http://www.zkd.hr ISSN 1845-2434

Novi uvez

GlasiloZagrebackogaknjiznicarskogdrustva

Godina XII. Broj 20 Prosinac 2014.

Novi uvez 20

Glasilo Zagrebačkoga knjižničarskog društva

Godina XII., prosinac 2014.

Izdaje: Zagrebačko knjižničarsko društvo

Starčevićev trg 6, 10 000 Zagreb

Telefon: 4572-344, 4694-326; faks 3882-853

http://www.zkd.hr

Tajnica: Marija Maja Šimunović (msimunovic@nsk.hr)

Glavna i odgovorna urednica: Blaženka Peradenić-Kotur (bkotur@nsk.hr)

Urednica: Nika Čabrić (nika.cabric@kgz.hr)

Uredništvo: Svjetlana Ciglar, Katja Matković Mikulčić, Irena Pilaš, Tomislav Silić

Lektorica: Božica Dragaš-Matijević

UVODNA RIJEČ:

Poštovane kolegice i kolege, članovi Zagrebačkog knjiž-ničarskog društva,

Podsjećam vas da smo 5. lipnja ove godine održali redo-vitu izbornu skupštinu i izabrali novo vodstvo Zagrebačkog knjižničarskog društva. Stoga se u ovom broju po prvi puta jav-ljam kao predsjednica ZKD-a, a time i glavna i odgovorna ured-nica. Glasilo ZKD Novi uvez izlazi od 2003. godine i od tada angažirano izvještava o programima i manifestacijama knjižnica u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji kao i brojnim aktivnos-tima iz područja hrvatskog i inozemnog knjižničarstva. Tijekom godina izlaženja stekao je vodeće mjesto među domaćim stru-čnim knjižničarskim glasilima. Zasluga za to prvenstveno pripa-da knjižničarima - aktivnim sudionicima u kreiranju glasila. Stoga koristim prigodu da se zahvalim kolegici Katji Matković Mikulčić koja je u protekla dva mandata uspješno i kreativno obnašala dužnost glavne i odgovorne urednice. Zahvaljujem se svim kolegicama i kolegama: urednici, članovima uredništva i lektorima koji svojim nesebičnim radom stvarali ovaj zanimljiv glasnik. Međutim, velika zahvala ide i svim našim članovima koji se uvijek spremno uključuju i prilozima obogaćuju sadržaj glasila, knjižničarsku struku i čitatelje te ga izgledom i sadrža-jem unaprjeđuju.

U pripremi ovog, jubilarnog 20. broja imali smo veliku sreću jer je knjižničarska zajednica bila vrlo aktivna. Članovi Zagrebačkog knjižničarskog društva sudjelovali su na nekoliko uglednih međunarodnih kongresa i konferencija, organizirali su i održali nekoliko stručnih skupova i okruglih stolova, prigodno obilježili Dan hrvatskih knjižnica, a proslavi su se pridružili ZKD-biciklisti simboličnom vožnjom od Zagreba do Siska. Sudjelovali smo i u svečanosti otvorenja nove Hrvatske knjižni-ce i čitaonice u Pleternici. Mnogobrojna i plodna aktivnost ve-zana je i uz Mjesec Hrvatske knjige koju smo također željeli zabilježiti. Zbog velikog broja zanimljivih, korisnih i poučnih tekstova koji su nam pristigli, odlučili smo uz ovaj 20. broj iz-dati iznimno još jedan broj (21.) da bi na taj način izvijestili o svim važnim događanjima iz knjižničarstva. Tako je jubilarni 20. broj pretežno orijentiran na domaće i međunarodne konfe-rencije, skupove, okrugle stolove i događanja, a broj 21. u ve-ćini priloga prati aktivnosti povodom Mjeseca hrvatske knjige i pojedinačne, hvale vrijedne, projekte naših knjižničara.

Zagrebačko knjižničarsko društvo iduće godine obilježiti će 40. obljetnicu neprekidnog postojanja. Velika je to brojka koja nam i u buduće treba biti poticaj za što aktivniji odnos pre-ma potrebama kulturne, znanstvene i obrazovne zajednice u kojoj djelujemo. Stoga ovom prilikom pozivam sve zainteresira-ne kolegice i kolege da nam se jave s novim idejama, prijedlozi-ma, kritikama, sugestijama ili pitanjima. Svi naši kontakti nala-ze se na mrežnim stranicama društva na kojima smo također bili vrlo aktivni kao i na društvenim mrežama.

Želim vam da uživate u bogatstvu priloga dva nova broja Novog uveza koliko smo i mi uživali u njihovom kreiranju.

Srdačan pozdrav,

Blaženka Peradenić-Kotur, predsjednica

Sadržaj:

1

Međunarodna konferencija Knjižnice u digi-talnom dobu (Libraries in the Digital Age), LIDA 2014. Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, od 16. do 20. lipnja 2014.

2

Knjižničari iz Hrvatske na 80. konferenciji IFLA-e u Francuskoj

4

Europska konferencija o informacijskoj pis-menosti – ECIL2014, 20.-23. listopada 2014.

7

11. okrugli stol Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama i Komisije za čitanje

10

Stručni skup u povodu desete obljetnice Hr-vatskoga arhiva weba (HAW)

11

10. međunarodni skup Knjižnica – središte znanja i zabave: Na mladima svijet ostaje

12

Međunarodni stručni skup Dječji odjel – part-ner obitelji i predškolskoj ustanovi

15

Stručni skup "Djeca i mladi u knjižnicama – rad s djecom i mladima u knjižnicama sjevero-zapadne Hrvatske

17

Čitateljski klubovi i grupe u Hrvatskoj 19

Zapisnik sa Okruglog stola Veliki i mali: o odnosu književnosti za djecu i književnosti za odrasle

20

UPdate – knjižnica za mlade i mlađe odrasle 22

Projekt: Izrada, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju

23

Otvaranje Mjeseca hrvatske knjige 2014. u Splitu, 39. skupština HKD-a i donacija knjiga novoj Općinskoj knjižnici Jelsa

24

Dan hrvatskih knjižnica 27

Bibliocikliranje – zabava i čitanje 28

Nova knjižnica u Pleternici - knjižnica bu-dućnosti

30

2

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA KNJIŽNICE U DIGITALNOM DOBU (LIBRARIES IN THE DIGITAL AGE), LIDA 2014. ODJEL ZA INFORMACIJSKE

ZNANOSTI SVEUČILIŠTA U ZADRU, OD 16. DO 20. LIPNJA 2014. —————————————————————————————————————

Goranka Mitrović (gmitrovic@nsk.hr) i mr.sc. Kristina Romić (kromic@nsk.hr), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Međunarodna konferencija LIDA, (Libraries in the Digital Age) Knjižnice u digitalnom dobu, osnova-na je 2000. godine kao godišnja konferencija i do 2009. održavala se je na Sveučilištu u Dubrovniku. Od 2010. postaje dvogodišnja (bijenalna) i seli se na Sveu-čilište u Zadru. Ovogodišnja, trinaesta konferencija LIDA održavala se od 16. od 20. lipnja u zgradi Sveu-čilišta u Zadru, a u organizaciji Odjela za informacij-ske znanosti Sveučilišta u Zadru i School of Communi-cation and Information, Rutgers University (SAD) te uz suorganizaciju Odjela za informacij-ske znanosti Sveučilišta u Osijeku.

Konferencija se od svog osnutka bavi promjenama, izazovima u knjižničnom okruže-nju te informacijskim sustavima i servisima u digitalnom dobu. Od osnutka LIDA donosi pregled suvremene problematike, nudi inovativni pristup i rješenja. Obrađuje različite teme podijeljene u dva dijela. Prvi dio pokriva istraživanje i razvoj, a drugi dio odnosi se na prim-jenu napretka u praksi. LIDA okuplja istraživače, profesore, praktičare i programere iz cije-loga svijeta.

Tema ovogodišnje konferencije bila je vrednovanje knjižnica, knjižničnih usluga te istraživanje potreba korisnika. Kao i prijašnjih godina, podijeljena je u dva dijela:

Prvi dio: Kvalitativne metode vrednovanja knjižnica, istraživanje korisnika te korište-nje knjižničnih usluga: primjene, rezultati. Predsjedavatelj prvoga dijela bio je David Bawden, (Centre for InformationScience, City University London, Velika Britanija)

Drugi dio: Altmetrika - nove metode u vrednovanju znanstvene komunikacije i knjiž-nica: primjene, rezultati. Predsjedavatelj, Blaise Cronin, (D.S.Sc., School of Informatics & Computing Indiana University, SAD).

Uvodnim predavanjima glavnih voditelja i osnivača LIDA konferencije, profesora e-meritusa Tefka Saračevića sa Sveučilišta Rutgers i profesorice Tatjane Aparac-Jelušić sa Sveučilišta u Zadru, LIDA 2014. službeno je otvorena 16. listopada. Najavljene su dvije glavne teme te program konferencije.

Tijekom pet dana konferencije održano je 7 pozvanih i 34 prihvaćena izlaganja (23 u sklopu teme kvalitativnih metoda vrednovanja i 11 s temom novih metoda vrednovanja znanstvene komunikacije i knjižnica). Kao i na svim dosadašnjim LIDA konferencijama, i ove je godine održano jedno predavanje počasnog gosta (guest of honor). Domaći izlagači održali su 13 predavanja. Održane su četiri radionice (dvije za studente doktorskog studija, 15. lipnja, dan prije službenog otvaranja) i prezentirano je 19 postera. Jedanaest hrvatskih autora predstavilo je 8 postera. Zadnji dan konferencije, u petak, održan je poslijediplomski forum studenata doktorskih studija pod pokroviteljstvom ASIST-a (The Association for In-formation Science and Technology). Tri doktorska kandidata predstavila su sinopsise svojih doktorskih tema te o njima raspravljali s vodećim znanstvenicima informacijskih znanosti. Završnom riječju, u petak 20. lipnja u popodnevnim satima, nositelji dosadašnjih konferenci-ja prof. Aparac-Jelušić i prof. Saračević najavili su smjenu generacija u vođenju konferencije 2016. godine, te sljedeću organizaciju LIDA konferencije prepustili mlađim stručnjacima informacijskih znanosti. Prof. Saračević imenovao je dvije nositeljice LIDA konferencije 2016.: izvanrednu profesoricu Sanjicu Faletar Tanacković s Odsjeka za informacijske znano-

sti u Osijeku i docenticu Martinu Dragiju Ivanović s Odjela za informacijske znanosti u Zad-ru. Suorganizator i dalje ostaje Sveučilište Rutgers, a službeni zastupnik Sveučilišta Rutgers na LIDA konferenciji od 2016. bit će profesor Ross J. Todd.

Nakon službenog završetka konferencije obilježena je deseta godišnjica od osnutka Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i održan okrugli stol s temom obrazo-vanja u području informacijskih znanosti.

Ovogodišnjoj konferenciji nazočilo je 109 sudionika, 27 iz Hrvatske i 60 iz gotovo ci-jelog svijeta, te 22 studenta.

Pozvani predavač David Bawden, profesor informacijskih znanosti (Centre for Infor-mation Science, City University London), svojim je izlaganjem “The noblest pleasure”?: on gaining understanding from qualitative research in library/information science prvoga dana najavio prvu temu konferencije i istaknuo važnost kvalitativnih i kvantitativnih istraživanja u knjižničnoj i informacijskoj znanosti. Uz ostala mnogobrojna zaduženja, profesor Bawden urednik je časopisa Journal of Documentation, vodećega europskog časopisa iz područja knjižničarstva i informacijskih znanosti.

O mogućnostima online metoda u istraživanju informacija govorila je sljedeća pozvana predavačica - Elke Greifeneder (Royal School of Library and Information Science, Denmark), u izlaganju pod naslovom Big data does not equal big picture.

Pregled posljednjih 60 godina mjerenja i praćenja upotrebe informacija i njihovih izvo-ra predstavio je Donald Case, pozvani predavač (University of Kentucky, USA,), u predava-nju Sixty years of measuring the use of information and its sources: from consultation to ap-plication.

Predavači prihvaćenih izlaganja u okviru prve teme raspravljali su o oblikovanju knjiž-ničnih usluga za učinkovitu procjenu te o metodologiji vrednovanja radne učinkovitosti u knjižnicama, prikazana su istraživanja korisnika u različitim vrstama knjižnica, kao na prim-jer istraživanje navika srednjoškolaca i njihovo snalaženje u digitalnom okruženju, o čemu je govorio profesor Ros J. Todd sa Sveučilišta Rutgers, nasljednik prof. Saračevića u organiza-ciji konferencije LIDA 2016.

Drugu temu konferencije sljedeći je dan najavio pozvani predavač Blaise Cronin, pro-fesor emeritus School of Informatics & Computing Indiana University, predavanjem Beetho-ven vs. Bieber: on the meaning fulness of (alt)metrics. Profesor Cronin autor je ili urednik više od 300 znanstvenih radova, monografija, izvještaja, radova u zbornicima skupova i dru-gih publikacija. Znatan dio njegova istraživanja usredotočen je na znanstvenu komunikaciju, citatnu analizu te akademski sustav nagrađivanja. Glavni je urednik časopisa Journal of the American Society for Information Science & Technology. U svom je izlaganju govorio o tradicionalnim i novim mogućnostima mjerenja znanstvene izvrsnosti, o kulturi mjerenja znanstvene djelatnosti, od Garfieldovih citatnih indeksa iz 1955., preko današnjih WoSCC, Google Scholar, Scopus i dr., do analiza društvenih mreža u budućnosti tj. altmetrici.

Paul Wouters, (Centre for Science and Technology Studies, Netherlands), pozvani iz-lagač, u svom je predavanju The metrics acumen: supporting individual researchers in as-sessment također obradio drugu temu. Govorio je o pojavi altmetrike u knjižnicama, biblio-metrijskim uslugama dostupnim preko baza podataka i na webu. Na predavanju je prikazan ACUMEN (Academic Careers Understood through Measurement and Norms), projekt devet institucijskih partnera iz sedam zemalja Europe. Cilj im je istražiti načine na koje se procje-njuju istraživači te mogućnost poboljšanja vrednovanja znanstvenoga sustava.

Cassidy Sugimoto, (Indiana University, USA),The metric menagerie: Tweets, Likes, and other social media metrics in the library, pozvana predavačica, u izlaganju se između ostaloga pitala i o smislenosti altmetrike.

Drugu temu konferencije, alternativne metode mjerenja korištenja informacija i njezi-nih izvora, obradili su još izlagači u 11 predavanja. Nastojali su se istražiti koncepti i rezulta-ti korištenja altmetrike u vrednovanju dvaju područja, znanstvenoj komunikaciji i korištenju društvenih mreža i altmetrike u knjižnicama. Govorilo se o akademskoj društvenoj mreži

3

Mendeley, o Twitteru, ResearchGateu, Linked inu. Altmetrika (alternativna metrika) pojavi-la se početkom ovoga desetljeća kao rezultat ograničenja tradicionalnih bibliometrijskih i scientometrijskih metoda vrednovanja znanstvenika i znanstvene djelatnosti. U novom digi-talnom okruženju altmetrika se koristi za vredenovanje stručnih i znanstvenih radova preko društvenih mreža uključujući i blogosferu. Ne uključuje samo kvantitativnu već i kvalitativ-nu procjenu. U prošlosti, knjižnice i knjižničari sudjelovali su u prikupljanju bibliometrijskih podataka za vrednovanje znanstvene komunikacije. Sada su počeli sudjelovati i u analizi pre-uzimanja dokumenata, tweetanja ili lajkanja. Korištenje društvenih mreža od strane knjižni-čara sve više raste, kako bi se dobile informacije o praćenju posjeta i preuzimanja na druš-tvenim mrežama te kako bi knjižničari bili spremni odgovoriti i na takve vrste upita.

Izlaganjem pod naslovom Challenge of globalized evaluation practices in the context of semi-peripheral and localized knowledg eproduction hrvatska pozvana izlagačica Marija Brajdić Vuković, (Hrvatski studiji, Zagreb) prikazala je izazove mlađe generacije hrvatskih znanstvenika te pitanja vezana uz moguću budućnost hrvatskoga znanstvenog sustava.

Ovogodišnji počasni gost Gary Marchionini sa Sveučilišta North Carolina, Chapel Hill iz SAD-a, održao je zanimljivo predavanje pod naslovom Libraries and literacies : from I to we. Marchionini predlaže da knjižnice počnu prikupljati podatke o osobnim identitetima, međutim postavlja se i pitanje granica, primjerice do koje mjere privatno prelazi u javno. Marchionini predlaže da nova uloga knjižnica bude uloga moderatora između pojedinih „proizvođača“ identiteta.

Prezentacija postera održana je u srijedu u večernjim satima, uz sir i vino. Slikom i tekstom, tablicama i grafikonima obrađene su teme vezane uz kvalitativne i kvantitativne metode vrednovanja knjižničnog fonda, altmetrika u knjižnicama, vrednovanje fonda koriš-tenjem citatne analize, e-učenje i korištenost baza podataka u akademskim knjižnicama, te su predstavljeni pojedini projekti. Odlukom tročlanoga žirija odabrana su dva najbolja postera. Nagradu, besplatno sudjelovanje na LIDA konferenciji 2016. Godine, osvojila je Marica Šapro-Ficović za poster naslova How qualitative methods can show value of libraries : re-sults from an unusual study. Besplatnu godišnju članarinu za ASIST osvojila je Dina Vrkić s posterom Library services/resources and handheld mobile devices.

