Odgovornost. TIM4PIN MAGAZIN • lipanj • 2018.tim4pin.hr/wordpress_9/wp-content/uploads/2018/06/TIM4PIN-Magazin... · 5 godina poslovanja HNVSHUWQD SRGUXÏMD (8 IRQGRYL MDYQD QDEDYD

ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA

6

Polugodišnji financijski izvještaji proračuna

Promjene u proračunskim procesima

Pravo na godišnji odmor i regres u JLS

Ugovori o energetskom učinku

NA

KL

AD

NIK

- t

im4

pin

Uli

ca

gra

da

Vu

ko

va

ra 2

37

A,

10 0

00

Za

gre

b |

ce

nta

r@ti

m4

pin

.hr

TIS

KA

NIC

A -

po

šta

rin

a p

lać

en

a u

HP

-u d

.d.

u s

ort

irn

ici

10 2

00

Za

gre

b

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

• li

panj

• 2

018.

BROJ 6.lipanj 2018.

Odgovornost. Pravi razlog za GDPRZaštitite svoje korisnike, poslovanje i podatke odgovorno i u skladu s propisima. Oni imaju pravo na privatnost, a vi na zadovoljstvo i poslovni uspjeh. Količina podataka kojom raspolažete ogromna je, a procesi kompleksni. No, GDPR je jednostavna stvar kada o tome znate sve. A mi znamo. I jedini zaista poznajemo vaše poslovanje. Upravljanje podacima na siguran način za LC nije ništa novo - to radimo već 26 godina. Poznajemo IT rješenja koja su dio vaših poslovnih procesa i zato možemo kreirati GDPR paket po vašoj mjeri:

LC GDPR Consulting - specijalizirani GDPR paket sadrži 5 koraka koji se provode u dvije faze. Prva tri koraka predstavljaju inicijalnu fazu, a četvrti i peti aktiviraju se nakon potpuno završene prve faze. Svaki se korak temelji na specifičnostima vaših poslovnih procesa i odgovara samo vama.

Za sve dodatne informacije obratite nam se na [email protected] ili [email protected]

1. KORAK:Predstavljanje prava i obveza prema GDPR-u uz naglasak na organizacijski i pravni aspekt obrade osobnih podataka

2. KORAK:Analiza opsega osobnih podataka prema specifičnim potrebama korisnika

3. KORAK:Procesna, organizacijska i tehnološka prilagodba poslovanja prema GDPR-u

4. KORAK: Službenik za zaštitu podataka (DPO)

5. KORAK:Evidencija i izvješća o obradi osobnih podataka

Aktualna izdanjaNarudžbenica za pretplatu na časopis, kao i za navedena izdanja nalazi se na posljednjoj stranici časopisa.

POREZNI PRIRUČNIK – za proračunske i neprofi tne organizacije

Teme: Porez na dohodak, Porez na dodanu vrijednost, Porez na dobit, Opći porezni zakon – izmjene i dopune, Ppopis mišljenja i uputa Ministarstva fi nancija, Načini isplata fi zičkih osoba.

Autori: Ivan Čevizović, Mirjana Mahović Komljenović, Branka Remenarić, Maja Butorac, Ana Godić, Davor Vašiček

Izdanje: Zagreb, 2017.

CBA - analiza troškova i koristi

Teme: Analiza troškova i koristi, Analiza okruženja, Defi niranje ciljeva i identifi kacija projekta, Tehnička izvedivost i održivi razvoj, Financijska i Ekonom-ska analiza, Procjena rizika, Primjeri dobre prakse + USB sa radnim materijalima u Excelu za samostalnu izradu CBA.

Autor: Kristian Korunić


Prikaz novog Zakona o javnoj nabavi

Teme: Novi Zakon o javnoj nabavi s kazalom pojmova, Stručna mi-šljenja autora i usporedba s pret-hodnom zakonskom regulativnom.

Autori: Goran Matešić, Ante Loboja, Zoran Vuić, Ivan Palčić, Zvonimir Jukić, Biljana Lerman, Nikolina Bačurin i Iva Šuler, Urednica: Iva Šuler


Priprema, pozor, ERASMUS+

Teme: Priprema projektnih prijedloga, Upute za ispunjavanje aplikacijskog obrasca, Provedba projekta, Primjeri dobre prakse.

Autori: Kristina Kosor, Ivana Petričko, Hrvoje Vargić, Ivana Soža Savić, Alen Halilović, Mladenka Karačić


Aktualna izdanja

EU projekti – od ideje do realizacije

Teme: Strateški dokumenti, proračun projekta, javna nabava, izvještavanje.

Autori: Ivana Maletić, Kristina Kosor, Matilda Copić, Katarina Ivanković–Knežević, Nada Zrinušić, Božana Bešlić, Saša Bukovac, Nataša Kulakowski, Mladenka Karačić, Marija Rajaković, Marija Tufekčić, Ivana Petričko, Sabina Valić



Teme: Porez na dohodak, porez na dodanu vrijednost, porez na dobit, Opći porezni zakon - izmje-ne i dopune; PRILOG: Popis mi-šljenja i uputa Ministarstva fi nan-cija, načini isplata fi zičkih osoba.



Računovodstvo proračunskih i neprofi tnih organizacija

Teme: Udžbenik za sustavno sagledavanje i računovodstveno praćenje poslovanja proračunskih i neprofi tnih organizacija. Teorijske postavke sustava s primjerima knjiženja.

Autori: Davor Vašiček, Vesna Vašiček

Izdanje: Rijeka, 2016.

Priručnik za planiranje 2018. - 2020.

Teme: Priručnik za planiranje s konkretnim primjerima namijenjen svim korisnicima državnog proračuna, jedinicama lokalne i područne regionalne samouprave i njihovim korisnicima u procesu planiranja za razdoblje 2018.-2020.

Autori: Ivana Jakir-Bajo, Ida Hohnjec, Andrea Kocelj, Mirela Zagorac

Izdanje: Zagreb, 2017..


Teme: Novi Zakon o javnoj nabavi s kazalom pojmova, stručna mišljenja autora i usporedba s prethodnom zakonskom regulativnom.



Računski plan proračuna 2017.

Teme: Računski plan proračuna i Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (pročišćeni tekst - NN, br. 12/14, 115/15, 87/16).

Autori: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje



Teme: Priprema projektnih prijedloga, upute za ispunjavanje aplikacijskog obrasca, provedba projekta, primjeri dobre prakse.



EU projekti

POREZNI PRIRUČNIK Prikaz novog Zakona

Računovodstvo

Prikaz novog Zakona Prikaz novog Zakona

Računski plan EU projekti Priprema, pozor, EU projekti





CBA - analiza troškova i POREZNI PRIRUČNIK Priručnik za planiranje POREZNI PRIRUČNIK CBA - analiza troškova i Priručnik za planiranje CBA - analiza troškova i

Impressum

TIM4PIN MAGAZINČasopis Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Zagreb, Šumetlička 41tel: 01/553 1335, 01/553 1775 E-pošta: [email protected] 83718300522; MBS 2929236;www.tim4pin.hrAdresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Za nakladnika: Maja Butorac, mag.oec.

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Antonija Havidić, mag.oec.Ana Peček, mag. educ. philol. croat. et mag. philol. polon.

Tajnica uredništva: Anita Huljak

Uredništvo: izv.prof.dr.sc. Anto Bajo; dr.sc. Ivan Čevizović; doc.dr.sc. Saša Drezgić, izv.prof.; Mladen-ka Karačić, dipl.oec.; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Iva-na Jakir-Bajo; Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.; Ante Loboja, mag.iur.; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić, mag.iur.; Ana Zorić, mag.iur.; Danijela Stepić, mag.oec.; dr.sc. Desanka Sarvan; dr.sc. Ana Marija Sikirić; Iva Šuler, dipl.iur.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; prof.dr.sc. Zdravko Zekić.

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog

Oblikovanje naslovnice: DIBS

Slike: Turistička zajednica grada Siska, Željko Rakarić

Grafi čka priprema: Sveučilišna tiskara d.o.o., Goga Vinter

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg Republike Hrvatske 14, Zagreb

Riječ glavnog urednikaPoštovani čitatelji!

Stara je narodna izreka „vatra je dobar sluga, a loš gospodar“. U današnjim suvremenim e-vremenima mogli bismo to ustvrditi i za elektroničke poruke preko e-mailova, a zasigur-no i milijune i milijarde informacije koje se progresivno množe društvenim mrežama. Pri-tom, što ste popularniji i važniji u bilo kojemu smislu, to raste i korisnost, ali i potencijalna šteta njihove upotrebe. Javno eksponiranu aferu „hotmail“ i njene posljedice nema potrebe posebno naglašavati i interpretirati. Nije vam mogla promaknuti. Također vjerujemo da vam, premda nešto diskretnija i neizravnija, nije promakla podjela eksponenata najvećih političkih stranaka kao i najviših razina vlasti. Politička se scena defi nitivno „komeša“.

Istodobno je naš prisutni gospodarski rast od cca 2,5 – 2,9 % najslabiji u Europi. Globalno gospodarstvo, prema riječima glavnog ekonomista OECD-a, raste po stopi od 4 %, što zna-či da i u globalnim razmjerima, unatoč rastu, zaostajemo.

Neka istraživanja među mladom populacijom pokazuju da više od 50 % najuspješnijih uče-nika planira svoju budućnost jednoga dana izvan Hrvatske. I kako onda objasniti činjenicu da milijuni stranih državljana najljepši dio svoje poslovne godine žele i provode odmarajući se baš u toj istoj Hrvatskoj?! Zemlji prebogatoj prirodnim bogatstvima i ljepotama, izvan-rednom klimom i zdravom prirodom. Zaista sreća da je tako, jer tko zna gdje bismo bili kada bi izostali prihodi od turizma. Pokušajmo samo na trenutak usporediti naše životno okruženje s onim iz kojega su uz silne rizike, neizvjesnosti i pogibelji otišli milijuni migrana-ta koje smatramo i doživljavamo kao potencijalu nacionalnu ugrozu.

Ovaj tiskani stručni medij sigurno nije mjesto na kojemu je moguće i primjereno dalje o ovoj temi kontemplirati, no teško je ne podijeliti s vama bar dio nedoumica i osobne zbu-njenosti.

Također, višestruko smo u ovom uvodniku spominjali „Globalni No. 1“ u liku i djelu živopi-snog predsjednika osebujne i raskošne frizure. Tek što površno shvatimo što poduzima i zaista namjerava u Koreji, već je u Iranu, gradi zid prema Meksiku, uvodi carine na metale i automobile iz Europe. Naizgled veoma daleko i nama nebitno, no ipak na benzinskim crpkama osjećamo da rezervoari naših automobila znatno više „zavlače ruku u naš kućni budžet“.

Prethodno navedeno nije u izravnoj vezi s našim svakodnevnim stručnim poslovima u ko-jima smo naviknuli „bdijeti“ nad mogućim promjenama zakonskog okvira. Na tom polju nema iznenađenja pa je naš časopis ponovo manjeg opsega no što je uobičajeno.

Iznimno, propisi o zaštiti osobnih podataka koji su stupili na snagu potkraj prošlog mjeseca vjerojatno su, brojnim napisima i radionicama, osvijestili i vašu obvezu da im se prilagodite.

U ovom broju i mi dajemo tome doprinos nadajući se da će praksa pokazati razumijevanje i osigurati racionalni pristup ovoj novoj vrsti naše „sigurnosti“.

Do sljedećeg vas broja srdačno pozdravljamo!

Glavni urednik

Prof. dr. sc. Davor Vašiček

SEMINARI I RADIONICE U NAJAVI

Detaljnije informacije o pojedinoj radionici možete pronaći na www.tim4pin.hr.

11.6. SPECIJALIZIRANA RADIONICA ZA JLP(R)S I NJIHOVE KORISNIKE - Polugodišnji fi nancijski izvještaji, računovodstvene posebnosti, pripremne radnje za fi nancijske planove za 2019.-2021. te radnopravne novine

12.6. SPECIJALIZIRANA RADIONICA ZA PRORAČUNSKE KORISNIKE DRŽAVNOG PRORAČUNA - Polugodišnji fi nancijski izvještaji, računovodstvene posebnosti, pripremne radnje za fi nancijske planove za 2019.-2021. te radnopravne novine

SPECIJALIZIRANA RADIONICA - Polugodišnji fi nancijski izvještaji, računovodstvene posebnosti, pripremne radnje za fi nancijske planove za 2019.-2021. te radnopravne novine

13.6. Rijeka14.6. Split18.6. Osijek

14.6. Specifi čnosti kod izrade dokumentacije o nabavi u postupcima fi nanciranim iz EU fondova; eESPD obrazac

20.6. Novi obvezujući EU propisi o zaštiti osobnih podataka - GDPROgulin

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

9Gospodarski rast se nastavlja Davor Galinec

12

Najavljene promjene u proračunskim procesima Ivana Jakir-BajoAna Zorić

16

Preknjiženje pogrešno uplaćenih javnih prihoda Mirjana Mahović Komljenović

RAČUNOVODSTVO

23

Podsjetnik na predaju polugodišnjih fi nancijskih izvještaja u sustavu proračunaIvana Jakir-Bajo

26

Poljoprivredna aktivnost u javnom sektoru prema MRSJS 27 – PoljoprivredaBožena Kačanić Sanja Skoliber

PRAVO

29

Zaštita pojedinca u vezi s obradom osobnih podatakaSuzana Šop

36

Što donosi Zakon o primjeni Opće uredbe za zaštitu podataka?Gordana Muraja

JAVNA NABAVA

40Računska ispravnost ponudeZoran Vuić

47

Praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabavePraksa DKOM-a

49

Stavovi Središnjeg tijela državne uprave za politiku javne nabave – 2. dio Ante Loboja

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

54

Planiranje likvidnosti kod CEF projekata prometnog sektoraDavorka Žagar

LOKALNA SAMOUPRAVA

59

Pravo na godišnji odmor i regres lokalnih službenika i namještenikaVesna Šiklić Odak

64

Ugovori o izgradnji i fi nanciranju izgradnje komunalne infrastruktureDesanka Sarvan

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

72

Knjiženje nekih specifi čnih poslovnih događaja kod visokih učilišta Martina Štefković Hana Zoričić

PAMETNI GRADOVI

74

Ugovor o energetskom učinku – javni dug ili ne?Damir Juričić

TIM4PIN INFO

79Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

81 Naknade korisnika državnog proračuna

82 Plaće

84Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnosti za rad

85 Drugi dohodak

87 Primici izuzeti od ovrhe

88 Financijske obavijesti

88 Ostale informacije

89 Aktualni EU natječaji

Sadržaj

5 godina poslovanja Više od 300 seminara Više od 9000 polaznika

[email protected] www.tim4pin.hr 01/5531-755 01/5531-335

• Koji su osnovni principi izrade CBA analize i gdje se analiza primjenjuje?

• • •

•ekonomske analize.

• Kako koristiti alate procjena rizika; od analize osjetljivosti do Monte Carlo analize?

CBA

+ POKLON:

primjeraka

U TIJEKU

POLUGODIŠNJA PRETPLATA LIPANJ – PROSINAC

GODIŠNJA PRETPLATA

PROSINAC

Cijena PDV) 600,00 kn 1.100,00 kn

Više pogodnosti, cijena nepromijenjena!

20% POPUSTA ZA 5 I VIŠE PRETPLATA

Specijalizirane rubrike po djelatnostima: komunalno gospodarstvo, kultura,

Za pretplate do 25.5.

50% POPUSTAna izdanje po izboru

20% popusta CIJENA:

01/5531-755 01/5531-335

Autori:

20% popusta CIJENA:

01/5531-755 01/5531-335

2017.

Autori:

Urednica:

Detaljnije o programu i prijavi na www.tim4pin.hr

ORGANIZIRA PRAKTIČNU RADIONICU NA TEMU:

SPECIJALIZIRANA RADIONICA - Polugodišnji fi nancijski izvještaji, računovodstvene posebnosti, pripremne radnje za fi nancijske planove za

2019. - 2021. te radnopravne novine

- za JLP(R)S i njihove korisnike - za proračunske korisnike državnog proračuna

11.6. Zagreb 12.6. Zagreb

SPECIJALIZIRANA RADIONICA - Polugodišnji fi nancijski izvještaji, računovodstvene posebnosti, pripremne radnje za fi nancijske planove

za 2019.-2021. te radnopravne novine

13.6. Rijeka14.6. Split

18.6. Osijek

Iz programa izdvajamo:

I. Analiza Bilješki dostavljenih uz godišnje fi nancijske izvještajeII. EU problematikaIII. Financijsko izvještavanjeIV. Priprema proračuna i fi nancijskih planova za 2019.-2021.V. Novine i aktualnosti u oporezivanju dohotka u 2018.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

9

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Objavljeni nalazi Proljetnih ekonomskih prognoza Ko-misije potvrđuju nam da je Hrvatska na dobrom putu provedbe fi skalne konsolidacije i osnaživanja gospo-darskog rasta. U uvje ma kada se u Europi nastavlja razdoblje snažnog rasta (unatoč prisutnos vanjskih rizika koji su sve jači i nega vniji), hrvatsko gospo-darstvo nastavlja svoju fazu rasta. Taj rast ponajviše podupire rast domaće potražnje. Među m još uvijek je prisutan unutarnji rizik povezan s ishodom restruk-turiranja Agrokora. S jedne strane, uspješan ishod tog restrukturiranja (u kojem se tek treba dogodi nagodba vjerovnika), može poveća proizvodnju i ulaganja unutar grupe i njezinih dobavljača. S druge strane, neuspješan ishod može rezul ra fi nancijskim i opera vnim poremećajima u sustavu. Neovisno o tome, za pos zanje dugoročno održivog i dinamič-nijeg rasta našeg gospodarstva i povećanje stupnja njegove otpornos na izazove iz okruženja, nužna je provedba gospodarskih reformi.

