OBRAZOVANJE I ODGOJ INDUSTRIJSKIH DIZAJNERA

Izvjetaj sa seminara, koji je organizirao ICSID (International Council of Societies of Industrial Design - Meunarodni savjet drutava industrijskog dizajna) pod pokroviteljstvom UNESCO-a (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization) . Seminar je odran izmeu 21. i 24. marta 1964 god. u Brugesu (Belgija).

S A D R A J

str .

Uvod 1

Lista uesnika 2

Namjena seminara 4

Dnevni red seminara 5

Zakljuci seminara 7

Uvodna sjednica 14

Diskusije 12

Diskusioni materijali 62

U V O DOd osnivanja ICSID-a 1957 g. bilo je jasno da je problem obrazovanja kljuno pitanje razvoja profesije industrijskih dizajnera .Na kongresima ICSID-a u Stockholmu, Veneciji i Parizu bitno je ukazano na nunost sistematskog postavljanja pitanja obrazovanja i odgoja industrijskih dizajnera, ali su se ta razmatranja nuno ograniavala na iznoenje osnovnih postavki i generalizaciju.Zahvaljujui inicijativi belgijske nacionalne Komisije UNESCO-a, 1964.godine omoguena je takva sistematska analiza. Spomenuta je komisija ukljuila u program svoje aktivnosti i seminar o obrazovanju industrijskog dizajnera. UNESCO je snosio trokove seminara, a belgijska nacionalna komisija za UNESCO pruila je gostoprimstvo, administrativne usluge i pokrila ostale trokove.Na taj su se nain sastala devetorica strunjaka iz 7 zemalja, koji su u paljivo planiranom toku i sadraju seminara kroz tri dana razmatrali osnovne parametre obrazovanja i odgoja industrijskih dizajnera.Spomenutih 9 strunjaka odgovorno je za obrazovanje studenata dizajna u svojim zemljama. Sa zadovoljstvom je pozdravljen i gospodin Selby Mvusi iz Gane, koji je zastupao gledita u onim zemljama, u kojima je industrijski dizajn jo u povojima.Ovaj izvjetaj sadri rezultate seminara i tok diskusije na njemu. Iznenauje jedinstvenost gledita svih prisutnih: poto je slobodni tok diskusije sintetiziran u zakljucima, svi su ih jednoglasno prihvatili.Na zavretku seminara svi prisutni smatrali su da su obavili koristan posao rasvijetlivi probleme o kojima se ve godinama diskutira, a koji sve do sada nisu bili rjeavani na internacionalnom nivou. Uesnici takoer smatraju da e zakljuci, iako malobrojni, biti vani za sve postojee kole u njihovom razvoju, a naroito tamo gdje se planira osnivanje novih kola.Uesnici trodnevnog seminara u Brugesu napustili su grad svjesni problema, o kojima se nije diskutiralo i nunosti nadopune dnevnog reda seminara u Brugesu. Posebno akutna je potreba paljive razrade detalja nastavnog programa i pravilnog utvrivanja satnice nastave 5-godinjeg studija dizajna. (OP.P.: 0 toj temi diskutirano je na drugom seminaru,odranom izmeu 17.il9* septembra 1965.u Ulmu (SRNjemaka). Vidi materijale tog seminara!)

Misha Black Predsjednik

2Uesnici

Predsjednik:MISHA BLACK Engleska

Iz izvrnog komiteta ICSID-a:ZVONIMIR RADI Jugoslavija

lanovi:W.P. KATAVALOS SAD

TOMAS MALDONADO NjemakaSELBY MVUSI GanaARTHUR J.PULOS SADROGER TALON Francuska

GINO VALLE Italija

Belgijski lanovi:WALTER BRESSELEERS ANDRE DE POERCK M.DE SY M. SAUWEN

M.VAN DE WALLE

profesor industrijskog dizajna na Royal College of Art,(Kraljevski koled umjetnosti) London

pomonik direktora, Centar za industrijsko oblikovanje, Zagreb

profesor sa Parsons School of Design (Parsonova kola za dizajn) i sa Pratt instituta, New Yorkpomonik direktora Hochschule ftir Gestal- tung (Visoka kola za oblikovanje), Ulmvii predava na univerzitetu Kvarne Nkrumaha, Kumasief katedre industrijskog dizajna na Syracuse University, Sirakuzaprofesor na Ecole Nationals des Arts Decoratifs (Dravna kola primijenjene umjetnosti), Parisdidaktiki koordinator na Corso Superiors di Disegno Industriale, Instituto Statale d'Arte (Vii kolegij industrijskog dizajna dravnog Instituta za umjetnost)Venecija

dizajnerdizajnerBelgijski institut za industrijski dizajn predstavnik ministarstva obrazovanja i kulturekustos muzeja primjenjenih umjetnosti i dizajna, Ghent

Administracija i prevoenje:J.des CRESSONNIERES generalni sekretar ICSID-aT. LOEGE pomoni sekretar ICSID-a

Izvjestilac:KENNETH AGNEW Engleska

kola industrijskog dizajna na Royal College of Art, London

4Namjena seminara

Kad ovog seminara bazira se na nacrtu pod naslovom: "Seminar ICSID/UNESCO, proljea 1964: Obrazovanje industrijskih dizajnera" ("UNESCO/ICSID Seminar, spring 1964: The Education of Industrial Designers") .

1. Namjena seminara ovako je formulirana:1.1 Sastati se trebaju eksperti za obrazovanja, i odgoj industrijskih dizajnera iz vie zemalja radi razmjene iskustva i miljenja, te pronalaenja zajednikih gledita.1.2 Odluiti je li mogue nai osnovne principe obrazovanja industrijskih dizajnera, koji vrijede u svim zemljama bez obzira na faze njihova industrijskog razvoja i razliite ocjene o potrebi industrijskog dizajna.1.3 Ispitati postoje li jedinstveni stavovi o nastavnim programima i metodama obrazovanja industrijskih dizajnera, to bi o- lakalo rad postojeim kolama, a naroito olakalo osnivanje novih kola u zemljama gdje se za sada moe pruiti samo elementarno ili nikakvo osnovno obrazovanje industrijskim dizajnerima.1.4 Predvidjeti buduu ulogu industrijskog dizajnera u odnosu na razvoj industrijske tehnologije i efekata koje taj razvoj moe imati na metode strunog obrazovanja.1.5 Razmotriti korake koje treba poduzeti radi boljeg razumijevanja ininjera, privrednog rukovodstva, organa vlasti i ire javnosti o stvarnoj ulozi industrijskih dizajnera.1.6 Razmotriti odnose izmeu kola industrijskog dizajna i drugih organizacija, koje se bave podizanjem standarda industrijskog dizajna.1.7 Objaviti izvjetaj o seminaru i pruiti svakome tko se zanima za industrijski dizajn iskustva sa seminara. Na taj nain treba pomoi razvoju odgoja i obrazovanja industrijskih dizajnera u itavom svijetu i pomoi dizajnerima da se osposobe za podizanje standarda urbane okoline.

52 . Dnevni red seminara: str.

2.1 Uloga industrijskog dizajnera u industriji za ^3 koju se priprema tokom odgoja i obrazovanja.

2.2 Odnos industrijskog dizajna prema projektiranju strojeva i projektiranju tehnolokih procesa. Aspek- + ti po kojima se industrijski dizajn razlikuje od projektiranja, a koji opravdavaju da se razmatra kao posebna disciplina.2.3 Najefikasniji tip akademske institucije za obrazovanje i odgoj industrijskih dizajnera. Trebaju li kole industrijskog dizajna biti katedre na sveuilitu, tehnikom koledu, koli za arhitekturu ili koli za umjet- -jo nost ili moraju biti posebne institucije koje se bave iskljuivo industrijskim dizajnom?2.4 Odnos razliitih tipova kola i potrebe zemalja u 57 razliitim fazama industrijskog razvoja.2.5 Trajanje studija. Treba li struno obrazovanjetrajati 3,4 ili 5 godina? U kojoj ivotnoj dobi se 24studenti mogu upisivati i kakav mora biti prosjek njihovog opeg obrazovanja?2.6 Koncentracija na industrijski dizajn. Treba li u studij ukljuiti i ope predmete, umjetnost i grafiki 45 dizajn?2.7 Koliki dio nastave treba posvetiti tehnikim predmetima, a koliki opim predmetima, umjetnosti, grafi- 37 kom dizajnu i 3l?2.8 Kakav oblik treba imati prva godina studija? 482.9 Mora li nastava dizajna slijediti odreeni stil dizajna ili je pitanje ukusa i stila neovisno o obra- zovanju industrijskih dizajnera?2.10 Treba li etverogodinju ili petogodinju nastavu prekidati periodima prakse u industriji? Koliki ti perio- 28 di trebaju biti? Organizacija prakse u industriji i vodstvo takvog rada.2.11 Organizacija post-diplomskog studija.2.12 U kojoj fazi nastave i u kojem obimu treba studentske projekte industrijskog dizajna povezati sa stvarnim potrebama industrije i trita? Treba li kola zadavati studentima takve projekte u dogovoru s industrijom?

3o

str.6

2.13 Specijalizacija za odreenu industrijsku granu. +U kojoj fazi nastave treba zapoeti ta specijalizacija?2.14 Opravdanost i mjesto u nastavnom programu slijedeih predmeta: metodologija dizajna, strojarstvo,uvod u elektrotehniku, tehniko crtanje, tolerancija 42dimenzija, tehnologija materijala, proizvodni procesi, ergonomija, statistika, financijsko poslovanje, marketing, istraivanje trita, profesionalna praksa i metode poslovanja i organizacije.2.15 Vanost prezentacionog crtanja i modelarstva. +2.16 Trebaju li nastavno osoblje kole sainjavati jedino aktivni profesionalni dizajneri? Koliki dio svog 51 vremena oni smiju posvetiti privatnoj profesionalnojaktivnosti?2.17 Prihvaanje profesionalnih narudbi. U kojoj mje- 5 ri studenti mogu sudjelovati u realizaciji takvih poslova?2.18 Ocjenjivanje studenata na kraju studija: serijom + ispita ili kroz praktian rad?2.19 Neophodnost perioda stairanja u birou ili industri- 55 ji radi strunog osposobljavanja.2 .20 Odnos izmeu kole, diplomiranog dizajnera i nacionalnog profesionalnog udruenja. Mora li predstavnik + udruenja biti u sastavu komisije na diplomskom ispitu?Da li da aktom diplomiranja student automatski postane lan udruenja?2.21 Obrazovanje ininjera, privrednih i drutvenih + rukovodilaca na koli za industrijsko oblikovanje.

+ Opaska: Za oznaene teme dnevnog reda nije bilo dovoljno vremena za diskusiju.

73. Zakljuci

3.1 Definicija industrijskog dizajna

Industrijski dizajn je stvaralaka aktivnost iji je cilj odreivanje formalnih kvaliteta industrijski proizvedenih predmeta. Te formalne kvalitete obuhvaaju i vanjske karakteristike, ali prije svega one strukturalne i funkcionalne odnose, koje pretvaraju sistem u koherentnu cjelinu, kako sa stanovita proizvoaa, tako i korisnika.Industrijski dizajn obuhvaa sve aspekte ljudske okoline koji su uvjetovani industrijskom proizvodnjom.

3.2 Ope obrazovanje i obrazovanje i odgoj dizajneraOpe obrazovanje ne razvija dovoljno prirodne sposobnosti mladih ljudi, to kasnije nepotrebno oteava problem obrazovanja industrijskih dizajnera.

3.3 Studenti industrijskog dizajnaZbog dananjeg stanja opeg obrazovanja, studij industrijskog dizajna nije mogue zapoeti prije 18-e godine ivota. Primljeni student mora imati odlino ope obrazovanje i odgoj, te mora pokazivati istovremene sklonosti prema nauci i prema umjetnosti. Student treba posjedovati kreativni potencijal i osjeaj drutvene odgovornosti.

3.4 Duina studija industrijskog dizajnaOsnovna nastava morala bi trajati jednu godinu, dok bi sam studij trajao 4 godine. Poslije takvog petogodinjeg obrazovanja, izvjestan broj studenata trebao bi nastaviti svoju izobrazbu postdiplomskim studijem.Opaska: Vidi zakljuak 3.13

3.5 Osnovna postavka postdiplomskog studijaPostdiplomski studij treba shvaati kao istraivaki projekt, a ne kao oblik organiziranog akademskog studija.

