http://www.zkd.hr ISSN 1845-2434

Novi uvez Glasilo Zagrebač koga knjiž nič arskog drus tva

Godina XIV. Broj 26/1 Prosinac 2016.

Novi uvez 26/1 Glasilo Zagrebačkoga knjižničarskog društva Godina XIV, prosinac 2016.

Izdaje: Zagrebačko knjižničarsko društvo Starčevićev trg 6, 10 000 Zagreb Telefon: 4572-344, 4694-326; faks 3882-853 http://www.zkd.hr

Tajnica: Inja Cahun (icahun@nsk.hr)

Glavna i odgovorna urednica: Blaženka Peradenić-Kotur (bkotur@nsk.hr)

Urednica: Nika Čabrić (nika.cabric@kgz.hr)

Uredništvo: Ivana Čadovska, Petra Dolanjski, Jelena Pisačić

Grafički urednik: Tomislav Silić

Lektorica: Doris Bočkaj Naslovnica: Fotografija NSK: Završna svečanost Nacionalnog kviza za poticanje čitanja

Na Izbornoj sjednici Zagrebačkog

knjižničarskog društva, održanoj 29. lipnja

2016. u Gradskoj knjižnici na Starčevićevom

trgu 4, dosadašnjoj predsjednici društva

Blaženki Peradenić-Kotur produžen je

predsjednički mandat za razdoblje od 2016. do

2018. godine. Na Izbornoj sjednici potvrđeni su

i članovi Upravnog i Nadzornog odbora ZKD-a

u sljedećem sastavu:

Upravni odbor: Anita Marin, Danka Hajsig,

Ivančica Đukec Kero, Jadranka Tukša, Katja

Matković-Mikulčić, Višnja Novosel, Kristina

Kalanj, Hela Čičko, Vedrana Jurčić i Ana

Vukadin.

Nadzorni odbor: Sanja Vukasović-Rogač,

Zrinka Udiljak Bugarinovski, Svjetlana Ciglar,

Blanka Ceković i Davorka Pšenica.

Na prvoj sjednici Upravnog i Nadzornog odbora

održanoj 5. rujna 2016. izabrani su ostali

članovi vodstva Društva.

Za dopredsjednice Društva izabrane su Ivančica

Đukec Kero i Kristina Kalanj, za tajnicu

izabrana je Inja Cahun, a za blagajnicu Maja

Sever Pavić.

Na istoj sjednici odabrani su i urednici glasila

ZKD-a. Za urednicu Novog uveza ponovo je

izabrana Nika Čabrić, Tomislav Silić ostao je na

mjestu grafičkog urednika Novog uveza i

webmastera mrežnih stranica, novom

urednicom mrežnih stranica postala je Karolina

Zlatar Radigović, a Marija Šimunović ostala je

urednicom Facebook profila.

Čestitamo novome vodstvu i urednicama te im

želimo puno uspjeha u daljnjem radu!

41. SKUPŠTINA HRVATSKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA

3

MOTIVACIJA I STRATEGIJE ZA POTICANJE ČITANJA 5

IFLA 2016. 8

DRUGI MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP KNJIGA I DRUŠTVO:

11

IMATE LI POTEŠKOĆA U ČITANJU? DOBRODOŠLI U KNJIŽNICU!

13

NACIONALNA KAMPANJA ZA OSOBE S TEŠKOĆAMA ČITANJA I DISLEKSIJE - "I JA ŽELIM ČITATI!"

16

7. OKRUGLI STOL: ŠKOLSKA KNJIŽNICA + DAROVITOST = DAROVITOST2

19

GALERIJSKO-KNJIŽNIČNO DJELOVANJE "NESIGURNE INTERVENCIJE":

22

SOCIJALNO INKLUZIVNE KNJIŽNIČNE USLUGE 25

SVEČANO OTVORENJE EUROPSKOG DOKUMENTACIJSKOG CENTRA

30

HOW2 LAUNCH A SUCCESSFUL ONE-PERSON BUSINESS 32

DIGITALNO ČITANJE - RADIONICA ZA KNJIŽNIČARE 34

IN MEMORIAM – MAJA LALIĆ 36

Sadržaj:

1

IZVJEŠĆE S IZBORNE SJEDNICE ZAGREBAČKOG

KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA

Od 12. do 15. listopada 2016.

godine održana je 41. skupština

Hrvatskoga knjižničarskog

društva u hotelu Zora u

Primoštenu. Organizatori

Skupštine su Hrvatsko

knjižničarsko društvo te

suorganizatori Knjižničarsko

društvo Šibenik i Gradska

knjižnica „Juraj Šižgorić“ u

Šibeniku. Glavna tema

ovogodišnje skupštine bila je

Knjižnice - fizički, virtualni i pravni prostor za usluge i korisnike, dok su podteme – od

hibridne prema digitalnoj knjižnici, knjižnice kao prostor i zelena knjižnica, pokazatelji za

vrednovanje knjižnica, odnos knjižnica i osnivača, rad regionalnih društava te nakladnička

djelatnost Hrvatskoga knjižničarskog društva.

Prvog dana održani su sastanci sekcija, komisija i radnih grupa Hrvatskoga knjižničarskog

društva u kojima su sudjelovali i brojni članovi Zagrebačkoga knjižničarskog društva.

Komisija za katalogizaciju organizirala je otvoreni sastanak na temu „Novi nacionalni

kataložni pravilnik i vrste autorstva“. U isto vrijeme predstavljena je i knjiga Vizija i

stvarnost: zbornik u povodu 40 godina djelovanja Aleksandre Horvat u knjižničarstvu.

Nakon pozdravnih govora i službenog otvaranja Skupštine, održana su plenarna izlaganja

Jukke Relandera, predsjednika Europskoga ureda za knjižnične, informacijske i

dokumentacijske usluge (European Bureau of Library, Information and Documentation

Associations – European Bureau of Library, Information and Documentation Associations –

EBLIDA), na temu EBLIDA – lobbying for libraries; te Kasparsa Rüklisa, voditelja odnosa s

javnošću Latvijskoga instituta (Latvijas Universitate), na temu Librarians as advocates for

innovation. Uslijedila je prezentacija izdanja Hrvatskoga knjižničarskog društva. U

večernjim satima održana je konstituirajuća sjednica Stručnog odbora (2016.-2018.).

Dana 13. i 14. listopada održana su izlaganja u nekoliko paralelnih sesija – Izdanja o

knjižničarstvu (moderator: Irena Pilaš), Radionica javnog zagovaranja 1. dio i 2. dio –

3

41. SKUPŠTINA HRVATSKOG KNJIŽNIČARSKOG DRUŠTVA

Ivana Čadovska (icadovska@nsk.hr), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Dobitnice Kukuljevićeve povelje

Budimo aktivni, zagovarajmo zajedno! (moderator: Davorka Pšenica, Dijana Sabolović-

Krajina), Digitalne zbirke u narodnim knjižnicama (moderator: Marija Šimunović),

Dostupnost digitalnih sadržaja u knjižnicama (moderator: Dina Mašina), Oblikovanje

prostora i usluga u knjižnicama (moderator: Vesna Špac), Pokazatelji za vrednovanje

knjižnica (moderator: Marijana Mišetić), Zelena knjižnica 1. dio i 2. dio – prilagodba

knjižnica promjenama u suvremenom društvu (moderatori: Ljiljana Krpeljević, Zrinka

Udiljak Bugarinovski), Knjižničari kao čimbenici lokalne zajednice (moderator: Astrid

Grobenski-Grgurić), Knjižnica između osnivača i korisnika (moderator: Alka Stropnik),

Upravljanje knjižnicom (moderator: Mila Perasović) te E-knjiga u knjižnici.

Dana 13. listopada 2016. održana je Izvještajna i izborna skupština Hrvatskoga

knjižničarskog društva. Zagrebačko knjižničarsko društvo predstavljalo je 27 delegata,

Božica Dragaš, Kluk Giunio, Ismena Mejić, Maja Bodiš, Marija Pipp, Jagoda Ille, Tea

Grašić Kvesić, Višnja Cej, Jadranka Račić, Maja Popović, Iva Klak Mršić, Jasmina Kenda,

Tomislav Silić, Davorka Pšenica, Dunja Marija Gabriel, Irena Pilaš, Ivana Čadovska,

Blaženka Peradenić-Kotur, Vesna Špac, Zrinka Udiljak Bugarinovski, Marija Šimunović,

Dina Mašina, Jadranka Lisek, Iva Grisogono, Evica Tihomirović, Senka Kušar Bisić te

Draženka Robotić.

Za predsjednicu Hrvatskog knjižničarskog društva izabrana je Dunja Holcer. Na mrežnim

stranicama HKD-a dostupni su njezin životopis, radna biografija i plan rada u razdoblju

2016.-2018. godine.

Na Skupštini su dodijeljene nagrade – Kukuljevićeva povelja, koja se dodjeljuje za javno

priznanje knjižničarima članovima Hrvatskoga knjižničarskog društva za dugogodišnji rad i

doprinos knjižničarskoj djelatnosti te nagrada "Eva Verona", koja se dodjeljuje mladim

knjižničarima članovima Hrvatskoga knjižničarskog društva za posebno zalaganje u radu,

inovacije i promicanje knjižničarske struke. Ovogodišnje su dobitnice Kukuljevićeve povelje

Ranka Javor, knjižničarska savjetnica, voditeljica Hrvatskoga centra za dječju knjigu, dr. sc.

Mikica Maštrović,

knjižničarska savjetnica i

kustosica, umirovljena

djelatnica Nacionalne i

sveučilišne knjižice u Zagrebu,

dr. sc. Marina Mihalić,

knjižničarska savjetnica,

umirovljena djelatnica

Nacionalne i sveučilišne

4

Dobitnici nagrade "Eva Verona"

knjižnice u Zagrebu, mr. sc. Davorka Pšenica, knjižničarska savjetnica, djelatnica

Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te dr. sc. Marina Vinaj, knjižničarska

savjetnica, voditeljica Odjela knjižnice Muzeja Slavonije Osijek.

Sudionici Skupštine sudjelovali su i na svečanom otvorenju Mjeseca hrvatske knjige koje se

održalo 15. listopada u zgradi Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku. Nakon otvorenja

posjetili su i Gradsku knjižnicu „Juraj Šižgorić“ u Šibeniku.

MOTIVACIJA I STRATEGIJE ZA POTICANJE ČITANJA

Nika Čabrić (nika.cabric@kgz.hr), KGZ Knjižnica Augusta Cesarca, Ravnice

Stručni skup Hrvatskog

čitateljskog društva pod

nazivom Motivacija i strategije

za poticanje čitanja održan je 8.

rujna 2016. u Velikoj dvorani

Školske knjige u Masarykovoj

28 u Zagrebu od 10 do 15 sati.

Hrvatsko čitateljsko društvo

tradicionalno organizira skup

povodom Međunarodnog dana pismenosti, koji ove godine slavi 50. obljetnicu pod sloganom

Čitanje prošlosti, pisanje budućnosti. Na ovogodišnjem skupu okupilo se preko 200

sudionika, a realiziran je uz financijsku pomoć Ministarstva kulture kojeg je na skupu

predstavljala prof. Maja Zrnčić, voditeljica programa Ruksak (pun) kulture i koordinatorica

izrade Nacionalne strategije za poticanje čitanja.

Cilj skupa bio je predstaviti primjere dobre prakse u području motivacije i poticanja kulture

čitanja i potaknuti sve na daljnji trud u stjecanju čitatelja svih životnih dobi.

Skup je započeo izraelskom narodnom pričom u izvođenju umjetnice Margarete Peršić,

članice udruge Hrvatske zajednice slobodnih umjetnika i Hrvatske udruge likovnih

umjetnika primijenjenih umjetnosti te autorice ilustracije ovogodišnjeg plakata i pozivnice.

Uvodnu riječ održala je predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva Snježana Berak koja se

zahvalila Ministarstvu kulture na financijskoj potpori u realizaciji skupa i predstavnici

Školskoj knjizi na organizacijskoj potpori.

