1. SADRŽAJ:

1. Sadržaj 1

2. Uvod 2

3. Obrt i vrste obrta 3

3.1. Definicija obrta 3

4. Obavljanje obrta 4

4.1. Otvaranje obrta 4

4.2. Upis u obrtni registar 4

4.3. Tvrtka i sjedište obrta 5

4.4. Brojčani podaci 5

5. Poslovanje obrta 6

5.2. Trgovac pojedinac 8

6. Obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta 9

6.2 Majstorki ispit 9

7. Organiziranost obrta 10

7.1. Oblici strukovnog rada u Hrvatskoj obrtničkoj komori 10

7.2. Organiziranost obrta 10

7.3. Hrvatska obrtnička komora 11

8. Kazne 13

9. Porez na dodanu vrijednost 14

9.1. Definicija 14

9.2. Porezne stope 14

9.3 Predmet oporezivanja 14

9.4. Mjesto oporezivanja 14

9.5. Porezni obveznik 15

9.6. Porezna osnovica 15

9.7. Izdavanje računa 16

9.8. Povrat poreza po prijavi 16

10.Statistički podaci o obrtima u Republici Hrvatskoj 17

11. Zaključak 19

12. Literatura 20

1

2. UVOD

Tema mog završnog rada je obrt. Cilj mi Vas je upoznati sa svim obilježjima

obrta, njegovim životnim fazama od trenutka osnivanja pa do njegovog prestanka.

Uz pomoć odgovarajuče literature navela sam sve bitne karakteristike obrta i

obradila ih. Struktura moje maturalne radnje sastoji se od 9 poglavlja i manjeg broja

podpoglavlja u kojima je sažeto opisano obavljanje i funkcioniranje obrta.

Stručnu praksu odradila sam u obrtu ELEKTRIK.

Obrt je osnovan i upisan u registar 01.02.2005 godine. Puni naziv djelatnosti

obrta je Elektrik, elektroinstalacijski radovi, posredovanje u trgovini na veliko (trgovina

na veliko uz naplatu ili po ugovoru), proizvodnja, popravak i održavanje opreme za

distribuciju i kontrolu električne energije. Sjedište obrta nalazi se u Zadru, Romansa 31,

a vlasnik obrta je Anto Glavočević. Obrt broji samo jednog zaposlenika koji je ujedno i

nosilac obrta.

U današnje vrijeme postoji velik broj obrta i različitih gospodarskih djelatnosi

kojima se oni bave stoga je potrebno upoznati uvjete za njihovo osnivanje i obavljanje,

a te uvjete i informacije možete pročitati na sljedećim stranicama moje maturalne

radnje.

2

3. OBRT I VRSTE OBRTA

3.1. Definicija obrta

Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti koje

obavljaju fizičke osobe sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom,

prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Može ga obavljati i trgovačko društvo ako to

ne čini na industrijski način. Obrt se tkođer može obavljati i kao sezonski obrt.

U obrtu je dopuštena svaka gospodarska djelatnost koja nije zakonom

zabranjena, a za sezonski obrt dozvoljene djelatnosti utvrđuje ministar za obrt, malo i

srednje poduzetništvo.

Vrste obrta

Obrti mogu biti: slobodni, vezani i povlašteni.

Slobodni obrti su obrti za koje nije potrebna stručna osposobljenost osnivatelja

odnosno ne traži se ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit, već je potrebno

ispuniti samo opće uvjete za otvaranje obrta.

Vezani su obrti oni obrti za čije se obavljanje, osim općih uvjeta, traži ispit o

stručnoj osposobljenosti ili majstorki ispit. Ovakav oblik obrta može obavljati fizička

osoba-izumitelj na temelju ostvarenog patentnog prava za patentirani proizvod ili

uslugu, te fizička osoba sa završenom odgovarajućom srednjom stručnom spremom.