Proljetne ekonomske prognoze 2018. za EU i EuropodručjeU svojoj Proljetnoj prognozi 2018, Komisija u uvodu is če da su stope rasta u EU i Europodručju u 2017. godini nadmašile očekivanja (2,4 % u oba područja), što je najveća razina godišnjeg rasta u zadnjih 10 go-dina. Nadalje, u EU i Europodručju očekuje se nasta-

vak snažnog rasta od po 2,3 % u 2018., te po nešto blažih 2 % u 2019. godini (tablica 1). Privatna potroš-nja i dalje je velika, a izvoz i ulaganja su se poveća-li. Nezaposlenost je i dalje u padu i sad je na razini zabilježenoj prije krize. Među m, EU gospodarstvo je izloženije vanjskim faktorima rizika, koji su sve jači i nega vniji. Vola lnost međunarodnog fi nancijskog tržišta zabilježena zadnjih mjeseci vjerojatno će po-sta trajnije obilježje u budućnos , što će poveća nesigurnost. Očekuje se da će prociklički fi skalni po- caj u SAD-u potaknu kratkoročni rast, ali poveća

rizik pregrijavanja gospodarstva i mogućnost da će kamatne stope u SAD-u poras brže nego što se to trenutačno očekuje.

Isto tako, povećanje trgovinskog protekcionizma ned-vojbeno je nega van rizik za izglede globalnoga gos-podarstva. Ti su rizici međusobno povezani. Ako se ostvare, Europodručje bi zbog svoje otvorenos bilo posebno osjetljivo. Rast potrošačkih cijena usporen je u prvom tromjesečju ove godine, ali se očekuje da će u nadolazećim tromjesečjima cijene blago ras , djelomice zbog nedavnog porasta cijena na e. Pri- sak na cijene također raste kao rezultat sve manje

radne snage na tržiš ma rada i bržeg rasta plaća u mnogim državama članicama. Općenito, predviđa se da će infl acija u Europodručju 2018. osta na razini iz 2017. i iznosi 1,5 %, a za m poras na 1,6 % u 2019. U EU se očekuje is trend, ali se predviđa da će infl acija ove godine osta na 1,7 %, te blago poras na 1,8 % u 2019. Nezaposlenost je i dalje u padu i sad je na razini zabilježenoj prije krize. Za EU se predviđa pad nezaposlenos sa 7,6 % u 2017. na 7,1 % u 2018. i 6,7 % u 2019. Predviđa se pad nezaposlenos u Eu-

Gospodarski rast se nastavlja Davor Galinec *

Europska Komisija je izradila i objavila 3. svibnja Proljetne ekonomske prognoze 2018., koje se odnose na razdoblje 2017. – 2019. (tzv. Spring Economic Forecast 2018). U razdoblju koje je prethodilo izlasku Proljet-nih prognoza Komisije, Vlada Republike Hrvatske usvojila je na 93. sjednici, održanoj 26. travnja, travnja Nacionalni program reformi 2018. i Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2018. – 2021. Ti dokumen sadrže detaljno razrađene nacionalne mjere fi skalne konsolidacije, procjene njihovih učinaka te ostale planirane mjere ekonomske poli ke koje je nužno proves i u kontekstu otklanjanja ostalih makro-ekonomskih neravnoteža, a nakon usvajanja Hrvatska ih je dostavila i stručnim službama Komisije. Struč-ne službe Komisije su napravile detaljnu evaluaciju dostavljenih mjera fi skalne i makroekonomske poli ke, nakon čega je 23. svibnja Komisija objavila svoj prijedlog Specifi čnih preporuka državama članicama (tzv. country specifi c recommenda ons – CSR), koje još formalno treba usvoji Vijeće EU. Republici Hrvatskoj su predložene če ri (sadržajno već dobro poznate iz prethodnih godina) Specifi čne preporuke koje ukazuju na smjerove reformi koje bi Hrvatska trebala proves jekom (ostatka) 2018. i 2019. godine.

* Dr. sc. Davor Galinec, glavni savjetnik, Sektor sta s ke, Hrvatska narodna banka. (Stavovi autora izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove ins -tucije u kojoj je zaposlen ni drugih ins tucija koje se spominju u radu, ni ih na bilo koji način obvezuju.)

10

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

ropodručju s 9,1 % u 2017. na 8,4 % u 2018. i 7,9 % u 2019. godini.

Saldo državnog proračuna i javni dug (u % BDP-a) smanjeni su u EU i Europodručju, čemu su u 2017. do-prinijeli snažan gospodarski rast i niske kamate. Bu-dući da su na proračune država članica dobro utjecali bolji uvje na tržištu rada, među ostalim niža plaćanja socijalnih naknada, očekuje se da će 2018. bi prva godina od početka ekonomske i monetarne unije u kojoj sve države imaju proračunske defi cite niže od 3 % BDP-a, kako je utvrđeno u Ugovorima. Predviđa se da će ukupan proračunski defi cit opće države u Euro-području pas na 0,7 % BDP-a u 2018. i 0,6 % u 2019.

Tablica 1. Proljetne ekonomske prognoze Komisije za EU i Europodručje 2017. – 2019.

Međugodišnje stope rasta* i u % BDP-a**

Ostvarenje Proljetna prognoza EK

2014 2015 2016 2017 2018 2019EU-28

Realni BDP* 1,8 2,3 2,0 2,4 2,3 2,0

Stopa nezaposlenos *** 10,2 9,4 8,6 7,6 7,1 6,7

Infl acija (HICP)* 0,5 0,0 0,3 1,7 1,7 1,8Saldo tekućeg računa platne bilance** 1,3 1,7 1,8 2,2 2,2 2,2Saldo proračuna konsolidirane opće države (ESA 2010)** -2,9 -2,3 -1,6 -1,0 -0,8 -0,8

Proračunski prihodi 45,0 44,7 44,7 44,9 44,6 44,2

Proračunski rashodi 48,0 47,0 46,3 45,8 45,4 45,0Izdaci za kamate (opća država)** 2,5 2,2 2,1 2,0 1,9 1,8Izdaci za inves cije (opća država)** 2,9 2,9 2,7 2,7 2,8 2,9

Dug konsolidirane opće države (ESA 2010)** 88,3 86,1 84,8 83,1 81,2 79,1

Europodručje Realni BDP* 1,3 2,1 1,8 2,4 2,3 2,0


Infl acija (HICP)* 0,4 0,0 0,2 1,5 1,5 1,6Saldo tekućeg računa platne bilance** 2,6 3,2 3,3 3,5 3,4 3,4Saldo proračuna konsolidirane opće države (ESA 2010)** -2,5 -2,0 -1,5 -0,9 -0,7 -0,6


Proračunski rashodi 49,2 48,3 47,6 47,1 46,6 46,1Izdaci za kamate (opća država)** 2,6 2,3 2,1 2,0 1,8 1,8Izdaci za inves cije (opća država)** 2,7 2,7 2,6 2,6 2,6 2,7


***- u % ukupne radne snage

Izvor: Proljetne ekonomske prognoze Komisije 2018.

Prema predviđanjima, ukupni defi cit u EU iznosit će po 0,8 % u 2018. i 2019. Udio duga u BDP-u u Euro-području past će na 84,1 % do kraja 2019 (u EU na 79,1%), pri čemu će se smanjenje zabilježi u gotovo svim državama članicama.

Proljetne ekonomske prognoze 2018. za Republiku HrvatskuŠto se če Komisijinih prognoza o stanju hrvatskog gospodarstva1 (tablica 2), Komisija je korigirala svo-ju procjenu rasta hrvatskog BDP-a za 2017. godinu s 3,2% na 2,8%, zbog zabilježenog usporavanja u po-sljednjem tromjesečju 2017. Europska komisija sma-tra da se radi o znatnom padu korištenja fondova EU, posebno u javnom sektoru, kao i posljedicama krize u Agrokoru.

Tablica 2. Proljetne ekonomske prognoze Komisije za Hr-vatsku 2017. – 2019.

Međugodišnje stope rasta* i u % BDP-a**

Ostvarenje Proljetna prognoza EK

2014 2015 2016 2017 2018 2019

Realni BDP* -0,1 2,3 3,2 2,8 2,8 2,7


Infl acija (HICP)* 0,2 -0,3 -0,6 1,3 1,4 1,5

Saldo tekućeg računa platne bilance** 2,0 4,6 2,4 3,6 2,8 2,1Saldo proračuna konsolidirane opće države (ESA 2010)** -5,1 -3,4 -0,9 0,8 0,7 0,8


Proračunski rashodi 48,1 48,4 47,2 45,3 45,1 44,6

Izdaci za kamate (opća država)** 3,4 3,5 3,1 2,7 2,5 2,4Izdaci za inves cije (opća država)** 3,6 3,2 3,2 2,7 2,7 2,8


***- u % ukupne radne snage

Izvor: Proljetne ekonomske prognoze Komisije 2018.

Privatna potrošnja i dalje čvrsto raste, a postoje i zna-kovi da će ova turis čka sezona ponovno bi odlična. Zbog ulaganja u hotele u porastu su turis čki dolas-ci izvan glavne sezone, no rast udjela robnog uvoza i dalje doprinosi umanjenju rasta BDP-a. Komisijina ekonomska prognoza predviđa rast hrvatskog gospo-darstva za 2,8 % u ovoj, odnosno 2,7 % u 2019. godi-ni, tako da se očekuje da će u 2019. godini hrvatsko gospodarstvo ponovo bi na razini prije krize. Raste zaposlenost, rastu i plaće, pa Komisija predviđa da će

1 Izvor: Proljetne ekonomske prognoze Komisije, str. 94–95.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

11


se iseljavanje radne snage iz Hrvatske uspori . Puni učinci prošlogodišnjeg rasta plaća u javnom sektoru počinju se vidje ove godine. Stopa nezaposlenos u konstantnom je padu, s 11,1 % 2017. na procijenjenih 8,5 % 2019. godine. Situacija u domeni javnih fi nanci-ja i dalje se poboljšava, a u 2017. zabilježen je prvi put proračunski sufi cit u visini 0,8 % BDP-a, kako rezul-tat snažnog rasta proračunskih prihoda uslijed rasta BDP-a, ali i znatnih ograničavanja rashoda.

Sufi cit bi trebao osta na približno istoj razini u 2018. i 2019. godini, a predviđa se da će se udio javnog duga i dalje smanjiva i u uvje ma plaćanja preduj-ma za kupnju borbenih zrakoplova u 2018. i 2019., sve do razine od 69,7 % na kraju 2019. godine. Rizici za neostvarenje ove prognoze i dalje su povezani s uspjehom restrukturiranja Agrokora. Uspješan ishod tog restrukturiranja, u kojem se tek treba dogodi- nagodba vjerovnika, može poveća proizvodnju i

ulaganja unutar grupe i njezinih dobavljača, dok neu-spješan ishod može rezul ra fi nancijskim i opera v-nim poremećajima.

Što je Komisija preporučila Hrvatskoj?

Vlada RH je na sjednici održanoj 26. travnja usvojila Nacionalni plan reformi za 2018. godinu i Program konvergencije Republike Hrvatske 2018. – 2021., koji su nakon toga dostavljeni Komisiji. Na temelju pro-jekcija kretanja hrvatskog gospodarstva objavljenih u Proljetnim ekonomskim prognozama i evaluacije spo-menu h dokumenata, Komisija je sastavila prijedlog Specifi čnih preporuka državama članicama (tzv. CSR), koji je javno objavljen 23. svibnja i upućen Vijeću na formalno usvajanje. U Specifi čnim Preporukama za Hrvatsku2 Komisija je dala osvrt na mjere koje je Vlada RH predložila u Nacionalnom planu reformi za 2018. godinu i Programu konvergencije za razdoblje 2018. – 2020. u svrhu provođenja fi skalne konsoli-dacije i otklanjanja prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, kao i če ri reformske preporuke.

Na samom kraju dokumenta prezen ran je sadržaj te če ri Preporuke za koje se očekuje da će Hrvatska pro-ves jekom (ostatka) 2018. i 2019. godine, kako slijedi:

1) Ojača proračunski okvir, što uključuje i jačanje mandata i neovisnos Povjerenstva za fi skalnu po-li ku. Uves porez na imovinu.

2) Obeshrabri rani odlazak u mirovinu, ubrza tran-ziciju prema povećanju zakonske dobi za odlazak u mirovinu te uskladi propise za posebne kategorije umirovljenika s pravilima koja vrijede za opće miro-

2 Dostupno samo na engleskom jeziku na: h ps://ec.europa.eu/info/sites/info/fi les/2018-european-semester-country-specifi c-re-commenda on-commission-recommenda on-croa a-en.pdf.

vine. Proves reformu sustava obrazovanja i ospo-sobljavanja kako bi se poboljšala njegova kvaliteta i značaj tržišta rada za mlade i odrasle. Konsolidira socijalne benefi cije i poboljša njihov kapacitet u svrhu smanjenja siromaštva.

3) Smanji teritorijalnu fragmentaciju javne uprave i pojednostavi funkcionalnu raspodjelu kompeten-cija, te poveća sposobnost oblikovanja i provedbe javnih poli ka. U dogovoru s socijalnim partneri-ma, uves harmonizirane okvire za utvrđivanje plaća u javnoj upravi i javnim službama.

4) Poboljša korpora vno upravljanje u javnim po-duzećima i intenzivira prodaju javnih poduzeća i imovine koja nije u funkciji. Preporučuje se i znatno smanjenje regulatornog i administra vnog optere-ćenja kojima je izloženo poslovanje poduzeća, kao i jačanje konkurencije u domeni poslovnih usluga i reguliranih struka. Smanjenje rokova u kojima se rješavaju sudski predme i poboljšanje elektronič-ke (informa čke) povezanos sudova.

Iz sadržaja objavljenih Specifi čnih preporuka za Hrvat-sku možemo lako uoči da ove če ri preporuke u su-š ni predstavljaju modifi cirane Preporuke koje je Hr-vatska već dobivala od Komisije od kraja Europskog se-mestra od 2014. godine na dalje. Konkretnije, lanjskih pet preporuka je u bi preformulirano u ovogodišnje če ri preporuke. Iako je Hrvatska prošle godine for-malno izašla iz Postupka prekomjernog defi cita i ostva-rila prvi proračunski sufi cit, ostala je i dalje unutar (sve manje) skupine država članica kod kojih postoje pre-komjerne makroekonomske neravnoteže. Nakon pro-vedenog Postupka dubinskog preispi vanja Komisija je u Izvješću za Hrvatsku iz ožujka ove godine navela da Hrvatska u okviru Europskog semestra (2017.) nije ni-šta napravila ili je napravila samo ograničen napredak u implementaciji specifi čnih preporuka.

Stručnjaci Komisije tada su upozorili da Hrvatska ne može više nastavi po starom, odnosno da ne smije više odgađa strukturne reforme, jer će me ugrozi gospodarski rast koji je trenutno više rezultat povolj-nih okolnos nego stvarne provedbe reformi. Kako su za održiv rast nužne strukturne reforme, Komisija je u ovom trenutku ostala na već ranije defi niranim re-formskim područjima i ponovila je već dobro poznate preporuke iz prethodnih godina, a sve radi nastavka fi skalne konsolidacije nakon izlaska iz Postupka pre-komjernog defi cita i radi izlaska iz sve malobrojnije skupine država članica koje bilježe prekomjerne ma-kroekonomske neravnoteže. Trenutno su tu osim Hr-vatske svrstane samo Italija i Cipar, a još prošle go-dine tu su bile i Bugarska, Francuska i Portugal, tri države koje su u međuvremenu ostvarile napredak i reklasifi cirane su u skupinu država koje bilježe makro-ekonomske neravnoteže.

12


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

1. UvodVlada Republike Hrvatske je na sjednici 26. travnja 2018. godine usvojila Program konvergencije Repu-blike Hrvatske za 2018. godinu. Dokument je rezultat procesa jekom kojeg su sve države članice EU obve-zne izvještava i usklađiva svoju ekonomsku poli ku sa zajedničkim defi niranim ciljevima i odredbama EU. Takvo usklađivanje i izvještavanje provodi se u sklopu godišnjih ciklusa Europskog semestra, kada do kra-ja travnja svake godine države članice predaju svoje strateške dokumente Europskoj komisiji, nakon čega slijedi ekonomski dijalog, izrada i usvajanje preporu-ka za pojedinačne države članice te njihova provedba u praksi. Ovaj Program konvergencije, uz uobičajen prikaz makroekonomskih kretanja i srednjoročnog proračunskog okvira, fi skalnih rizika i analize osjetlji-vos kretanja manjka odnosno viška općeg proraču-na i javnog duga, sadrži i pregled očekivanih ins tu-cionalnih promjena u upravljanju javnim rashodima te mjera za poboljšanje učinkovitos proračunskih rashoda.

Dakle, jedinicama lokalne i područne (regionalne) poli ke, ministarstvima i svim proračunskim korisni-cima na državnoj i lokalnoj te područnoj (regionalnoj) razini najavljene su, preko ovog dokumenta, izmjene i dopune Zakona o proračunu i Zakona o Državnom uredu za reviziju te obrazloženi razlozi i smjer pro-mjena. Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu planira se ojača proračunsko planiranje i sadržaj ključnih dokumenata proračunskog ciklusa te kon-trola izvršavanja rashoda. S obzirom na sve veći udio preuze h obveza na temelju višegodišnjih ugovora u proračunskim rashodima, a u svrhu unaprjeđenja

učinkovitos rashoda, planira se unaprijedi sustav praćenja ovih obveza.