U vrijeme popodnevnih pauza sudionici konferencije posjetili su Muzej antičkoga sta-kla i Gradsku knjižnicu, a u četvrtak je za sve sudionike priređena svečana večera u restora-nu Foša.

Na LIDI 2014. ugledni profesori s područja knjižnične i informacijske znanosti prezentirali su nove teme i nova znanja. Naglasak je stavljen na vrednovanje informacijskih usluga knjižnica pu-tem njihovih mrežnih mjesta i društvenih mreža te novih metoda altmetrije i webometrije.

Neposredno prije službenoga završetka kon-ferencije LIDA 2014. dosadašnji glavni voditelji Saračević/Aparac-Jelušić organizaciju sljedeće konferencije, LIDA 2016., predali su novom orga-nizacijskom timu.

4

KNJIŽNIČARI IZ HRVATSKE NA 80. KONFERENCIJI IFLA-E U FRANCUSKOJ

—————————————————————————————————————

Dunja Marija Gabriel (dgabriel@nsk.hr), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Svjetski knjižničarski i informacijski kongres i 80. konferencija Međunarodnoga save-za knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) održani su u Lyonu, Francuska, od 16. do 22.

kolovoza 2014. Sudjelovalo je više od 3500 predstav-nika knjižnica, knjižničarskih i srodnih ustanova iz vi-še od 120 zemalja. Tema ovogodišnje Konferencije bila je Libraries, Citizens, Societies: Confluence for Knowledge (Knjižnice, građani, društva: sjecišta zna-nja).

Posebnost ovogodišnjeg Kongresa bila je dono-šenje Lyon Declaration on Access to Information and Development (Lyonska deklaracija o pristupu informa-cijama i razvoju; www.lyondeclaration.org), koju je potpisalo više od 125 organizacija s ciljem pozitivnog utjecaja na razvojni program Ujedinjenih naroda nakon 2015. godine. U Deklaraciji se ističe da pristup infor-macijama i knjižnicama igra presudnu ulogu u podupi-ranju razvoja. Cilj je Deklaracije širenje pristupa infor-macijama, znanju i knjižnicama svim društvenim sku-pinama, koje prati dostupnost informacijskih i komuni-kacijskih tehnologija (ICT), a doprinosi održivom raz-voju i unapređuje ljudske živote.

Lyonska deklaracija poziva države članice UN-a da preuzmu međunarodnu odgovor-nost da se donošenjem razvojnoga programa UN-a za razdoblje nakon 2015. godine svima osigura pristup informacijama potrebnim za promicanje održivog razvoja i demokratskih društava, te omogući da iste razumiju, koriste i dijele s drugima.

Predstavnici Hrvatske redovito sudjeluju na godišnjim konferencijama IFLA-e s izla-ganjima i u radu brojnih IFLA-inih stručnih tijela. Ove godine Hrvatsku su predstavljali knji-žničari iz Hrvatskoga knjižničarskoga društva, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Knjižnica grada Zagreba, Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica, Hrvatske knjižni-ce za slijepe i Odsjeka za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, te su predstavili ukup-no osam izlaganja. Četiri izlaganja bila su održana u okviru pojedinih tematskih sesija (tematskih blokova), a cjeloviti tekstovi izlaganja objavljeni su i nalaze se na mrežnim stra-nicama IFLA-e. Preostala četiri izlaganja bila su posterska izlaganja u sklopu dvodnevne po-sterske sesije.

U okviru tematskoga bloka Digital preservation of eBooks: best practice in libraries (Digitalna zaštita e-knjiga: primjeri najbolje prakse u knjižnicama), u organizaciji Sekcije za zaštitu i konzervaciju, Sekcije za informacijsku tehnologiju i Sekcije za nacionalne knjižni-ce, rad na temu eBook Ingest Module at the National and University Library in Zagreb (Modul za prihvat e-knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu) priredile su au-torice Tanja Buzina, Sofija Klarin Zadravec i Dunja Seiter Šverko. U radu je predstavljen modul prihvata elektroničkih knjiga od hrvatskih nakladnika uspostavljen u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (http://library.ifla.org/860/1/087-klarin-en.pdf).

U dijelu tematskih izlaganja u organizaciji Sekcije za novine, Sofija Klarin Zadravec, članica Stalnog odbora IFLA-ine Sekcije za novine, održala je izlaganje Semantic analysis of the user queries in the Croatian Historical Newspapers Portal log files (Semantička analiza upita korisnika portala Stare hrvatske novine), u kojem su predstavljeni rezultati istraživanja sadržaja upita korisnika portala Stare hrvatske novine provedenog 2012. godine analizom dnevničkih datoteka portala (http://library.ifla.org/1028/1/170-zadravec-en.pdf).

U bloku predavanja u organizaciji Sekcije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama na temu Dyslexia? Welcome to our library! (Disleksija? Dobro došli u našu knjiž-nicu!) izlaganje na temu Dyslexia and Library Programmes for Motivation to Read in Croa-tia (Disleksija i knjižnični programi poticanja čitanja u Hrvatskoj) priredile su autorice Du-nja Marija Gabriel (NSK, članica IFLA-ine Sekcije za knjižnične usluge za osobe s poseb-nim potrebama), Ljiljana Sabljak (KGZ, članica Stalnog odbora IFLA-ine Sekcije za narod-

5

ne knjižnice) i Mirjana Lenček (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Zagreb). U izlaganju su prikazani primjeri dobre prakse u provođenju programa poticanja čitanja za osobe s disle-ksijom u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj (http://library.ifla.org/948/1/131-gabriel-en.pdf).

U okviru sesije Universal Bibliographic Control in the Digital Age: Golden Opportu-nity or Paradise Lost? (Univerzalna bibliografska kontrola u digitalno doba: zlatna prilika ili izgubljeni raj?), izlaganje The local in the global: universal bibliographic control from the bottom up (Lokalno u globalnom: univerzalna bibliografska kontrola odozdo prema gore) održali su Mirna Willer (Odsjek za informacijske znanosti, Sveučilište u Zadru) i Gordon Dunsire (nezavisni savjetnik, Edinburg, Škotska). U radu je predstavljena i raspravljana pri-mjena univerzalne bibliografske kontrole (UBC) u okruženju semantičkog weba library.ifla.org/817/1/086-dunsire-en.pdf).

Tijekom dvodnevne posterske sesije iz Hrvatske su predstavljena četiri izlaganja na posteru. Izlaganje na posteru pod nazivom Programms for motivation to read in public libra-ries in Croatia (Programi za poticanje čitanja u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj) predsta-vile su autorice Dunja Marija Gabriel i Dunja Seiter Šverko iz Nacionalne i sveučilišne knji-žnice u Zagrebu. Na posterskom izlaganju predočeni su podaci o projektima poticanja čitanja koji se kontinuirano provode u narodnim knjižnicama kao jedan od preduvjeta u izradi naci-onalne strategije poticanja čitanja u Hrvatskoj. Jelena Lešaja iz Hrvatske knjižnice za slijepe predstavila je poster na temu When dots come alive: braille literacy contest in the Croatian library for the blind (Kada točke ožive: natjecanje u čitanju brajice u Hrvatskoj knjižnici za slijepe). Kristian Ujlaki i Karlo Galinec iz Knjižnice i čitaonice “Fran Galović” Koprivnica imali su poster na temu "Let's get personal!" - educational library service "Personal librari-an" (“Neka postane osobno!” – knjižnična usluga za obrazovanje “Osobni knjižničar”). Če-tvrto izlaganje pod nazivom From Croatia to Finland and vice versa with Grundtvig funding – experiences of staff mobility between two NAPLE Sister Libraries (Od Hrvatske do Finske i obrnuto s Gruntvig financiranjem – iskustvo mobilnosti osoblja između dviju NAPLE ses-trinskih knjižnica) priredili su Kaisa Kytömäki iz Sastamala Public Library iz Finske i Petar Lukačić iz Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica.

Knjižničari iz Hrvatske imali su prilike tijekom održavanja Kongresa razgledati različi-te knjižnice u Lyonu, a jedna od njih koju smo posjetili bila je Bibliothèque municipale de Lyon.

Tijekom održavanja Kongresa, IFLA-ina Sekcija za knjižnične usluge za osobe s pose-bnim potrebama održala je još jedan tematski blok predavanja na temu UN Konvencija o pravima osoba s invaliditetom – što znači za osobe s posebnim potrebama i knjižnične uslu-ge širom svijeta. Svrha ove sesije bila je raspraviti kako osigurati pristup knjižnicama i knjiž-ničnim uslugama za osobe s invaliditetom na temelju UN Konvencije o pravima osoba s in-validitetom u suradnji s UN-ovom Komisijom za prava osoba s invaliditetom (UN CRPD), naglasiti ulogu knjižnica i knjižničara u razvoju pristupačnih knjižnica za osobe s invalidite-tom i osobe s posebnim potrebama, promovirati uspješne primjere u praksi i naglasiti ulogu knjižnica u primjeni Ugovora iz Marakeša za olakšavanje pristupa objavljenim djelima slije-pim, slabovidnim i osobama koje se iz nekog drugog razloga ne mogu služiti standardnim tiskom.

Osim navedenoga, IFLA-ina Sekcija za knjižnične usluge za osobe s posebnim potre-bama organizirala je i održala dva radna sastanka članova Sekcije na kojima je dogovoreno da se na IFLA-inom Kongresu 2015. godine u Južnoj Africi (Cape Town, 15.-21. kolovoza 2015.) priredi zajednički blok izlaganja i prezentacija s IFLA-inom Sekcijom za narodne knjižnice te je dogovoreno da se redoviti polugodišnji sastanak Sekcije održi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (krajem veljače 2015.).

I ove godine je na završnoj IFLA-inoj sesiji dodijeljena Nagrada za najbolje postersko izlaganje 2014. godine, koje je dobila Judy Brooker iz Australskoga knjižničarskog i infor-macijskog društva (ALIA - Australian Library and Information Association) za poster na

6

temu Budućnost profesije (Future of the Profession). Na kraju održavanja IFLA-inog kongresa pred-

sjednica IFLA-e Sinikka Sipilä (Finska) službeno je proglasila mjesto održavanja IFLA-inog kongresa 2016. i zemlju domaćina; Sjedinjene Američke Drža-ve, Ohio, Columbus.

Od zanimljivih događaja koji su prethodili održa-vanju IFLA-inog kongresa u Francuskoj izdvajamo Bicikliranje za knjižnice koje se ove godine odvijalo od 6. do 14. kolovoza 2014. (http://www.cyclingforlibraries.org/), a sudjelovala su 92 knjižničara iz 17 zemalja te više francuskih knjižničara koji su im se pridružili na dan-dva zajedničke vožnje.

Predstavnici iz Hrvatske bili su Vesna Stričević (KGZ), Maruška Nardelli (Knjižnica Marka Marulića Split) te Karlo Galinec i Kristian Ujlaki (Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica). Bicikliranje predstavlja lobiranje za knjižnice na aktivan i javnosti i medijima atraktivan način i tom su prilikom sudionici posjetili 16 knjižnica i nekoliko muzeja i raspravljali o unaprijed zadanim temama te stvorili poznanstva i raz-mijenili iskustava s kolegama iz brojnih zemalja.

7

EUROPSKA KONFERENCIJA O INFORMACIJSKOJ PISMENOSTI, 20.-23. LISTOPADA 2014.

—————————————————————————————————————

dr. sc. Dijana Machala (dmachala@nsk.hr), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Druga Europska konferencija o informacijskoj pismenosti – ECIL2014 (The European Conference on Information Literacy - http://ecil2014.ilconf.org/) održala se u Dubrovniku od 20. do 23. listopada 2014. Konferenciju su, uz pokroviteljstvo UNESCO-a i IFLA-e, organi-zirali Odsjek za informacijski menadžment Sveučilišta Hacettepe iz Ankare te Odsjek za in-formacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudje-lovalo je oko 250 sudionika iz 50 zemalja iz cijeloga svijeta, a međunarodni karakter konfe-rencije vidljiv je i u obujmu programa. U četiri paralelne sesije održano je više od stotinu izlaganja, četiri radionice i dvije panel-rasprave. Objavljeni Zbornik sažetaka sadrži 174 pri-loga: 2 uvodna govora, 6 pozvanih izlaganja, 93 stručna rada, 7 prikaza u okviru doktorsko-ga foruma, 29 primjera dobre prakse, 14 pechakucha, 16 postera, 4 radionice i 2 panela. Ra-dovi u užem izboru objavljeni su u izdanju Springera u knjizi Communications in Computer and Information Science – CCIS.

Povijest informacijske pismenosti (engl. information literacy – IL) u knjižničarstvu vezana je uz razvoj bibliografskih instrukcija, odnosno knjižničnih tečajeva za korisnike. U literaturi nalazimo podatak da su se još u 17. stoljeću na Sveučilištu u Njemačkoj održavali tečajevi o korištenju knjižnice i knjižnične građe. Koncept informacijske pismenosti prvi je izložio 1974. godine Paul Zurkowski, predsjednik američkoga Udruženja informacijske in-dustrije (Information Industry Association – IIA), istaknuvši važnost usvajanja znanja upot-rebe informacija i informacijskih alata u oblikovanju informacijskih rješenja za postojeće probleme. Zurkowski je naznačio da je „tradicionalna uloga knjižnice u tranziciji (…) te da se informacijski izvori koriste u radnoj okolini (1); da su za upotrebu informacijskih alata i

8

primarnih izvora potrebne određene tehnike i vještine (2) te da informacije predstavljaju problemsko rješenje (3).“ Osamdesetih godina dvadesetog stoljeća, što je razdoblje obilježeno ubrzanim razvojem osobnih raču-nala, uvodi se termin računalna pismenost, ističući važ-nost uporabe računala te poslije i informacijsko-

komunikacijske tehnologije u podizanju razine infor-macijske pismenosti. Informacijsko-komunikacijskom tehnologijom podržan razvoj informacijske pismenosti, vidljiv u razvoju baza podataka, informacijskih susta-va, elektroničkog nakladništva, interneta, robotike i dr., otvara sve češće pitanja o razlici između onih koji imaju i onih koji nemaju pristup tehnolo-giji, etička pitanja o pravu na slobodan pristup informacijama, o metodama ali i etici korište-nja, dijeljenja i navođenja informacija i sl. Termin pismenosti proširuje se i na druga podru-čja, ističući kako su nam u okviru ključnih kompetencija za opstanak u modernom društvu, osim informacijske pismenosti, podjednako važne i vizualna pismenost, medijska pismenost, digitalna pismenost… U tom se kontekstu oblikovao i terminološki pluralizam područja (library instruction, ICT literacy, metalitercy, transliteracy, media and information literacy, social media literacy, digital literacy). David Bawden je u svom pozvanom izlaganju pod nazivom Being Fluent and Keeping Looking izložio elemente mogućega teorijskog modela informacijske pismenosti. Istaknuo je kako informacijsku pismenost karakterizira pluralizam nazivlja, mnogostrukost područja koja ističu nadležnost nad informacijskom pismenosti, di-vergentnost ciljeva (može li se govoriti o općoj informacijskoj pismenosti ili bi je se trebalo promatrati/poučavati u odnosu na pojedina predmetna područja) i sl. Iznoseći rezultate istra-živanja koje je pokazalo da se u Velikoj Britaniji 42% posto, odnosno 15 - 20 milijuna ljudi ne zna koristiti dostupnim medicinskim informacijama kako bi bili i ostali zdravi, Bawden je zaključio kako nam nisu dovoljne samo informacije, već fluentnost u njihovu korištenju. Bawden se zalaže za višerazinski model poučavanja informacijske pismenosti s fluentnosti na vrhu tog modela, pri čemu valja priznavati specifičnosti informacijske okoline, osobne informacijske stilove, područne specifičnosti te nužnost stapanja informacija u formu savje-ta/poduke/učenja. Informacijska fluentnost, prema D. Bawdenu, konceptualno je razumijeva-nje te sposobnost prilagodbe izmjenjivim informacijskim okolinama. Michael B. Eisenberg u svom se izlaganju Lessons Learned from a Lifetime of Work in Information Literacy osvr-nuo na cjeloživotno iskustvo u bavljenju informacijskom pismenosti te na začetke nastanka i razvoja modela Velikih šest vještina (Big6 - http://big6.com/). O američkim iskustvima go-vorio je i Tefko Saračević (Information Literacy in the United States: Contemporary Trans-formations and Controversies), kritički se osvrnuvši na nacrt teksta revizije Okvira za infor-macijsku pismenost u području visokog obrazovanja iz 2000. godine (engl. Framework for Information Literacy for Higher Education) Američkoga knjižničnog društva. Novi Okvir trebao bi biti prihvaćen u siječnju 2015., a tekst nije ponudio jedinstvenu definiciju informa-cijske pismenosti, već prihvaća njezinu višestrukost: „[informacijska pismenost] sjedinjuje repertoare mogućnosti, praksi, …usmjerena je na proširenje pojedinačnih razumijevanja in-formacijskog ekosustava kroz podizanje razine znanja u pronalaženju, korištenju i analizi informacija…, odgovara na stara te razvija nova pitanja, stvara nova znanja etičkim sudjelo-vanjem u obrazovnoj i školskoj zajednici“. Kritika je najvećim dijelom upućena primjeni threshold koncepata (koncept uspostavljanja praga) (Meyer & Land, 2003.) u oblikovanju suvremenog Okvira, koji Saračević smatra neprimjerenim, naročito stoga što koncept nije teorijski provjeren te se radi o konceptu koji svoju primjenu nije još našao ni u jednoj discip-lini. U prilog threshold koncepta kao relevantnog teorijskog modela za razvoj informacijske pismenosti između ostaloga založili su se Shelia Webber i Bill Johnston u svom izlaganju Information Literacy as a Discipline: A Contemporary Perspective. Webber i Johnston izlo-žili su ideju o razvoju informacijske pismenosti kao zasebne discipline te analizirali moguće