Povlašteni obrti su oni obrti koje obrtnik ili trgovačko društvo smije obavljati

isključivo na temelju povlastice, koje izdaje nadležno ministarstvo ovisno o obrtu.

3

4. OBAVLJANJE OBRTA

Obavljane obrta zahtjeva ispunjenje određenih uvjeta koje fizičke osobe moraju

zadovoljiti, a to su:

a) Opći uvjeti

Pod općim uvjetima smatra se da fizička osoba udovoljava posebnim

zdravstvenim uvjetima, te da joj sudskom presudom, rješenjem o prekršaju nije izrečena

sigurnosna mjera ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti dok ta mjera traje.

b) Posebni uvjeti

Pod posebnim uvjetima podrazumjeva se da fizička osoba ima stručnu

osposobljenost ili položeni majstorski ispit ukoliko otvara vezani ili povlašteni obrt.

4.1. Otvaranje obrta

Za obavljanje slobodnih, vezanih i povlaštenih obrta, obrtnik mora imati

obrtnicu. Ona se izdaje u dvije veličine, od kojih veću obrtnik mora izložiti u sjedištu

obrta na vidnom mjestu, a za obavljanje povlaštenih obrta, obrtnik mora imati i

povlasticu. Oblik i sadržaj obrtnice i povlastice zakonom su propisani.

Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo je Pravilnikom o obrtu

donijelo zakon o upisu obrta u Obrtni registar. Obrt se upisuje u Obrtni registar, a

povlastica se upisuje u Registar povlastica koje vodi nadležno ministarstvo ovisno o

vrsti obrta. Svaki upis u Obrtni registar podrazumjeva i popunjavanje registarski

uložaka koji se sastoje od omota registarkog uloška, preglednog lista upisa u registarski

uložak i registarskih listova.

4.2. Upis u obrtni registar

Za sve upise u Obrtni registar podnosi se Prijava za upis u Obrtni registar na

propisanom obrascu. Nakon što se podaci iz obrasca unesu u Obrtni registar tiska se

izvadak iz Obrtnog registra. Nadležni ured državne uprave u županiji nakon obrade

prijave izdaje rješenje o upisu obrta u Obrtni registar.

Upisom obrta u Obrtni registar obrtik je dužan početi s obavljanjem obrta u roku

od godine dana od dana izdavanja obrtnice.

4

4.3. Tvrtka i sjedište obrta

Tvrtka je ime pod kojim obrt posluje, a ona sadrži naziv obrta, oznaku obrta, ime

i prezime obrtnika i sjedište, a može sadržavati i posebne oznake. Tvrtka se mora

istaknuti na ulazu u sjedište obrta u kojima se obrt obavlja.

Sjedište obrta je mjesto u kojem se obavlja obrt, a ako se obavlja u više mjesta

sjedište je u jednom od mjesta koje obrtnik odredi. Ukoliko za obavljanje obrta nije

potreban poslovni prostor, sjedište obrta je mjesto u kojem obrtnik ima prebivalište.

Obrtnik može i promjeniti sjedište obrta, a tu promjenu obrtnik ili trgovačko društvo

prijavljuje nadležnom županijskom uredu državne uprave koji o tome donosi rješenje i

promjenu upisuje u Obrtni registar.

4.4. Brojčani podaci

Jedan od načina na koji se obrti razlikuju jedan od drugoga je razlika u njihovim

brojčanim oznakama kao sto je matični broj obrta i brojčana oznaka obrtnice.

Matični broj se sastoji od osam znamenki, a dodjeljuje ga županijski ured za

statistiku. Jednom dodjeljeni matični broj ne smije se ponovno dodijeliti drugoj fizičkoj

osobi, osim ako pristupa u zajednički obrt ili ga nasljeđuje.

Svaka obrtnica sadrži oznaku koja se sastoji od brojčane oznake registarskog

tijela koje je izdalo obrtnicu i broja registarskog uloška. Obje brojčane oznake čine

jedinstvenu oznaku obrtnice.