Defi nirane su mjere unaprjeđenja i na prihodnoj stra-ni. Budući da je u prethodnom ciklusu provedena ana-liza utemeljenos klasifi ciranja pojedinih vrsta priho-da proračunskih korisnika državnog proračuna u izvor fi nanciranja Prihodi za posebne namjene, također je predviđen i nastavak reformskih napora povezanih s praćenjem ostvarivanja i korištenja namjenskih i vla-s h prihoda proračunskih korisnika. Nadalje, planira se unaprijedi okvir za zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali i sama fi skal-na sta s ka u skladu s odredbama Direk ve Vijeća 2011/85/EU o proračunskim zahtjevima prema drža-vama članicama.

2. Unaprjeđenje kvalitete ključnih dokumenata

2.1. Smjernice ekonomske i fi skalne poli ke

Program konvergencije čini ključnu stratešku polazni-cu za izradu smjernica ekonomske i fi skalne poli ke. Prema postojećem zakonodavnom okviru smjernice sadržavaju:

• Ciljeve ekonomske poli ke za trogodišnje raz-doblje.

• Makroekonomski i fi skalni okvir s mogućim izmije-njenim okolnos ma u odnosu na one defi nirane u programu konvergencije.

• I visinu fi nancijskog plana (limite) po razdjelima dr-žavnog proračuna za sljedeće trogodišnje razdoblje.

U samim smjernicama dodatno će se pojasni ma-kroekonomski i fi skalni okvir koji bi trebao uključiva pretpostavke na temelju kojih se izrađuju makroe-konomske projekcije, obrazloženje značajnih razlika između makroekonomskih i proračunskih projekcija

Najavljene promjene u proračunskim procesima Ivana Jakir-Bajo *

Ana Zorić **

Autorice daju prikaz ključnih promjena u proračunskim procesima koje jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, ministarstva i svi proračunski korisnici na državnoj i lokalnoj te područnoj (regionalnoj) razini mogu očekiva od 1. siječnja 2019. godine, a koje najavljuje Programom konvergencije za razdoblje 2018. – 2021.

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Ana Zorić mag. iur., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

13


i posljednje dostupnih projekcija EK, višegodišnje pro-računske ciljeve iskazane pokazateljima manjka, odno-sno viška općeg proračuna, javnog duga i visine priho-da i rashoda općeg proračuna, projekcije po vrstama prihoda i rashoda općeg proračuna na temelju fi skal-nih učinaka nepromijenjenih zakona, drugih propisa i akata planiranja i opis predviđenih promjena u zako-nima, drugim propisima i ak ma planiranja s fi skalnim učinkom u srednjoročnom proračunskom razdoblju.

2.2. Uputa za izradu prijedloga državnog proračuna

Smjernice su osnova za izradu uputa za izradu prijed-loga državnog proračuna. Ove upute namijenjene su proračunskim i izvanproračunskim korisnicima držav-nog proračuna. Zakonodavnim okvirom propisat će se obveza ministarstvima za sastavljanje detaljnije upute za proračunske i izvanproračunske korisnike iz njihove nadležnos , u kojima, između ostaloga, dodjeljuju limite svojim proračunskim korisnicima, uključujući i treću razinu korisnika. Na temelju utvr-đenih limita proračunski korisnici izrađuju prijedloge fi nancijskih planova i dostavljaju ih nadležnom mi-nistarstvu, koje potom sastavlja usklađeni prijedlog fi nancijskog plana. Time će se pos ći bolja kvaliteta konsolidiranih fi nancijskih planova ministarstva s ve-likim brojem proračunskih korisnika te osigura ne-smetan proces njihova izvršavanja.

2.3. Državni proračun i proračun jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Proračun je najvažniji akt javnih fi nancija. Do sada se sastojao isključivo od općeg i posebnog dijela, a za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadržavao je i plan razvojnih programa.

Zakonodavnim okvirom dopunit će se sadržaj pro-računa tako da obrazloženje postaje njegov sastav-ni dio, kako na državnoj, tako i na razini jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave. Planira se ukidanje plana razvojnih programa za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave jer je sustav strateškog planiranja Republike Hrvatske i upravljanje javnim poli kama propisan novim Za-konom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN, br. 123/17).

Na državnoj razini uobičajena je praksa izrada obra-zloženja prihoda i rashoda, primitaka i izdataka prora-čuna, ali i ak vnos i projekata proračunskih korisni-ka državnog proračuna. Na razini lokalne i područne (regionalne) samouprave situacija se bitno razlikuje od jedinice do jedinice. Uvođenjem srednjoročnog proračunskog planiranja te programskog planiranja u skladu s najboljom europskom praksom, naglasak

se stavlja na rezultate koji se pos žu provedbom programa, ak vnos i projekata, umjesto na vrstu i visinu troškova, čime se zah jeva preuzimanje odgo-vornos korisnika za rezultate provedbe programa. Stoga obrazloženje postaje sve značajniji dio proraču-na, odnosno fi nancijskog plana. Uz navođenje obra-zloženja kao sastavnog dijela proračuna, potrebno je propisa i njegov sadržaj.

2.4. Fiskalna sta s ka

U svrhu unaprjeđenja fi skalne sta s ke uspostavit će se i učinkovi ji sustav fi nancijskog i sta s čkog izvje-štavanja, posebno onih izvanproračunskih korisnika koji ulaze u sektor opće države prema metodologiji ESA 2010. Nadalje, Zakonom o proračunu propisat će se i obveza objave informacija o potencijalnim obve-zama sa značajnim učinkom na proračun, kao i obve-za defi niranja sadržaja, vremenskog razdoblja te obu-hvata i načina objave informacija o učincima poreznih rashoda na prihode. Isto tako, predviđeno je i da će se propisa način praćenja i objave fi skalnih podata-ka za opći proračun prema metodologiji ESA 2010.

3. Veća kontrola nad stvaranjem višegodišnjih obveza

Kako bi se osiguralo kon nuirano i višegodišnje pra-ćenje potrošnje te fi skalna disciplina potrebna za ma-kroekonomsku stabilnost, još 2003. godine uvedeno je praćenje stvaranja višegodišnjih ugovornih obveza. Naime, tada je prvi put Zakonom o proračunu (NN, br. 96/03) propisano da proračunski korisnici državnog proračuna, prije sklapanja ugovora koji zah jevaju pla-ćanja u sljedećim godinama, moraju ishodi suglasnost Vlade RH. Riječ je o ugovorima kojima se preuzimaju obveze za plaćanja u sljedećim godinama za nabavu imovine, obavljanje određenih usluga ili sufi nanciranje programa i projekata određenih pravnih osoba i sl. Za-konom o proračunu (NN, br. 87/18) iz 2008. godine ova je obveza proširena i na proračunske korisnike prora-čuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave koji suglasnost trebaju ishodi od općinskog na-čelnika, gradonačelnika, odnosno župana.

Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (NN, br. 136/12) iz 2012. godine dodatno je propisano da ministar fi nancija može da suglasnost (bez upući-vanja prijedloga Vladi RH) proračunskim korisnicima državnog proračuna za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna u sljedećim godinama, ako iznos ukupne obveze po ugovoru ne prelazi iznos utvrđen zakonom o izvršavanju državnog proračuna. Od kada je stupila na snagu takva odredba, u godišnjim zako-nima o izvršavanju državnog proračuna taj iznos je 10.000.000 kuna.

14


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

Predviđanje i kontrola buduće potrošnje jedan je od temeljnih instrumenata unapređenja procesa pripre-me proračuna, ali i održavanja, odnosno smanjivanja razine javnih rashoda u predviđenom makroekonom-skom okviru. Upravo stoga, izmjenama i dopunama Zakona o proračunu (NN, br. 15/15) iz 2015. godine primjena ovih odredbi proširena je i na one prora-čunske korisnike koji preuzimaju obveze po ugovo-rima koji zah jevaju plaćanje u sljedećim godinama, a iste fi nanciraju iz namjenskih ili vlas h prihoda, neovisno o izuzeću od obveze uplate is h u državni proračun. S obzirom na visinu preuze h obveza na temelju višegodišnjih ugovora, koje će se uz ispunje-nje određenih uvjeta izvrši na teret proračunskih sredstava narednih godina, u 2017. godini je podza-konskim aktom za proračune i proračunske korisnike uvedena obveza vođenja anali čkih knjigovodstvenih evidencija obveza po ovim ugovorima.

Kod davanja suglasnos proračunskim korisnicima državnog proračuna za preuzimanje višegodišnjih ob-veza, Ministarstvo fi nancija razmatra raspoloživost sredstava za preuzimanje budućih obveza i opravda-nost namjene za koju se traži preuzimanje obveze i dobivanje suglasnos . Radi jednoobraznog postupa-nja, a uzimajući u obzir da navedene suglasnos daju i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave svojim proračunskim korisnicima, potrebno je propi-sa kriterije za davanje ovakvih suglasnos .

Trenutno, suglasnost Vlade RH, odnosno ministra fi -nancija nije potrebna za obveze povezane sa zadu-živanjem države i s upravljanjem državnim dugom te za obveze preuzete na temelju međunarodnih sporazuma i projekata fi nanciranih iz sredstava EU. Među m, kako sredstva EU fondova predstavljaju sve značajniji izvor fi nanciranja, a me se povećava i dio potreban za sufi nanciranje iz nacionalnih izvora, potrebno je uves bolju kontrolu i nad stvaranjem vi-šegodišnjih ugovornih obveza koje proizlaze iz provo-đenja projekata fi nanciranih iz ovih izvora, a na način koji neće uspori njihovo ugovaranje i provođenje.

4. Praćenje i kontrola korištenja vlas h i namjenskih prihoda

Prema odredbama Zakona o proračunu (NN, br.: 87/08, 136/12 i 15/15), namjenski prihodi i primici proračuna jesu: pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu dr-žave, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, naknade s naslova osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela. Zako-nom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlu-kom o izvršavanju proračuna jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave može se propisa izuzeće

od obveze uplate h prihoda u proračun. Zakonom o proračunu vlas prihodi izdvojeni su iz namjenskih prihoda i defi nirani su kao prihodi koje proračunski korisnici ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvje ma, a ne fi nanciraju se iz proračuna. Vlas te prihode korisnici koriste za podmirenje rasho-da nastalih obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvje ma na temelju kojih su prihodi i ostvareni, a ako se ostvare u iznosu većem od potrebnog za podmire-nje navedenih rashoda, mogu se koris za podmire-nje rashoda redovne djelatnos . Također se zakonom o izvršavanju državnog proračuna, odnosno odlukom o izvršavanju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može propisa izuzeće od obveze uplate h prihoda u proračun.

Od 2015. godine u državnom proračunu iskazuju se vlas i namjenski prihodi i primici svih proračun-skih korisnika državnog proračuna, s m da navedeni prihodi i primici dijela ustanova nisu dio novčanog jeka sustava državne riznice. Te ustanove i nadalje

na svojim računima ostvaruju ove prihode i sa svojih računa podmiruju obveze koje se fi nanciraju iz nave-denih izvora. Na osnovi mjesečnih izvještaja ustano-va o korištenju vlas h i namjenskih prihoda provode se evidencije u sustavu državne riznice. Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna sa-država izvršenje rashoda ovih korisnika fi nanciranih iz uključenih vlas h i namjenskih prihoda i primitaka.

Provest će se detaljnija analiza podataka o ostva-renju i korištenju namjenskih prihoda i primitaka te vlas h prihoda proračunskih korisnika izuze h od uplate u državni proračun na temelju kojih se podaci eviden raju u izvršenju državnog proraču-na. U predmetnoj analizi potrebno je utvrdi ima li prostora za poboljšanja u postupku eviden ranja, a kako bi podaci u godišnjim izvještajima o izvršenju državnog proračuna bili jednoobrazno iskazani.

Godišnji zakoni o izvršavanju državnog proračuna daju mogućnost da nadležna ministarstva propišu mjerila i način korištenja vlas h prihoda koje prora-čunski korisnici ostvaruju obavljanjem poslova na tr-žištu i u tržišnim uvje ma (putem pravilnika ili naput-ka), ali uz suglasnost Ministarstva fi nancija. Do sada su takve pravilnike donijeli Ministarstvo pravosuđa u 2016. i Ministarstvo zaš te okoliša i energe ke u 2017. godini. Važnost praćenja korištenja namjenskih i vlas h prihoda koje ostvaruju proračunski korisnici iz nadležnos pojedinih ministarstva, ali i jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave prepozna-ta je i u sustavu fi skalne odgovornos . Tako je jedno od pitanja iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos , a na temelju kojeg se daje Izjava o fi skalnoj odgovornos , povezano s obvezom praćenja korištenja ovih prihoda

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

15


od stane nadležnog ministarstva, odnosno nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Slijedom navedenoga, razmotrit će se uvođenje ob-veze ministarstvima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za donošenje akata kojim će se formalno uredi ostvarivanje i korištenje na-mjenskih prihoda i primitaka te vlas h prihoda nji-hovih korisnika.

5. Unaprjeđenje zakonodavnog okvira zaduživanja JLP(R)S-a

Na temelju postojećeg Zakona o proračunu jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave može se du-goročno zaduži samo za inves ciju koja se fi nancira iz njezina proračuna, a koju potvrdi njezino predstavnič-ko jelo, uz prethodno dobivenu suglasnost Vlade RH. Ukupna godišnja obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja se dugoročno zadužuje uzimanjem kredita i davanjem jamstava/suglasnos , ne smije prelazi 20 % ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje, umanjenih za prihode od pomoći i donacija te prihode ostvarene na temelju dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomo-ći izravnanja za fi nanciranje decentraliziranih funkcija.

U opseg mogućeg zaduživanja (od 20 %) jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno u izračun ukupne godišnje obveze uključuje se:

1) Iznos prosječnog godišnjeg anuiteta za novo zadu-ženje bilo za kredite, zajmove ili za obveze na osno-vi izdanih vrijednosnih papira i danih jamstava.

2) Iznos prosječnog godišnjeg anuiteta za suglasnos dane:• Pravnim osobama u većinskom vlasništvu ili su-

vlasništvu jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave koje su u godišnjim fi nancijskim izvještajima iskazale gubitak za godinu koja pret-hodi godini u kojoj se zadužuju.

• Pravnim osobama u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave koje se zadužuju u razdoblju od dvije godine od dana upisa u sudski registar, odnosno novoosnovane pravne osobe jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

• Ustanovi čiji je osnivač jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave te

3) Iznos prosječnoga godišnjeg anuiteta iz prethodnih godina za kredite, zajmove, obveze na osnovi vri-jednosnih papira i danih zajmova.

4) Te dospjele obveze iz godina koje prethode godini u kojoj se zadužuju, i to na dan podnošenja zahtjeva.

Kontrola fi skalnog ograničenja navedenih 20 % ne od-nosi se na projekte koji se sufi nanciraju iz sredstava

EU u kojima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sudjeluju. U navedenim slučajevima nije potrebna suglasnost Vlade RH za zaduženje. Stoga se jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, za projekte koji se sufi nanciraju iz sredstava EU, mogu zaduži uz suglasnost ministra fi nancija.

Budući da se značajno povećava udio zaduživanja za sufi nanciranje projekata iz sredstava EU u odno-su na prihode pojedinih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, potrebno je preispita navedene odredbe Zakona o proračunu, odnosno razmotri uvođenja ograničenja u odnosu na priho-de jedinice. Pri tome je potrebno vodi računa da novi mehanizmi ne uspore ugovaranje i provedbu projekata EU. Također je potrebno razmotri sta-tus projekata energetske učinkovitos . S obzirom da odluke za zaduženje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi Vlada RH, propisat će se situacije u kojima nije potrebno ponovo traži suglasnost Vlade RH, ako se promjene uvje kredita ili zajma tako da su povoljniji za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno tako da se smanjuje teret zaduženja za jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave.

6. Osiguranje strože provedbe preporuka državne revizije

Ova mjera uključuje prilagodbu zakonodavnog okvi-ra povezano sa sankcioniranjem nepostupanja po preporukama Državnog ureda za reviziju, a provodi se radi povećanja održivos javnog duga i jačanja upravljanja javnim fi nancijama. Naime, kako je vid-ljivo u Izvješću o radu Državnog ureda za reviziju za 2017. godinu, čak 31,8 % naloga i preporuka koje je Državni ured za reviziju dao nije provedeno (u 2016. 27,9 %, a u 2015. 29,2 %). Ministarstvo fi nancija je zajedno s Državnim uredom za reviziju razmatralo modele sankcioniranja za nepostupanje po nalozima i preporukama ovog Ureda. Kako su se uslijed višego-dišnje primjene Zakona o Državnom uredu za reviziju uočili i određeni nedostaci odnosno prepoznata su moguća unaprjeđenja, pristupilo se pripremi odgo-varajućeg zakonodavnog rješenja. Njime će se uves sankcioniranje subjekata revizije i odgovornih osoba za neizvršavanje danih naloga i preporuka i nedostav-ljanje izvješća u propisanom roku; jasnije odredi tko su subjek revizije i što obuhvaća postupak revizije; produži rok za dostavu izvješća o obavljenoj reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna; uves mogućnost angažiranja posebnih stručnjaka kao vanjskih suradnika radi rješavanja specifi čnih pi-tanja te detaljnije pojasni obveze zaposlenika u Dr-žavnom uredu za reviziju.

16


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

1. Uvod Pravne i fi zičke osobe te građani, dužni su podmiri-va javna davanja prema uplatnim računima koji su propisani Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nan-ciranje drugih javnih potreba u 2018. godini (NN, br. 11/18) – u nastavku teksta Naredba o uplatnim ra-čunima, koja se za svaku kalendarsku godinu kao po-rezno razdoblje donosi posebno. Naredba o uplatnim računima sadrži račune na koje se uplaćuju prihodi proračuna, obvezni doprinosi te prihodi za fi nancira-nje drugih javnih potreba, način uplaćivanja h pri-hoda kao i izvješćivanje njihovih korisnika o uplatama i isplatama s računa. Od 1. siječnja 2014. uveden je Obrazac JOPPD, kojim PU – prikuplja podatke o primi-cima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja.