Prvo izlaganje održao je prof. dr. sc. Zoran Velagić, docent na Odsjeku za informacijske

znanosti; voditelj Katedre za povijest knjige, nakladništvo i knjižarstvo na Filozofskom

fakultetu u Osijeku, predavač i mentor na Odjelu za knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru te

5

suradnik na međunarodnim i domaćim znanstvenim projektima.

Izlaganjem naslova Znanje o čitanju, prof. dr. sc. Velagić dao je kratki uvid u ishodišta

današnjeg znanstvenog razumijevanja čitanja i predstavio istraživanja u sklopu europskog

projekta E-čitanje: evolucija čitanja u digitalnom dobu, prvog međunarodnog znanstvenog

projekta pokrenutog s ciljem analiziranja i razumijevanja modernih konteksta i praksi

čitanja.

Prof. dr. sc. Renata Šamo, čije je uže područje znanstveno-istraživačkog rada problematika

čitanja, na engleskom jeziku, bavi se interaktivnim procesom čitanja sa stajališta kognitivne

psihologije i teorije učenja i usvajanja stranih jezika s osobitim naglaskom na strategijskoj

dimenziji čitanja. Kao jedan od pionira u Hrvatskoj, primijenila je metodu tzv. verbalnih

protokola ili usmenih izvješća u doktorskom istraživanju, a profesorica je na Učiteljskom

fakultetu Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli.

Izlaganjem naslova Afektivni pristup interaktivnosti čitanja, prof. dr. sc. Šamo osvrnula se

na dvije vrlo utjecajne paradigme koje se međusobno nadopunjuju. Prva podrazumijeva

podjelu na kognitivne, metakognitivne i društveno-afektivne strategije, a druga obuhvaća

strategije čija primjena prethodi samoj aktivnosti čitanja, prati je ili pak slijedi nakon nje.

Ivana Bašić, profesorica hrvatskog jezika i književnosti, osnivačica udruge Balans centar za

logopedagogiju i biblioterapiju, autorica je knjige O čitateljskim grupama - metodički

priručnik dobre prakse koja je u trenutku osnivanja čitateljskih grupa njihovim voditeljima

bila od velike koristi.

U izlaganju naslova Čitateljske grupe za nemotivirane čitatelje (aliterate) opisala je projekt

koji je 2015. godine osmišljen od strane udruge Balans centar, a namijenjen je djeci i

mladima s poteškoćama u čitanju i smanjenom motivacijom za čitanje.

Goranka Rosanda Furlan i Aleš Furlan, supružnici su koji vode Udrugu za pet therapy

Indeficienter u Vinkuranu, prvi provode program R. E. A. D. terapijski programa sa psima i

organizatori su Prve međunarodne konferencije pet terapeuta.U izlaganju Pas kao motivator

za razvoj čitanja i čitalačkih vještina u programu Čitaj (o) psu R.E.A.D. govorili su o pet-

terapiji kao inovativnoj metodi interakcije ljudi sa životinjama koja ostavlja pozitivan

učinak, od opuštenosti do povećanja samopoštovanja i empatije. Također, u izlaganju je bila

riječ o uključivanju djece u program Čitaj (o) psu R.E.A.D. te o višegodišnjem radu

volontera/članova Udruge s djecom predškolske i rane školske dobi.

Drugi dio stručnog skupa započeo izlaganjem predstavnice Hrvatske mreže školskih

knjižničara, Ivane Vladilo, profesorice komparativne književnosti i španjolskog jezika,

diplomirane knjižničarke, stručne suradnice savjetnice i idejne začetnice različitih on-line

6

7

suradničkih projekata.

U izlaganju naslova Od prisile do radosti čitanja – izazov školskom knjižničaru, govorila je

do projektima koji se bave promicanjem čitanja, a koje Hrvatska mreža školskih knjižničara

provodi na državnoj i regionalnoj razini.

Mr. sc. Emica Calogjera Rogić, od 2008. zaposlena u Školskoj knjizi kao urednica za

hrvatski jezik i strana izdanja, diplomirala je na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta

u Zagrebu i magistrirala na Odsjeku za komparativnu književnost na istom fakultetu.

Izlaganjem naslova Pluriperspektivističko čitanje lektirnih djela predstavila je metodu

poučavanja koja potiče emotivni i intelektualni angažmana mladih čitatelja, pridonosi

razvoju vještine uočavanja i izdvajanja informacija u tekstu te povećava broj različitih

čitanja odabranog književnog teksta.

Predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva, Snježana Berak, dipl. knjižničarka i voditeljica

Igraonice i programa za predškolsku djecu u Narodnoj knjižnici Petar Preradović Bjelovar i,

temeljem brojnih programa i projekata koje pokrenula za djecu i mlade, dobitnica 2015.

godine Godišnje nagrade Ministarstva socijalne politike i mladih za promicanje prava

djeteta.

U izlaganju Knjižnica u osnaživanju čitalačkih aktivnosti govorila je o knjižnici iz današnje

perspektive i interakciji knjižnice i zajednice u kojoj knjižnica djeluje te o stimulativnim

projektima i programima čitanja koji promiču čitanje izvan formalnog nastavnog konteksta

propitkujući želje i potrebe svakoga korisnika.

Posljednje izlaganje nastalo je zajedničkim radom dr.sc. Drahomire Cupar i Antonele Bokan.

Dr. sc. Cupar, redovni je profesor na Odjelu informacijskih znanosti Sveučilišta u Zadru,

jedna je od bivših predsjednica HČD-a, a njeno područje interesa i rada između ostalih je,

istraživanje čitanja i čitateljskih navika. Antonela Bokan diplomirala je 2015. na Odjelu

informacijskih znanosti na Sveučilištu u Zadru, a u svom stručnom i znanstvenom radu

okrenuta je istraživanjima vezanim za marketing u knjižničnom poslovanju, promociji i

promicanju čitalačkih navika te razvoju kulture čitanja.

U izlaganju Najave knjiga (booktraileri) u ulozi promocije knjige i motiviranja za čitanje

obradile su problematiku promocije čitanja u narodnim knjižnicama. Objasnile su razliku

između promocije i promicanja čitanja te odgovorile na pitanja o rezultatima provedenog

istraživanja, navele primjere izrade najava za knjige i naznačile njihov utjecaj na korisnikov

interes za čitanje.

Nakon kratke rasprave, skup je zaključila mr. sc. Alka Stropnik, viša knjižničarka, suradnica

za školske knjižnice u Matičnoj službi Knjižnica grada Zagreba, istaknuvši da je postignut

cilj skupa i da su primjeri dobre prakse u području motivacije i poticanja kulture čitanja

8

predstavljeni te da je

stručna javnost na pravi

način potaknuta na

daljnje zalaganje u

stjecanju čitatelja i

budućih korisnika, a

naglasila je da je prilikom

motivacije za čitanje, sve

dozvoljeno.

Skup je završio

proglašenjem pobjednika 11. foto natječaja Smiješak...čitajte! u organizaciji Hrvatskog

čitateljskog društva. Žiri u sastavu Petra Slobodnjak, predstavnica Hrvatskog fotosaveza,

Snježana Berak, predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva i Kristina Čunović,

dopredsjednica Hrvatskog čitateljskog društva, dodijelio je tri nagrade i osam pohvala.

Prvu nagradu osvojila je Magdalena Rikanović za fotografiju Čitač na Britancu, druga je

pripala Edini Fajković za fotografiju Odmor, a treću nagradu osvojila je Ivana Žinić za

fotografiju Pripovjedač. Za svoje radove pohvaljeni su Nikolina Dolenec, Daliborka Grdić,

Lana Majhut, Nenad Martić, Narcisa Potežica, Vesna Špoljar, Milorad Videković i Mario

Zurak. Nagrađene fotografije, bit će dostupne na web stranicama Hrvatskog čitateljskog

društva.

U ime organizacijskog tima Hrvatskoga čitateljskog društva, skup je moderirala Nika Čabrić,

glavna urednica Hrčka, glasila Hrvatskog čitateljskog društva.

IFLA 2016.

Sanja Bunić (sanja.bunic@kgz.hr), KGZ Gradska knjižnica

82. generalna konferencija i skupština (Columbus, Ohio, SAD, 13. - 19. 8. 2016.)

Oko 3200 sudionika iz 137 zemalja okupilo se na ovogodišnjem Kongresu čija je tema bila

Veze. Suradnja. Zajednica. Za razliku od prošlogodišnjeg Kongresa u Cape Townu na kojem

je sudjelovalo samo četvero sudionika iz Hrvatske, ove godine bilo ih je dvanaest. Neki od

njih sudjelovali su s izlaganjima, posterima, a predstavljen je i jedan video isječak. Većina

sudionika iz Hrvatske dala je doprinos radu stalnih stručnih odbora različitih IFLA-nih

sekcija, čiji su članovi, dok ih je nekoliko došlo kao pratnja. Bogati program Kongresa

9

odvijao se u 228 sesija. U

izložbenom paviljonu bilo je

moguće pogledati izložbene

prostore te poslušati zanimljive

prezentacije svjetski poznatih

organizacija iz područja

izdavaštva, informacijskih

tehnologija, očuvanja građe itd.

Predstavljeno je 206 postera, a

nagradu za najbolji od njih

dobio je poster iz Kazahstana

pod nazivom Readers are

Leaders at the East-Kazakhstan

Regional Public Library!

Dobitnički poster može se

pogledati na poveznici http://

library.ifla.org/1550/

Columbus je glavni grad države Ohio i jedan od najpoznatijih sveučilišnih gradova u

Sjedinjenim američkim državama. Velika sredstva ulažu se u razvoj knjižnica. Ohio State

University Libraries imaju dugu povijest inovacija, a 100 milijuna USD uloženo je u

renoviranje Thompson Library što je rezultirao i nacionalnom nagradom. U obnovu

postojećih knjižnica i u izgradnju novih, koje se nalaze unutar mreže od dvadesetak

knjižnica Columbus Metropolitan Library, uloženo je 135 milijuna USD. Glavna knjižnica u

mreži nedavno je renovirana u izvanredan spoj stare zgrade na koju je nadograđen novi

moderno uređen prostor.

Columbus nije samo poznat po svojim modernim i dobro posjećenim knjižnicama, već i po

jednoj od najljepših knjižara u Americi koja se nalazi u naselju German Village, punom

kuća prekrasne arhitekture s maštovito uređenim vrtovima. U jednoj od njih, okruženoj s

puno zelenila, cvijeća, klupica i likova iz bajki, smjestila se i knjižara The Book Loft s 32

prostorije s tisućama knjiga i raznih drugih predmeta koji su na brojne načine inspirirani

knjigom i čitanjem.

Na ceremoniji otvaranja i kulturnoj večeri, tradicionalno najposjećenijim događanjima na

Kongresu, moglo se puno vidjeti, čuti i doživjeti, ne samo o znamenitostima i znamenitim

osobama Columbusa, već i ostalih dijelova SAD-a. Na kulturnoj večeri uživalo se u muzici,

hrani i događanjima specifičnim za pet različitih regija SAD-a.

10

Kako su se sesije odvijale

istovremeno, teško je bilo

odlučiti se kojoj nazočiti, a na

koju zakasniti zbog

sudjelovanja na sastancima

vezanima uz provedbu

operativnih planova brojnih

IFLA-inih Sekcija. Nagrada za

komunikaciju ove je godine

ponovno dodijeljena Sekciji za

narodne knjižnice te po prvi

puta Posebnoj interesnoj grupi

Novi profesionalci. Ova

potonja imala je zanimljivu i inovativnu sesiju na kojoj su sudionici imali priliku razmijeniti

iskustva uspona i padova u knjižničarskoj karijeri.

Jedna od najposjećenijih sesija bila je ona pod nazivom Library Buildings and Equipment -

What comes after the “Third Place? Visionary libraries – spaces and users, a odmah nakon

nje Who's in control? Privacy, the Internet and Libraries. I ovu godinu glavna tema brojnih

sesija bila je doprinos knjižnica ostvarivanju UN-ovih Ciljeva održivog razvoja. Glavni

preduvjet ostvarivanja tih ciljeva zasigurno su veze i suradnja knjižnica unutar lokalne,

nacionalne i internacionalne zajednice, što je i bila tema ovogodišnjeg Kongresa.

