjim stanjem obezbjeđuje odgovarajuće uslove za rad notara.

Ukoliko je kancelarija notara u zgradi koja nema lifta, može se nalaziti najviše do trećeg sprata.

Kancelarija notara mora imati poseban ulaz.

Kancelarija notara mora imati ukupnu površinu najmanje 50 m2 i sadržati: radnu pro-storiju, prostoriju za prijem stranaka, arhivu i sanitarni čvor.

Član 9Kancelarija notara mora imati sljedeću opremu:

– mehanički uređaj za pisanje (pisaća mašina);

– kompjuter sa opremom za internet konekciju i štampač;

– sigurnosnu blagajnu (sef);

– telefon i faks;

– aparat za fotokopiranje;

– vatrootporne ormare i

– protivpožarni uređaj.

Zakon o notarima

388

2. Pečat, štambilj i potpis

Član 10Pečat notara je okruglog oblika, prečnika 38 mm i otiskuje se u crnoj, tamnoplavoj ili ljubičastoj tinti.

Pečatom notara može rukovati samo notar i ovlašćena osoba u notarskoj kancelariji.

Pečat notara se mora držati zaključan.

Član 11Notar je dužan da u svom radu koristi štambilj propisan Zakonom o notarima i ovim pravilnikom.

Štambilj notara je pravougaonog oblika, dimenzija 60x40 mm i sadrži naziv: Crna Gora, oznaku “NOtAR”, lično ime notara i sjedište. (Obrazac broj 1).

Za korišćenje štambilja iz stava 1 ovog člana ovlašćen je notar.

Lica zaposlena u notarskoj kancelariji mogu koristiti štambilj notara samo po njegovom ovlašćenju kao i u vezi s radnjama za koje su ovlašćena da samostalno preduzimaju.

Van radnog vremena štambilj se mora držati zaključan.

troškove za izradu pečata i štambilja snosi notar.

Član 12Notar je dužan da, odmah nakon polaganja zakletve ovjeri otisak svog pečata i štambi-lja kao i potpis kod predsjednika osnovnog suda na čijem području notar ima sjedište.

Zapisnik o ovjeri iz stava 1 ovog člana potpisuje predsjednik suda, zapisničar i notar.

Ovjereni primjerak zapisnika predaje se notaru.

Član 13Notar je dužan da najkasnije u roku od 60 dana od dana polaganja zakletve, obezbijedi uslove za početak rada, u skladu sa ovim pravilnikom.

Član 14Ministar nadležan za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: ministar), formira komisiju od tri člana, koja utvrđuje ispunjenost uslova iz čl. 6, 7 i 8 ovog pravilnika.

O izvršenom pregledu i utvrđenom stanju komisija sačinjava zapisnik i daje ministru mišljenje o ispunjenosti uslova iz stava 1 ovog člana.

Ukoliko su ispunjeni svi propisani uslovi ministar dostavlja zapisnik Notarskoj komori (u daljem tekstu: Komora).

Prilozi

389

3. Radno vrijeme notara

Član 15Radno vrijeme notara je 40 časova nedjeljno od ponedjeljka do petka, kao i radno vri-jeme suda.

U okviru radnog vremena iz stava 1 ovog člana, notar samostalno određuje radno vrije-me za prijem stranaka i to najmanje dva časa prije podne i dva časa poslije podne.

Notar jasno naznačava na ulazu u kancelariju radno vrijeme i vrijeme za prijem stranaka.

Član 16O radnom vremenu i o vremenu za prijem stranaka notar obavještava, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: Ministarstvo), predsjednika osnovnog suda na čijem području notar ima sjedište, predsjednika Komore i skupštinu opštine.

Član 17U hitnim slučajevima, odnosno u slučaju neodložne potrebe, notar može obavljati služ-benu radnju i izvan utvrđenog radnog vremena, neradnim danom i praznikom, ali samo dok ta potreba traje.

Član 18U slučaju odsustva u toku radnog vremena, notar na ulazu svoje kancelarije ističe oba-vještenje. Obavještenje će sadržati vrijeme odsustva sa terminom povratka.