9

profesijske elemente tog područja. Louise Limberg, profesorica Sveučilišta iz Boråsa iz Švedske (Information Literacy as an Object of Reserach – in Tension Between Various Fi-elds), istražila je položaj informacijske pismenosti u znanstvenim istraživanjima te potvrdila kako je informacijska pismenost proizašla iz profesionalne prakse poučavanja ili evaluacije korisničkih sposobnosti, da je utemeljena na standardima i normama, da se nalazi u polju interesa knjižničarstva te se retorički veže uz politička pitanja razvoja demokracije i građan-stva. Limberg zaključuje kako informacijsku pismenost valja promatrati kao znanstveno po-dručje koje mnogo obećava i koje je podjednako relevantno u akademskom, profesionalnom i društvenom okviru djelovanja. Andrew Whitworth sa Sveučilišta u Manchesteru u svom izlaganju Toward a Radical Information Literacy osvrnuo se na činjenicu da i četrdeset godi-na nakon Zurkowskog u području informacijske pismenosti nedostaje teorijskih radova. Osvrnuo se na malobrojna istraživanja s ciljem oblikovanja teorijskog modela u području informacijske pismenosti, istaknuvši pri tome primjenu većinom kvalitativnih istraživačkih metoda, kao što su fenomenografija (Bruce, 1997; Edwards&Lupton, 2006), društveno-

kulturna teorija prakse (A. Lloyd, 2004) te diskurzivna analiza (C. Hamelink, 1976; R. Bla-ug, 2007, 2010). Whitworthova teorija radikalne informacijske pismenosti, koju je izložio i u istoimenoj knjizi u izdanju Chandosa, nalazi svoje teorijsko uporište u Bakhtinovom komu-nikacijskom modelu. Whitworthova radikalna informacijska pismenost djeluje u svojevrs-nom metadisciplinarnom kontekstu, a njeni se teoremi mogu podjednako naći i u kritičkoj pedagogiji, području stručnog usavršavanja, obrazovanja, geografije i sociologije, političke teoriji i sl. O etičkom te političkom kontekstu informacijske pismenosti govorila je Maria-

Carme Torras Calvo (Libraries Furthering Development: Media and Information Literacy in the Post-2015 Development Framework) istaknuvši aktivnosti IFLA-e i UNESCO-a u podi-zanju svijesti o važnosti medijske i informacijske pismenosti (MIL) za moderno društvo na-kon 2015. te posebice o ulozi knjižnica. Mišljenja je kako snažna etička pitanja proizlaze iz procesa ubrzane tranzicije između primjene informacijsko-komunikacijske (ICT) u nano-bio-info-kognitivnu (NBIC) tehnologiju te iz posljedica sve prisutnijeg 'ilektronizma' (fr. illec-tronisme), termina kojim Frau-Meigs (2013.) označava neimanje znanja potrebnih za koriš-tenje elektroničkih izvora; neznanje čitanja, pisanja i računanja pomoću zaslona; nedostatak novih vještina potrebnih za upravljanje informacijama te nedostatak kritičkog prosuđivanja i angažiranja oko procesa stvaranja te dugotrajne zaštite digitalnih informacija.

Na konferenciji je iz Hrvatske sudjelovalo oko desetak izlagača, a iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu sudjelovala je Dijana Machala, koja je izložila rezultate is-traživanja mjerenja informacijske i medijske pismenosti korisnika portala Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara u RH primjenom xAPI (Experience API) standarda za e-

učenje. Aktivnosti korisnika novog portala Centra, dobivene log analizom, kategorizirane su primjenom Helspter&Eynon (2013.) modela u četiri najčešće grupe informacijske angažira-nosti: kritičku, kreativnu, društvenu i tehničku. Primjenom ADL xAPI ontologije izrađeni su semantički tripleti dostupni u repozitoriju otvorenih obrazovnih podataka Centra (learning record store - LRS). Rezultati istraživanja pokazuju da se knjižničari u digitalnom okruženju najčešće angažiraju primjenom kritičkih i tehničkih vještina, tek potom kreativno i društve-no. Cjeloviti rad Measuring Information and Digital Literacy Activities through Learning Record Store Repository of the National Training Centre for Continuing Education for Lib-rarians in Croatia (Machala&Orešković) objavljen je u knjizi Communications in Computer and Information Science – CCIS 492, pp. 580–588, 2014.

Sljedeća, treća Europska konferencija o informacijskoj pismenosti – ECIL2015 (http://ecil2015.ilconf.org/) održat će se od 19. do 22. listopada 2015. godine na Sveučilištu u Tal-linnu, Estonija, a organizator je konferencije Institut za informacijske znanosti Sveučilišta u Tallinnu. Tema je konferencije informacijska pismenost u zelenom društvu (Information Li-teracy in the Green Society).

10

11. OKRUGLI STOL KOMISIJE ZA KNJIŽNIČNE USLUGE ZA

OSOBE S POSEBNIM POTREBAMA I KOMISIJE ZA ČITANJE

—————————————————————————————————————

Željka Miščin (zeljka.miscin@kgz.hr), KGZ Knjižnica Marina Držića

Mjesec rujan tradicionalno je vrijeme održavanja godišnjeg Okruglog stola, a ove je godine njegova te-ma bila UN Konvencija o pravima osoba s invalidite-tom – primjena u knjižnicama u Hrvatskoj u svjetlu članstva u Europskoj uniji. Gradska knjižnica na Star-čevićevom trgu i ove je godine bila domaćin skupa.

Komisija za knjižnične usluge za osobe s poseb-nim potrebama i Komisija za čitanje suorganizatori su Okruglog stola, čime potvrđuju svoju dobru suradnju. Financijsku potporu osigurali su Ministarstvo kulture RH i Grad Zagreb – Gradski ured za obrazovanje, kul-turu i sport. Organizatori Okruglog stola nastojali su pokazati kako i knjižnice u Hrvatskoj mogu promicati prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u raz-voju.

Nakon prigodnih pozdravnih riječi Ljiljane Sab-ljak (pomoćnice ravnateljice KGZ-a), Marijane Mišetić (predsjednice HKD-a), Loris Bučević-Sanvicenti (predsjednice Komisije za čitanje), Marije Mustač (predstavnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom i voditeljice Odjela za osobe s invaliditetom), Jelene Glavić-

Perčin (predstavnice Ministarstva kulture RH i voditeljice Službe za knjižničnu djelatnost i promidžbu knjige), sudionike skupa pozdravila je Dunja Marija Gabriel (predsjednica Komi-sije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama).

11. okrugli stol započeo je izlaganjem Marice Mirić (potpredsjednice Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske - SOIH). Naziv izlaganja bio je Holistički pristup u primjeni konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom u knjižnicama. Objašnjena je uloga SOIH-

a te kako osigurati osobama s invaliditetom u RH potpuni pristup temeljnim ljudskim pravi-ma i njihovo uključivanje u život zajednice. Marica Mirić opisala je na konkretnim primjeri-ma kako pomoći osobama s invaliditetom u savladavanju barijera u svakodnevnom životu. Holistički je pristup sveobuhvatan, a uključuje osobe, infrastrukturu, medije, korisnike, uni-verzalni dizajn. U tom je kontekstu Marica Mirić istaknula važnost realizacije projekta „Knjižnica za sve“.

Skup se nastavio izlaganjem gosta iz Italije Pietra Cirrincionea (predstavnika Europ-skog foruma za osobe s invaliditetom – EDF). Tema je bila Uloga EDF-a u primjeni UN-ove Konvencije o pravima osoba s invaliditetom u Europskoj uniji i mogućnost ICT-a. Objašnje-na je uloga EDF-a, nezavisne nevladine organizacije koja zastupa interese 80 milijuna osoba s invaliditetom i kao takva je vodeća u Europi. Pietro Cirrincione istaknuo je kako je jedan od prioriteta djelovanja EDF-a puno korištenje prava koje pruža UN-ova Konvencija o pra-vima osoba s invaliditetom. Nove informacijske i komunikacijske tehnologije danas su od velike pomoći osobama s invaliditetom, one pružaju mogućnosti, ali nekima predstavljaju i moguću prepreku, naročito u socijalnoj inkluziji. EDF i tu vidi svoju ulogu, posebno među ICT tvrtkama koje treba upoznati s potrebama osoba s invaliditetom.

Pravobraniteljica osoba s invaliditetom Anka Slonjšak izlagala je na temu Iskustva U-reda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u praćenju Nacionalne strategije izjednačava-nja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015., s osvrtom na područje kulture.

11

Nacionalna strategija iscrpan je i sveobuhvatan popis mjera koje bi omogućile jednakost osoba s invalidite-tom na svim područjima njihova djelovanja. Odnosi se i na djecu s teškoćama u razvoju. Pravobraniteljica je provela ispitivanje u 60 knjižnica o pristupačnosti knji-žničnih prostora i knjižnične građe osobama s invalidi-tetom. Ispitivanje je pokazalo da je u većim mjestima osiguran pristup prostoru knjižnicama. Potporna teh-nologija koja omogućava lakši pristup građi te je tako od velike pomoći slijepim osobama, također je osigurana. Knjižnice u manjim sredinama mogu pratiti iskustvo većih i unaprije-diti uslugu.

Predsjednica Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama Dunja Marija Gabriel imala je izlaganje s temom Uloga knjižnica u primjeni Ugovora iz Marakeša za olakšavanje pristupa objavljenim djelima slijepim, slabovidnim i osobama koje se iz ne-kog drugog razloga ne mogu služiti standardnim tiskom. Ugovor osigurava državama potpis-nicama mehanizme koji su potrebni za izuzeće, proizvodnju i distribuciju informacija te pri-stup tim informacijama osobama s invaliditetom i svim onim osobama koje iz bilo kojeg ra-zloga ne mogu čitati standardni (crni) tisak. Ugovor iz Marakeša jedinstven je zato što je predložen od samih korisnika kojima je i namijenjen. Dakle, ne od vlasnika autorskih prava. Ugovor bi trebalo ratificirati 20 država, a potpisalo ga je 67 država.

Pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Gra-da Zagreba Marinka Bakula-Anđelić osvrnula se na temu Uključivanje osoba s invaliditetom u kulturni život Grada Zagreba. Grad Zagreb kontinuirano unapređuje kvalitetu života djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. Na području sudjelovanja potiču se različite kulturne aktivnosti, pa i kroz suradnju s Knjižnicama grada Zagreba te Hrvatskom knjižni-com za slijepe.

Završno izlaganje na skupu održale su članice Komisije za knjižnične usluge za osobe s posebnim potrebama, Sanja Bunić i Davorka Semenić-Premec (KGZ) te Dunja Marija Ga-briel i Amelija Žulj (NSK). Primjena Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom u narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj naziv je izlaganja temeljenog na istraživanju provedenom 2014. Cilj istraživanja bio je dobivanje slike o procesu primjene Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj. Rezultati su pokazali razumijevanje za potrebe osoba s invaliditetom. Očita je težnja narodnih knjižnica da svoje prostore, građu i usluge prilagode stvarnim potrebama osoba s invaliditetom.

Okrugli stol završio je donošenjem zaključaka koji će biti upućeni mjerodavnim usta-novama i udrugama.

STRUČNI SKUP U POVODU DESETE OBLJETNICE

HRVATSKOGA ARHIVA WEBA (HAW) —————————————————————————————————————

Ingeborg Rudomino (irudomino@nsk.hr) i Karolina Holub (kholub@nsk.hr), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 26. rujna održala je Stručni skup povo-dom deset godina rada Hrvatskog arhiva weba. Još 2004. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom Sveučilišta u Zagrebu (Srce), ambi-ciozno se upustila u prikupljanje i spremanje sadržaja s weba. Posljednjih deset godina Hr-vatski arhiv weba (HAW) s posebnom pažnjom prikuplja sadržaje koji postoje samo na we-bu i koji dokumentiraju sadašnji društveni trenutak, društvene trendove, popularna zbivanja, važne sportske, političke, kulturne i druge događaje. Od 2011. Knjižnica jedanput godišnje

12

pobire (harvestira) sve javno dostupne sadržaje na na-cionalnoj domeni (.hr). Prateći svjetske trendove, pro-vode se i arhiviranja sadržaja koji se odnose na poseb-nu temu ili događaj od opće nacionalne važnosti kao što su parlamentarni izbori, predsjednički izbori, ula-zak Republike Hrvatske u Europsku uniju, sportski do-gađaji, prirodne katastrofe, kao što su bile ovogodišnje poplave u Slavoniji. Specifičnost je HAW-a da omogu-ćuje javni pristup pohranjenim sadržajima. Oni su namijenjeni svima, a posebno mogu biti zanimljivi u povijesnom kontekstu kao nezaobilazan izvor podataka za različita istraživanja.

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dunja Seiter-Šverko i pomoćnik ravnatelja za informacijsku i posredničku infrastrukturu Sveučilišnoga računskog centra Sveučilišta u Zagrebu Miroslav Milinović otvorili su stručni skup, a pozdravne govore održali su i predstavnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Ministarstva kulture. Skupu su nazočili i predstavnici nacionalnih knjižnica Jugoistočne Europe. Program se odvi-jao kroz tri tematska bloka te se govorilo o tehničkim aspektima arhiviranja weba, načinima prikupljanja i praksama, ali i o korištenju pohranjenih sadržaja te njihovoj vrijednosti za na-raštaje koji dolaze. Više od stotinu okupljenih imalo je priliku čuti izlaganja brojnih stručnja-ka iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Sveučilišnoga računskoga centra Sveuči-lišta u Zagrebu (Srce), Fakulteta elektronike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta iz Zadra, Hrvatskih studija, Nacionalne i sveučilišne knjižnice Slovenije, Filozofskoga fakul-teta Sveučilišta u Zagrebu te Digitalno informacijsko-dokumentacijskoga ureda Vlade Repu-blike Hrvatske, kao i posterska izlaganja iz Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” Karlo-vac i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Na skupu su prikazani različiti aspekti i prakse arhiviranja sadržaja s weba, a bio je namijenjen svima koji su iz profesionalnih razloga zainteresirani za prikupljanje, pohranu i korištenje „internetske baštine“. Ipak, glavni cilj skupa bio je isticanje važnosti novih usluga u digitalnome okruženju koje korisnicima daje Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i time ostvaruje svoju informacijsku, obrazovnu, kulturnu i socijalnu ulogu u društvu, kao i veće korištenje pohranjenih sadržaja, stjecanje novih znanja u vezi s područjem arhiviranja weba te podiza-nje svijesti o važnosti trajnoga čuvanja nove vrste baš-tine .

Svi pohranjeni sadržaji Hrvatskog arhiva weba (HAW) javno su dostupni i mogu se pretraživati preko web stranice arhiva na : http://haw.nsk.hr/

Također, pozivamo vas i da pregledate web stra-nice Skupa, gdje možete pronaći prezentacije svih pre-davača: http://haw10.nsk.hr/

10. MEĐUNARODNI SKUP KNJIŽNICA – SREDIŠTE ZNANJA I ZABAVE: NA MLADIMA SVIJET OSTAJE

—————————————————————————————————————

Kristina Čunović (tina@gkka.hr) i Vedrana Kovač Vrana (vedrana@gkka.hr), Gradska knjižnica Ivan Goran Kovačić, Karlovac

Kakvi su interesi mladih danas? Mogu li knjižnice svojim programima privući mlade u knjižnicu te ih (ne)posredno poticati na aktivno sudjelovanje u životu društvene zajednice? Na kraju, mogu li knjižnice (p)ostati mjesta osobnog razvoja mladih? Sve su to pitanja koja zanimaju sociologe, knjižničare, profesore i druge stručnjake koji rade s mladima unazad nekoliko desetljeća. U posljednje vrijeme posebnu pozornost posvećujemo mladima, s obzi-

13

Kakvi su interesi mladih danas? Mogu li knjižnice svojim programima privući mlade u knjižnicu te ih (ne)posredno poticati na aktivno sudjelovanje u životu društvene zajednice? Na kraju, mogu li knjižnice (p)ostati mjesta osobnog razvoja mladih? Sve su to pitanja koja zanimaju sociologe, knjižničare, profesore i druge stručnjake koji rade s mladima unazad nekoliko desetljeća. U posljednje vrijeme posebnu pozornost posvećujemo mladima, s obzi-rom na dosadašnja istraživanja koja su pokazala da oni predstavljaju najranjiviju populaciju jer se nalaze u specifičnom prijelaznom razdoblju - više nisu zaštićeni kao djeca, a još ne uživaju sve mogućnosti i pogodnosti dostupne odraslima. Upravo knjižnice svojim uslugama (besplatan internet, posudba neknjižne građe, radno vrijeme vikendom, knjižnica kao info-

centar...) i programima (informatičke radionice, parlaonice, gostovanja stručnjaka...) mogu postati sinonim za provođenje slobodnoga vremena ako mladi budu uključeni u planiranje, stvaranje, implementaciju i vrednovanje usluga i programa.