83 .6 Periodi industrijske prakse studenataU toku studija studenti moraju provesti izvjesno vrijeme na radu u industrijskim poduzeima ili profesionalnim dizajn biroima. Ukupno vrijeme takvog rada ne smije biti manje od 3, a vee od 12 mjeseci. Praktian rad treba podijeliti tako da svaki period nije dulji od 3 mjeseca. Industrijska praksa je sastavni dio studija i u tom periodu student ostaje pod kontrolom matine kole.

3.7 Ambijent za kole industrijskog dizajnaU dananjoj situaciji kole industrijskog dizajna najbolje je ukljuiti u politehnike kole, uz odgovarajui stepen akademske individualnosti i slobode. Meutim, u skladu sa situacijom kola moe imati i drugaiju akademsku formu.kola dizajna okoline (environmental design), na primjer povezati e se ue sa graevinarstvom, arhitekturom i drutvenim naukama.

3 .8 Odnos studija industrijskog dizajna prema drugim fakultetimaUsprkos nezavisnosti, kola industrijskog dizajna ipak mora:1 . biti vrsto vezana sa tehnikim kolama radi stjecanja

osnovne tehnike naobrazbe2 . biti povezana sa studijem privrednog upravljanja, radi

angairanja prema industrijskim i komercijalnim organizacijama

3 . biti vrsto vezana uz fakultete humanistikih nauka, bilo kroz vlastitu organizaciju ili putem vrstih veza sa takvim kolama i fakultetima, koje se bave umjetnou i drutvenim naukama.

3.9 Satnica nastavnog programaNastavni program trebao bi se sastojati od tri komponente:

- teorija dizajna 2 o i- praktian rad, u to su ukljueni

studij tehnike i drutvene nauke 3o^- projekti 5o#

3 .10 Sadraj tehnikog dijela obrazovanja industrijskog dizajnaTehniko obrazovanje je za odgoj i obrazovanje industrijskih dizajnera neobino vano, ali se mora reducirati na potrebe studija. Tehniko obrazovanje mora proizlaziti iz projekata dizajna i mora biti integralni dio cjelokupne nastave industrijskog dizajna.

9

Na seminaru je zakljueno da je hitno potrebno napraviti studiju o tehnikom dijelu nastave za to je angairana ICSID-ova radna grupa za odgoj i obrazovanje dizajnera.

3.11 Opi dio studijaOpi dio studija sastoji se od predmeta koji nisu sastavni dio metodologije ili tehnike dizajna, premda su uz njih vezani. Opi dio studija trebao bi sadravati lo - 1513 ukupnog trajanja petogodinje nastave. Njega bi trebali sadravati slijedei predmeti:

povijest umjetnosti i naukemuz ikaliteraturaarhitekturafilozofijapsihologijaantropologijapolitologijafilozofija nauke

Opaska: Trajanje opeg dijela studija predvieno je u taka- ma 3 .9.1 i 3 .9.2

3.12 Dizajn kontejneraU industrijski dizajn spada i dizajn, koji se bavi razvojem kontejnera namijenjenih doziranju, zatiti, distribuciji i koritenju materijala i proizvoda.

3.13 Prva godina kao dio cjelokupnog studijaPrva godina je dio cjelokupnog nastavnog programa industrijskog dizajna i ne smije se izdvajati kao "fundamentalna" ili "osnovna" godina. Prva godina treba biti jednako logino organizirana i kontrolirana kao i ostale godine studija.

3.14 Kvalifikacije nastavnikaIspravno je za nastavnika dizajna odrediti samo onog ovjeka, koji ima praktino iskustvo ili se bavi nauno-istraivakim radom na teoriji dizajna.Ovo ogranienje ne vrijedi za nastavnike ostalih disciplina ili tehnikih grana, koje su dopuna obrazovanju i odgoju dizajnera.

3.15 Aktivna praksa nastavnika iza.inaNastavno osoblje treba stimulirati da se aktivno bavi praksom dizajna.

3.16 Stav kole prema narudbama industrijeIndustrijske firme ili organizacije mogu se zamoliti da daju projekte vezane uz nastavni program. Kontrolu nad realizacijom takvih projekata vri nastavno osoblje i to u skladu sa akademskim programom.Ako rezultati takve prakse predstavljaju i komercijalnu vrijednost tada se honorar isplauje koli, a ne nastavnicima ili studentima. U takvim sluajevima kola ne moe pristati na iznos honorara manji od onog to ga primaju profesionalni dizajneri.

3.17 Program usm.i eravan.ia razvoja iza.ina u zemljama u razvo.iuICSID treba stupiti u kontakt s UNESCO-om radi izrade programa pomoi zemljama u razvoju. Pomo treba imati oblik strune suradnje, odnosno upuivanja eksperata koji bi razvoj industrijskog dizajna usmjeravali u cilju poveanja konkurentske sposobnosti zemalja u razvoju na svjetskom tritu.

3.18 Odgo.i i obrazovanje dizajnera u zemljama u razvo.iuUNESCO se treba osloniti na ICSID u pogledu pruanja savjeta i kadrova koji mogu pomoi zemljama u razvoju prilikom osnivanja kola industrijskog dizajna.kole u tim zemljama mogu imati specifine karakteristike, koje proizlaze iz lokalne historijske i kulturne situacije.

3.19 ^snivanje regionalnih instituta za industrijski dizajnPrvi korak u pravcu podizanja 3tanarda industrijskog dizajna zemalja u razvoju moe biti osnivanje regionalnih instituta za industrijski dizajr koji bi trebali zapoljavati vlastite dravljane, a savjete inozemnih eksperata traiti za relativno kratka vremenska razdoblja.

lo

11

3.2o Preporuka za odravanje seminara o industrijskom diza.inu u zemljama u razvoju_____________________

ICSID treba preko UNESCO-a pripremiti seminar na kojem bi bili predstavnici zemalja gdje je razmatranje problema industrijskog dizajna od vitalne vanosti.

12Uvodna sjednica

Seminar je zapoeo opom diskusijom. Delegati su ukratko iznijeli sadanje stanje i probleme industrijskog dizajna i obrazovanja dizajnera u svojim zemljama.Dolo se do zakljuka da su brojni problemi identini. Nezadovoljstvo je izazvala rairena upotreba termina "industrial design" u znaenju koje obuhvaa brojne aktivnosti zanatstva, mode i oblikovanja interijera.U diskusiji je izraena sumnja u vjerodostojnost "Meunarodnog popisa kola za dizajn" (International List of School of Design), koju je objavio ICSID 1963.god. Poglavlja o kolama u Njemakoj i SAD nisu tana. Istaknuto je da najvjerojatnije samo oko 2 .ooo studenata prolazi kroz pravilno organiziranu nastavu, dobro odabran nastavni program i da ima pravilno odabrano nastavno osoblje.Prva je sjednica zavrena bez formalnih zakljuaka.

Diskusije

Svaka od sjednica bila je posveena jednoj ili grupi srodnih taaka dnevnog reda. Izvjetaj u najveoj moguoj mjeri prikazuje izvornu formu diskusija, a zakljuci su prikazani u formi u kojoj su u diskusijama nastali. Tekst diskusija je kraen, ali su reproducirane originalne izjave diskutanata.

13Paragraf 2.1 Uloga industrijskog dizajnera u industriji, za

koju se priprema tokom odgoja i obrazovanja

Priroda industrijskog dizajna i osobine koje dizajner moraposjedovati.

Black Da li je industrijski dizajn specijaliziranadisciplina i opravdava li ona pruanje specifinog strunog obrazovanja? Treba li uope osnivati specijalizirane kole za industrijski dizajn?

Katavalos Odgoj i obrazovanje industrijskog dizajna ne moe se provoditi identino obrazovanju arhitekta.Do nedavno se arhitektura mogla nauiti jer je postojala priznata suma znanja i jer je to bila klasina nauna disciplina. S . tom koncepcijom danas su ak i arhitekti zapali u potekoe.Industrijski dizajn je nova profesija, koja postoji zahvaljujui superponiranju razliitih disciplina. Kroz trogodinji ili etverogodinji studij dobijamo tehniara to je dizajner danas. On moe baratati oblikom itave serije procesa; to je osoba, koja sa brine za vizuelne posljedice .U dananjoj situaciji moda su potrebne dvije osobe: tehniar, na ijem znanju se profesija dizajnera i bazira, te osoba drugaije vrste koja bi bila u stanju da paralelno misli na vie nivoa i da savladava veoma sloene probleme iji detalji izmiu kontroli. Takva se osoba moda uope ne bi trebala sluiti olovkom.Industrijski dizajn se moe nauiti ali za ovaj drugi tip osobe trebalo bi predvidjeti 4, 5 ili ak 6-godinje vrlo paljivo obrazovanje.

Bresseleers Industrijski dizajner, kao i arhitekt, mora dabude svjestan posljedica onoga to ini, da shvati znaaj stvari koje radi. On mora posjedovati "metodologiju zdravog razuma". Samo se tako moe uklopiti u specifina podruja prema potrebi zadatka. Dizajner se mora nauiti da diskutira o mnogim stvarima i da sintetizira te diskusije.

14Sauwen

Pulos

Maldonado

Br c'seleers

Diskusija je skog dizajna

Black

Valle

Sadanje stanje specijalnog obrazovanja dizajnera, koje se razvilo uslijed nedostatka adekvatnog obrazovanja u drugim podrujima, naroito arhitekturi i strojarstvu, mogue je prevladati samo jednom velikom reformom obrazovanja.

Ne, industrijski dizajn ne treba smatrati specijaliziranom disciplinom u tradicionalnom smislu. Ininjer izvrava posao za koji je odgojeni obrazovan. Industrijski dizajner, naprotiv, predstavlja nov fenomen: on je interdisciplinaran i mora koristiti znanje koje spada u mnoge discipline. Ali, mora ga koristiti na potpuno nov nain.

Na zadatak je dizajn ljudske okoline. Zbog toga su ininjeri i industrijski dizajneri razliiti, jer im je razliit zadatak.

Industrijski dizajner pristupa industrijskoj kreaciji kao ovjek koji treba sintetizirati razliita nastojanja. On nije iracionalan umjetnik niti superracionalan ininjer. Njegov pristup je slobodan, human i zato varijabilan, ali nije lian, jer on nema prava na individualnost on mora razumjeti i koristiti vie uvjete i dostignua nauke i industrije, mora humanizirati i kanalizirati ljudske potrebe i dostignua:.

kasnije prenesena na nacrt definicije industrij- to su je dali prof. Pulos i prof. Black.

Industrijski dizajn je aspekt industrijske proizvodnje, koji se bavi uspostavljanjem odnosa izmeu proizvoda ili sistema i operatora ili potroaa. Ukljuuje oblik proizvoda kao izraz . .. funkcije, te materijale i tehnike, koji utjeu na njeg dvu proizvodnju. Industrijski dizajn proiruje se u pravcu ukljuivanja svih aspekata ljudske okoline koji su uvjetovani industrijskom proizvodnjom.

Druga je reenica 3uvina u toj formalnoj definiciji.

Radi Mislim da definicija tano opisuje rad ininjera.

15Maldonado Industrijski dizajn nije "aspekt neega" ve je

aktivnost ili disciplina. Rije "oblik" danas je anahronizam pa se zato mora definirati njezino znaenje.

Radi Cilj dizajna nije kozmetiko uljepavanje Ciljmu je da stvori objekt kao realnu strukturu koja se moe opravdati u svjetlu svih objektivnih uvjeta ijem je zadovoljenju namijenjena.

Bresseleers Mislim da je industrijski dizajn prije svegakreativna aktivnost koja ostvaruje integraciju ljudskih duhovnih, i materijalnih potreba pomou medija industrijske proizvodnje.Ovakvo objanjenje odmah iskljuuje ininjera koji se preteno zanima za materijalne vrijednosti.

Maldonado Industrijski dizajn je aktivnost, iji je krajnjicilj da odredi formalna svojstva objekata to ih industrija proizvodi. Pod "formalnim svojstvima" misli se ne samo na vanjske karakteristike, ve u prvom redu na one strukturalne i funkcionalne odnose koji objekt pretvaraju u koherentnu cjelinu sa stanovita i potroaa i proizvoaa .Vanjske karakteristike esto rezultiraju iz namjere da se objekt uini povrinski atraktivnijim ili da se prikriju njegovi strukturalni nedostaci. Formalne karakteristike objekta su, nasuprot, uvijek posljedica koordinacije i integracije svih faktora koji sudjeluju na ovaj ili onaj nain u tom formalnom procesu. To su funkcionalni, tehnoloki, kulturni i ekonomski faktori.Drugim rijeima, dok one prve vanjske karakteristike podsjeaju na nehotice nastalu realnost koja se niti raa niti razvija zajedno sa objektom, dotle ove formalne karakteristike naprotiv, ine realnost koja odgovara samoj biti organizacije objekta, tj. realnosti, koja se raa i razvija zajedno s objektom.