U slučaju duže spriječenosti za vršenje službe, zbog bolesti ili drugih opravdanih razlo-ga, notar ističe obavještenje na ulazu svoje kancelarije o licu koje će umjesto njega vršiti notarsku službu.

4. Uvid u rad notarske službe

Član 19U okviru nadzora nad obavljanjem notarske službe iz člana 124 Zakona Ministarstvo, vrši pregled u odnosu na:

1) organizovanje notarske službe, u skladu sa zakonom i ovim pravilnikom;

2) vođenje notarskih knjiga;

3) postupanje po depozitima;

4) primjenu notarske tarife;

5) vođenje propisanih evidencija i

Pravilnik o radu notara

390

6) poslove vezane za unutrašnje poslovanje kancelarije notara.

Ministarstvo vrši nadzor iz stava 1 ovog člana, jedanput godišnje, a po potrebi i više puta.

III NOTARSKI AKTI

1. Sastavljanje notarskog akta

Član 20Notarski akt sastavlja notar, po pravilu mehaničkim uređajem za pisanje ili kompjute-rom, čitljivo, trajno i sigurno od falsifikovanja.

Notarski akt se piše na papiru standardnog formata A4 i takvog kvaliteta koji garantuje trajnost notarskog akta.

Svi brojevi koji se odnose na novčane iznose, datume i druge važne brojčane oznake u notarskom aktu moraju biti ispisani i slovima.

Za otpravak i prepis može se upotrijebiti i aparat za kopiranje, koji se nalazi u kancelariji notara.

2. Označavanje notarskog akta

Član 21Notarski akt se označava oznakom i brojem iz odgovarajućeg upisnika, odnosno notar-ske knjige kao i brojem kalendarske godine, a u gornjem desnom uglu stavlja se štambilj notara.

3. Označavanje i povezivanje notarskog akta od više stranica

Član 22Ako se notarski akt sastoji od više stranica, prva stranica se označava kao notarski akt iz člana 24 ovog pravilnika, a svaka naredna stranica se označava brojem iz odgovara-jućeg upisnika i rednim brojem stranice.

Sve stranice označene u skladu sa stavom 1 ovog člana, prošivaju se jemstvenikom, tako da se oba kraja jemstvenika na poleđini zadnje stranice pričvršćuju pečatnim voskom ili ljepljivom trakom, i ovjeravaju pečatom notara.

Postupak iz stava 2. ovog člana odnosi se i na punomoćja i druge priloge koji se prilažu uz notarski akt.

Ukoliko se punomoćje i drugi prilozi ne mogu spojiti sa notarskim aktom, na kraju će se popisati svi prilozi sa brojem i oznakom, sadržinom i datumom izdavanja.

Prilozi

391

Nakon uredno izvršenog označavanja i povezivanja notarskog akta sa više stranica, u smislu stava 4 ovog člana, notar može potpisati notarski akt.

Na svakoj stranici notarskog akta, na vidnom dijelu ispod teksta, stavlja se paraf notara i stranke.

Isprave, punomoćja i prilozi, čuvaju se u omotu spisa kao sastavni dio notarskog akta.

4. Notarska ovjera

Član 23Ovjera prepisa isprave, svojeručnog potpisa stranke, potpisa zastupnika, izvoda iz po-slovnih knjiga i prevoda, vrši se klauzulom o ovjeri. Ovjera se vrši nakon što se u Upi-sniku o notarskim ovjerama i potvrdama izvrše svi upisi i stave potrebni potpisi.

Ovjera iz stava 1 ovog člana vrši se pod uslovima iz člana 62. do 66. Zakona kojima su uređene notarske ovjere.

Član 24Klauzula o ovjeri prepisa stavlja se ispod teksta koji se ovjerava, a klauzula o ovjeri pot-pisa ispod potpisa koji se ovjerava.

Ukoliko ispod teksta prepisa odnosno potpisa koji se ovjerava, nema mjesta za klauzu-lu o ovjeri, klauzula o ovjeri se stavlja na poseban list, koji se sa prepisom, odnosno sa ispravom spaja jemstvenikom, na način propisan za povezivanje notarskog akta koji se sastoji od više stranica.