Iz navedenih razloga, Gradska knjižnica "Ivan Goran Kovačić" iz Karlovca i Knjižnica Mirana Jarca iz Novog Mesta deseti međunarodni stručni skup "Knjižnica – središte znanja i zabave", koji se održao 2. i 3. listopada 2014. u Karlovcu, posvećuju mladima. U prvom di-jelu ovogodišnjega stručnog skupa "Na mladima svijet ostaje" zapitali smo se u kolikoj mje-ri knjižnice utječu na mlade i njihovo aktivno sudjelovanje u oblikovanju društva te kako im knjižnice mogu pomoći na putu prema što potpunijem i uspješnijem životu i omogućiti im uvjete za osoban razvoj. U drugom dijelu skupa usredotočili smo se na temu postizanja rav-noteže između produktivnosti i sigurnosti radnog mjesta te kvalitete obiteljskog života. U današnje vrijeme sve je više mladih zaposlenih ljudi opterećenih usklađivanjem poslovnih i privatnih obveza. Kroz stručna izlaganja aktivnih stručnjaka s područja knjižničarstva, peda-gogije, sociologije i psihologije iz Hrvatske i Slovenije saznali smo koje su to djelatnosti i programi knjižnica koje uspješno informiraju i podižu svijest pojedinaca prema lakšem u-sklađivanju obiteljskih i poslovnih obveza te kojim aktivnostima omogućuju obiteljima kva-litetno provođenje zajedničkoga slobodnog vremena.

Sukladno nalazima svjetskih istraživanja koja se tiču mladih, hrvatska istraživanja pro-vedena na reprezentativnim uzorcima mladih i studenata iz 2008., 2010. i 2012. pokazuju kako mladi na osobnom planu prije svega streme zasnivanju obitelji, a na profesionalnom sigurnom zaposlenju te karijeri stručnjaka. Razdoblje produljene ekonomske krize, koja se u Hrvatskoj uporno održava već šestu godinu, implicira nemogućnost ostvarenja osobnih i profesionalnih ciljeva, što ne pogoduje samo razvoju problema na individualnoj razini, nego i povećanim troškovima za državu i neostvarenju društveno proklamiranih ciljeva. Takva društveno-ekonomska situacija priječi mladima osamostaljivanje i aktivno uključivanje u šire društvo. Jedan od bitnijih faktora njihova

otežana položaja vezan je uz njihovu socijalnu i političku (samo)pasivizaciju, čime njihov potencijal inovativnosti, kreativnosti i produktivnosti dolazi u pitanje. Ovakav druš-tveni položaj mladih zahtijeva kreiranje politikâ za mlade koje će uvažiti njihovu društvenu posebnost, uz priznavanje njihovih različitih vrijednosti, stavova, te životnih i profesionalnih aspiracija.

Paralelni prikaz rezultata istraživanja mladih u Sloveniji izložila je dr. Marina Tavčar Krajnc, obrazloživši da su mladi s jedne strane suočeni sa sigurnim i ugodnim življenjem u obitelji te s druge strane ulaženjem u svijet radnih obveza, zaposlenja i osamostaljivanja. Razdoblje školovanja u tom se smislu produžuje, u što se uz ostale institucije uključuju i knjižnice kako bi mladim generacijama omogućile lakše ulaženje u svakodnevni svijet odra-slih.

Mladi su kao korisnička skupina u hrvatskim narodnim knjižnicama zanemareni. Nai-me, mnoge su knjižnice naziv „dječji odjel“ samo proširile u “odjel za djecu i mlade” iako se iz usluga i programa vidi da se radi o dječjim odjelima koji dob korisnika usklađuju sa zavr-šetkom osnovne škole. No mr. sc. Alka Stropnik ističe i pozitivne promjene koje se drže prokušane formule s njima, a ne za njih, koja je pokazala najbolje rezultate. U izlaganju je predstavila tri ustaljena modela rada s mladima koji usporedo postoje u hrvatskim narodnim

knjižnicama te programe koji se provode u tradicionalnim i virtualnim prostorima knjižnice: uobičajeni model rada s mladima u hrvatskim narodnim knjižnicama jest program za mlade koji se najčešće provodi pri dječjem odjelu. Drugi je model usluga za mlade knjižnica za mlade, pokrenut 2003. godine otvaranjem prve Knjižnice za mlade u Karlovcu. Od 2000. godine dr. sc. Ivanka Stričević prenosi strana iskustva u radu s mladima te se u Knjižnici Medveščak u Zagrebu osniva odjel za mlade. To je ujedno i treći model usluga za mlade u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj.

Knjižničari iz slovenskih knjižnica prezentirali su uspješne projekte poticanja kulture čitanja kod mladih u Sloveniji. Od značajnijih valja istaknuti projekt Buklžur koji provodi Knjižnica Tone Seliškara iz Trbovlja. Projekt je namijenjen srednjoškolcima koji se u pros-torima knjižnice imaju priliku susresti s poznatim slovenskim autorima, upoznati ih i kroz komunikaciju s njima dati i svoje mišljenje o pročitanom. Cilj je projekta poticanje na čita-nje, stjecanje čitalačkih navika i kritičnog mišljenja te ponovni dolazak mladih u knjižnicu.

Sličan projekt već treću godinu zaredom provodi i Knjižnica Mirana Jarca, pod nazi-vom Knjižne POPslastice, koji je svoju kvalitetu dokazao i osvajanjem ovogodišnje nagrade i priznanja Slovenske sekcije IBBY-ja za izvanredna postignuća na području promocije čita-nja i književnosti za mlade.

U drugom dijelu skupa, fokusiranom na obitelj i ulogu knjižnica u oblikovanju što kvalitetnijih obiteljskih odnosa, dr. sc. Zora Raboteg Šarić s Instituta "Ivo Pilar" u Zagrebu, iznijela je teorijski pregled današnjeg stanja mladih i obitelji naglasivši demografske, eko-nomske i tehnološke promjene u društvu koje su uvjetovale i mijene u prijelazu mladih u odraslost i zasnivanje obitelji. Ključni čimbenici za formiranje identiteta mladih jesu stabilni odnosi u obitelji te osjećaj pripadnosti zajednici, s nužnim pristupom djeci i mladima kao razvojnom potencijalu, uz naglašavanje njihovih vrijednosti i talenata.

Rano upoznavanje s knjižnicom utjecat će na to da se knjižnica doživljava kao ugodno mjesto gdje se može potražiti pomoć, mjesto na kojem će se tražiti odgovori i učiti o izvori-ma. IFLA-inim Smjernicama za knjižnične usluge za bebe i djecu rane dobi kao ciljna skupi-na knjižničnih usluga obuhvaćena su djeca do tri godine, roditelji i drugi članovi obitelji, zakonski skrbnici, odgojitelji, zdravstveni djelatnici, drugi odrasli koji rade s djecom. U svi-jetu je uobičajena praksa da dječje knjižnice i predškolske ustanove na nacionalnoj razini, a zatim i u svakoj lokalnoj zajednici, surađuju s pedijatrima i rodilištima kako bi čitanje naglas postalo dijelom svakodnevnoga ugodnog druženja roditelja i djece. Hrvatska se pokretanjem nacionalne kampanje "Čitaj mi!" od 2013. g. pridružila zajednici zemalja koje potiču ranu pismenost, u koju su uključene knjižnice, pedijatri, rodilišta, razne ustanove i mediji. Na skupu "Na mladima svijet ostaje" koordinatorica kampanje Kristina Čunović predstavila je ciljeve i aktivnosti nacionalne kampanje "Čitaj mi!" slovenskim kolegama, s obzirom na to da Slovenija još uvijek ne provodi kampanju za promicanje čitanja naglas djeci od najranije dobi. Karlovačka knjižnica aktivno se uključila u kampanju jer prepoznaje potrebe obitelji u svojoj zajednici i osmišljava brojne usluge i programe za obitelji. Izlaganjem su posebno izdvojeni ciklus predavanja za roditelje "Pomozimo im da sretno rastu"; program "Bebe u knjižnici" za kvalitetno provođenje zajedničkog slobodnog vremena obitelji s malom dje-com; usluga posudbe "Veselog ruksaka za cijelu obitelj"; radionice za slobodno vrijeme dje-ce "Arslusus"; radionice za kreativno provođenje slobodnog vremena djece za vrijeme škol-skih praznika "Đački dani", te druženja koja potiču međugeneracijsku solidarnost i mnoge druge.

Hvalevrijedan projekt Mestne knjižnice Kranj pod nazivom Družinsko branje predsta-vio je Viljem Leban, direktor knjižnice, pojasnivši njegov osnovni cilj, a to je kvalitetno pro-vođenje slobodnog vremena s obitelji u knjižnici. Dovođenjem djeteta u knjižnicu roditelji uvode dijete u svijet knjiga, čitanja, druženja i zabave. Čitajući određen broj naslova, odgo-varanjem na zanimljiva pitanja vezana uz pročitano te osvajanjem prigodnih nagrada, pro-jekt je uspio potaknuti velik broj obitelji s djecom da redovito dolaze u prostore knjižnice

14

gdje roditelji zajedno s knjižničarima pomažu svojoj djeci pri stjecanju prvih čitalačkih navi-ka. Osim toga, roditelji s djecom provode zajedničko vrijeme ispunjeno znanjem i zabavom, na taj način izgrađuju djetetovo samopouzdanje te produbljuju međusoban osjećaj prisnosti, što je u današnje vrijeme iznimno važno za zdrav razvoj svakog djeteta.

Iz radova izloženih na skupu iščitava se da se knjižničari osjećaju pozvanima, suodgo-vornima, ali i sposobnima pripremati i poučavati buduće naraštaje za aktivno i odgovorno sudjelovanje u društvu. Iz izlaganja se vidi da knjižničari pružaju specifične informacijske usluge, poučavaju raznovrsnim vještinama, koriste različite oblike rada s mladima te mladim obiteljima i oblikuju mrežne sadržaje u suradnji s njima.

Spremnost knjižničara da odgovore na potrebe mladih i obitelji te njihova interdiscipli-narnost u radu temelj je budućega razvoja knjižničnih usluga za ove korisnike. Knjižnice su tu zbog njih, kao sigurna mjesta koja će im u svakom trenutku moći pružiti kvalitetnu uslu-gu, poticati na čitalačke navike, promicati pismenost već kod najmlađe djece te biti mjesta za cjeloživotno učenje. Također, promjenama koje danas zahvaćaju mlade i obitelji, knjižnice će nastojati prilagoditi svoje programe te ih zadržati u svojim prostorima. Na taj način doka-zat će se uloga knjižnice kao jednog od ključnih mjesta u lokalnoj zajednici koje svojim pro-gramima i uslugama omogućuju mladima i obiteljima da svoj dio slobodnog vremena prove-du kvalitetno i ispunjeno.

15

MEĐUNARODNI STRUČNI SKUP DJEČJI ODJEL – PARTNER

OBITELJI I PREDŠKOLSKOJ USTANOVI

—————————————————————————————————————

Emilija Pezer (ema@gkvk.hr), ravnateljica

Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci

Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci organiza-cijom Međunarodnoga stručnog skupa Dječji odjel – partner obitelji i predškolskoj ustanovi obilježila je 20. obljetnicu svoga dječjeg odjela - Dječje knjižnice mira, u petak 7. studenoga 2014. godine, u županijskoj vi-jećnici u Vinkovcima, tijekom Mjeseca hrvatske knjige 2014. godine. Dječja knjižnica mira funkcionalno je uređena i otvorena 19. prosinca 1994. godine, u ratno vrijeme, kada su gradom još uvijek odjekivale granate. Tada je to bio jedan od najljepše uređenih dječjih odje-la u Hrvatskoj, po zagovoru i ideji dr. sc. Đurđe Mesić (1951. – 1996.), savjetnice za narodne knjižnice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Za-grebu, koja joj i daje ime Dječja knjižnica mira. Sredstva su donirali UNICEF i Fondacija Soroš, a dio je prikupljen od prodaje knjige Hrvatsko ratno pismo, urednice dr. sc. Dubravke Oraić-Tolić, objavljene u izdanju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

Dječja knjižnica mira od tada je doista pravo i živo okupljalište djece, njihovih rodite-lja i svih građana. Naime, u tom se prostoru događa sve što Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci priređuje, jer je to jedini funkcionalno uređen prostor od ratnih stradanja knjižnice 1991. godine, kada je u potpunosti izgorjela. Svoje početke Dječji odjel vinkovačke knjižni-ce bilježi 1961. godine, ali njegov rad, kao i rad cijele knjižnice, naglo prestaje u noći 16./17. rujna 1991. godine. Voditeljica je Dječje knjižnice mira Sonja Šimić, mag. bibl. i odgajateljica, koja njeguje i razvija pozitivno i suradničko ozračje kod djece, roditelja i svih korisnika u lokalnoj zajednici. Naime, Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci svojim radom i djelovanjem kroz sve projekte nastoji razvijati spoznaju važnosti pismenosti i čitanja od

16

najranije dobi i cjeloživotno učenje, jer kako kaže kineska narodna mudrost, i putovanje du-go tisuću milja počinje prvim korakom.

Svečarski dio skupa započeo je igrom riječi četverogodišnjega dječaka Đuke Tošića, polaznika igraonice u Dječjoj knjižnici mira, te prigodnim pjesmama Zbora Osnovne škole Ivana Mažuranića u Vinkovcima, pod vodstvom Zrinke Šimunović. Slijedili su pozdravni govori domaćina i gostiju. Gradonačelnik Vinkovaca doktor Mladen Karlić između ostaloga je rekao: Drago mi je što Dječja knjižnica mira proslavlja već 20 godina, jer to je znak da smo uspjeli prebroditi teške trenutke, ratne traume, uništena igrališta, vrtiće, škole, knjižni-cu… da imamo velik broj djece i kroz ovaj sadržaj od njih stvaramo mlade ljude koji će vo-ljeti čitati. Zatim je govorio Grgo Krajina, u ime Vukovarsko–srijemske županije, ali koji je bio i ravnatelj vinkovačke knjižnice od 1992. do 2005. godine, te se prisjetio toga vremena i suradnje s dr. sc. Đurđom Mesić. O radu i širokom spektru djelovanja dr. sc. Đurđe Mesić govorila je Veronika Čelić-Tica, savjetnica za školske knjižnice u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u to vrijeme njezina bliska suradnica. Duboko je osjećajan bio govor Jasena Mesića, saborskoga zastupnika i sina pokojne Đurđe Mesić, koji se također prisjetio vremena osnutka Dječje knjižnice mira. Skup je pozdravila i Dunja Seiter–Šverko, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Poslije pozdravnih govora prika-zan je dokumentarni film u povodu 20 godina Dječje knjižnice mira, nastao u suradnji s Multimedijalnim centrom Studio kreativnih ideja Gunja, u trajanju 12 minuta i 32 sekunde, koji je darovan svakom sudioniku skupa.

Međunarodni stručni skup Dječji odjel – partner obitelji i predškolskoj ustanovi orga-niziran je u suradnji s Komisijom za knjižnične usluge za djecu i mladež Hrvatskoga knjižni-čarskog društva. Na skupu je sudjelovalo 137 sudionika, među kojima je bila i Dunja Holcer, predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva, te ravnateljice i ravnatelji narodnih knjižni-ca u Hrvatskoj te i iz Vojvodine u Srbiji, predstavnici predškolskih ustanova i škola.

Održana su sljedeća pozvana izlaganja: „Dječje knjižnice i partnerstvo u zajednici“, prof. dr. sc. Ivanka Stričević, Sveučilište u Zadru, Odjel za informacijske znanosti; „U svetu leptirova i medveda – predvorje vasione čitanja“, Mirko S. Marković, bibliotekar savjetnik iz Beograda, upravitelj Fondacije Narodne biblioteke Srbije; „Najmlađi, dobro došli u knjižni-cu: predškolski korisnici i slovenske narodne knjižnice“, Katarina Švab, doktorandica dr. sc. Polone Vilar, koja se javila putem Skypea, Filozofski fakultet u Ljubljani.

„Dječje knjižnice svoje poslanje ostvaruju kroz zagovaranje i djelovanje u interesu dje-teta – dobrobit za djecu glavni je kriterij vrednovanja rada dječje knjižnice“, obrazložila je prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

„Ovaj program je nastao da inspiriše ljubav prema knjizi kod predškolske dece (ali i roditelja), sa jasnom naznakom na socijalnoj i iskustvenoj strani čitanja kao animacije i re-produkcije usvojenog, kao konačnog vida komunikacije – rekao je Mirko S. Marković.

Katarina Švab, doktorantica dr. sc. Polone Vilar, predstavila je rezultate istraživanja provedenog među roditeljima predškolske djece a u vezi s njihovim načinom i kriterijima odabira slikovnica za predškolsku djecu te njihovu upotrebu knjižničnog kataloga u sloven-skim knjižnicama.