Za sve obveznike plaćanja javnih davanja po Obrasci-ma JOPPD, kao jedna od elektroničkih usluga u sklopu ePorezne, uvedena je i aplikacija Specifi kacija nepo-vezanih uplata – SNU. Korištenjem aplikacije porezni obveznici elektronički podnose zahtjeve za preknjiže-nje pogrešnih uplata ili povrat pogrešno ili više upla-ćenih sredstava na teret vrste prihoda u vezi s Obras-cima JOPPD, čime je pojednostavljen i skraćen proces provjere i odobravanja zahtjeva kojeg je ranije obav-ljao referent u Poreznoj upravi. Među m, zahtjevi za preknjiženje na teret vrste prihoda koji nisu u vezi s Obrascem JOPPD, porezni obveznici podnose i dalje

u pisanom obliku i dostavljaju nadležnoj ispostavi PU na provedbu, o čemu se piše u nastavku članka.

2. Zahtjevi za preknjiženje koji se podnose poreznoj upravi

Prema točki VIII. podtočki 9.3. Zajedničkih odredbi Naredbe o uplatnim računima navedeni su prihodi o kojima anali čku knjigovodstvenu evidenciju vodi PU, te kojoj se dostavljaju nalozi za preknjiženje više ili pogrešno uplaćenih javnih davanja, a to su:

1) Prihodi Državnog proračuna račun: HR1210010051863000160

• PDV, porez na dobit, porez od igara na sreću, do-prinos za MO na temelju generacijske solidarno-s , poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom, doprinos za zapošljavanje prema poduzetničkoj plaći i dr.

2) Doprinos za MO na temelju individualne kapitali-zirane štednje račun: HR7610010051700036001• Na temelju radnog odnosa, na temelju drugog

dohotka, za staž koji se računa s povećanim tra-janjem i dr.

3) Prihodi županijskih proračuna – županijske novča-ne kazne po rješenjima sudaca za prekršaje i prisilna naplata županijskih novčanih kazni koju obavlja Po-rezna uprava za sve županije, te županijski porezi, pristojbe i naknade za one županije koje su na teme-lju suglasnos ministra fi nancija ovlas le Poreznu upravu za obavljanje poslova utvrđivanja, eviden -ranja, nadzora, naplate i ovrhe županijskih poreza.

4) Prihodi gradskih i općinskih proračuna – gradske i općinske novčane kazne za prekršaje koje izriče Po-

Preknjiženje pogrešno uplaćenih javnih prihoda Mirjana Mahović Komljenović *

Zahtjevi za preknjiženja pogrešno uplaćenih javnih prihoda s jednog na drugi račun te unutar istog uplat-nog računa, dostavljaju se nadležnoj ispostavi Porezne uprave (dalje u tekstu: PU), za one prihode o kojima PU vodi anali čku knjigovodstvenu evidenciju preko informacijskog sustava. Zahtjevi se podnose ispostavi PU prema sjedištu za pravne, te prebivalištu ili uobičajenom boravištu za fi zičke osobe koje obavljaju regi-striranu djelatnost te građane. Među m, za vrste prihoda koji su povezani s Obrascem JOPPD, zahtjevi za preknjiženje pogrešno i više uplaćenih sredstava porezni obveznici elektronički podnose PU koristeći aplika-ciju: Specifi kacija nepovezanih uplata – SNU. Zahtjevi za preknjiženje pogrešno uplaćenih ostalih prihoda, dostavljaju se nadležnim proračunima i ustanovama, na čiji račun su sredstva i uplaćena, o čemu je pisano u časopisu TIM4PIN br. 4/18.

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Ministarstvo fi -nancija RH, Porezna uprava, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

17


rezna uprava i oduzetu imovinsku korist te prisilna naplata gradskih i općinskih novčanih kazni i oduze-tu imovinsku korist koju obavlja Porezna uprava, kao i gradske i općinske poreze za one gradove i općine koje su na temelju suglasnos ministra fi nancija ovla-s le Poreznu upravu za obavljanje poslova utvrđiva-nja, nadzora, naplate i ovrhe gradskih i općinskih po-reza.

5) Zajednički prihodi državnog, županijskih, grad-skih i općinskih proračuna – porez i prirez poreza na dohodak, prihod od spomeničke rente koji se plaća po stopi na ukupan prihod.

6) Ostali prihodi – članarina turis čkim zajednicama, komorski doprinos Obrtničkim komorama u pau-šalnom iznosu, članarina HGK, te doprinos za obav-ljanje javnih ovlas HGK.

7) Prihodi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigura-nje – za osiguranike po osnovi rada za poslodavca pravnu osobu, poslodavca fi zičku osobu i poslo-davce strana predstavništva i međunarodne orga-nizacije, za obveznike po osnovi obavljanja druge djelatnos prema godišnjoj osnovici, doprinos za zaš tu zdravlja na radu za osiguranike po osnovi rada za poslodavca pravnu osobu, za poslodavca fi zičku osobu te poslodavca strana predstavništva i međunarodne organizacije, i dr.

3. Preknjiženja vlas h prihoda proračunaSredstva koja su uplaćena na pogrešan račun pro-računa (državni, županijski, gradski ili općinski), preknjižavaju se na ispravan račun, preko pisanog zahtjeva poreznog obveznika i naloga za plaćanje, koji se popunjava na teret računa proračuna na koji su sredstva pogrešno uplaćena, a u korist ispravnog računa proračuna. Na nalogu za plaćanje upisuje se broj modela HR68 , a u pozivu na broj pla telja, brojčana oznaka vrste pri-hoda sa kojeg se sredstva preknjižavaju te OIB. Na istom nalogu, također se upisuje broj modela HR68 , a u pozivu na broj pri-matelja ispravna brojčana oznaka vrste prihoda koji se uplaćuje te OIB osobe na koju se sredstva pre-knjižavaju.

Ako je uplata poreza ili drugog javnog prihoda izvršena na ispravan račun proračuna, ali na pogrešnu brojčanu

oznaku vrste prihoda, nalog za prijenos se popu-njava na teret računa proračuna na koji je izvršena uplata i u korist istog računa proračuna. U pozi-vu na broj pla telja upisuje se broj modela HR68, brojčana oznaka vrste prihoda na koju su sredstva pogrešno uplaćena te OIB. U pozivu na broj prima-telja, također se upisuje broj modela HR68, isprav-na brojčana oznaka vrste prihoda koji se uplaćuje te OIB.

Izuzetak kod preknjiženja poreza na dobit

Porez na dobit je vlas prihod državnog proračuna i prema Naredbi o uplatnim računima, uplaćuje se na račune otvorene na razini grada odnosno općine, pri čemu su u okviru uplatnog računa za svaku vrstu poreza na dobit otvorene posebne brojčane oznake vrste poreza. Iako se radi o vlas tom prihodu držav-nog proračuna, preknjiženje s jedne brojčane ozna-ke vrste poreza na dobit na drugu brojčanu oznaku unutar računa poreza na dobit na razini istog grada/općine, obavlja se internim preknjiženjem, što znači da se za takva preknjižnja ne ispostavljaju nalozi plat-nom prometu. O navedenom se piše pod točkom 8. ovog članka.

Primjer preknjiženje sredstava sa poreza na dobit na PDV

• Pravna osoba Galeb d.o.o. iz Splita, OIB:11111111112, podnijela je nadležnoj isposta-vi PU zahtjev za preknjiženje sredstava u svo od 4.000,00 kn s poreza na dobit (konto 1651), gdje je eviden rana preplata po verifi ciranom PD Obras-cu za 2017. godinu, na PDV (konto 1201) na kojem postoji nepodmireno dugovanje po zaduženju PDV Obrasca iz travnja 2018.

Porez na dobit Grad Split

Državni proračun RH PDV Preknjiženje po PD obrascu za

Galeb d.o.o.., Split

H R 6 8 12 0 1 – 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2

H R 1 2 1 0 0 1 0 0 5 1 8 6 3 0 0 0 1 6 0

H R 6 8 1 6 5 1 - 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 2

H R 1 7 1 0 0 1 0 0 5 1 7 4 0 9 1 6 0 6 4

H R K = 4 0 0 0, 0 0

1 8 0 6 2 0 1 8

X

Slika 1.

18


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

3.1. Preknjiženja zajedničkih prihoda proračuna

Ako su sredstva uplaćena na pogrešan račun za upla-tu zajedničkih prihoda proračuna, na temelju pisanog zahtjeva za preknjiženje, pogrešno uplaćena sredstva preusmjeravaju se na ispravan račun nalogom za pla-ćanje, koji se popunjava na teret uplatnog računa na koji su sredstva pogrešno uplaćena, a u korist isprav-nog uplatnog računa. Na nalogu za plaćanje – upisuje se broj modela HR67 , a u pozivu na broj pla telja OIB. U pozivu na broj primatelja, također se upisuje broj modela HR67 te OIB poreznog obveznika kome se sredstva preknjižavaju. Iznimno, kao i kod povrata, i kod prekriženja poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, u pozivu na broj pla telja odnosno pri-matelja, upisuje se broj modela HR68 , brojčana ozna-ka vrste prihoda za pojedini račun te OIB, iako se radi o zajedničkom prihodu.

Primjer preknjiženje pogrešne uplate s članarine Turis čke zajednice na članarinu Hrvatskoj gospodar-skoj komori.

• Pravna osoba Lako d.o.o. iz Zadra (mali poduzetnik), OIB: 44444444455, podnijela je zahtjev kojim traži preknjiženje uplate članarine Turis čke zajednice koja je pogrešno uplaćena na račun grada Zadra, na članarinu Hrvatskoj gospodarskoj komori u svo od 600,00 kn. Uz zahtjev za preknjiženje, prilaže se i nalog u kojem se u pozivu na broj pla telja i u po-zivu na broj primatelja, upisuje broj modela HR67 . Kod preknjiženja na račun članarine Hrvatskoj gos-podarskoj komori, osim OIB-a kao prvog podatka, na nalogu za prijenos mali poduzetnici upisuju kao podatak drugi – posebnu oznaku za male poduzet-nike – broj 002 (koji sadrži tri znamenke), te kao podatak treći – mjesec i godinu (če ri znamenke),

a za lipanj ove godine to je broj 1806. Ako se radi o srednjim poduzetnicima, na nalogu za prijenos upisuje se posebna oznaka 003, a za velike podu-zetnike 004.

4. Preknjiženje vlas h prihoda proračuna na zajedničke prihode proračuna i obratno

Preknjiženje sredstava koja su pogrešno uplaćena na račun proračuna, a trebala su bi uplaćena na račun za uplatu zajedničkih prihoda proračuna, nalog za plaćanje se popunjava:

• na teret računa proračuna na koji su sredstva po-grešno uplaćena

• u korist ispravnog računa za uplatu zajedničkih pri-hoda proračuna.

U pozivu na broj pla telja upisuje se broj mode-la HR68 , brojčana oznaka vrste prihoda na koju su sredstva pogrešno uplaćena, te OIB. U pozivu na broj primatelja, upisuje se broj modela HR67 i u nastavku OIB na koji će se obavi preknjiženje.

• Izuzetak od navedenog su računi poreza na doho-dak i prirez porezu na dohodak, gdje se kod pre-knjiženja koris broj modela HR68 , a u pozivu na broj odobrenja upisuje se brojčana oznaka vrste prihoda te u nastavku OIB.

Kod obrnutog preknjiženja, a računa zajedničkih pri-hoda proračuna na vlas te prihode proračuna, nalog za prijenos se popunjava na teret zajedničkih prihoda, a u korist računa proračuna. U pozivu na broj upla -telja upisuje se broj modela HR67 i OIB, a u pozivu na broj primatelja – broj modela HR68 , te u nastavku brojčanu oznaku vrste prihoda i OIB.

Primjer: preknjiženje pretplate doprinosa za MO – II. stup na komorski doprinos od dohotka, do-bi ili plaće.

• Fizička osoba koja obavlja registriranu obrtničku djelatnost u Gradu Zaprešiću, OIB: 44111111112, podnijela je nadležnoj ispostavi PU zahtjev za preknjiže-nje više plaćenog dopri-nosa za MO na temelju individualne kapitalizi-rane štednje (II. stup)

Slika 2.

Članarina TZ Zadar

Članarina HGK Preknjiženje za Lako d.o.o

H R6 7 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 – 0 0 2 – 1 8 0 6

H R 8 5 1 0 0 1 0 0 5 1 7 0 0 0 5 2 6 2 0

H R 67 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5

H R 4 2 1 0 0 1 0 0 5 1 7 5 2 0 2 7 1 5 8

H R K = 6 0 0 , 0 0

1 4 0 6 2 0 1 8

X

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

19


za osobe koje su same za sebe obvezne obračuna doprinose u svo od 802,00 kn, na račun komor-skog doprinosa od dohotka, dobi ili plaće Zagre-bačke županije.

Zaprimljeni zahtjev za preknjiženje doprinosa II. stu-pa, PU dostavlja REGOS-u na odobrenje radi provjere i potvrđivanja opravdanos zahtjeva. Ako je zahtjev za preknjiženje doprinosa opravdan, ovlašteni dje-latnici REGOS-a to potvrđuju pečatom i potpisom na zahtjevu, koji se nakon toga vraća nadležnoj ispostavi PU prema sjedištu za pravne osobe te prebivalištu sa-mostalnog obveznika plaćanja doprinosa, na proved-bu. Stoga će PU obavi preknjiženje sredstava, tek po dobivenoj suglasnos od REGOSA.

Primjer: preknjiženje uplate poreza i prireza na do-hodak od obrta na porez na dobit • Fizička osoba Nina Kralj, OIB: 99999999992 koja

obavlja registriranu obrtničku djelatnost u Gradu

Samoboru, postala je od početka 2018. godine obveznik plaćanja poreza na dobit te je podnijela zahtjev za preknjiženje pogrešno uplaćenih sred-stava sa poreza na dohodak od obrta i slobodnih zanimanja – (konto 1430), na predujam poreza na dobit – (konto 1651) u svo od 1.200,00 kn. Iako su porez na dobit kao i poreza na dohodak uplaćeni na račun grada Samobora gdje je prebivalište fi -zičke osobe, radi različite razine uplaćenih prihoda (prihodi državnog proračuna te zajednički prihodi), za pogrešnu uplatu potrebno je podnije nalog za plaćanje FINA-i.

5. Preknjiženja sredstava unutar istog uplatnog računa

Pri preknjiženju sredstava unutar istog uplatnog raču-na a između različi h broj-čanih oznaka vrste prihoda, nalog za prijenos popunja-va se na teret i u korist istog računa. Porezni obve-znici koji obavljaju gospo-darsku djelatnost te građa-ni koji su obveznici plaćanja javnih prihoda, dužni su podmiriva svoje obveze u zakonom propisanim ro-kovima, pri čemu se za ne-pravodobno uplaćeni iznos javnih prihoda obračunava zatezna kamata. Stopa za-konske zatezne kamate na

nepravovremeno uplaćene obveze za razdoblje od 1. 1. do 30. 6. 2018. iznosi 7,09 godišnje.

5.1. Otpis zateznih kamata

Ako je porezni obveznik za-dužen za kamate zbog ne-pravovremenog plaćanja jer je upla o sredstva na pogrešnu brojčanu ozna-ku vrste prihoda unutar istog uplatnog računa, može podnije zahtjev nadležnoj ispostavi PU za storniranjem obračunanih kamata. Budući da se radi o prihodima unutar istog uplatnog računa, PU će zahtjevu udovolji , jer se sredstva smatraju uplaće-nim na dan kad su eviden- rana na uplatnom računu,

Doprinos za MO II stup REGOS

Komorski doprinos od dohotka – Zagrebačka

županija Preknjiženje Laura Bišćan

H R6 7 4 4 1 1 1 1 1 1 1 1 2

H R 8 7 1 0 0 1 0 0 5 1 7 7 1 0 5 2 4 1 3 H R 6 8 2 3 3 0 - 4 4 1 1 1 1 1 1 1 1 2

H R 7 6 1 0 0 1 0 0 5 1 7 0 0 0 3 6 0 0 1

H R K = 8 0 2 , 0 0

2 0 0 6 2 0 1 8

X

Slika 3.

Slika 4.

Porez i prirez na dohodak

Grad Samobor

Porez na dobit Grad Samobor Preknjiženje pogrešne uplate Nina Kralj

H R 6 8 1 6 5 1 – 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 2

H R 6 5 1 0 0 1 0 0 5 1 7 3 8 0 1 6 0 6 4 H R 6 8 1 4 3 0 - 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 2

H R 7 5 1 0 0 1 0 0 5 1 7 3 8 0 1 2 0 0 4

H R K = 1 2 0 0, 0 0

1 1 0 6 2 0 1 8

X

20


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

neovisno od toga što je uplata obavljena na pogrešnu brojčanu oznaku vrste prihoda. Naime, prema članku 127. OPZ-a, pri povratu poreza i pripadajućih kamata, danom plaćanja smatra se:

a) Kod bezgotovinskog plaćanja, dan kada su sredstva pris gla u korist računa banke vjerovnika.

b) Kod gotovinskog plaćanja, dan s kojim je za nave-denu isplatu terećen račun proračuna.

Prema tome, porezni obveznik ima pravo na otpis za-duženih kamata, ako podnese zahtjev za preknjiženje nadležnoj ispostavi PU, u kojem zahtjevu će traži i otpis zaduženih kamata, ako su sredstva uplaćena na pogrešnu brojčanu oznaku vrste prihoda unutar istog uplatnog računa.

Primjer: preknjiženje uplaćenog poreza unutar računa državnog proračuna s pogrešne na ispravnu brojčanu oznaku.