5. Otpravci, prepisi, potvrde i izvodi

Član 25Notar je obavezan da izda strankama otpravke, prepise, potvrde i izvode akata i isprava.

Za izradu otpravka, prepisa, potvrde i izvoda akta i isprave, primjenjuju se odredbe ovog pravilnika koje se primjenjuju za notarske akte.

V SADRŽINA, NAČIN VOĐENJA I OVJERAVANJA KNJIGA

Član 26U skladu sa članom 75 Zakona, notar vodi sledeće knjige:

– Upisnik o notarskim zapisima i zapisnicima “UZZ”;

– Upisnik o notarskim ovjerama i potvrdama “OVP”;

– Protestni registar “PR”;


392

– Imenik lica čiji se testament nalazi kod notara “It”;

– Depozitnu knjigu o predmetima primljenim u depozit “DK”;

– Upisnik radnji koje je sud povjerio notaru “URP”.

Pored navedenih knjiga, notar može voditi i evidencije, čiji oblik i sadržaj utvrđuje Ko-mora.

Upisnik o notarskim zapisima i zapisnicima “UZZ”. Član 27

U upisnik o notarskim zapisima i zapisnicima upisuju se svi akti koje je sastavio notar: zapisi, zapisnici i potvrde kao i sve druge notarske radnje, izvršene u skladu sa odred-bama zakona, izuzev onih koje se upisuju u posebne upisnike.

Upisnik o notarskim zapisima i zapisnicima sadrži rubrike za upis sljedećih podataka: redni broj, datum upisa, lično ime, JMB ili broj lične isprave, dokaz o identitetu, zani-manje i adresu fizičkog lica, odnosno naziv i sjedište pravnog lica, kratak opis ugovo-ra ili drugog pravnog posla, odnosno preduzete službene radnje, oznaku vrijednosti, oznaku za kretanje spisa i napomenu (Obrazac broj 4).

Upisnik o notarskim ovjerama i potvrdama “OVP” Član 28

Upisnik o notarskim ovjerama i potvrdama vodi se za ovjeru prepisa, potpisa, izvoda i prevoda koje vrši notar, u skladu sa posebnim propisom.

Upisnik o notarskim ovjerama i potvrdama sadrži rubrike za upis sljedećih podataka: redni broj ovjere ili potvrde, lično ime, JMB, zanimanje i adresu stranke i njen potpis, vrstu preduzete službene radnje uz oznaku isprave, datum ovjere ili izdavanja potvrde, šifru vrste ovjere, izdate potvrde ili predočene isprave sa podacima o toj ispravi (vrsta, broj i datum isprave, izdavalac i jezik na kojem je sastavljena, vrsta izvoda iz poslovnih knjiga i sl.), način utvrđivanja identiteta stranke ili svjedoka. (Obrazac broj 5).

Protestni registar “PR” Član 29

Sadržina, način vođenja i ovjeravanje protestnog registra vrši se u skladu sa posebnim propisom.

Imenik lica čiji se testament nalazi kod notara “IT” Član 30

U imenik lica čiji se testament nalazi kod notara upisuju se podaci o licima koja su pred notarom sačinila testament ili su ga predala notaru na čuvanje.

Prilozi

393

U imenik iz stava 1 ovog člana upisuju se sljedeći podaci: redni broj, datum sačinjavanja odnosno predaje testamenta, lično ime, JMB odnosno broj lične karte, adresa lica koje je sačinilo odnosno predalo testament. (Obrazac broj 6).

Depozitna knjiga o predmetima primljenim u depozit “DK” Član 31

U depozitnu knjigu o predmetima primljenim u depozit upisuju se podaci vezani za isprave, novac, hartije od vrijednosti i druge stvari, koje je notar primio na čuvanje.

Depozitna knjiga iz stava 1 ovog člana, sadrži rubrike za upis sljedećih podataka: red-ni broj primljenog depozita, datum upisa odnosno prijema depozita, lično ime, JMB odnosno broj lične karte i adresu stranke koja je predala depozit, način utvrđivanja identiteta, tačna oznaka primljenog depozita, radnja koju treba izvršiti, lično ime, JMB i adresa stranke kojoj treba predati depozit, potvrda o prijemu depozita i napomena (Obrazac broj 7).