Sljedeći kongres 2017. godine bit će održan od 19. do 25. kolovoza u Wrocławu u Poljskoj, s

temomKnjižnice. Solidarnost. Društvo. Ove godine Wrocław je ovjenčan dvjema titulama:

Europskom prijestolnicom kulture i Svjetskom prijestolnicom knjige. Sljedeće godine

delegati iz cijelog svijeta imat će priliku razmijeniti i unaprijediti svoja znanja, vještine i

iskustva te proširiti profesionalnu mrežu u ovom zanimljivom gradu poznatom po brojnim

mostovima i metalnim patuljcima razasutima svugdje po gradu. Sve novosti, objave i važni

datumi vezani uz predstojeći Kongres mogu se pratiti na poveznici: http://2017.ifla.org/

POVEZNICE KONGRESA IFLA-e 2016:

Službena stranica: http://2016.ifla.org/

Facebook: https://www.facebook.com/IFLAWLIC2016/

DRUGI MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP KNJIGA I DRUŠTVO: SOCIJALNA, FILOLOŠKA I INTELEKTUALNA POVIJEST I

SADAŠNJOST KNJIGE

Anita Marin (amarin@nsk.hr), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

U sklopu kulturne

manifestacije Tjedna knjige

mediteranske tematike (Knjiga

Mediterana), 28-og po redu ove

godine, održan je Drugi

međunarodni znanstveni skup

Knjiga i društvo: socijalna,

filološka i intelektualna

povijest i sadašnjost knjige od

29. do 30. rujna 2016. u Palači

Milesi u Splitu. Organizatori

skupa bili su Filozofski fakultet

u Splitu, Odsjek za sociologiju i Odsjek za hrvatski jezik i književnost, Nacionalna i

sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu i

Književni krug Split.

Glavni cilj Skupa bio je raspraviti teorijska i praktična pitanja vezana uz položaj knjige

odnosno potaknuti dijalog o njezinu utjecaju u prošlosti i sadašnjosti te izglede u budućnosti.

Ključne teme skupa su: knjiga u Hrvatskoj - institucionalni okvir, intelektualne, socijalne i

filološke osnove pisane komunikacije; komparativne studije; od forme k ulozi - kulturna i

socijalna uloga knjige (teksta) i tekstne tehnologije; pisanje, čitanje i čitateljska praksa -

paradigma digitalnog teksta, medijsko okruženje i knjiga, transmedijska praksa čitanja,

književnost i čitanje; komunikacijska, spoznajna, socijalna, estetska, oblikotvorna i

društvenotvorna uloga knjige i čitanja te kulturna politika i knjiga - politika knjige u

Hrvatskoj; komparativna analiza.

Na svečanom otvorenju Skupa govorili su akademik Nenad Cambi, doc. dr. sc. Gloria

Vickov, prodekanica za nastavu i studentska pitanja Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u

Splitu, te dr. sc. Tatijana Petrić, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u

Zagrebu.

Nakon pozdravnih govora uslijedilo je predavanje povjesničarke Zlate Živaković Kerže

(Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje u

11

Slavonskom Brodu) koju zanima kakva će biti uloga povjesničara i pisanih otisaka stvarnosti

(knjiga/dokument) s obzirom na prodor novih tehnologija. Ana Kovačević iz

Staroslavenskog instituta u Zagrebu istaknula je važnost glagoljske knjige i njezine uloge na

hrvatsko kulturno ozračje. Glagoljaši su predmet interesa i Katarine Lozić Knezović

(Filozofski fakultet u Splitu, Odsjek za hrvatski jezik i književnost) koja je na primjeru

Zbornika fra Šimuna Klimantovića (RitKlim I) prikazala sinonimiju kao način bogaćenja

hrvatskog glagoljskog leksika. Rad Milenke Bukvić (Matica Zadrana) o darovanoj zbirci

knjiga Piera Alessandra Paravie Znanstvenoj knjižnici Zadar 1855. godine pročitala je

Tatijana Petrić. Također, rad Marine Vinaj (Muzej Slavonije) o osječkom izdavaštvu i

čitateljskim navadama Osječana od začetka tiskarstva do Drugog svjetskog rata, pročitala je

Zlata Živaković Kerže. Ivanka Kuić iz Sveučilišne knjižnice u Splitu dočarala je ulogu

knjige, književnosti i čitanja u svakodnevnom životu u prvoj polovici 20. st. u Splitu, dok je

Mariyana Stamova iz Bugarske akademije znanosti, Institut za balkanistiku, govorila o

problemima zabrane i uništavanja pisane riječi.

Ivana Hebrang Grgić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za informacijske i

komunikacijske znanosti) predstavila je strukturu znanstvenih tekstova od najstarijih zapisa

na glinenim pločicama do današnje suvremene organizacije teksta i informacija u

elektroničkoj sredini. O simboličkoj ulozi knjige s posebnim aspektom na Bourdieuovu

sociologiju simboličkih formi govorio je Slavko Harni iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice

u Zagrebu. Iz iste knjižnice dolazi i Kristina Silajs pitanjem mogu li knjige i književnost

odigrati vodeću ulogu u svjetskim društvenim promjenama. Jadranka Božić iz Narodne

biblioteke Srbije u Beogradu predstavila je Googleov projekt javnog čitanja Ane Karenjine

kada je sedam stotina ljudi u direktnom prijenosu čitalo taj roman što je u konačnici

objavljeno na YouTubeu.

O sociologiji književnog ukusa i objavljivanju knjiga na primjeru popularnosti Zagorkinih

romana govorila je Anita Dremel (Hrvatski studiji, Odjel za sociologiju). S Filozofskog

fakulteta u Ljubljani, Odsjek za bibliotekarstvo, informacijske znanosti i knjižarstvo dolazi

Mihael Kovač koji je analizirao bestselere na Amazonu u periodu od 2010. do 2015. godine.

Moć knjige i kako doći do njezinog izvora problematizirao je Dražen Šaško, ravnatelj

Gradske knjižnice Split. Albert Bing (Hrvatski institut za povijest) predstavio je COURAGE

projekt o kulturnoj opoziciji odnosno razumijevanju baštine neslaganja u bivšim

socijalističkim državama, s posebnim naglaskom na knjižne zbirke. Rad Borisa Badurine

(Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku) i Martine Dragije

Ivanović (Odsjek za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru) iznosi tehnološke i etičke

aspekte piratiziranja e-knjige, dok je Antonija Primorac (Odsjek za engleski jezik i

12

književnost Filozofskog fakulteta u Splitu), analizirajući hrvatske prijevode Sherlocka

Holmesa, došla do zaključka da se ne radi o prijevodu originala, već o preradbama

popularnih njemačkih falsifikata iz serije „Detektiv Sherlock Holmes und seine

weltberühmten“.

Dobrila Zvonarek i Sandi Antonac iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

predstavili su model nacionalne kampanje za poticanje čitanja u Republici Hrvatskoj.

Sociolozi Sanja Stanić i Leon Jelača (Filozofski fakultet u Splitu, Odsjek za sociologiju)

istraživali su socijalni kontekst knjige i čitanja kod djece i mladih, a kroatisti Josip Miletić i

Mateja Jurjević (Sveučilište u Zadru, Odsjek za hrvatski jezik i književnost) je li je čitanje

lektirnih naslova muka ili nauka. Mate Jurić i Dinko Duić (Sveučilište u Zadru, Odjel za

informacijske znanosti) otkrili su što se čita u narodnim knjižnicama Zadra, Rijeke, Splita i

Pule gledajući najposuđivanije nelektirne naslove zadnjih godinu dana, dok je Anita Marin

(Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu) analizirala romane u digitaliziranim serijskim

novinama iz 1914. godine i usporedila ih s podacima o nakladničkoj produkciji romana iz

iste godine.

U zadnjoj sesiji predstavljeno je još jedno istraživanje Mirka Duića, ovaj put o tome u kojoj

mjeri i na koje načine knjižnične Facebook stranice povezuju čitatelje s knjigama.

Rukopisnu i tiskanu muzikalnu digitaliziranu građu prikazala je Branka Radić (Sveučilište u

Splitu), a Sanja Brbora (Sveučilišna knjižnica u Splitu) multimedijalni rječnik hrvatske

kulturne baštine. Na samome kraju, pedagoginja Ivana Batarelo Kukić (Filozofski fakultet u

Splitu) pričala je o tome kako se trebaju koristiti digitalne slikovnice.

Na skupu su predstavljena brojna istraživanja i projekti, razmijenile su se informacije o

stečenim znanjima i iskustvima, korištenju novih tehnologija, unaprjeđenju postojećih i

stvaranju novih kvalitetnih programa u knjižničnom, knjižarskom i općenito društvenom

okruženju. Kako bi položaj knjige zauzeo bolje pozicije u društvu naglašena je i važnost

ovog skupa s ciljem njegovog redovnog održavanja.

13

IMATE LI POTEŠKOĆA U ČITANJU? DOBRODOŠLI U KNJIŽNICU!

Maela Rakočević Uvodić (maela.rakocevic@kgz.hr), KGZ Gradska knjižnica

Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama

(OIPP) i Komisija za čitanje Hrvatskog knjižničarskog društva 30. rujna 2016. u Gradskoj

knjižnici u Zagrebu organizirale su 13. okrugli stol na temu Imate li poteškoća u čitanju?

Dobrodošli u knjižnicu! te se bavio problematikom osoba s poteškoćama u čitanju i

disleksijom koje se očituju u brzini, točnosti i razumijevanju pročitanog. Procjenjuje se da

10% svjetske populacije ima neki oblik poteškoća u čitanju. U Hrvatskoj samo dio njih

ostvaruje prava osoba s

invaliditetom, dok se dio njih ne

ubraja u osobe s invaliditetom i

prema postojećem Zakonu o

autorskom pravu i srodnim

pravima (NN, 167/03) nije im

dostupno korištenje prilagođene

književne i stručne literature te

drugih tiskovina i e-izdanja

objavljenih u različitim

formatima, jer nije u pitanju

invaliditet, već „poteškoća“

koja onemogućava čitanje

standardnog tiska. Svim

osobama koje se zbog nekih poteškoća, a nisu osobe s invaliditetom, ne mogu koristiti

standardnim tiskom, izmjenom spomenutog zakona omogućilo bi se korištenje zvučne i

tekstualne građe u svim oblicima kao i građe lagane za čitanje. Ako se disleksija i poteškoća

u čitanju ne dijagnosticiraju u najranijoj dobi, kasnije u životu mogu dovesti do odustajanja

od učenja, a samim time se negativno odraziti i na ostale vidove života. Prvi dio skupa

započeo je izlaganjem Moja borba s disleksijom dr. sc. Anamarije Durbešić kojoj disleksija

nikada službeno nije dijagnosticirana jer se mislilo da je samo jako živo dijete pa je tijekom

školovanja naišla na veliko nerazumijevanje okoline. Uz iznimnu pomoć školskog pedagoga

i obitelji uspjela je svladati poteškoće te danas predaje na fakultetu i radi u Hrvatskim

šumama na izradi tematskih karata. Zaključila je „Potrebno je graditi motivaciju, a ne nas

tjerati!“. Izlaganje Dyslexia? Welcome to ourlibrary! održala je Saskia Boets, jedna od

autorica Smjernica za knjižnične službe i usluge za osobe s disleksijom iz flamanske

knjižnice za osobe s poteškoćama u čitanju Luisterpuntbibliotheek. Predstavila je flamanska

iskustva pokretanja kampanje za mlade s disleksijom te pokazala kako se knjižnični fond u

skladu sa Smjernicama prilagodio korisnicima s disleksijom u vidu velikog broj građe lagane

za čitanje, digitalne građe, audio knjiga i e-knjiga. Kako bi produkcija takve građe bila veća

naglasila je važnost suradnje s nakladnicima. Aleksandra Horvat, red. prof. u miru i Sanja

Frajtag, ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe, izlaganjem Knjižnične usluge između

interesa javnosti i prava autora istakle su važnost usvajanja Marakeškog sporazuma koji

omogućava pristup objavljenim radovima svim ostalim osobama koje imaju bilo kakve

