http://www.zkd.hr ISSN 1845-2442

NOVI UVEZNOVI UVEZ Glasilo Zagrebačkog knjižničarskog društva

GODINA IV. BROJ 4 LIPANJ 2006

NOVI UVEZ 4NOVI UVEZ 4 Glasilo Zagrebačkog knjižničarskog društva Izdaje: Zagrebačko knjižničarsko društvo Starčevićev trg 6, 10 000 Zagreb Telefon: 4572-344, 6164-120; faks 4572-087 http://www.zkd.hr Godina IV. Lipanj 2006. Glavna urednica: Dunja-Marija Gabriel (dgabriel@nsk.hr) Uredništvo: Jagoda Matovina, Zrinka Krišković, Irena Pilaš, Tomislav Silić, Željko Vrbanc

PROSLAVA STOTOGA ROĐENDANA DRAGUTINA TADIJANOVIĆA

3

OTVORENJE MJESECA HRVATSKE KNJIGE 2005. U BENKOVCU

5

SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI - VIKEND KNJIŽNIČARA 2005. U PULI

7

STRUČNO PUTOVANJE U PROVANSU - POSJET KNJIŽNICAMA U AVIGNONU I AIX-EN-PROVANCEU

10

STRUČNO PUTOVANJE U NIZOZEMSKU - POSJET NARODNIM KNJIŽNICAMA NIZOZEMSKE

13

KNJIŽNICA U KNJIŽNICI 18

KORIŠTENJE SADRŽAJA I USLUGA NOVE STUDIJSKE ČITAONICE KNJIŽNICE BOŽIDARA ADŽIJE

19

KREATIVNI UTORAK U KNJIŽNICI MARINA DRŽIĆA, KNJIŽNICA SAVICA

24

AKCIJA KNJIŽNICE VLADIMIRA NAZORA, GAJNICE ZA DJEČJU BOLNICU U GORNJOJ BISTRI

25

ISIDOR KRŠNJAVI - POKRETAČ “KULTURNE RENESANSE” HRVATSKOG FIN DE SIECLA

26

SADRŽAJ OVOGA BROJA:SADRŽAJ OVOGA BROJA:

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 1

Drage kolegice i kolege, članovi ZKD-a!

Događanja u 2005. i 2006. u Zagrebačkom knjižničarskom društvu bila su intenzivna, s brojnim aktivnostima.

Nakon izborne skupštine Društva u veljači 2005. i konstituirajućeg sastanka Upravnog odbora u ožujku 2005., u trav-nju 2005. je u suradnji s Knjižnicama grada Zagreba organizirano predstavljanje priruč-nika Pravilnik za predmetni katalog autori-ca Dušanke Štrbac i Mirjane Vujić. U istom mjesecu priređena je prva tribina ZKD-a u 2005. pod nazivom Projekt Informacije o Europskoj uniji u narodnim knjižnicama na mrežnim stranicama HKD-a i osvrt na pojmovnik Eurovoc: moguća primjena za sve vrste knjižnica koju su vodile kolegice Žaneta Baršić-Schneider, Snježana Ramljak i Vesna Turčin.

U godini obilježavanja 30. Obljet-nice, Zagrebačko knjižničarsko društvo se na poticaj kolege Stjepana Laljaka iz Gradske knjižnice Ante Kovačića (Zaprešić), pridružilo događanjima veza-nim uz manifestaciju Mjeseca hrvatske knjige 2005. pod motom “A mi se vratimo pjesmama pa ih čitajmo”. Zagrebačko knji-žničarsko društvo je u suradnji s Nacional-nom i sveučilišnom knjižnicom organizira-lo izložbu pod nazivom “Tadijinih 100 u 100” dana 4. studenog 2005. i pridružilo se svečanom obilježavanju 100-tog rođendana barda hrvatske riječi diljem Lijepe naše. Akademik Dragutin Tadijanović, najstariji

književnik na svijetu, ugledni kulturni i javni djelatnik, zagovornik i prijatelj knjižnica, od-lukom Upravnog odbora ZKD-a od 11. listo-pada 2005. proglašen je počasnim članom Zagrebačkog knjižničarskog društva. Prigo-dom rođendanske proslave, otvaranja izložbe i obilježavanja 30. obljetnice Zagrebačkog knjižničarskog društva, predsjednica ZKD-a Dunja-Marija Gabriel je akademiku Draguti-nu Tadijanoviću uručila “Povelju za počas-nog člana Zagrebačkog knjižničarskog druš-tva”, zbog osobitog zalaganja u promicanju pisane riječi u knjižnicama i suradnju s knjiž-ničarima. Na otvorenju izložbe nakon poz-dravne riječi glavnog ravnatelja NSK dr. sc. Josipa Stipanova, predstavljeno je izdanje po-sebne marke Hrvatske pošte s likom Draguti-na Tadijanovića i prigodni katalog – brošura serije poštanskih maraka "Znameniti Hrvati", glazbena umjetnica Lidija Bajuk je izvela Ta-dijine uglazbljene pjesme, dramska umjetnica Nada Subotić je interpretirala nekoliko Tadiji dragih pjesama, a autorica izložbe “Tadijinih 100 u 100” mr. sc. Višnja Čanjevac i prof. dr. Vinko Brešić govorili su o Tadiji i njegovu djelu.

Posljednje događanje u organizaciji Društva u 2005. godini bilo je stručno preda-vanje dr. sc. Danka Plevnika dana 20. prosin-ca, pod nazivom "Čitatelj 21. stoljeća". Na-kon predavanja organiziran je prigodni Boži-ćni i Novogodišnji domjenak uz glazbeni nas-tup KGZ benda.

Krajem 2005. i početkom 2006. poče-le su intenzivne pripreme oko pokretanja projekta izrade «Vodiča kroz knjižnice Zagre-ba i Zagrebačke županije». Na ovaj način će se prvi put sveobuhvatno prikupiti podaci o knjižnicama i knjižničnim zbirkama za podru-

čje Zagrebačke regije. Vodičem se želi pružiti društvenoj i kulturnoj javnosti u Hrvatskoj informacije o knjižnicama u kojima mogu ostvariti svoje obrazovne, kulturne i informa-cijske potrebe. Vodič će dati sveobuhvatan opis djelatnosti i fondova knjižnica svih vrsta (nacionalna, narodne, školske, sveučilišna, visokoškolske, općeznanstvene, specijalne, vjerske) na području Zagreba i Zagrebačke županije, a vjerujemo da će biti od izuzetne koristi kako knjižničarima i informacijskim stručnjacima tako i svim građanima u Hrvats-koj.

U vrijeme proslave Fašnika, Zagre-bačko knjižničarsko društvo i Nacionalna i sveučilišna knjižnica su 24. veljače 2006. or-ganizirali za knjižničare iz Zagrebačke regije prikazivanje filma «Knjižničar – u potrazi za oštricom» u predvorju Nacionalne i sveučiliš-ne knjižnice u Zagrebu. Nakon prikazivanja filma prisutni su se mogli okrijepiti fašničkim poslasticama - krafnama, vinom i sokovima.

U idućih nekoliko mjeseci Zagrebač-ko je knjižničarsko društvo počelo raditi na opsežnim pripremama oko organiziranja radi-onica u okviru programa Hrvatskoga knjižni-čarskog društva «Informacije o Europskoj uniji u narodnim knjižnicama» (2005.-2007.) kao jedne od 10 knjižničarskih udruga partne-ra u programu koji financira Nacionalna zak-lada za razvoj civilnog društva te u suradnji s Nizozemskim udruženjem narodnih knjižnica (NPLA). Programom se treba pridonijeti os-posobljavanju djelatnika narodnih knjižnica za pronalaženje, korištenje i daljnje širenje informacija o Europskoj uniji i odgovaranje na upite lokalne zajednice vezane uz različita pitanja europskih integracijskih procesa. Kroz program se financijeri na lokalnoj i državnoj

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 2

razini upozoravaju na potrebu da narodne knjižnice postanu mjesta javnog pristupa um-reženim informacijama za sve građane. Pre-ma prethodno utvrđenom planu, ZKD je 10., 17. i 22. svibnja organizirao tri radionice za narodne knjižničare iz Grada Zagreba i Zag-rebačke županije u prostorima Gradske knjiž-nice i Knjižnice Vladimira Nazora. U okviru navedenog programa ZKD-u je poslao predstavnika Društva, kolegu Tomislava Sili-ća iz Knjižnice Augusta Cesarca, u stručnu posjetu narodnim knjižnicama u Nizozem-skoj 22.-26.5.2006., a izvještaj o putovanju uvršten je u dnevni red Skupštine ZKD-a 13. lipnja 2006.

Istovremeno su od ožujka do svibnja 2006. članovi Upravnog odbora ZKD-a radili na izmjenama Statuta Društva, jer je mnoge članke trebalo izmijeniti i uskladiti kako lek-sički tako i pravno u suradnji s Gradskim ure-dom za opću upravu u Gradu Zagrebu. Tekst novog Statuta ZKD-a bit će predstavljen na Skupštini Društva 13. lipnja 2006.

O događajima u Zagrebačkom knjiž-

ničarskom društvu izvještavali smo u glasilu Novi uvez br. 3 (srpanj 2005.), a idući Novi uvez br. 4 izlazi uoči Skupštine Društva (lipanj 2006.).

Nakon nekoliko godina prekida u or-ganiziranju stručnih putovanja, između 30. travnja i 5. svibnja 2006. Društvo je u surad-nji s Generalturistom realiziralo stručno pu-tovanje knjižničara u Provansu. Tom prili-kom smo posjetili knjižnice u Avignonu i Aix-en-Provenceu. Izvještaj sa stručnog pu-tovanja uvršten je u program Informativne srijede u Gradskoj knjižnici u Zagrebu, 7. lipnja 2006. u 12 sati, a o putovanju su nas izvijestile kolegice Loris Bučević-Sanvincenti iz Gradske knjižnice u Zagrebu i kolegica Marija Ivanović iz Knjižnice Galženica u Ve-likoj Gorici.

U očekivanju Vaših ideja za daljnja stručna putovanja i priloga za Novi uvez, sve Vas lijepo pozdravljaju članovi uredništva!

Dunja-Marija Gabriel

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 3

PROSLAVA STOTOGA ROĐENDANA DRAGUTINA TADIJANOVIĆA U ORGANIZACIJI

ZKD-a I NSK (Zagreb, 4. studenoga 2005.)

mr. sc. Đurđica Stubičan (stubican@vef.hr) Knjižnica Veterinarskog fakulteta u Zagrebu

Proteklu, 2005. godinu, zasigurno je obilježio i stoti rođendan pjesnika i akademi-ka Dragutina Tadijanovića. U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu upriličena je izložba Tadijinih sto u sto – izbor stotinu knji-ga o stotom rođendanu barda hrvatske knji-ževnosti i proslava tridesete obljetnice Zag-

rebačkoga knjižničarskog društva. U hrvatskom knjižničarskom hramu

– Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici na dan 4. studenoga 2005. teško je bilo naći mjesto iščekujući Tadijanovićev dolazak. U katalo-gu, posebno dizajniranom za ovu prigodu autorica izložbe knjižničarka iz NSK, mr. sc.

Višnja Čanjevac istaknula je: "Ova iznimna izložba u čast akademika Dragutina Tadija-novića o njegovu stotom rođendanu preds-tavlja pjesnikov cjelokupan opus i presjek kroz njegovo stručno i znanstveno djelova-nje na prikupljanju, uređivanju i kritičkom izdavanju naše književne baštine ..." A na Povelji počasnoga člana Zagrebačkoga knjiž-ničarskog društva, dodijeljenoj mu na prosla-vi od strane predsjednice Dunje-Marije Gab-riel, zapisano je: "Pjesniku, uglednom javnom i kulturnom djelatniku, zagovorniku i prijatelju knji-žnica, za osobito zalaganje u promicanju pisane riječi u knjižnicama i suradnju s knjižničarima."

Ugledavši ga kako ulazi u aulu Naci-onalne i sveučilišne knjižnice, pod ruku vo-đen od glavnog ravnatelja dr. sc. Josipa Sti-panova, svi koji smo sjedili ustali smo i poče-li spontano pljeskati. A on, Dragutin Tadija-nović, pružajući ruke onima u špaliru, dirlji-vo je i glasno ponavljao: "Sve vas ljubim, sve vas ljubim!" Bijasmo ushićeni toplinom nje-gova glasa i dodirom njegovih ruku. Jer, ne događa se dvaput u životnom vijeku nazočiti proslavi stotog rođendana čovjeka tako važ-nog za hrvatsku kulturu, a opet tako jednos-tavnog i bliskog svima koji vole poeziju.