Pravna osoba Javor d.o.o. iz Siska, OIB: 44444444445, pogrešno je upla la svotu od 1.000,00 kn na PDV (konto 1201), umjesto na PDV na stjecanje novih pri-jevoznih sredstava (konto 1279). Pismenim zahtjevom pravna osoba traži preknjiženje sredstava unutar ra-čuna Državnog proračuna HR1210010051863000160 od nadležne ispostave PU, kao i oslobađanje od pla-ćanja zaduženih kamata na kontu 1279. Zahtjevu će se udovolji , jer se danom uplate poreza, podrazu-mijeva dan kada su sredstva eviden rana na računu državnog proračuna, neovisno od pogrešne brojčane oznake vrste prihoda.

6. Preknjiženje doprinosa za obvezna osiguranja

6.1. Preknjiženje doprinosa za MO na temelju generacijske solidarnos , doprinosa za ZO te doprinosa za zapošljavanje

Kao i kod povrata doprinosa i kod popunjavanja na-loga za preknjiženje doprinosa za MO I. stup, ZO te zapošljavanje, a koji se popunjava na teret računa Državnog proračuna – HR1210010051863000160, treba vodi računa da se u pozivu na broj pla telja i u pozivu na broj primatelja, upisuju svi elemen koji su za određene brojčane oznake vrste prihoda propi-sani Naredbom o uplatnim računima, u polje model, upisuje se broj modela HR68 , brojčana oznaka vrste prihoda, OIB te oznaku izvješća Obrasca JOPPD pre-ma kojem se obavlja uplata (pet znamenaka).

6.2. Preknjiženje doprinosa za MO na temelju individualne kapitalizirane štednje

Porezna uprava nadležna je i za preknjiženje doprino-sa za MO na temelju individualne kapitalizirane šted-nje – II. stup, to se zahtjevi za preknjiženje dostavljaju nadležnoj ispostavi PU prema sjedištu/prebivalištu ispla telja odnosno sjedištu za samostalnog obvezni-ka plaćanja doprinosa. Nalog za preknjiženje popu-njava se na teret računa HR7610010051700036001 i brojčane oznake vrste prihoda iz Naredbe o uplat-nim računima, na koju je bila izvršena uplata (2003, 2011, 2020, 2046, 2194, 2216, 2224, 2232, 2240, 2259, 2267, 2275, 2283, 2291,2305, 2313, 2321, 2330, 2348, 2356, 2364 i 2372). U pozivu na broj zaduženja upisuje se broj modela HR68 , brojčana oznaka vrste prihoda na koju je uplata bila izvršena te OIB. Za broj-čane oznake vrste prihoda koji se iskazuju na Obrascu JOPPD, uz OIB je potrebno upisa i oznaku izvješća

JOPPD prema kojemu se vrši uplata.

Zaprimljene zahtjeve za preknjiženje, nadležna ispostava PU dostavlja REGOS-u na usklađenje i odobrenje radi provje-re i potvrđivanja oprav-danos zahtjeva. Ako je zahtjev preknjiženje do-prinosa opravdan, ovla-šteni djelatnici REGOS-a to potvrđuju pečatom i potpisom na zahtjevu, koji se nakon toga vraća nadležnoj ispostavi PU prema sjedištu za pravne

Slika 5.

Državni proračun RH Usluge inozemnih

poduzetnika

Državni proračun RH PDV Preknjiženje uplate Javor d.o.o.

HR 6 8 1 2 7 9 – 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5

H R 1 2 1 0 0 1 0 0 5 1 8 6 3 0 0 0 1 6 0

H R 6 8 1 2 0 1 - 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5

H R 1 2 1 0 0 1 0 0 5 1 8 6 3 0 0 0 1 6 0

H R K = 1 0 0 0 , 0 0

1 0 0 6 2 0 1 8

X

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

21


osobe te prebivalištu samostalnog obveznika plaća-nja doprinosa, na provedbu.

Ministarstvo fi nancija – Porezna upravaPodručni ured ZagrebIspostava Novi ZagrebSamobor, 18. lipnja 2018.

Središnji registar osiguranika – REGOS10 000 Zagreb

Gajeva 5 Predmet: Dostava podataka za pravnu osobu Breza d o.o., Zagreb, OIB: 77777777778

Molimo da za navedenog obveznika potvrdite pre-platu na računu: 2003 – doprinos za MO na temelju individualne kapitalizirane štednje za poslodavca pravnu osobu,

radi: 1. preknjiženja na račun u iznosu 700,00 kn 2. povrata sredstava poreznom obvezniku Voditelj ispostave

REGOS

Zahtjev je: a) opravdan u iznosu__700,00_kn_____ b) neopravdan _____________

Potpis i pečat.

Navedeno znači da PU ne može obavi povrat ili pre-knjiženje doprinosa II. stupa bez prethodnog uskla-đenja i odobrenja REGOS-a, koji je obvezan potvrdi- opravdanost podnijetog zahtjeva. Ako zahtjev za

povrat ili preknjiženje doprinosa nije opravdan, tada REGOS uz zahtjev koji osporava, PU dostavlja i kratko obrazloženje. U slučaju kada REGOS zaprimi zahtjev izravno od obveznika, postupa na is način kao i da je zahtjev zaprimljen od ispostave PU, nakon provjere – potvrđuje ili osporava povrat ili preknjiženje dopri-nosa, te dostavlja zahtjev nadležnoj ispostavi PU.

Primjer: preknjiženje doprinosa II. stupa na porez na dobit

• Pravna osoba Breza d.o.o. iz Zagreba, OIB:10101010103, pogrešno je upla la svotu od 700,00 kn doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje na te-melju radnog odnosa – II. stup, umjesto na porez na dobit za Grad Zagreb. Po zaprimljenom zahtje-vu, a nakon provjere i odobrenja REGOSA, nadlež-na ispostava će obavi preknjiženje doprinosa, ako pravna osoba nema drugih neizmirenih obveza, te dostavi Obavijest o preknjiženju radi potrebnih knjiženja u poslovnim knjigama.

7. Preknjiženje sredstava u slučaju blokade računa poreznih obveznika

Prema Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sred-stvima (NN, br. 91/10 i 112/12), ovrhu na novčanim sredstvima poreznih dužnika po svim računima po OIB-u provodi FINA. Stoga PU kao ovrhovoditelj, izda-na rješenje o ovrsi pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava koje ovršenika ima na računu kod banke, dostavlja na izvršenje FINA-i. Prijenos sredstava ovr-šenika, FINA je obvezna obavi u iznosu i po računima koji su određeni u rješenju o ovrsi. Među m, kada FINA umjesto u iznosima i po vrstama prihoda, kako

je određeno u rješenju o ovrsi, obavi prijenos ovrše-nikovih sredstava na jedan račun državnog proraču-na, što ima za posljedicu preplatu na jednoj brojča-noj oznaci vrste prihoda na koji je uplata obavljena, dok se na drugim vrstama prihoda obračunavaju ka-mate, potrebno je obavi preknjiženje sredstava u iznosima i na vrstu priho-da, a prema rješenju o ovr-si, kao i promjenu datuma valute u skladu s datum kada je Državni proračun zaprimio sredstva.

Slika 6.

Doprinos za MO II stup

REGOS

Porez na dobit Grad Zagreb Preknjiženje pogrešne uplate Breza d.o.o.

H R 6 8 1 6 5 1 - 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 3

H R 5 5 1 0 0 1 0 0 5 1 7 1 3 3 1 6 0 6 7 H R 6 8 2 2 8 3 - 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 3

H R 7 6 1 0 0 1 0 0 5 1 7 0 0 0 3 6 0 0 1

H R K = 7 0 0,0 0

2 0 0 6 2 0 1 8

X

22


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

Stoga, porezni obveznik nad kojim se provodi postu-pak ovrhe, treba usklađiva knjigovodstveno stanje svojih uplata s evidencijama PU, te podnije zahtjev za preknjiženje više uplaćenih sredstava na one broj-čane oznake vrste prihoda na kojima je iskazan dug. Nadalje, ispostava PU obvezna je ovršeniku na nje-gov zahtjev, vra više uplaćena sredstva u slučaju preplatnog salda na računu PDV-a, koji je u međuvre-menu nastao na temelju obračunske prijave PDV-a koju je dostavio sam ovršenik, ali samo u slučaju ako ovršenik nema drugih dospjelih, a neplaćenih poreza koje naplaćuje porezno jelo. Prema tome, ovršenik čije se obveze naplaćuju ovrhom na novčanim sred-stvima, dužan je kon nuirano usklađiva svoje knji-govodstvene evidencije s evidencijama PU kako bi se na zahtjev ovršenika moglo obavi preknjiženje pre-plaćenih sredstava.

8. Interna preknjiženja bez upotrebe naloga u platnom prometu

Preknjiženja pogrešno uplaćenih sredstava internim nalogom za knjiženje, mogu se obavi u ispostavi PU, samo u slučaju ako je porez uplaćen na ispravan račun proračuna i ispravnu brojčanu oznaku vrste prihoda, ili na ispravan račun za uplatu zajedničkih prihoda, ali je u pozivu na broj odobrenja na nalogu za uplatu upisan pogrešan OIB. Za ovakva preknjiže-nja ne ispostavljaju se nalozi za plaćanje FINA-i, već se preknjiženje s pogrešnog OIB-a na ispravan OIB, obavljaju isključivo na temelju pisanog zahtjeva po-reznog obveznika, preko poreznog knjigovodstva u ispostavama PU.

Internim nalozima također se preknjižavaju uplate koje su obavljene na pogrešnu brojčanu oznaku vr-ste poreza unutar računa za uplatu poreza i prireza na dohodak, kao i unutar računa za uplatu poreza na dobit uz uvjet da su sredstva usmjerena na ispravan račun. Pri korištenju internih naloga za knjiženje ko-riste se točno određene oznake knjiženja tzv. IKE. Na temelju zahtjeva poreznog obveznika i uz prethodno dobivenu suglasnost REGOSA, internim preknjiže-njem obavljaju se i preknjiženja uplata na račun do-prinosa za MO II. stupa – HR7610010051700036001, i to s jednog OIB-a na drugi, te unutar tog računa s jedne brojčane oznake vrste prihoda na drugu.

Primjer: preknjiženje unutar računa poreza i prire-za na dohodak Grad Samobor

• Porezni obveznik s prebivalištem u Samoboru, pod-nio je zahtjev za preknjiženjem sredstava u svo od

550,00 kn, i to s poreza i prireza na dohodak po godišnjoj prijavi (konto 1619) gdje je iskazana pre-plata po godišnjem obračunu, na predujam poreza i prireza na dohodak od imovine na temelju najma ili zakupa koji se plaća po rješenju PU (konto 1503), gdje je eviden ran dug.

Preknjiženje se obavlja unutar računa – po-rez i prirez na dohodak za grad Samobor. HR7510010051738012004, na temelju internog nalo-ga kojeg će putem knjigovodstva proves ispostava Porezne uprave u Samoboru.

Slika 7.

Preknjiženje uplata unutar računa poreza i prireza na dohodak – Grad Samobor prema specifi kaciji:

RB.SA 1619 NA 1503

DATUM VALUTEOIB

PREZIME IME /NAZIV TVRTKE

IZNOS OIBPREZIME IME /NAZIV TVRTKE

IZNOS Datum valute

1. 55555555558 Ivan Babić 550,00 55555555558 Ivan Babić 550,00 28.02.2018. 01.01.2009.

Potpis Mjesto pečata

9. ZaključakSudionici u platnom prometu dužni su pravovreme-no podmiriva zakonske obveze, te poznava vrstu prihoda koji se uplaćuje kako bi izbjegli plaćanje za-konskih zateznih kamata. Najčešće pogreške pri po-punjavanju naloga za plaćanje odnose se na uplate na pogrešan uplatni račun, model plaćanja te pogrešan OIB ili šifru vrste javnih davanja koja se podmiruje. Kako bi se što ranije otkrili pogrešno uplaćeni pore-zi i druga javna davanja, porezni obveznici su dužni kon nuirano usklađiva vlas te uplate javnih dava-nja s knjigovodstvenim stanjem po vrstama prihoda, čiju anali čku evidenciju vodi PU. Porezni obveznik za više plaćene javne prihode može zatraži povrat više uplaćenih sredstava ili može zah jeva preknjižava-nje za podmirenje neke druge obveze gdje postoji iskazano dugovanje.

Preknjiženja pogrešno uplaćenih javnih prihoda s jed-nog na drugi račun te unutar istog uplatnog računa, obavlja nadležna ispostava PU za one prihode o ko-jima vodi anali čku knjigovodstvenu evidenciju. Sva preknjiženja koja se obavljaju na teret računa za MO II. stupa, (interno preknjiženje ili preknjiženje putem dostavljanja naloga platnom prometu), ne smiju se obavlja bez prethodnog odobrenje i suglasnos RE-GOS-a. Zahtjevi za preknjiženje koji su u vezi s Obras-cem JOPPD, podnose se elektronički, koristeći elek-troničku aplikaciju SNU.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

23

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

1. UvodRokovi predaje fi nancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2018. jesu za:

• Proračunske korisnike državnog proračuna, jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunske korisnike proračuna jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave 10. srpnja 2018.

• Izvanproračunske korisnike državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 20. srpnja 2018.

Rokovi za predaju konsolidiranih fi nancijskih izvje-štaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2018. jesu za:

• Razdjele državnog proračuna i konsolidirani izvje-štaji o obvezama 16. srpnja 2018.

• Razdjele državnog proračuna i konsolidirani izvje-štaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima 20. srpnja 2018.

• Jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave 20. srpnja 2018.

U iščekivanju Okružnice o predaji fi nancijskih izvje-štaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2018. godine, ono što se zasigurno može potvrdi jest da se izgled fi nancijskih izvještaja za razdoblje od 1. si-ječnja do 30. lipnja 2018. i rokovi njihove predaje ne razlikuju od onih u istom razdoblju prethodne godine. Podsje mo, posljednjim izmjenama i dopunama Pra-vilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 3/18; dalje u tekstu: izmjene i dopune Pravilnika) s početka ove godine mijenjao se Računski plan, ali ne tako da utječu na izgled i sadržaj fi nancij-

skih izvještaja koji se sastavljaju za polugodište ove godine. U nastavku teksta ukazuje se na obveznike i obvezu predaje polugodišnjih fi nancijskih izvještaja u sustavu proračuna, ali i sadržaj samih obrazaca.

2. Obveznici, način i rokovi predaje Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izda-cima na Obrascu: PR-RAS, Izvještaj o obvezama na Obrascu: OBVEZE i bilješke čine set polugodišnjih fi -nancijskih izvještaja. Popunjavaju se svi stupci Obras-ca: PR-RAS, izuzev za korisnike koji su osnovani po-četkom 2017. godine i one koji su s 1. siječnjem 2017. prešli iz neprofi tnog u proračunski sustav. Na AOP-u 001 Obrasca: OBVEZE iskazuje se početno stanje ob-veza na dan 1. siječnja 2018., koje odgovara stanju obveza na kraju prosinca 2017. godine. To će se po-četno stanje iskaziva u Izvještajima o obvezama za sva razdoblja u 2018. godini, uključujući i polugodiš-nje razdoblje.

Kod sastavljanja Izvještaja o obvezama za razdoblje 1. siječnja do 30. lipnja 2018., promjene u stanju ob-veza iskazuju se uzimajući u obzir stanje iskazano na dan 1. siječnja 2018. Financijski izvještaji predaju se FINA-i isključivo u elektroničkom obliku. Uz elektro-nički oblik Referentne stranice predaje se njen ispis ovjeren potpisom odgovorne osobe i pečatom. Za predaju fi nancijskih izvještaja u elektroničkom obliku koris se obrazac s ugrađenim kontrolama objavljen na internetskim stranicama Ministarstva fi nanci-ja (www.mfi n.hr→Državna riznica→ Računovod-stvo→Proračunsko računovodstvo). Kod preuzimanja fi nancijskih izvještaja zaposlenici FINA-e obavezno upisuju datum zaprimanja, ovjeravaju i potpisuju Re-ferentnu stranicu.

Za razliku od Obrasca: PR-RAS i Obrasca: OBVEZE, bi-lješke uz Obrazac: PR-RAS, koje su dužni sastavi svi

Podsjetnik na predaju polugodišnjih fi nancijskih izvještaja u sustavu proračunaIvana Jakir-Bajo *

Autorica u tekstu podsjeća sve obveznike u sustavu proračuna na rokove sastavljanja i dostave polugodiš-njih fi nancijskih izvještaja. U odnosu na polugodište 2017. godine, nisu se mijenjali obrasci fi nancijskih izvje-štaja koji se sastavljaju za polugodište 2018. godine.

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Državna rizni-ca, Zagreb.

24

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

obveznici polugodišnjeg fi nancijskog izvještavanja, ne dostavljaju se FINA-i, ni Ministarstvu fi nancija, nego se čuvaju kod obveznika. Vrlo je važno da obveznici predaje polugodišnjih fi nancijskih izvještaja poš vaju utvrđene rokove predaje. Proračunski korisnici dr-žavnog proračuna predaju do 10. srpnja 2018. Izvje-štaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o obvezama i bilješke za razdoblje od 1. siječ-nja do 30. lipnja, i to:

• FINA-i (bez bilješki),• razdjelu kojem pripadaju prema organizacijskoj

klasifi kaciji državnog proračuna.

Kao podsjetnik – svi proračunski korisnici državnog proračuna sastavljaju Izvještaje o obvezama, i to za razdoblja od 1. siječnja do 31. ožujka, od 1. siječnja do 30. lipnja, od 1. siječnja do 30. rujna i za prora-čunsku godinu. Proračunski korisnici državog prora-čuna predaju Izvještaj o obvezama, za sva razdoblja, razdjelu kojem pripadaju prema organizacijskoj klasi-fi kaciji državnog proračuna i FINA-i, i to 10 dana po isteku izvještajnog razdoblja.

