1
1757 . M a rta (N eškova ) Jo rgov ić je kao p rva S rpk in ja zav ršila s redn ju ško lu . 1895 . Ka ta r ina M ilovuk tražila od k ra lja A leksand ra da je up iše u b iračk i sp isak . 1814 . Eus tah ija A rs ić je ob jav ila ''M a te r inske save te m ladeži obo jeg po la ''. 1903 . O snovano N ovosadsko evange lis t ičko dob ro tvo rno d ruštvo ''Tab itha ''. 1826 . U N ovom Sadu rad i ''dev ičeska ško la pod g radsk im pa trona tom ''. 1910 . M ilica Tom ić je osnova la žensku čitaon icu ''Poses tr im u ''. 1847 . M a t ija B an pok reće časop is ''Žensk i vosp ita te lj''. 1911 . M ilica Tom ić pok reće časop is ''Žena ''. 1848 . Jud ita H o rov ic podnos i m o lbu za osn ivan je p rve novosadske ženske o rgan izac ije . 1911 . Savka Subo t ić je u bečkom N aučnom k lubu od rža la p redavan je ''Žena na is toku i zapadu ''. 1867 . O snovana p rva ženska o rgan izac ija u N ovom Sadu na če lu sa M a r ijom Tom ekov ić. 1911 . Zo rka Jankov ić izda je kn jigu ''Žensko p itanb je ''. 1869 . So f ija Paskov ić osn iva novosadsk i Žensk i om lad insk i odbo r . 1913 . Je lica B e ranadžikovsk i-B e lov ić u re d j u je kn jigu ''S rpk in ja , n jez in živo t i rad , n jez in ku ltu rn i razv itak i n jez ina um e tnos t do danas ''. 1870 . D raga D e janov ić je ob jav ila ''Em anc ipac iju S rpk in ja ''. 1913 . d r V lad is lava Po lit ob jav lju je članak ''O fem in izm u ''. 1874 . O tvo rena novosadska S rpska v iša devo jačka ško la . 1918 . Žene u de lu Vo jvod ine su p r iv rem eno izbo r ile p ravo g lasa - m u pos lan ic im a Ve like na rodne skupšt ine B ana ta , B ačke i B a ran je je b ilo i 7 žena . 1875 . U g radu je rad ilo N eusa tze r F rauenve re in . 1919 . O snovana M a t ica nap redn ih žena . 1875 . F ran t iška Jose f ína Já rošiová se u svo jim članc im a za laga la za sad rža jno ob razovan je S lovak in ja . 1919 . O snovan N a rodn i žensk i savez K ra ljev ine SHS . 1876 . O snovano N ovosadsko iz rae litsko dob ro tvo rno d ruštvo . 1921 . O snovano s ind ika lo Ud ružen je učite ljica i zabav ilja . 1876 . O snovana N ovosadska devo jačka g ra d j anska ško la sa nas tavom na m a d j a rskom jez iku 1921 . O snovan Cen tra ln i savez čehos lovačk ih žena u k ra ljev in i SHS . 1879 . ro d j ena je K o rne lija R ak ić, p rva žena - leka r ko ja je rad ila u N ovom Sadu poće tkom 20 . veka .. 1921 . D ob ro tvo rna zad ruga S rpk in ja N ovosa tk in ja osnova la je Žensku zana tsku ško lu . 1880 . O snovana D ob ro tvo rna zad ruga S rpk in ja N ovosa tk in ja . 1925 . Je lena K on je osnova la ''K o ru h leba i dečije obdan ište ''. 1884 . N em essŕny i Adé l pos tav ljena za d irek to rku N ovosadske devo jačke g ra d j anske ško le . 1926 . Ob jav ljena je kn jiga Zo rke Jankov ić ''P rob lem saveza ''. 1886 . D ob ro tvo rna zad ruga S rpk in ja N ovosa tk in ja poče la da izda je časop is ''Žensk i sve t '' 1927 . O snovano je Žensko m uz ičko ud ružen je . 1891 . N em essŕny i Adé l osn iva ud ružen je M a r ia D o ro ttya sa c iljem da s rukovno poveže nas tavn ice žensk ih ško la , o rgan izu je p rog ram e ob razovan ja za žene i devo jke . 