Zatim su prezentirani primjeri dobre prakse, njih sedam, te su održana posterska izla-ganja na pet panoa. Osim hrvatskih knjižnica (Bjelovar, Korog, Osijek, Sisak, Vinkovci, Vi-rovitica, Vukovar, Zagreb i Županja), primjere su prezentirali i gosti iz Bačke Palanke, part-neri u provedenom projektu prekogranične suradnje. Na skupu su sudjelovali i predstavnici predškolskih ustanova iz Bjelovara, Šibenika, Vinkovaca i Zagreba te je predstavljena i sli-kovnica Vinkovci su moje sunce Centra za predškolski odgoj Vinkovci.

Skup je pokazao da su knjižnice istinska okupljališta djece od najranije dobi, njihovih roditelja i svih subjekata koji sudjeluju u odgoju djece, te da su rasadnik dobrih ideja u svo-jim lokalnim zajednicama kroz različite suradnje i partnerske odnose. U knjižnicama se krije velik potencijal za osobni razvoj svih stanovnika, ali temelje usvajamo prvenstveno u obitelji - zato su roditelji jako bitni, vrtiću, školi… realnom okruženju.

17

Kako ljepotu lista i cvijeta zahvaljujemo korije-nu, bez kojega ove ljepote ne bi ni bilo, tako u knjižni-cama od najranije dobi njegujemo i odgajamo čitatelje i čitanje.

Suradnja, partnerstvo i zajedničko djelovanje paradigma je svih odnosa, jer kako je rekla Helen Kel-ler, sami možemo učiniti tako malo, zajedno tako pu-no. U ovom slučaju za dobrobit djece i razvoj njihovih kompetencija. Ovdje smo zorno na primjerima mogli vidjeti kako se znanje može pretočiti u praksu, u život. Knjižnica okuplja lokalnu zajednicu, suradnici prepoz-naju zajednički interes, sklapaju partnerstva – ugovorne obveze, zajednički ostvaruju posla-nje, a ishodi su u dobrobiti za djecu. To su rezultati zajedničkoga djelovanja i odgovori na pitanje Što je to što ja mogu činiti s nekim, a ne sam?

Ovaj međunarodni stručni skup pokazao je koliko su suradnja, partnerski odnosi i zaje-dničko djelovanje potrebni i nužni. Ono što nam nije dovoljno jasno treba propitivati, treba otvarati nove oblike komunikacije i stečena znanja širiti dalje, kako se ne bismo suočavali s vlastitim ili upitom nekog od roditelja: Zašto to meni nikada nitko nije rekao?, kako je izvrs-no u svom izlaganju obrazložila prof. dr. sc. Ivanka Stričević.

Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci tiskala je Programsku knjižicu sažetaka izlaga-nja prezentiranih na ovome skupu, koja je uručena svakom sudioniku.

Poslije stručnoga skupa posjetili smo rodnu kuću našega zavičajnog književnika Ivana Kozarca (1885. – 1910.) na Krnjašu, važnoga predstavnika hrvatske moderne, te sve završili zajedničkim ručkom uz tamburaše.

STRUČNI SKUP "DJECA I MLADI U KNJIŽNICAMA – RAD S DJECOM I

MLADIMA U KNJIŽNICAMA SJEVEROZAPADNE HRVATSKE

—————————————————————————————————————

Dina Kraljić (maticna@kcc.hr), Knjižnica Nikola Zrinski, Čakovec

Proslava 40 godina rada Dječjeg odjela Knjižnice "Nikola Zrinski" Čakovec obilježila je početak i kraj Mjeseca hrvatske knjige. Uz slavljeničku tortu, u prisutnosti sadašnjih i u-mirovljenih djelatnika Knjižnice, članova Knjižnice i uvaženih gostiju, 15. listopada u Knji-žnici "Nikola Zrinski" Čakovec svečano je otvorena izložba s prikazom povijesnoga razvoja Dječjeg odjela od 1974. godine, kada je Odjel osnovan, pa sve do danas.

Obilježavanje obljetnice zaokruženo je 14. studenoga stručnim skupom za knjižničare u organizaciji Knjižnice "Nikola Zrinski" Čakovec, ostvarenim u suradnji s Knjižničarskim društvom Međimurske županije i Komisijom za knjižnične usluge za djecu i mlade HKD-a.

U nazočnosti više od osamdesetak knjižničara koji rade s djecom i mladima u škol-skim i narodnim knjižnicama u sjeverozapadnoj Hrvatskoj te studenata Učiteljskoga fakulte-ta u Čakovcu, nakon pozdravnih riječi ravnateljice Knjižnice "Nikola Zrinski" Čakovec Ljiljane Križan, predsjednice Stručnog odbora HKD-a Marijane Miše-tić, savjetnice za narodne knjižnice Dunje Marije Gab-rijel, zamjenika gradonačelnika grada Čakovca Roma-na Bogdana, zamjenice župana Međimurske županije Sandre Herman, Stručni skup otvorio je pomoćnik mi-nistrice kulture Vladimir Stojsavljević.

Skup je započeo izlaganjem dr. sc. Ivanke Striče-vić, koja je naglasila da je u radu s djecom i mladima

18

ključna usmjerenost na ishode, odnosno na pozitivne promjene u djece, kroz programe koji se provode u knjižnicama. Da bi djeca i mladi bili aktivni korisnici knjižnica, djelovanje knjižnice kao trećeg prostora i mrežnog mjesta treba sagledavati u okviru šest osnovnih kon-cepata djeteta i mlade osobe: dijete kao čitatelj, dijete u informacijskom dobu, dijete u zajed-nici, dijete u globalnom okruženju, dijete u obitelji, dijete koje sudjeluje i aktivno uči. Ishodi u okviru tih koncepata osnova su za vrednovanje rada narodnih knjižnica s djecom i mladi-ma.

Kristina Čunović predstavila je na koji način aktivnosti nacionalne kampanje "Čitaj mi!" pridonose kvaliteti života djece i roditelja u Hrvatskoj, zahvaljujući zajedničkoj surad-nji stručnjaka s različitih područja djelovanja.

Školske knjižničarke Tanja Radiković i Sandra Vidović predstavile su projekt "Digitalna slikovnica". Osnovnoškolci i srednjoškolci pod mentorstvom profesora i školskih knjižničarki izradili su zbirku od 15-ak digitalnih slikovnica. Naglašeni su pozitivni ishodi projekta: stjecanje socijalnih kompetencija kroz komunikaciju djece osnovnoškolskog i sred-njoškolskog uzrasta, stjecanje informatičkih kompetencija, razvijanje likovne i jezične krea-tivnosti te ljubavi prema čitanju i narodnoj baštini.

Mnogobrojne pozitivne primjere iz prakse u radu s djecom i mladima predstavilo je 9 narodnih knjižnica iz sjeverozapadne Hrvatske: Knjižnica "Nikola Zrinski" Čakovec, Grad-ska knjižnica Đurđevac, Narodna knjižnica "Petar Preradović" Bjelovar, Gradska knjižnica i čitaonica "Metel Ožegović" Varaždin, Knjižnica i čitaonica "Fran Galović" Koprivnica, Gradska knjižnica "Franjo Marković" Križevci, Knjižnica i čitaonica Šenkovec, Knjižnica i čitaonica grada Preloga i Gradska knjižnica i čitaonica "Mladen Kerstner" Ludbreg.

Na kraju Skupa zaključeno je da je u današnjemu globalnom informacijskom dobu nu-žno da dječje knjižnice svoje knjižnične programe i usluge prilagode navikama i potrebama djece i njihovu slobodnom vremenu. Važno je da knjižnice potiču razvijanje kvalitetnoga obiteljskog okruženja u svrhu poticanja razvoja rane pismenosti, koja je temelj za sigurne prve korake u svijet knjige za najmlađe čitače.

S obzirom na to da je danas djeci dostupno više informacija nego ikad, knjižničari i-maju važnu ulogu pri usmjeravanju kako u obilju informacija pronaći kvalitetnu informaci-ju. Isto tako, razvijanjem informacijske pismenosti djece stvara se temelj za cjeloživotno učenje.

U provođenju programa za djecu i mlade važno je njegovati partnerske odnose sa sro-dnim ustanovama, izići "izvan zidova knjižnica" i razvijati redovne programe temeljene na stručnoj i sustavnoj suradnji s vanjskim partnerima. Suradnja s vanjskim stručnim suradnici-ma u provođenju programa vrlo je bitna, s obzirom na to da prema provedenim istraživanji-ma roditelji dječje knjižničare koji rade u suradnji s drugim stručnjacima percipiraju kompetentnijima. O-sim toga, pri razvijanju knjižničnih programa i usluga za djecu važna je usmjerenost na kvalitetu i ishode programa koji se provode kao i njihovo vrednovanje.

Predstavljeni su pozitivni primjeri u radu s dje-com i mladima u narodnim knjižnicama, a dječji su knjižničari razmijenili svoja znanja i iskustva koja će im biti poticaj za uvođenje novih programa za korisni-ke kao i za podizanje kvalitete postojećih. Skup se po-kazao osobito značajan za razvoj regionalne suradnje.

19

ČITATELJSKI KLUBOVI I GRUPE U HRVATSKOJ

———————–——————————————————--———————————

Klaudija Mandić (klaudija@gvkv.hr), Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci

Kada se zatvore vrata knjižnice i radno vrijeme završi, otvaraju se stranice knjige i ži-vot izvan zidova knjižnice započinje svoj čarobni put. Na tom putu susreću se različite osobe koje dijele svoje dojmove, doživljaje i čitateljska iskustva. Te osobe mogu biti mame, bake, djevojčice, studenti, slastičari, učitelji i mnogi drugi kojima je jedna stvar zajednička, a to je da su svi oni članovi nekog posebnog čitateljskog kluba. Kako se čitateljski klubovi u Hrvat-skoj najčešće osnivaju u knjižnicama, oni predstavljaju vitalni dio knjižnice koji joj udahnju-je život, „ruši zidove“ te njezino poslanje i ulogu podiže na višu razinu.

Priliku za predstavljanje svoga čitateljskog kluba članovi i voditelji klubova imali su 8. rujna 2014. godine povodom Međunarodnoga dana pismenosti, kada je u organizaciji Hr-vatskoga čitateljskog društva i Komisije za čitanje HKD-a u Gradskoj knjižnici u Zagrebu održan stručni skup „Čitateljski klubovi i grupe u Hrvatskoj“.

Tom su se prigodom na jednom mjestu okupili i predstavili voditelji čitateljskih klubo-va, koji su se mogli upoznati s načinima osnivanja i vođenja čitateljskih klubova te s važnos-ti njihova osnivanja.

Pogledamo li kartu Hrvatske, možemo sa sigurnošću reći da u svakom njezinom dijelu postoji jedna čitateljska grupa ili klub. Na samom istoku, u Vinkovcima, djeluje čitateljski klub Book zone, čiji su članovi mladi korisnici knjižnice (srednjoškolci i studenti) koji su se kroz klub povezali i ostvarili prijateljstva, a kao rezultat njihova druženja nastali su brojni predmeti inspirirani pročitanim djelima (privjesak s malom knjigom u koju su upisani citati iz romana Sjena vjetra, karta Barcelone, majice s logom čitateljskog kluba i dr.).

U središnjoj Hrvatskoj, točnije gradu Bjelovaru, djeluje Čitateljski klub Mame, nastao na poticaj mama koje su članice grupe na Facebooku „Ajmo mame!“, a čija su djeca ujedno članovi Dječjeg odjela bjelovarske knjižnice. Čitateljski klub Mame okuplja grupu čitatelji-ca koje čitaju istu knjigu, nakon čega slijedi zajednički sastanak i grupna rasprava jedanput mjesečno u prostoru knjižnice. Ovo je ujedno i prilika da se mlade mame upoznaju i podijele svoja svakodnevna iskustva, a i jedna drugoj pruže podršku. U istom gradu, u svrhu potica-nja čitanja kod mladih osnovan je Klub čitatelja Medicinske škole Bjelovar. Jedna je od po-sebnosti ovoga kluba uvođenje čitateljskih klubova u nastavu, a taj pristup vrlo je blizak svjetskom trendu uvođenja čitateljskih klubova u razrede, čime se znatno potiče strast za učenjem i istraživanjem, kako potvrđuju i brojna istraživanja.

Grad Zagreb može se pohvaliti s više čitateljskih grupa koje su osnovane u Knjižnica-ma grada Zagreba. Naime, u Knjižnici Ivane Brlić Mažuranić (KGZ) u kratkom vremenu stasala su tri čitateljska kluba, od čega su dva nastala u suradnji s nakladničkim kućama: Či-tateljski klub Algoritmov KaLibar (nastao u suradnji s izdavačkom kućom Algoritam); Čita-teljski klub Na tragu klasika (nastao u suradnji s izdavačkom kućom Disput), dok je Čitatelj-ski klub Opstanak nastao 2012. godine u suradnji s mr. sc. Ivanom Bašić, dopredsjednicom udruge Balans centar za logopedagogiju i biblioterapiju.

U Knjižnici Vladimira Nazora (KGZ) djeluje Čitateljski klub Spajalica, koji okuplja aktivne i umirovljene knjižničare i druge ljubitelje pisane riječi. Članovi toga čitateljskog kluba susreću se kako bi zajedno čitali, razmjenjivali mišljenja, razgovarali, podržavali i u-važavali različitosti, ali i promicali vrijednost čitanja među svim skupinama naše zajednice.

Da se čitateljski klub može osnovati i izvan knjižnice, dokazala je Ana Profeta koja je predstavila Booksa Book Club (Booksa je knjižveni klub udruge „Kulturtreger“), a ujedno je i detaljno govorila o ulozi voditelja, čime je odgovorila na najčešće postavljano pitanje po-vezano s osnivanjem čitateljskih klubova.

20

Sukladno jednom od Ranganathanovih zakona koji glasi „Svakom čitatelju njegova knjiga“, za grad Zagreb i njegove knjižnice možemo reći kako vrijedi pravilo „Svakom čita-telju njegov čitateljski klub“.

Krenemo li prema jugu Hrvatske, svakako se moramo zaustaviti u Rijeci, gdje se uz Jadransko more s vremenom razvilo more čitateljskih klubova, a njihova čitateljska priča započela je prije 10 godina s Čitateljskim klubom Book café Moljac. Danas tih klubova u Gradskoj knjižnici Rijeka ima devet, ali i 17 čitateljskih grupa, jer su dva kluba mreže čita-teljskih grupa. Krenemo li od onih najmlađih, otkrit ćemo dječje klubove Mali knjigoljupci i Male knjigopije, tinejdžerski klub Čarobna kućica, dva kluba za mlade - Studentski čitatelj-ski klub i Vrli novi čitateljski, tri kluba za odrasle - Nedopričljivi, Čitateljska grupa Ogranka Drenova i One, te dva „rubna“ kluba – Manga & anime klub i mreža fantasy klubova (3 gru-pe tinejdžera, stariji osnovci i srednjoškolci).

Priču o čitateljskim klubovima završit ćemo malo južnije, točnije u Zadru, gdje su se čitateljski klubovi počeli osnivati 2009. godine u sklopu manifestacije „Zadar čita“, a od tada broj klubova iz godine u godinu raste. U Gradskoj knjižnici Zadar ima ukupno 8 čitateljskih klubova (Klub čitatelja za mlade Dioptrija; klub za odrasle u Ogranku Bili brig Boris Maru-na; klub za odrasle u Središnjoj knjižnici Jedan; Klub čitatelja za odrasle Arbanasi; Klub či-tatelja za djecu Bili brig; Klub čitatelja za mlade Bili brig; Knjigolovci: klub čitatelja za dje-cu; Čajanka: klub čitatelja za tinejdžere) i 2 virtualna kluba čitatelja na blogovima (Tragači: dječji čitateljski blog; Knjiški frikovi: čitateljski blog za tinejdžere).

Vratimo li se na početak naše priče o čitateljskim klubovim i grupama u Hrvatskoj, možemo zaključiti kako je svrha stručnoga skupa bila potaknuti osnivanje što većega broja čitateljskih zajednica koje bi se povezivale kroz ljubav prema čitanju. Za sve one koji nisu bili u mogućnosti prisustvovati stručnom skupu važno je napomenuti da će sva izlaganja biti objavljena u novom broju glasila „Hrčak“, koje izdaje Hrvatsko čitateljsko društvo, a čija je namjera u skoroj budućnosti na svojim mrežnim stranicama objaviti bazu čitateljskih klubo-va i grupa u Hrvatskoj.

Kako je na ovom stručnom skupu izlagala mr. sc. Ivana Bašić iz Balans centra za logo-pedagogiju i biblioterapiju, članak ću završiti citatom iz njezine knjige O čitateljskim grupa-ma: „Knjiga je svijet koji svatko čita na svoj način – ljepota čitateljskih grupa je u tome što one njeguju takav način razgovora u kojem se različiti svjetovi dotiču, a ne isključuju (...) jedno je sigurno, a to je da zadovoljavaju neke važne komunikacijske potrebe suvremenog čovjeka, o čemu najbolje svjedoči njihova brojnost i popularnost u cijelom svijetu.“

ZAPISNIK SA OKRUGLOG STOLA VELIKI I MALI: O ODNOSU KNJIŽEVNOSTI ZA DJECU I KNJIŽEVNOSTI ZA ODRASLE

—————————————————————————————————————

Zoran Pongrašić, književnik

Festival knjige i književnosti Pazi, knjiga! započeo je u ponedjeljak 20. listopada okru-glim stolom pod nazivom Veliki i mali, na kojem se raspravljalo o položaju književnosti za djecu što se tiče čitanosti, prisutnosti u medijima, financijske potpore državnih institucija, vidljivosti i priznanja u kulturnim krugovima te prodaje.