14

Na fotografiji: Anamarija Durbešić

15

poteškoće u čitanju s ciljem

povećanja produkcije građe

prilagođene specifičnim

potrebama tih osoba te ukazale

na potrebu za izmjenom članka

86. Zakona o autorskom pravu i

srodnim pravima, kako bi njime

bile obuhvaćene i osobe s

poteškoćama u čitanju. Željka

Butorac, prof. logoped,u svojem

izlaganju Disleksija od vrtića do fakulteta osvrnula se na problematiku rane dijagnostike

disleksije kod djece vrtićke dobi te nužnost početka logopedske terapije te razvijanje

potrebnih predvještina prije početka škole kako bi se do tada simptomi znatno ublažili te

umanjili mogući zaostaci u svladavanju čitanja i pisanja. Izlaganje Studenti s disleksijom u

Hrvatskoj – nova iskustva održala je Mirjana Lenček, prof. na Edukacijsko-rehabilitacijskom

fakultetu (ERF) u Zagrebu. Primijećeno je da se broj studenata s disleksijom značajno

povećava tijekom posljednjih godina jer se studenti javljaju Centru za rehabilitaciju ERF-

akako bi obavili procjenu i potražili pomoć. U pravilu očekuju da su fakulteti tzv. disleksiji

prijateljska okruženja te žele mogućnost prilagodbe sadržaja, no nastavnici još uvijek nisu

dostatno upućeni u problematiku disleksije što za posljedicu može imati napredovanje

studenata. Željka Miščin, zamjenica predsjednice Komisije OIPP, predstavila je Nacionalnu

kampanju za osobe s poteškoćama u čitanju i disleksijom „I ja želim čitati!“. Posljednje

izlaganje u prvom dijelu održala je Sanja Bunić,članica Komisije OIPP, na temu Knjižnične

usluge za osobe s poteškoćama u čitanju: pregled rezultata anketnog istraživanja koje je

prethodilo pokretanju Kampanje „I ja želim čitati!“. Anketu je ispunila 571 knjižnica od

čega je najveći odaziv bio u narodnim knjižnicama. Istaknula se slaba opremljenost knjižnica

te izbor građe i usluga, no knjižničari su svjesni kompleksnosti tematike te zainteresirani za

poboljšanje postojećeg stanja. U središnjem dijelu skupa održana je panel rasprava na kojoj

su sudjelovali svi predavači prve sesije te se govorilo o Kampanji, načinima kako poboljšati

situaciju na terenu (osobito u manjim sredinama) te važnosti motivacije na čitanje osobito

kod djece s disleksijom. Posljednji dio skupa bio je rezerviran za primjere dobre prakse.

Maja Peretić s ERF-a predstavila je projekt ICT-AAC u sklopu kojeg su kao rezultat nastale

besplatno dostupne aplikacije za poticanje predvještina čitanja i matematike. Jelena Lešaja iz

Hrvatske knjižnice za slijepe predstavila je Godinu dana usluge e-knjige u Hrvatskoj

knjižnici za slijepe. Vjeruška Štivić i Matea Pleskalt predstavile su radionicu Vesela škola

Na fotografiji: Saskia Boets

čitanja namijenjenu djeci koja teško usvajaju vještinu čitanja i pisanja te njihovim

roditeljima koju organizira Narodna knjižnica „Petar Preradović“ Bjelovar. Ida Gašpar

predstavila je program Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ u Koprivnici Čitamo s vama-

usluge knjižnice i senzibilizacija javnosti o poteškoćama u čitanju namijenjen djeci s

poteškoćama u čitanju i pisanju. Ana Pavlek predstavila je projekt uključivanja pasa u

aktivnosti Dječje knjižnice Marina Držića Čitanje u društvu terapijskih pasa. Davorka

Semenić Premec i Sandra Ilievski predstavile su program koji se provodi u knjižnici Savski

gaj od 2008. godine Mojih sat vremena čitanja uz malu pomoć prijatelja – radionice čitanja s

terapijskim psima za mlade s intelektualnim poteškoćama. Zaključeno je, između ostalog, da

je potrebno: uvesti sustavno i organizirano istraživanje poteškoća u čitanju kod školske

djece, osobito u manjim sredinama, poticati i motivirati osobe s poteškoćama u čitanju i

disleksijom na čitanje i nakon završetka obaveznog školovanja, osigurati neometan i

ravnopravan pristup književnim djelima i informacijama svim dobnim skupinama osoba s

poteškoćama u čitanju i disleksijom, potaknuti povećanje proizvodnje građe lagane za

čitanje koja treba biti jednako dostupna i kao tiskana i kao zvučna građa, organizirati u

knjižnicama kutke s građom laganom za čitanje, promovirati usluge za osobe s poteškoćama

u čitanju i disleksijom, uspostaviti suradnju knjižnica s ustanovama i udrugama koje se bave

osobama s poteškoćama u čitanju i disleksijom, povećati mrežu knjižnica koje provode

programe za korisnike s poteškoćama u čitanju i disleksijom te promovirati upotrebu novih

tehnologija u radu s osobama s poteškoćama u čitanju i disleksijom koje potiču čitanje i

osuvremenjuju proces obrazovanja.

16

NACIONALNA KAMPANJA ZA OSOBE S TEŠKOĆAMA ČITANJA I DISLEKSIJE - "I JA ŽELIM ČITATI!"

Željka Miščin (zeljka.miscin@kgz.hr), KGZ Knjižnica Marina Držića

Članice HKD-ove Komisije za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s

posebnim potrebama započele su rad na projektu Nacionalne kampanje za osobe s

poteškoćama u čitanju i disleksijom „I ja želim čitati!“ u veljači 2016. godine. Izrada teksta

projekta i razrada svih faza Kampanje trajala je do održavanja 13-og okruglog stola za

knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama održanog 30. rujna

2016. u prostoru KGZ-a Gradske knjižnice u Zagrebu pod nazivom „Imate li poteškoća u

čitanju? Dobro došli u knjižnicu!“.

Komisija ima bogato iskustvo u radu s udrugama koje se bave s osobama s invaliditetom i

osobama s posebnim potrebama. Ostvarila je brojne kontakte kroz suradnju s ustanovama

koje su dugogodišnji partneri te

je pokazala da ima znanje,

kreativnost, želju za

pokretanjem pozitivnih

promjena u društvu te

odvažnost za nove ideje.

Kampanju za osobe s

poteškoćama u čitanju i

disleksijom naziva „I ja želim

čitati!“ osmislili su i pokrenuli

knjižničari. Voditelj ove

Kampanje je Hrvatsko

knjižničarsko društvo i Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s

posebnim potrebama. Suvoditelji su Knižnice grada Zagreba i Nacionalna i sveučilišna

knjižnica u Zagrebu.

Partneri u Kampanji „I ja želim čitati!“ su brojni, a između ostalih ističu se Edukacijsko-

rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko logopedsko društvo, Hrvatska

udrugu za disleksiju, Pravni fakultet u Splitu, Poliklinika SUVAG, Tiflološki muzej,

Hrvatska knjižnica za slijepe, Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, Ured

pravobraniteljice za djecu, Grad Zagreb - Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s

invaliditetom i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, HUŠK, kampanja „Čitaj mi“,

izdavači, mediji, volonteri.

Suradnja s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom, Hrvatskim logopedskim društvom i

Hrvatskom udrugom za disleksiju od osobite je važnosti jer je njihova stručna potpora kroz

predavanja u vrtićima, školama i knjižnicama važan dio programa ove Kampanje.

Hrvatska udruga za disleksiju raspolaže podatkom kako između 5-10% osnovnoškolske

populacije ima disleksiju odnosnosvaki deseti učenik ima poteškoćau čitanju. Takvu djecu

prate i problemi s učenjem tijekom cijelog njihovog školovanja. U Hrvatskoj ne postoji

sustavno i organizirano istraživanje poteškoća u čitanju kod školske djece, osim u pojedinim

školama gdje to provode školski logopedi. A problem čitanja uključuje i ozbiljne probleme u

vještini pisanja.

Nacionalnu kampanju za osobe s poteškoćama u čitanju i disleksijom „I ja želim čitati!“

pokrenuta je s ciljem informiranja i educiranja ljudi o samom problemu te senzibiliziranja

javnosti o istome. Želja je također zagovaranjem povećati prisutnost u lokalnoj zajednici te

se aktivnoradi na boljoj suradnji s nacionalnim i/ili lokalnim udrugama i organizacijama za

17

disleksiju. Misija ove Kampanje je i povećanje mreže knjižnica koje provode programe za

osobe s poteškoćama u čitanju, disleksijom i programe za osobe koje ne mogu čitati

standardni tisak.

Jedan od specifičnih ciljeva ove Kampanje je omogućavanje osobama s poteškoćama u

čitanju i disleksijom neometan pristup znanju teolakšati im učenje i slobodno korištenje

autorskih djela. Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim

potrebama u suradnji je s HKD-ovom Komisijom za autorsko pravo započela prepisku s

Državnim zavodom za intelektualno vlasništvo u mjesecu svibnju 2016. godine te sepredlaže

da se sadašnja formulacija čl. 86 Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima preoblikuje

tako da osim osoba s invaliditetom obuhvati i osobe s poteškoćama u čitanju i disleksijom

koje se ne mogu služiti tiskanim slovima na uobičajen način. Osobe s disleksijom nisu osobe

čije je zdravstveno stanje trajno oštećeno ili tjelesni integritet narušen i nisu osobe s

invaliditetom te ne mogu steći prava osoba s invaliditetom. Dopuna tog dijela Zakona

omogućio bi osobama s poteškoćama u čitanju i disleksijom lakši pristup većem broju knjiga

priređenih za ovu skupinu ljudi.

Kampanjom se žele obuhvatiti djeca, adolescenti, odrasli s poteškoćama u čitanju, roditelji i

obitelji, logopedi, knjižničari, odgojitelji, učitelji i stručni suradnici u predškolskim

ustanovama, osnovnom i srednjem školstvu, nastavno osoblje u visokoškolskim ustanovama,

zdravstveni djelatnici, socijalni radnici, volonteri, nakladnici, poslodavci. Također,

zagovaračka misija svakako je usmjerena i na lokalne političare i zakonodavstvo. Djeci i

odraslima s poteškoćama u čitanju potrebno je razumijevanje i podrška okoline u

obrazovnom procesu. Nužno je udruživanje svih partnera u Kampanji kako bi se educirala i

senzibilizirala javnost o ovom problemu. Kampanjom se nastoji promovirati djelatnost

knjižnica, ustanova i udruga koje pomažu osobama sa specifičnim teškoćama čitanja/

osobama koje ne mogu čitati standardni tisak.

Knjižničari u školskim, narodnim i visokoškolskim knjižnicama najveći su potencijal od

kojih ova Kampanja očekuje najkreativniju i najkvalitetniju podršku. Knjižničarska struka

kroz brojne programe pokazuje svake godine sve veću profesionalnost u izvedbi radionica,

tribina, susreta, organizacija izložbi, čitateljskih klubova te animacija u radu s djecom

predškolske i školske dobi. Početna podrška od njih je dobivena, ideje su pristizale, brojne

fotografije izložbi i radionica s djecom te predavanja na temu disleksije na Dan disleksije

održale su knjižničarke u Zagrebačkoj županiji i Zagrebu od 1. listopada od kad je

nacionalna kampanja „I ja želim čitati!“ započela. Nastavak tih aktivnosti slijedi kroz cijelu

godinu usklađujući se sa svakodnevnim obavezama i rasporedom kolegica knjižničarki.

U Kampanji vrlo je važan naglasak bio i na medijima i medijsku praćenost. U početnoj fazi

18

Kampanje uspjelo se pridobiti zanimanje onih medija koji su senzibilizirani za osobe s

invaliditetom i osobe s posebnim potrebama. Medije je zanimala tema disleksije i djece koja

imaju poteškoća u čitanju. Zanimanje nastavnika, profesora, pedagoga, psihologa i logopeda

koji rade u odgojno-obrazovnom sustavu doista je veliko, stoga su i oni postali odlični

suradnici u Kampanji.