16

Zakljuak. (3.1 ) Definicija industrijskog iza.inaIndustrijski dizajn je stvaralaka aktivnost iji je cilj odreivanje formalnih karakteristika industrijski proizvedenih predmeta. Te formalne karakteristike obuhvaaju i vanjske karakteristike, ali prije svega one strukturalne i funkcionalne odnose koje pretvaraju sistem u koherentnu cjelinu, kako sa stanovita proizvoaa tako i korisnika.

Pristup obrazovanja i odgoja problemima industrijskog dizajna

Maldonado Karakter industrijskog dizajna je kompleksan.Postoje mnogi tipovi problema i pristupa. Studenti dolaze s razliitim predznanjem to uvjetuje i raznovrsne zahvate na korigiranju i pripremi za studij.Zbog toga najvjerojatnije jedan tip kole i jedan tip nastavnog programa nisu dovoljni.

De Poerck Jedan dizajner ne moe znati sve. On mora razvitiopu fleksibilnu tehniku pristupanja problemima, jednu vrst "izajnerske gramatike".

Maldonado Potrebno je vie takvih "gramatika".

Katavalos Mnogo rjenika i mnogo poglavlja.

Black 18-godinji student sa dobrim opim obrazovanjemmoe stei tu "gramatiku" i koristiti je kao bazu za daljnju specijalizaciju.

Pulos Jedan opi pristup je mogu ak i ako se radina razliitim problemima razliitih premisa. Na sveuilitu Sirakuza esto razlikujemo "mokri" od "suhog" dizajna kako ga u argonu nazivamo. "Mokri" dizajn je onaj kod kojeg se proizvod razvija spekulativnim putem i za koji se naknadno istrauje trite. Ako ne postoji onda se takvo trite naknadno stvara. "Suhi" dizajn tie se proizvoda za koji su fiksirani uvjeti, specifikacije i za koje vjerojatno postoji i potroa.

17

0 strukturi

Maldonado

Black

Maldonado

Tallon

Usprkos tim razlikama u oba sluaja je pristup ("gramatika") isti:

1 . prikupljanje informacija2 . utvrivanje parametara i ogranienja3. istraivanje4. razvijanje ideja i istraivanje procesa.

nastavnih programa industrijskog dizajna

U sadanjoj situaciji prva godina etverogodinjeg studija troi se na ispravljanje pogreaka to ih nanosi prethodno obrazovanje. etvrta se godina koristi za diplomski rad. Za razvoj industrijskog dizajnera imamo, dakle, samo dvije godine.Uzmemo li u obzir postojanje razliitih podruja industrijskog dizajna nejednake sloenosti onda obrazovanje industrijskog dizajnera moe poprimiti jedan od slijedeih oblika:1. Progresivni oblik. Takav tip obrazovanja koji poinje u, npr. 12-oj godini ivota i traje jo 15 godina (Rezultat takvog obrazovanja bio bi univerzalni dizajner).2. Simultani oblik: Takva vrst obrazovanja je realnija i iz nje nastaje vie vrsta kola industrijskog dizajna. Student nalazi mjesto u odgovarajuoj koli, koja ga priprema za samo jedan dio cjelokupnog podruja industrijskog dizajna.

Zbog ega je industrijski dizajn toliko specifian? Arhitektura i medicina, na primjer, ne nameu tako dugotrajne nastavne programe. Cilj obrazovanja je da se dobije diplomirana osoba, a ne strunjak sa steenim radnim iskustvom.

Do magisterske diplome ininjeru u Njemakoj treba 9 godina; do diplome II stupnja neto manje.Mislim da bi i kod dizajna trebalo razlikovati niv drugog i treeg stupnja.

U Francuskoj ininjeri diplomiraju u 27. ili 26. gpdini ivota.

18

Pulos Nae obrazovanje industrijskih dizajnera traje5 godina. Prva godina je prijelazni period, osnova studija. Na kraju te godine ocjenjujemo studenta traei od njega inteligenciju, senzibilitet i brigu za ovjeka i njegove proizvode. Student, koji zadovoljava te kriterije moe se upisati na 4-godinji studij industrijskog dizajna. Poslije zavretka tog perioda student moe dalje studirati na postdiplomskom nivou dvije ili vie godina. Dakle to omoguuje sedmogodinje ili osmogodinje obrazovanje.

De Poerck Postoji bitna razlika izmeu opeg obrazovanjai odgoja i specijalistikog strunog obrazovanja. Industrijski dizajner mora biti tako odgojen da moe sam odluiti u kojem mu je momentu potrebna informacija specijaliste ili kada treba specijalistikim putem rjeavati neki problem.

Black Pokuajmo ocrtati idealnu kolu:1. U kojoj se ivotnoj dobi student mora upisati?2. Koliko treba trajati nastava?3. Koliki se dio nastave treba odnositi na di

zajn openito?4. Koliki se dio nastave treba odnositi na spe

cijalizirana podruja dizajna?

Maldonado Prvo moramo znati s kakvim se opim predznanjemstudent upisuje.

DIJAGRAM PRVE VARIJANTE1 . umjetnici2 . ininjeri drugog stupnja3 . maturanti koji su poloili veliku maturu

klasinog tipa i maturanti koji su poloili maturu tipa prirodnih naukat

Osnovnagodina

I godina

II godina

III godina

IV godina

19Ta tri tipa studenata odgovaraju studentima koji dolaze na Ulmsku kolu (HfG). Svaki od njih ima odreene nedostatke:1. Imaju iroke poglede ali nemaju pojma o nau

ci, matematici i fizici.2. Dohri su s tehnike take gledita, ali ih

je veoma teko nauiti da misle na vie nivoa, da misle na nain koordinatora.

3. Filoloki i openito dobri. Prirodno-nauni smjer gimnazije razvija studente u tehnikom smislu. Nedostatak im je da su skloni filozofiranju. Empirija je svima slaba taka.

16 17 18god. god. god.

DIJAGRAM DRUGE VARIJANTEt>

velika maturaI D I I D 2

I god. studija II god. III god. IV god.

Ova verzija predvia novi tip velike mature sa trogodinjom pripremom koja bi otvarala put ka izboru medicine, arhitekture, industrijskog dizajna i si.Trogodinja pripremna nastava dala bi ljude koji su sposobniji da misle i mogunost da nakon dvi je godine obrazujemo ljude tako da su u stanju rjeavati probleme poslije ega bi slijedile daljnje dvije godine studija tokom kojih bi studenti rjeavali sloenije probleme ili bi se specijalizirali.Dunost nam je da studente na poetku dovedemo u identino stanje koje doputa da se zapone sa strunim obrazovanjem.Za sada ne postoji nikakvo dobro, bazino nau- no-struno obrazovanje za razvoj "horizontalnog tipa miljenja" (takav tip miljenja koje obuh-

2o

Pulos

va

21Odnos izmeu opeg obrazovanja i obrazovanja industrijskog dizajna (nastavak diskusije o Maldonadovoj "drugoj varijanti")

Black Prethodno ope obrazovanje treba pripremitistudenta za nastavu industrijskog dizajna kako bi u toku prijelazne osnovne godine izmeu mature i studija bio potreban minimalni rad na opem obrazovanju.

Bresseleers Isto miljenje zastupaju i druge profesije:ope obrazovanje mora biti prilagoeno njihovoj profesiji.

Pulos Slaem se s Blackom. U toku srednjeg obrazovanjau SAD dolazi do specijalizacije na prirodne i drutvene nauke. Uvjet je za upis na sveuilite da kandidat mora biti po uspjehu u prvoj treini uenika svog razreda. Meutim, od poetka studija predmet umjetnosti nije obavezan nego fakultativan. Prva godina studija industrijskog dizajna mora pruiti i fundamentalno poznavanje umjetnosti.

Povezanost opeg obrazovanja s obrazovanjem dizajnera

Sauwen Diskutiramo o dvije situacije: idealnoj i sadanjoj. Sadanja situacija nudi jedinstvenu kolu za sve dizajnere od 18 do 22-ge godine ivota, a specijalizaciju kasnije."Idealnom" smatramo reformu opeg obrazovanja. Kada se ta reforma provede obrazovanje industrijskog dizajnera postat e dio opeg sistema kolovanja .

Katavalos Za budunost bi idealno bilo da se proizvodedizajneri koji bi se naknadno pretvarali ili u arhitekte ili u industrijske dizajnere.

Predlaem:1 . Za sada dozvoliti postojanje kola za "pri- mjenjenu umjetnost" i pokuati ih poboljati.

222 . Postojanje idealne situacije automatski mijenja kasnije godine ope naobrazbe. Ako elimo ostvariti to novo obrazovanje moramo djelovati u pravcu buduih "totalnih" kola dizajna, u kojima se moe izgraditi obrazovanje dizajna visokog stupnja. Takva kola bila bi u stanju asimilirati i razviti koncepcije poput one o "suhom" i "mokrom" dizajnu.

Industrijski dizajn i primijenjena umjetnost

Bresseleers U Evropi je obrazovanje industrijskog dizajnazapoelo kada su lokalne akademije ustanovile da njihova nastava klasine umjetnosti ne privlai studente pa su uvele u svoje nastavne pro grame i industrijski dizajn.

Pulos U SAD ne moe biti razlike izmeu "primijenjenih umjetnosti" i industrijskog dizajna jer se tekstil, staklo, keramika, srebro i nakit industrijski proizvode. Zbog toga u punom smislu rijei i to spada u podruje rada industrijskog dizajnera.

Mvusi Izgubio se smisao za kvalitetu koji uvijekpostoji u tradiciji zanata. Nuno ga je ponovno izgraditi u kontekstu masovne industrijske proizvodnje. U odnosu na raspoloiva sredstva za proizvodnju sadanji proizvodi moderne tehnologije esto su loe kvalitete.

Karakteristike studenata industrijskog dizajna

Black Tri vrste studenata, spomenute u Maldonadovomprvom dijagramu posjeduju nabrojane nedostatke jer kao kandidati nisu podesni za studij dizajna .Bilo bi dovoljno da u itavom svijetu imamo 5 ili lo tisua studenata industrijskog dizajna. U okviru tih potreba mogue je nai, ak i u okviru sadanje strukture opeg obrazovanja,

23dovoljan broj studenata s nunim predznanjem prirodnih i drutvenih nauka i umjetnosti.

Madame desCressonnieres Znai li to da moramo prije osnivanja osnovne

nastave industrijskog dizajna ustanoviti, na primjer u Belgiji, koje kategorije studenata mogu biti primljene na studij?

Da. Na Royal College of Art u Londonu vrimo selekciju kandidata na bazi profila prirodnih i drutvenih nauka i umjetnosti. Tek poto studenti uspjeno poloe prvu, uvodnu godinu, u stanju smo ocijeniti njihove potencijalne mogunosti. Nakon takve odluke 80$ studenata kojima smo dozvolili nastavak studija, diplomira .

Na taj nain se gube ljudi s tehnikim ili umjetnikim predznanjem. Studenti Ulmske kole (HfG) su heterogenog sastava ali to je dobro zbog irokog spektra, na bazi kojeg je izbor uinjen.

Ulm i slini meunarodni centri vjerojatno e uvijek biti magnet za naprednije pojedince. Mi trebamo i takve kole, ali veina kola industrijskog dizajna bit e i nadalje nacionalnog karaktera.

Zakljuak. (3.2) Ope obrazovanje i obrazovanje industrijskih dizajnera_______________________________________________ _Ope obrazovanje ne razvija dovoljno prirodne sposobnosti mladih ljudi to kasnije nepotrebno oteava problem obrazovanja industrijskih dizajnera.

Zakljuak.(3.3) Studenti industrijskog dizajna Zbog sadanjeg stanja opeg obrazovanja studij industrijskog dizajna nije mogue zapoeti prije 18-e godine ivota.Primije- ni student mora imati odlino ope obrazovanje te mora pokazivati istovremeno sklonosti prema nauci i prema umjetnosti. Student treba posjedovati potencijalnu kreativnost i osjeaj drutvene odgovornosti.

Maldonado

Black

24Paragraf 2.5 Trajanje nastave. Treba li struno obrazovanje

trajati tri, etiri ili pet godina? U kojoj se ivotnoj dobi studenti trebaju upisivati i kakav mora biti prosjek njihove ope naobrazbe?

Trajanje nastave industrijskog dizajna

Black Pretpostavimo da je kandidat star oko 18 godina i da ima prikladne kvalifikacije. Koliko u tom sluaju treba trajati nastava?