O tome zašto je bilo potrebno osnovati Hrvatsko društvo književnika za djecu i mlade, te o impresivnom izdavačkom i književnom programu te promociji novih, mladih književnih nada koje Društvo čini, govorila je predsjednica HDKDM-a, spisateljica Silvija Šesto. O pot-rebi udruživanja govorila je i književnica iz Beograda Jasminka Petrović, voditeljica udruge Ura kultura, koja je naglasila da su pisci za djecu u Srbiji prepušteni sami sebi te da vrlo teš-ko mogu ući kao članovi u jedno od dvaju udruženja pisaca ako nemaju nijednu knjigu za

21

odrasle. Pisci za djecu prinuđeni su biti glasni da bi ih se u našem društvu uopće čulo, mišljenje je s kojim se složila profesorica hrvatske i svjetske književnosti za djecu na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Dubravka Težak, koja je također upozorila da studenti iznimno malo čitaju, za što je odgovoran novi bolonj-ski sustav studiranja i bodovanja. Jasmina Kenda, vo-diteljica nabave u Knjižnicama grada Zagreba, iznijela je vrlo zanimljive podatke po kojima su u otkupu knji-ga za narodne knjižnice u posljednje dvije godine knji-ge za djecu i mlade zastupljene s oko 20 % - što je znatan porast u odnosu na 9 % iz 2012. Također, 27 % djece članovi su knjižnica, a među novim naslovima 20 % je naslova za djecu i mlade. Iznesen je i podatak da se knjige u Hrvatskoj znatno više posuđuju u knjižnicama nego što se kupuju. Voditeljica Hrvatskoga centra za dječju knjigu Ranka Javor istaknula je kako bi i ilustratori trebali dobivati potporu za stvaralaštvo, kao što to dobivaju pisci, te da bi na taj način ojačala hrvatska ilustratorska scena. Zoran Maljković, glavni urednik Mozaik knjige u Hrvatskoj, istaknuo je kako iznimno cijeni rad ilustratora te da je, ako se autor teks-ta i autor ilustracije sami drugačije ne dogovore, postotak od prodaje knjiga uvijek veći kada je u pitanju ilustracija. Ilustrator iz Beograda Bob Živković bio je impresioniran takvim tret-manom ilustratora u Mozaik knjizi, ali je istaknuo kako su, po njegovu mišljenju, pisci ti koji stvaraju ideju koju ilustratori tek slijede. „Ilustratori su trešnja na vrhu torte koju prave pis-ci“, zaključio je napomenuvši da bi postotak od prodaje knjiga trebao uvijek biti u korist au-tora ideje i teksta. Seid Serdarević, glavni urednik i osnivač nakladničke kuće Fraktura, ista-knuo je kako prodaja knjiga za odrasle i prodaja knjiga za djecu ide sasvim drugim kanali-ma, te da prodaja knjiga za djecu zahtijeva sasvim drugi oblik promocije, što je jedan od gla-vnih razloga zašto se Fraktura nije upustila u izdavanje knjiga za malene. Na komentare ka-ko mediji uopće ne prate rad pisaca za djecu, burno su reagirali prisutni novinari, mahom s radija, napomenuvši kako se na radiju prate sva kulturna događanja u onoj mjeri u kojoj kul-tura i dobiva prostor u našim medijima, te da nikada nisu čuli riječ zahvalnosti za svoj rad, što ih i žalosti i ljuti. Kada se postavilo pitanje čitaju li uopće Hrvati, osobito djeca i mladi, koordinatorica za izradu Nacionalne strategije poticanja čitanja Ministarstva kulture Repub-like Hrvatske i voditeljica programa Ruksak pun kulture Maja Zrnčić istaknula je da, prema podacima kojima raspolaže, čak 50 % Hrvata čita, da mladi vole knjige, ali ne one koje im nameće škola, već one koje im dolaze u ruke preko preporuke prijatelja, i da se nada da će se izradom Nacionalne strategije poticanja čitanja situacija poboljšati.

Nakon završetka službenoga dijela okruglog stola, u razgovoru okupljenih gostiju i publike naglašeno je kako je i dalje najveći problem proizvodnja i prodaja knjiga za djecu te se još jednom istaknula nužnost veće financijske potpore za knjige namijenjene djeci, kada je riječ o potpori i otkupu Vijeća za knjigu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Okruglim stolom Veliki i mali pokušali su se dotaknuti neki od problema s kojima se suočavaju svi koji se bave knjigom, te uspostaviti dijalog svih zainteresiranih strana.

Moderator okruglog stola bila je Ana Đokić, književnica i voditeljica Knjige u centru, udruge koja je i inicirala ovo događanje te organizirala festival Pazi, knjiga!

Zapisnik događanja vodio je književnik Zoran Pongrašić. Okrugli stol završen je citatom tinejdžera koji je izjavio: „Čitanje je važno da bismo

odmorili svoje stavove, ponekad ogorčene na svijet, i našli drukčiju valnu duljinu i povezali se s drukčijim svjetovima i ljudima, pa tako i osjećajima.“

Više o festivalu Pazi, knjiga može se pronaći na Facebooku na profilu Knjige u centru.

22

UPdate – KNJIŽNICA ZA MLADE I MLAĐE ODRASLE

—————————————————————————————————————

Morena Livaković (morena.livakovic@kgz.hr), KGZ Knjižnica Gajnice

Kako dovabiti tinejdžere u knjižnicu i, što je još važnije, zadržati ih ondje tako da ostanu dobrovoljno? Zvuči kao nemoguća misija. U neodređenu procijepu između aktivnih dječjih i odraslih odjela, posjeti mla-dih i mlađih odraslih osoba knjižnici vrlo su često sve-deni na posudbu lektirnih naslova i brzinsko printanje referata. Razvijanje odgovarajuće taktike za populari-zaciju knjižnice zahtijeva učenje iz primjera dobre prakse, i upravo zato su, po šesti put, 20. i 21. studeno-ga 2014. godine knjižnice Goethe-Instituta u Zagrebu, Sarajevu i Beogradu organizirale radi-onicu za knjižničarke i knjižničare iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Voditeljice Raphaella Müller i Astrid Meckl iz Gradske knjižnice München pred tridesetak sudionika predstavile su program update.jung&erwachsen, namijenjen isključivo mladima i mlađim odraslim osobama, dakle ciljnoj skupini od približno 14 do 25 godina.

Voditeljice su istaknule kako je fond njihova odjela za mlade u prvom redu usmjeren na literaturu za opuštanje, a ne na lektiru. Knjižnica se tako u punom smislu riječi pretvorila u treći prostor, pa mladi ondje svakodnevno dolaze slušati glazbu i gledati filmove, igrati igrice, čitati knjige, časopise i stripove, družiti se s prijateljima na kulturnim i umjetničkim događanjima, sudjelovati na radionicama različitog profila… Nadalje, knjižničari sa svojim korisnicima izlaze na teren, organizirajući primjerice akciju oslikavanja zapuštenih pothod-nika grafitima gradskih znamenitosti. Kakve to veze ima s knjižnicom, pitaju ih gradske vla-sti. Itekakve, odgovaraju Raphaella Müller i Astrid Meckl. Približite li se jedanput tinejdže-rima nekom zabavnom, a korisnom aktivnošću, oni će drugi put sami htjeti potražiti vas, pa će se učlaniti u knjižnicu.

U praktičnome dijelu radionice podijeljeni smo u skupine, a svaka je grupa dobila za-daću montirati kratki film o Zagrebu pomoću veoma jednostavnih programa za obradu i sni-manje fotografija i zvuka Gimp, Audacity i Windows Movie Maker. Duhovite i kreativne rezultate pogledali smo zajedno, što je izazvalo salve smijeha u dvorani. Atmosfera je inače bila vrlo prijateljska i opuštena, djelatnici Goethe-Instituta toplo su nas ugostili, a valja sva-kako spomenuti i vrijedne prevoditeljice bez kojih komunikacija s Raphaellom i Astrid ne bi bila moguća.

Što, dakle, mi knjižničari možemo ponuditi tim mladima, koji su, kako je to izvrsno ilustrirala jedna od polaznica seminara, digitalni urođenici, a mi tek doseljenici na njihov teritorij? Iako je većini današnjih tinejdžera tehnologija u malome prstu, malo njih razbija glavu pitanjima privatnosti i autorskih prava, a upravo smo tu mi knjižničari stručnjaci, duž-ni ukazati im na zamke koje vrebaju na mreži! Programi koje su voditeljice odabrale besplat-ni su i time široko dostupni, koristili smo glazbu i fotografije skinute sa stranica koje ne pod-liježu zakonu o autorskim pravima, podsjetili smo se čemu služe creative commons... Osim toga, ni sve mlade ne smije se „trpati u isti koš“ što se korištenja tehnologije tiče.

Svakako, nije jednostavno, ali nije ni nemoguće. U današnjem vremenu kad su nam financije ograničene, prostori knjižnica pretrpani pa je kutak za mlade gotovo nemoguće u-gurati, dobra volja i trud knjižničara, kao i cjeloživotno učenje, važniji su nego ikada prije. Kao što su to i same voditeljice istaknule, ne očekuje se da svaka knjižnica organizira po de-set programa za mlade samo kako bi se ispunila norma, nego da kontinuirano osluškujemo i pratimo želje mladih korisnika i, veoma bitno, djelujemo u dogovoru s njima. Mali koraci

svakoga dana možda na papiru djeluju banalno, ali po-moć pri pretraživanju kataloga, pružanje mirnoga kut-ka za učenje, izdvajanje popularne literature i slično, sve te sitnice pomoći će da se mlade osobe osjećaju dobrodošlo u knjižnici, a zatim slijedi nadogradnja... Rastali smo se u tom optimističnom tonu, do neke bu-duće razmjene iskustava, na kojoj ćemo, nadamo se, prikazati i vlastite primjere dobre prakse!

PROJEKT IZRADA, OBJAVLJIVANJE I ODRŽAVANJE

NACIONALNOG PRAVILNIKA ZA KATALOGIZACIJU

—————————————————————————————————————

Vesna Hodak (vhodak@nsk.hr), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Tijekom 2013. godine započele su pripreme za rad na projektu Izrada, objavljivanje i održavanje na-cionalnog pravilnika za katalogizaciju. Sporazum o suradnji na izradi pravilnika za katalogizaciju potpisa-le su suradne ustanove: Nacionalna i sveučilišna knjiž-nica u Zagrebu, kao glavni nositelj projekta, Hrvatsko knjižničarsko društvo, Odsjek za informacijske i ko-munikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučili-šta u Zagrebu, Odsjek za informacijske znanosti Sveu-čilišta u Zadru, Odsjek za informacijske znanosti Filo-zofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Stros-smayera u Osijeku, Hrvatski državni arhiv, Muzejski dokumentacijski centar, Muzej za um-jetnost i obrt i Hrvatski prirodoslovni muzej.

Upravljanje i organizacija rada na projektu odvija se u okviru knjižničarske, arhivistič-ke, muzejske i akademske zajednice tj. odjela vezanih uz baštinski sektor. Osnovan je Upra-vni odbor koji čine predstavnici suradnih ustanova: D. Seiter-Šverko (predsjednica) , M. Ga-šparović, D. Holcer, V. Lemić, V. Mateljan, K. Petr Balog, I. Stričević, T. Vlahović i V. Zgaga. Stručni odbor čine predstavnici zajednica knjižnica, arhiva, muzeja i akademske zaje-dnice: M. Willer (predsjednica), M. Tomić (tajnica), J. Balog Vojak, A. Barbarić, T. Buzina, M. Franulić, V. Hodak, J. Ivanović, K. Petr Balog, S. Radovanlija Mileusnić. Glavnom ured-nicom pravilnika imenovana je A. Vukadin, a koordinatorica je projekta T. Katić. U izradi pravilnika sudjeluju i stručnjaci koji djeluju u okviru radnih grupa: Radna grupa za model i strategiju razvoja (voditeljica M. Willer); Radna grupa za katalogizaciju (unutar Komisije za katalogizaciju) Hrvatskoga knjižničarskog društva (voditeljica V. Hodak), koju čine Radna grupa za opis građe i Radna grupa za pristupnice; Radna grupa za katalogizaciju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu (voditeljica T. Buzina); Radna grupa muzejskih djelatnika (voditelji S. Radovanlija Mileusnić, J. Balog Vojak i M. Franulić) i Radna grupa arhivskih djelatnika (voditelj J. Ivanović). Za međunarodne savjetnike izabrani su G. Dunsire i A. J. Gilliland .

Posljednjih godina Pravilnik i priručnik za izradbu abecednih kataloga osuvremenjivao se, u praktičnom radu, primjenom IFLA-inih međunarodnih bibliografskih standarda te iz-radbom i objavljivanjem uputa, priručnika i smjernica hrvatskih katalogizatora. Potrebu za izradbom novoga pravilnika stvorila je pojava novih vrsta građe, građe koja do sada nije bila obuhvaćena pravilnikom, online kataloga u web okruženju, mrežnih izvora informacija, se-mantičkog weba i povezanih otvorenih podataka.

23

24

Rad na pravilniku proširio se, uz knjižničarsku, na arhivističku, muzejsku i akademsku zajednicu, a potaknut je razvojem u međunarodnoj zajednici. Temelj izrade zajedničkih pra-vila za opis građe i oblike imena/naziva konceptualni su modeli i standardi bitni za sve tri zajednice: FRBR (Functional requirements for bibliographic data), FRAD (Functional requi-rements for authority data), FRBRoo (Functional requirements for bibliographic data object oriented), objedinjeno izdanje ISBD-a, CIDOC-CRM (International Documentation Com-mittee - conceptual reference model), ISAAR(CPF) (International standard archival au-thority record for corporative bodies, persons and families), ISAD(G) (General international standard archival description) te standardi semantičkog weba.

Od 2014. do 2016. godine predviđa se rad na projektu u tri faze. U 2014. godini anali-zirane su norme i izrađene usporedne analize pravila za opis jedinica građe te oblik i izbor pristupnica; analizirani su konceptualni modeli; izrađen je nacrt logičke strukture pravilnika kao i metodologija izrade pravila za katalog na semantičkom webu. Održane su konzultacije s međunarodnim savjetnicima; održane su edukacije i sastanci radnih grupa, Stručnog i U-pravnog odbora. Izrađen je informativni materijal, mrežna stranica, a i predstavljeni su rezul-tati rada na stručnim skupovima.

U 2015. godini analizirat će se usporedne tablice pravila za opis jedinica građe te izbor i oblik pristupnica u zajednici knjižnica, arhiva i muzeja; izraditi nacrt popisa elemenata opi-sa i pristupnica; analizirati pravila u odnosu na koncepte i norme semantičkog weba; izraditi nacrt pravilnika. Održat će se edukacije, konzultacije sa savjetnicima, izraditi specifikacija i nabava IT platforme, uređivati mrežne stranice, predstavljati rezultati rada na skupovima i održavati sastanci.

U trećoj fazi, tijekom 2016. godine, priprema se završetak rada na nacrtu pravila za izradbu opisa jedinica građe te izbor i oblik pristupnica; mapiranje standarda i konceptual-nih modela zajednice knjižnica, arhiva i muzeja; izrada dodataka pravilniku i objavljivanje pravilnika.

Načela za izradu pravilnika zasnivat će se na IFLA-inim načelima. Novi će pravilnik biti temeljen na usklađenosti pravila na nacionalnoj kataložnoj tradiciji s konceptualnim mo-delima, međunarodnim kataložnim načelima i standardima, propisujući uvjete za opis, iden-tifikaciju i pristup jedinicama svih vrsta građe koja se nalazi u knjižnicama, arhivima i muze-jima.

Mrežna stranica projekta dostupna je na adresi http://npk.nsk.hr, a mrežna stranica Ra-dne grupe za opis građe Komisije za katalogizaciju HKD-a na adresi http://sites.google.com/site/novipravilnikb/.