Voditeljica svečanog programa, mr. sc. Davorka Pšenica, najavljivala je neposre-dnom spontanošću sve govornike: predstav-nika Ministarstva kulture koji je pročitao pis-mo ministra, akademika Bože Biškupića; predsjednicu Zagrebačkoga knjižničarskog društva Dunju-Mariju Gabriel koja je Tadiji i uručila Povelju; glavnoga ravnatelja Nacio-nalne i sveučilišne knjižnice dr. sc. Josipa Stipanova koji je izrekao pozdravnu riječ; predsjednika uprave Hrvatske pošte Milana Skoblara koji je predstavio izdanje posebne

marke s likom Dragutina Tadijanovića i pri-godni katalog – brošuru serije poštanskih maraka "Znameniti Hrvati"; glazbenu umjet-nicu Lidiju Bajuk koja je izvela Tadijine ugla-zbljene pjesme; dramsku umjetnicu Nadu Subotić koja je krasnoslovila nekoliko Tadiji dragih pjesama; autoricu izložbe Tadijinih sto u sto – mr.sc. Višnju Čanjevac kao i prof. dr. Vinka Brešića koji je s puno poštovanja go-vorio o Tadiji i njegovu djelu (zanimljiv je podatak da je svoju prvu pjesmu objavio još davne 1922. godine!); tajnika Ministarstva kulture te osobno i samog pjesnika koji se izrazio na svoj jedinstveni, "tadijanovićevski" način.

Pun životne energije, uzbuđen zbog izuzetno svečane i opuštene atmosfere, Dra-gutin je Tadijanović između ostaloga rekao, obraćajući se domaćinu: "Pitam ja vas što bi on rekao da ima sto godina! Reći ću ono što mogu reći nakon sto godina i svih proslava. Zahvaljujem se ovoj Knjižnici i žao mi je da nisam donio zadužnicu iz ove Knjižnice dati-ranu 16. 11. 1925. kada sam posudio knjigu A. G. Matoša Eseji. Veliki dio mog života prošao je u toj Knjižnici. Toliko mi je toga na srcu ... Od života sam dao puno drugi-ma ... Zahvaljujem na svim darovima ... Sa-mo će oni koji će kao i ja doživjeti sto godi-na znati kako je sada meni ... Nemam riječi koje bi mogle izraziti što osjećam ... Toliko sam dirnut i ne znam hoću li doživjeti još sto godina ... Beskrajno radostan najavljujem da je za mojih sto godina objavljena i moja knji-ga pjesama na španjolskom jeziku u prijevo-du knjižničarke iz NSK Željke Lovrenčić.

Potom su glavni ravnatelj NSK i predsjednica ZKD-a pozvali sve nazočne na šampanjac i slavljeničku tortu u obliku

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 4

«ogromne» knjige. Mnogi od nas zane-marili su je jer su željeli dobi-ti slavljenikov

autogram. Netko je imao pri ruci knjigu, a većina na proslavi dobiveni letak s tiskanim markama HP-a i njegovim likom. Nismo poštovali obzire jer smo željeli biti bliže slav-ljeniku i dobiti toliko željeni autogram. A dragi se Tadija s velikom pažnjom obratio svakome od nas, uzeo u ruke što mu je pru-ženo, porazgovarao i potpisao se.

Kolegici knjižničarki iz NSK Blažen-ki Peradenić potpisao je knjigu Prsten, izda-nje 1975., koju je dobila na dar u školi za primjereno učenje. Mene je upitao što imam za potpisati i kako se zovem, a ja sam se zbunila i jedva prozborila: Đurđica. Polako je napisao moje ime i nadnevak uz svoj pot-pis. Koje li sreće za mene! Sutradan sam po-sudila u knjižnici Prsten, izdanje 1975., i za-bilježila za kolege veterinare nekoliko naslo-va stihova iz veterinarske domene, kao napu-tak za čitanje svima meni znanim i neznanim pjesnicima veterinarima i za sve pjesnike ve-terinare u duši, jer i ja sam veterinar koji voli poeziju: "Golubinja krila", "Balada o zakla-

nim ovcama", "Gospodin Lamian hrani go-lubove", "Ledeni kurjak", "Nosim sve torbe a nisam magarac", "Bilješka o tri vrapca", "Nevidljive ptice", "Oranje mog oca", "Poruka iz daljine", "Žuta ptica", "Stihovi o psu na grobljanskim vratima i o drugome", "U šumi, s leptirom", "Svibanj na konju" …

Neka riječi Dragutina Tadijanovića budu svima nama putokaz i poticaj za naš daljnji rad: "Kad mene više ne bude ... neće se ništa desiti što nije bilo", a nadovezujem se na njegovu misao: "netko će uvijek raditi ovo što radimo i mi." Stalno na tom svijetu samo mijena jest!

Nacionalna i sveučilišna knjižnica na istom je mjestu 29. prosinca, opet svečanoš-ću i na primjeren način za uglednog pjesnika, upriličila početak neizbrisivog traga njegovog stoljetnog življenja i ogromnog doprinosa hrvatskoj kulturi. Pod motom "Misao na te-be" predstavljena je poetska grafička mapa. Dragutin Tadijanović sam je govorio svoje stihove zabilježene na listovima koje je osli-kao slikar Matko Trebotić, a izdao Ramati iz Zagreba. Neka buduće generacije poštovate-lja knjiga, pjesništva i slikarstva uživaju u tre-nutku koji je postao dio staze kojim uvijek treba ići u budućnost, bez obzira na strukov-nu pripadnost.

OTVORENJE MJESECA HRVATSKE KNJIGE 2005. U BENKOVCU

Ivančica Đukec (ivancica.dukec@kgz.hr) Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 5

Već tradicionalno, i ove je godine 15. listopada otvorena manifestacija Mjesec hr-vatske knjige. Ove je godine manifestacija

posvećena poeziji, u povodu obilježavanja mnogih obljetnica pjesnika, među kojima i jednog od najvećih – 100-tog rođendana

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 6

Dragutina Tadijanovića. Moto ovogodišnje manifestacije je «Vratimo se poeziji». Pozna-to je već nastojanje istinskih ljubitelja knjige (knjižničara, knjižara, izdavača…) da u tih mjesec dana, koliko manifestacija traje, što više i intenzivnije «govore» o knjizi, na lokal-noj i državnoj razini, te da svojim progra-mom okupe što više zainteresiranih. O veli-čini i važnosti manifestacije svakako govori i činjenica da je pokrovitelj Ministarstvo kul-ture Republike Hrvatske.

Ovogodišnja središnja svečanost povodom otvorenja Mjeseca hrvatske knjige orga-nizirana je u Benkov-cu. Bila je to izvrsna prigoda za svečano otvorenje nove zgra-

de Gradske knjižnice Benkovac, koja je do sada bila smještena u privatnoj kući, na 92 metra četvorna, a sada se nakon sedmogodi-šnje adaptacije stare osnovne škole, može pohvaliti sa (za mnoge knjižnice) zavidnih 600 metara četvornih, raspoređenih na tri kata. Osim što je to velik događaj za cijeli Benkovac, zasigurno je ovo novo zdanje knjižnice osvježenje za njezine djelatnike, koji će uživati u novim, svježim prostorima, kao i za 1100-tinjak školske djece čije će pot-rebe biti napokon kvalitetno zadovoljene.

Važno je nagla-siti, a to nisu ni na trenutak za-boravili ni prisu-tni u uvodnim govorima, jest

zainteresiranost i nastojanje Zadarske župa-nije da doprinese kvaliteti njezina kulturnog

života, pa je tako ovo već treća knjižnica čije je osnivanje i adaptaciju pomogla županija i župan Ivo Grbić. U ovo novo kulturno bo-gatstvo grada Benkovca uloženo je ukupno više od 4 milijuna i 300 tisuća kuna iz prora-čuna Ministarstva, grada Benkovca i Zadar-ske županije.

Otvorenje Grads-ke knjižnice Benkovac okupilo je na jednom mjestu političare, knjižni-čare, buduće korisnike i sve koji su osjetili veliči-nu ovog događaja za grad Benkovac i svojom prisutnošću željeli uveli-čati taj kulturni događaj. Stanovnici grada Benkovca i svi prisutni, bili su još više svjes-ni veličine ovog događaja kada su vidjeli da ovom događaju nisu mogli odoljeti ni sam ministar kulture Božo Biškupić, koji je sveča-no i otvorio knjižnicu, te nadbiskup mons. Ivan Prenđa koji je blagoslovio novi prostor Gradske knjižnice Benkovac. Uz već spome-nutog župana Zadarske županije, govor su održali i gradonačelnik Grada Benkovca Branko Kutija, ravnatelj Gradske knjižnice Benkovac Mile Marić i Davorka Bastić, predsjednica Programskog i organizacijskog odbora Mjeseca hrvatske knjige 2005., koja je bila vidno zadovoljna domaćinima otvore-nja ove velike manifestacije. Uz uvažene go-vornike, prisutne su oduševili i literarni urad-ci gospođe Marije Kovač, učenice osnovne škole Lucije Justić, srednjoškolke Julijane Bačić, te Emila Kazimira Žeravice.

Ravnatelj knjižnice Mile Marić, sre-tan, uzbuđen i ponosan zbog velikog i nesva-kidašnjeg događaja u Benkovcu, kao i zbog brojnih gostiju koji su sve to uveličali, pože-

lio je ministru i nadbiskupu pokloniti slike. No, obojica su se složili da zidovima nove knjižnice upravo to još nedostaje, tako da slike nisu promijenile vlasnika. Ivan Pehar, ravnatelj Gradske knjižnice Zadar i Ante Mi-hić, ravnatelj Hrvatske knjižnice i čitaonice Sali, svečano su uručili i donaciju knjiga Knji-žničari za knjižničare Gradskoj knjižnici Ben-kovac. Tijekom razgledavanja novih prostora knjižnice mogle su se razgledati izložbe foto-grafija, Zavičajne zbirke, čuti glazbenici i pje-vači Srednje škole knez Branimir, uživati u radionici i izložbi radova klesara srednjoško-laca, te u kreativnoj radionici Dječjeg vrtića Bubamara iz Benkovca i predškolskog odjela Gradske knjižnice Zadar. Hrvoje Zalar odig-rao je kazališnu predstavu Pavao i njegov glava-o, koju su Knjižnice grada Zagreba poklonile povodom početka Mjeseca hrvatske knjige djeci i roditeljima grada Benkovca.

Napokon, ovaj ugodan jesenski dan završio je razgledanjem i domjenkom na ar-

heološkom nalazištu Asseria, povijesnom spomeniku iz rimskog doba, a osim predivna pogleda i domjenka, ljubazni domaćini pok-lonili su gostima i usluge stručnog vodiča, arheologa Ive Fadića.

Ovaj važan datum i događaj, na jed-nom je mjestu i istovremeno okupio i lokal-nu i državnu razinu oko zajedničkog interesa – interesa za knjigu, upravo kako je i zamiš-ljena manifestacija Mjeseca hrvatske knjige.

Benkovcu od srca zahvaljujemo, nje-govoj knjižnici želimo svako dobro, a mi nastavljamo s programom Mjeseca hrvatske knjige … jer, ne zaboravimo, ovo je bio tek njegov prvi dan, a ako je on bio toliko uspje-šan, što nas još sve čeka do 15. stude-noga?

SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI - VIKEND KNJIŽNIČARA (PULA, 2-4 PROSINCA 2005.)

mr. sc. Ljiljana Sabljak (lj.sabljak@kgz.hr) Knjižnice grada Zagreba, Gradska knjižnica

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 7

Od 1.-10. pro-sinca 2005. godine u Puli je održan 11. sa(n)jam knji-ge u Istri. Me-diteran, krimi-

nalistički zapleti, odmjerena kombinacija predstavnika književnih naraštaja, stilova, strujanja i radova- glavne su odlike njegova programa, kojim je okupio 250 hrvatskih

nakladnika s gotovo 20 000 naslova. To je već tradicionalno autorski sajam pa ga zovu i hrvatski Leipzig, a prate ga brojna gostova-nja stranih autora, promocije, izložbe, kon-certi, radionice, okrugli stolovi, razgovori i kružoci. Tradicionalnim cjelinama «Doručak s autorom», «S piscem u Uliksu» (ne više u Foški) i «Suton uz knjigu» pridružile su se nove: «Razgovor iza zavjese» i «Noć u Cvaj-neru», a nastavljaju se i «U podne na faksu» i «Caffe Bar P 14» s po nekoliko nastupa, ne

samo literarnih nego i glazbenih. U Galeriji Cvajner priređena je izložba Zlatka Boureka. Na sajmu se dodjeljuju i već popularne nag-rade "Kiklop". Tako je na ovom sajmu "Kiklopa" u kategoriji najboljeg proznog dje-la dobio Luko Paljetak za "Skroviti vrt: dnevnik Cvijete Zuzorić". Hitom godine proglašen je "Zahir" Paula Coelha, tu su još nagrade za najbolji esej, prijevod, publicistič-ko djelo, pjesničku knjigu, urednika godi-ne…

Kako je glavna tema sajma bio kri-mić, u stilu krimića dodjelu "Kiklopa" režira-o je Krešimir Dolenčić. Na sajam nažalost nije mogao doći najavljeni švedski pisac Per Olov Enquist, ali su se ipak odazvali renomi-rani pisci Dacia Maraini i Andrej Kurkov. Nažalost najavljeni popust od 30% za sve knjige nije bio realiziran. Ipak čini se da su se autori i domaći i strani zajedno s publikom na Sajmu dobro zabavljali, stoga ne treba brinuti za budućnost ovakovih manifestacija nego ih treba prigrliti.

Valja napomenuti da knjižničari, već tradicionalno, djelatno participiraju u progra-mu sajma, ne samo nominirajući i glasujući za nagrade "Kiklop", već i izlaganjem struč-nih publikacija iz bogate nakladničke djelat-nosti Hrvatskoga knjižničarskog društva, NSK, KGZ-a i Gradske knjižnice "Juraj Šiž-gorić" te organiziranjem Okruglog stola u sklopu Vikenda knjižničara ( 2.-4. prosinca 2005.) u organizaciji Hrvatskog knjižničar-skog društva u suradnji s Društvom bibliote-kara Istre i Gradskom knjižnicom i čitaoni-com Pula. Okrugli stol na temu "Kakva knji-ga treba knjižnicama: nabavna politika naro-dnih knjižnica i politika prema knjizi" održan je 3. prosinca 2005. u novoj Gradskoj knjiž-

nici i čitaonici Pula. Bila je to prigoda da rav-nateljica pulske Gradske knjižnice Nela Na-činović kolegama iz Hrvatske i Bosne i Her-cegovine- 50-ak sudionika, predstavi ustroj i rad knjižnice s bogatim fondom i tradicijom u novoj, lijepo i funkcionalno uređenoj zgra-di.Tijekom prvog dijela Vikenda knjižničara predstavljene su nove publikacije HKD-a. Sve bogatija nakladnička aktivnost, prom-ptno našoj stručnoj zajednici, približava naj-novija IFLina izdanja. Za ovu prigodu bile su to IFLA Smjernice za građu laganu za čitanja i Smjernice za programe opismenava-nja u narodnim knjižnicama. Zanimljivo i osvježavajuće bilo je predstavljanje projekta "Jutarnji bibliotekar" kolega iz Bosne i Her-cegovine, koji na Internetu izdaju svoje vijes-ti, prateći novosti i zanimljivosti iz svijeta, prezenteirajući knjižničarstvo mladalački "otkačeno", suvremeno, razbijajući stereoti-pe o "dosadnoj strogosti" knjižničara i knjiž-ničarstva. Okruglom stolu nazočili su uz knjižničare, urednici i nakladnici, djelatnici Ministarstva kulture i predstavnici medija. Značajna tema o nabavnoj politici narodnih knjižnica i politici prema knjizi bila je izvrsno pripremljena. Razgovor je pripremila i vodila Alemka Belan - Simić, predsjednica Hrvats-koga knjižničarskog društva, a govorili su: Mira Švob, koordinatorica nabave Knjižnica Grada Zagreba, članica Vijeća za knjigu i nakladništvo i članica Komisije za nabavu i izgradnju fondova Hrvatskoga knjižničar-skog društva; Kruno Lokotar, urednik u Na-kladničkoj kući AGM i književni kritičar, dobitnik nagrade "Kiklop" u kategoriji ured-nik godine, 2004; Lara Hölbling Matković, članica Društva Hrvatskih književnih prevo-dilaca, Ranka Javor, voditeljica Hrvatskog

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 8

centra za dječju knjigu. Prava je šteta što je izostao direktni dijalog, jer se gospodin Čedomir Višnjić, pomoćnik ministra kulture za knjigu i nakladništvo, ia-ko je prihvatio sudjelovanje s prilogom o politici prema knjizi, nije pojavio.

Razgovori o temi Okruglog stola za-počeli su 1999. godine upravo u Puli, na Mjesecu hrvatske knjige, okruglom stolu "Položaj knjige u društvu". Koliko je tema "vruća i aktualna" svjedoći njeno ponavljanje na nizu skupova na kojima se susreće lanac: autor, nakladnik, knjižar, prevoditelj, urednik i knjižničar (koji često zastupa čitateljsku pu-bliku) u Rijeci 2000. godine na okruglom stolu "Knjiga i knjižnice u osvit 3. tisućljeća - problemi, prioriteti, smjerokazi, rješenja", na okruglom stolu u Zagrebu 2001. godine "Knjiga u medijima". Na sajmu knjiga u Puli 2003. godine vođen je razgovor o otkupu knjiga za knjižnice pod provokativnim nazi-vom "Postoji li sukob između nakladnika i knjižničara?", a u sklopu Interlibera, 11. stu-denoga 2005. u Zagrebu, organizirana je tri-bina pod naslovom "Dostupnost informaci-jama o knjigama objavljenim u Hrvatskoj". Okrugli stol u pulskoj Gradskoj knjižnici bio je zamišljen kao mjesto na kojem će se oz-biljno progovoriti o tome kakva knjiga treba knjižnicama i time ustanoviti jesu li u pravu oni koji govore da knjižničari ne kupuju u dovoljnom broju vrijedne knjige, podilazeći ukusu korisnika, ili su pak u pravu knjižničari u svojoj tvrdnji da neki nakladnici proizvode knjige upitne kvalitete i to jezično, sadržajno i tehnički.

Mira Švob, članica Vijeća za knjigu i nakladništvo i članica Komisije za nabavu i izgranju fondova Hrvatskoga knjižničarskog

društva, koja od 1995. godine priprema i vo-di koordiniranu nabavu knjiga za nardone knjižnice u Zagrebu, izložila je temeljne prin-cipe nabavne politike narodnih knjižnica, upozorivši na važnost smjernica za izgradnju zbirki koje osiguravaju sustavnost i dosljed-nost u nabavi građe, pa bi ih svaka knjižnica trebala imati u pisanom obliku. Kruno Loko-tar, urednik ali i dipl. bibliotekar, govorio je o teškoćama uredničkog posla kod usklađi-vanja dva teško pomirljiva pogleda na knjigu - kao kulturno dobro i kao robu, koja mora kao i svaka druga roba donijeti profit. Upra-vo to da je bibliotekar i da je godinama radio u narodnoj knjižnici, Lokotar je istaknuo kao iskustvo koje mu je dosad pomoglo u ured-ničkom poslu.

Ranka Javor, voditeljica Hrvatskog centra za dječju knjigu, govorila je o izdavaš-tvu knjiga za djecu i mladež u Hrvatskoj, koja se kreće oko 1000 naslova godišnje, oko 100 domaćih autora, pisaca i ilustratora, dak-le u preglednim okvirima ali se preslabo prati i premalo vrednuje (Ministarstvo kulture potporama potiče u prosjeku s 5 000 kn po naslovu,a otkupi u prosjeku 50 primjeraka jednog naslova) te je postavila pitanje želi li se time reći da knjiga za djecu manje košta ili manje vrijedi od knjige za odrasle, te konsta-tirala da nijedno nije točno. Ujedno je najavi-la Prvi hrvatski bijenale ilustracija u organiza-ciji Galerije Klovićevi dvori u Zagrebu 2006. godine.

Lara Hölbling Matković, članica Up-ravnog odbora Društva hrvatskih književnih prevodilaca i samostalna umjetnica koja pre-vodi s engleskog i njemačkog jezika, govorila je o trenutnom stanju književnog prevođenja u Hrvatskoj, s posebnim osvrtom na dječju

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 9

književnost te prijedlozima za kontrolu nji-hove kvalitete. Nakon izlaganja i žive diskusije predloženi su sljedeći zaključci: 1. Kako knjižničarska struka ima standarde prema kojima, ovisno o veličini knjižnice i strukturi stanovništva, može voditi kvalitet-nu nabavnu politiku, predlaže se da svaka narodna knjižnica, ukoliko ih još nema, izra-di javno dostupne smjernice za nabavu, te-meljene na međunarodnim i hrvatskih stan-dardima, kao uporište profilirane nabavne politike i obranu u slučaju pritisaka pri kup-nji ili darivanju određenih naslova. 2. Kako se kultura čitanja usvaja od najrani-jeg djetinjstva, izuzetno je važno podržati objavljivanje kvalitetne dječje knjige, pri če-mu posebnu pažnju valja posvetiti kvalitet-noj ilustraciji i jeziku djela, posebno kada je u pitanju prijevod. Budući je često zbog zah-tjevnog grafičkog izgleda, kvalitetna knjiga namijenjena djeci skuplja od knjige namije-njene odraslima, sudionici Okruglog stola suglasni su da se uputi prijedlog o pojačanoj potpori dječjoj knjizi Vijeću za knjigu i nak-ladništvo Ministarstva kulture. 3. U cilju objavljivanja kvalitetne prijevodne

literature te podražavajući prijedlog Društva hrvatskih književnih prevodilaca da Vijeće za knjigu i nakladništvo Ministarstva kulture prilikom odluka o potporama i otkupima knjiga uzima u obzir i kvalitetu prijevoda, preporučuje se Ministarstvu kulture da se pri davanju potpore objavljivanju ili otkupa pri-jevoda traži recenzija prijevoda, kao što je to MZOŠ tražilo za znanstvenu knjigu. 4. Prisutni sudionici izrazili su žaljenje što nema predstavnika Ministarstva kulture koji bi prisutne informirao o radu Radne grupe za politiku prema knjizi, a posebno o načinu rješavanja tzv. posudbenog prava, čije uvo-đenje može imati dalekosežne posljedice na rad narodnih knjižnica. Predlaže se da se Mi-nistarstvo kulture, odnosno Hrvatskome knjižničnom vijeću uputi zahtjev o organizi-ranju šire rasprave o tom pitanju, prije dono-šenja bilo koje odluke. 5. Prisutni knjižničari iz školskih knjižnica upoznali su skup s činjenicom da školske knjižnice ove godine uopće nisu dobile sred-stva za nabavu knjiga. Sudionici su podržali zahtjev da se u vezi s tim uputi prosvjed Mi-nistarstvu znanosti, obrazovanja i športa.

STRUČNO PUTOVANJE U PROVANSU POSJET KNJIŽNICAMA U AVIGNONU I AIX-EN-PROVANCEU

mr. sc. Lorenka Bučević-Sanvincenti (l.bucevic.sanvincenti@kgz.hr) Knjižnice grada Zagreba, Matična služba

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 10

Zagrebačko knjižničarsko društvo organiziralo je stručno putovanje i obilazak narodnih knjižnica u dva francuska grada u Provansi, u Avignonu i Aix–en–Provenceu u vremenu od 30. travnja do 5. svibnja 2006. godine. Međutim, organizator putovanja je u

itinereru omogućio posjet usputnim gradovi-ma i gradićima, biserima provansalske priro-de i arhitekture, kao i dva usputna talijanska grada.

Posjet Provansi

Francuska Provansa obiluje znamenitosti-ma koje su utemeljili još stari Rimljani iz-gradnjom hramova, amfiteatara i odličnih puteva, srednjovjekov-nih utvrđenih gradova

do novije, raskošnije belle époque i monde-nih odredišta modernog jet-seta. Opojni mi-risi polja lavande, vinove loze i odlična vina, kvalitetnog djevičanskog maslinova ulja, pre-ko tristotinjak vrsta sireva i zanosnih miomi-risa parfema pratili su obilaske knjižničara. U osobitosti ovoga kraja najčešće se navode aromatski biljni proizvodi kao što su toaletne potrepštine (sapuni, parfemi, šamponi), med, sušeno cvijeće, začini, esencijalna ulja, likeri, biljni čajevi, osušeni cvjetovi lavande, mirisni štapići i svijeće. Brdovito provansalsko zale-đe često je bilo utočište poznatih svjetskih umjetnika, ponajprije slikara i pisaca.