1928 . O snovana je Ženska s tranka . Judita Horovic Nemessànyi Adèl Milica Stojadinoviæ Srpkinja Savka Subotiæ Milica Tomiæ Zorka Jankoviæ Draga Dejanoviæ Jelica Bernadžikovski Beloviæ Katarina Milovuk Eržika Mièátková Františka Jozefína Jarošiová Vladislava Beba Polit Ninkoviæ Milica Anka (1787 -1857 ) , sam os ta lna trgo vk in ja p reh ram benom robom , p rva je p redu ze tn ica na Fem in izam ses ta ra N inko v ić razv io se u ok v iru soc ija lis t ičkog pok re ta . B ile su sa radn ice sv ih soc ja lis t ičk ih o vom p ros to ru . N jeno se im e , kao jed ino žensko , na laz i u pop isu g lavešina no vosadsk ih je v re jsk ih po rod ica iz lis to va , bav ile su se p re vod ilaštvom , na ročito M ilica ko ja je p re ve la ''S rb iju na is toku '' S ve to za ra M a rko v ića na 1844 . god ine . O na je i p rva žena ko ja je podne la zah te v za osn ivan je ženske o rgan izac ije u N o vom S adu rusk i. (1848 ) . (1857 -1933 ) je p rva žena na m es tu d irek to rke v iše ško le za de vo jke u (1828 -1878 ) , pesn ik in ja i fo lk lo r is tk in ja p red vodn ica N o vom S adu . G od ine 1884 . pos tav ljena je za d irek to rku N o vosadske de vo jačke g ra d j anske ško le ''uk le t ih pesn ika '' m e d j u p rv im a je p isa la o po treb i o zb iljn ijeg ob rzo van ja de vo jaka . N ap isa la je sa nas tavom na m a d j a rskom je z iku . O na je i p rva žena ko ja je osno va la (1891 ) i ruko vod ila ''D ne vn ik u F ruško j go r i 1854 '' i zb irku pesam a , p re vod ila B a lzaka , G e tea i F rank la . N jena poe z ija ud ružen jem ''M a r ia D o ro ttya '', sa c iljem unap re d j en ja ženskog ob razo van ja i s truko vnog p reds tav lja ve zu sa e v ropsk im sen t im en ta lizm om 19 . veka . o rgan izo van ja nas tavn ica . (1834 -1918 ) je pos le p redavan ja ''Žena na is toku i zapadu '', od ržanom u (1859 -1944 ) , kn jiže vn ica , no v ina rka i po lit iča rka jedna je od na jznača jn ijih N aučnom k lubu u B eču 1911 , pos ta la na js lavn ija žena sa o vog p ros to ra . O sm is lila je i rea lizo va la ličnos t i naše fem in is t ičke bašt ine . U pe r iodu od 1911 . do 1914 . i 1918 1921 . izdava la je I u re d j iva la ''Ž enu '', lis t sops tven i p rog ram ekonom skog osnaživan ja seosk ih žena k ro z ''pod izan je dom aće indus tr ije ''. ko ji je o tvo reno zago va rao po lit ička p rava i za žene . O na je jedna od sedam V o jvo d j ank i izab ran ih za pos lan ike B ila jeosn ivačica ipočasnač lan icam nog ihž ensk iho rgan izac ija .Sa ra d j iva la jesaKä te V e like na rodne skupšt ine 1918 , kada su p ravo g lasa za k ra tko dob ile i žene . S ch r im ahe r i nek im rusk im i češk im fem in is tk in jam a . (1870 pos le 1926 ) , kn jiže vn ica i osn ivačica S ave za (zad ruga ) S rpk in ja V o jvod ine i (1840 -1871 ) je ponud ila p rvu zaok ruženu teo r iju fem in izm a kod nas , H rva tske nap isa la je p rv i sad rža jn iji teks t o fem in izm u na s rpskom je z iku ''Žensko p itan je '' (1911 ) . K n jiga se is t ina pod u t ica jem nac iona ln ih ide ja . S vo je s tavo ve je iz ložila na javn im p redavan jim a : ''D ve tr i reči bav i po loža jem žena od an t ičk ih v rem ena do 20 . veka i p ra t i is to r ija t fem in is t ičk ih pok re ta u m nog im e v ropsk im S rpk in jam a '', ''S rpsk im m a jkam a '' i u teks tu ''Em anc ipac ija S rpk in ja '', ob jav ljenom 1870 . zem ljam a . U kn jiz i ''P rob lem save za '' (1926 ) Zo rka se bav ila p rob lem im a um režavan jim a žensk ih g rupa i Fem in izam za n ju n ije b io sam o teo r ija već i izab ran i živon i pu t . N o v i t ip m ode rne , ekonom sk i pok re ta . sam os ta lne žene je t im e b io p rom o v isan . (1870 -1946 ) pedagošk in ja , kn jiže vn ica i e tno lošk in ja b iće (1844 1913 ) , b ila je up ravn ica V iše ženske ško le u B eog radu (1863 - zapamćena i po tom e što je p rva ko ja je kod nas u ''S rpk in ji '' (kn jiz i važno j za is to r ija t ženskog pok re ta ) , ko ju je 1893 ) . O na u nas tavu u vod i pedagog iju i m e tod iku (za te p redm e te p iše udžben ike ) , rusk i, osm is lila 1913 , p isa la o ''ženskom p ism u ''. P oče tkom 20 . veka ona je u S a ra je vu k ra tko u re d j iva la ''F rauen ve lt '', francusk i i nem ačk i je z ik . N jenom zas lugom u B eog radu je osno vano Žensko d ruštvo (1875 ) , lis t nam en jen ženam a a tokom 1917 . u is tom g radu lis t ''N ap rednu snagu ''. po tom Ženska rad ion ica sa ''P aza rom '', lis t ''D om aćica '', hum an ita rno d ruštvo ''S v . Je lena '' i na (1872 1951 ) , kn jiže vn ica i ak t iv is tk in ja ženskog pok re ta b ila je znača jna p reds tavn ica k ra ju Ž ensk i save z . s lo vačkog i vo jvod janskog ku ltu rnog k ruga . K ao p redsedn ica C en tra lnog save za čehos lo vačk ih žena u (1851 -1877 ) , p rva s lo vačka pesn ik in ja u V o jvod in i os taće K ra lje v in i SHS , kasn ije Jugos lav iji, učin ila je v id ljiv im p rob lem e S lo vak in ja . zabe ležena i po za lagan jim a za sad rža jn ije ob razo van je ženske dece i za m aso vn ije is tupan je žena (1886 pos le 1940 ) je m e d j u p rv im S rpk in jam a p rom o v isana za dok to ra filo zo fije u javnos t i. Ja ros lava je p isa la pesm e i angažo vane članke na tragu ide je o po treb i ku ltu rnog i na un ive rz ite tu u P ešt i. S av rem en ice su je sm a tra le fem in is tk in jom što je poče tkom 20 . veka b ila izu ze tna soc ija lnog razvo ja S lo vaka . re tkos t . N jen teks t ''O fem in izm u '', ob jav ljen p red P rv i sve tsk i ra t , jedan je od tem e ljn ih u ok v iru ko rpusa (1854 - 1881 ) i (1855 1923 ) se m ogu sm a tra t i našim p rv im po lit ičk i fem in is t ičk ih teks to va ob jav ljen ih na s rpskom je z iku . O na je m e d j u p rv im a uočila p rob lem ''zapos tav ljenog ob razo van im fem in is tk in jam a , a p rve su m e d j u n jim a po ak t ivnom uk ljučen ju u po lit ičku bo rbu . po loža ja žena kod S lo vena '' . novosaðanke Ženske Studije I Istraživanja "Mileva Mariæ Ajnštajn" novosaðanke Ženske Studije I Istraživanja "Mileva Mariæ Ajnštajn"