5

5. POSLOVANJE OBRTA

Obrtnik može obavljati samo one obrte koji su obuhvaćeni obrtnicom, a ukoliko

se radi o povlaštenim obrtima, obrtnik može obavljati samo one za koje je dobio

povlasticu. Međutim, obrtnik može obavljati i druge djelatnosti u manjem opsegu, koje

služe obavljanju djelatnosti obuhvaćenih obrtnicom, a da za njih ne mora imati položen

majstorski ispit.

Za obveze koje nastaju u obavljanju obrta, obrtnik odgovara cijelom svojom

imovinom koju je unio u obrt i koja mu je potrebna za obavljanje obrta. Također

odgovara i za zakonitost obavljanja obrta i za zakonitost rada djelatnika koje zapošljava.

Obrt se može obavljati u više izdvojenih pogona, a pod izdvojenim pogonom

podrazumijeva se jedna ili više međusobno odvojenih prostora u kojima se obavlja obrt,

a nalazi se izvan sjedišta obrta.

Obrtnici i trgovačka društva koja obavljaju vezane ili povlaštene obrte dužni su

u svakom izdvojenom pogonu imenovati stručnog poslovođu koji ima položen

majstorski ispit

Obavljanje ili prestanak obrta u izdvojenom pogonu prijavljuje se nadležnom

županijskom uredu koji će izdati rješenje o prestanku obrta u izdvojenom pogonu putem

stručnog poslovođe i izvjestiti nadležni županijski ured koji će to upisati u obrtni

registar. Ovo se odnosi i na trgovca pojedinca i trgovačka društva koja obavjaju

određeni obrt.

Slobodni ili vezani obrt obrtnik može voditi sam ili putem poslovođe koji mora

biti u radnom odnosu kod obrtnika i udovoljavati uvjetima zakona. Poslovođa vodi obrt

u ime i za račun obrtnika.

Obrtniku u obavljanju obrta mogu pomagati i članovi njegove obitelji i osobe

koje je obrtnik dužan uzdržavati. Nakon smrti obrtnika obrtnica se može prenijeti na

njegove nasljednike koji obrt mogu natsaviti putem poslovođe. Također nakon smrti

obrtnika, supružnik, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt kao privremeni

poslovođa.

Ako nasljednici žele prenijeti obrtnicu na sebe nakon smrti obrtnika te nastaviti

voditi obrt putem poslovođe, dužni su to prijaviti nadležnom županijskom uredu u roku

od 30 dana od okončanja ostavinskog postupka.

Obrtnik može privremeno prestati obavljati obrt u trajanju od jedne godine o

čemu pismeno izvješće upučuje nadležnom županijskom uredu u roku od 30 dana od

6

prestanka, a prestanak dulji od godine dana obrtnik može zatražiti u slučaju bolesti ili

više sile. Ostali razlozi obustave mogu biti: godišnji odmor, porodni dopust, preuređenje

prostora, preseljenje na novu lokaciju, pomanjka poslova i sl.

Za vrijeme privremenog prestanka, obrtnik je obavezan predati obrtnicu u

nadležni županijski ured, a o ponovnom početku obavljanja obrta dužan je pismeno

izvjestiti nadležni županijski ured najkasnije u roku od sedam dana po isteku vremena

privremenog prestanka.

Obrtnik mora istaknuti cijenu svojih proizvoda ili usluga na način koji će biti

dostupan potrošačima. Za pojedine obrte gradsko ili općinsko vijeće može propisati

raspored početka i završetka radnog vremena.