Obiđeni su gradovi Avignon, Aix-en-Provence, Arles, Saint Remy de Provence, Nimes, Lex-Baux-de-Provence, Saint Maximin le Sainte Baume, St-Paul-de-Vence, Les-Saintes-Maries-de-la-Mer, Aiges-Mortes, Nica, park prirode Camargue, kneževina Monaco s Monte Carlom. U Italiji knjižničari su obišli Veronu i Piacenzu.

Stručni obilazak knjižnica

Medijateka Ceccano U Avignonu je obi-đena Medijateka Ceccano koja je dobila ime po kar-

dinalu Annibalu Ceccanou (14. st.). Smješte-na je u centru grada, u dobro očuvanoj zgra-di s tri široka i visoka krila u obliku slova u, koju su jezuiti utemeljili kao učilište u 16. st. Unutrašnji izgled je zadržao osobitosti stare gradnje visokih zidova, često oslikanih fres-kama, drvenih tavanica, vitrajima po prozori-ma, s kamenim podovima ili novijim plastifi-ciranim materijalima. Police su kombinacija drvenih i metalnih dijelova. Na ulazu u slo-bodni pristup nalazi se uređaj za zaštitu od-nosno za kontrolu protiv krađe građe.

Od 1982. godine započela je u ovoj zgradi raditi gradska knjižnica sa svim odjeli-ma koji takve javne knjižnice imaju u svijetu: opću građu za djecu i odrasle, na konvencio-nalnom i nekonvencionalnom mediju, medi-jateku, diskoteku i čitaonice.

Sama grads-ka knjižnica je ute-meljena 1930. godi-ne za odrasle, a 1984. godine za dje-cu. Danas ima mrežu od četiri ogranka i jednog bibliobusa. Središnjica se sastoji od dječjeg odjela, odjela za odrasle, glazbe-nog odjela, čitaonice za periodiku, čitaonice za tihi rad i zavičajnu zbirku. U spremišnom dijelu ima kompaktuse. Građa je raspoređena po 8 katova (podzemni i nadzemni). Obav-ljaju se svi uobičajeni knjižničarski stručni poslovi katalogizacije i klasifikacije. Odjel za odrasle ima 35.000 svezaka iz područja belet-ristika i znanosti, referentnu građu i multi-mediju. U dječjem odjelu nalaze se prostori za najmlađe, veselih šarenih boja i primjereni niži stolići, te prostor namijenjen starijem

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 11

uzrastu na galeriji. Informatizacija knjižnice je završila 2003. godine. U čitaonici se nalazi stari katalog na listi-ćima. U slobodnom pristupu i u čitaoni-cama nalaze se ra-

čunala za pretraživanje građe s pisačima za korisnike, kao i fotokopirni aparati. Jednom mjesečno, subotom u 16 sati, održavaju se susreti s autorima.

Ova knjižnica je značajna i po tome što sadrži rijetku zbirku s više od 7.000 ma-nuskripata koju su tijekom stoljeća sačuvali iz vremena kad su u Avignonu stolovali pape pa do kolekcija bogatih aristokrata i buržuja. Cite du Livre u Aix-en-Provencu

Cite du Livre u Aix-en-Provencu je «grad knjige» koji uključuje široku paletu kul-turnih sadržaja, od kojih neke navodimo: Knjižnicu Mejanes, prostor multimedije, Fondaciju Saint-John Perce, Les Ecritures Croisees, kino dvoranu, ateliere i dr.

Cite du Livre je smješten u prostoru bivše tvornice šibica od cca 10.000 m² koji je 1989. godine prenamijenjen za kulturni pros-tor, a sastoji se od dvije zgrade i jednog am-fiteatra. Uprava je centralizirana i funkcionira kao jedna ustanova s različitim sadržajima. Mi ćemo predstaviti one sadržaje koji su ve-zani uz knjigu.

Gradska knjižnica u Aix-en-Provencu poznatija je pod imenom Knjižni-ca Mejanes, po svome utemeljitelju Jean-Baptiste Marie de Piquetu (18. st.), markizu

Mejanesu, koji je testamentom ostavio svoj bogati legat. Drugi moment zna-čajan za stvaranje ove impozantne zbirke od 80.000 knjiga su konfiscira-ne knjige pobijeđe-nih revolucionara tijekom francuske povijes-ti. Usluge Knjižnice Mejanes

Danas se Knjižnica Mejanes sastoji od središnjice i dva ogranka te medijabusa s 3.000 dokumenata koji ima 8 stajališta.

Odjel za odrasle sadržava 62.000 sve-zaka beletristike i znanstvenih djela, 13.000 svezaka referentne literature. Imaju katalog na listićima i na računalu. Upravo započinju prelazak s bar koda na čipove koji planiraju obaviti do rujna mjeseca, obavezno uz zat-vorenu knjižnicu za korisnike.

Odjel za djecu i mlade sadržava 35.000 knjiga, pretplatu na 30 naslova časo-pisa za mlade. Da bi animirali djecu organizi-raju pričanje priča i video projekcije, likovne radionice, te godišnje manifestacije posveće-ne pojedinim autorima. Audiovizualna građa sadržava 7.500 video zapisa, 35.000 optičkih diskova, 654 CD−ROM-ova i mnogo druge građe. Imaju pristup internetu. Čitaonica je pretplaćena na 750 dnevnika, tjednika i mjesečnika francus-kih i stranih izdanja te zbirku od 2.500 perio-dičkih naslova. Knjižnica sadržava i veliku dokumen-tacijsku građu iz najrazličitijih područja na

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 12

plakatima, diapozitivima i dr. Sadržava i zbirku starih dokumenata

(200.000) od 11. st. do naših dana, zbirku fotografija i estampes od 17. st. do danas, zavičajnu zbirku o Provansi.

Kolekcija Nicolas Fabri de Peiresca (16. i 17. st.), velikog erudite svoga vremena i epistolara, sadrži 8.000 pisama njegove pre-piske sa znamenitim ljudima onoga doba.

Kolekcija pod nazivom «Tri grada» sadržava potpisane rukopise i dosijee o gra-dovima Parizu, Lourdesu i Rimu od pozna-

tog pisca Emila Zole. U virtualnom prikazu «Zola u Aixu» prikazano je djelo i smrt ovog pisca, integriranog u opusu koji je knjižnici donirala gospođa Zola.

Centar za dokumentaciju Albert Ca-mus sadržava mnoge dokumente iz njegova života. Fondacija Saint-John Perse «Život pjesnika i diplomate» također sadržava mnoge doku-mente iz njegova života.

STRUČNO PUTOVANJE U NIZOZEMSKU POSJET NARODNIM KNJIŽNICAMA NIZOZEMSKE

Tomislav Silić (tomislav.silic@kgz.hr) Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Augusta Cesarca

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 13

Zagrebačko me knjižničarsko društvo kao člana Upravnog odbora delegiralo da ga predstavljam na studijskom putovanju po narodnim knjižnicama i knjižničnim servisi-ma Nizozemske.

Putovanje se odvijalo od 22. do 25. svibnja 2006. Organizatori putovanja bili su Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga druš-tva i Hrvatsko knjižničarsko društvo a odr-žavalo se u okviru projekta Informacije o Europskoj uniji u narodnim knjižnicama. Na putovanje su uz mene išli i predstavnici još dvaju regionalnih knjižničarskih društava gospodin Željan Čeč (Knjižničarsko društvo Varaždinske županije), gospodin Ilija Pejić (Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja) i gospođa Ljiljana Vugri-nec (Knjižnica „Fran Galović“, Koprivnica) u vlastitom aranžmanu. Na putovanje se kre-nulo 22. svibnja avionom iz zagrebačke zrač-

ne luke Pleso do aerodroma Schiphol kraj Amsterdama.

Nakon slijetanja na Schiphol oko 10.30 sati putovanje smo nastavili vlakom do Glavnog kolodvora u Den Haagu, gdje nas je dočekao gospodin Iwan Schultz, asistent gospođe dr. sc. Marian Koren, koja je ujedno bila i realizator programa posjeta nizozem-skim knjižnicama. Nizozemska je podijeljena na 12 provincija i 500 općina. Na tom pod-ručju (nešto malo većem od Hrvatske) pos-toji 1 500 narodnih knjižnica. One pokrivaju 16 407 476 stanovnika. Nakon kraćega hoda od Glavnog kolodvora stigli smo u Gradsku knjižnicu Den Haag (Centrale Bibliotheek Den Haag), gdje nas je dočekao rav-natelj knjižni-ce gospodin Charles No-

ordam i odjelna ravnateljica gospođa Hanke Roos. Oni su nas kraćim predavanjem upoz-nali s podacima o gradu, haškom mrežom narodnih knjižnica (Dienst Openbare Biblio-theek – Gemeente Den Haag) i uslugama

koje nudi. Grad Den Haag ima 472 000 stanov-nika, od čega 258 000 Nizozemaca. Ostalo su uselje-

nici iz raznih zemalja, pretežno bivših nizo-zemskih kolonija. Sama knjižnica posjeduje 284 210 knjiga za odrasle, 52 700 knjiga za djecu, 58 000 glazbenih nota, 58 800 glazbe-nih CD-a, 2 200 CD-romova, 5 120 videoka-seta, 8 800 DVD-a i 1 660 kaseta. U mreži se nalazi 18 područnih knjižnica. Imaju i vrlo posjećene mrežne stranice (prosječno 1 960 posjeta na dan). Podaci o korisnicima za 2006. godinu su također zanimljivi. 92 000 članova, 3 350 000 posudbi (1 053 000 cen-tralna knjižnica) i 2358000 posjetitelja (929000 centralna knjižnica). Zatim smo raz-gledali zgradu knjižnice (i Gradske vijećnice), koja je građena od 1990 do 1995 godine, a projektirao ju je svjetski poznati arhitekt Ric-hard Meier (www.richardmeier.com) i ima sedam katova. Ono što me ugodno iznenadi-lo jest veličina svih prostorija i njihova pro-mišljena namjena. Između katova voze pok-retne stepenice. Svaki kat ima svoj ulaz u odvojene odjele, koji su zaštićeni elektronič-kom zaštitom (uz najveću na glavnom pultu u prizemlju) Prostor za korisnike nalazi se na prvih šest katova, a na sedmom su interne prostorije i uredi. Iznenadila me i veličina audiovizualnog odjela koji se proteže po cije-

lom katu zgrade i ima odvojene prostorije za vježbanje na klavirima te slušaonice.