Novčani iznosi koji se upisuju u depozitnu knjigu, moraju se sabrati na kraju stranice. Zbir sa jedne stranice se prenosi automatski na sljedeću stranicu.

Vrijednosni papiri se upisuju prema vrsti, nominalnoj vrijednosti, broju komada, seri-jama i brojevima ili, ako su drugačije označeni, prema toj oznaci.

Depozitna knjiga se na kraju kalendarske godine zaključuje, a zaključenje potpisuje no-tar uz navođenje mjesta, datuma i potpisa. Redni brojevi svih depozita koji se zateknu u momentu zaključenja knjige prenose se u depozitnu knjigu za sljedeću godinu.

Upisnik radnji koje je sud povjerio notaru “URP” Član 32

U upisnik radnji koje je sud povjerio notaru upisuju se sljedeći podaci: redni broj, da-tum prijema akta, naziv suda sa naznakom broja sudskog akta, lično ime i adresa fizič-kog lica, odnosno naziv, sjedište i adresa pravnog lica, kratak opis povjerenog posla i napomena (Obrazac broj 8).

Član 33Knjige iz čl. 27, 28, 29, 30, 31, i 32 ovog pravilnika se sastoje od potrebnog broja tabaka propisanog oblika koji su povezani sa tvrdim koricama. Na prvoj korici se stavlja ozna-ka knjige i godina na koju se upisnik odnosi.

Član 34Svaku knjigu ovjerava predsjednik Komore. Ovjera se vrši na gornjem dijelu posljednje stranice knjige štambiljem za ovjeru knjiga (Obrazac broj 2). Vjerodostojnost ovjere po-tvrđuje predsjednik Komore svojim potpisom i žigom Komore otisnutim u vosku, preko završnih rubova jemstvenika.


394

U ovjeri iz stava 1 ovog člana, naznačava se ukupan broj stranica knjige, datum ovjere i predaje knjige notaru.

Podaci o ovjerenim knjigama, upisuju se u posebne upisnike koje vodi Komora. Za sva-ku vrstu ovjerene knjige vodi se poseban upisnik (Obrazac broj 3).

Član 35Upisivanje u knjige vrši se hemijskom olovkom.

Privremene zabilješke upisuju se običnom olovkom i brišu kada postanu bespredmetne. Crvenom olovkom stavljaju se samo one zabilješke koje su ovim pravilnikom predvi-đene.

Član 36Zavođenje pismena u knjige vrši se hronološkim redom.

Upisi se ne mogu brisati.

Ako je neko pismeno pogrešno zavedeno, precrtava se crvenom olovkom, a u rubrici za primjedbe stavlja se oznaka “pogrešan upis”.

Predmet koji se zavodi iza pogrešno zavedenog predmeta dobija sljedeći redni broj.

Ostali pogrešni upisi u knjigama popravljaju se unošenjem tačnog upisa, s tim što se preko pogrešnog teksta povlači tanka vodoravna crta, tako da precrtani tekst ostane čitak.

Član 37Notar ne može upotrijebiti drugu knjigu prije nego što ispuni postojeću.

Novu knjigu notar može zatražiti kada ocijeni da će se, prema redovnom toku stvari postojeća knjiga ispuniti u toku sledećih mjesec dana.

Na početku svake stranice knjige mora biti označena kalendarska godina.

Upisi u novoj kalendarskoj godini započinju se uvijek na novoj stranici.

Član 38Pri zaključivanju knjiga za tekuću kalendarsku godinu, notar podvlači crvenom olov-kom crtu ispod posljednjeg upisa.

Knjiga se zaključuje na kraju godine tako što se iza posljednjeg upisanog rednog broja unose sljedeći podaci: dan, mjesec i godina zaključenja, redni broj posljednjeg upisa i broj pogrešnih upisa za tu godinu brojem i slovima a ispod datum njenog sastavljanja, potpis notara i pečat.

Prilozi

395

Član 39Kad ispuni imenik lica čiji se testament nalazi kod notara, notar ovjerava zaključenje imenika stavljanjem datuma prestanka njegovog korišćenja, svog potpisa i pečata na zadnjoj strani imenika ispod pečata njegove ovjere.

