Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Obiteljsko mikro poduzetništvo u turizmu kao temelj ekonomske i
socijalne stabilnosti Hrvatske
Obitelj je osnovna stanica društva
Kako je počeo turizam na mom otoku ‘
• Osnov gospodarske aktivnosti - zemljoposjedništvo
• Od konca rimske uprave otocima uspostavljen sustav kolonata, jedno dijete ostvaruje nasljedno pravo, ostali moraju pronaći svoj izvor prihoda
• Zemljoradnici obrađuju veleposjednikovu zemlju, plaćaju ¼, ostaju nasljedno na zemlji, nema stjecanja vlasništva ni usitnjavanja parcela
Domaćinstvo 19. st. U Dalmaciji
Tradicionalne djelatnosti
• Glavna djelatnost na zemlji vinogradarstvo
• Popratne: maslinarstvo, voćarstvo, prodaja ogrjevnog drva, ribarstvo (plava riba)- prodaja soljene ribe, ovčarstvo (meso, sir, vuna)
. Ova se proizvodnja održava sve do polovice 19 stoljeća
Uspostava nasljednog prava vlasništva
• Mijenja ekonomsku situaciju na kvarnerskim otocima već u vrijeme mletačke vladavine
• Sva djeca nasljeđuju imovinu roditelja, parcele se usitnjuju
• Sva djeca ostaju na zemlji i nastavljaju tradicionalne djelatnosti, nema novih zanimanja
• Neracionalno se koristi zemlja
Socio-ekonomska podloga za razvoj turizma polovicom 19 st.
• uzgoj monokulturnih plodova koji postižu najvišu cijenu na tržištu (mala proizvodnja)
• Dobra klima, tlo,dovoljno radne snage, jednostavan transport …=vino
• Vinogradarstvo prevladava• Izuzetak otok Lošinj na kojemu se razvija
brodarstvo• Transport brodovima potiče trgovanje otočnim
proizvodima – vino, soljena riba, ogrjevno drvo …za Zadar, Veneziu, Chioggiu, Ravennu…
Ribarstvo kao ekonomska aktivnost
Vrhunac brodarstva Malog Lošinja
• 1806. Mali Lošinj broj 5.500 stanovnika od kojih čak 1.500 pomoraca
• Otok ima 300 brodova, 6 brodogradilišta sa 650 radnika, gradi se 10 velikih jedrenjaka godišnje
• 800 obitelji živi od pomorstva – cijeli otok
• 1869 Veli i Mali Lošinj ukupno broje 7.627 stanovnika
Ekonomski i demografski krah otoka
• Bitka između jedrenjaka i parobrodova 1858 -1864 završava konačnim “potonućem” jedrenjaka
• 1890. Phylloxera uništava sve vinograde osim onih na Susku
• 1892. Austro Ugarska otvara slobodno tržište talijanskim vinima
• Počinje masovna emigracija otočana
Mali Lošinj 1900
Željeznica donosi novi život
• 1857 Trst povezan sa Bečom• 1873 Rijeka povezana sa Bečom i
Budimpeštom• Dolaskom željeznice razvijaju se luke
i nova industrija u zaleđu luka • Opatija postaje prvo odredište
masovnog turizma kao lječilišno mjesto
• …dok otoci ubrzano ostaju bez stanovništva
Turizam nova nada za otoke i priobalna mjesta
• Austro- Ugarska razvija dužobalne brodske veze i veze obale sa otocima
• Izletnici iz Opatije dolaze brodovima na otoke
• Lječilište na Lošinju• Balnearni turizam u Baški, Malinskoj,
Omišlju,Cresu, Rabu …• Potiče se razvoj turizma • Privatni investitori grade obiteljske
hotele
Transfer Trst – Opatija za 3 sata 1911
Pokretanje turizma