Nakon razgledavanja pošli smo na ručak u kafić Knjižnice. Poslije ručka smo tramvajem krenuli u posjet područnoj knjiž-nici četvrti Segbroek. Ondje nam je gospođa Thea de Bruin pokazala Knjižnicu. Sama Knjižnica je relativno malena (oko 300 m2) i vrlo je slična našim zagrebačkim područnim knjižnicama. Izgrađena je u jednom nivou i ima tri odjela (za odrasle, dječji i AVE odjel). Knjižnica ima uređaj za samozaduživanje i samorazduživanje te noćni trezor. Zanimlji-vo je da u knjižnici nema adekvatne igraoni-ce za djecu. Nakon kraćeg razgledavanja po-šli smo taksijem u gradić Leidschendam, gdje se nalazi naj-zanimlj ivi ja i n s t i t u c i j a našeg posjeta NBD Bibli-on. Ondje su nas dočekali g o s p o d i n direktor marketinga i prodaje Ben Schipper i gospođa Nettie Moors. Prikazivanjem pre-zentacije smo bili nemalo iznenađeni. NBD Biblion je ustanovljen 1970. godine kao nep-rofitna organizacija i dio Udruge nizozem-skih knjižnica (NBLC) koja je pružala usluge za 50% knjižnica, 25% knjižara i 25% nakla-dnika. 1995. je podijeljen na Udrugu nizo-zemskih knjižnica i Komercijalni knjižnični servis. 1998. je preustrojen u komercijalnu organizaciju. 2001. je počeo integracijski pro-ces nizozemskih narodnih knjižnica, a dovr-šen je 2003. NBD Biblion ima 247 stalno zaposlenih (od toga pedesetak knjižničara), godišnji obrat sredstava je 54 milijuna eura,

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 14

godišnja prodaja uključuje (podaci za 2005) 2.7 milijuna knjiga, 67 000 kompaktnih dis-kova, 11 000 glazbenih nota i 11 7000 CD-romova i DVD-a. Knjige i neknjižnu građu nabavlja kako na temelju tjednih narudžbi djelatnika u nabavi tako i prema stanju na tržištu. Nabavljen knjižni i neknjižni fond bibliografski i tehnički obrađuje te mu dodje-ljuje jedinstven elektronički kod (RFID - Ra-dio Frequency Identification), koji omoguća-va potpuno automatizirano poslovanje knjiž-nica. NBD Biblion godišnje bibliografski obradi oko 25 000 naslova knjiga i 6 000 na-slova neknjižne građe, te mu je cilj postati najboljim knjižničnim dobavljačem s najni-žim mogućim cijenama za usluge i proizvode koje nudi. Zanimljivo je i to da se sa svake nove knjige skidaju originalne korice i stav-ljaju plastificirane korice vlastite izrade (s odskeniranim naslovnicama, kako bi knjiga bila identična originalu), te se na unutarnju

s t r a n u k o r i c a lijepi kata-ložni listić ispod ko-jega je već spomenu-ti RFID) a tako

obrađena knjiga dobiva garanciju od pet go-dina posudbe i usto je jeftinija za 15-20% od knjige u knjižari (u Nizozemski je zakon uve-dena odredba da se knjige ne smiju nabavljati direktno od nakladnika). Nakon šetnje kroz proizvodne hale umorni od cjelodnevnog programa taksijem odlazimo u hotel Ibis, smješten u Den Haagu a nakon raspremanja odlazimo na večeru s našom organizatori-

com programa posjeta dr. sc. Marian Koren. U restoranu nas dočekuje i bivša kolegica iz Knjižnice Medveščak Irena Dumančić, koja se prošle godine udala za Nizozemca i živi u gradiću kraj Den Haaga te traži posao u stru-ci. U ugodnoj atmosferi prolazi večer i sabi-remo dojmove.

23. svibnja oko devet sati ujutro od-lazimo iz hotela. Dr. Koren nas vlastitim automobilom vozi u grad Zoetermeer. U Gradsku knjižnicu Zoetermeer stigli smo prije otvaranja za korisnike. Većina Nizo-zemskih knjižnica otvorena je za korisnike od 11 do 18 sati, a dva dana u tjednu od 11 do 21. Jedan dan tjedno (obično ponedjeljak) rade od 13 do 18 a subotom od 11 do 17 sati. Pri ulasku u Knjižnicu čuli smo neobič-no "dobar dan, dobrodošli", što nas je izne-nadilo i obradovalo. Jedna od djelatnica Knjižnice je Poljakinja koja je prije tridesetak godina došla iz Novoga Sada tako da smo mogli razgovarati na simpatičnoj kombinaciji srpskoga i hrvatskoga. Sama Knjižnica je podijeljena na tri nivoa i više sadržajno od-vojenih odjela i cjelina. Knjižnica također ima kompletno automatiziranu posudbu i zaduživanje te korištenje pomoćnih usluga kao što su npr. fotokopiranje i ispis dokume-nata pomoću laserskih printera koji su ra-zmješteni posvuda u prostoru. Na nekoliko mjesta nalaze se i računala za pristup interne-tu (naplaćuje se) i intranetu (besplatno). Do-maćini su nas upoznali s problemom velikog broja useljenika koji zahvaljujući poticajnoj socijalnoj politici ubrzo dobiju stan i socijal-nu pomoć a knjižnicama je povjerena izuzet-no važna zadaća da ih pomogne asimilirati u društvo ponajprije održavanjem besplatnih tečajeva iz nizozemskog jezika. Tako da velik

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 15

postotak fonda čini građa na jezicima ma-njinskih skupina. Ono što me je naročito obradovalo je velik audiovizualni odjel s oko 35 000 jedinica neknjižne građe koji zauzima pedesetak posto podrumskog prostora. Saz-nao sam zanimljiv podatak da većina Nizo-zemskih knjižnica ima velike odjele za nek-njižnu građu. Ostatak prostora (otprilike 200 m2) čini odjel za djecu i mlade. No slično kao i dosad viđene knjižnice bez adekvatne igraonice. Posebnost odjela za djecu i mlade u nizozemskih knjižnica je ta da su knjige smještene u prostoru po dobnim skupinama (0-6 godina, 6-9 godina, 9-12 godina i 12-18 godina). Knjižnica posjeduje i Internet Cafe, u kojem se ugodno može provoditi slobod-no vrijeme, te oveći prostor za tribine, pre-davanja i studijski rad. Odjel za odrasle kori-snike podijeljen je na više interesnih skupina (rad i studiranje, umjetnost i kultura, zdravlje i medicina, hobi i slobodno vrijeme i općeni-to). Signiranje je zanimljivo riješeno grafič-kim simbolima nalijepljenima na hrbat knjige ili spremnice CD-a ili DVD-a, tako da se iz daljine, bez vađenja s police može vidjeti ko-jeg je sadržaja građa. To se također radi u NBD Biblionu. Oko podneva napuštamo Knjižnicu i krećemo prema gradu Arnhemu u zanimljivu instituciju Biblioservice Gelder-land. Biblioservice je organizacija koja pruža usluge knjižnicama provincije Gelderland. Osnovana je prije dvadeset i pet godina od pokrajinske Vlade. Danas je profitabilna us-tanova koja iznajmljuje svoju građu knjižni-cama i pruža bibliobusne usluge područjima koja nisu pokrivena mrežom narodnih knjiž-nica (posjeduje 7 bibliobusa). U njihovoj zgradi površine 1 000 000 m2 nalazi se fond od preko 450 000 jedinica knjiga i neknjižne

građe. Nakon prezentacije njihovih usluga prošetali smo prostorijama u kojima bibliog-rafski obrađuju glazbenu građu (oni surađuju s najvećom Nizozemskom diskotekom i NBD Biblionom te za njih rade jedan dio stručne obrade) a nakon toga su nas počastili ručkom u svojoj kantini. Poslije ručka smo se zaputili u obližnji grad Nijmegen, gdje nam je bio dogovoren posjet Gradskoj knjiž-nici. Nijmegen je drugi po veličini grad pro-vincije Gelderland (158 000 stanovnika) i nalazi se istočno na samoj granici s Njemač-kom. Knjižnica sa svojih devet ogranaka ima godišnje 968 000 korisnika (centralna knjiž-nica 483 300) i posjeduje zbirke od 328 000 knjiga (113 694 centralna knjižnica), 31 360 glazbenih CD-a (23 914 centralna knjižnica), 3 830 CD-romova (1 100 centralna knjižni-ca), 3 028 video kaseta i 733 DVD-a. Posud-ba iznosi 1 605 000 jedinica godišnje (centralna knjižnica 601 000). Ono što nas je odmah dojmilo više od samih statističkih podataka jest prekrasno arhitektonski uređen interijer Knjižnice. Zidovi svakog odjela obojeni su u specifičnu pastelnu boju, a poli-ce za građu su visoke samo do visine rame-na, kako bi se dobila prozračnost i vidjeli korisnici u prostoru. U sredini Knjižnice po-stoji zidovima ograđen prostor za dječji od-jel, kako bi bio fizički odvojen od prostora za tihi rad. Audi-ovizualni odjel ima također odvojen pros-tor za vježba-nje s klavirom. Knjižnica nudi usluge slične već viđenima (besplatna edukacija stranaca,

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 16

t e m a t s k e tribine, pos-jete grupa knjižnici i slično). Na-kon razgleda k n j i ž n i c e

krenuli smo autom prema sljedećem odrediš-tu, 2000 godina starom gradu Utrechtu, pr-votno sagrađenom od drva na obalama rijeke Rajne (Rhine na nizozemskom), bivšoj ob-rambenoj Rimskoj utvrdi. Cijelu smo večer proveli u ugodnoj šetnji predivnim gradom, sjedištem Biskupije u kojem se na svakom uglu vidi da se ondje rodio i svjetski poznati dječji pisac i ilustrator Dick Bruna, kojem je otvoren i muzej (http://www.nijntje.nl/).

Ujutro 24. svibnja, nakon odjavljiva-nja u hotelu odlazimo u Centralnu knjižnicu gdje nas dočekuje gospođa Nynke Moning. Ona nam objašnjava da grad Utrecht ima 282 000 stanovnika od čega je više od 33% doseljenika. U gradu živi 146 nacionalnosti i 237 etničkih grupa, tako da je većina aktiv-nosti usmjerena na njihovu edukaciju i zado-voljenje njihovih kulturnih potreba. Njihova mreža narodnih knjižnica ima 14 ogranaka, jednu umjetničku knjižnicu i jedan bibliobus. Podaci o korisnicima i posudbi (za 2005. go-dinu) su sljedeći: 58 500 članova, 1 500 000 posjetitelja, 2 140 000 posudbi a zbirke imaju ukupno 705 000 jedinica. Knjižnice također posjeduju 7 500 slika i umjetničkih ekspona-ta. U mreži je zaposleno 185 djelatnika (od čega 145 zaposlenih na puno radno vrijeme). Godišnji budžet knjižnica je 13 000 000 € (78 % od lokalne uprave, a 22 % od vlastite zarade).Članstvo se plaća (14 € mjesečno za odrasle kao i posudba u navedenom slučaju

0,50 € knjige, 1,25 -2,50 € za neknjižnu gra-đu). Druga tarifa je skuplja (30 € mjesečno za članstvo), ali je onda posudba besplatna. Ono što smo kasnije vidjeli ne prakticira se u našim knjižnicama a to je prodaja neaktual-nih i starijih knjiga. Te se knjige mogu izuze-tno povoljno kupiti (od 1 do 5 €). Ostalo što je vrijedno spomenuti a nije navedeno već prije u tekstu je usluga Alladin vrlo slična našoj usluzi Pitajte knjižničare. Nakon šetnje po Knjižnici, oko 15 sati završili smo sa svo-jim formalnim programom, a nakon toga je sljedio put vlakom u Amsterdam i razgleda-nje grada te noćenje u hotelu. Nakon doruč-ka, 25. svibnja krećemo tramvajem do am-sterdamskog glavnog kolodvora, gdje sjeda-mo na vlak do aerodroma Schiphol. Nakon poduže šetnje po aerodromu (od čekiranja prtljage do ulaza u avion ima dvadesetak mi-nuta hoda) ulazimo u avion te ugodnim le-tom brzinom od 990 km/h stižemo u Zag-reb za sat i pol.

Neki zanimljivi linkovi: http://www.bibliotheekdenhaag.nl http://www.biblioservice.nl http://nbdbiblion.nl http://www.bibliotheek-zoetermeer.nl http://www.bibliotheeknijmegen.nl

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 17

KNJIŽNICA U KNJIŽNICI

mr. sc. Milka Tica (milka.tica@knjizmed.htnet.hr) Knjižnica Medveščak

Projekt Knjižnica u knjižnici osmislile su Knjižnica Medveščak iz Zagreba i «Hrvatska čitaonica» iz Bola 2004. Osnovna svrha toga projekta je predstavljanje kulturnog sadržaja jedne institucije u drugoj instituciji, a čime se ostvaruje i novi kulturni sadržaj.

Potaknuta obilježavanjem 130. obljet-nice rođenja Ivane Brlić-Mažuranić u okviru Mjeseca hrvatske knjige 2004., Knjižnica je Medveščak otvorila vrata i ugostila "Hrvatsku Čitaonicu" iz Bola. Zagrebačkoj je javnosti prikazan spektar djelatnosti knjižni-ce «Hrvatska čitaonica» Bol te pogled na kul-turološki fenomen Malika Tintilinića na Bra-ču.