Zajedničko obavljanje obrta

Zajedničko obavljanje obrta mogu obavljati dvije ili više fizičkih osoba radi

obavljanja gospodarskih djelatnosti koje uređuju pisanim ugovorom na temelju propisa

kojima se uređuju odnosi u ortakluku. Pri upisu zajedničkog obavljanja obrta mora se

priložiti i ugovor o ortakluku. Poslovanje zajedničkod obrta se obavlja pod zajedničkom

tvrtkom, a da bi fizičke osobe mogle obavljati zajednički obrt moraju udovoljavati svim

uvjetima potrebnim za obavljanje obrta. Bitno je da jedna od fizičkih osoba mora, ako

se traži imati odgovarajući prostor i odgovarajuću stručnu osposobljenost. Jedna fizička

osoba može obavljati i više zajedničkih obrta, a ako fizička osoba pristupi ili istupi iz

zajedničkog obrta, obavljanje obrta se nastavlja.

Prestanak obrta

Obrt prestaje odjavom ili po sili zakona što rješenjem utvrđuje nadležni

županijski ured i po pravomoćnosti rješenje briše obrt iz Obrtnog registra. Prestanak

obrta odjavom utvrđuje se danom navedenim u odjavi, a ne može se odjaviti unatrag.

Obrt prestaje po sili zakona: smrću obrtnika ako se ne nastavi vođenje obrta,

ako je obrtnik osuđen na kaznu zatvora, a kazneno djelo povezano s obavljanjem obrta,

ako obrtnik nema položen majstorski ispit, a ne zapošljava djelatnika koji zadovoljava

tom uvjetu, ako nadležno ministarstvo oduzme obrtniku povlasticu...

Nadležni županijski ured rješenjem utvrđuje prestanak obrta po sili zakona i po

pravomoćnosti rješenja briše obrt iz registra.

7

5.2.Trgovac pojedinac

Obrtnik može tražiti da se upiše u trgovački registar kao trgovac pojedinac, a to

je fizička osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o

obrtu.

Upis u trgovački registar može tražiti onaj obrtnik čiji je godišnji prihod veći od

250.000 EUR izražen u kunama. U trgovački registar mora se upisati samo onaj obrtnik

čiji godišnji prihod prelazi protuvrijednost 2.000.000 EUR.

Obrtnik čiji je prihod veći od spomenute protuvrijednosti dužan je zatražiti upis

u trgovački registar u roku 60 dana nakon podnošenja godišnjih financijskih izvještaja

kojima je iskazan takav prihod.

Prijava za upis u trgovački registar mora sadržavati i tvrtku, sjedište i predmet te

naziv registra i broj pod kojim je fizička osoba upisana kao obrtnik.

8

6. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA OBAVLJANJE OBRTA

Za obavljanje obrta potrebno je proći kroz obrazovanje za stjecanje srednje

stručne spreme za obrtnička zanimanja koja se sastoje od općeobrazovnog dijela i

naukovanja. Naukovanje se sastoji od stručno teorijskog dijela i praktičnog dijela.

Stručno teorijski i praktični dio programa propisuje ministar za obrt, malo i

srednje poduzetništvo. Općeobrazovni i stručno-teorijski dio naukovanja izvodi se u

obrtničkoj školi ili drugoj srednjoj strukovnoj školi dok se praktični dio programa

naukovanja izvodi se kod obrtnika ili u trgovačkom društvu, a može se stjecati i u

majstorskoj školi. Svršetkom majstorske škole polaže se majstorski ispit.

Svrha i cilj naukovanja za obrtnička zanimanja je stjecanje znanja, vještina i

navika koje omogućuju polazniku da samostalno obavlja poslove i radne zadatke. Po

svršetku naukovanja polaže se pomoćnički ispit.

U obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta spada i stručna

osposobljenost za stjecanje praktičnih znanja i vještina koja se može obaviti kod

obrtnika koji obavlja vezani obrt, a za stjecanje teorijskih znanja može se organizirati u

obrtničkoj školi ispit o stručnoj osposobljenosti.