Ministarstva i druga državna jela na razini razdjela državnog proračuna konsolidiraju fi nancijske izvje-štaje proračunskih korisnika, koji su prema organiza-cijskoj klasifi kaciji u njihovoj nadležnos , i svoj fi nan-cijski izvještaj te sastavljaju konsolidirani izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima te kon-solidirani izvještaj o obvezama za cjelokupni razdjel. Proračunski korisnici državnog proračuna koji se prema organizacijskoj klasifi kaciji državnog prora-čuna klasifi ciraju kao razdjeli predaju FINA-i konso-lidirani izvještaj o obvezama do 16. srpnja 2018., a konsolidirani izvještaj o prihodima i rashodima, pri-micima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja do 20. srpnja 2018.

Proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave predaju do 10. srpnja 2018. Izvještaj o prihodima i rashodima, primi-cima i izdacima, Izvještaj o obvezama i bilješke:

• nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave

• FINA-i (bez bilješki).

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve predaju do 10. srpnja 2018. Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o obveza-ma i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja FINA-i (bez bilješki). Jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave predaju do 20. srpnja 2018. konsolidirane fi nancijske izvještaje, i to: Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima i Izvje-štaj o obvezama za razdoblje od 1. siječnja do 30. lip-nja isključivo FINA-i. Sukladno članku 17. Pravilnika

o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom računo-vodstvu (NN, br. 3/15, 93/15, 135/15, 2/17 i 28/17) jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sastavljaju obveznu bilješku – Izvještaj jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave o vlasnič-kim udjelima/neto imovini u elektroničkom obliku na Obrascu: UDJ čiji je oblik i sadržaj propisan ovim Pravilnikom. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave predaju Obrazac: UDJ u elektroničkom obliku Ministarstvu fi nancija za razdoblje od 1. trav-nja do 30. lipnja do 20. srpnja 2018., ali samo u sluča-ju nastalih promjena u vlasničkim udjelima.

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna pre-daju FINA-i do 20. srpnja 2018. Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima i Izvještaj o obve-zama za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja (bilješke sastavljaju, ali ne predaju). Izvanproračunski korisni-ci jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave predaju do 20. srpnja 2018. Izvještaj o prihodi-ma i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o ob-vezama i bilješke za razdoblje 1. siječnja do 30. lipnja:

• nadležnoj jedinici područne (regionalne) samou-prave i

• FINA-i (bez bilješki).

Sukladno odredbama Zakona o proračunu, vijeća nacionalnih manjina i mjesna samouprava (mjesni odbori) su također proračunski korisnici. Upravo iz navedenih odredbi Zakona proizlazi da su is i obve-znici vođenja proračunskog računovodstva i fi nancij-skog izvještavanja. Vijeća nacionalnih manjina mogu otvori račun za svoje poslovanje ili poslova preko računa jedinice lokalne ili područne (regionalne) sa-mouprave na čijem području djeluju. Ako nemaju račun i djeluju u okviru jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te su njihove ak vnos iskazane u proračunu jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave, vijeća nacionalnih manjina ne moraju sastavlja zasebne polugodišnje fi nancijske izvještaje. U tom slučaju jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave iskazuju sve prihode i rashode vijeća nacionalnih manjina u svojoj glavnoj knjizi, a nefi nancijsku imovinu nabavljenu za potrebe vijeća vode kao svoju imovinu. U Obrascu: PR-RAS (razine 22 i 23) jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave iskazuju rashode vijeća nacionalnih manjina po prirodnoj vrs rashoda i ne koriste pod-skupinu 367.

Ako posluju preko vlas tog računa, obvezni su sa-stavlja polugodišnje fi nancijske izvještaje i predava ih do daljnjega isključivo nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave za potrebe kon-trole. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave, do daljnje upute, u polugodišnjem Obrascu:

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

25


PR-RAS (razine 22 i 23) iskazuju rashode vijeća nacio-nalnih manjina koji se fi nanciraju iz prihoda proraču-na po prirodnoj vrs rashoda i ne koriste podskupinu 367. Ako vijeće nacionalne manjine nije potrošilo sva sredstva doznačena iz proračuna jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, jedinica će u svom fi nancijskom izvještaju razine 22 iskaza rashode koje je imalo vijeće, a nepotrošena sredstva preostala na računu vijeća treba iskaza kao potraživanje.

Kao i prethodnih godina, ovi se fi nancijski izvještaji ne dostavljaju FINA-i, već isključivo nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave za po-trebe konsolidacije i kontrole. Proračunski korisnici koji obavljaju poslove u sklopu funkcija koje se de-centraliziraju: osnovne i srednje škole, domovi za starije i nemoćne, učenički domovi, javne vatroga-sne postrojbe dostavljaju Izvještaj o prihodima i ras-hodima, primicima i izdacima, Izvještaj o obvezama i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja:


• a FINA-i Izvještaj o prihodima i rashodima, primici-ma i izdacima i Izvještaj o obvezama.

Ustanove u zdravstvu (decentralizirane) dostavljaju Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdaci-ma, Izvještaj o obvezama i Bilješke za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja:


• FINA-i isključivo Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima i Izvještaj o obvezama.

U nastavku daje se kratki pregled obveznika, obveza i rokovi predaje fi nancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2018.:

Obveznik Financijski izvještaji Rok predaje Predaja

Proračunski korisnici državnog proračuna

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima

• Izvještaj o obvezama• Bilješke

do 10. srpnja• nadležnom razdjelu• područnom uredu FINA-e (PR-RAS i

OBVEZE)

Jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave



do 10. srpnja • područnom uredu FINA-e (PR-RAS i OBVEZE)

Proračunski korisnici proračuna jedinica lokalne

i područne (regionalne) samouprave



do 10. srpnja

• jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji su proračunski korisnici

• područnom uredu FINA-e (PR-RAS i OBVEZE)

Izvanproračunski korisnici državnog proračuna


• Izvještaj o obvezama • Bilješke


Izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne

i područne (regionalne) samouprave

• Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima


do 20. srpnja

• jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave čiji su proračunski korisnici

• područnom uredu FINA-e (PR-RAS i OBVEZE)

Konsolidirane izvještaje

Razdjeli

• Izvještaj o obvezama • Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima

i izdacima• Bilješke

do 16. srpnjado 20. srpnja

• područnom uredu FINA-e (OBVEZE)• područnom uredu FINA-e (PR-RAS)

Jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave


• Izvještaj o obvezama • Bilješke


26


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

1. UvodMeđunarodni računovodstveni standardi za javni sektor (MRSJS/IPSAS1) predstavljaju detaljnu razradu pojedinih problema fi nancijskog izvještavanja i raču-novodstva u javnom sektoru sa zavisnim uputama u formi objašnjenja (publiciranih uz standarde) ili drugih materijala. Cilj objavljivanja standarda je ujednači ra-zličite računovodstvene standarde u različi m zemlja-ma, tako da se po če njihovo prihvaćanje od strane nacionalnih jela i računovodstvenih autoriteta2. Od-bor za međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor (IPSASB3) objavio je 2009. godine Među-narodni računovodstveni standard za javni sektor 27 – Poljoprivreda, a primjenjuju ga subjek koji pripre-maju i prezen raju fi nancijske izvještaje temeljem ra-čunovodstvene osnove nastanka događaja. Predložak MRSJS-u 27 bio je računovodstveni standard iz profi t-nog sektora, Međunarodni računovodstveni standard 41 – Poljoprivreda (MRS 41), kojim se uređuje računo-vodstveno praćenje i objavljivanje procesa i informa-cija koje se odnose na poljoprivrednu ak vnost.

* Božena Kačanić, Kali tuna d.o.o., Zadar** Sanja Skoliber, S COUSULTING d.o.o., Čakovec1 Interna onal Public sector Accoun ng Standards.2 Roje, G., Ak vnos Odbora za Međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor, TIM4PIN MAGAZIN, 10(2015); 60-63.3 Interna onal Public Sector Accoun ng Standards Bord.

2. Defi nicija poljoprivredne ak vnos , biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda

Poljoprivredna ak vnost je upravljanje subjekta bi-ološkom transformacijom i žetvom/berbom biološ-ke imovine radi prodaje, raspodjele bez naknade ili raspodjele po nominalnoj naknadi te za pretvaranje u poljoprivredni proizvod ili u dodatnu biološku imo-vinu za prodaju ili raspodjelu bez ili po nominalnoj naknadi (t.9. IPSAS 27). Iako poljoprivredna ak vnost obuhvaća različite djelatnos , postoje određene za-jedničke karakteris ke u njihovim različitos ma, a to su: a) sposobnost promjene (transformacija biološke imovine); b) upravljanje m promjenama (subjekt upravlja promjenama kontrolirajući uvjete neophod-ne za transformaciju poput kontrole vlage, tempe-rature, količine hranjivih sastojaka, svjetla i dr.), i c) mjerenje promjena (promjene u kvalite ili kvan te uslijed transformacije su mjerljive i praćene na ru n-skoj osnovi).

Biološka imovina je živa živo nja ili biljka, a poljo-privredni proizvod je proizvod žetve/berbe biološke imovine subjekta. Žetva/berba je odvajanje proizvoda od biološke imovine ili obustava životnog procesa bi-ološke imovine (t.9. IPSAS 27). Biološka transforma-cija obuhvaća proces rasta, propadanja, proizvodnje i razmnožavanja koji uzrokuju kvalita vne ili kvan -ta vne promjene na biološkoj imovini (t.9. IPSAS 27).

Poljoprivredna ak vnost u javnom sektoru prema MRSJS 27 – PoljoprivredaBožena Kačanić * Sanja Skoliber **

Prema važećim propisima, računovodstveni sustav javnog sektora u RH temelji se na modifi ciranom načelu nastanka događaja i primjeni načela povijesnog troška u mjerenju bilančnih pozicija. U očekivanju da će budući razvoj državnog računovodstva slijedi međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor čija primjena podrazumijeva obračunsku osnovu, te buduće europske računovodstvene standarde, autorice u tekstu približavaju primjenu međunarodnog računovodstvenog standarda koji propisuje računovodstveni tretman i objave za poljoprivrednu djelatnost u javnom sektoru. Poljoprivredna djelatnost obuhvaća razne ak vnos , primjerice uzgoj stoke, šumarstvo, cvjećarstvo, uzgajanje jednogodišnjih i višegodišnjih usjeva, obrađivanje voćnjaka i plantaža, akvakulturu i dr., a njezinu specifi čnost u računovodstvenom smislu pred-stavlja biološka transformacija.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

27


MRSJS 27 – Poljoprivreda, primjenjuje se na (t.2. IPSAS 27):

a) Biološku imovinu, osim plodonosnih biljaka.b) I poljoprivredne proizvode u trenutku berbe.

Standard se ne primjenjuje na zemljišta, plodono-sne biljke i nematerijalnu imovinu koji su povezani s poljoprivrednom djelatnos , te na biološku imovinu koja se drži radi opskrbe ili pružanja usluga. Primje-rice, na biološku imovinu koja se u javnom sektoru koris za potrebe istraživanja, obrazovanja, prijevo-za, zabave, rekreacije, carinske kontrole i za bilo koje druge ak vnos koje se ne smatraju poljoprivrednim ak vnos ma, ne primjenjuju se odredbe MRSJS-a 27. Također, poljoprivredni proizvodi nakon žetve/berbe nisu u djelokrugu MRSJS-a 27, već se primje-njuje MRSJS 12 – Zalihe ili drugi odgovarajući MRSJS. Plodonosna biljka su živa biljka: a) koja se koris u proizvodnji ili opskrbi poljoprivrednih proizvoda; b) za koju se očekuje da donosi plodove dulje od jednog obračunskog razdoblja; c) za koju je malo vjerojatno da će se proda kao poljoprivredni proizvod, osim u slučaju sporedne prodaje kao otpatka (t.9. IPSAS 27).

3. Priznavanje i mjerenje vrijednos imovine u poljoprivredi

Subjekt će prizna biološku imovinu i poljoprivredne proizvode u svojim fi nancijskim izvještajima, ako ima kontrolu nad tom imovinom kao rezultat prošlih do-gađaja, ako je vjerojatno da će buduće ekonomske koris ili usluge potencijalno povezane s imovinom pritjeca u subjekt, te ako se fer vrijednost ili tro-šak nabave može pouzdano izmjeri (t.13. IPSAS 27). Biološka imovina se prilikom početnog priznavanja i na svaki sljedeći izvještajni datum mjeri po fer vrijed-nos umanjenoj za troškove do točke prodaje, osim u slučaju kada se fer vrijednost ne može pouzdano izmjeri . Ako subjekt stječe biološku imovinu u ne razmjenskoj transakciji, ista se mjeri pri početnom priznavanju i na svaki sljedeći izvještajni datum po fer vrijednos umanjenoj za troškove do točke prodaje.

Poljoprivredni proizvodi se mjere u trenutku žetve/berbe prema fer vrijednos umanjenoj za troškove prodaje. Ovakvim mjerenjem u trenutku žetve/berbe dobiva se trošak na dan primjene MRSJS-a 12 – Za-lihe ili nekog drugog primjenjivog MRSJS-a. Troškovi prodaje koji mogu nasta do točke prodaje ili u tre-nutku žetve/berbe su zavisni troškovi koji su izravno povezani na otuđenju imovine, isključujući troškove fi nanciranja i poreza. Otuđenje se može pojavi u obliku prodaje ili raspodjele bez naknade ili po nomi-nalnoj naknadi. Troškovi do točke prodaje obuhvaća-ju troškove prijevoza, naknade brokerima i dilerima, pristojbe nadzornim jelima te porezi i carina. Ako

postoji ak vno tržište za biološku imovinu i poljopri-vredni proizvod za njihovu sadašnju lokaciju i stanje, tada je ko rana cijena na tržištu primjerena osnova za utvrđivanje njihove fer vrijednos . Ako subjekt ima pristup različi m ak vnim tržiš ma, koris t će tržišnu cijenu s relevantnijeg tržišta odnosno s onog za kojeg se očekuje da će pristupi (t.21. IPSAS 27).

Fer vrijednost biološke imovine temelji se na njenoj sadašnjoj lokaciji i stanju. Na primjer, fer vrijednost stoke na farmi je njezina cijena na relevantnom trži-štu umanjena za troškove prijevoza i druge troškove dovođenja stoke ili na tržište ili na lokaciju gdje će bi raspodijeljena bez naknade ili uz nominalnu na-knadu. Radi lakšeg mjerenje fer vrijednos biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda, standard prepo-ručuje grupiranje imovine prema nekim zajedničkim obilježjima, kao što su starost ili kvaliteta ili prema onim obilježjima po kojima se na tržištu određuju ci-jena imovini. Subjekt može razvrsta biološku imo-vinu na potrošnu i plodonosnu biološku imovinu, te zrelu i nezrelu.

Potrošna biološka imovina je imovina koja se žanje/bere kao poljoprivredni proizvod ili prodaje kao bio-loška imovina. Primjeri potrošne biološke imovine su stoka namijenjena proizvodnji mesa, stoka namijenje-na prodaji, ribe u ribogojiliš ma, usjevi poput kuku-ruza i pšenice, proizvodi na plodonosnim biljkama te stabla koja se uzgajaju za dobivanje drveta. Plodono-sna biološka imovina je imovina koja nije potrošna kao na primjer stoka namijenjena proizvodnji mlije-ka ili voćke s kojih se ubire voće. Plodonosna biološ-ka imovina sama po sebi nije proizvod, već se uzgaja da bi stvarala plodove. Zrela biološka imovina je ona koja ima obilježja potrebna za žetvu/berbu, ili koja je u stanju podnije redovite žetve/berbe. Nezrela bio-loška imovina je ona biološka imovina koja nema obi-lježja zrele biološke imovine spremne za konzumaciju.

Ako ak vno tržište ne postoji, subjekt će pri utvrđiva-nju fer vrijednos koris posljednje ostvarene tržišne cijene (pod uvjetom da u međuvremenu nije došlo do značajnih promjena tržišnih cijena i ekonomskih uvje-ta), tržišne cijene za sličnu imovinu (s korekcijama za razlike koje mogu utjeca na cijenu), te cijene u odre-đenom sektoru (na primjer vrijednost stoke iskazana po kilogramu mesa) (t.22. IPSAS 27). U uvje ma kada tržišne cijene ili vrijednos nisu dostupne za postoje-će stanje u kojem se nalazi biološka imovina, tada su-bjekt koris sadašnju vrijednost očekivanog novčanog jeka od imovine, diskon ranog na tekuću tržišnu vri-

jednost. Pretpostavku da se fer vrijednost može pouz-dano izmjeri , moguće je obori samo pri početnom priznavanju kada za biološku imovinu tržišne cijene nisu dostupne, a alterna vne procjene fer vrijednos

28


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

su nepouzdane. Tada se biološka imovina mjeri pre-ma njenom trošku umanjenom za svaku akumuliranu amor zaciju i ispravke vrijednos . Jednom kada fer vrijednost za takvu imovinu postane pouzdano mjerlji-va, subjekt je treba mjeri po fer vrijednos umanje-noj za troškove do točke prodaje.

4. Dobici i gubici iz početnog priznavanjaDobitak ili gubitak koji proizlaze iz početnog prizna-vanja biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda po fer vrijednos umanjenoj za troškove prodaje, i oni nastali zbog same promjene u fer vrijednos uma-njenoj za troškove prodaje, trebaju bi uključeni u višak ili manjak razdoblja u kojem su nastali (t.30. IPSAS 27). Gubitak pri početnom priznavanju biološ-ke imovine može nasta zato što se troškovi do točke prodaje oduzimaju pri određivanju fer vrijednos , a dobitak može nasta primjerice prilikom koćenja sto-ke. Dobici i gubici pri početnom priznavanju poljopri-vrednih proizvoda rezultat su žetve/berbe.