U želji da se potpuno promovira bol-ska knjižnica i aktivnosti njezinih članova upriličeno je međuinstitutsko povezivanje kulturnih prostora. Stoga su se u kulturno-

turističku pro-mociju Bola u Zagrebu uklju-čili i tako dina-mizirali događa-nje: Pučko ot-

voreno učilište (održane su radionice na te-mu Bolske fjabe i gočice pod vodstvom aka-demskih slikara i kipara i uz pričanje Jure Vodanovića te izložba nastalih radova), Hr-vatska gospodarska komora (ostvarene veze s Turističkom zajednicom grada Zagreba), Institut za etnologiju i folkloristiku (sudjelovanje u pripremi programa i osmiš-

ljavanju popratnih sadržaja te posudba litera-ture na temu Brač), izdavačko poduzeće Golden marketing (promocija knjiga o Bra-ču), Školska knjiga (promocija knjige iz pod-ručja menadžmenta), Libro editio (promocija knjige iz područja komunikologije), Turistič-ka zajednica Zagreb (nastup folklorne skupi-ne «Krejonca» s Bola), SUVAG - Z a g r e b ( sud je lovan je djece na radionicama), Osnovna škola «Vjenceslav Novak» (sudjelovanje učenika na radionicama), Licitari - Osijek, vl. Josip i An-tonija Ranogajac (izrada suvenira - licitarsko srce Zagreb Bolu), Anđeli (dizajn i priprema pozivnica, plakata), Pršutana Pivac, Vinarija Grabovac, Agrovoće Zagreb, Dona Zagreb, Restoran «Didov san», Franjevački samostan Zaostrog (hrana i piće) Milenium promocija - Zagreb (snimanje i veze s javnim mediji-ma).

U okviru Mjeseca hrvatske knjige 2005. Gradska je knjižnica Vukovar iz Vuko-vara otvorila svoja vrata i ugostila Knjižnicu Medveščak iz Zagreba. Knjižnica je Medveš-čak sa svojom izmještenom izložbom o hr-vatskoj glagoljici pokazala Vukovaru dio svoje djelatnosti i tako nastavila projekt Knjižnica u knjižnici.

Izložba GLAGOLJANJA (11 stoljeća

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 18

hrvatske glagoljice) bila je postavljena i u Pučkom otvorenom učilištu u Zagrebu, Bje-lovaru, Križevcima, Slavonskom Brodu, Sa-rajevu i Puli, a pokušaj je da se na jednom mjestu okupe najvažniji dokumenti iz bogate hrvatske glagoljske prošlosti.

Izložba pokazuje i tek nekoliko radova inspiriranih raskošnom hrvatskom glagolj-skom baštinom. Izložene su replike glagolj-skih spomenika kipara Ratka Peraića, ilustra-cije II. novljanskog brevijara slikarice Vjere Reiser te plakati, razglednice i dočitnice slikarice Julije Vojković.

Izloženi su reprezentativni pretisci: Vinodolski zakonik, Misal Hrvoja Vukčića Hrvatinića, Misal iz 1483., II. Novljanski brevijar iz 1495. godine, Glagoljska početnica za dicu iz 1527. i druge vrijedne knjige o glagol-jskoj baštini.

Na svečanom otvorenju izložbe u Gradskoj knjižnici Vukovar potpisana je po-

velja prijateljstva između Gradske knjižnice Vukovar i Knjižnice Medveščak.

Upravo zbog mogućnosti kolanja sa-držaja ostvarenih u knjižnicama pokrenuti projekt Knjižnica u knjižnici omogućuje sudje-lovanje više institucija i pojedinaca u ostvare-nju zadanog kao i mogućnosti korištenja os-tvarenog na raznim prostorima. Time se raz-vijaju posebni oblici međuknjižničnog i me-đuinstitutskog druženja i prijateljstva kao i posudba, razmjena i zamjena sadržaja ostva-renih u raznim sredinama što sve omogućuje bolje upoznavanje kulturnih sadržaja različi-tih sredina i s različitih prostora kao i nasta-janje novih kulturnih sadržaja.

KORIŠTENJE SADRŽAJA I USLUGA NOVE STUDIJSKE ČITAONICE KNJIŽNICE BOŽIDARA ADŽIJE

Silvija Zec (silvija.zec@kgz.hr) Knjižnice grada Zagreba, Knjižnica Božidara Adžije

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 19

Korištenje sadržaja i usluga nove Studijske čitaonice Knjižnice Božidara Adžije - stanje i prijedlozi

U proljeće 2005. godine, nakon godi-nu i pol dana rada u preuređenoj Knjižnici Božidara Adžije odlučili smo provesti u Stu-dijskoj čitaonici anketu među korisnicima. Anketom smo željeli doznati kako se korisni-ci služe postojećim sadržajima i uslugama čitaonice, ali kako se sigurno uvijek može drugačije, a nerijetko i bolje od onoga što

radimo, zamolili smo ih i za prijedloge i su-gestije u vezi unaprjeđenja rada u čitaonici.

Poticaj za provođenje ankete svakako je proizašao i iz činjenice što se Knjižnica Božidara Adžije nakon adaptacije cjelokup-nog prostora (provedene u vremenu od 9.09.2002. do 17. 11.2003.) našla u poziciji da svojim korisnicima pruži cijeli niz usluga koje do preuređenja nismo bili u prilici po-nuditi zbog prostornih i tehničkih ograniče-nja. Prenamjenom prostora u knjižnici – in-

formativno-posudbenog odjela knjižnice, Studijske čitaonice, prostora za interni rad osoblja, spremišta za knjige, koji je bio pop-raćen nabavom nove informatičke opreme, otvorile su se mogućnosti za potpuniji i kva-litetniji stručni rad osoblja, ali i promjenu sadržaja i kvalitete usluga koje pružamo kori-snicima naše knjižnice.

Iako su preuređenjem baš svi seg-menti rada knjižnice do-živjeli prom-jene, zajed-nička je ocje-na da je naj-veći ˝profit˝

ostvarila upravo Studijska čitaonica. Uz pos-tojeće fondove knjiga (čitaonica raspolaže posebnom zaštićenom zbirkom građe druš-tveno-humanističkog profila od približno 10 000 svezaka), priručnika (približno 6000 sve-zaka), stručnih časopisa i novina (zajedno približno 11 000 svezaka) svojim korisnicima nakon preuređenja u prilici smo ponuditi povećani broj mjesta za rad u čitaonici (sada 48), te korištenje zasebne čitaoničke mreže računala (njih 6), uz 2 pisača, skener i foto-kopirni aparat.

U toj ponudi starih, naslijeđenih i novih sadržaja željeli smo u dobrom marke-tinškom duhu poslušati naše korisnike, vidje-ti kojim se uslugama služe, te gdje i kako nam se otvaraju mogućnosti za proširenje i poboljšanje kvalitete naših usluga. U tu svr-hu sastavljena je i provedena anketa čije re-zultate imamo zadovoljstvo prezentirati u sažetom obliku svojim korisnicima, kao i kolegama knjižničarima.

Korištenje postojećih sadržaja i usluga Kako bismo realizirali ciljeve ove

ankete, sastavili smo anketni upitnik od uku-pno 13 pitanja, a pitanja podijelili u tri grupe. Prva grupa donosi informaciju o tome tko su korisnici Studijske čitaonice i koliko učestalo se njome koriste. Drugom grupom pitanja doznali smo koje se usluge najčešće koriste i u kojoj su mjeri korisnici zadovoljni moguć-nostima njihovog korištenja. Na kraju ankete zamolili smo ih da u odgovoru na pitanje otvorenog tipa iskažu svoja mišljenja, ko-mentare, prijedloge i sugestije u vezi pobolj-šanja postojećih i mogućnost uvođenja nekih novih usluga/sadržaja u Studijskoj čitaonici.

Anketu smo proveli u vremenu od 22.04. do 16.05.2005.god., a ispunilo ju je ukupno 153 korisnika, odnosno 104 korisni-ce i 49 korisnika. Na taj način smo naš prigo-dni uzorak približili uobičajenoj slici koris-ničke populacije knjižnice koju čini 2/3 žen-skih članova i 1/3 muških.

Prema očekivanjima najveći broj ko-risnika Studijske čitaonice su studenti njih 77%, učenici 9%, zaposleni 8%, nezaposleni 4% i umirovljenici 2%. Kako se dakle 86% korisnika čitaonice još školuje tako je i duži-na njihovog članstva u Knjižnici Božidara Adžije najviše do 10 godina. Samo 8% koris-nika Studijske čitaonice ima dugo članstvo u knjižnici (10 i više godina).

Najbrojnija korisnička grupa su stu-denti i to studenti Fakulteta političkih zna-nosti 44%, zatim studenti Filozofskog fakul-teta 19% i Pravnog fakulteta 12%. Tu su za-tim i studenti Ekonomskog fakulteta, Edu-kacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Agro-nomskog fakulteta, Hrvatskih studija, Priro-

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 20

doslovno-matematičkog fakulteta, Učiteljske akademije, Visoke policijske škole, Studij-skog centra socijalnog rada, Katoličkog bo-goslovnog fakulteta, Veterinarskog fakulteta, Filozofskog fakulteta Družbe Isusove, Viso-ke upravne škole, Fakulteta elektrotehnike i računarstva i Teološkog fakulteta Matije Vla-čića Ilirika.

Uslugama čitaonice naši se korisnici služe svakodnevno ili gotovo svakodnevno u 27% slučajeva, a nekoliko puta u tjednu doći će njih 40%. Nekoliko puta u mjesecu čitao-nicom se koristi 26% korisnika, a samo 7% nekoliko puta u godini.

Iz zastuplje-nosti pojedi-nih fakulteta gdje su naj-brojniji stu-denti fakulte-ta prostorno

najbližeg knjižnici, ali i podjednaka zastuplje-nost ostalih fakulteta koji nisu u neposrednoj blizini knjižnice, govori o tome da smo svo-jim korisnicima ponudili sadržaje i usluge zbog kojih će doći u knjižnicu i bez obzira na blizinu ustanove u kojoj se školuju. Ovo su nam potvrdili i odgovori na pitanje o raz-logu dolaska u čitaonicu. Razlozi korištenja Studijske čitaonice najčešće su višestruki (i ponudili smo zaokruživanje više mogućih odgovora), a kao najčešći pojavili su se: kori-štenje čitaoničkog fonda priručnika i/ili knji-ga 99%, učenje 89%, korištenje računala 62%, korištenje čitaoničkog fonda časopisa i/ili novina 50%, fotokopiranje 20%, skeni-ranje 2%.

Kako je korištenje čitaoničkog fonda priručnika i knjiga uz učenje najčešći razlog

dolaska u čitaonicu, zanimalo nas je da koris-nici izraze svoje zadovoljstvo postojećim izborom tih fondova. 59% korisnika navelo je da je u potpunosti zadovoljno postojećim izborom, dok je 41% ˝uglavnom zadovoljno˝. Upravo na temu kako poboljša-ti postojeći fond čitaonice, u otvorenom pi-tanju na kraju ankete dobili smo brojne i vri-jedne sugestije, o čemu više kada dođemo i do tog pitanja.

Sasvim nova usluga – korištenje mul-timedije sa 6 računala, koju smo uveli nakon preuređenja knjižnice također je u anketi zavrijedila posebnu pažnju. Zanimalo nas je koliko se korisnika čitaonice služi ovom us-lugom i u koju svrhu. Iz prethodnih pitanja doznali smo da je korištenje računala jedan od važnijih razloga dolaska u čitaonicu (iako ne i prvi). S tim u vezi 28% korisnika Studij-ske čitaonice računalima se ne služi nikada, 54% ponekad, a 18% često, odnosno prili-kom svakog dolaska u čitaonicu. Kako razlo-zi korištenja računala mogu biti višestruki tako smo ponudili i mogućnost izbora više odgovora i kao najučestaliji razlog korištenja računala dobili pretraživanje interneta 72% (najčešće provjera elektroničke pošte 36%). Drugi najčešći razlog je pisanje na računalu 48%, uz vrlo često ispisivanje određenog sadržaja/dokumenta na čitaoničkom pisaču 38%. Uslugom skeniranja koristi se tek manji broj korisnika, 2%.

Uvođenjem računala u knjižnice kao novog tehničkog pomagala i novog medija kojim knjižnice otvaraju korisnicima vrata u svijet elektroničkih informacija, otvaraju se brojne mogućnosti u ponudi novih sadržaja i usluga, ali i brojna pitanja o načinu na koji ćemo nove sadržaje približiti korisnicima.

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 21

Upravo na tu temu dobili smo velik broj pri-jedloga i komentara naših korisnika u otvo-renom pitanju na kraju ankete.