6.2. Majstorki ispit

Majstorskom ispitu mogu pristupiti osobe koje su položile pomoćnički ispit i

imaju završeno propisano opće obrazovanje te najmanje tri godine radnog iskustva u

obrtu za koji žele polagati majstorki ispit. Također majstorskom ispitu mogu pristupiti

osobe koje imaju odgovarajuću srednju stručnu spremu i najmanje dvije godine radnog

iskustva u zanimanju za koje polažu ispit i završeno obrazovanje u majstorskoj školi u

trajanu od godine dana, ali i osobe s neodgovarajućom srednjom stručnom spremom ako

na dan pristupanja ispitu imaju najmanje pet godina radnog iskustva u zanimanju za

koje polažu ispit.

Majstorski ispit se polaže pred ispitnim komisijama koje osniva Upravni odbor

Hrvatske obrtničke komore.

9

7. ORGANIZIRANOST OBRTA

7.1. Oblici strukovnog rada u Hrvatskoj obrtničkoj komori

Radi usklađivanja i rješavanja stručnih pitanja gospodarske grane kojoj obrtnik

pripada, u Hrvatskoj obrtničkoj komori se organizira strukovni rad po sekcijama na

razini udruženja obrtnika, preko cehova na razini područnih obrtničkih komora do ceha

Hrvatske obrtničke komore.

Sekcije su osnovni oblik stručnog strukovnog organiziranja i rada na razini

udruženja obrtnika. Vrste i broj sekcija utvrđuje se statutom udruženja obrtnika s

obzirom na broj pripadnika određene grane djelatnosti, a način rada sekcije utvrđuje se

aktom udruženja obrtnika. Zadaće sekcije su da se brine, razmatra i odluluje samostalno

na svojim sjednicama o stručnim pitanjima i ostalim problemima koji se odnose na

gospodarsku granu djelatnosti koju sekcija zastupa.

Cehovi su oblik strukovnog povezivanja na razini područnih obrtničkih komora

radi usklađivanja i rješavanja stručnih i ostalih pitanja od zajedničkod interesa za

članove ceha. Organiziraju se tako da svaka strukovna grupa obuhvaća jednu granu ili

jednu skupinu ili podskupinu. Vrsta i broj utvrđuje se statutom područne obrtničke

komore, a rad ceha aktom područne obrtničke komore.

Ceh hrvatske obrtničke komore je oblik povezivanja i rada odgovarajučih

cehova radi rješavanja određenih zajedničkih pitanja Komore. Zadatak ceha je

promicanje i unapređivanje djelatnosti te usklađivanje i zastupanje interesa članova

Komore koji obavljaju istu ili sličnu djelatnost na razini Komore.

7.2. Organiziranost obrta

Radi promicanja, usklađivanja i zastupanja interesa obrtnika na razini lokalne

uprave i samouprave osnivaju se udruženja obrtnika i područne obrtničke komore.

Udruženja obrtnika osnivaju se na teritorijalnom i strukovnom načelu za

područje jedne ili više jedinica lokalne samouprave, a područje obrtničke komore za

područje jedne ili više županija.

10

7.3. Hrvatska obrtnička komora

Hrvatska obrtnička komora je samostalna poslovna organizacija za promicanje,

usklađivanje i zastupanje zajedničkih interesa obrtništva pred državnim tijelima u zemlji

i inozemstvu. Komora je pravna osoba, a njezini članovi su obrtnici, trgovci pojedinci i

trgovačka društva, koji obavljaju obrt na području Republike Hrvatske. Osnovni zadaci

i poslovi komore su: promicaje obrta i obrtništva poticanjem nastupa na sajmovima,

informiranjem javnosti i obrtu, razvoj područnih obrtničkih komora, zastupanje interesa

obrtnika pred državnim tijelima kod donošenja propisa u oblasti obrtništva, obavljanje

poslova u području obrazovanja i osposobljavanja za potrebe obrtništva, poticanje i

sudjelovanje u izdavačkoj djelatnosti...

Tijela komore su skupština, Upravni odmor, Nadzorni odbor i Predsjednik

komore.