Član 40Sve stranke koje su pred notarom dale neku izjavu volje ili su tražile preduzimanje neke druge službene radnje upisuju se u Zajednički abecedni imenik.

U Zajednički abecedni imenik upisuju se sljedeći podaci: redni broj, lično ime stranke, odnosno naziv firme i adresa, oznaka i broj knjige u kojoj je predmet upisan i napomena (Obrazac broj 9).

Upis u imenik obavlja se u prvi sledeći slobodni red slova u imeniku koji odgovara po-četnom slovu prezimena, odnosno naziva pravnog lica.

Imenik će se smatrati ispunjenim kada se ispune sve stranice bilo kojeg slova u tom imeniku.

Pri zaključivanju imenika iz stava 1 ovog člana za tekuću godinu, notar podvlači crve-nom olovkom crtu ispod poslednjeg upisa za svako slovo u imeniku.

Član 41Uz svaku knjigu može se voditi imenik.

Stranice imenika obilježavaju se rednim brojevima za svako slovo posebno. Notar ovje-rava svaki imenik na posljednjoj stranici stavljanjem datuma početka korišćenja imeni-ka, svojim potpisom i pečatom.

Član 42Da bi se obezbijedilo pravilno i uredno vođenje knjiga i drugih evidencija, notar je du-žan tromjesečno, pregledati sve knjige.

Svaki pregled zabilježiće se u rubrici »napomena« kod poslednjeg upisanog predmeta. Prilikom pregleda notar će licima zaposlenim u notarskoj kancelariji, narediti ispravlja-nje zapaženih nedostataka i daće potrebna uputstva za rad.


396

VII PREUZIMANJE ISPRAVA, NOVCA, HARTIJA OD VRIJEDNOSTI I STVARI RADI ČUVANJA I PREDAJE

1. Kartoteka depozita

Član 43Preuzimanje isprava, novca, hartija od vrijednosti i stvari radi čuvanja i predaje, vrši se u skladu sa odredbama čl. 67 do 71. Zakona.

Za svaki novčani iznos, svaku ispravu i svaku hartiju od vrijednosti i stvar koja je pre-data notaru na čuvanje, otvara se vlastita kartica (kartica za kartoteku depozita). U toj kartici se za svaki pojedini depozit bilježi ime i prezime stranke, datum predaje na ču-vanje, nominalna vrijednost novca, a kod vrijednosnih papira navodi se nominalna od-nosno procijenjena vrijednost, primalac ili nalogodavac, kao i sve isplate iz tog depozita uz navođenje datuma i potpis stranke. Svaka kartica za kartoteku depozita se numeriše tekućim brojem za jednu godinu. Osim toga, navodi se odgovarajući broj iz depozitne knjige i zajedničkog abecednog imenika, kao i posebni račun.

Kartoteka depozita se arhivira kao spis.

Kartoteka depozita se vodi na Obrascu broj 10.

2. Način preuzimanja gotovog novca

Član 44Notar, po pravilu, gotov novac preuzima preko banke ili druge finansijske organizacije (u daljem tekstu: banka) ili preko pošte.

Notar, po pravilu, ne smije preuzimati gotov novac neposredno od stranke, već stranku upućuje da izvrši uplatu novca na poseban račun predviđen za prijem depozita (notar-ski račun za stranke).

Izuzetno, u opravdanim slučajevima, notar može gotov novac preuzimati i neposredno od stranke, pri čemu je obavezan da izda potvrdu o prijemu novca. Novac koji notar preuzme, bez odlaganja treba uplatiti na poseban račun, predviđen za prijem depozita.

3. Notarski račun za stranke

Član 45Notar otvara najmanje jedan poseban račun za stranke kod banke koja je u njegovom službenom području.

Za svaki iznos novca uzet na čuvanje, koji se odnosi na neki poseban pravni posao i na posebnu stranku, otvara se poseban račun.

Prilozi

397

Novac koji se preda notaru na čuvanje mora biti uplaćen isključivo na računu za stranke i ne smije, čak ni privremeno, biti uplaćen na neki lični račun notara.

Novcem koji se nalazi na računu za stranke može raspolagati samo notar.