Preliminarna nastava u Belgiji traje dvije godine, nakon ega slijede tri godine studija industrijskog dizajna. Struktura studija je ista kao za obrazovanje arhitekta.

Pulos U 3AD je slino. Do diplome nastava obuhvaaprirodne znanosti i dio drutvenih to se na- dovezuje na osnovni kurs industrijskog dizajna, dakle ukupno 5 godina.

Tallon Petogodinja nastava odgovarala bi i Francuskoj.

Maldonado 0 obrazovanju industrijskog dizajnera ne moese diskutirati izvan konteksta problema ope naobrazbe.Idealno bi bilo kada bi u zemljama gdje je industrijski dizajn ve razvijen, srednje kole pruale osnovni kurs dizajna. U tom sluaju studij industrijskog dizajna mogao bi trajati etiri godine. U nekim zemljama to je mogue, na primjer u Junoj Americi.

Pulos Poeljna bi bila takva situacija gdje god jeto mogue.

Bresseleers To bi trebala biti preporuka UNESCO-u za budui rad. No, u meuvremenu treba imati na umu dananju situaciju.

Zakljuak. (3 .4 ) Duina studi.ia industrijskog iza.inaOsnovna nastava morala bi trajati jednu godinu dok bi sam studij trajao etiri godine. Poslije takvog petogodinjeg obrazovanja izvjestan broj studenata trebao bi nastaviti svoju izobrazbu postdiplomskim studijem.

25

Trajanje postdiplomskog studija

Katavalos

Pulos

Black

Radi

Trajanje postdiplomskog studija ne bi trebalo striktno ograniavati, ali bi orijentaciono moglo trajati dvije ili tri godine.

Bilo bi moda bolje odrediti minimalno trajanje.Postdiplomski studij zavisi i 0 dotacijama drave. Zbog toga se mora odrediti njegovo trajanje.

Trajanje istraivakih radova koji se obavljaju izvan radnog vremena na Sorbonni (Francuska) nije vremenski ogranieno. Kada student zavri svoj studij daje mu se diploma.

Slikari, kipari ili arhitekti u Jugoslaviji mogu dobiti dvogodinju financijsku pomo a student je odgovoran za organizaciju istraivanja.

Istraivakom studiju ne bi trebalo nametnuti nikakva proizvoljna vremenska ogranienja, ve njihovo financiranje mora zavisiti 0 vrijednosti rezultata takvog rada.

Mjesto odravanja postdiplomskog studija

Maldonado U Ulmu, a i drugdje u Njemakoj, izvjesnom sebroju studenata omoguuje da se nakon etverogodinjeg studija bave istraivakim radom.Oni rade u institutima obino dvije godine, ukoliko mentor ne preporui produenje. Ti istraivaki radovi obino se naruuju privatno. Istraivanje ne spada u struno obrazovanje.

26

Maldonado, Pulos Radi

Katavalos

Postoje dvije situacije:1 . Organizirano postdiplomsko istraivanje. Takav istraivaki rad moe biti visoki studij neke specijalizirane sfere (kompjuter, automobil) . Takvo istraivanje traje obino dvije godine.2. Student ostaje na svojoj koli nakon diplomiranja i tu istrauje specifine probleme. Financijsku pomo dobila od vlade, industrije ili neke druge organizacije.

Istraivanje treba organizirati na posebnim naunim institutima, a ne na fakultetu.

Organizirani postdiplomski studij u SAD traje obino 2 godine no to je u stvari produetak programa studija na 7 godina. To je u stvari konica jer se tee odluujemo na sklapanje u- govora o istraivakom radu, budui da veina studenata ne eli dalje raditi "u koli".Postdiplomski studij treba zasnivati na vrijednosti njegovih rezultata, a financiranje osiguravati prema konkretnim potrebama.

Rezultati postdiplomskih istraivanja morali bi se vraati kao feedback informacije kako bi se obogatio fond znanja koje treba prenositi ostalim studentima. Jer, danas jo ni nema dovoljno informacija za nastavu dulju od tri godine.

Posebni istraivaki instituti poeljni su ali ih je teko ostvariti.Uz pretpostavku da je estogodinja nastava industrijskog dizajna suvie kratak period za specijalizaciju studenta, pojedine bi industrijske grane same morale postaviti zahtjev za organizacijom postdiplomskog studija.Na Royal College of Art postoji, na primjer, dvogodinji postdiplomski studij dizajna automobila. Postdiplomski studij je organiziran na zahtjev industrijskih grana i mora biti izvan redovne nastave.

27Pulos

Maldonado

Katavalos

Zakljuak. (3

Kako sada stvari stoje, takav bi studij u SAD bio organiziran u okviru same industrije.

U Ulmu smo stekli prilino iskustva s pojedinim smjerovima postdiplomskog studija. U ovom momentu djeluje 6 istraivakih katedri, a svaka obuhvaa po nekoliko podruja istraivanja i eksperimentiranja. Studenti, kojima dozvolimo istraivaki rad imaju irok izbor.Katedre postdiplomskog studija nisu velike- jer strukturu istraivanja ne treba suvie fori.ali- zirati.Potrebni su takvi centri za visoke studije kao U.lm ili Princeton, od kojih bi se mogli i naruiti krupniji istraivaki projekti.

5) Osnovna postavka postdiplomskog studijaPostdiplomski studij treba shvaati kao istraivaki projekt, a ne kao oblik organiziranog akademskog studija.

Paragraf 2.1o Treba li etverogodinju ili petogodinju nastavu prekidati periodima prakse u industriji? Koliki ti periodi trebaju biti? Organizacija prakse u industriji i vodstvo takvog rada.

Odreivanje trajanja praktinog rada

Maldonado Ulmska kola ima 4 semestra godinje, svakitraje 3 mjeseca. U etvrtom, ljetnom, semestru, studenti moraju praktino raditi u birou ili industriji. Takav je rad obino mogue organizirati za oko 80 % studenata. Praksa je studentu plaena i rad je uspjean.Studenti se odmaraju na dane javnih praznika u preostala tri semestra.

Pulos

Bresseleers

Tallon

Slino je u SAD. Praktian rad ne smije djelovati kao prekid programa petogodinje nastave.U etvrtoj ili petoj godini studija studenti se obino za vrijeme praznika zapoljavaju u birou ili industriji.Praktian rad traje obino od juna do augusta. Dobrim studentima doputamo zaposlenje i nakon tree godine. Prosjenim studentima, meutim, uope ne doputamo praktian rad, jer od njega nemaju nikakve koristi.

Nestrunjak ne moe iz vlastitog iskustva nita sam nauiti.

Postoji, dakle, problem zrelosti: nastavnici trebaju ocijeniti kada je student sposoban za praksu.

Sadraj praktinog rada

Maldonado Studenti prve godine ne bi se trebali zapoljavati. Kasnije svi studenti trebaju to pokuati. Na kraju krajeva, svi moraju nekako zaraditi za ivot. Upravo zbog toga smo u Ulmu odluili da kontroliramo i uvjete pod kojima zarauju.

29Studentima prve godine dozvoljavamo zaposlenje mehaniara ili u graevinskim radovima.Ostali studenti mogu se zaposliti u dizajn biroima ili u birou strojarskih ininjera.

U Nancy-ju studenti se svake godine izvjesno vrijeme zaposle. Studenti prve godine zapoljavaju se kao manuelni radnici, studenti druge godine rade kao predradnici (nadglednici), a studenti tree godine rade u dizajn-biroima ili u biroima za projektiranje.

Problemi u toku praktinog rada

Bresseleers Za svakog pojedinog studenta treba posebnoodluiti kakvu mu vrst praktinog rada treba povjeriti.

Tallon 8 o f c iskustva s praktinim radom u Francuskoj je negativno. Industrija ne mari za studenta i smatra ga parazitom.

Tallon Ista je situacija i u privatnim biroima.

Maldonado 0 studentu se ne vodi pravilna briga a interna politika poduzea ga obeshrabruje.

Bresseelers Student treba biti svjestan da takve stvari postoje.

Upravo zato na praktian rad treba upuivati samo studente etvrte godine.

Da, studenti ranijih godina trebali bi primati samo znatno manje odgovorne poslove.

Zakljuak. (3.6) Periodi industrijske prakse studenataU toku studija studenti moraju provesti izvjesno vrijeme na radu u industrijskim poduzeima ili profesionalnim dizajn-biro- ima. Ukupno vrijeme takvog rada ne smije biti manje od 3 a vee od 12 mjeseci. Praktian rad treba podijeliti tako da nijedan period nije dulji od 3 mjeseca. Industrijska praksa je sastavni dio studija i u tom periodu student ostaje pod kontrolom matine kole.

3oParagraf 2.11 Treba li uope organizirati postdiplomski studij?

Diskusija je pokazala da se ne moe dati opi odgovor jer postoji velika razlika izmeu jednogodinjeg postdiplomskog studija i ostalih tipova takvog studija. Osim toga kole meusobno razmjenjuju studente III stupnja. Odluku o opravdanosti postdiplomskog studija mora donijeti svaki predmetni nastavnik u svakom pojedinanom sluaju.

Paragraf 2.3 Najefikasniji tip akademske institucija za obrazovanje i odgoj industrijskih dizajnera. Trebaju li kole industrijskog dizajna biti katedre na sveuilitu, tehnikom koledu, koli za arhitekturu ili koli za umjetnost? Ili moraju biti posebne institucije koje se bave iskljuivo industrijskim dizajntm?

Black

Katavalos

Maldonado

Postoji mogunost da kola industrijskog dizajna postane dio politebnikuma dizajna.U Engleskoj, SAD i jo nekim zemljama kola dizajna obino se sastoji iz vie odjela:

odjel industrijskog dizajna odjel keramike odjel namjetaja odjel tekstila itd.

Ukoliko je svaki odjel samostalan, mce uspjeno djelovati.

U sadanjoj prijelaznoj situaciji kola industrijskog dizajna moe se lako smjestiti u postojeu situaciju politebnikuma.

S obzirom na budui razvoj tehnika obrazovanja postat e mogue ujedinjenje kola brojnih specijalnosti u jedinstvenu kolu za istraivanje okoline (an environmental studies school).Jo dalje u budunosti nastupit e moda i integracija kola za tehnologiju, prirodne, drut

31

Pulos

Radi i Valle

Black

Maldonado

vene, psiholoke i upravne znanosti, sa kolom za dizajn. To moe dovesti do neeg sasvim novog - centra za dizajn ponaanja. ) 1 (a centre of behavioural design)

Mogli bismo razmotriti i novu neoklasinu koncepciju obrazovanja koncentriranu oko stavova dizajna. Kada kole ne bi bile podijeljene na brojne katedre lake bi bilo unapreivati kreativni razvoj u mnogim sferama. Sadanje "sekci- onalne" kole u Italiji zaostaju za promjenama, koje zahvaaju odgovarajuu profesiju ili industrijsku granu.

Lokalni faktori uvijek imaju utjecaja. kola industrijskog dizajna mora biti sposobna da u svakom pojedinom sluaju prema potrebi razvija odnose s ostalim disciplinama i drugim podrujima dizajna. U Ulmu je, na primjer, program industrijskog dizajna vezan s nastavom tipogra. fije i specijaliziranih struktura.

Za sada, kada identitet i granice industrijskog dizajna i mnogih drugih disciplina tek treba razjasniti, opasno je provoditi njihovu integraciju.

Meutim, u Engleskoj i SAD najbolje kole se ve nalaze u okviru politehnikuma dizajna. Na momente ak i Ulm dobija politehniki karakter.

Trebalo bi preporuiti dvije paralelne situacije;1. Kontinuirani razvoj kola za industrijski dizajn unutar politehnikuma dizajna to odgovara sadanjoj fazi u kojoj brojni interdisciplinarni sistemi nastoje sebi izboriti normalan razvoj .

) OP.P. Ovakva podjela slijedi iz Maldonadove podjelesfera dizajna na: dizajn fizike sredine i dizajn sredine ponaanja.

32

2. Za budunost se moe predvidjeti nov nauni humanizam - dizajn ljudske okoline - a u tom kontekstu kola za industrijski dizajn bila bi daleko znaajnija i plodnija.

Radi Podsjetimo se da u takvoj buduoj situaciji vide nee biti separatnih istraivanja, kao na primjer arhitektonskih, urbanistikih ili dizaj- nerskih.