Dobra koordinacija svih sudionika Kampanje svakako mora postojati te će i dalje biti

ulagantrudkako bi se i taj cilj ostvario. U toj suradnji moraju sudjelovati svi partneri, a od

iznimne su važnosti i odobrena sredstva za Kampanju te održivost Kampanje. Nadamo se da

će nakon predviđenog perioda trajanja Kampanje od godine dana neki programi koji su

predloženi knjižnicama i drugim ustanovama za djecu i osobe s poteškoćama u čitanju i

disleksije zaživjeti i postati

sastavni dio aktivnosti

knjižnice. Također se nadamo

da ćemo vidjeti više knjiga

grafički prilagođenih za

učenike s disleksijom, slijepe i

druge učenike koji ne mogu

koristiti standardni (crni) tisak.

https://www.facebook.com/

IJaZelimCitati/

7. OKRUGLI STOL: ŠKOLSKA KNJIŽNICA + DAROVITOST = DAROVITOST2

Iva Grisogono (iva.grisogono@skole.hr ), Tehnička škola Zagreb

19

U srednjoj školi Krapina, u organizaciji Sekcije za školske knjižnice Hrvatskog

knjižničarskog društva, 3. listopada 2016. održan je 7. Okrugli stol na temu Školska

knjižnica + darovitost = darovitost2.

Zadatak skupa bio je raspraviti teorijska i praktična pitanja vezana uz pojam darovitosti, ali i

konkretne uloge školske knjižnice, odnosno školskog knjižničara u identifikaciji i odgojno-

obrazovnoj podršci darovitih učenika te podršci nastavnicima i roditeljima.

Susret je počeo kratkim kulturno-umjetničkim programom Djevojačkog pjevačkog zbora

Srednje škole Krapina. Nazočnima je prezentiran nagrađeni film "Europa pred izazovima",

učenika 4.d razreda SŠ Krapina, u sklopu programa Europskog parlamenta EUROSCOLA.

Ravnatelj SŠ Krapina, gospodin Ivica Rozijan, pozdravio je sudionike skupa. Sudionike je

pozdravila i mr. sc. Jasna

Petek, zamjenica župana za

društvene djelatnosti Krapinsko

-zagorske županije te otvorila

7. Okrugli stol.

Prof. dr. sc.Vesna Vlahović-

Štetić, s Odsjeka za psihologiju

Filozofskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu, izlagala

je na temu Daroviti učenici -

kako poticati njihov razvoj?.

Istaknula je da sustav mora poticati i podržavati darovite učenike kako bi se zadovoljile

njihove obrazovne potrebe. Znanstvena istraživanja pokazuju da je riječ o heterogenoj

skupini koja ipak ima neke zajedničke karakteristike. Smatra da novi sadržaji trebaju biti

primjereni dječjim interesima, da se ne podučava ono što dijete već zna. Treba poticati

stjecanje temeljnih znanja koja će potaknuti više misaone procese. Rad s darovitim

učenicima zahtijeva prilagodbu školskog sustava potrebama te skupine djece, a u tom radu s

darovitima svoje specifično mjesto imaju i školski knjižničari.

Dipl. psihologinja Jasna Cvetković-Lay, obrazovna specijalistica za darovite, Centar za

poticanje darovitosti djeteta Bistrić, Zagreb, izlagala je na temu Uloga školskog knjižničara

u proširivanju i obogaćivanju iskustava učenja darovitih učenika. Prikazala je ulogu

školskog knjižničara u procesima uočavanja i odgojno-obrazovne podrške darovitim

učenicima u razrednoj i predmetnoj nastavi poticanjem informacijske pismenosti,

pomaganjem u pristupu i proširivanju dostupnih resursa za učenje i istraživanje knjižničnim i

međuknjižničnim razmjenama.

Voditeljica školske knjižnice Prve gimnazije Maribor, Metka Kostanjevec, izlagala je na

temu Odgojno-obrazovni rad s darovitim učenicima na Prvoj gimnaziji Maribor. Istaknula je

da u Republici Sloveniji postoji Koncept otkrivanja i rada s nadarenim učenicima u

devetogodišnjim osnovnim školama i u srednjoškolskom obrazovanju. U školi postoji tim za

rad s darovitim učenicima koji je zadužen za razvoj, promicanje i unaprjeđenje rada s

darovitim učenicima. U cijele procese rada uključena je i školska knjižnica. Knjižnica

redovito informira i savjetuje u odabiru i kupnji dodatnih materijala za individualni i grupni

rad, organizira predavanja vanjskih stručnjaka, provodi dodatne aktivnosti u okviru obveznih

izbornih predmeta (čitaonica, knjižničarski klub, kreativno pisanje). Na kraju školske godine

20

21

anketiraju se roditelji, učenici i

profesori mentori, svi

analiziraju svoj rad i

dogovaraju smjernice za budući

rad.

Predsjednica Radne skupine

Futura, Vesna Tomorad, prof.,

psihologinja u OŠ Marija

Bistrica, izlagala je na temu

Podrška darovitim učenicima u

Krapinsko-zagorskoj županiji.

Na razini županije osnovana je radna skupina Futura sastavljena od volontera koji

osmišljavaju aktivnosti koje u potpunosti financira županija. U Krapinsko-zagorskoj županiji

identifikacija darovitih učenika provodi se u 20% osnovnih škola. Rad s darovitim

učenicima nije sustavan odnosno ostvaruje se uglavnom pripremanjem učenika za natjecanja

i u izvannastavnim aktivnostima. Cilj je osnivanje Županijskog centra za podršku darovitim

učenicima (Centar izvrsnosti) koji će biti glavni nositelj skrbi za darovite i kontinuirano

pružati stručno-edukativnu podršku odgojno-obrazovnim djelatnicima, uslugu identifikacije,

savjetodavnu podršku učiteljima, psihološku potporu roditeljima i učenicima.

Drugi dio Okruglog stola bio je posvećen Iskustvima dobre prakse. Ruža Jozić, knjižničarka

iz Gimnazije Sesvete, upoznala je skup s aktivnošću koja je provedena u njenoj školi -

Upoznaj i predstavi Shakespearea, uz 400. obljetnicu smrti W. Shakespearea. Aktivnosti

koje su provedene bile su posvećene književnom i kazališnom radu W. Shakespearea s

ciljem uključenja nadarenih učenika u različitim područjima: likovnom i govornom

izražavanju, aktivnom čitanju i istraživanju Shakespeareovih djela.

Madlen Zubović, knjižničarka iz Prometne škola Rijeka, prikazala je rad dramske družine

Dramski odgoj kao poticaj za čitanje. Prikazala je 17. godišnji rad u okviru djelovanja

dramske družine u kojem su adaptirana i izvedena mnoga književna djela. Istaknula je i

suradnju sa Strojarskom školom i Gradskom knjižnicom Rijeka.

Denis Vincek, knjižničar OŠ Ante Kovačića, Zlatar, u knjižnici je s učenicima novinarima

osnovao fotosekciju Fotografiranjem do poučavanja medijske pismenosti i smanjenja

cyberbullyjinga u zajednici. Istaknuo je da su učenici u protekle dvije godine, pod

mentorstvom školskog knjižničara, sudjelovali na nekoliko državnih fotonatječaja što je

potaknulo kritičko promišljanje o fotografijama koje objavljuju na društvenim mrežama

22

Facebook i Instagram.

Danica Pelko, knjižničarka OŠ Donja Stubica, predstavila je rad Mala Kajkaviana - 17

godina rada s darovitima. Na osnivanje grupe nadarenih učenika potaknulo ju je očigledno

iščezavanje kajkavske jezične baštine. Nadarena grupa okuplja učenike od 4. do 8. razreda.

Čitaju radove kajkavskih pisaca, posebno radove koje su na kajkavskom jeziku napisala

djeca. Pišu, šalju radove na natječaj i na taj način čuvaju kajkavsku jezičnu baštinu. Također

nam je predstavljena najnovija aktivnost Male Kajkavijane - predstavljanje Malog rječnika

kajkavskoga govora Stubičkoga kraja.

Primjere iskustva dobre prakse u programskoj knjižici predstavile su Zora Hajdarević iz OŠ

Nedelišće i Marija Klasić Petrović iz Isusovačke klasične gimnazije s pravom javnosti u

Osijeku.

Nakon rasparave, donijeli su se zaključci prema kojima je potrebno uspostaviti sustav

identifikacije i procjenu darovitosti učenika po svim školama, važno poticati izvannastavne i

dodatne aktivnosti, nužno je izraditi posebne programe i kurikulume za darovitu djecu kao

što postoje prilagođeni programi za učenike s poteškoćama, nužno je osigurati barem

minimalna materijalna sredstva za projekte koji se rade s darovitim učenicima, školski

knjižničar trebao bi u svakoj školi biti u Timu za kvalitetu i u Timu za darovite učenike,

školski knjižničar trebao bi surađivati s učiteljima i stručnim suradnicima u izradi i provedbi

programa za darovite, a u Agenciji za odgoj i obrazovanje trebao bi postojati centar za

darovitost i savjetodavna služba za to područje.

GALERIJSKO-KNJIŽNIČNO DJELOVANJE "NESIGURNE INTERVENCIJE": LGBTIQ KORISNICI U NARODNIM KNJIŽNICAMA

Petra Dolanjski (petra.dolanjski@kgz.hr),

KGZ Knjižnica Silvija Strahimira Kranjčevića

U kontekstu pronalaženja strategija djelovanja te pozicioniranja narodnih knjižnica unutar

trenutnih ekonomskih, političkih i društvenih okolnosti i odnosa, narodna se knjižnica

iskazuje kao heterogena struktura premrežena raznorodnim sistemima, poput različitih, pa i

suprotstavljenih, umjetničkih, medijskih i tehnoloških sustava koji interferiraju sa

svakodnevnim praksama zajednice. Tako sagledana, knjižnica predstavlja dinamično mjesto

kolektivnih odnosa, ali isto tako individualizirani specifični prostor jer se odnosi koji se

ostvaruju uobličuju kroz specifične relacije sveukupnosti knjižničnog sadržaja i zajednice.

Uvriježena kvalifikacija narodne knjižnice kao trećega mjesta dijelom govori u prilog

ovakvom viđenju,1 no ono više nije dostatno. Knjižnice doista jesu okupljališta stanovnika,

mjesto susreta i simboličnih i stvarnih razmjena, a kvartovski knjižničari i korisnici nerijetko

23

uspostavljaju manje formalne

odnose. S druge strane, naša je

svakodnevica pod velikim

uplivom nametnutih društvenih

obrazaca, pritisnuta

hegemonijskom neravnotežom

i krizama koje rezultiraju

porastom siromaštva i prekarne

klase te komodifikacijom

javnog dobra, ali i porastom

netrpeljivosti i diskriminatornih

oblika ponašanja spram

marginalnih društvenih skupina. Stoga je danas, možda više nego ikad, važno naglasiti

socijalnu misiju knjižničarstva i informacijskih znanosti, čija je dužnost predstavljati i braniti

javno dobro, ljudska prava, slobodu, demokraciju, kulturu te imati u fokusu nužnost

kritičnosti. Prema tome, da bi ostale mjesta socijalne pravde i uključivosti, knjižnice bi u

svoje strategije trebale upisati pitanje društvene promjene zauzimanjem aktivne pozicije

spram društvenog konteksta, ali i aktivne i kritičke pozicije spram vlastitog djelovanja

odnosno vlastite uključivosti. Ipak, usprkos težnji da bude sveobuhvatna, svaka knjižnica

uspostavlja hijerarhiju koja počiva na izostavljanju onih ostvarenja koja ne uvrštava: "Svaka

biblioteka je isključiva", jer bez obzira na sveobuhvatnost odabira "svako uređivanje

biblioteke stvara i jednu avetinjsku biblioteku ispunjenu senama odsutnih dela“, piše Alberto

Manguel u svom djelu Biblioteka noću. Drugim riječima, na tragu uključivanja onih koji

ipak ostaju isključeni iz knjižničnih programa i usluga, razvijamo i provodimo galerijsko-

knjižnični projekt Nesigurne intervencije: LGBTIQ korisnici u narodnim knjižnicama2, s

ciljem njihovog uključivanja u programe, usluge, ali i fondove narodnih knjižnica, kao i

njihovog uvođenja u fokus same knjižničarske struke.