Notar može otvoriti kod banke poseban sef za stranke.

Odredbe ovog člana koje se odnose na račun za stranke primjenjuju se i na sef za stranke.

4. Lista računa za stranke

Član 46Notar je dužan da vodi listu banaka kod kojih je otvorio račune ili sefove za stranke.

Ukoliko se notaru predaje novac ili dragocjenosti na čuvanje na računu ili sefu, onda se u listu računa upisuju sljedeći podaci:

– naziv banke;

– broj računa, odnosno sefa;

– broj predmeta iz depozitne knjige i

– vrijeme početka i završetka čuvanja.

Lista računa se vodi na Obrascu broj 11.

5. Prijem isprava

Član 47Prijem isprava i drugih stvari vrši se na način što se navodi njihovo svojstvo, izdavalac, datum i mjesto izdavanja i drugi podaci.

Isprave se evidentiraju po komadima bez označavanja vrijednosti.

6. Prijem strane valute

Član 48Za novac u stranoj valuti koji prima na čuvanje notar je dužan da ima za tu svrhu pred-viđen devizni račun, kao devizni račun za stranke.

U popisu depozita se navodi naziv države u kojoj je ta valuta zakonsko sredstvo plaća-nja, broj novčanica i njihova nominalna vrijednost, naziv izdavaoca, serija i broj i drugi podaci.


398

7. Prijem hartija od vrijednosti

Član 49Hartije od vrijednosti se popisuju tako što se navodi država u kojoj je hartija od vri-jednosti izdata, naziv izdavaoca, serija i broj hartije od vrijednosti, iznos na koji glasi, kuponi koji su povezani sa hartijom od vrijednosti i datum dospjelosti ili realizacije prvog kupona.

Ako je hartija od vrijednosti izdata u Crnoj Gori njena vrijednost se označava u nomi-nalnom iznosu. Ako se prilikom unovčavanja kupona, osim kamata isplaćuje i dio glav-nice, kao vrijednost se označava snižena vrijednost hartije od vrijednosti.

Ako se hartiji od vrijednosti koja je izdata u inostranstvu ne može odmah utvrditi vri-jednost u domaćoj valuti, navešće se njena nominalna vrijednost.

8. Prijem štednih i uložnih knjižica

Član 50Štedne i uložne knjižice popisuju se tako što se navodi naziv izdavaoca knjižice, ime vlasnika i korisnika knjižice, broj knjižice, iznos salda na koji knjižica glasi i ako postoji posebni znak.

Vrijednost štedne ili uložne knjižice, izdate od banke, navešće se prema saldu koji knji-žica pokazuje u nominalnom iznosu.

Ako je štednu ili uložnu knjižicu izdalo strano pravno lice i ne može se utvrditi njena prava vrijednost, navodi se njena nominalna vrijednost u stranoj valuti.

9. Prijem dragocjenosti

Član 51Primljene dragocjenosti popisuje notar ili lice zaposleno u notarskoj kancelariji, ovla-šćeno za preduzimanje te radnje.

Primljene dragocjenosti se popisuju po vrsti, kakvoći, količini, težini, obliku i drugim specifičnim osobinama, kako bi se isključila svaka mogućnost zamjene dragocjenosti.

Ako se, iz bilo kog razloga ne može izvršiti popis u smislu stava 2 ovog člana, odrediće se sudski vještak koji utvrđuje o kakvim se dragocjenostima radi.

Dragocjenosti se procjenjuju prema prometnoj vrijednosti na dan prijema kod notara.

Prilozi

399

Član 52Zapisnik o popisu i procjeni dragocjenosti sastavlja se u dva primjerka od kojih se izvor-nik ulaže u omot sa popisanim dragocjenostima, a kopija u odgovarajući spis predme-ta. Na omotu se označava broj depozita pod kojim su dragocjenosti primljene, oznaka predmeta i upozorenje da se primjerak zapisnika nalazi u omotu, pravna stvar na koju se odnosi, kraća specifikacija sadržaja omota, lično ime, JMB i adresa polagača.

Nakon zatvaranja omota, notar se potpisuje na omotu pored mjesta gdje je stavljen pečat.