Skupština komore je najviši organ upravljanja, a sačinjavaju je predstavnici

članova Komore. Ona donosi statut i izmjene i dopune statuta, poslovnik o radu

skupštine, program rada i financijski proračun, pravilnik o organizaciji, sastavu, načinu

izbora, odluku o broju područnih obrtničkih komora... Također utvrđuje područja koja

obuhvaćaju Komore, usklađuje rad i razvoj komora, jedinstvenu politiku financiranja i

izmjenjuje i rješava predsjednika Komore, upravni i nadzorni odbor i druga tijela.

Skupština ima 75 članova. Ona može pravovaljano odlučivati ako je na sjednici nazočno

više od polovice. Njezin rad određuje se poslovnikom o radu.

Upravni odbor komore ima 23 člana i to 20 predsjednika područnih obrtničkih

komora i 3 člana koje imenuje skupština. Mandat članova traje 4 godine. Sjednice

upravnog odbora saziva predsjednik Komore, a mora je sazvati i na zahtjev Nadzornog

odbora, ili najmanje pet članova Upravnog odbora. Odluka upravnog odbora je

pravovaljanja ako je za nju glasala većina nazočnih. Upravni odbor provodi odluke i

zaključke skupštine, upravlja poslovima Komore, osniva komisije za polaganje

pomočnih ispita, donosi opće akte potrebne za rad, izmjenjuje i rješava predsjednika...

Nadzorni odbor nadzire provođenje statuta i drugih propisa Komore, te

izvršavanje obveza članova Komore. Sastoji se od predsjednika i 4 člana. Nadzorni

odbor podnosi skupštini izvješće o radu, te financijskom i materijalnom poslovanju

Komore najmanje jednom na godini izvješće o radu i godišnji obraćun.

11

Predsjednika Komore imenuje i rješava Skupština na prijedlog Upravnog

odbora, ili najmanje 15 članova Skupštine. On predstavlja i zastupa Komoru, odgovoran

je za zakonitost njenog rada i ne može biti član Upravnog i Nadzornog odbora.

Predsjedniku u radu pomažu tri potpredsjednika i tajnik Komore. Mandat predsjedniku i

njegovim potpredsjednicima traje 4 godine, ali može prestati i ranije ako je razriješen po

odluci Skupštine, ostavkom, smrću ili gubitkom statusa člana Komore.

Ostala tijela Komore su jos: Predstavništvo Komore koje je savjetodavno tijelo,

Sud časti koji sudi članicama i članovima komore zbog povreda dobrih poslovnih

običaja u obavljanju obrtničkih i drugih gospodarskih djelatnosti, te Arbitraža za

posredovanje radi mirenje te za odlučivanje u sporovima.

12

8.KAZNE

Novčanom kaznom u visini od 2.000,00 do 20.000,00 kn obrtnik će biti kažnjen

ako ne prijavi početak obavljanja obrta, ne istakne tvrtku pod kojom će obrt poslovati,

ne prijavi promjenu sjedišta, ako obavlja obrt koji nije obuhvaćen obrtnicom, ako obrt

obavlja za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta, ako ne istakne cijenu svojim

proizvoda, te ako s naučnicima ne sklopi ugovor o naukovanju.

Fizička osoba koja obavlja obrt bez obrtnice ili povlastice također će biti

kažnjena novčanom kaznom od 2.000,00 do 20.000,00 kn i izreći će se zaštitna mjera

oduzimanjem imovinske koristi ostvarne izvršenjem prekršaja.

Novčanom kaznom u visini od 4.000,00 do 35.000,00 kn bit će kažnjeno i

trgovačko društvo ako počne obavljati vezani ili povlašteni obrt bez rješenja nadležnog

županijskog ureda, ako ne imenuje djelatnika za obavljanje obrta te ako ne prijavi

promjenu sjedišta obrta. Uz novčanu kaznu oduzet će se i imovinska korist ostvarena

izvršenjem prekršaja.

