Novinarsko-publicistiki stilRadili: Hujdur BakirMusi Enisa

Osnovne odlike novinarskog stilaOdlikuje se izuzetnom irokom sferom upotrebe, velikom anrovskom raznovrsnou i namijenjen je velikom broju adresata.

Realizira se u razliitim medijima: u tampi (novinama, asopisima), na radiju i televiziji.

Novinarsko-publicistiki stil je stil sredstava masovnih komunikacija koji se ostvaruje u pisanom ili usmenom obliku.

Ostvaruje se pisanom i usmenom formom.

Pisani tekst se moe mijenjati i ureivati prije nego to se objavi u novinama.

Izjava, razgovor ili intervju se po pravilu autoriziraju, pa se neke nepreciznosti (lapsusi i potapalice) mogu ispustiti.

Na radijskim i televizijskim emisijama novinarski stil mora sadravati neke osobine razgovornog stila (markiran red rijei, lapsuse, potapalice, pauze nedovrene iskaze, negramatike reenice).

Raznovrsnost

urnalistiki stil pokazuje veliku anrovsku raznovrsnost:

Informativni anrovi (informacija, vijest, hronika dogaanja)Analitiki anrovi (lanak, feljton, kolumna, intervju, komentar, reportaa, kontakt-program i dr.)

Neki se anrovi javljaju u svim medijima (intervju, vijest, komentar i dr.), dok su drugi specifini za pojedine medije (kontakt-emisija na radiju i televiziji)

U novinarsko-publicistikom stilu se prepliu osobine razliitih stilova: naunog i knjievnoumjetnikog, ali i razgovornog.

Jedna vrsta tekstova i anrova trai objektivnost i tanost, nepristranost i neutralnost, npr. vijesti (neutralno-standardna leksika bez emotivno-ekspresivnih rijei i oblika kakvi su deminutivi i neobiljeene intonacija).

Druga vrsta trai slikovitost i ivost, ekspresivnost i emotivnost, npr. reportae i feljtoni (ekspresivno-emotivna leksika, raznovrsnost rijei, metafore i poreenja, hiperbole i kontrasti, igre rijeima i ironije).

urnalistiki stil obiluje ustaljenim frazama i ablonima, koji pojednostavljuju adresatovo (itaoevo, gledaoevo, sluaoevo) razumijevanje i omoguava novinaru da u najkraem roku napie neki tekst.

Automatizacija jezikih sredstava je jedna od kljunih karakteristika koji ovaj stil odvaja od reklamnog i knjievno-umjetnikog stila i njihovog suprotnog principa aktualizacije.

Javljaju se ustaljene fraze i kliei, tzv. urnalizmi kao leksika karakteristina za novinski jezik jednog drutva.

Jedan od najsloenijih stilistikih stilova, u kojem se mogu pojaviti: arhaizmi, dijalektizmi, argonizmi, argoizmi, afektizmi, ali i vulgarizmi i tzv. tabu-rijei.

Jezike funkcije

Dvije su osnovne jezike funkcije ovog stila:

Referencijalna (funkcija saopavanja)Konativna (funkcija orijentacije na adresate, ubjeivaka ili ideoloka)

Posebno znaajan element urnalistikog stila su naslovi.

Tekstualna stilistika smatra da su naslovi jedna od najvanijih pozicija teksta, bez obzira na njegovu funkcionalno-stilsku pripadnost.

Zadatak naslova je da privue panju adresata i da sadri osnovnu informaciju o onome to je sadraj teksta.

Naslovi

U naslovu esto dolazi do mijenjanja jezike funkcije sa referencijalne i konativne na poetsku, budui da poruka skree panju na samu sebe.

Naslovi mogu imati razliitu reeninu ili sintagmatsku strukturu, a esto posjeduju dodatnu ekspresivnost, kao u primjerima:

Klinton je Sarajlija? (Dani, 31.1.1995, 23)Gdje je osam miliona dolara? (Dani, sept. 1997, 44)Stiglo se do raskra. (Osloboenje, 10.10.1997, 12)Sve e to narod povratiti (Osloboenje, 10.10.1997, 22)

anrovi novinarskog stilaNovinarski stil obiluje mnogim anrovima, meu kojima su najvaniji:

Novinska vijest - vrsta kraeg teksta aktualnog sadraja.Novinski komentar - osvrt na neku vijest ili na neki dogaaj (kulturni ili drutveno-politiki).

Kliei i stereotipiZbog potrebe da se prate svakodnevni dogaaji i pojave, u ovom stilu su este fraze ili sintagme kojima se aludira na neke linosti i dogaaje.

Novinarski stil ima ustaljene kliee i stereotipe, npr. u vijestima:Kako doznajemo iz pouzdanih izvora, juer je u...,Na dopisnik javlja da je sino...,

Osnovne odlike publicistikog stilaZastupljen je u razliitim medijima, ukljuujui i novine, ali realizira se u formi veih publikacija, npr. knjige ili u obliku TV-serija.

Dijeli se u nekoliko podstilova:Publicistiki u uem smisluKnjievno-publicistiki (putopis, reportaa, polemika)Nauno-popularni (knjige, feljtoni, lanci)Memoarski podstil (memoari, sjeanja, uspomene i dnevnici)Prijelazni knjievno-publicistiki podstil (dnevnici, memoari, sjeanja i dr.)

anrovi publicistikog stilaKuharski prirunici i recepti10 dkg paroga sadri:22 mg kalcija62 mg fosfora1 mg eljeza278 mg kalija20 mg magnezija

Dominantna karakteristika teksta recepta jeste njegova shematiziranost, tj. takva struktura u kojoj se razlikuju elementi u tano odreenom redoslijedu:

Obavezni dijelovi: naslov, popis potrebnog materijala i pribora, poredak radnji u hronolokom redu;Dodatni dijelovi: vrijeme pripreme, teina pripreme, kalorijska vrijednost i drugi nutricionistiki podaci.

Naslovi i podnaslovi u ovom anru pokazuju jeziku raznolikost, te se tako mogu nai i metafore i druge figure, slino kao u urnalistikom i publicistikom stilu uope:

Patlidani, ljubiasti zavodniciKorabica zelenglavicaKrastavac za lijepi stasPoljubci artiokaGraak zeleni dragulj i dr.

U tekstovima recepata koriste se:Imperativne formeNeutralnija forma infinitivaPrvo lice mnoine sa inkluzivnim znaenjem

Tarator Grka hladna supa sa jogurtom PRIPREMITE: 2 paprike (zelenu i crvenu), 2 mala patlidana, maslinovo ulje, jogurt, limunov sok, so, biber, luk. Patlidane nareite na manje komade, malo ih nauljite i ispecite u penici. Isto tako pecite cijele paprike. Ogulite i protisnite i papriku i patlidane sa lukom. Dodajte jogurt, posolite, zauljite i pospite limunovim sokom. Posluite vrlo hladno.

(Zelena kuhinja 1990: 4)

POIRANA JAJA NA LOVAKI NAIN Oeufs poches chasseur (...) Jetru nareemo na ploke i peemo ih na maslacu tako da ostanu jo malo krvava, posolimo ih i na njima napunimo tortice. (...)

(Pellaprat 1969: 233)

Reformtorta (...) Ulupati vrst snijeg od bjelanjaka, pa dodati eer pomijean sa orasima i kaikom brana. Pei, vie suiti, u podmazanom plehu. (...)

(Osloboenje, 24.12.1991.)