Zakljuak. (3.7) Ambijent za kole industrijskog dizajnaU sadanjoj situaciji kole industrijskog dizajna najbolje je ukljuiti u politehnike kole, uz odgovarajui stepen akademske slobode i individualnosti. Meutim, u skladu sa situacijom, kola moe imati i drugaiju akademsku formu. kole dizajna okoline (environmental design), na primjer, povezat e se ue sa graevinarstvom, arhitekturom i drutvenim naukama.

Odnos kole industrijskog dizajna i drugih kola

Maldonado kola industrijskog dizajna mora biti nezavisna.Postoje ogromne razlike izmeu obrazovanja industrijskog dizajnera i informativnih seminara o industrijskom dizajnu to se odravaju na kolama za arhitekturu ili drugdje. Mnoge kole, ako se smjeste u okvir drugih institucija nisu potpune. Moramo naglasiti potrebu za nezavisnim specijaliziranim kolama koje se potom mogu vezati s drugim tipovima kola.

Bresseleers

Radi

kola industiijskog dizajna u idealnom sluaju ne bi smjela biti u okviru neke kole za umjetnost premda je to esto u dananjoj situaciji teko izbjei.kole za umjetnost su loa sredina. Ukoliko na takvoj koli postoji osnovni kurs, student ostaje zbunjen i mora proi jo jedan osnovni kurs, ovaj puta na koli industrijskog dizajna.

33

U Siralcuzi je kola industrijskog dizajna zapoela radom unutar kole za umjetnost i jo je uvijek u njenim okvirima. Prednost je u tome to omladina stie umjetniki odgoj koji u srednjim kolama nije dobila.Na naem sveuilitu imamo mnogo polusamostalnih kola iji su specijalni predmeti zajedniki.Idealno je kada kola za industrijski dizajn postoji zasebno ali je sigurno da mora ivjeti u atmosferi sveuilita. Institucija za postdiplomsku nastavu moe biti potpuno samostalna kako predlae Maldonado.

Katavalos Ideja o sveuilinoj atmosferi dobra je ukolikopostoji stvarna interakcija izmeu studenata industrijskog dizajna, arhitekture i tehnikih znanosti.

Maldonado Industrijski dizajn ne smije biti "siromaniroak" kola za umjetnost ili tehnikih kola. Trebamo inzistirati na samostalnim kolama.Isto je tako tano da izolirana kola bez sveuiline atmosfere ne razmjenjuje iskustva sa ostalima. Zbog toga je Ulmska kola lana jer je postavljena na osamljenom breuljku.Idealno je imati samostalnu kolu dizajna koja u geografskom smislu ima veze s tehnikim i upravnim kolama.Treba razvijati geografski kontakt i sa kolama za umjetnost ali je njihov utjecaj znatno diskutabilni ji . Slikarstvo 2o-og stoljea je u fazi revolucije i eksperimenata, ono je anti- institucionalno. kola za slikarstvo u Royal College of Art prestala je biti kola ve prije 5 ili 6 godina jer su studenti samostalni. A takvu individualnost nije mogue ni zamisliti kod studenta industrijskog dizajna.

Black Studenti se u 18-oj godini ivota ne smiju odrei umjetnosti i drutvenih nauka jer bi ih to moglo liiti osnovne kvalitete - razumijevanja ljudskog.

34Nastava drutvenih nauka za sada je usmjerena prema prolosti; treba izmijeniti takav stav ukoliko se ne eli studenta dezorijentirati.

kola za industrijski dizajn treba, dakle, imati specifini identitet odravajui istovremeno vrste kontakte s tehnikim i upravnim kolama.Ona bi mogla biti samostalni dio sveuilita, kao na primjer, kola za arhitekturu u Camb- rigeu koja je skoro potpuno nezavisna sveuilina katedra.

De Poerck Belgijski institut za industrijski dizajn bio je osnovan kao samostalna organizacija. Imao je posebne nastavnike za tehnike aspekte dizajna. Radi informiranja bili su meutim, pozivani i profesori primijenjene umjetnosti, to se pokazalo opasnim.

Radi

U Sirakuzi ne moemo prekinuti sve historijske veze sa kolama za umjetnost, ali smo ipak potpuno nezavisni. Nastavno osoblje paljivo odabiremo: etvorica rade s punim radnim vremenom, a dvojica honorarno. Nastavni program je fleksibilan i moe se mijenjati.

U Jugoslaviji smo pokuali osnovati kolu industrijskog dizajna u okviru jednog koleda za umjetnost. kola je nazadovala, jedan je od uzroka bio to su slikari imali nadzor nad financijskim sredstvima.

Veze izmeu studenata industrijskog dizajna i studenata umjetnosti nisu uvijek loe jer i umjetnost je dio nae civilizacije.Prihvatimo, dakle, historijsku situaciju u kojoj su neke odline kole za industrijski dizajn trenutno katedre kola za umjetnost. Moramo, meutim, znati da vrlo rijetko moemo oekivati postojanje nunih uvjeta za pedagoku samostalnost i vrste veze s tehnikim i upravnim kolama ondje gdje je kola industrijskog dizajna dio neke institucije za umjetnost.

35Maldonado Moramo istai da je na cilj ostvarenje zai

sta samostalne kole industrijskog dizajna, koja mora odravati vezu sa tehnikim i upravnim, a moda i sa kolama drutvenih nauka."Upravna kola" mora znaiti neto vrlo iroko, tj. struno obrazovanje za rjeavanje zadataka naunog upravljanja u domeni proizvodnje i potronje.

Black kole za privrednu upravu razliite su u raznim zemljama.

Maldonado Industrijski dizajn ne moe postojati bez suradnje sa izvoritem odluka kao centralnom takom.Isto kao to kontakt sa tehnikim kolama omoguuje studentu industrijskog dizajna razumijevanje tehnike tako i geografski kontakt s upravnim kolama moe pobuditi osjeaj komercijalne realnosti u kolama industrijskog dizajna. Kako se moe razviti osjeaj drutvene odgovornosti? Postoje za to dvije mogunosti:1. Katedra drutvenih nauka moe se nai u konstelaciji razliitih vrsti kola s kojima samostalna kola za Industrijski dizajn ima geografske veze.2. Moe se isticati humanistiki aspekt i njegove implikacije unutar same kole industrijskog dizajna.Moda je jo bolje odbaciti rije "drutvene znanosti" i u koli industrijskog dizajna razvijati neposredno osjeaj drutvene odgovornosti.

Pulos Industrijski je dizajner po strani od linijerukovoenja u industriji, kao to je na primjer, sveenik u vojsci. To mu omoguuva direktni pristup najuoj upravi oslobaajui ga angairanja u internim drutvenim sukobima i obavezama. Zbog toga on najbolje predstavlja interese potroaa bez osjeaja inhibicije. Umjesto o drutvenim znanostima ja bih radije govorio o "drutvenoj svijesti".

36

Zakljuak. (3.8) Odnos studija industrijskog dizajna premadrugim fakultetima.___________________________________________Usprkos nezavisnosti, kola industrijskog dizajna ipak mora:1 . biti vrsto vezana sa tehnikim kolama radi stjecanja

osnovne tehnike naobrazbe2 . biti vezana sa studijem privrednog upravljanja rr.di anga

iranja prema industrijskim i komercijalnim organizacijama3 . biti vrsto vezana uz fakultete humanistikih nauka bilo

kroz vlastitu organizaciju ili putem vrstih veza sa takvim kolama i fakultetima koje se bave umjetnou i drutvenim naukama.

37Paragraf 2.7 Koliki dio nastave treba posvetiti tehnikim,

a koliki opim predmetima, umjetnosti, grafikom dizajnu i si?

Black

Maldonado

Pretpostavimo da poslije osnovne godine studij traje etiri godine. Kako bi ga trebalo podijeliti?Na Royal College of Art jedna treina vremena posveena je tehnikim predmetima.

Na Sirakuza sveuilitu je slino*.1/3 vremena za tehniku nastavu 1/3 vremena za drutvene i humanistike

znanosti1/3 vremena posveena je dizajnu.Tehniki dio nastave opet dijelimo na tri dijela:1/3 vremena posveujemo stjecanju vjetina

(napr. modelarstvo)1/3 primanju informacija namijenjenih razvija

nju intelektualnog potencijala 1/3 proizvodnji (npr. tehnoloki procesi

dobijanja keramike)

etvrtu godinu bi trebalo izdvojiti iz ove analize, jer je posveena izradi diplomskog rada.U Ulmu nastavne sate dijelimo na slijedei nain:

teorija praktian rad (praktian razvoj, npr.modeliranje i prezentacija)

industrijskidizajn

1 god. 394 312 52o2 god. 418 32 7563 god. 414 48 754

Katavalos

Pod teorijom podrazumijevamo:1/3 vremena za drutvene znanosti, psiholo

giju, ergonomiju, povijest umjetnosti itd. 1/3 za tehnologiju 1/3 za metodologiju

Opa podjela sati na primijenjeni i na nep- rimijenjeni dio izgleda ovako:

38

I godina ''''Jlgj iimjenjeni studijII godinaIII godina Primijenjeni studij"IV godina

Mislim da ova struktura jo uvijek nije dobra.Ostale kole imaju drugaiju podjelu nastavnih sati:

I godina Osnovni neprimijenjeni studijII godina

III godina IV godina

Primijenjeni studij

U koli Parsons to izgleda ovako:I godina - jezgrovit nastavni program, ija se satnica ovako dijeli:1/3: struktura, analiza, matematika,mehanika 1/3: funkcija,ljudski faktori,ergonomija 1/ 3: ponaanje,estetika,vizijapsihologija

Valle

II godina: ekipno poduavanje1/3: metodologija dizajna 1/3: razvoj proizvoda1/3: projektiranje vrijednosti (value engi

neering) i analiza vrijednosti (value analysis)

III godina: nema gotovo nikakvog poduavanja

/ '

39

'Korelacije

Kolektivno poduavanje se masovno primjenjuje pa za svaki predmet imamo vie nastavnika.

Slino je i u Ulmu. Umjesto da jedan nastavnik predaje o materijalima, a drugi o proizvodnji itd, proveli smo integraciju te sada postoji predmet tehnikog dizajna, koji predaju etiri ili pet nastavnika.

Konvencionalne metode poduavanja su modificirane i u koli u Veneciji. Nastavnici su postali savjetnici.

U Belgiji nastavnici specijaliziranih predmeta imaju ulogu savjetnika, kada se radi o studentskim projektima, ali uvijek postoji nadzorni nastavnik.

Tallon U Parikoj koli jedan je ininjer asistent za tehnologiju i ima ulogu stalnog savjetnika studenata.

4o

Bresseleers Kako se formuliraju specifini problemi proizvoda? Ne postoje li nikakvi osnovni kursevi fizike ili svojstava materijala?

Valle Postoje osnovni tehniki kursevi ali su onikao i kasniji ue specijalizirani kursevi jo uvijek suvie openiti, da bi se mogli direktno primijeniti na rjeavanje specifinih problema dizajna.Za specifine probleme moda bi trebalo donositi alternativne odluke (npr. o izboru materijala), a zatim izvriti tehnike konzultacije.

Pulos U Sirakuzi se kod drutvenih znanosti primije-njuju i simultane i konsekutivne metode u svrhu testiranja i oslobaanja studentovog senzibiliteta, intiligencije i osjeaja drutvene odgovornosti.Program industrijskog dizajna praen je kurse- vima tehnikih i drutvenih nauka te kursevi- ma za stjecanje vjetina.U drugoj godini studenti se bave industrijskim dizajnom u apstraktnom smislu; tj. istrauju kako instrumenti, materijali i ljudi uvjetuju oblik, to je bitna kvaliteta proizvoda (npr. "svojstvo telefoniranja" kod telefona), simbolizam, to boje i oblici predstavljaju za ljude. Odravaju se vjebe u pronalaenju odnosa izmeu proizvoda prirode i proizvoda ovjeka, a na kraju se provode empirijske vjebe strukture i forme.U treoj godini studenti se prvenstveno usmjeravaju na probleme vezane uz. sam proizvod, postepeno od problema oblika (npr. kvaka na vratima) volumena (npr.vr), kuita (npr.raio-aparat), do problema tektonike i mehanikih sila (klijeta za orahe i iljila za olovke), i konano do proizvoda na samostalni pogon (npr. ventilatori i alati s vlastitim motorima).U etvrtoj se godini veina problema dovodi u vezu s problemima razliitih poduzea. Projekti se esto izvode i uz pomo dotinog poduzea.