Primljene dragocjenosti se upisuju u depozitnu knjigu o predmetima primljenim u de-pozit.

VII NOTARSKI ŠTAMBILJI

Član 53Za pojedine radnje, u skladu sa Zakonom, notar upotrebljava odgovarajuće štambilje.

Štambilji se evidentiraju i njima se zadužuje i rukuje notar ili službenik koga on odredi a evidencija se sravnjuje najmanje jedanput godišnje.

Štambilji se čuvaju pod ključem.

Član 54Notari upotrebljavaju sljedeće štambilje:

1) zabilješka o prijemu pismena,

2) potvrda izvršnosti notarskog akta,

3) potvrda da je isprava podnijeta na uvid,

4) potvrda da je lice u životu,

5) potvrda o ovlašćenju za zastupanje i drugim činjenicama iz registra;

6) ovjera prepisa,

7) ovjera potpisa,

8) ovjera izvoda iz poslovnih knjiga,

9) ovjera prevoda,

10) zabilješka o otpremanju,

11) zabilješka o izdavanju otpravka,

12) zabilješka o vraćanju otpravka,

13) zabilješka o ovjeri otpravka i

14) obračun predujma.


400

Član 55Sadržaj, oblik i veličina štambilja iz člana 54 ovog pravilnika dati su na Obrascu broj 13, odštampani su uz ovaj pravilnik i čine njegov sastavni dio.

Član 56tekst štambilja može biti odštampan kao obrazac ili otkucan na pismenu.

Za svoje potrebe i za potrebe stranaka, notar umnožava obrasce štambilja za pojedine radnje i poslove koji se često ponavljaju.

Za pojedine kratke i česte zabilješke, potpise, oznake, uputstva za rad i slična postupa-nja u poslovanju, notar upotrebljava i odgovarajuće štambilje koje odredi Notarska Ko-mora, ako se njihovom upotrebom olakšava i pojednostavljuje poslovanje.

Član 57Na prepise, otpravke akta, dopise, službene potvrde i druga pismena koja se dostavljaju strankama, sudovima, drugim organima i organizacijama, stavlja se otisak pečata notara.

VIII ARHIVA NOTARA

1. Arhiviranje spisa

Član 58Kad se službena radnja za koju je formiran spis u potpunosti završi, taj spis se arhivira.

Notar, prije arhiviranja spisa provjerava da li je predmet u potpunosti završen, da li se u spisu nalazi izvornik i sva potrebna pismena, kao i troškovnik.

Na omotu spisa notar stavlja oznaku da je predmet za arhiviranje, rok čuvanja spisa i svoj potpis.

Član 59Završeni predmeti sređuju se u arhivu po vrsti notarskog akta i po rednim brojevima spisa pojedinih knjiga u posebne fascikle. Na omotu fascikle, na prednjoj strani, stavlja se skraćena oznaka predmeta i godina, kao i redni brojevi predmeta koji su složeni u toj fascikli.

Na polici se postavlja jedan ili više uočljivih natpisa o tome šta je na njoj složeno.

Prilozi

401

2. Način arhiviranja spisa

Član 60Arhiviranje spisa vrši se tako što se iz spisa izdvoji izvornik akta, odnosno prepis ispra-ve ili spis koji se po zakonu mora priložiti notarskom aktu, ovlašćenja, punomoćja, na-lazi i mišljenja vještaka i drugi spisi koji su nastali prilikom sastavljanja notarskog akta.

Izvornici, otpravci i ovjereni prepisi moraju biti označeni oznakom i brojem odgovara-juće knjige.

Sva ostala pismena i prilozi iz spisa, kao što su pismena prepiska sa strankama, nad-ležnim organima vlasti ili sudovima ostaju hronološki poređani u omotu spisa i čine sporedni spis.

Sporedni spisi se arhiviraju na takav način koji obezbjeđuje da ne dođe do gubitka sa-držaja.

U arhivi se čuvaju sve knjige koje nijesu potrebne za tekući rad.

Ovjere potpisa se ne arhiviraju.

3. Zabrana izdavanja notarskog akta iz notarskog arhiva

Član 61Arhivirani notarski akt, po pravilu, ne može se izdavati zainteresovanim licima.