Turizam postaje poluga socio-ekonomskog preporoda otoka
• Austro-Ugarska monarhija je organizirano razvijala turizam. “Društva za uljepšavanje mjesta” (današnje turističke zajednice) osnovane su:
• U Baški 1904., • U Omišlju 1906.• U Puntu 1908.• U Malinskoj 1909.• U Vrbniku 1911…
Hotel Belle Vue, Mali Lošinj
Ukinuto privatno poduzetništvo
• Nakon 2. svj. rata privatni hoteli su nacionalizirani, zaustavljen je prirodan razvoj i rast poduzetništva
• Ponovo iseljavanje, emigracija sa otoka• Poticanje “kućne radinosti” zbog
manjka kapaciteta• Izgradnja novih kampova, hotela
poticanje gradnje kuća sa turističkom namjenom – namjenski krediti
Nakon Domovinskog rata
• Ponovno uspostavljanje tržišne ekonomije• Privatizacija po hrvatskom modelu
drastično smanjila broj radnih mjesta, ukinula stipendiranje, praksu i zapošljavanje učenika ug. Zanimanja
• Prevladava sezonsko zaposlenje sa malim plaćama
• Hoteli, pansioni i restorani više ne otkupljuju domaće poljoprivredne proizvode “tržnim nakupom”
Popratne djelatnosti nedovoljne
• Vinarstvo suočeno sa oštrom konkurencijom
• Maslinovo ulje nezaštićeno, nebrendirano
• Nedovoljna prerada ovčjeg mlijeka i mesa, vuna postala ekološki problem – smeće
• Plava riba ugrožena u Jadranu• Drvo kao energent ne koristi se
racionalno npr preradom u sječku
Jedina svjetla točka turizam
• 87.000 DOMAĆINSTAVA• 350.000 LJUDI NEPOSREDNO
UKLJUČENO• 609.000 OSNOVNIH POSTELJA• 2016. OSTVARENO 35 MIL. NOĆENJA
• 2017. DO KRAJA KOLOVOZA 31 MIL.
NOĆENJA• KOLOVOZ 2017. 4 MIL. NOĆENJA VIŠE
OD SVIH HOTELA I KAMPOVA ZAJEDNO
Ukupna vrijednost obiteljskog smještaja
• PREMA PROCJENI DO KONCA GODINE2,5 MILIJARDI EURA UKUPNO
GENERIRANOG PROMETA- VRIJEDNOST KAPACITETA15 MILIJARDI EURAGODIŠNJE TEKUĆE ODRŽAVANJE120 MILIJUNA EURA (“SAMO” 200 EURA
PO POSTELJI)
Godišnje investicijsko održavanja
• ULAGANJE U• DODATNE SADRŽAJE (BAZENI, BIKE
FRIENDLY)• NAMJEŠTAJ• HORTIKULTURU• ENERGETSKU UČINKOVITOST• MARKETING …• 130 MILIJUNA EURA GODIŠNJE (“SAMO”
1.500 EURA PO DOMAĆINSTVU)
Od čega žive ljudi na otocima ?
• GENERIRANIM PRIHODOM OBITELJSKI SMJEŠTAJ STVARA 208.000 RADNIH MJESTA (BRUTO PLAĆA 1.000 EURA X 12 MJESECI)- U RAZNIM DJELATNOSTIMA KOJE “PRATE” OBITELJSKI SMJEŠTAJ
• NA PROSJEČNIH 7 POSTELJA PO DOMAĆINSTVU POTREBAN RAD IZNOSI 16 SATI DNEVNO, ODNOSNO 112 SATI TJEDNO , 2 OSOBE X 87.000 DOMAĆINSTAVA=174.000 UPOSLENIH ZA PERIOD OD PROSJEČNIH 70 DANA…
Marketinška vrijednost obiteljskog smještaja
• U 8 MJESECI OVE GODINE U OBITELJSKOM SMJEŠTAJU BORAVILO 5 MILIJUNA LJUDI
• OSTVARENO JE NAJMANJE 10 MILIJUNA P2P KOMUNIKACIJE MAILOM (PROSJEČNO 3 PO DOLASKU)
• JOŠ NAJMANJE 10 MILIJUNA PUTA NEPOSREDNE KOMUNIKACIJE
• GOSTI SU OBJAVILI NAJMANJE 2 MILIJUNA RECENZIJA I 15 MILIJUNA OBJAVA NA DRUŠTVENIM MREŽAMA, USMENIH PREPORUKA I SLIČNO; SVE POVEZANO SA SVOJIM KONKRETNIM DOMAĆINIMA
Stup ekonomije jadranskih otoka
• Da nije razvijeno obiteljsko mikro poduzetništvo u turizmu:
• Koliki bi bio godišnji prihod po otočnom domaćinstvu ?