41Na taj se nain student upoznaje sa stvarnim, fizikim i kulturnim ogranienjima proizvodnje firme. U to je ukljueno i razmatranje proizvodnog i trinog potencijala firme. Projekti se postavljaju u skladu s postojeim programom ambalae ili lika dotine firme (corporate identi-

Peta godina: Do tog momenta studenti ve raspolau iskustvom s ranijim proizvodima. Zato se u petoj godini studiraju sistemi proizvoda. Tokom posljednje dvije godine razmotreni su, na primjer, sindromi provedbe zakona tj. njihova priroda i odnos prema drutvenoj zajednici. U takvim sluajevima pokuavamo stimulirati cjelokupnu industriju, koja s tim sindromima ima veze, kako bi izvrila promjene u svojim stavovima i praksi.Stjecanje znanja u predavaonicama nadopunjuje se diskusijama sa savjetnicima industrije i brojnim obilascima terena.

ty) .

Zakljuak. (3.9) Satnica nastavnog programa

Nastavni program trebao bi se sastojati od tri komponente:1. teorija dizajna2. praktian rad, u to su

2o $

ukljueni studij tehnike 3o 1oi drutvenih nauka

3. projekti

42

Paragraf 2.14 Opravdanost i mjesto u jedeih predmeta:

metodologija dizajna strojarstvo uvod u elektrotehniku tehniko crtanje tolerancija dimenzija tehnologija materijala

proizvodni procesi ergonomija

nastavnom programu sli-

statistikafinancijsko poslovanje marketingistraivanje trita profesionalna praksa metode poslovanja i organizacije

Maldonado Ovo zahtijeva temeljitu i zasebnu diskusiju.Metodologija dizajna i ergonomija su od vitalne vanosti. Moramo ustanoviti do koje mjere moemo za nae svrhe usvojiti sva nauna dostignua.

Bresseleers Ovaj je popis baza za politehnikum. Predmetebismo mogli i drugaije grupirati, to je uinjeno i u Bruxellesu radi definiranja idealnog obrazovnog profila:1. zdravo tijelo (sport)2. zdrav duh (matematika?)3. kreativno miljenje4. odnos budueg dizajnera prema dinamikom

svijetu (psihologija)5. odnos prema neivom svijetu (svojstva

materijala?)6. sinteza

Maldonado U Ulmu razmatramo slijedee probleme organizacije i razvoja kole:1. integraciju tehnikog gradiva unutar struk

ture obrazovanja industrijskog dizajnera2. kolika je vrijednost matematikih discipli

na bez metodologije dizajna?3. kako integrirati studij ergonomije sa stu

dijem industrijskog dizajna?Tehnika je sada jedan predmet koji predaje mnogo nastavnika. Razne discipline ne bi smjeli predavati nastavnici koji jednostavno po-

43

Pulos

sjete kolu i odre predavanje po vlastitom nahoenju. Stoga smo sve aspekte grupirali u jedan studij tehnike kreativnosti i razvoja.Tri nastavnika su struno obrazovana u tom smislu. Studij poinje s dizajnom jednostavnog predmeta (npr. arke na prozorima), a u isto vrijeme studenti se upoznaju i sa svim dodirnim podrujima: crtanjem, materijalima, ergono- mijom itd. Takav tip studija traje tri godine, a kroz itavo vrijeme stalno se postavljaju sve sloeniji problemi. Dosadanja iskustva na tom planu ohrabruju.Moramo nastojati na empirijski nain integrira ti sve grane tehnike koje treba poduavati. Naroito moramo razvijati ispravan stav prema ergonomiji. Industrijski dizajn preteno se bavi rjeavanjem problema iz svakodnevnog ivota. Ameriki nastavnici koji nas posjeuju, zadaju ekstremne probleie (npr. situacije u svemiru ili vojne situacije), to se pokazalo neefikasnim za studente industrijskog dizajna.

Svi mi do izvjesne mjere poduavamo pomou sistema "projekata". Paralelno s tim treba proirivati svijest izvan projekata kao takvih.Svi studenti trebaju ovladati vjetinama: matematikom, crtanjem, elementima primijenjenih nauka to se moe stei kroz rad na normalnim projektima. Na taj nain studenti nee biti preoptereeni kompletnim nastavnim programom tehnikih znanosti.Takav nain moe se primijeniti i za dijelove psihologije i fiziologije (upoznavanje dimenzija ovjekovog tijela u odnosu na proizvod,na primjer). Elementi industrije moraju se studirati u najirem kontekstu, tj. ne samo upravljanje i proizvodnja, ve i odnosi izmeu industrijskih grana, npr. industrije plastinih masa i keramike. Treba studirati strukturu distribucije u zemlji, strukturu usluga i strukturu gubitaka (otpada) - ukratko itav ciklus stvaranja i obnavljanja.Sva ta znanja, potrebna za studij, mogu se stjecati u okviru razliitih projekata.

44Zakljuak. (3.1o) Sadraj tehnikog dijela obrazovanja _____________________industrijskog dizajnera______________Tehniko obrazovanje je za odgoj i obrazovanje industrijskih dizajnera neobino vano, ali se mora reducirati na potrebe studija. Tehniko obrazovanje mora proizlaziti iz projekata dizajna i mora biti integralni dio cjelokupne nastave industrijskog dizajna.Zakljuuje se da je hitno potrebno napraviti studiju 0 tehnikom dijelu nastave, za ta je angairana ICSID-ova radna grupa za odgoj i obrazovanje dizajnera.

Prijedlog za diskusiju u Ulmu

Maldonado Predloio bih odravanje detaljne trodnevnediskusije s nastavnicima o tehnikom sadraju obrazovanja industrijskog dizajna. Pored ovdje prisutnih strunjaka na tu bismo diskusiju koja bi se mogla odrati za godinu dana mogli pozvati jo 3 ili 4 osobe.Predlaem da Ulm bude sastajalite i da lanovi borave na Visokoj koli za industrijsko oblikovanje (HfG) u Ulmu.Da li je mogue dobiti financijsku pomo UNESCO za putne trokove uesnika sastanka u Ulmu ili postoji mogunost da vlade pokriju trokove svojih uesnika?Naa bi komisija trebala imati stalni karakter.

Katavalos Tada bi ICSID moda postao burza informacijao razvoju profesije

45Paragraf 2.6 Koncentracija nastave na industrijski dizajn.

Treba li u studij ukljuiti i ope predmete,umjetnost i grafiki dizajn?

Maldonado U Ulmu se odravaju aktivni seminari kojiobrauju povijest moderne kulture. Ti su studiji kritiki i objektivni. Ukljuena je muzika, slikarstvo, literatura i arhitektura a nastavu nastojimo povezati s praktinim iskustvom. Meu nastavnicima ima i umjetnika. Ekonomija je u okviru politike nauke, jer se mi uvijek bavimo suvremenom politikom. Za filozofsko obrazovanje imamo jedino filozofiju nauke.

U Veneciji je slina struktura. Honorarni predavai dre kurseve historije ope kulture, filozofije nauke, sociologije, ekonomike i mikro-ekonomike.

Zakljuak. (3.11) Opi dio studijaOpi dio studija sastoji se od predmeta koji nisu sastavni dio metodologije ili tehnike dizajna premda su uz nju vezani. Opi dio studija trebao bi sadravati lo - 15$ ukupnog trajanja petogodinje nastave. Njega bi trebali sainjavati slijedei predmeti:

povijest umjetnosti i naukemuzikaliteraturaarhitekturafilozofijapsihologijaantropologijapolitologijafilozofija nauke

Pulos i Katavalos Grafiki dizajn treba ukljuiti u svim njego

vim aspektima izuzev dizajna reklame.

46Mnogi problemi vizuelnih komunikacija kao ambalae, izlobe i tehnike komunikacije trebaju biti predmetom studija ali reklama ne.

Valle U Veneciji se grafika od tipografije clae studira dvije godine. Neki nai studenti postaju profesionalni grafiki dizajneri.

Black U Engleskoj nema vremena da se ukljui i dizajn ambalae, dizajn propagandnih sredstava ili dizajn izlobe u nastavni program industrijskog dizajna. Vizuelne komunikacije su predmet studija ali primijenjena, prodajna grafika (sales graphics) nije.

Maldonado Bilo bi dobro ukljuiti i ambalau, ali tonije mogue.

Pulos U SAD pojam "prodajne" ambalae se modificira.Industrijskom dizajneru prua se mogunost da preoblikuje ambalau uzimajui u obzir sumarnu funkciju (total function), na primjer ambalaa koja je istovremeno i posuda za kuhanje pakiranog sadraja.

Maldonado Racionalna i funkcionalna ambalaa dio je industrijskog dizajna.

Black Vizuelne komunikacije jedan su od aspekataindustrijskog dizajna pa je nuno struno obrazovanje o tehnikama tipografije i voi- menzionalnim vizuelnim displejima.Grafika namijenjena reklamiranju proizvoda iziskuje posebno struno obrazovanje, koje se stjee u drugim kolama. Dizajn ambalae ulazi u podruje industrijskog dizajna u sluaju kada je strukturalno povezan s proizvodom.

Pulos Ima sluajeva kad treba dizajnirati ambalau za proizvode koji nisu industrijski proizvod (na primjer, jaja).

47Bresseleers

Black

Postoje tri vrste ambalae:1. utilirana ambalae - ona, koja je vezana

s koritenjem proizvoda2. reklamna ambalaa - . koja je nosilac

poruke3. distribuciona i transportna ambalae -

ona koja titi zapakirani sadraj.

Kontejneri se sada radikalno mijenjaju u kontekstu novih tehnika i materijala.

Ne preostaje nam drugo nego ili da prihvatimo fiziko pakiranje kao dio industrijskog dizajna ili da ambalau definiramo u nekoj formuli koja iskljuuje reklamiranje.

Mnogi ameriki dizajn biroi ukljuili su u svoju djelatnost dizajn ambalae i sada su, na alost, do grla preplavljeni dizajnom "proda jne "ambalae .

Zakljuak. (3.13) Diza.in kontejneraU industrijski dizajn spada i dizajn koji se bavi razvojem kontejnera namijenjenih doziranju, zatiti, distribuciji i koritenju materijala i proizvoda.

48

Paragraf 2 . '

Black

Radi

De Poerck

Maldonado

Kakav oblik treba imati prva godina studija?

Postojao je prijedlog da bi revidirano ope obrazovanje moglo eliminirati potrebu za odravanjem fundamentalne ili preliminarne godine.

To je poseban problem nastave koji nije odvojen od programa. Ciljevi osnovnog kursa vezani su s kvalitetama koje su za industrijskog dizajnera nune.Industrijski dizajner nije umjetnik: on ne stvara simboliku niti surogate. Njegov je zadatak da razvije nove objekte koji prirodno proizlaze iz odreene situacije. On mora posjedovati:1. sposobnost sinteze odnosno sposobnost percipiranja ukupnosti znaaja objekta2. sposobnost pruanja otpora apriornim stavovima3. sposobnost stvaranja cjelovitog objekta bez prethodne stimulacije nekim ve postojeim modelom4. osjeaj plastine realnosti5. metodologiju dizajna

Cilj osnovnog kursa trebao bi biti provjeravanje nabrojenih sposobnosti. kola mora ispitati studentove osnovne sposobnosti: imaginaciju, smisao za tehniku i senzibilitet.

Fundamentalni kurs je sam po sebi relikvija, jer ga je rutina okamenila. Neko je to bio repertoar vjebi, koje su razvili maioniari ekspresionizma kao Kandinsky i Klee, bio je dio teorije izraavanja namijenjen odraslima koji su se pokuavali igrati kada vie nije bilo doba za igru romantizma.Radi je u stvari opisao kvalitete svih pravih ljudskih bia i ako bi zaista tako bilo onda gradivo osnovnog kursa spada u ope obrazovanje svakoga.

49

Izvjesni aspekti te materije mogli "bi se dalje dubinski razvijati u okviru kursa industrijskog dizajna.Takav je proces moda mogu, na primjer, u Argentini, gdje je cjelokupna organizacija obrazovanja jo u fluidnom stanju.

Mvusi Ovo lii na idealizam i na "zapadnjako" vjerovanje u neizbjenost progresa i nunost reformiranja drutva.Pogledajmo radije dizajnera kroz prizmu proizvoda .Dobar proizvod je onaj, koji ne doputa alternativne interpretacije, te sprijeava sumnju u znaenje njegove forme i sadraja. Ako je proizvod lo, ne moe se preoblikovati, treba ga unititi i iz temelja drugaije oblikovati.

Katavalos

Bresseleers

Maldonado

Katavalos

To nije proces evolucije ve mutacije a ovjek je nenadmaiv mutator.

Obrazovanje dizajnera mora biti kontinuirano i ne moe se nekome dopustiti da savlada osnove dizajna i da mu se tada nametne dilema da li da postane dizajner ili potar.