Subjekt je dužan u fi nancijskim izvještajima objavi zbir-ne dobitke ili gubitke nastale pri početnom priznava-nju biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda, kao i promjene njihove fer vrijednos umanjene za troškove do točke prodaje. Također, subjekt je dužan pruži opis biološke imovine razvrstane na potrošnu i plodonosnu biološku imovinu, kao i onu koja se drži za prodaju ili za raspodjelu bez naknade ili raspodjelu po nominalnoj naknadi. Fer vrijednost biološke imovine umanjena za troškove do točke prodaje može se mijenja uslijed fi -zičkih promjena biološke imovine i uslijed promjena tr-žišnih cijena. Odvojeno objavljivanje ovih promjena ko-risna je informacija uslijed ocjenjivanja poslovanja teku-ćeg razdoblja i budućih očekivanja, a posebno u slučaju proizvodnih ciklusa duljih od jedne godine.

5. ZaključnoCilj MRSJS-a 27 – Poljoprivreda je propisa računo-vodstveni tretman i objave za poljoprivrednu ak v-nost u javnom sektoru. Poljoprivrednom ak vnošću se upravljanja biološkom transformacijom i žetvom/berbom biološke imovine radi prodaje, raspodjele bez naknade ili raspodjele po nominalnoj naknadi te za pretvaranje u poljoprivredni proizvod ili u dodat-nu biološku imovinu za prodaju ili raspodjelu bez ili po nominalnoj naknadi. Biološka imovina se prilikom početnog priznavanja i na svaki sljedeći izvještajni da-tum mjeri po fer vrijednos umanjenoj za troškove do točke prodaje, osim u slučaju kada se fer vrijed-nost ne može pouzdano izmjeri , a poljoprivredni proizvodi se mjere u trenutku žetve/berbe također prema fer vrijednos umanjenoj za troškove prodaje. Dobitak ili gubitak koji proizlaze iz početnog priznava-

nja biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda po fer vrijednos umanjenoj za troškove prodaje, i oni nastali zbog same promjene u fer vrijednos umanje-noj za troškove prodaje, trebaju bi uključeni u višak ili manjak razdoblja u kojem su nastali.

SEMINARI I RADIONICE ― U NAJAVI ―

11.6. SPECIJALIZIRANA RADIONICA ZA JLP(R)S I NJIHOVE KORISNIKE - Polugodišnji fi nancijski izvještaji, računovodstvene posebnosti, pripremne radnje za fi nancijske planove za 2019.-2021. te radnopravne novine

12.6. SPECIJALIZIRANA RADIONICA ZA PRORAČUNSKE KORISNIKE DRŽAVNOG PRORAČUNA - Polugodišnji fi nancijski izvještaji, računovodstvene posebnosti, pripremne radnje za fi nancijske planove za 2019.-2021. te radnopravne novine

SPECIJALIZIRANA RADIONICA - Polugodišnji fi nancijski izvještaji, računovodstvene posebnosti, pripremne radnje za fi nancijske planove za 2019.-2021. te radnopravne novine

13.6. Rijeka14.6. Split18.6. Osijek

14.6. Specifi čnosti kod izrade dokumentacije o nabavi u postupcima fi nanciranim iz EU fondova; eESPD obrazac

20.6. Novi obvezujući EU propisi o zaštiti osobnih podataka - GDPROgulin

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

29

UDK 342.7 PRAVO

1. Područje primjene uredbe Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaš pojedinaca u vezi s obra-dom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka – Opća uredba o zaš podataka – (GDPR) izravno se primjenjuje u Republici Hrvatskoj od 25. svibnja 2018. godine. Uredba o zaš pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direk ve 95/46/EZ objavljena je u Službenom listu EU-a broj L 119/1 od 4. svibnja 2016. godine. Uredba je obvezujući zakonski akt za države članice EU-a, te ju one u cijelos moraju primjenjiva , dok je direk -va zakonodavni akt kojim se utvrđuje cilj kojega sve države članice moraju pos ći, ali im se ostavlja mo-gućnost samostalnog utvrđivanja načina primjene, odnosno implementacije odredbi direk ve u posto-jeće zakonodavstvo države.

Ova Uredba predstavlja važan napredak u području zaš te osobnih podataka. Donošenje ovog dokumen-ta postalo je nužno radi osiguranja zaš te prava i te-meljnih sloboda pojedinaca u vezi s obradom njihovih osobnih podataka. Odredbama Uredbe osigurava se ujednačeno i jednoobrazno postupanje nadzornih jela za zaš tu osobnih podataka, što posljedič-

no dovodi do jednostavnije i jednake zaš te prava svih pojedinaca u Europskoj uniji. A s obzirom na to da je ustanovljeno da zemlje članice različito osigu-ravaju zaš tu pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka, donošenje Uredbe ima za cilj osiguranje dosljedne razine zaš te pojedinaca diljem Europske unije te pružanje pravne sigurnos i transparentnos gospodarskim subjek ma, uključujući mikropoduze-ća, mala i srednja poduzeća, te pružanje zaš te poje-dincima u svim državama članicama iste razine prava

i obveza te odgovornos u pogledu zaš te osobnih podataka. Odgovornost imaju i voditelji obrade i izvr-šitelji obrade kako bi se osiguralo postojano praćenje obrade osobnih podataka i jednake sankcije u svim državama članicama, ali i djelotvorna suradnja izme-đu nadzornih jela različi h država članica (vidi točku 13. Preambule Uredbe).

Zaš ta koja se pruža Uredbom odnosi se na zaš tu prava fi zičkih osoba, dok se ista ne odnosi na prav-ne osobe. Zaš ta pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka temeljno je pravo koje je zajamče-no i člankom 8. stavkom 1. Povelje Europske unije o temeljnim pravima te člankom 16. stavkom 1. Ugo-vora o funkcioniranju Europske unije (svatko ima pra-vo na zaš tu svojih osobnih podataka). Zbog brzog tehnološkog razvoja i globalizacije pojavili su se novi izazovi u zaš osobnih podataka. Opseg prikupljanja i razmjene osobnih podataka značajno se povećava. Tehnologijom se privatnim društvima i jelima javne vlas omogućuje uporaba osobnih podataka u dosa-da nedosegnutom opsegu radi ostvarenja njihovih djelatnos . Pojedinci svoje osobne informacije sve više čine dostupnima javno i globalno. Za osigurava-nje visoke razine zaš te osobnih podataka potreban je čvrst i usklađeniji okvir za zaš tu podataka u Eu-ropskoj uniji koji se temelji na odlučnoj provedbi s ob-zirom na važnost stvaranja povjerenja koje će omo-gući razvoj digitalne ekonomije na čitavom unutar-njem tržištu.

Pojedinci bi trebali ima nadzor nad vlas m osob-nim podacima. Pravnu i prak čnu sigurnost pojedina-ca, gospodarskih subjekata i jela javne vlas trebalo bi poboljša . Razina zaš te prava i sloboda pojedina-ca u vezi s obradom osobnih podataka trebala bi bi jednaka u svim državama članicama Europske unije. Ovom Uredbom pruža se prostor državama članica-ma za djelovanje kako bi bolje odredile njezina pra-vila uključujući obradu posebnih kategorija osobnih podataka (tzv. osjetljivi podaci). Shodno tome, ne

Zaš ta pojedinca u vezi s obradom osobnih podatakaSuzana Šop *

Brojni napisi i stručne radionice već duže vrijeme upozoravale su na primjenu Opće uredbe o zaš poda-taka – (GDPR). U članku autorica iscrpno obrazlaže primjenu ove nove zakonske obveze te daje primjere korisne za njenu prak čnu primjenu.

* Suzana Šop, mag. iur., pomoćnica glavnog tajnika za pravne poslo-ve, Sportski savez Grada Zagreba.

30

PRAVO UDK 342.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

isključuje se pravo države članice kojim se utvrđuju okolnos posebnih situacija obrade, što uključuje preciznije određivanje uvjeta pod kojima je obra-da osobnih podataka zakonita. Djelotvorna zaš ta osobnih podataka širom Unije zah jeva jačanje i de-taljno određivanje prava ispitanika i obveza onih koji obrađuju i određuju obradu osobnih podataka, kao i jednake ovlas praćenja i osiguravanja poštovanja pravila za zaš tu osobnih podataka i jednake sankcije za kršenja u državama članicama.

Ova Uredba sadrži odstupanja za organizacije u ko-jima je zaposleno manje od 250 osoba s obzirom na vođenje evidencije, radi uzimanja u obzir posebnih situacija mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća. Zaš ta koja se pruža ovom Uredbom u vezi s obra-dom osobnih podataka trebala bi se odnosi na poje-dince bez obzira na njihovu nacionalnost ili boravište. Ovom se Uredbom ne obuhvaća obrada osobnih podataka koji se ču pravnih osoba, a osobito po-duzetnika koji su ustanovljeni kao pravne osobe, uključujući ime i oblik pravne osobe i kontaktne po-datke pravne osobe. Ova se Uredba ne primjenjuje na pitanja zaš te temeljnih prava i sloboda ili slobod-nog protoka osobnih podataka u vezi s djelatnos ma koje ne ulaze u područje primjene prava Unije, kao što su djelatnos u vezi s nacionalnom sigurnošću. Ova se Uredba ne primjenjuje na obradu osobnih po-dataka od strane država članica pri obavljanju djelat-nos povezanih sa zajedničkom vanjskom i sigurno-snom poli kom Unije.

Ova se Uredba ne primjenjuje na obradu osobnih podataka koju fi zičke osobe obavljaju u okviru is-ključivo osobne ili kućne ak vnos te stoga nije po-vezana s profesionalnom ili komercijalnom djelat-nošću. U osobne ili kućne ak vnos može se ubra-ja korespondencija i posjedovanje adresa ili druš-tveno umrežavanje te internetske ak vnos podu-zete u kontekstu takvih ak vnos . Među m, ova se Uredba primjenjuje na voditelje obrade ili izvršitelje obrade koji pružaju sredstva za obradu osobnih po-dataka za takve osobne ili kućne ak vnos . Svaka obrada osobnih podataka u Uniji s obzirom na dje-latnos poslovnog nastana voditelja obrade ili izvr-šitelja obrade trebala bi se obavlja u skladu s ovom Uredbom, neovisno o tome obavlja li se sama obrada u Uniji. Poslovni nastan podrazumijeva djelotvorno i stvarno obavljanje djelatnos putem stabilnih aran-žmana. Pravni oblik takvih aranžmana, bilo podruž-nicom ili društvom kćeri s pravnom osobnošću, nije odlučujući čimbenik u tom pogledu.

Na obradu osobnih podataka ispitanika koji se nala-ze u Uniji, a koju obavlja voditelj obrade ili izvršitelj obrade bez poslovnog nastana u Uniji, također bi se

trebala primjenjiva ova Uredba kada se odnosi na praćenje ponašanja takvih ispitanika ako se njihovo ponašanje odvija unutar Unije. Kako bi se odredilo može li se ak vnost obrade smatra praćenjem po-našanja ispitanika, trebalo bi utvrdi pra li se poje-dince na internetu među ostalim mogućom naknad-nom upotrebom tehnika obrade osobnih podataka koje se sastoje od izrade profi la pojedinca, osobito radi donošenja odluka koje se odnose na njega ili radi analize ili predviđanja njegovih osobnih sklonos , po-našanja i stavova.

Zaš ta podataka koja se pruža odredbama ove Ured-be primjenjuje se na sve informacije koje se odnose na pojedinca čiji je iden tet utvrđen ili se može utvr-di . Osobne podatke koji su pseudonimizirani, a koji bi se mogli pripisa nekom pojedincu uporabom do-datnih informacija trebalo bi smatra informacijama o pojedincu čiji se iden tet može utvrdi . Kako bi se odredilo može li se iden tet pojedinca utvrdi , tre-balo bi uze u obzir sva sredstva, poput primjerice selekcije, koja voditelj obrade ili bilo koja druga oso-ba mogu po svemu sudeći upotrijebi u svrhu izrav-nog ili neizravnog utvrđivanja iden teta pojedinca. Kako bi se utvrdilo je li po svemu sudeći izgledno da se upotrebljavaju sredstva za utvrđivanje iden te-ta pojedinca, trebalo bi uze u obzir sve objek vne čimbenike, kao što su troškovi i vrijeme potrebno za utvrđivanje iden teta, uzimajući u obzir i tehnologiju dostupnu u vrijeme obrade i tehnološki razvoj. Nače-la zaš te podataka stoga se ne bi trebala primjenjiva- na anonimne informacije, odnosno informacije koje

se ne odnose na pojedinca čiji je iden tet utvrđen ili se može utvrdi ili na osobne podatke koji su učinjeni anonimnima tako da se iden tet ispitanika ne može ili više ne može utvrdi . Ova se Uredba stoga ne od-nosi na obradu takvih anonimnih informacija, među ostalim za sta s čke ili istraživačke svrhe.

Tijela javne vlas kojima se otkrivaju osobni podaci u skladu s pravnom obvezom izvršavanja njihovih služ-benih zadaća, poput poreznih i carinskih jela, jedini-ca za fi nancijsku istragu, neovisnih upravnih jela ili jela za fi nancijska tržišta, odgovorna za reguliranje

i nadzor tržišta vrijednosnih papira, ne bi se smjela smatra primateljima ako prime osobne podatke koji su potrebni za provedbu određene istrage u općem interesu, u skladu s pravom Unije ili pravom države članice. Zahtjevi za otkrivanje koje šalju jela javne vlas trebali bi uvijek bi u pisanom obliku, obrazlo-ženi i povremeni i ne bi se trebali odnosi na čitav su-stav pohrane ili doves do međupovezanos sustava pohrane. Ta jela javne vlas trebala bi obrađiva ta-kve osobne podatke u skladu s primjenjivim pravilima za zaš tu podataka ovisno o svrhama obrade.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

31

UDK 342.7 PRAVO

Privola bi se trebala dava jasnom potvrdnom rad-njom kojom se izražava dobrovoljan, poseban, infor-miran i nedvosmislen pristanak ispitanika na obradu osobnih podataka koji se odnose na njega, poput pi-sane izjave, uključujući elektroničku, ili usmene izjave.

To bi moglo obuhvaća označivanje polja kvačicom pri posjetu internetskim stranicama, biranje tehnič-kih postavaka usluga informacijskog društva ili drugu izjavu ili ponašanje koje jasno pokazuje u tom kon-tekstu da ispitanik prihvaća predloženu obradu svo-jih osobnih podataka. Šutnja, unaprijed kvačicom označeno polje ili manjak ak vnos stoga se ne bi smjeli smatra privolom. Privola bi trebala obuhva sve ak vnos obrade koje se obavljaju u istu svrhu ili svrhe. Kada obrada ima višestruke svrhe, privolu bi trebalo da za sve njih. Ako se privola ispitanika treba da nakon zahtjeva upućenog elektronički, taj zahtjev mora bi jasan, jezgrovit i ne smije nepotreb-no ometa upotrebu usluge za koju se upotreblja-va. Djeca zaslužuju posebnu zaš tu u pogledu svojih osobnih podataka budući da su manje svjesna rizika, posljedica i predmetnih zaš tnih mjera te svojih pra-va u vezi s obradom osobnih podataka. Takvo pravo na posebnu zaš tu trebalo bi se posebno odnosi na upotrebu osobnih podataka djece u svrhu marke n-ga ili stvaranja osobnih ili korisničkih profi la te priku-pljanje osobnih podataka o djeci prilikom upotrebe usluga koje se izravno nude djetetu. Privola nositelja roditeljske odgovornos ne bi trebala bi nužna u kontekstu preven vnih usluga ili usluga savjetovanja koje su ponuđene izravno djetetu.

2. Obrada osobnih podatakaObrada osobnih podataka treba bi zakonita i pošte-na. Osobni podaci koji se odnose na pojedince treba-ju se transparentno prikuplja , upotrebljava , dava na uvid ili na drugi način obrađiva . Načelom tran-sparentnos zah jeva se da svaka informacija i ko-munikacija u vezi s obradom osobnih podataka bude lako dostupna i razumljiva te da se upotrebljava jasan i jednostavan jezik. Spomenuto načelo posebno se odnosi na informacije ispitaniku o iden tetu voditelja obrade i svrhama obrade te daljnje informacije radi osiguravanja poštenos i transparentnos obrade s obzirom na pojedince o kojima je riječ i njihovo pravo da dobiju potvrdu i na obavijest o osobnim podacima koji se obrađuju, a koji se odnose na njih. Pojedinci trebaju bi upozna s rizicima, pravilima, zaš tnim mjerama i pravima u vezi s obradom osobnih poda-taka i načinom ostvarenja svojih prava u vezi s obra-dom.

Određena svrha u koju se osobni podaci obrađuju trebala bi bi izrijekom navedena i opravdana te

određena u vrijeme prikupljanja osobnih podataka. Osobni podaci trebali bi bi primjereni, bitni i ogra-ničeni na ono što je nužno za svrhe u koje se podaci obrađuju. Osobne podatke trebalo bi obrađiva uz odgovarajuće poštovanje sigurnos i povjerljivos osobnih podataka, što obuhvaća i sprečavanje neo-vlaštenog pristupa osobnim podacima i opremi ko-jom se koris pri obradi podataka ili njihove neovla-štene upotrebe. Kako bi obrada bila zakonita, osobne podatke trebalo bi obrađiva na temelju privole do- čnog ispitanika ili neke druge legi mne osnove, bilo

propisane u ovoj Uredbi bilo u drugom pravu Unije ili pravu države članice na koji upućuje ova Uredba, uk-ljučujući obvezu poštovanja pravne obveze kojoj pod-liježe voditelj obrade ili obvezno izvršavanje ugovora u kojem je ispitanik jedna od stranaka ili kako bi se poduzele radnje na zahtjev ispitanika prije sklapanja ugovora.