Sam projekt specifičan je i po tome što se s jedne strane bavi usko knjižničarskom temom,

dok s druge proizlazi iz galerijskog djelovanja, odnosno iz umjetnosti. Naime, u sklopu

Knjižnice S. S. Kranjčevića djeluje Galerija Prozori čija je fizička i konceptualna simbioza

specifičnost i za Knjižnicu i za Galeriju. Kako navodi Irena Bekić, voditeljica Galerije

Prozori, Knjižnica predstavlja stabilni dio ovog para, klasičnu instituciju definiranu unutar

određenih kulturnih gabarita, konvencionalno potvrđenu s jasnom dnevnom rutinom. S

druge strane, galerijska djelatnost nudi drugačije okruženje. Naime, polje umjetnosti,

Crtež: Helena Janečić

24

posebno suvremene umjetnosti i suvremenih umjetničkih praksi, nije čvrsto definirano

metodologijama i pristupom te ima slobodu posuđivanja, prerađivanja, kreiranja te

iznalaženja strategija kojima može skrenuti pozornost na određena problematična mjesta.

Ono što im je inherentno, zajedničko, jest uključivost i otvorenost. U ovoj točki prelamanja,

spoja knjižničarstva i umjetnosti kao taktike progovaranja o određenoj temi i društvenoj

problematici, otvaraju se nove perspektive, i za umjetnost i za knjižničarstvo, čime se i

Knjižnica i Galerija promiču u hibridnu kulturnu instituciju koja može pridonijeti jačanju

civilnog društva.

Idejno polazište samog projekta jest da suvremene umjetničke metode i prakse mogu

propitivati procese i tendencije unutar određenih struka, prepoznati njihova problematična

mjesta (u ovom slučaju heteronormativnost knjižničarstva) te potaknuti na angažirano

djelovanje. Projekt uključuje suradnje i partnerstva sa stručnjacima iz različitih područja,

drugim riječima, kustoska, knjižničarska, sociološka, aktivistička i umjetnička obrada teme

ostvaruje se kroz povezivanje Galerije Prozori, odnosno Knjižnice S. S. Kranjčevića s

udrugom Domino i Centrom za ženske studije Zagreb, znanstvenim stručnjacima iz područja

sociologije i informacijskih i komunikacijskih znanosti (Ana Barbarić i Aleksandra Pikić) te

s nezavisnom umjetničkom scenom. Projekt se odvija u nekoliko povezanih etapa te

uključuje istraživanje, produkciju umjetničkih radova i javni program. U fokusu 2016.

godine je provođenje znanstvenog istraživanja kojim se željelo prikupiti podatke o

potrebama, stavovima i iskustvima LGBTIQ zajednice prema hrvatskim narodnim

knjižnicama. Rezultati istraživanja, kao i projekt u cjelini, predstavljeni su na Okruglom

stolu Nesigurne intervencije: LGBTIQ korisnici u narodnim knjižnicama 2. prosinca 2016.

godine u Multimedijalnom institutu MaMa, kao diskurzivno-teorijski dio projekta, uz

otvorenu raspravu za stručnu

publiku i širu javnost.

Knjižnice, osim što mogu biti

“sigurno mjesto” LGBTIQ

osobama, organiziranjem

različitih programa

(predavanja, tribina,

predstavljanja knjiga itd.), kao

i nabavnom politikom, mogu

znatno doprinijeti njihovoj

vidljivosti i senzibilizaciji

lokalne zajednice. Na jednom Crtež: Helena Janečić

25

od Javnih čitanja, galerijsko-knjižničnom programu baziranom na ekonomiji energetske

razmjene, druženja i dobre volje, vizualna umjetnica Sandra Sterle čitala je dijelove iz knjige

Mirande July "Baš ti, baš tu". U kontekstu promišljanja i djelovanja prema uključivosti

LGBTIQ osoba u narodne knjižnice, možda je upravo ovaj naslov mjesto iz kojeg treba

krenuti.

SOCIJALNO INKLUZIVNE KNJIŽNIČNE USLUGE

Željka Miščin (zeljka.miscin@kgz.hr), KGZ Knjižnica Marina Držića

Knjižnica i čitaonica "Fran

Galović" iz Koprivnice

organizirala je 18. studenog

2016. povodom 10. obljetnice

usluge za slijepe i slabovidne

znanstveno-stručni skup

Socijalno inkluzivne knjižnične

usluge. Suorganizatori skupa

bili su Udruga slijepih

Koprivničko-križevačke

županije, Hrvatska knjižnica za slijepe u Zagrebu i Komisija za knjižnične usluge za osobe s

invaliditetom i osobe s posebnim potrebama HKD-a. Predsjednica organizacijskog i

programskog odbora bila je dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina, ravnateljica Knjižnice "Fran

Galović".

Program skupa bio je sastavljen od pozvanih izlaganja i primjera dobre prakse. Skup je

nastojao prikazati i problematizirati društvenu i socijalnu isključenost kao društveni

fenomen koji prati rast nezaposlenosti, sve manje prihode, loše uvjete stanovanja, nedostatno

obrazovanje, lošu zdravstvenu skrb, povećanu stopu kriminala, probleme u obitelji. Pojavila

se marginalizirana skupina građana kojima bi knjižnica mogla i trebala biti mjesto

povezivanja s lokalnom zajednicom.

Knjižnice vidimo kao mjesto socijalne inkluzije i društvenog uključivanja kreiranjem novih

programa i usluga za nove skupine korisnika koje je ovaj skup uspješno predstavio u

pozvanim izlaganjima i primjerima dobre prakse. Knjižničari su predstavili svoje iskustvo u

radu s osobama s iskustvom života u beskućništvu, imigrantima, azilantima, nezaposlenim

osobama, pripadnicima pojedinih etničkih zajednica, pripadnicima različitih seksualnih i

rodnih identiteta, djeci s poteškoćama u razvoju, djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi,

26

osobama s invaliditetom, starijim osobama, osobama s posebnim potrebama u ustanovama

za trajnu skrb i smještaj, osobama s drugim intelektualnim, razvojnim i socijalnim

poteškoćama.

Prvo pozvano izlaganje i gost predavač bio je prof. dr. sc. Zoran Šućur (Pravni fakultet

Sveučilišta u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada) s temom Socijalna isključenost i

socijalna pravednost. Prof. Šućur definirao je pojam socijalne isključenosti (dobrovoljne ili

nedobrovoljne) koja je u protivnosti s načelom socijalne pravednosti. Socijalna pravednost

uključuje jednakost šansi i mogućnosti za sve, no i pravednu raspodjelu materijalnih resursa.

Posebno naglašava društvenu solidarnost koja znači sudjelovanje u zajedničkim

institucijama te dijeljenje zajedničkih iskustava. Kad ona izostane, izostaje i empatija većine

sa socijalno izoliranom manjinom. Tržište rada, obiteljske i prijateljske mreže, civilno

društvo te institucije javnog sektora imaju važnu ulogu u ublažavanju isključenosti u

društvu.

Druga gošća predavačica bila je prof. dr. sc. Aleksandra Horvat (Filozofski fakultet

Sveučilišta u Zagrebu). Tema Knjižnica kakvu želimo već je svojim naslovom kvalitetno

provocirala sudionike skupa. Naime, prof. dr. sc. Aleksandra Horvat naglasila je kako

knjižnice pomalo mijenjaju svoju klasičnu ulogu ustanova koje posuđuju knjige, nabavljaju

ih, obrađuju te daju na korištenje. Knjižnice su razvile programe i usluge namijenjene

posebnim skupinama korisnika i tako postale važno mjesto njihove integracije u društvo.

Uloga knjižnice svakako je osnažena i kroz razvoj dodatnih knjižničnih programa. Dodatnim

edukacijama za svoje osoblje postigla je kvalitetu više. Lokalnoj zajednici ona je važno

mjesto društvenih događanja. Stoga je odgovor na pitanje kako definirati današnju knjižnicu

sudionike skupa potaknuo na dinamičnu diskusiju.

Predavanje s naslovom Socijalna isključenost u kontekstu kritičkog knjižničarstva je tema s

kojom se predstavila dr. sc. Dijana Sabolović-Krajina (Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“

Koprivnica). Podsjetila je kako veza društvene pravednosti i knjižničarstva nije novi

fenomen. Briga o ljudskim pravima je obaveza knjižnične djelatnosti. Knjižnice moraju

brinuti o slobodnom pristupu znanju i informacijskoj nediskriminaciji, intelektualnim

slobodama, zajedničkom dobru i usluzi za sve, a knjižničarska struka propitivati i istraživati

uzroke nejednakosti u pristupu i produkciji informacija koje su konstruirane društvenim,

političkim, kulturnim i drugim faktorima. Istaknuta je uloga Knjižnice i čitaonice „Fran

Galović“ u socijalnom uključivanju u lokalnu zajednicu slijepih i slabovidnih osoba, osoba s

invaliditetom, starijih, nezaposlenih i Roma.

Dr. sc. Željka Bagarić (Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Ravnateljstvo

policije) u svojem je izlaganju Zatvorska knjižnica kao nositelj rehabilitacijskih programa

27

upozorila kako u Hrvatskoj nije zabilježen sustavni rad s odraslim zatvorenicima u svrhu

terapije s čitanjem. Program vođenog čitanja sa zatvorenicima jedini je te vrste realiziran u

hrvatskom kaznenom sustavu s odraslim zatvorenicima u Kaznionici u Turopolju. Dobiveni

rezultati istraživanja pokazali su kako su postignuti pozitivni rezultati u procesu

resocijalizacije programima vođenog čitanja. Intelektualna prava za zatvorenike su nešto

čemu bi knjižničari trebali posvetiti svoje aktivnosti, znanje i entuzijazam.

Prvi dio skupa, znanstveni dio, završio je izlaganjem Sanje Bunić (KGZ). Tema predavanja

bila je Knjižnične usluge za osobe s iskustvom života u beskućništvu i izbjeglištvu.

Knjižnice koje naglašavaju svoju misiju jednakog pristupa informacijama i znanjima našle

su se u središtu zajednice, kao mjesta koja osobe s iskustvom života u beskućništvu žele

uključiti u društvena i kulturna zbivanja. Organizirala je različite programe i ostvarila dobru

suradnju sa stručnjacima i pojedincima u zajednici. U tijeku je izrada IFLA-inih Smjernica

za knjižnične usluge za osobe s iskustvom života u beskućništvu.

Drugi dio znanstveno-stručnog skupa, stručni dio I, započeo je izlaganjem Jelene Lešaje,

Danijele Marušić i Ivane Vinko (Hrvatska knjižnica za slijepe u Zagrebu). Naziv predavanja

bio je Usluga Hrvatske knjižnice za slijepe s obje strane korisničkog sučelja. Hrvatska

knjižnica za slijepe uključila je u rad slijepog knjižničara ili studenta knjižničarstva. U

izlaganju su kolegice pokazale da ne postoji nikakva prepreka u obradi bilo kojeg tipa građe.

Slijepi katalogizator svojim vještinama u potpunosti zadovoljava standarde koje taj posao

postavlja pred njega. Pokazana je i navigacija on-line katalogom te preuzimanje zvučnih

knjiga i knjiga u .xml formatu.

Izlaganje Knjižnica – točka integracije i senzibilizacije: deset godina suradnje Knjižnice i

čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica s Udrugom slijepih Koprivničko-križevačke županije

na usluzi za slijepe i slabovidne predstavili su Maja Krulić Gračan (Knjižnica i čitaonica

„Fran Galović“ Koprivnica) i Alen Kerovac (Udruga slijepih Koprivničko-križevačke

županije). Koprivnička knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ prije deset godina uvela je

uslugu za slijepe i slabovidne. Na taj im je način omogućila ravnopravnu uključenost u

lokalnu zajednicu te kvalitetniji pristup informacijama i znanju. Suradnja s Udrugom slijepih

Koprivničko-križevačke županije dokaz je da civilni i javni sektor mogu odlično surađivati u

interesu svojih korisnika. Uključile su se u posebne programe, kao što su čitateljski klub

knjižnice i akcija „Koprivnica čita“. Čitateljski klub „Šišmiš“ Koprivničko-križevačke

županije postoji od 2014. godine i razvija vlastite komunikacijske vještine te nastoji biti što

manje socijalno isključen.