U Ulmu nema nikakve uvodne godine, ali je ona ipak sadrana u dijelu mog dijagrama pod oznakom "neprimijenjeni studij".

Mora postojati gramatika ali ne s ciljem da se stvori odreen jezik.

1. U ope obrazovanje treba unijeti to je mogue vie takvog nastavnog gradiva jer ono tamo i spada a ostatak treba progresivno integrirati s nastavnim kursom dizajna.2. Osnovno gradivo treba osloboditi intuitivnog i impresionistikog tretmana.

5o

Black

3. Teoretski sadraj mora biti stvarno objektivan i nauan. Na primjer, o boji treba diskutirati na naunom nivou, istovremeno pruajui studentu neposredna iskustva s bojom.

U Engleskoj srednje obrazovanje obino koi razvoj kreativnosti. Zbog toga, na alost, mora postojati krai period oslobaanja od kreativne inhibicije.Prva nastavna godina kako ju opisuje Maldonado, dobar je nain da se to postigne.

Treba demistificirati pojam osnovnog rada; taj rad nije specijalan niti zaseban ve je dio poetka obrazovanja dizajnera.

Normalna srednjokolska nastava u Engleskoj potiskuje fizike i senzorne vjetine. Prije svega student mora ponovo zadobiti osjeaj koordinirane povezanosti misli i ruku.

Maldonado Zadobijanje ovdje znai popravak prethodno nanesene tete. U oslobaanju i reformiranju ovjeka moraju se izbjei mediokritetne i nedokazane teorije. Jedna je od takvih i teorija o vezi fizikih i senzornih vjetina i dizajna.

Valle Vjetine nisu direktno povezane s oslobaanjem uma.

Katavalos Crtanje nije dizajniranje.

Valle Stjecanje vjetina moe formirati anti-dizaj-nera.

Pulos Kvaliteta uvodnih odnosa sa studentom mora zavisiti o studentu. Nekakav uvod mora postojati radi stvaranja intelektualnog mosta izmeu nas, studenata i dizajna.U SAD imamo 19-godinje studente koji se po prvi put u ivotu sreu s dizajnom. Uvodna iskustva trebaju biti takva da istaknu sve osnovne elemente koji su prisutni kod svakog dizajna, tj. podreenost proizvoda ljudskim parametrima.

51Zakljuak. (3.13) Prva godina kao dio c.ielokupnog studijaPrva godina je dio cjelokupnog nastavnog programa industrijskog dizajna i ne smije se izdvajati kao "fundamentalna" ili "osnovna" godina. Prva godina treba biti jednako logino organizirana i kontrolirana kao i ostale godine studija.

Paragraf 2.16 Trebaju li nastavno osoblje kole sainjavati jedino aktivni profesionalni dizajneri? Koliki dio svog vremena oni smiju posvetiti privatnoj profesionalnoj aktivnosti?

Paragraf 2.17 Prihvaanje profesionalnih narudbi. U kojoj mjeri studenti mogu sudjelovati u realizaciji takvih poslova?

Treba li nastavnik biti vie predava ili dizajner?

Pulos Smije li nastavnik ne biti aktivni dizajner?

Katavalos Nastavnik koji je to profesionalno ne moebiti "opremljen" znanjem dizajna.

Pulos U SAD ima mnogo nastavnika koji nisu aktivnidizajneri, a ponekad kole dizajna postoje u krajevima gdje nema nikakve industrije. Meutim i jedno i drugo oteava razvoj obrazovanja dizajnera.

Maldonado Jedino aktivni dizajneri mogu poduavati. Njihova aktivnost se mora sastojati od izajn- projekata, istraivanja osnova dizajna ili razvoja. U Ulmu se tog pravila striktno pridrava-

Pulos I u SAD bi takva odluka imala brojne prednosti.

Mme de Cresso- Koliko praktinog iskustva mora "aktivni" na- nnieres stavnik imati za sobom da bi mogao postati

profesor dizajna?

52

>u os ^ li 3 prihvatljiv i ovjek koji dizajnira,recimo, svoj vlastiti namjetaj?

Zakljuak. (3.14) Kvalifikacije nastavnikaIspravno je za nastavnika dizajna odrediti samo onog ovjeka, koji ima praktino iskustvo kao dizajner ili se bavi nauno istraivakim radom na teoriji dizajna.Ovo ogranienje ne vrijedi za nastavnike ostalih disciplina ili tehnikih grana koje su dopuna obrazovanju i odgoju dizajnera.

Pulos

Koliki dio vremena trebaju nastavnici posvetiti svojoj praksi?

U SAD vrijedi openito pravilo da nastavnik ne smije svojoj privatnoj praksi posvetiti vie od 2o$ vremena.

U Njemakoj i Engleskoj nastavnici mogu slobodno privatno raditi u okviru sveuilita. Profesori arhitekture, na primjer, esto imaju svoj biro na samom fakultetu ime vrsto povezuju istraivanje i nastavu.

Tako bi trebalo biti larno.

ali u SAD to nije popu-

Maldonado

Pulos

kole obino nemaju dovoljno sredstava da plate najboljim dizajnerima toliko da bi ovi pristali da budu samo nastavnici. Zato ako elimo u koli imati dobre dizajnere, onda moramo podii ekonomski i drutveni status nastave dozvolja vajui profesorima da ive i od drugih izvora prihoda.

Profesore na Sirakukom sveuilitu stimulira se na praktian rad ali kada bi sveuilite prihvaalo komercijalne narudbe, doao bi u pitanje njegov status po kojem se osloba

53Black Ne moemo predloiti koliko vremena nastavnik

treba posvetiti privatnoj praksi.

Zakljuak. (3.15) Aktivna praksa nastavnika iza.inaNastavno osoblje treba stimulirati da se aktivno bavi dizajnom.

Sudjelovanje studenata u realizaciji naruenih radova

Maldonado U Ulmu studentima zabranjujemo da u ma kojevrijeme sudjeluju u profesionalnim zadacima svojih nastavnika.U poetku to nismo zabranjivali ali sposobnosti i mogunosti zarade su se razlikovale do te mjere da su zatrovale atmosferu.Potrebe i uvjeti nastave i profesionalne prakse posve su razliiti, te su sada odvojeni.U istraivakom institutu zapoljavaju se, meutim, diplomirani studenti i institut ih plaa. To je korisno, jer su informacije pristupane ostalim studentima koji na taj nain radom poveavaju svoje znanje.

Black Druge studente profesori ne bi smjeli zapoljavati kao pomonike prilikom realizacije profesionalnih projekata dizajna. Premda treba profesore stimulirati da vre takve zadatke unutar kole radi poboljanja akademske klime, za asistente treba upoljavati samo diplomirane studente kojima treba isplaivati normalne profesionalne honorare. kola ne smije naruiocu zaraunati manje od honorara koji zaraunava profesionalni dizajner.

Pulos Sektor obrane firme RCA (Radio Corporation ofAmerica) zanima se za nae studente. Ta je firma izradila projekt, slian njenom redovnom

54

Pulos

radu i zadala ga naim studentima. kola i firma su suraivale i sigurno je da je firma izvukla korist od dizajna, ali smo i mi nauili da postoji jo jedno novo podruje dizajna. Konano, firma je zaposlila nekoliko naih diplomiranih studenata.

Naa je suradnja sa industrijom dvojaka:1. dotacije - industrija daje koli novac2. narudbe - od naeg istraivakog instituta industrija naruuje projekte dizajna.Povrh toga, deava se da se za neke projekte na kojima rade studenti i nastavnici nakon to su objavljeni zainteresira industrija. To je rijedak sluaj ali smo uveli princip da u tom sluaju autorsko pravo pripadne onim studentima i profesorima koji su dotini projekt izradili.

Kod nas u takvim sluajevima autorsko pravo pripada sveuilitu premda se na tome ne inzi- stira. Ja, na primjer, sugeriram studentu da nakon diplomiranja odnese sa sobom patente.

Tko odluuje koje e projekte istraivaki institut prihvatiti?

Svaki nastavnik moe prihvatiti narudbe za istraivake projekte ali opu kontrolu vri rektor.

Zakljuak. (3.16) Stav kole prema narudbama industrijeIndustrijske firme ili organizacije mogu se zamoliti da zadaju projekte, vezane uz nastavni program. Kontrolu nad realizacijom takvih projekata vri nastavno osoblje i to u skladu sa akademskim programom.Ako rezultati takve prakse predstavljaju i komercijalnu vrijednost, tada se honorar isplauje koli, a ne nastavnicima ili studentima. U takvim sluajevima kola ne moe pristati na iznos honorara manji od onog to ga primaju profesionalni dizajneri.

55

Paragraf 2.19 Smatra li se da je student odmah poto diplomira kvalificirani industrijski dizajner kojemu se mogu smjesta povjeriti profesionalni zadaci, ili je potrebno da on prvo radi kao staista u dizajnbirou ili u industriji? Ako je ovo drugo tano, smije li mu se diploma izdati prije nego zavri pripravniki sta?

Black Od arhitekta se obino trai izvjestan period stairanja. Treba li da tako bude i sa dizajnerima?

Maldonado

Radi

Black

Obavljanje nekih profesija od javnog je interesa. U SAD danas postaje jasno da je i dizajn jedna od takvih profesija. Novodiplomirani industrijski dizajner moe nanijeti tetu svojim nedovoljnim iskustvom. Treba stvoriti sistem stairanja koji bi istovremeno unio i mladenaku svjeinu u biroe i predstavljao jeftinu ispomo.Predlaem da mladi dizajneri stairaju barem 6 mjeseci u birou i primaju posve umjerenu plau, a na kraju perioda da prime svjedodbu o stai- ranju.

Nije mudro unaprijed fiksirati takve uvjete kao ope odluke. Neka profesionalna udruenja imaju nizak standard u usporedbi s progresivnim kolama, dok s druge strane zemlje koje osnivaju svoje prve kole mogu osjeati potrebu da odmah koriste znanje novodiplomiranih.

Postoje tu i pravni problemi, a mogu nastupiti i odugovlaenja pri priznavanju kvalifikacije. Mislim da itavo to pitanje treba prepustiti ICSID-ovoj r9dnoj grupi za obrazovanje.

Postoje bitne razlike izmeu diploma o steenoj naobrazbi i profesionalnoj kvalifikaciji.Predlaem da period stairanja ne bude krai od 9 mjeseci, dui od dvije godine. U tot u tog perioda, koji prethodi sticanju strune kvalifikacije, kola i student trebali bi odravati vezu.

56Maldonado To bi trebalo izraziti kao elju a ne kao od

luku. Ne moemo to smatrati obavezom jer u nekim zemljama to iz pravnih i slinih razloga nije mogue.

Black Ne bi trebali dozvoliti potpunu strunu kvalifikaciju bez ispunjenja tog uvjeta.

Maldonado Profesiju bez sumnje treba zatitj. .

Black elimo podii status cijele profesije.

Tallon Dobro je poveavati vrijednost strune kvalifikacije ali na nivou dizajn-biroa to je hendikep za dizajnera prema ljudima- koji tamo rade bez strunih kvalifikacija.

Prijedlog. Period strunog osposobljavanja diplomiranih_____________ dizajnera______________________________________

Potrebno je ili:a) smatrati da student u asu diplomiranja nije struno kvali

ficiran i da je potreban izvjestan period stjecanja iskustva prije strunog osposobljavanja.

b) uvidjeti da uvjeti koji utjeu na struno osposobljavanje mogu varirati u pojedinim zemljama to zahtijeva dublje istraivanje te teme.

Diskusija o toj temi zavrila je bez donesenog zakljuka.

57

Paragraf 2.4 Odnos razliitih tipova kola i potrebe zemaljana razliitim stupnjevima industrijskog razvoja.

Mvusi Dokle god su nerazvijene zemlje proizvoaisirovina disproporcija izmeu njih i razvijenih industrijskih zemalja e rasti. Napredak tehnologije modificira potranju za jednom ili vie sirovina s katastrofalnim posljedicama za proizvoaa tih sirovina. Statistiki podaci neoborivo dokazuju da se to dogaa u krupnim razmjerima.Stvarno poboljanje situacije nastupit e tek onda kada zemlje u razvoju budu mogle proizvoditi dobra one vrste i standarda, koje zemlje s visokim prihodima ele kupiti. To se mora dogoditi jer postoji direktna ekonomska meuzavisnost; nedavno je, na primjer, mala promjena u internacionalnoj platnoj bilanci poremetila itavu ameriku ekonomiku. Mi u Africi moramo trgovati. A naa industrijalizacija mora imati najnoviji i najprogresivniji karakter. Takvi moraju biti i nai proizvodi.