13

9. POREZ NA DODANU VRIJEDNOST

9.1. Definicija

Porez na dodanu vrijednost je porez koji se obračunava i plaća u svim fazama

proizvodnje i prometa dobara ili usluga, pri čemu se u svakoj pojedinoj fazi oporezuje

iznos novonastale dodane vrijednosti dotične faze ciklusa.

9.2. Porezne stope

Prema zakonskim propisima koji uređuju problematiku PDV-a porez na

dodanu vrijednost po stopi od 0% plaća se na kruh, mlijeko, knjige stručnog,

znanstvenog, umjetičkog i obrazovnog sadržaja, udžbenike lijekove implantate i sl.

Porez na dodanu vrijednost po stopi od 22% plaća se za sva oporeziva ostala

isporučena dobra i obavljene usluge od porezne osnovice (naknade).

9.3. Predmet oporezivanja

Predmet oporezivanja porezom na dodanu vrijednost je vrijednost isporuka svih

vrsta dobara i svih obavljenih usluga, koje obave porezni obveznici. Prema tome,

plaćanju poreza na dodanu vrijednost podliježu proizvodi i učinjene usluge koje porezni

obveznici učine svojim uposlenima.Predmet oporezivanja je i trošak reprezentacije, kao

i 30% troškova osobnih automobila i drugih sredstava. Oporezivanju podliježu i izdaci

za odmor, šport, rekraciju i sl.

9.4. Mjesto oporezivanja

Mjesto oporezivanja je ono mjesto gdje je isporuka dobara obavljena odnosno

kod usluga mjesto sjedišta poduzeća

14

9.5. Porezni obveznik

Porezni obveznik je svaka pravna i fizička osoba koja samostalno i trajno

obavlja djelatnost s namjerom ostvarivanja prihoda. Dakle porezni obveznici su obrtnici

ako im je godišnja vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga bila veća od

85.000,00 kuna. Ako je godišnja vrijednost isporuka dobara ili usluga bila manja od

85.000,00 kuna, tada poduzetnici nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost. Stalni

porezni obveznici dužni su se prijaviti Poreznoj upravi radi upisa u Registar obveznika

poreza na dodanu vrijednost.

Porezni obveznik, dakle obrtnik mora za obračunsko razdoblje sam utvrditi

obvezu poreza na dodanu vrijednost i iskazati u prijavi poreza na dodanu vrijednost.

Postoje dvije vrste poreznih obveznika i to su: tuzemni porezni obveznik i

inozemni porezni obveznik.

Tuzemni porezni obveznik je fizička osoba koja ima prebivalište ili boravište u

Republici Hrvatskoj ili osoba koja je zaposlena u službi Republike Hrvatske i po toj

osnovi prima plaću. Pri oporezivanju tuzemnom obveznika oporezuje se ukupan

dohodak ostvaren u tuzemstvu i inozemstvu i to prema tuzemnim propisima.

Inozemni porezni obveznik je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni

prebivalište i uobičajeno boravište, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji

podliježe oporezivanju prema zakonu o porezu na dohodak.

9.6. Porezna osnovica

Porezna osnovica na koju je obračunava porez na dodanu vrijednost po stopi od

22% je vrijednost naknada za isporučena dobra ili obavljene usluge, u kojima nije

sadržan porez na dodanu rijednost. Od obračunanog poreza na dodanu vrijednost odbija

se plaćeni porez na dodanu vrijednost prema ulaznim računima, u istom obračunskom

razdoblju, kojeg je platio porezni obveznik.

15

9.7. Izdavanje računa

Prema zakonu o porezu na dodanu vrijednost prodavatelj je obvezan ispostaviti

račun, a kupac je obvezan uzeti račun i imati ga pri izlasku iz radnje. Od ove obveze

izuzeti su obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti. Računom

se za potrebe oporezivanja smatra svaka isprava kojom se obračunavaju isporuke bez

obzira u kojem obliku i pod kojim nazivom je izdana. Obrtnik koji je oslobođen poreza

mora na računu navesti da porez nije zaračunan.