OTVARANJE MJESECA HRVATSKE KNJIGE 2014., 39. SKUPŠTINA HKD-A

U SPLITU I DONACIJA KNJIGA NOVOJ OPĆINSKOJ KNJIŽNICI JELSA

—————————————————————————————————————

Višnja Cej (visnja.cej@kgz.hr) i Tomislav Silić (tomislav.silic@kgz.hr), KGZ Knjižnica Augusta Cesarca, Šubićeva

Grad Split ove je godine bio domaćin dviju veli-kih knjižničarskih manifestacija: 39. skupštine Hrvat-skoga knjižničarskog društva te svečanoga otvorenja Mjeseca hrvatske knjige 2014. Skupština se održala od 15. do 18. listopada u organizaciji Hrvatskoga knjižni-čarskog društva i Društva knjižničara u Splitu, a suor-ganizatori programa otvaranja Mjeseca hrvatske knjige bili su Knjižnice grada Zagreba i Gradska knjižnica Marka Marulića pod pokroviteljstvom grada Splita. Samoj manifestaciji Mjesec hrvatske knjige pokrovitelj je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, a organizator Knjižnice grada

Zagreba. Program svečanoga otvaranja Mjeseca hrvatske knjige zbog loših je vremenskih prilika

bio premješten iz Gradskoga parka (Đardina) u Gradsku knjižnicu Marka Marulića. MHK su svojim govorima otvorili Vladimir Stojsavljević, pomoćnik ministrice kulture, Goran Kova-čević, zamjenik gradonačelnika grada Splita, Davorka Bastić, predsjednica Programskoga i organizacijskoga odbora Mjeseca hrvatske knjige, te Elli Pecotić, ravnateljica Gradske knjiž-nice Marka Marulića. Nakon pozdravnih govora svečanost su nastavila djeca iz lokalnih splitskih vrtića i učenici osnovnih škola izvedbom zanimljivoga i bogatoga glazbenoscen-skog programa uputivši poruke ljubavi na čakavici. Ljubav je ovogodišnja središnja tema Mjeseca hrvatske knjige. Ravnateljica Gradske knjižnice Marka Marulića Eli Pecotić napo-menula je da su održavanjem manifestacije otvaranja MHK unutar gradskih znamenitosti željeli simbolično označiti izlazak Knjižnice iz njezinih prostora, kako bi time privukli nove članove. No kiša je to onemogućila. Knjižnica je ipak proteklih desetak godina napravila ve-lik iskorak. Uz svoju je naime osnovnu zadaću posudbe knjižnične građe i čitaonice periodi-čne literature prošle godine organizirala i realizirala približno 1700 različitih pedagoško-

animacijskih programa za sve uzraste i korisničke skupine. Istoga dana u popodnevnim satima započela je prijava sudionika i verifikacija delegata

39. skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva, čija je tema ove godine „Knjižnice - od misije do strategije“, na što su se nastavili sastanci sekcija, komisija i radnih grupa. Uvečer je Skupština službeno otvorena uz plenarna izlaganja predsjednice IFLA-e Donne Scheeder, Gerarda Leitnera iz Izvršnoga odbora EBLIDA-e i Daniele Živković s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakon plenarnih izlaganja održana je konstituirajuća sjednica Stru-čnoga odbora za mandatno razdoblje 2014.-2016. Idući su dan poslije prijave sudionika i ve-rifikacije delegata na programu bila mnogobrojna predavanja koja su se odvijala simultano u tri dvorane.

Teme predavanja bile su čitateljski klubovi, bibliografske baze podataka, elektronička nastavna literatura i uloga fakultetske knjižnice, implementacija korporativnoga menadž-menta u poslovnu strategiju visokoškolskih knjižnica, naklade sa slobodnim pristupom i ulo-ga Kraljevskoga društva kemičara, digitalizacija glazbene građe, visokoškolske knjižnice i izgradnja digitalnih znanstvenih zbirki, citatnost, strateško planiranje i javno zagovaranje u KGZ-u, strategija rada muzejskih knjižnica, dostizanje standarda prinova knjižnične građe na primjeru KGZ-a, od mreže knjižnica prema knjižničnome sustavu Primorsko-goranske županije, uzajamna ili zajednička katalogizacija, oblikovanje mrežnoga kataloga, virtualna normativna baze i ISNI identifikatori u kontekstu bibliografske kontrole te implementacija u normativnu bazu NSK, UDK i normativna baza NSK, prijevodi IFLA-inih dokumenata u izdanju HKD-a, HKD novosti, Nacionalna kampanja Čitaj mi! te nakladnička djelatnost HKD-a i njezina uloga u obrazovanju knjižničara. Ispred dvorana bila su postavljena izlaga-nja na posterima kako bi ih sudionici mogli nesmetano razgledati i raspraviti s izlagačima. Nakon jutarnjih sesija, organizirano je razgledavanje grada s turističkim vodičem, na kojemu su sudionici vidjeli brojne splitske kulturno-povijesne znamenitosti. Popodnevne su sesije također bile izuzetno zanimljive, a bavile su se raznolikim temama poput slobodnoga pristu-pa pravnim informacijama, korisničkih usluga, knjižničnoga marketinga, bibliobusa, biblio-tekarskoga bicikliranja u cilju promocije knjižnica i knjižničarstva, multikulturalnosti, TEDx (Technology, Entertainment and Design) konferencija s temama „ideje vrijedne širenja" na primjeru Knjižnice Koprivnica, a na kraju je održana rasprava o primjeni autorskoga prava u knjižnicama.

Navečer su održane Konstituirajuća sjednica Glavnoga odbora u mandatu 2014.-2016., izvještajna i izborna skupština, dodjela Kukuljevićeve povelje i Nagrade Eva Verona te pre-zentacija izdanja HKD-a. Kukuljevićeva je povelja ove godine dodijeljena mr. sc. Jelici Leščić, dr. sc. Zagorki Majstorović, Marijani Mišetić, Milki Šupraha-Perišić i Ivani Vladilo. Nagrada je pak Eva Verona dodijeljena Tei Čonč, Ivani Knežević, Klaudiji Ladan, Tihomiru

25

26

Marojeviću i dr. sc. Ivani Martinović. Za predsjednicu Društva izabrana je kolegica Dunja Holcer iz Knjižni-čarskoga društva Sisačko-moslavačke županije.

U petak, 17. listopada, na programu Skupštine bila su predavanja o SEND 2.0 programu za međuknji-žničnu posudbu, pogledu na knjižnične usluge iz per-spektive korisnika, softverima otvorenoga koda u knji-žnicama, inovativnim knjižnicama i strategiji razvoja knjižnica za nacionalne manjine, nakon kojih su uslijedile rasprave o izazovima suvremeno-ga europskog knjižničarstva i o budućnosti HKD-a i regionalnih knjižničarskih društava. Po-podne je bilo rezervirano za organizirano razgledavanje Sveučilišne knjižnice u Splitu. Na-kon posjeta Sveučilišnoj knjižnici podnesena su izvješća sa stručnoga dijela programa. Odr-žana je rasprava i doneseni su zaključci Skupštine.

Taj je dan skupina knjižničara trajektom otišla do otoka Hvara osobno uručiti donaciju knjiga Ministarstva kulture Republike Hrvatske za novootvorenu Općinsku knjižnicu i čitao-nicu Jelsa. U trajektnome pristaništu Stari Grad dočekao nas je autobus. Tijekom vožnje po Hvaru gospođa Doris Tudor, koja radi kao turistički vodič, kazivala nam je zanimljivosti iz bogate hvarske povijesti te nam pokazivala važne lokalitete. Prvo smo otišli u grad Hvar, gdje smo posjetili Gradsku knjižnicu i čitaonicu Hvar. Knjižnica je smještena u Palači Doimi-Radosio (tzv. Vukašinović). Ondje su nas primile kolegice koje su nam pokazale uvjete u kojima rade. Kao što su napisale na vlastitim internetskim stranicama, Knjižnica ne zadovo-ljava ni osnovne uvijete. Nema sanitarija za korisnike i djelatnike, nema garderobe, prostor knjižnice ima donekle odvojene odjele, no prozorska su okna učvršćena konopima, pjenom i silikonom. Vlaga dugo vremena nije sanirana, pa se zidovi osipaju, a knjige stradavaju. Po-dovi se (drveni i vjerojatno truli) ugibaju pod teretom knjiga, a i najopreznije koračanje iza-ziva neugodne vibracije i podrhtavanja. Strop se na gornjemu katu urušava. Da ne nabrajamo dalje, žalosno je da grad takve povijesti ne investira u osnovnu baštinsku ustanovu od iznim-na značaja za kulturu, obrazovanje i provođenje slobodnoga vremena lokalnoga stanovniš-tva. Nakon kraćega razgovora s hvarskim kolegicama, krenuli smo prema cilju svoga puta. Nakon tridesetak minuta vožnje stigli smo u Jelsu, gdje su nas dočekali ravnateljica Knjižni-ce gospođa Marija Huljić-Plantarič i zamjenik načelnika Općine Jelsa gospodin Ivan Grgiče-vić. Pokazali su nam novu reprezentativnu knjižnicu, koja se sada prostire na 160 m2 prvoga kata i nešto manje kvadrata u potkrovlju zgrade Doma kulture. Svečano je otvorena u kolo-vozu ove godine. Općinska knjižnica Jelsa datira svoje postojanje od 1868. godine. Najstari-ja je knjižnica na dalmatinskim otocima i peta po starosti u Dalmaciji. U katastrofalnome požaru 2003. godine stari je prostor Knjižnice u renesansnoj zgradi Općinskoga doma potpu-no izgorio sa svom vrijednom građom. Nova je Knjižnica zahvaljujući naporima Ministars-tva kulture RH, Općine Jelsa i donacijama iz cijele Hrvatske danas suvremeno opremljena, posjeduje logično organizirane prostore s praktičnim posudbenim pultom, odjelom za odras-le, referentnom i zavičajnom zbirkom, odjelom za djecu, odjelom za multimediju, prostorom za tihi rad, četiri korisnička računala, izdvojenim prostorom za osoblje i sanitarijama. U Knjižnici je smještena i Memorijalna zbirka Antuna Dobronića. Hrvatski je skladatelj rođen 1878. u Jelsi. Knjižnični fond Knjižnice sadrži približno 20.000 jedinica građe. Nakon raz-gleda toga dijela otoka, oduševljeni novom Općinskom knjižnicom Jelsa krećemo trajektom natrag prema Splitu. Otok Hvar nesumnjivo zaslužuje u svakome svom gradu takvu knjižni-cu. Posljednji dan našega boravka u Splitu domaćini su nam pripremili izuzetan program razgledanja obližnjih lokaliteta Poljičke republike. Najprije smo stigli do vidikovca i kapele Sveti Jur, koji se nalazi iznad Zakučca, rodnoga mjesta pjesnika Jure Kaštelana. Odande se vidi cijelo područje Omiša. Zatim smo otišli u mjesto Gata, gdje smo posjetili crkvu svetoga Ciprijana i Povijesni muzej Poljica. Nakon Gata otišli smo do Zadvarja, gdje smo se kratko zaustavili na vidikovcu iznad kanjona Cetine. Na kraju našega druženja ručali smo u Trilju, nakon čega smo puni dojmova krenuli za Zagreb.

27

DAN HRVATSKIH KNJIŽNICA

—————————————————————————————————————

mr. sc. Davorka Pšenica (dpsenica@nsk.hr), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Ovogodišnja središnja svečanost obilježavanja Dana hrvatskih knjižnica, koju je organiziralo Hrvatsko knjižničarsko društvo, održana je u gradu Sisku a do-maćin je bila Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Go-tovac.

Dan hrvatskih knjižnica posebna je manifestacija kojom se svake godine brojnim događanjima u knjižni-cama diljem Hrvatske obilježava spomen na 11. stude-noga 1960., dan kada je donesen prvi hrvatski zakon o knjižnicama, kojim su postavljeni pravni temelji za sustavno planiranje, rad i razvoj svih vrs-ta hrvatskih knjižnica i svih ključnih odrednica hrvatskoga knjižničarstva.

Središnjoj ovogodišnjoj proslavi, koja se održala u sisačkome „Kazalištu 21“, prisu-stvovali su knjižničari iz cijele Hrvatske, predstavnici Ministarstva kulture RH te gradskih vlasti i Sisačko-moslavačke županije. U prvome dijelu programa skupu se obratila Dunja Holcer, nova predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva, pod čijom je palicom vješto vođen cijeli program. Pozdravne riječi uputili su predstavnici regionalnih vlasti i Ministars-tva kulture RH, a posebno je bilo dojmljivo obraćanje knjižničara predstavnika iz svih vrsta knjižnica, kojima je nit vodilja bila osobno promišljanje o vrijednosti knjižničarske profesije. U zabavnom dijelu programa nastupili su učenici sisačke gimnazije s kraćom kazališnom predstavom te plesni parovi koji su u ritmu standardnih latino plesova zagrijali i oduševili publiku.

Nakon službenoga dijela programa gosti su uz stručno vodstvo posjetili i razgledali Muzej grada Siska, zatim Dječji odjel i Odjel za odrasle Narodne knjižnice i čitaonice Vlado Gotovac. Zahvaljujući lijepom vremenu gosti su se potom šetnicom uputili u razgled grada Siska i obilazak utvrde Stari grad, gdje se na dan 22. lipnja 1593. godine odigrala čuvena Bitka kod Siska u kojoj je lukavstvom i hrabrošću poražena daleko moćnija i brojnija os-manlijska vojska.

U obilježavanju Dana hrvatskih knjižnica na originalan način iskazalo se Zagrebačko knjižničarsko društvo, koje je organiziralo pravu biblio-biciklijadu, vrijednu divljenja i paž-nje. Može se ustvrditi da je za prvu takvu organiziranu akciju Zagrebačkoga knjižničarskog društva odaziv bio dobar jer se prijavilo ukupno 17 knjižničarki i knjižničara biciklista, koji su odvozili oko 60 km knjižničarsko-biciklističke rute.

Zagrebački su knjižničari na svojim biciklima krenuli rano ujutro za Sisak, a putem su im se pridružili i pojedini članovi Sisačko-moslovačkoga knjižničarskog društva. Iskoristivši lijep jesenji dan, u propisno odjevenim fluorescentnim jaknama, knjižničari biciklisti privla-čili su veliku pozornost vozača i stanovnika mjesta kroz koja su prolazili.

Prvo odmorište bilo im je Knjižnica Galženica u Velikoj Gorici, čiji su ih djelatnici odlično ugostili. Uz okrjepu imali su prigodu razgledati i izložbu "Knjiga Svaki dan", koju su priredili djelatnici velikogoričke knjižnice. Nakon odmora nastavili su put za Sisak, gdje su im se na ulasku u grad pridružile knjižničarke biciklistice iz Siska te ih sigurno provele kroz grad do odredišta „Kazališta 21“, gdje su se pridružili središnjoj svečanoj proslavi Dana hrvatskih knjižnica. Sretno stigavši na cilj, dočekani su s velikim oduševljenjem i pozorno-šću, što je između ostalog i bila svrha ove akcije - skrenuti pozornost šire javnosti na trajno važnu ulogu knjižnica u društvu. Valja stoga zahvaliti svima na podršci, a posebice ravnate-ljici Knjižnice Velika Gorica, gospođi Katji Matković Mikulčić, Hrvatskome knjižničarskom

28

društvu i novoj predsjednici društva gospođi Dunji Holcer, kao i knjižničarkama iz Siska te Jadranki Gab-riša-Perković, dopredsjednici Knjižničarskoga društva Sisačko-moslavačke županije, što su imale sluha za ovu akciju i spremo pružile svu pomoć i podršku.

Veliko hvala ide domaćinu ovogodišnje proslave gradu Sisku i Narodnoj knjižnici i čitaonici Vlado Go-tovac te naročito svim knjižničarkama i knjižničarima na iznimno toplom primanju i druženju, odličnom pro-gramu i sjajnoj organizaciji. Zahvala ide i vodiču koji nas je majstorski proveo kroz povijesni vremeplov i upoznao nas s bogatom, burnom i slavnom prošlošću Siska.

BIBLIOCIKLIRANJE – ZABAVA I ČITANJE

—————————————————————————————————————

Ana Pavlek (ana.pavlek@kgz.hr), KGZ Dječja knjižnica Marina Držića

Projekt Bibliocikliranje osmislili su studenti bib-liotekarstva Filozofskoga fakulteta u Zagrebu u sklopu kolegija Upravljanje informacijama i znanjem dr. sc. Jadranke Lasić-Lazić. Ideja je bila da se biciklima o-biđu knjižnice na relaciji Zagreb - Split, preko podru-čja od posebne državne skrbi, da se održe dinamične i interaktivne čitateljske radionice za djecu te se sve sni-mi profesionalnom snimateljskom opremom radi izra-de dokumentarnog filma. Atraktivne projektne aktivnosti imale su za cilj poticati čitanje i osnovati čitateljske klubove, ali i predstaviti knjižnicu i knjižničarstvo kao zanimljivu insti-tuciju i struku. Nakon što je projektni plan izložen na kolegiju u siječnju 2014., oduševio je profesoricu Jadranku Lasić-Lazić te je odlučeno da će projekt dobiti financijsku potporu Fa-kulteta i biti realiziran do kraja godine. U projektnom timu bili su studenti i studentice Ta-mara Belović, Dora Jurišković, Tito Kliska, Ana Marić, Sanja Milovac i Vedran Peruničić. Studenti su pozvali knjižničarku Anu Pavlek iz Knjižnica grada Zagreba, Dječje knjižnice Marina Držića, da se pridruži projektnom timu. Zajedno su već surađivali na projektu Čita-teljski klub za djecu, koji su studenti osmislili u sklopu drugog kolegija. Rezultat je toga pro-jekta dječji čitateljski klub koji je zaživio pod nazivom Knjigotron u Dječjoj knjižnici Mari-na Držića. Studenti su ga uspješno vodili tijekom trajanja kolegija, ali i nakon njegova zavr-šetka, i to na volonterskoj osnovi. Upravo je koncept radionica održanih u Dječjoj knjižnici za članove Knjigotrona poslužio kao bitni, stručni temelj na kojem se gradio projekt Biblio-cikliranje. Ravnateljica Knjižnica grada Zagreba Davorka Bastić sa zadovoljstvom je prihva-tila sudjelovanje u projektu te je u dogovoru s tvrtkom Primat RD priskrbila dio sredstava za njegovu realizaciju. Tijekom priprema studenti su osigurali i potporu drugih sponzora, Gian-ta, Thulea i Garmina, koji su omogućili biciklističku i drugu opremu za putovanje. U pripre-mnoj fazi projekta bilo je važno kontaktirati s odabranim knjižnicama u Karlovcu, Dugoj Resi, Slunju, Korenici, Gračacu, Kninu, Sinju i Splitu te se pobrinuti za smještaj u tim mjes-tima. Također, bilo je važno promovirati projekt te ga najaviti kako stručnoj zajednici tako i svekolikoj javnosti. Tome je uvelike pomogla fotografkinja Anita Nadj, koja se volonterski priključila projektnom timu i zanimljivim promotivnim videosnimkama, izradom mrežne stranice i prekrasnim fotografijama na Facebook stranici projekta zainteresirala mnoge, u-ključujući i najrazličitije medije, za Bibliocikliranje. Krajem kolovoza pripreme su se inten-zivirale, ali i privodile kraju. Dio tima postaje i Zvonko Leskovac, koji je na sebe preuzeo