Na skupu je predstavljena, u izlaganju Željke Miščin (KGZ) i Dunje Marije Gabriel (NSK),

Nacionalna kampanja za osobe s poteškoćama u čitanju i disleksijom „I ja želim čitati!“.

28

Istaknuti su glavni ciljevi kampanje: informiranje, educiranje javnosti o poteškoćama u

čitanju i disleksiji i senzibiliziranje javnosti, prisutnost u lokalnoj zajednici zagovaranjem,

suradnja s nacionalnim i/ili lokalnim udrugama i organizacijama, bolje razumijevanje

disleksije u javnosti i kod donositelja odluka te izmjena Zakona o autorskom pravu i

srodnim pravima (čl. 86). Proširenje treba obuhvatiti sve osobe koje ne mogu čitati

standardni (crni) tisak. Cilj kampanje je povećanje mreže knjižnica koje provode posebne

programe za ovu skupinu korisnika. Kampanja je uključila logopede, nastavnike i stručno

osoblje u odgojno-obrazovnom procesu, volontere, nakladnike, političare i zakonodavce.

Neposredno prije početka kampanje provedeno je anketno istraživanje u knjižnicama u

Hrvatskoj. Na osnovu rezultata istraživanja nastojat ćemo poboljšati kulturne, obrazovne i

socijalno-inkluzivne knjižnične programe i za korisnike s poteškoćama u čitanju i

disleksijom.

Ljiljana Vugrinec (Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica) i Adrijana Hatadi (OŠ

„Braća Radić“ Koprivnica) održale su izlaganje pod naslovom Digitalne zvučne knjige u

osnovnim i srednjim školama Koprivničko-križevačke županije – pomoć djeci i mladima s

poteškoćama u čitanju. Preporuka je na korištenju zvučnih knjiga za djecu s poteškoćama u

čitanju standardnog tiska. Koliki je broj djece koja imaju poteškoća u čitanju, nema točnih

podataka. Školski knjižničari trebaju pomoć nastavnika i stručnih suradnika kako bi im

pomogli pri otkrivanju te djece jer s njima nastavnici rade, a ta ista djeca pohode i knjižnice.

Stoga je i osmišljen projekt informiranja knjižničara i nastavnika u svim osnovnim i

srednjim školama o digitalnoj bazi zvučnih knjiga Hrvatske knjižnice za slijepe. Dobra

praksa iz OŠ „Braća Radić“ iz Koprivnice pokazuje kako suradnja nastavnika i logopeda,

psihologa, pedagoga sa školskim knjižničarom postiže dobre rezultate.

Isabella Mauro (KGZ) i Maela Rakočević Uvodić (KGZ) predstavile su svoje izlaganje s

temom Inkluzija gluhih osoba u redovne aktivnosti Gradske knjižnice: izložbe uz

Međunarodni tjedan gluhih osoba. Izložba je bila postavljena 2015. godine koja je bila

obilježena i donošenjem Zakona o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima

komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj. Na izložbi je bila

predstavljena i knjižnična građa o gluhima. Gradska knjižnica nastavila je svoje aktivnosti i

2016. godine postavljanjem izložbe Tuš, boja, linija, tišina gluhog kineskog umjetnika koji

živi i radi u Zagrebu, Mingshenga Pija. Prikazan je i kratak film o njegovom stvaralaštvu.

Nataša Frgačić, Ljiljana Bevandić i Kristina Đoja (Gradska knjižnica Rijeka) imale su

izlaganje s naslovom Knjižnica na pragu Vašeg doma! Dostava knjiga na kućnu adresu. Ovu

uslugu Gradska knjižnica Rijeka pokrenula je 1. listopada 2011. Namijenjena je osobama

29

treće životne dobi koje su onemogućene zbog slabe pokretljivosti samostalno dolaziti u

knjižnicu. Knjižnica je provela i anketu o zadovoljstvu korisnika uslugom. U razvoju ove

usluge Gradska knjižnica Rijeka razmišlja u budućnosti uključiti u suradnju partnere u

zajednici.

Temu Programi podrške Romima Knjižnice i čitaonice „Fran Galović" Koprivnica

predstavili su Ida Gašpar (Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica) i Franjo Horvat

(Udruga Roma „Korak po korak“ Koprivničko-križevačke županije). Knjižnica „Fran

Galović“ Koprivnica provodi brojne programe podrške Romima, a svrha je senzibilizacija

javnosti za ovu skupinu stanovništva, ali i njihova inkluzija u život lokalne zajednice.U

odjelu za odrasle organizirana je Romska knjižna polica s udrugom „Romane droma-Romski

putevi“. Uloženi trud u osmišljavanju programa donio je Knjižnici „Fran Galović“

Koprivnica značajne nagrade - priznanje za njihov uspjeh u organiziranju podrške romskoj

zajednici.

Izlaganje Petre Dolanjski (KGZ) i Irene Bekić (KGZ) s naslovom Umjetničko-knjižničarsko

djelovanje Nesigurne intervencije: LGTBIQ korisnici u narodnim knjižnicama prikazalo je

suradnju Knjižnice S.S. Kranjčević i Galerije Prozori s udrugom Dominoi Centrom za

ženske studije iz Zagreba te Katedrom za bibliotekarstvo Odsjeka za informacijske i

komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U tijeku je prva faza

projekta, istraživanje o informacijskim potrebama LGTBIQ zajednice u Hrvatskoj. Autorice

su projekt definirale kroz nekoliko etapa: istraživanje, produkciju umjetničkih radova i javni

program. Suradnja knjižnice s navedenim partnerima trebala bi biti jamstvo uspjeha i

kvalitete ovog projekta.

Snježana Pejović Petraček (POU Buje – Gradska knjižnica Buje) imala je izlaganje s temom

Ja sam jedna mala knjižnica. Opisano je djelovanje male knjižnice koja je ujedno i mjesto

sastajanja Udruge umirovljenika, Dijabetičke udruge Istarske županije, Podružnica Umag i

Centra za inkluziju i podršku u zajednici Buje. Povećana je socijalna uključenost i

komunikacija različitih grupa u zajednici i samim tim poboljšala je kvalitetu njihovog života

u lokalnoj zajednici.

Izlaganje s temom Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac – uspješno razvijanje

usluga i radosnih susreta za socijalno osjetljive skupine predstavile su Jasmina Milovčić i

Aleksandra Mikić-Grginčić (Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac). Knjižnica

je predstavila Čitateljski klub „Bijela sova“ (prvi čitateljski klub za slijepe u Karlovačkoj

županiji), radionice znakovnog jezika za osnovnoškolce, suradnju s Općom bolnicom

Karlovac, Noć knjige u karlovačkom zatvoru, Čitamo 100 na sat s umirovljenicima,

30

„Praktična kuća znanja –

jačanje socijalnog uključivanja

osoba s invaliditetom u

zajednici“ (volontiranje

invalida u karlovačkoj

knjižnici s ciljem

uključivanjem u društvo i

tržište rada).

Ksenija Švenda-Radeljak

(Pravni fakultet u Zagrebu,

Studijski centar socijalnog

rada) izlagala je na temu Visokoškolska knjižnica i inkluzija korisnika - nove mogućnosti

pristupa. Predstavljeni su nam studenti s poteškoćama u kretanju, studenti putnici, studenti

koji rade kao korisnici e-servisa i usluga knjižnice. Ta kategorija korisnika služi se uslugom

„Pitajte knjižničara“, ali i uslugom „Knjižnica za praksu: e-informacije za upit“.

Organiziraju se i redovne edukacije s područja informacijske pismenosti kako bi se ove

usluge mogle u potpunosti iskoristiti.

Ovaj znanstveno-stručni skup u Koprivnici Socijalno inkluzivne knjižnične usluge

predstavio je knjižnice kao mjesto socijalne inkluzije, kao mjesto prilagodbe novoj vrsti

usluge te prilagođavanju knjižnica društvenim promjenama. Umjesto da je težište našeg

profesionalnog interesa prema formiranju zbirki za potrebe zajednice u kojoj knjižnica

djeluje, ona je promijenila svoje aktivnosti na korisnika i njegove potrebe. Na korisnika koji

želi da ga sredina u kojoj živi razumije i prihvati. Inkluzija i pravo na pristup znanju i

informacijama za svakoga danas briga je svih knjižničara.

SVEČANO OTVORENJE EUROPSKOG DOKUMENTACIJSKOG CENTRA U KNJIŽNIČNO-DOKUMENTACIJSKOM CENTRU

EKONOMSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

Marija Šimunović (marijasimunovic@gmail.com), Knjižnično-dokumentacijski centar Ekonomskog fakulteta u Zagrebu

U okviru svečanog obilježavanja 96. obljetnice Dana Fakulteta, 1. prosinca 2016. otvoren je

Europski Dokumentacijski centar u Knjižnično-dokumentacijskom centru. Tom prilikom

potpisan je i Sporazum o suradnji s Europskom unijom, koju zastupa Europska komisija, a

koju pak zastupa Predstavništvo Europske komisije u RH.

Nakon pozdravnog obraćanja voditeljice Knjižnično-dokumentacijskog centra i Europskog

dokumentacijskog centra

Zrinke Udiljak Bugarinovski,

univ. spec. oec., okupljenima

su se obratili dekan prof. dr. sc.

Lajoš Žager, voditelj

Predstavništva Europske

komisije u RH mr.sc. Branko

Baričević, rektor zagrebačkog

sveučilišta prof. dr. sc. Damir

Boras te izaslanik Predsjednice

RH gosp. Marko Jurčić.

Europski dokumentacijski centri osnivaju se pri akademskim institucijama ili istraživačkim

institutima u državama članicama EU radi pružanja potpore izučavanju i edukaciji u

području politika i prava Europske unije. Mrežu EDC-ova osnovala je Europska komisija

1963. godine. Od 2001. godine EDC-ovima rukovodi Glavna uprava za komunikaciju (DG

COMM), a od 2005. godine EDC mreža je postala dijelom mreže informacijskih centara

Europe Direct, u skladu s Komunikacijom Europske komisije (COM (2004)196) o provedbi

informacijske i komunikacijske strategije EU. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

postao je tako jedan od 400 centara diljem Europe te peti Europski dokumentacijski centar u

Hrvatskoj. Prvi Europski dokumentacijski centar u Republici Hrvatskoj djeluje od početka

2014. godine pri Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U sklopu obilježavanja prve

obljetnice ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU, 30. lipnja 2014., Sporazum o

osnivanju EDC-a potpisan je s predstavnicima Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci te

Instituta za razvoj i međunarodne osobe (IRMO) u Zagrebu, a 17.

rujna 2014. potpisan je i s Pravnim fakultetom u Osijeku.

Glavni zadaci EDC-ova su:

• Promicati i razvijati studijska i istraživačka djelovanja u

području europske integracije

• Omogućiti javnosti pristup informacijama i izvorima o Europskoj

uniji i njezinim politikama, osobito u akademskom i sveučilišnom

okruženju

• Sudjelovati u raspravama o EU, kada je to prikladno, u suradnji s

drugim europskim informacijskim službama i mrežama za prijenos

informacija u okviru javnih informacijskih djelovanja mreže Europe

31

Direct.

Uključivanjem u mrežu EDC-

ova, Knjižnično-

dokumentacijski centar

Fakulteta bit će u mogućnosti

pružiti priliku ponajprije

studentima i ostalim članovima

akademske i znanstvene

zajednice da se na

multidisciplinaran način

educiraju o Europskoj uniji, ali

i ostaloj javnosti koja je zainteresirana za informacije o vrednotama Europske

unije. Osiguravanjem tekućih i pouzdanih informacija o obrazovnom, ekonomskom i

političkom životu Europske unije, kao i o ostalim važnim europskim pitanjima, omogućit će

se promicanje i razvijanje znanstvenog djelovanja u području europskih integracija.

Voditeljica EDC-a na Ekonomskom fakultetu uu Zagrebu je Zrinka Udiljak Bugarinovski,

koordinatorica Marija Šimunović, a u rad EDC-a uključene su sve djelatnice INDOK službe

Knjižnično-dokumentacijskog centra. EDC će biti na raspolaganju svim korisnicima kroz

cjelodnevni rad knjižnice, a gosti koji trebaju uslugu iz EDC-a trebaju se prethodno javiti

dežurnom djelatniku u čitaonici.