Konačno, zanimalo nas je kako kori-snici ocjenjuju rad našeg stručnog osoblja u Studijskoj čitaonici. Ponudili smo im da ocje-nama od 1 do 5 ocijene tri kvalitete knjižni-čara: stručnost, brzinu i uslužnost. Najviše ocjene dobili smo za uslužnost i stručnost, dok je brzina bila slabije ocijenjena. Razlog sporije realizacije usluga u Studijskoj čitaoni-ci svakako je u činjenici što su čitaonički fon-dovi razmješteni u cijelom prostoru knjižni-ce, odnosno izvan same čitaonice. Nalaze se, slikovito gledajući, u krajnjoj prostoriji u Šu-bićevoj ulici pa sve do krajnje prostorije u ulici Ljudevita Posavskoga, a priličan dio fonda (novina, starijih časopisa) smješten je u podrumskom prostoru. Dodatni problem je i to što smo nerijetko u situaciji da poslove u čitaonici obavlja samo jedna djelatnica, dok bi (obzirom na složenost usluga) trebali imati konstantno prisutna dva djelatnika. Problem brzine stoga nastojimo svladavati u zadanim okolnostima u što kraćem vremenu, ali nam je nemoguće ponekad isključiti čekanje na uslugu.

Ocjenjujući ukupno zadovoljstvo korištenjem usluga ove čitaonice, 69% koris-nika smatra se ˝vrlo zadovoljnim/zadovoljnom˝ dok su ostali 31% ˝zadovoljni˝. Sa zadovoljstvom možemo reći da se nitko nije našao u kategoriji ˝ n e z a d o v o l j a n ˝ , o d n o s n o ˝ v r l o nezadovoljan˝.

Čitaonicom još neke od Knjižnica grada Zagreba nikada se ne koristi 26% kori-snika Studijske čitaonice knjižnice Božidara Adžije, 52% to čini ponekad, dok ih 22%

često koristi usluge neke druge čitaonice u našoj mreži.

Prijedlozi - što i kako dalje Na kraju ankete korisnike smo zamo-

lili za komentar, prijedlog ili sugestiju koji bi se odnosili na poboljšanje usluga/sadržaja Studijske čitaonice vezano uz fondove knji-ga, časopisa, novina, mogućnosti korištenja računala i tome slično.

Iako je ovo pitanje bilo otvorenog tipa i kao takvo ostavljalo mogućnost da se na njega i ne odgovori, obradovala nas je činjenica da je skoro 60% korisnika ispunilo ovaj nama posebno vrijedan dio ankete. Do-bivene odgovore podijelili smo prema sadr-žaju u tri grupe: kritike 8%, pohvale 37%, te prijedloge i sugestije 55%.

Dobivene kritike odnosile su se ug-lavnom na dvije stvari; već spomenutu spo-rost u realizaciji usluga, tj. čekanje ˝da se teta/gospođa u čitaonici pojavi˝, kao i na činjenicu da nam je klimatizacijski sustav ponekad izvan funkcije. Razloge sporosti objasnili smo prethodno, a imali smo i mali peh da nam je klimatizacijski sustav bio u kvaru baš u vrijeme provođenja ankete. (Boravak i rad u prepunoj čitaonici za toplo-ga vremena, a bez klime, zaista nije naročito ugodan.)

Prostor koliko god bio veći i udobni-ji od prijašnjeg, u vrijeme ispita i opet nije dovoljno velik, pa nam svi korisnici ne stanu u Studijsku čitaonicu. Snalaze se koristeći se ˝priručno˝ preostalim sjedećim mjestima u prostoru slobodnog pristupa knjižnice.

Također korisnici traže ažuriranje popisa i dostupnosti literature na računalu, tj. sređivanje našeg OPAC-a.

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 22

Velik broj komentara čine pohvale po-

slovanju čitaonice. One se formalno i sadr-žajno razlikuju u dva tipa: kratke i općenite i one opširnije s konkretnim sadržajem. Ne bismo željeli zauzeti previše prostora u o-vom izvještaju s pohvalama, ali ipak ne mo-žemo ne navesti neke od njih. Korisnicima zahvaljujemo na istima. ˝Stvarno ste odlični˝, ˝Meni je sve super˝, ˝Sve 5, ne mijenjajte ništa˝, ˝Po mome mišljenju ovo je jedna od najugodnijih, najljepše uređenih knjižnica u gradu˝, ˝Ne znam kakvu bih vam sugestiju dala jer svoj posao obavljate PRVA LIGA. Jako sam zadovoljna samom čitaonicom, njezinim osobljem i ugodnom atmosferom u njoj. Vrlo mi se sviđa što često imate razne letke u vezi nekih seminara i drugih raznih stvari kojima nas obavještavate o novostima koje možemo naučiti. Uvijek možemo izab-rati neki tečaj koji nas posebno zanima. BRAVO SAMO TAKO NASTAVITE.˝, ˝Uz brzinu, uslužnost i bogati fond knjiga zar je moguć loš komentar. Naravno da su poboljšanja moguća, ali ovako je više nego zadovoljavajuće. Možda bi još koji časopis poput Playboya poboljšao uslugu, ali zašto cjepidlačiti. Želim da i dalje budete ovako fenomenalni kao što ste bili do sada i bit će sve O.K. S poštovanjem vas pozdravlja vjer-ni korisnik ove knjižnice i želi vam reći…čak! da će to ostati i dalje. POZDRAV!˝, …

Konačno stižemo i do prijedloga i suge-

stija koji su se odnosili na različite sadržaje i vidove poslovanja Studijske čitaonice, pa smo ih tako i grupirali. Prijedlozi koji su se odnosili na poboljšanje fondova knjiga, novi-na i časopisa imali su uglavnom zajedničku

želju za nabavom literature na stranim jezici-ma (ne samo na engleskom). Dobili smo i prijedloge za nabavu konkretnih autora i na-slova (posebno se potrudila studentica ger-manistike – zahvaljujemo!). Traži se uvijek veći broj primjeraka knjiga, kao i bolja zastu-pljenost u nekim stručnim područjima.

Grupa prijedloga vezana uz Internet

također ima zajednički nazivnik – traži se besplatni Internet! Usluga besplatnog interneta u narodnim knjižnicama u gradu Zagrebu pruža se za sada samo u Knjižnici Medveš-čak, dok se u mreži Knjižnica grada Zagreba ta usluga naplaćuje. Obzirom na funkciju knjižice kao mjesta koje će svim građanima omogućiti slobodan pristup informacijama neovisno o mediju na kojemu se informacije nalaze kao i na preporuke međunarodnih kn j i žn i čn ih a s o c i j a c i j a (IFLA) da pristup inter-netu bude b e s p l a t a n , smatramo da bi upravo model koji se prakticira u knjižnici Medveščak – pola sata besplatnog interneta za sve građane (članove i ne-članove knjižni-ce), trebao biti inspirativno rješenje za sve gradske knjižnice.

Korisnici sugeriraju također i smanje-nje cijene ispisanih ili preslikanih stranica (sada 50 lp za A4, odnosno 1 kn za A3 stra-nicu).

Što se tiče različitih drugih moguć-nosti korištenja računala, korisnici na njih gledaju kao na ono što ona i jesu, tj. multi-medij, na kojem bi onda rado slušali i glazbu

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 23

i CD-e sa jezičnim tečajevima i tome sl. Sto-ga se predlaže nabava građe na CD ROM-ovima (u realizaciji!) i posebnih online baza podataka (korisnici za sada mogu pretraživati strane časopise u EBSCO host bazi podata-ka).

Zanimljiv je i prijedlog ˝da sadržaj bar jednog dijela knjiga bude na mrežnoj stranici knjižnice.˝

Dobili smo i dva prijedloga u vezi radnog vremena : ˝Veselilo bi me da postoji noćna smjena…˝, ˝Iako znam da osoblje knjižnice treba odmarati bilo bi super kada bi radili i nedjeljom (barem do 14h kao i subo-tom). Zaista nema nigdje prostora za učiti nedjeljom, jer ništa ne radi (NSB i sl.). Znam da je ovaj prijedlog praktički neostvariv, ali znate da su želje studenata (ali i općenito mladih) neograničene.˝ Pitanje gdje i koliko dugo navečer, pa i nerednim danima, otvoriti studentima javne prostore za učenje smatra-mo relevantnim, ali ono svakako prelazi mo-gućnosti samih gradskih knjižnica i trebalo bi ga vjerojatno osmišljavati u kontekstu Sveu-čilišta.

Konačno, dobili smo i nekoliko pri-

jedloga o pokretanju tribine (˝debata o temi s uvaženim stručnjacima˝, ˝okruglih stolova˝). U vezi s tim možemo reći da Knjižnica Boži-dara Adžije već ima planove o pokretanju jedne društveno-humanističke tribine koju se nada i realizirati u što skorijem vremenu.

I na kraju - sažetak. Knjige, časopisi i

novine konstanta su u poslovanju knjižnice, ali i tu se uvijek može naći prostora za osvje-žavanje i prezentaciju klasičnih - tiskanih fondova. Nabava i predstavljanje digitalnih baza podataka sasvim je novi izazov u poslo-vanju knjižnice. Činjenica da su zadnjih godi-na narodne knjižnice opremljene računalima koja služe korisnicima za rad i pretraživanje informacija na internetu, kao i činjenica da se same knjižnice predstavljaju na internetu, zaista otvara brojne mogućnosti za osmišlja-vanje novih usluga. Naši korisnici to svakako prepoznaju i traže od nas.

Stoga još jednom zahvaljujemo svo-jim korisnicima na svim pohvalama i prijed-lozima koje smo dobili u ovoj anketi, a koje smatramo vrijednim poticajem za naš daljnji rad.

KREATIVNI UTORAK U KNJIŽNICI MARINA DRŽIĆA (KNJIŽNICA SAVICA)

Božena Šiljeg (knjiznica.savica@knjiznica.drzic.hr) Knjižnica Marina Držića, Knjižnica Savica

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 24

Poticanje kreativnosti u djece uobičajena je pojava na svim dječjim odjelima narodnih knjižnica. Raznim programima i aktivnosti-ma obuhvaćena su djeca od najmlađe predš-kolske dobi do tinejdžera, međutim odraslim korisnicima osim povremenih tribina, razgo-vora s povodom i izložbi, nudi se samo po-

sudba knjiga. Čak ni mogućnost praćenja tiska nemaju sve naše knjižnice. Mi smo, dakle, svojim korisnicima odlučili ponuditi više. To se posebno odnosi na onaj dio odraslih korisnika koji su zaokružili svoj aktivni ciklus i pripadaju tzv. trećoj dobi (ma što to značilo!)

Tako smo još 2003. pokrenuli «Sat informa-cijske pismenosti za zrelu životnu dob», ak-tivnost koja jedanput tjedno nudi odraslim korisnicima stručnu pomoć pri snalaženju na računalu. Radionicu volonterski vodi dr. Ve-sna Turčin, samostalni knjižničarski savjetnik u miru. Naši su je stalni članovi odmah prih-vatili, posebice oni koji su doista dobrano ušli u “zlatne godine” pa tako snalaženje na kompjutoru više nikom ne predstavlja enig-me.

Kako su nekim na-šim člano-vima tradi-cionalni načini izra-žavanja

ipak blaži, pokrenuli smo radionicu koju zo-vemo Kreativnim utorkom. Održava se, dak-le, jedanput tjedno po dva sata. Iz sasvim nepoznatog razloga posjećuju je uglavnom

žene. Za upoznavanje novih likovnih tehnika ponekad organiziramo jednokratne tečajeve pod vodstvom vanjskih stručnjaka, ali češće sami, međusobnom izmjenom znanja i iskus-tava, svladavamo tajne likovnosti. Tako smo već svladali vještinu slikanja na svili i staklu, oblikovanja fimo mase i izradu nakita od perlica. Nismo zaobišli ni prigodne datume pa nas sad očekuje izrada čestitki i božićnog nakita. Prijateljska atmosfera i druženje koje prati te naše kreativne radionice sigurno nije zanemarivo, a posebnu radost našim polaz-nicima čini postavljanje izložbi vlastitih rado-va. Tom se prigodom iskažu i neke skrivene literarne sklonosti pa ni čitanje amaterske poezije nije rijetkost. Uglavnom, sudeći po odazivu, sigurni smo da je naša radionica dobar način približava-nja onim odraslim korisnicima koji su, osim posudbe knjiga, spremni u knjižnici kreativ-no provesti dio svog slobodnog vremena.