Maldonado To vrijedi i za Junu Ameriku gdje su ak inajbogatije zemlje dole u oajnu situaciju.U tim zemljama na struno obrazovanje industrijskih dizajnera treba gledati kao na veoma vaan instrument industrijalizacije.Kako to, meutim, postii?U tim zemljama obrazovanje industrijskog dizajnera treba usmjeravati na rad koji e opri- njeti poboljanju bazine opreme zemlje i razvoju industrijskog tipa svijesti.

Katavalos Afrika treba univerzalnog dizajnera koji e prije svega stvoriti industriju i trite. Dizajneri tehnikog tipa mogu doi kasnije.

58

Black Do sada smo diskutirali o obrazovanju industrijskih dizajnera u industrijaliziranim zemljama. No, bilo bi nerazumno davati smjernice drugima, prije nego to razumijemo vlastite probleme.Naa je situacija sada jasnija i mislim da ovaj seminar moe ponuditi UNESCO-u tehniku pomo koja moe biti od koristi onim zemljama koje su u ranim fazama procesa industrijalizacije.

Prijedlog. Razvoj obrazovanja dizajnera u nerazvijenim zemljama

Mvusi 1. Uspostaviti savjetodavni odbor sastavljen odspecijalista poput lanova ovog seminara.2. Uspostaviti regionalne savjete za dizajn na nivou kontinenata ili dijelova kontinenata.U Africi bi se takav savjet mogao konstituirati pod pokroviteljstvom Drutveno-ekonomskog komiteta Organizacije Afrikog jedinstva u suradnji s Ekonomsko-socijalnom komisijom UN za Afriku.3. Uspostaviti u svakoj zemlji stalnu instituciju za dizajn. Njeni lanovi bi bili osoblje Meunarodnog savjeta za dizajn i ostalih komiteta koje UN podrava, ali bi ga vodio i organizirao regionalni savjet koji bi bio direktno povezan s vladinim agencijama zemalja uesnica.U Africi bi se na primjer mogao osnovati "Sve- afriki institut za dizajn". Trebalo bi pored toga uspostaviti veze izmeu regionalnih savjeta i industrijskih organa koji djeluju u Africi; treba postojati uzajamna zavisnost sa tim ustanovama koje ve imaju zadatak da pomau na razvoj.

Black Za to imamo razumijevanja iako ne znamo kakvabi trebala biti rezolucija koja bi pogodovala nacionalnim i ultranacionalnim organizacijama u Africi.

59Na izvjetaj moe biti instrument za donoenje takvih prijedloga. Treba izraziti uvjerenje da sudjelovanje u takvom radu nije milostinja ve se bazira na shvaanju da je svjetski progres jedan i nedjeljiv.

Zakljuak. (3.17) Program usmjeravanja razvoja dizajna u _____________________zemljama u razvo.iu_____________________ICSID treba stupiti u kontakt sa UNESCO-om radi izrade programa pomoi zemljama u razvoju. Pomo treba imati oblik strune suradnje, odnosno upuivanja eksperata koji bi razvoj industrijskog dizajna usmjeravali u cilju poveanja konkurentske sposobnosti zemalja u razvoju na svjetskom tritu.

Zakljuak. (3.18) Odgoj i obrazovanje u zemljama u razvojuUNESCO se treba osloniti na ICSID u pogledu pruanja savjeta i kadrova koji mogu pomoi zemljama u razvoju prilikom osnivanja kola industrijskog dizajna.kole u tim zemljama mogu imati specifine karakteristike koje proizlaze iz lokalne historijske i kulturne situacije.

Maldonado

Pulos

Trebali bismo vrsto podrati ideju o regionalnim institutima dizajna (Mvusijev trei prijedlog) koji bi razvijali kontakte i studije usmjerene na samoobrazovanje. Ne smijemo previe isticati pomo eksperata drugih zemalja jer mora ostati dovoljno prostora za lokalne inicijative .

Mora postojati institut koji je osniva kola i koji izgrauje centralnu politiku, filozofiju i brojne pratee aktivnosti.

Moemo preporuiti osnivanje regionalnih i kontinentalnih instituta za obrazovanje dizajnera. Na taj bi se nain osnovali centri u koje bi dolazile UNESCO-ve ekipe i drugi savjetnici.

Mvusi Ne namjeravam, na primjer, poslati afrike studente u Ulm ve namjeravam osnovati na vlastiti institut gdje emo pozvati Maldonada.

6o

Maldonado Osim eksperata trebao bi postojati institut ukojem bi se studij odravao u danom kulturnom i drutvenom kontekstu.

Zakljuak. (3.19) Osnivanje regionalnih instituta za industrij-____________________ ski dizajn_____________________________________

Prvi koraci u pravcu podizanja standarda industrijskog dizajna zemalja u razvoju mogu biti osnivanje regionalnih instituta za industrijski dizajn, koji bi trebali zapoljavati vlastite dravljane, a savjete inozemnih eksperata traiti za relativno kratka vremenska razdoblja.

Zakljuak. (3.2o) Preporuka za odravanje seminara o industrij-_____________________skom dizajnu u zemljama u razvoju.____________ICSID treba preko UNESCO-a pripremiti seminar na kojem bi bili predstavnici zemalja, gdje je razmatranje problema industrijskog dizajna od vitalne vanosti.

Mvusi: Moe li se to ubrzati?

Black Jedan od Afrikih nacionalnih komiteta priUNESCO-u trebao bi predloiti da se taj specijalni seminar odri kako bi se razmotrio i financijski aspekt.

61

Zavretak diskusije

Black Mnogo smo nauili. Postigli smo meunarodnesporazume koji danas izgledaju vrlo jednostavni, ali su prije "bili take razilaenja i neslaganja.

Mvusi elio bih da izrazim zahvalnost belgijskoj nacionalnoj komisiji UNESCO-a to sam pozvan ovdje. Posebno zahvaljujem uesnicima seminara to su sa razumijevanjem sasluali probleme ne samo Afrike nego i svih nerazvijenih zemalja

Black Moramo istovremeno zahvaliti i gospoi desCressonnieres i gospoi Lorge za entuzijazam i rad bez kojeg se ovaj seminar ne bi mogao ni zamisliti.

62

Diskusioni materijali

Svi su uesnici seminara upoznati prije ili za vrijeme sjednica za slijedeim materijalima:

INTERNATIONAL LIST OF SCHOOLS OF DESIGNizdava ICSID 1963Jay Doblin, direktor Instituta za dizajn,Illionois Institute of Technology,Chicago l6,Illionois

THE PROFESSION OF INDUSTRIAL DESIGNArthur J. Pulos bez datumaTHE NEW PROFESSIONAL EDUCATION IN DESIGNArthur J . Pulos mart 1964EDUCATION FOR INDUSTRIAL DESIGN Misha Black januar 1964THE STAGE OF DESIGN EDUCATION IN JAPAN Iwataro Koike juni 1963THE TRAINING OF INDUSTRIAL DESIGNERS Tomas Maldonado septem.1961THE TRAINING OF INDUSTRIAL DESIGNERS Jay Doblin septem.1961INDIA REPORT Charles Eames april 1958INDUSTRIAL DESIGN W.P. Katavalos bez datuma

IDI EDUCATIONAL PROGRAMIndustrial Design Institute, USA 1963

INDUSTRIAL DESIGN PROGRAMSchool of Art, Syracuse University, Syracuse,New York, USA toez datuma

OBRAZOVANJE I ODGOJ INDUSTRIJSKIH DIZAJNERA

Drugi seminar

Izvjetaj sa seminara koji je organizirao ICSID (International Council of Societies of Industrial Design - Meunarodni savjet drutava industrijskog dizajna) u suradnji s Hochschule fr Gestal- tung (Visoka kola za oblikovanje). Seminar je odran izmeu 17. i 19. septembra 1965. u Ulmu (SR Njemaka).

1PREDGOVOR

Prvi ICSID-ov seminar o obrazovanju industrijskih dizajnera odran je u Brugesu (Belgija) od 21. do 24. marta 1964, a izvjetaj je objavljen januara 1965. Taj je seminar financirao UNESCO na zahtjev belgijskog nacionalnog komiteta za UNESCO. Odravanje drugog seminara omoguila je pruanjem smjetaja i gostoprimstva Hochschule filr Ges.taltung u Ulmu.

Na drugom je seminaru iscrpljen do kraja dnevni red predvien za prvi seminar. Detaljno su razmotreni problemi nastavnog programa i predmetne satnice.

Ovaj je izvjetaj nastavak izvjetaja prvog seminara, jer se neki njegovi zakljuci mogu razumjeti samo ako se dovedu u vezu sa zakljucima seminara u Brugesu. Tako je, na primjer, na II seminaru u Ulmu prihvaena definicija industrijskog dizajna iz izvjetaja I seminara. Nije se diskutiralo ni o zakljucima seminara u Brugesu o trajanju nastave i o sredini koja pogoduje kolama industrijskog dizajna.

Budui je ulmski seminar planiran iskljuivo radi razmatranja detalja nastavnog programa i njegove organizacije, nije se pokualo donositi zakljuke o opim pitanjima. Kao radna hipoteza prihvaena je ova definicija po kojoj se razlikuje obrazovanje industrijskog dizajna od obrazovanja srodnih podruja:

"Industrijski dizajn bavi se prvenstveno odnosima izmeu proizvoda ili sistema i njihovih korisnika, pa zato zahtijeva takav stav prema obrazovanju dizajnera koji se razlikuje od tradicionalnog stava prema obrazovanju inenjera i ostalih srodnih profesija."

Premda je u toku trodnevnog seminara u Ulmu mnogo uinjeno, ipak su na zavretku seminara prisutni bili svjesni nunosti daljnjih diskusija radi definiranja mnogih tema dnevnog reda i drugih aspekata obrazovanja industrijskog dizajnera. Te je teme, prema miljenju uesnika, potrebno analizirati na meunarodnoj bazi i sporazum treba imati meunarodni znaaj.

Prisutni uesnici seminara izrazili su aljenje to nije postignut nikakav napredak u organiziranju posebnog seminara na kojem bi se razmatrali problemi obrazovanja industrijskih dizajnera u zemljama u razvoju, to je bila najvanija preporuka seminara

2u Brugesu. Ponovno je preporueno da UNESCO tom problemu dade prioritetan znaaj s obzirom na privredne potrebe tih zemalja.

Drugom seminaru prisustvovalo je 12 strunjaka za obrazovanje iz 11 zemalja od kojih je 7 prisustvovalo i seminaru u Brugesu.

Forma ovog izvjetaja razlikuje se od prvog. Skraeni su izvodi iz diskusija dok su opirniji tekstovi koji se odnose direktno na zakljuke.

Pozdravljeno je prisustvo gospoe Jossine des Cressonnieres (generalni sekretar ICSID-a) koja je usmjeravala rad seminara. Gospodin Gui Bonsiepe pridonio je uspjenom radu seminara simultanim prevoenjem sa tri jezika (engleskog, francuskog i njemakog) na kojima su se diskusije vodile.

Svi prisutni zamolili su me da izrazim najtopliju zahvalnost gospodinu Tomasu Maldonau i njegovim kolegama na Visokoj koli u Ulmu za plodonosni rad i ugodnu radnu atmosferu.

Misha Black predsjednik

3

Seminar je odran na Hochschule fttr Gestaltung Ulm (SR Njemaka) izmeu 17. i 19. septembra 1965.

PrisutniPredsjednik Misha Black EngleskaVeze s Izvrnim odborom ICSID-a

profesor industrijskog dizajna na Royal College of Art u Londonu

Zvonimir Radi Jugoslavija

lanoviSHINJI KOIKE JapanTOMAS MALDONADO NjemakaANDRE DE POERCK Belgija

ARTHUR J.PULOS SADNATHAN H.SHAPIRA SAD

ROGER TALLON Francuska

BASILIO M.URIBE ArgentinaGINO VALLE ItalijaMANUEL VILLAZONVASQUEZMexicoALEXAN3RE WOLLNER Brazil

pomonik direktora, Centar za industrijsko oblikovanje u Zagrebu

profesor industrijskog dizajna na Chiba University u Cbibirektor Hochschule fur Gestaltung (Visoka kola za oblikovanje) u Ulmupedagoki savjetnik na Visokoj koli industrijskog dizajna u St.Lucu u Lijeu (LEcole Superieure d Esthetique Industrielle)ef katedre industrijskog dizajna na Syracuse Universityizvanredni p