Notar može izdati izvornik za upotrebu u inostranstvu, pod uslovima utvrđenim za-konom.

U slučaju iz stava 2 ovog člana sačinjava se službena zabilješka o izdavanju izvornika.

Iz zabilješke o izdavanju izvornika mora biti vidljivo da se radi o izvorniku, razlog zbog kojeg se on izdaje, kome se izdaje kao i da su se, za slučaj upotrebe u inostranstvu, s tim saglasila sva lica koja bi inače mogla tražiti izdavanje otpravka tog akta.

4. Notarski akti kojima se vrše izmjene ili dopune ranijih isprava

Član 62Na notarskim aktima kojima se ranije isprave ispravljaju, dopunjavaju ili stavljaju van snage, potrebno je ispod broja te isprave navesti i broj ranije isprave, a na ranijoj ispravi se ispod njenog broja dodatno upisuju brojevi svih kasnijih isprava.

Notar sa prvobitnom ispravom čuva sve kasnije isprave kojima se ova isprava ispravlja, mijenja, dopunjava ili stavlja van snage. U tom slučaju se na odgovarajućem mjestu u spisu otvara list za bilješke koji upućuje na to gdje se isprava nalazi.


402

Isprave i pismena koja se čuvaju, popisana hronološkim redom, mogu se nalijepiti na glavnu ispravu ili jemstvenikom prošiti s njom.

5. Zamjena izvornika

Član 63Ako je izvornik nekog notarskog akta djelimično ili potpuno uništen ili izgubljen ili ako postoji neki drugi razlog da se on zamijeni, notar može na postojećem otpravku ovog akta ili na ovjerenom prepisu otpravka izvornika, zabilježiti da on važi umjesto izvor-nika. Notar mora tu zabilješku potpisati i staviti pečat notara, upisati mjesto i datum.

Kada je zabilješka urađena na posebnom listu, onda se taj list mora jemstvenikom pro-šiti sa ispravom koja zamjenjuje izvornik.

6. Podaci o naplaćenim naknadama

Član 64Sa notarskim aktom se obavezno čuva i prepis troškovnika, podaci o izdatim otpravci-ma, ovjerenim prepisima i podaci o licima kojima su oni izdati.

troškovnik i podaci iz stava 1 ovog člana moraju se zalijepiti kao poslednja stranica ili spojiti jemstvenikom sa ispravom koja se čuva.

7. Evidencija izdatih spisa iz arhive

Član 65Notar vodi posebnu evidenciju izdatih spisa iz arhive, u koju se upisuju svi spisi izdati iz arhive, sa oznakom spisa, naznakom datuma kada su izdati, gdje se nalaze i po moguć-nosti kada bi se trebali vratiti.

8. Osiguranje arhiviranih i sporednih spisa

Član 66Notarski akt i sporedni spisi se arhiviraju u posebnim ormarima predviđenim za ar-hiviranje u notarskoj kancelariji i to na način da su zaštićeni od krađe, provale, vlage, požara, prašine, gubljenja ili oštećenja iz bilo kojeg drugog razloga.

PriloziPrilozi

403

Način preuzimanja dokumentacije i predmeta od strane komisije i predaja novoimenovanom notaru

Član 67Dokumentacija i predmeti koje je, zbog prestanka vršenja poslova notara preuzeo sud, komisija zapisnički predaje novoimenovanom notaru.

Zapisnik iz stava 1 ovog člana sadrži: mjesto sastavljanja zapisnika odnosno mjesto gdje se dokumentacija i spisi nalaze, vrijeme preuzimanja, prezime i ime novoimenovanog notara, ukupan broj posebnih fascikli u kojima su sređeni notarski akti po vrstama, redne brojeve spisa pojedinih knjiga iz svake fascikle, sve stvari preuzete na čuvanje, knjige koje se nalaze u kancelariji notara ili u sudskoj arhivi, potpis novoimenovanog notara i potpise članova komisije.

IX ZAVRŠNA ODREDBA

Član 68Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u »Službenom listu Crne Gore«.

Pravilnik o radu notaraPravilnik o radu notara

Documents

NOTARIJAT U CRNOJ GORI