AKCIJA KNJIŽNICE VLADIMIRA NAZORA, GAJNICE ZA DJEČJU BOLNICU U GORNJOJ BISTRI

Ana-Marija Malbašić (djecja@kvn.hr) Knjižnica Vladimira Nazora, Gajnice

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 25

Zajedno ususret Uskrsu - naši mali uskrsni suveniri za djecu Dječje bolnice u Gornjoj Bistri, naziv je izložbe koja je tijekom ožujka i travnja bila postavljena u Knjižnici Vladimira Nazora u Gajnicama. Za organiziranje ove humanitar-ne izložbe odlične suradnike imali smo u učenicima 3.a razreda OŠ Dragutina Domja-nića, njihovoj učiteljici i roditeljima. Svi zaje-dno održali su niz radionica i izradili velik broj pisanica, unikatnih čestitki (monotipija, vezenih i od pluta), ukrasa od pruća, oslika-

nih čaša i tanjurića, preslikača i ostalih prigo-dnih suvenira. U izlozima Knjižnice našle su se i pisanice, odljevi od gipsa i slike s uskrs-nim motivima koje su zajednički izradila dje-ca i defektolozi Dječje bolnice, te uskrsni suveniri izra-đeni tijekom k r e a t i v n i h radionica na ostalim loka-cijama Knjiž-

Političko konvertitstvo u službi domovine Pojava konvertitstva u politici čest je slučaj kod ljudi koji žele kroz javno djelovanje ostvariti svoje osobne interese. Javnost na tu pojavu najčešće reagira negativnim odno-som i izražavanjem prezira prema onima koji često mijenjaju svoje stavove i “političke košulje”. Takve osobe realiziraju svoje osobne ambicije, ali pritom najčešće gube javni ugled i čast te ih neugodna etike-ta konvertita prati kroz cijeli život. Uz spomen imena Ise /Isidora/ Kršnjavoga veže se i danas, nakon mnogo godina od njegove smrti, upravo takva etiketa. Čovjek velike erudicije, slikar, povjesničar umjet-nosti, prvi hrvatski likovni kritičar, pravnik, sveučilišni profesor, prevoditelj, pisac struč-nih studija, memoara, povijesno-umjetničkih putopisa, reformator školstva, inicijator mnogih kulturnih projekata, ostao je ipak zapamćen prije svega kao jedan od najvećih hrvatskih političkih pragmatika i konvertita koji je u svom političkom djelo-vanju izveo pravi “politički salto mortale”. Ali, za razliku od onih koji su svoje politič-ko konvertitstvo uspješno naplatili osobnim

probitkom, Iso Kršnjavi iskoristio ga je za dobrobit hrvatskog školstva, kulture i umje-tnosti u kojima je ostavio dubok trag svoje neiscrpne energije, iznimne osobnosti i želje da njegov narod napreduje i dostigne viši kulturni i školski standard. Iso Kršnjavi – pok-retač sjajnog uzleta hrvatske kulture i umjetnosti krajem 19. stoljeća Iso Kršnjavi rođen je 22.4.1845. u Na-šicama. Vrlo je rano razvio sklonost prema umjetnosti i lijepome te se nakon školova-nja u Hrvatskoj uputio na studij u Beč i Munchen gdje je studirao povijest umjet-nosti i slikarstvo. Svoj interes i zaljubljenost u umjetnička djela dopunio je višegodišnjim boravkom u Italiji /1872-1877./, u kojoj je upijao gotovo fanatičnim žarom djela klasi-cističke i renesansne umjetnosti. Vrativši se u Hrvatsku, 1877. postaje profesorom povi-jesti umjetnosti i arheologije na Sveučilištu u Zagrebu. Sljedeće godine inicira osnivanje

nice Vladimra Nazora. Izložba je svečano otvorena 24. ožujka kada su gosti naše Knji-žnice bili defektolozi Bolnice za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra i male paci-jentice Nina i Anđelina, te učenici 3.a razreda i njihovi roditelji gosti.

Veseli nas što je cijela akcija odlično prihva-ćena. Prodani su gotovo svi izloženi suveniri te se nadamo da će prikupljen iznos biti do-voljan za kupnju didaktičkih igračaka za dje-cu smještenu u Bolnici.

ISIDOR KRŠNJAVI - POKRETAČ "KULTURNE RENESANSE" HRVATSKOG FIN DE SIECLA

mr. sc. Željka Nenadić-Tabak (zeljkatabak@yahoo.co.uk) Hrvatski institut za povijest

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 26

Društva umjetnosti /1878./, Obrtne ško-le /1882./ te Muzeja za umjetnost i obrt /1884./ Iste godine postavlja prvi pos-tav Strossmayerove galerije te preuzima du-žnost njezinog prvog direktora. Na poziv tadašnjeg hrvatskog bana Khuena Hedervaryja stavlja svoje ime na listu njego-ve, među hrvatskim domoljubima omraže-ne, Narodne stranke. 1884. Iso Kršnjavi je na mađaronskoj listi izabran za zastupnika. Njegov izbor se u Hrvatskoj dočekuje na nož i kao najveća izdaja. Isu Kršnjavog, (bivšeg pravaša, kasnije Strossmayerova pri-stašu, a sada mađarona), hrvatska javnost nemilice i grubo kritizira i napada. Na sve te kritike Iso Kršnjavi uzvraća : “Bolje prst vlasti nego šaka prava”. U vrijeme uzburka-nih osjećaja prema omraženom Khuenu pragmatizam Ise Kršnjavoga u Hrvatskoj se teško razumije i prihvaća. Ali Kršnjavi, ana-lizirajući tadašnju hrvatsku poziciju u zajed-nici zemalja krune sv. Stjepana, u Dvojnoj monarhiji piše: “ U politici nama nema nor-malnim putem više spasa, barem da u kul-turnim i materijalnim pitanjima dignemo našu domovinu.”. Svoje imenovanje za klju-čnog čovjeka u području hrvatskog školstva i kulture, za predstojnika Odjela za bogoš-tovlje i nastavu /1891-1896./, on će u pot-punosti staviti u službu ostvarenja tog cilja. Njegova “politička prodaja” Khuenu rezul-tirat će ostvarajima koji će ime Ise Kršnja-voga vezati uz sjajni uzlet hrvatske kulture i školstva potkraj 19. stoljeća . Reformator školstva i graditelj monumen-talnih kulturnih i školskih zdanja

Na temelju stručnih putovanja po Švedskoj, Norveškoj i Danskoj gdje je proučavao u-zornu školsku praksu, a osobito gospodarske, obrtničke škole i nastavu tjelovježbe, Iso Kršnjavi je izvršio niz uspješnih reformi u hrvatskom školstvu. Kao predstoj-nik Odjela za bogoštov-lje i nastavu, upućuje hrvatske učitelje i profesore na stručna sav-jetovanja i skupove u inozemstvu kako bi se stručno usavršavali i prenosili u hrvatsku školu uspješne modele nastave iz inozem-stva. Kršnjavi osniva i Zavod za slijepu i gluhonijemu djecu te gradi u Zagrebu mo-numentalnu zgradu srednjih škola (danas zgrada Muzeja Mimara), novu zgradu Hr-vatskog narodnog kazališta, gimnaziju u Sušaku te velebnu palaču u Opatičkoj ulici kao sjedište svog Odjela za bogoštovlje i nastavu (danas zgrada Hrvatskog instituta za povijest). Palača u Opatičkoj 10 Iso Kršnjavi uređuje palaču u zagrebačkoj gornjogradskoj Opatičkoj ulici na doista impresivan način. U dekoriranju interijera Kršnjavi angažira tadašnje mlade, ali i naj-cjenjenije hrvatske slikare i kipare (Vlahu Bukovca, Celestina Medovića, Roberta Frangeša, Belu Čikoša Sesiju, Rudolfa Val-deca, Otona Ivekovića...). Njihova djela ko-ja mnogi ocjenjuju kao vrhunska ostvarenja hrvatske umjetnosti i dan danas krase zido-ve velebne Zlatne dvorane. Ova dvorana s izuzetnim slikama na kojima su prikazani

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 27

najključniji i najdramatičniji događaji iz na-cionalne povijesti (Dolazak Hrvata, Pokrš-tavanje Hrvata, Sabor u Splitu, Zaruke kra-lja Dmitra Zvonimira i Lijepe, Živio Kralj, Dolazak Franje I u Zagreb...). te s kiparskim djelima koja na alegorijski način prikazuju osnovna područja u kojima se iskazuje veli-čina duha ljudskog roda (religija, filozofija, glazba...) i dan danas privlači velikom umje-tničkom ekspresijom mnoge ljubitelje umje-tnosti, a oslikano stubište palače svjedoči o želji Isidora Kršnjavoga da cijelu palaču pretvori u umjetničku galeriju koja će izra-žavati profinjeni umjetnički izraz talentirane mlade generacije hrvatskih umjetnika u raz-doblju kraja 19. i početka 20. stoljeća. Opravdanje za visoke račune za uređenje ove zgrade Kršnjavi je pravdao ovim riječi-ma: “... zgrada u kojoj se obavljaju najodličniji poslovi na polju nastave, u kojoj se utječe i na upravna pitanja bogoštovlja, vanjskim svojim oblikom treba biti primjerena toj zadaći vlade.” I uređenje sobe u kojoj je osobno radio i stolovao kao predstojnik ureda (Renesansna dvorana ) svjedoči o nje-govoj želji da spoji veliki talent mladih hr-vatskih umjetnika s kulturnim nasljeđem renesansne Europe. Briga za knjige i hrvatske mlade talente na području likovne umjetnosti Svojim autoritetom predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu te osobnim vezama Iso Kršnjavi ostvaruje i nekoliko vrlo vrije-dnih akvizicija za Sveučilišnu knjižnicu (biblioteke Nikole Zrinskoga, Ljudevita Ga-

ja, Antuna Springera...). Za hrvatske likovne umjetnike gradi nekoliko atelierea te potiče organizaciju velikih izložbi hrvatske umjet-nosti u zemlji i inozemstvu. Mnogim mla-dim talentima osigurava financijsku potporu za studij u inozemstvu i stručna putovanja (Frangešu, Valdecu, Čikoš Sesiji...). Napadan, osporavan, prešućivan, ali i hva-ljen Iso Kršnjavi je svu svoju političku moć i autoritet predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu koristio želeći uzdignuti kulturni i školski standard tadašnje Hrvatske. Ali, Kršnjavi je i čovjek izuzetne osobnosti, veli-kog autoriteta i burnog temperamenta. Mnogi ga kao takvog ne razumiju i ne prih-vaćaju. Javnih napada na Kršnjavoga sve je više. Zamjeraju mu preveliku moć, strogo tutorstvo nad hrvatskim umjetnicima, zavi-de mu na položaju i najistaknutijoj ulozi u hrvatskom kulturnom i javnom životu. Prigodom dolaska cara Franje Josipa I u Zagreb 1895., studenti priređuju velike de-monstracije. Demonstracije donose Kršnja-vom mnoge neprilike i on je prisiljen kao najodgovornija osoba Odjela za bogoštovlje i nastavu odstupiti s moćnog položaja predstojnika Odjela. Rješenje o imenovanju za redovnog profesora povijesti umjetnosti i kulture stiže mu 1896. godine. Kao profe-sor s karakterističnim stilom izaziva simpa-tije i divljenje studenata. Slikar Ljubo Babić piše o Kršnjavom kao predavaču: “... više je duhovit causer, ćaskalo, nego učeni preda-vač ili patetični retor [...] pun je humora i temperamenta, pa kad je za katedrom sjedi-

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 28

o, đaci mu sigurno nisu spavali već su ga s interesom pratili.”

Iso Kršnjavi je kao izuzetna osobnost u po-litičkom, kulturnom i školskom životu Hr-vatske 19. stoljeća često bio osporavan, na-padan, prešućivan, ali i hvaljen. Ksaver Šan-dor Gjalski pišući o hrvatskoj moderni ili secesiji piše i hvalospjev upravo Kršnjavom ističući da je svojim angažmanom za hrvats-ku umjetnost i kulturu, potporom mladim

likovnim talentima te narudžbama slika hr-vatskih slikara bio “moćna zaštita umjetnos-ti u Hrvatskoj”. Iso Kršnjavi umire 5.2.1927. u Zagrebu, a danas na njegove iznimne zasluge za kultu-ru Hrvatske podsjećaju lijepo obnovljena pročelja zgrada na Rooseveltovom trgu, Tr-gu maršala Tita, a osobito impresivna palača današnjeg Hrvatskog instituta za povijest u gornjogradskoj Opatičkoj ulici.

NOVI UVEZ - BROJ 4, GODINA IV, STRANICA 29