HOW2 LAUNCH A SUCCESSFUL ONE-PERSON BUSINESS

mr. sc. Iva Klak Mršić (iva.klak.mrsic@gmail.com), KGZ Knjižnica Jelkovec

32

U organizaciji Informativnog centra (Information Resource Center, https://

zagreb.usembassy.gov/irc.html) Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država (https://

zagreb.usembassy.gov ) i Američkog kutka Zagreb (Knjižnica i čitaonica Bogdana

Ogrizovića, Knjižnice grada Zagreba, http://www.kgz.hr/hr/knjiznice/american-corner-

zagreb/30928) održana je radionica How2 Launch a Successful One-Person Business 25.

studenog 2016.u multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Knjižnice grada Zagreba.

Radionicu je održala gošća iz Sjedinjenih Američkih Država Mary Ellen Bates (http://

www.batesinfo.com/).

Mary Ellen Bates magistrirala je na području knjižničarstva i informacijskih znanosti te je

djelovala kao informacijski stručnjak. Svoja znanja i sposobnosti primijenila je za pokretanje

konzultantske tvrtke Bates

Information Services koja

pruža edukaciju za

informacijske brokere te je

danas jedna od vodećih

poslovnih analitičarki i

konzultantica u SAD-u. Do

sada je objavila sedam knjiga -

Building & Running a

Successful Research Business:

A Guide for the Independent

Information Professional, The Reluctant Entrepreneur: Making a Living Doing What You

Love, Researching Online For Dummies (For Dummies (Computers)), Mining for Gold on

The Internet: How to Find Investment and Financial Information on the Internet, Super

Searchers Do Business: The Online Secrets of Top Business Researchers”,Super Searchers

Cover the World, The Online Deskbook: Online Magazine’s Essential Desk Reference for

Online and Internet Searchers.

Tijekom radionice podijelila je svoja iskustva kao poduzetnica te brojne izazove koje donosi

samozapošljavanje. Na samom početku svog predavanje zatražila je od publike da razmisle

koje od osam navedenih tvrdnji se u većoj ili manjoj mjeri odnose na njih. Bio je to test za

samozapošljavanje, a navedeni uvjeti su: pametan, uporan, prisutnost unutarnje motivacije,

strategija, usmjerenost na potrebe klijenta, ne morate uvijek biti u pravu, možete se nositi s

dosadnim klijentima. Poduzetništvo podrazumijeva stalno profesionalno usavršavanje,

odgovornost za sva područja posla, sposobnost da se prizna neznanje, spremnost da se

razgovara o novcu. Prije pokretanja posla dobro je imati ušteđevine, potrebno je razmisliti i

utvrditi kako upravljati vremenom, idejama i projektima.

Prednosti i nedostaci poduzetništva ovise o načinu gledanja, možete razmišljati da živite u

svojem uredu ili biti sretni jer radite od kuće, samo vi donosite odluke pa se uvijek sjetite da

volite svog šefa /sebe, radno vrijeme može biti cijeli dan, svaki dan u tjednu, a uvijek ga

možete prilagoditi sebi i trenucima kada ste najproduktivniji.

U drugom dijelu prezentacije Mary Ellen Bates dala je brojne praktične primjere i situacije

iz vlastitog iskustva vođena pitanjem za koje smatra da bi se svaki poduzetnik trebao zapitati

što je to što moj klijent treba, što mu je važno i vrijedno i je li mu to što nudim važno da je

za to voljan platiti moje usluge. Također je napomenula da je važno da razmišljate o sebi i

33

pričate o sebi te da shvatite

jeste li nezavisni profesionalac,

odnosno engleska je riječ

"freelancer", koji razmišlja o

sljedećem projektu ili ste

vlasnik poduzeća "buisness

owner" pa ste usredotočeni da

učinite sve kako bi usrećili

klijenta. Održana prezentacija

dostupna je na linku http://

www.slideshare.net/

MaryEllenBates/how2-launch-

a-successful-oneperson-business.

Dinamičnim, zanimljivim vođenjem radionice predavačica je, usprkos dužini trajanja

radionice, održala interes publike, a kako je o svom poslu pričala s velikom ljubavlju i

entuzijazmom svakako je potaknula publiku da se pokuša barem na trenutak zamisliti u

poduzetničkim cipelama.

Iako je tema radionice samo zbog posla koji obavlja Mary Ellen Bates povezana s našom

strukom, dala nam je dobar uvid u jedan drugačiji način rada te nam donijela neka

zanimljiva pitanja na koja svatko od nas treba pronaći svoje vlastite odgovore. Njena

energičnost i samopouzdanje dobar su poticaj za razmišljanje o načinu kako radimo svoj

posao i kako se pri tome osjećamo. Hvala organizatorima na ovoj zanimljivoj i poučnoj

radionici!

34

DIGITALNO ČITANJE - RADIONICA ZA KNJIŽNIČARE

Ana Bakarić (ana.bakaric@kgz.hr), KGZ Knjižnica Jelkovec

10.11. - 11.11.2016., Goethe Institut Beograd, Knez Mihailova 50, Beograd, Srbija

Tehnologija se svakim danom razvija i usavršava, a život u digitalnom dobu izazov je za

današnje društvo. Knjižnice su također dio toga svijeta. Tehnologija koja omogućava

digitalno čitanje sve je sofisticiranija i potrebno ju je integrirati u svoju ponudu. Kroz

inovativne načine pružanja usluga stvara se most između klasičnog i digitalnog čitanja i radi

iskorak u digitalni svijet.

'Kakav je čitatelj budućnosti?' samo je jedno od mnogobrojnih pitanja postavljenih na

35

dvodnevnoj radionici Digitalno

čitanje održanoj u Beogradu.

Radionica za knjižničare i

knjižničarke iz Bosne i

Hercegovine, Hrvatske i Srbije

održana je 10. i 11. studenog

pod pokroviteljstvom Goethe

Instituta iz Beograda, Sarajeva

i Zagreba. Gost predavač bila

je dr. Sigrid Fahrer, voditeljica

razvojnog odjela „Digitalno

čitanje“ i projektna menadžerica u programskom odjelu „Mladi i slobodno vrijeme“ pri

zakladi za poticanje čitanja „Stiftung Lesen“ u Mainzu. Predavanja i radionice bile su na

njemačkom jeziku uz simultani prijevod.

Kroz šest radionica dotakli smo se različitih aspekata poticanja čitanja u digitalnom svijetu.

Teorijska predavanja bila su popraćena korisnim primjerima iz prakse, uz mogućnost

osmišljavanja koncepcije za primjenu u vlastitom radu. Ipak, u centru predavanja bilo je

poticanje digitalnog čitanja kroz različite aplikacije - gdje se čita te koje su ciljne grupe na

koje želimo utjecati i uz pomoć kojih digitalnih medija. Predavanje je imalo nekoliko

sadržajnih sličnosti s prošlogodišnjim predavanjem gđe Ute Hachmann Između slikovnica i

Minecrafta - ponude i usluge dječjih knjižnica u digitalno doba. Tom prilikom bila nam je

također predstavljena olovka za čitanje i prilagođene slikovnice. Također, istaknuto je da su

knjige Minecraft (nastale na temelju istoimene igrice) probudile veliku znatiželju mladih

poklonika igrice radi raznih uputa, tajni i prečaca.

Ovom prilikom dobili smo uvid u širi spektar različitih aplikacija kojima se možemo služiti i

pokušati uz korištenje pametnih telefona i tableta stvoriti interaktivne i zabavne sadržaje

bliske mladima. Bitna stvar koja se željela istaknuti je da digitalni mediji omogućavaju

dostupnost, interaktivnost i atraktivnost te ojačavaju čitalačke kompetencije. Kao prednost

treba istaknuti radoznalost prema svemu novome i tehnološki naprednijem. Istraživanja su

pokazala da su mladi, usprkos silnom vremenu koje provode na internetu, informacijski

nepismeni. Također, čitanje nije najpopularnija aktivnost, ali digitalni mediji su šansa za

promjenu. Gđa Sigrid napomenula je kako, ukoliko knjižnica ne posjeduje digitalne medije,

trebamo koristiti svoje. Važno je biti u toku i pratiti korisničke potrebe.

Između predavanja održane su dvije odlične radionice. Na upotrebu smo dobili Ipad i u

36

manjim smo skupinama mogli

isprobati predstavljene

aplikacije - Comiclife, Kibunet,

QR kod, Fotostory, Twitter ili

Facebook stories. Na drugoj

radionici grupno je dovršen

poučan strip o knjižnicama iz

budućnosti i tzv. antičitačima.

Tijekom dvodnevne radionice

spomenuto je mnogo novih

stvari i ideja primjenjivih u

knjižnicama, važnost čitanja, razumijevanja teksta i čitalačke socijalizacije. Također je

istaknuto da se pojam čitanja treba proširiti kako bi se privukle nove ciljane grupe korisnika

kroz stvaranje alternativnih pristupa knjigama i pričama. Preporuka je krenuti od info

radionica za roditelje, jer čitalačke navike ipak prvenstveno kreću od obitelji.

IN MEMORIAM – MAJA LALIĆ

mr. sc. Narcisa Potežica (narcisa.potezica@gmail.com), umirovljenica KGZ-a

Ove godine 2. studenog, na Dušni dan, ispratili smo na Mirogoju dugogodišnju kolegicu

Maju Lalić i svi mi koji smo se okupili bili smo njena jedina velika obitelj.

Okupili smo se kako bismo se kraj groba njenih roditelja i brata oprostili od naše kolegice

koja je generacijama knjižničara bila poznata kao knjižničarka koja je s puno entuzijazma,

stručno i odgovorno preko 35 godina radila u Knjižnicama grada Zagreba (od 15. studenog

1968. do 31. prosinca 2004.) i to najprije u Gradskoj knjižnici na Roosveltovom trgu te

kasnije na novoj lokaciji na Starčevićevom trgu.

Maja Lalić rođena je 23. srpnja 1939. u Kninu, diplomirala je kemiju na Prirodoslovno-

matematičkom fakultetu pa je radila najprije kraće vrijeme u školi u nastavi, a u Gradskoj

knjižnici od 1968. godine kao informator za prirodne znanosti. Obzirom na njenu široku

informiranost i dobro poznavanje opće literature postaje voditeljica nabave knjiga i druge

građe. Tako je preko deset godina odlazila svaku jesen na Sajam knjiga u Beograd, kojem se

čitave godine veselila zbog susreta s književnicima i knjižarima, gdje je odgovorno odabirala

i kupovala knjige za potrebe povećavanja knjižnih fondova naše najveće narodne knjižnice.

Poslije devedesetih godina premještena je u Matičnu službu KGZ-a gdje je radila kao

37

stručna suradnica za zaštitu, reviziju i otpis knjižne građe pri čemu je odlazila na mnoge

stručne sastanke te održala predavanja na seminarima diljem Hrvatske. Od mnogih izdvojili

bi sudjelovanje s izlaganjem na stručnom skupu u organizaciji Matične službe u Rijeci

(Matična služba GKR, Rijeka, 28. veljače 2003. Maja Lalić, Revizija i otpis knjižnične

građe ) pri čemu je na taj način pridonijela stručnom usavršavanju mlađih generacija

knjižničara. Treba naglasiti kako je bila aktivna članica kako Zagrebačkog, tako i Hrvatskog

knjižničarskog društva, a bila je nazočna i kao delegat na mnogim našim godišnjim

skupštinama te sudjelovala u radu više komisija.

Iako krajem 2004. godine odlazi u mirovinu, prvih je godina redovno, kao i tijekom radnog

vijeka, sudjelovala na različitim našim sastancima i godišnjim proslavama. Nažalost,

posljednjih godina nismo je više viđali, a njezin konačni odlazak za sve nas veliko je

iznenađenje, tim više jer se svi mi sjećamo naše Maje kao osobe pune optimizma,

karakterističnog dalmatinskog humora, uvijek spremne za šalu, u svakoj prilici i na svakom

mjestu, pa ćemo je upravo takvu nasmijanu, veselu, kao dobru prijateljicu koja je spremna na

ugodno druženje uz šale koje su bile svojstvene baš njoj – zauvijek pamtiti i kao takva će i

ostati u našem sjećanju.