novosaðanke novosaðanke Ženske Studije I Istraživanja ... · Sofija Paskoviæ osniva novosadski ”enski omladinski odbor. 1913. Jelica Beranadžikovski-Beloviæ uredjuje knjigu

  • Upload
    others

  • View
    11

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: novosaðanke novosaðanke Ženske Studije I Istraživanja ... · Sofija Paskoviæ osniva novosadski ”enski omladinski odbor. 1913. Jelica Beranadžikovski-Beloviæ uredjuje knjigu

1757. Marta (Neš kova) Jorgović je kao prva Srpkinja završ ila srednju š kolu. 1895. Katarina Milovuk traž ila od kralja Aleksandra da je upiš e u birač ki spisak.1814. Eustahija Arsić je objavila ''Materinske savete mladež i obojeg pola''. 1903. Osnovano Novosadsko evangelistič ko dobrotvorno druš tvo ''Tabitha''.1826. U Novom Sadu radi ''devič eska š kola pod gradskim patronatom''. 1910. Milica Tomić je osnovala ž ensku č itaonicu ''Posestrimu''.1847. Matija Ban pokreć e č asopis ''Ženski vospitatelj''. 1911. Milica Tomić pokreć e č asopis ''Žena''. 1848. Judita Horovic podnosi molbu za osnivanje prve novosadske ž enske organizacije. 1911. Savka Subotić je u beč kom Nauč nom klubu održ ala predavanje ''Žena na istoku i zapadu''.1867. Osnovana prva ž enska organizacija u Novom Sadu na č elu sa Marijom Tomeković . 1911. Zorka Janković izdaje knjigu ''Žensko pitanbje''.1869. Sofija Pasković osniva novosadski Ženski omladinski odbor. 1913. Jelica Beranadž ikovski-Belović uredjuje knjigu ''Srpkinja, njezin ž ivot i rad, njezin kulturni razvitak i njezina umetnost do danas''.1870. Draga Dejanović je objavila ''Emancipaciju Srpkinja''. 1913. dr Vladislava Polit objavljuje č lanak ''O feminizmu''.1874. Otvorena novosadska Srpska viš a devojač ka š kola. 1918. Žene u delu Vojvodine su privremeno izborile pravo glasa- međ u poslanicima Velike narodne skupš tine Banata, Bač ke i Baranje je bilo i 7 ž ena.1875. U gradu je radilo Neusatzer Frauenverein. 1919. Osnovana Matica naprednih ž ena.1875. Františ ka Josefína Jároš iová se u svojim č lancima zalagala za sadrž ajno obrazovanje Slovakinja. 1919. Osnovan Narodni ž enski savez Kraljevine SHS.1876. Osnovano Novosadsko izraelitsko dobrotvorno druš tvo. 1921. Osnovano sindikalo Udruž enje uč iteljica i zabavilja.1876. Osnovana Novosadska devojač ka gradjanska š kola sa nastavom na madjarskom jeziku 1921. Osnovan Centralni savez č ehoslovač kih ž ena u kraljevini SHS.1879. rodjena je Kornelija Rakić , prva ž ena-lekar koja je radila u Novom Sadu poć etkom 20. veka.. 1921. Dobrotvorna zadruga Srpkinja Novosatkinja osnovala je Žensku zanatsku š kolu.1880. Osnovana Dobrotvorna zadruga Srpkinja Novosatkinja. 1925. Jelena Kon je osnovala ''Koru hleba i deč ije obdaniš te''.1884. Nemessŕ nyi Adél postavljena za direktorku Novosadske devojač ke gradjanske š kole. 1926. Objavljena je knjiga Zorke Janković ''Problem saveza''.1886. Dobrotvorna zadruga Srpkinja Novosatkinja poč ela da izdaje č asopis ''Ženski svet'' 1927. Osnovano je Žensko muzič ko udruž enje.1891. Nemessŕ nyi Adél osniva udruž enje Maria Dorottya sa ciljem da srukovno povež e nastavnice ž enskih š kola, organizuje programe obrazovanja za ž ene i devojke. 1928. Osnovana je Ženska stranka.

Judita Horovic

Nemessànyi AdèlMilica Stojadinoviæ Srpkinja

Savka Subotiæ Milica Tomiæ

Zorka JankoviæDraga Dejanoviæ

Jelica Bernadžikovski BeloviæKatarina Milovuk

Eržika Mièátková

Františka Jozefína Jarošiová

Vladislava Beba Polit

Ninkoviæ Milica Anka

(1787-1857), samostalna trgovkinja prehrambenom robom, prva je preduzetnica na Feminizam sestara Ninković razvio se u okviru socijalistič kog pokreta. Bile su saradnice svih socjalistič kih ovom prostoru. Njeno se ime, kao jedino ž ensko, nalazi u popisu glaveš ina novosadskih jevrejskih porodica iz listova, bavile su se prevodilaš tvom, naroč ito Milica koja je prevela ''Srbiju na istoku'' Svetozara Marković a na 1844. godine. Ona je i prva ž ena koja je podnela zahtev za osnivanje ž enske organizacije u Novom Sadu ruski.

(1848). (1857-1933) je prva ž ena na mestu direktorke viš e š kole za devojke u (1828-1878), pesnikinja i folkloristkinja predvodnica Novom Sadu. Godine 1884. postavljena je za direktorku Novosadske devojač ke gradjanske š kole

''ukletih pesnika'' medju prvima je pisala o potrebi ozbiljnijeg obrzovanja devojaka. Napisala je sa nastavom na madjarskom jeziku. Ona je i prva ž ena koja je osnovala (1891) i rukovodila ''Dnevnik u Fruš koj gori 1854'' i zbirku pesama, prevodila Balzaka, Getea i Frankla. Njena poezija udruž enjem ''Maria Dorottya'', sa ciljem unapredjenja ž enskog obrazovanja i strukovnog predstavlja vezu sa evropskim sentimentalizmom 19. veka. organizovanja nastavnica.