• Iz kojih izvora ?• Da li bi itko osim umirovljenika živio
na otocima ?
Prosječan prihod od turizma
• Prosječno domaćinstvo raspolaže sa 7 postelja
• Prosječni godišnji bruto prihod iznosi 40.000 kn
• U kombinaciji sa ostalim prihodima (mirovine, prodaja sira, ulja, vina, ovčetine, ogrjevnog drva, ribe, hrana i piće, usluge u turizmu – najam vozila i plovila, izletničke djelatnosti i sl.) – ostvaruje se egzistencijalni minimum
Djelomična kompenzacija za uništeno gospodarstvo
• Ne samo na otocima, već i na kopnu i u gradovima tranzicija i privatizacija je gotovo potpuno uništila proizvodne pogone (brodogradilišta, petrokemija, “Vrbenka”, “Krkplastika”…) ali i nekada elitna hotelska naselja (“Haludovo”, “Hoteli Omišalj”…)
• Nova regulacija uništila je malu poljoprivredu sa mogućnošću tržnog otkupa
Simbol pretvorbe i privatizacije “Haludovo”
Ekonomska održivost i socijalni mir
• Počivaju na autonomnom prihodu obitelji kroz djelatnosti obiteljskog mikro poduzetništva u turizmu
• Velika prilika za dodatnim prihodima otvara se:• u energetski učinkovitom javnom transportu
( ciklomobilnost, e mobilnost, lokalni javni prijevoz kopnom i morem)
• u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora• u proizvodnji viškova hrane za vlastite potrebe koja bi
se plasirala u turizmu• U nizu uslužnih djelatnosti vezanih za održavanje i
opremanje tisuća objekata u domaćinstvu
Kada će domicilno stanovništvo imati prednost ?
• Do sada još nije bilo inicijative da se proaktivno usmjeravaju i potiču prvenstveno domicilni stanovnici otoka u zanimanja i investicije održivog modela razvoja gospodarstva
• Prevladava stihijski razvoj zasnovan na prodaji zemljišta i izgradnji objekata za slobodno vrijeme i turizam
Izazov
• Za tijela javne vlasti na lokalnoj razini• Za regionalne i državne vlasti• Za nevladin sektor• Za međunarodne inicijative• …• AKO NESTANU AUTOHTONI STANOVNICI, NESTAJE
AUTOHTONA KULTURA I ORIGINALNA PRIVLAČNOST ZA TURISTE. TURIZAM PRESTAJE BITI POLUGA ODRŽIVOG RAZVOJA I PRETVARA SE U SVOJU SUPROTNOST – U INDUSTRIJU PROFITA.
NA NAMA JE DA SAČUVAMO ONO PO ČEMU NAS SVIJET NAJVIŠE CIJENI
• Strategija je samo lijepi okvir u kojega je umetnuto platno. Sliku moramo naslikati sami. Prije postavljanja okvira morate
imati viziju konačnog djela• HVALA NA POZORNOSTI• nedopinezic.com• Zajednica obiteljskog turizma HGK• www.fos.hr• *fotodokumentacija: “Oesterreichische riviera-
Wien entdeckt das Meer”, Wien Museum