9.8. Povrat poreza po prijavi

Porezni obveznik koji u obračunskom razdoblju preplati porez, ima pravo na

povrat te razlike, radi čega uz poreznu prijavu mora priložiti virmanski nalog za povrat,

u protivnom ako on to ne učini smatra se želi da se ta razlika koristi kao predujam za

buduće obveze poreza na dodanu vrijednost.

Poduzetnici čija godišnja vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga nije bila

veća u prethodnoj godini od 85.000,00 kuna ne plaćaju porez na dodanu vrijednost,

nemaju pravo na iskazivanje poreza na dodanu vrijednost u računima i ne mogu dobiti

pretporez koji su mu zaračunali ostli poduzetnici.

16

10.STATISTIČKI PODACI O OBRTIMA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Zaposleni po djelatnosti u siječnju 2009.

Zaposleni u pravnim osobama 80.61 %Zaposleni u obrtu 14.84 %Zaposleni u slobodnim pro-fesijama 2.11 %Zaposleni osiguranici poljoprivrednici 2.44 %

Prema privremenim podacima u siječnju 2009. Godine u Republici Hrvatskoj broj

zaposlenih u pravnim osobama iznosio je 1.209.856 što čini 80.61 % ukupno

zaposlenih. Broj zaposlenih u obrtu iznosio je 222.699 što čini 14.84 %, u poljoprivredi

36.646 ili 2.44 %, te u slobodnim profesijama 31.723 ili 2.11 %.

Tijekom cijele godine 96.8 %Sezonsko obavljanje 3.2 %

17

Aktivni obrti po obavljanju obrta prosinac 2008.

11. ZAKLJUČAK

18

Postoji velik broj načina na koji možemo osnovati obrt, ali ipak ostaje dilema

koji pravno-organizacijski oblik odabrati da bi raspoloživim sredstvima mogli obavljati

poduzetnički pothvat. Da li je bolje osnovati obrt ili trgovačko društvo, dobro je pitanje

koje mući poduzetnike jer se i obrtom mogu obavljati sve djelatnosti koje obavljaju i

trgovačka društva. Budući poduzetnici na raspolaganju imaju široku „lepezu“

djelatnosti, jer je zapravo dopuštena svaka gospodarska djelatnost koja zakonom nije

zabranjena.

Obrt je pogodan za osnivanje tzv. Obiteljskog poduzetništva, jer članovi obitelji

mogu pomagati obrtniku, pa je moguće baviti se obrtom u krugu bliskih osoba te

uključivanje trećih osoba svesti na minimum.

Neke od prednosti osnivanja obrta su i veća neovisnost jer je osnivateljima obrta

omogućeno gotovo potpuno autonomno djelovanje. Zbog svoje veličine obrti se lakše

prilagođavaju tržišnim promjenama nego veći pravno-organizacijski oblici.

Uz brojne prednosti nailazimo naravno i na nedostatke kao što velika

odgovornost pada na osnivatelja koji u većini slučajeva obavlja nekoliko funkcija

odjenom tako da cijeli poslovni uspjeh ovisi o njemu.

Osnovati obrt je dobra odluka ako želimo brzo ući u „poslovni“ svijet jer ga je

lako, brzo i jeftino za osnovati, a ako ne uspijemo ostvariti naše ciljeve možemo ga bez

problema zatvoriti.

11. LITERATURA

19

Miran Šoić, Cvitan Zeljko: OBRT priručnik o uvjetima otvaranja i

poslovanja obrta, obrazovanju za obrtnička zanimanja, organiziranosti obrta i

vođenju poslovnih knjiga,

«Copygraf». Zagreb, 2000.

20