(1834-1918) je posle predavanja ''Ž ena na istoku i zapadu'', održ anom u (1859-1944), knjiž evnica, novinarka i politič arka jedna je od najznač ajnijih Nauč nom klubu u Beč u 1911, postala najslavnija ž ena sa ovog prostora. Osmislila je i realizovala lič nosti naš e feministič ke baš tine. U periodu od 1911. do 1914. i 1918 1921. izdavala je I uredjivala ''Ž enu'', list sopstveni program ekonomskog osnaž ivanja seoskih ž ena kroz ''podizanje domać e industrije''. koji je otvoreno zagovarao politič ka prava i za ž ene. Ona je jedna od sedam Vojvodjanki izabranih za poslanike Bila je osnivač ica i poč asna č lanica mnogih ž enskih organizacija. Saradjivala je sa Käte Velike narodne skupš tine 1918, kada su pravo glasa za kratko dobile i ž ene.Schrimaher i nekim ruskim i č eš kim feministkinjama. (1870 posle 1926), knjiž evnica i osnivač ica Saveza (zadruga) Srpkinja Vojvodine i

(1840 -1871) je ponudila prvu zaokruž enu teoriju feminizma kod nas, Hrvatske napisala je prvi sadrž ajniji tekst o feminizmu na srpskom jeziku ''Ž ensko pitanje'' (1911). Knjiga se istina pod uticajem nacionalnih ideja. Svoje stavove je izlož ila na javnim predavanjima : ''Dve tri reč i bavi polož ajem ž ena od antič kih vremena do 20. veka i prati istorijat feministič kih pokreta u mnogim evropskim Srpkinjama'', ''Srpskim majkama'' i u tekstu ''Emancipacija Srpkinja'', objavljenom 1870. zemljama. U knjizi ''Problem saveza'' (1926) Zorka se bavila problemima umrež avanjima ž enskih grupa i Feminizam za nju nije bio samo teorija već i izabrani ž ivoni put. Novi tip moderne, ekonomski pokreta .samostalne ž ene je time bio promovisan. (1870 -1946) pedagoš kinja, knjiž evnica i etnološ kinja bić e

(1844 1913), bila je upravnica Viš e ž enske š kole u Beogradu (1863- zapamć ena i po tome š to je prva koja je kod nas u ''Srpkinji'' (knjizi važ noj za istorijat ž enskog pokreta), koju je 1893). Ona u nastavu uvodi pedagogiju i metodiku (za te predmete piš e udž benike), ruski, osmislila 1913, pisala o ''ž enskom pismu''. Poč etkom 20. veka ona je u Sarajevu kratko uredjivala ''Frauenvelt'', francuski i nemač ki jezik. Njenom zaslugom u Beogradu je osnovano Ž ensko druš tvo (1875), list namenjen ž enama a tokom 1917. u istom gradu list ''Naprednu snagu''.potom Ž enska radionica sa ''Pazarom'', list ''Domać ica'', humanitarno druš tvo ''Sv. Jelena'' i na (1872 1951), knjiž evnica i aktivistkinja ž enskog pokreta bila je znač ajna predstavnica kraju Ž enski savez. slovač kog i vojvodjanskog kulturnog kruga. Kao predsednica Centralnog saveza č ehoslovač kih ž ena u

(1851-1877), prva slovač ka pesnikinja u Vojvodini ostać e Kraljevini SHS, kasnije Jugoslaviji, uč inila je vidljivim probleme Slovakinja.zabelež ena i po zalaganjima za sadrž ajnije obrazovanje ž enske dece i za masovnije istupanje ž ena (1886 posle 1940) je medju prvim Srpkinjama promovisana za doktora filozofije u javnosti. Jaroslava je pisala pesme i angaž ovane č lanke na tragu ideje o potrebi kulturnog i na univerzitetu u Peš ti. Savremenice su je smatrale feministkinjom š to je poč etkom 20. veka bila izuzetna socijalnog razvoja Slovaka. retkost. Njen tekst ''O feminizmu'', objavljen pred Prvi svetski rat, jedan je od temeljnih u okviru korpusa

(1854 - 1881) i (1855 1923) se mogu smatrati naš im prvim politič ki feministič kih tekstova objavljenih na srpskom jeziku. Ona je medju prvima uoč ila problem ''zapostavljenog obrazovanim feministkinjama, a prve su medju njima po aktivnom uključ enju u politič ku borbu. polož aja ž ena kod Slovena'' .

novosaðanke Ženske Studije I Istraživanja "Mileva Mariæ Ajnštajn"novosaðanke Ženske Studije I Istraživanja "Mileva Mariæ Ajnštajn"