29

dužnost vožnje kombija sa svom opremom (koje nije bilo malo!). Konačno, došao je i dugo priželjkivani 1. rujna i krenulo se na put. Nažalost, prvi dani putovanja bili su obilježeni kišom i niskim temperaturama pa je velik dio puta prijeđen kombijem. Kad su vremenske prilike dopuštale, s velikim veseljem sjedalo se na bici-kle i uživalo u vožnji. Iako je na trenutke put bio zah-tjevan i naporan, pravi izazov predstavljale su radioni-ce s djecom. Misao vodilja, ujedno temelj za kreiranje svih radionica, bila je to da je knjižnica ugodno mjesto za učenje, zabavu i druženje, a čitanje manje zahtjevno ako se odvija u društvu vršnjaka i ako se o pročitanome može neopterećeno razgovarati. Ra-dionice su se sastojale od čitanja kratkih priča Sanje Pilić, Zorana Pongrašića i Tomislava Zagode, predstavljanja autora, kreativnog izražavanja i raznih igara. Na kraju svake radioni-ce s djecom se razgovaralo o Bibliocikliranju, čitanju i čitateljskim klubovima kako bi im se objasnila svrha toga susreta. Također, djeca su ispunjavala anketu kojom su se propitale nji-hove čitalačke navike te zadovoljstvo održanom radionicom. U 8 radionica sudjelovalo je 108 školaraca, a prosječna dob bila je 9 godina. Anketa je pokazala da je za dobar postotak djece radionica bila bolja od očekivanog te su voditelje radionice ocijenili visokom pros-ječnom ocjenom - 4,94. Važan podatak koji se dao iščitati iz ankete bio je da bi većina djece redovito dolazila u knjižnicu na susrete čitateljskog kluba kada bi njihova knjižnica takve susrete organizirala. Uspješno provedene radionice projektni su tim ispunile srećom i pono-som, a iz svakog grada i iz svake knjižnice ponesena je neka lijepa uspomena. Prije svega tim je bio dirnut ljubaznošću i gostoprimstvom domaćina. U Gradskoj knjižnici Ivan Goran Kovačić u Karlovcu djeca su dočekala tim s predstavom Djed i repa, a vodile su ih knjižni-čarke Kristina Čunović i Tatjana Basar. U Gradskoj knjižnici i čitaonici Duga Resa pravo iznenađenje bio je velik broj djece koja su htjela sudjelovati u radionici, a ravnateljica Mirja-na Bašić pripremila je kolače za sudionike te osigurala ukusan ručak uz Mrežnicu. Nikola Živčić, ravnatelj Knjižnice i čitaonice Slunj, i Tome Cvitković, ravnatelj Osnove škole Slunj, pobrinuli su se da u njihovu gradu tim bude lijepo primljen i bogato ugošćen. Zahvaljujući brižnom profesoru hrvatskoga jezika Josipu Laći, u Učeničkom domu Srednje škole Plitvi-čka jezera u Korenici održana je jedna od najboljih radionica. U Knjižnici i čitaonici Gračac tim je srdačno dočekao ne samo ravnatelj Božidar Drobac, već i mlada i poduzetna načelnica Općine Gračac Nataša Turbić. U Narodnoj knjižnici Knin održana je izvrsna radionica zah-valjujući velikom broju aktivnih i kreativnih školaraca. Ravnateljici Korneliji Belak, koja je dva dana požrtvovno brinula za tim i omogućila mu da besplatno posjeti kninsku tvrđavu, tim se odužio roštiljem uz slap Krčić. Također, tim je bio beskrajno zahvalan Aniti Ercego-vac, predsjednici Udruge Čarobni svijet iz Knina, koja je čekala sat vremena uz cestu kako bi tim dočekala s osvježenjem – kavom, jagodama i smokvama, te „pomidorima“ koje je spakirala za put. Ravnateljica Gradske knjižnice Sinj Mladenka Macan povezala je tim s predstojnikom Ureda grada Igorom Vidalinom, koji je rado i u najkraćem roku omogućio besplatan smještaj i obilan ručak. U Splitu su se pak na sličan način za tim pobrinuli Grozda-na Ribičić, voditeljica Odjela za djecu i mlade Gradske knjižnice Marka Marulića, te Mladen Kamenjarin, rav-natelj Učeničkog doma Split. Zadovoljan, ali i iscrp-ljen, tim se nakon 9 dana i 8 održanih radionica vratio u Zagreb. No, priča o Bibliocikliranju time nije završi-la. Naime, studenti i knjižničarka Ana Pavlek uspješno su predstavili projekt kolegama studentima i knjižniča-rima na 39. skupštini HKD-a u Splitu, u sklopu kolegi-ja dr. sc. Daniele Živković na Filozofskome fakultetu te na stručnim sastancima u Knjižnicama grada Zagre-

30

ba (Informativni utorak i Informativna srijeda te Interni četvrtak). Također, u Dječjoj knjiž-nici Marina Držića izložbom fotografija Anite Nadj Bibliocikliranje otvoren je Mjesec hrvat-ske knjige, a izložba će uskoro biti postavljena i u holu ispred Knjižnice Filozofskoga fakul-teta. I na kraju, dok student Tito Kliska pregledava 30-ak sati snimljenoga materijala i radi na montaži dokumentarnog filma, a ostatak tima se veseli premijeri, već se planira Bibliocik-liranje za 2015. godinu.

NOVA KNJIŽNICA U PLETERNICI - KNJIŽNICA BUDUĆNOSTI —————————————————————————————————————

mr. sc. Narcisa Potežica, (narcisa.potezica@gmail.com), umirovljenica KGZ-a

Na sv. Nikolu, 6. prosinca 2014., otvorena je nova Gradska knjižnica i čitaonica Pleternica. To nije samo velika svečanost značajna za građane Pleternice, već je to i praznik hrvatskoga knjižničarstva jer je iz-građena nova prekrasna zgrada u središtu grada. Na poziv ravnatelja Franje Novaka i našega aktivnog čla-na, Hrvatsko knjižničarsko društvo organiziralo je od-lazak u Pleternicu, kojem su se u najvećem broju oda-zvali upravo članovi Zagrebačkoga knjižničarskog društva na čelu s predsjednicom Blaženkom Peradenić-Kotur, te veći broj knjižničarki u mirovini koje se tijekom radnoga vijeka pratile nastojanja i zalaganja struke da se počnu graditi namjenske zgrade za knjižnice. Zato čak ni kišni dan nije mogao umanjiti radost dolaska poslije nešto više od dva sata vožnje autobusom do Ple-ternice, gdje smo srdačno dočekani u staroj knjižnici, koja je jedva zadovoljavala minimalne uvjete za rad u iznajmljenom prostoru od svega 152 m2. Upravo se ondje i rodila ideja te su se godinama stvarali preduvjeti za ostvarenje ovog sna - da se izgradi novi samostojeći ob-jekt - nova namjenska zgrada za knjižnicu.

Poslije osvježenja i kolača u staroj knjižnici te susreta s kolegicama i kolegama proše-tali smo pokraj Skupštine grada Pleternice i zadivljeni ugledali arhitektonski prekrasno, no-vo žuto-stakleno zdanje ispred koje je spomen-bista Ivana Šveara, prvoga pisca povijesti na hrvatskom jeziku "Ogledalo iliriuma" (1830-1042). Na ulazu u novu Hrvatsku gradsku knji-žnicu i čitaonicu Pleternica goste i uzvanike dočekao je kostimirani sv. Nikola, predavši svakome bombone i simboličnu šibu. A prilazeći novoj zgradi i ulazeći u nju, uzvanici nisu znali čemu se više diviti u velikim prostorima na samom ulazu - odjelu za mlade s plavim foteljama, prostoru glazbenog odjela, prijemnom pultu koji prati oblina kakva je i staklena svjetiljka (luster), neviđenom rješenju ulaznih vrata iznad kojih je velika, "divovska" knjiga s riječima: "Knjige i knjižnice imaju moć zaustaviti vrijeme, vratiti ga u prošlost ili poletjeti u budućnost" (Jim Bishop). Zatim je tu u prizemlju dječji odjel, za najmlađe maštovita i kao iz bajke mala zeleno-crvena oaza. Police s knjigama za djecu i mlade polukružnog su obli-ka, a u okruglim sjedalicama nekoliko je čitačica isprobalo kako je ondje sjediti s knjigom u rukama. Stepenice vode na kat, gdje je prostrani odjel za odrasle, a na policama su velike fotografije i kraći podaci o najznačajnijim ličnostima ovoga dijela Slavonije, od Marije Tere-zije, baruna Trenka, Eugena Podaupskog, profesora Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu i osnivača Visoke veterinarske škole u Zagrebu, do svima znanoga Andrije Štampara. U blizi-ni su mlađi korisnici već sjeli za računala, sretni u potrazi za igricama i informacijama.

Svečano otvorenje nove knjižnice bilo je u 12:30 sati, a u pozdravnom je govoru rav-natelj Franjo Novak rekao sljedeće: "Duhovno bogatstvo ove knjižnice oplemenjivat će go-dinama i stoljećima generacije koje dođu iza nas. Knjiga nosi u sebi klicu vječnosti trajnog zapisa do posljednjeg dana čovječanstva. Iako je svijet preplavila digitalna tehnologija, stara

31

dobra knjiga ostaje u rukama svih onih koje ona obra-zuje, uljuđuje, liječi, prosvjetljuje i u krajnjoj instanci odmara. Njeni dometi su vječni i neuništivi."

Poslije toga je u ime Hrvatskoga knjižničarskog društva Marijana Mišetić, između ostaloga, govorila i o blagdanu sv. Nikole, koji je ne samo zaštitnik grada Pleternice, već i zaštitnik putnika i pomoraca i kojega svi od djetinjstva povezujemo s običajem da nam do-nosi darove, a sada je nova knjižnica poklon svim kori-snicima i budućim članovima kako bi na najbolji mo-gući način ova stogodišnja knjižnica mogla povezati tradiciju i budućnost.

O važnosti izgradnje nove knjižnice govorila je Antonija Jozić, gradonačelnica Pleter-nice, s obzirom na to da je knjižnica kao ustanova značajna za obrazovni, informacijski i kulturni život sve ljepšega grada Pleternice. Vesna Jurić-Bulatović, zamjenica ministrice kulture, obratila se mnogobrojnim uzvanicima i istaknula koliko su ministrica Andrea Zlatar-Violić i čitavo Ministarstvo kulture RH svojom potporom i financijskim sudjelovanjem pre-poznali potrebu izgradnje ovakve važne kulturne ustanove kao razvojne točke, jer ta je mo-derna ustanova značajan hram pisane riječi i svekolikog stvaralaštva za budućnost. Poslije molitve i blagoslova ms. biskupa Antuna Škorčevića, uslijedio je svečani čin rezanja troboj-ne vrpce, u čemu su uz Vesnu Jurić-Bulatović sudjelovali Antonija Jozić, gradonačelnica Pleternice, i Franjo Lucić, saborski zastupnik. Ravnatelj Franjo Novak pozvao je sve uzvani-ke da se upišu u knjigu dojmova, kako bi ovaj dan za pamćenje bio i početak pismene me-morije na ovaj događaj. Tako je i predsjednica Zagrebačkoga knjižničarskog društva Blažen-ka Peradenić-Kotur napisala da je današnji dan "veliki dan hrvatskoga knjižničarstva, jer je nova knjižnica dokaz postignuća i predanosti knjižničara koji služe svojim korisnicima i dru-štvenoj zajednici".

Prema programu, u 13 sati održana je u velikoj dvorani nove knjižnice svečana sjedni-ca Gradske skupštine, kojoj su prisustvovali mnogi ugledni građani Požeško-slavonske župa-nije i Republike Hrvatske. Svečana sjednica završila je kulturno-umjetničkim programom u kojem su sudjelovali mladi polaznici Glazbene škole iz Požege te Ana Rucner, naša pozna-ta violončelistica, koja je sve prisutne pa i one koji su gledali prijenos preko monitora oduše-vila svojom atraktivnom pojavom i nezaobilaznom Beethovenovom "Odom radosti".

Svi gosti, sudionici sjednice Gradskoga vijeća, suradnici i knjižničari, poslije detaljno-ga obilaska svih prostorija nove knjižnice prošetali su do restauracije "Buba", gdje je bio za-jednički ručak uz čuvene slavonske specijalitete.

Sve je završilo posjetom Vinarije "Markota", čiji je vlasnik Marinko Markota poznat ne samo kao vinar nego i kao pjesnik, ljubitelj i recitator poezije, ali i donator Hrvatskoga knjižničarskog društva, kojem je Marijana Mišetić kao nedavna predsjednica HKD-a uručila pismeno priznanje i zahvalu zbog "plemenitih zasluga i nesebične pomoći knjižničarima u organizaciji 39. skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva (Split, 16. i 17. listopada 2014.)". Na kraju smo, pred povratak u Zagreb u kasnim popodnevnim, gotovo večernjim satima, još obišli vinske podrume i čuli nešto o tradiciji i proizvodnji sortnih vina, ali i dobili poziv od agilnoga domaćina, kolege Franje Novaka da se sljedeći Mjesec hrvatske knjige 2015. otvori upravo u Pleternici, kada bi došlo i više knjižničara, nakladnika i književnika iz čitave Hrvatske posjetiti ovu lijepu novu Hrvatsku knjižnicu i čitaonicu Pleternica.

HRVATSKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO – IZABRANO NOVO VODSTVO ZA MANDATNO RAZDOBLJE 2014.-2016.

39. redovna skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva ove godine održana je u Splitu, 15.-18. listopada. Skupština je bila stručnog i izbornog karaktera te su članovi Hrvat-skoga knjižničarskog društva izabrali novo vodstvo. Za predsjednicu Hrvatskoga knjižničar-skog društva u mandatnom razdoblju 2014.-2016. izabrana je Dunja Holcer, Knjižničarsko društvo Sisačko-moslavačke županije.

Za dopredsjednice HKD izabrane su: Astrid Grobenski – Društvo knjižničara Karlova-čke županije te Blaženka Peradenić-Kotur – Zagrebačko knjižničarsko društvo. Za predsjed-nicu Stručnog odbora izabrana je (dosadašnja predsjednica HKD) Marijana Mišetić, Zagre-bačko knjižničarsko društvo. Stručna tajnica HKD je Kristina Romić i blagajnica Nada Ava-kumović, obje članice Zagrebačkog knjižničarskog društva.

Kao i svake godine na redovnoj skupštini Hrvatskoga knjižničarskog društva dodjelju-je se Kukuljevićeva povelja. Ove godine je dodijeljena mr.sc. Jelici Leščić, dr.sc. Zagorki Majstorović, Marijani Mišetić, Milki Šupraha-Perišić i Ivani Vladilo.

Istom je prigodom nagrada "Eva Verona" dodijeljena Tei Čonč, Ivani Knežević, Klau-diji Ladan, Tihomiru Marojeviću, i dr.sc. Ivani Martinović.

Čestitamo izabranom vodstvu HKD i dobitnicima nagrada!

ZAGREBAČKO KNJIŽNIČARSKO DRUŠTVO – IZABRANO NOVO VODSTVO ZA MANDATNO RAZDOBLJE 2014.-2016.

Na Izbornoj skupštini Zagrebačkoga knjižničarskog društva, održanoj 5. lipnja 2014. u Gradskoj knjižnici na Starčevićevom trgu 4 izabrana je nova predsjednica Društva za man-datno razdoblje 2014.-2016. Za predsjednicu je izabrana Blaženka Peradenić-Kotur iz Naci-onalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Na 1. sjednici Upravnog i Nadzornog odbora održanoj 12. rujna 2014. u Gradskoj knji-žnici na Starčevićevom trgu 6 izabrano je novo vodstvo društva za mandatno razdoblje 2014.-2016. Za dopredsjednice su izabrane: Zrinka Udiljak-Bugarinovski iz Knjižnično do-kumentacijskog centra Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Sanja Vukasović Rogač iz Knjiž-nica Grada Zagreba. Izabrana je i nova tajnica društva Marija Šimunović iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a potvrđena je i nadalje dugogodišnja blagajnica Irena Jova-nović.

Došlo je i do promjene u Uredništvu Zagrebačkog knjižničarskog društva. Nastavak dobre i uspješne suradnje potvrđen je Niki Čabrić kao urednice glasila ZKD-a Novi uvez. Imenovane su dvije nove urednice i to Ingeborg Rudomino kao urednica mrežnih stranica ZKD-a te Marija Šimunović kao urednica društvenih mreža ZKD-a. Nastavak dugogodišnja i uspješne suradnje potvrđen je i Tomislavu Siliću kao webmasteru.

Čestitamo izabranom vodstvu ZKD!

32