Ako se ovom Uredbom upućuje na pravnu osnovu ili zakonodavnu mjeru, to ne znači nužno da parlament mora donije zakonodavni akt, ne dovodeći u pitanje zahtjeve u skladu s ustavnim poretkom do čne drža-ve članice. Među m, takva pravna osnova ili zakono-davna mjera trebala bi bi jasna i precizna, a njezina primjena trebala bi bi predvidljiva osobama na koje se primjenjuje sukladno sudskoj praksi Suda Europske unije (Sud) i Europskog suda za ljudska prava. Ako se obrada temelji na privoli ispitanika, voditelj obrade trebao bi moći dokaza da je ispitanik dao privolu za postupak obrade. Zaš tnim mjerama, posebno u kontekstu pisane izjave o drugom pitanju, trebalo bi se osigura da je ispitanik svjestan činjenice da daje privolu i do koje mjere se ona daje. Kako bi se osiguralo da je privola dana dobrovoljno, ona ne bi smjela predstavlja valjanu pravnu osnovu za obradu osobnih podataka u određenom slučaju kada postoji jasna neravnoteža između ispitanika i voditelja obra-de, posebno ako je voditelj obrade jelo javne vlas i stoga nije vjerojatno da je s obzirom na sve okolnos te posebne situacije privola dana dobrovoljno. Privo-la nije dana dobrovoljno ako se njome ne omogućuje davanje zasebne privole za različite postupke obrade podataka, unatoč tome što je primjerena pojedinač-nom slučaju ili ako izvršenje ugovora, među ostalim i pružanje usluge, ovisi o privoli i ako takva privola nije nužna za takvo izvršenje.

Obrada bi se trebala smatra zakonitom ako je po-trebna u kontekstu ugovora ili namjere sklapanja ugovora. Ako se obrada odvija u skladu s pravnim obvezama kojima podliježe voditelj obrade ili ako je obrada potrebna za izvršavanje zadaće koja se obav-lja u javnom interesu ili pri izvršavanju službene ovla-s , obrada bi se trebala temelji na pravu Unije ili pravu države članice. Ovom se Uredbom ne zah je-

32

PRAVO UDK 342.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

va potreba posebnog propisa za svaku pojedinačnu obradu. Jedan propis kao osnova za više postupaka obrade, koji se temelje na pravnoj obvezi kojoj pod-liježe voditelj obrade ili ako je obrada potrebna za iz-vršenje zadaće koja se provodi zbog javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlas , može bi dovoljan. Osim toga, pravom Unije ili pravom države članice trebalo bi odredi bi li voditelj obrade koji obavlja za-daću u javnom interesu ili prilikom izvršavanja službe-ne ovlas trebao bi jelo javne vlas ili druga fi zička ili pravna osoba koja posluje sukladno javnom pravu ili privatnom pravu, kao što je strukovno udruženje, u slučaju da je to opravdano javnim interesom, među ostalim u slučaju zdravstvenih svrha, kao što su javno zdravlje i socijalna zaš ta te upravljanje službama za zdravstvenu skrb.

Neke vrste obrade mogu posluži i za važne potre-be javnog interesa i životno važne interese ispitanika kao, na primjer, ako je obrada potrebna u humani-tarne svrhe, među ostalim za praćenje epidemija i njihovog širenja ili u humanitarnim krizama, poseb-no u slučajevima prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Obrada osobnih podataka trebala bi se također smatra zakonitom, ako je potrebna za zaš tu interesa koji je neophodan za očuvanje života ispitanika ili druge fi zičke osobe. Obrada osobnih podataka na temelju životno važnih interesa druge fi zičke osobe u načelu bi se smjela obavlja samo ako se obrada očito ne može temelji na drugoj pravnoj osnovi.

Obrada osobnih podataka u svrhe različite od svrha za koje su podaci prvotno prikupljeni smjela bi se do-pus samo ako je obrada usklađena sa svrhama za koje su osobni podaci prvotno prikupljeni. U takvom slučaju nije potrebna pravna osnova zasebna od one kojom je dopušteno prikupljanje osobnih podataka. Ako je obrada potrebna za obavljanje zadaće koja se obavlja u javnom interesu ili pri izvršavanju službene ovlas koju ima voditelj obrade, pravom Unije ili pra-vom države članice mogu se utvrdi i odredi zadaće i svrhe za koje će se nastavak obrade smatra uskla-đenim i zakoni m. Osobni podaci koji su po svojoj naravi posebno osjetljive prirode u pogledu temelj-nih prava i sloboda zaslužuju posebnu zaš tu jer bi u okviru njihove obrade moglo doći do značajnih rizika za temeljna prava i slobode.

Ti bi osobni podaci trebali obuhva osobne podat-ke koji otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, pri čemu upotreba termina rasno podrijetlo u ovoj Uredbi ne podrazumijeva da Unija prihvaća teorije koje poku-šavaju odredi postojanje odvojenih ljudskih rasa. Obradu fotografi ja ne bi trebalo sustavno smatra obradom posebnih kategorija osobnih podataka jer

su one bi obuhvaćene samo defi nicijom biometrij-skih podataka pri obradi posebnim tehničkim sred-stvima kojima se omogućuje jedinstvena iden fi kaci-ja ili auten fi kacija pojedinca. Takvi osobni podaci ne bi se smjeli obrađiva osim ako je obrada dopuštena u posebnim slučajevima navedenima u ovoj Uredbi, uzimajući u obzir da pravom država članica mogu bi propisane posebne odredbe o zaš podataka kako bi se prilagodila primjena pravila iz ove Uredbe radi poštovanja pravne obveze ili za obavljanje zadaće koja se obavlja u javnom interesu ili pri izvršavanju službene ovlas koju ima voditelj obrade. Odstupanja od opće zabrane obrade takvih posebnih kategorija osobnih podataka trebala bi bi izričito predviđena, među ostalim ako je ispitanik dao svoju izričitu privo-lu ili u vezi s posebnim potrebama, pogotovo ako se obrada provodi u sklopu legi mnih ak vnos odre-đenih udruženja ili zaklada čiji je cilj dopus ostvari-vanje temeljnih sloboda.

Trebalo bi se dopus odstupanje od zabrane obrade posebnih kategorija osobnih podataka kad god je to predviđeno pravom Unije ili pravom države članice i podložno odgovarajućim zaš tnim mjerama radi za-š te osobnih podataka i drugih temeljnih prava, ako je u javnom interesu da se to učini, posebno u slučaju obrade osobnih podataka u području radnog prava, prava u vezi sa socijalnom zaš tom, uključujući mi-rovine te u svrhu zdravstvene zaš te, praćenja i uz-bunjivanja, sprečavanja ili kontrole zaraznih boles i drugih ozbiljnih opasnos za zdravlje.

3. Posebna kategorija osobnih podatakaVeći stupanj zaš te odnosi se na posebnu kategoriju osobnih podataka i takvi podaci bi se trebali obrađi-va samo u svrhe povezane sa zdravljem radi ostvari-vanja h svrha u korist pojedinaca ili društva u cjelini, pogotovo u kontekstu upravljanja uslugama i susta-vim zdravstvene zaš te ili socijalne skrbi. U ovu obra-du ubraja se i obrada takvih podataka koju u svrhu kontrole kvalitete, informacija o upravljanju i općeg nacionalnog i lokalnog nadzora sustava zdravstvene i socijalne skrbi i prekogranične zdravstvene skrbi ili u svrhe zdravstvene zaš te, nadzora ili uzbunjivanja, ili u svrhe arhiviranja u javnom interesu, u svrhe znan-stvenih ili povijesnih istraživanja ili u sta s čke svrhe utemeljene na pravu Unije ili pravu države članice i čime treba ostvari cilj od javnog interesa, kao i za studije koje se provode u javnom interesu u područ-ju javnog zdravlja. Nužno je utvrdi uvjete za obradu posebnih kategorija osobnih podataka koji se odnose na zdravlje, za posebne potrebe, osobito kada obra-du takvih podataka za određene zdravstvene svrhe provode osobe koje podliježu zakonskoj obvezi čuva-nja poslovne tajne.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

33

UDK 342.7 PRAVO

Mjere za zaš tu temeljnih prava i osobnih podataka pojedinaca treba predvidje pravom Unije ili pravom države članice. Među m, državama članicama treba omogući zadržavanje ili uvođenje dodatnih uvjeta, uključujući ograničenja, u vezi s obradom genetskih podataka, biometrijskih podataka ili podataka koji se odnose na zdravlje, a isto ne bi trebalo utjeca na sprječavanje protoka osobnih podataka unutar Unije, ako se uvje primjenjuju na prekograničnu obradu takvih podataka.

Obrada posebnih kategorija osobnih podataka bez privole ispitanika može bi potrebna zbog javnog in-teresa u područjima javnog zdravlja i takva obrada treba podlijega primjerenim i specifi čnim mjerama radi zaš te prava i slobode pojedinaca. Obrada poda-taka koji se odnose na zdravlje za potrebe javnog in-teresa ne bi smjela prouzroči obradu osobnih poda-taka u druge svrhe koju obavljaju treće strane kao što su poslodavci ili osiguravajuća društva i banke. Obra-da osobnih podataka o poli čkim mišljenjima ljudi, a koje podatke prikupljaju poli čke stranke jekom iz-bornih ak vnos , može se dopus iz razloga javnog interesa pod uvjetom da se uspostave odgovarajuće zaš tne mjere. Obrada osobnih podataka koju na te-melju odredaba ustavnog ili međunarodnog javnog prava obavljaju službena jela radi pos zanja ciljeva službeno prizna h vjerskih udruženja, provodi se na temelju javnog interesa.

Primjeri zahtjeva Agenciji za zaš tu osobnih poda-taka radi nezakonite uporabe osobnih podataka (zahtjevi za zaš tu prava)

Ogledni primjerak zahtjeva radi nezakonite upora-be osobnih podataka

Podnositelj Agenciji za zaš tu podataka Mar ćeva 14 10000 Zagreb

Predmet: Zahtjev za zaš tu prava

Uoči posljednjih izbora za predsjednika Republike Hr-vatske dao sam svoje osobne podatke – ime i prezime, OIB, pri skupljanju kvalifi ciranog broja potpisa građa-na koje su kandida dužni prikupi da bi mogli sudje-lova u izborima.

Neugodno sam se iznenadio ovih dana neposredno prije parlamentarnih izbora, jer su me predstavnici po-li čkih stranaka predsjedničkih kandidata za koje sam potpisao obasuli telefonskim pozivima i porukama, tražeći da u predstojećim izborima glasam za njih.

Poli čke stranke također su voditelji zbirki osobnih podataka, sakupljenih na gore opisani način. Suklad-

no članku 16.a. Zakona o zaš osobnih podataka, ako imaju manje od pet zaposlenih ne moraju dostav-lja nikakve evidencije u Središnji registar.

Ja nemam saznanja koliko zaposlenih imaju poli č-ke stranke koje me uznemiravaju, ali znam da svojim potpisom nisam dao pristanak da se moji podaci rabe i dalje obrađuju za nešto drugo osim u svrhu u koju su tada bili prikupljeni.

Tražim da zaš te moja prava od ovako očiglednog kršenja na način da

• Ustanovite da li su navedene poli čke stranke do-stavile evidencije Središnjem registru ako zapošlja-vaju pet i više zaposlenika, kao i da se utvrdi da su svojim postupanjem kršili moje pravo na privat-nost.

• Ako zapošljavaju do pet zaposlenika i nisu dužni dostavlja evidencije, da se utvrdi da su svojim po-stupanjem kršili moje pravo na privatnost.

• Da im se naloži brisanje mojih osobnih podataka iz njihovih evidencija.

• Da se kazne suglasno zakonu.

Podnositelj v.r.

Datum, ____________

Ogledni primjerak dopisa u slučaju neovlaštenog prenošenja podataka trećima

Pošiljatelj adresa Agenciji za zaš tu podataka Mar ćeva 14 10 000 Zagreb

Zahtjev za zaš tu prava

Poštovani,

bio sam polaznik seminara i programa specijalizaci-je kojeg organizira Ministarstvo x.y. Tijekom speci-jalizacije dao sam svoje osobne podatke: ime i pre-zime, OIB, mjesto rada, službenu elektroničku po-štu nadležnom ministarstvu i organizatoru semina-ra koji je pravna osoba osnovana upravo u cilju pro-vođenja specijalizacije. Nakon završetka seminara, polaganja obveznog ispita i dobivanja određenog cer fi kata, na službenu adresu elektroničke po-šte počeo sam redovno dobiva obavijes o daljnjim programima naobrazbe u grani svoje specijalizaci-je od pravnih osoba kojima nisam dao svoje podat-ke a koje su ovlaštene od nadležnog ministarstva za pro-vedbu edukacije. Smatram da su moja prava s obzi-rom na čl. 37. Ustava Republike Hrvatske koji jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka i čl. 7. Zakona o zaš osobnih podataka povrijeđena (NN, br. 106/12 – pročišćen tekst) te molim da se utvrdi:

34

PRAVO UDK 342.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

Da su nadležno ministarstvo i organizator seminara ko-ris li i distribuirali moju službenu adresu elektroničke pošte bez pravnog temelja Biroingu d.d. i Bppb. d.d.

1. Da se zabrani svaka daljnja upotreba mojih osob-nih podataka i naloži da me izbrišu iz svojih evi-dencija.

2. Da se navedene osobe kazne po zakonu.

S poštovanjem,

Potpis

Dana, _________

4. Umjesto zaključkaS obzirom na to da zemlje članice različito osigura-vaju zaš tu pojedinaca u vezi s obradom njihovih osobnih podataka, a kako bi se osigurala dosljedna razina zaš te osobnih podataka pojedinaca diljem Europske unije i spriječila razilaženja koja ometaju slobodno kretanje osobnih podataka na unutarnjem tržištu, potrebno je bilo donošenje Uredbe radi pru-žanja pravne sigurnos i transparentnos u zaš osobnih podataka. Uredba ostavlja mogućnost drža-vama članicama da predvide posebna pravila obrade osobnih podataka u vezi sa zapošljavanjem. Tako je u Preambuli Uredbe određeno: …posebno za uvjete pod kojima se osobni podaci u kontekstu zaposlenja mogu obrađiva na temelju privole zaposlenika, za potrebe zapošljavanja, izvršavanja ugovora o radu, uključujući ispunjavanje zakonski propisanih obveza ili obveza propisanih kolek vnim ugovorima, za potrebe upravljanja radom i njegova planiranja i organizacije, jednakos i različitos na radnom mjestu, zdravlja i sigurnos na radu i za potrebe ostvarenja i uživanja prava i koris iz radnog odnosa, na individualnoj ili kolek vnoj osnovi te za potrebe prestanka radnog od-nosa.

Kako bi se ostvarili ciljevi ove Uredbe, odnosno za-š la temeljna prava i slobode pojedinaca, a osobito njihova prava za zaš tu osobnih podataka i osigura-vanje slobodnog kretanja osobnih podataka unutar Unije, Komisiji bi trebalo delegira ovlast za dono-šenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a. Delegi-rane akte trebalo bi donosi poštujući kriterije i za-htjeve za mehanizme cer fi ciranja, informacije koje se iznose standardiziranim ikonama i postupcima za utvrđivanje takvih ikona. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata, Komisija bi trebala osigura da se relevantni dokumen Europskom parlamentu i Vije-ću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način. Temeljni cilj ove Uredbe je osiguravanje jednakovri-jedne razine zaš te pojedinaca i slobodnog protoka osobnih podataka širom Unije, a isto ne mogu dostat-no ostvari države članice, pa se zbog opsega ili uči-

naka radnji oni na bolji način mogu ostvari na razini Unije tako da Unija može donije mjere u skladu s na-čelom supsidijarnos utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). Sukladno načelu proporcio-nalnos , ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje h ciljeva.

Direk va 95/46/EZ trebala bi se ovom Uredbom sta-vi izvan snage. Ako su na datum početka primjene Uredbe neke obrade u jeku, trebalo bi ih uskladi s odredbama ove Uredbe u roku od dvije godine nakon što Uredba stupi na snagu. Ako se obrada temelji na privoli na temelju Direk ve 95/46/EZ te ako je način na koji je ta privola dana u skladu s uvje ma iz ove Uredbe, nije potrebno da ispitanik ponovno daje svo-ju privolu kako bi se voditelju obrade omogućio na-stavak takve obrade nakon datuma početka primjene ove Uredbe. Donesene odluke Komisije i odobrenja nadzornih jela koja se temelje na Direk vi 95/46/EZ ostaju na snazi dok ih se ne izmijeni, zamijeni ili stavi izvan snage.

Ako netko smatra da mu je povrijeđeno pravo za-jamčeno Zakonom o zaš osobnih podataka može podnije zahtjev za utvrđivanje povrede prava Agen-ciji za zaš tu osobnih podataka. O zahtjevu povrede prava Agencija za zaš tu osobnih podataka odlučuje rješenjem. To rješenje ima snagu upravnog akta pro- v kojeg nije dopuštena žalba, ali se može pokrenu

upravni spor.

Agencija za zaš tu osobnih podataka kojoj je podne-sen zahtjev za utvrđivanje povrede prava, na traženje osobe koja je taj zahtjev podnijela, može privremeno rješenjem zabrani obradu podataka na koje se za-htjev odnosi do pravomoćnog okončanja postupka. Pro v ovakvog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenu upravni spor.

Ako nastane šteta prema ispitaniku zbog obrade osobnih podataka pro vno odredbama Zakona o za-š osobnih podataka, odgovara voditelj zbirke osob-nih podataka, sukladno općim propisima o naknadi štete odnosno Zakonu o obveznim odnosima. Među- m, ispitanik može traži naknadu štete od voditelja

zbirke osobnih podataka i u slučaju neovlaštenog ko-rištenja, odnosno neovlaštenog davanja na korištenje njegovih osobnih podataka drugim primateljima ili fi zičkim i pravnim osobama. Pravu na naknadu štete u navedenim slučajevima ostvaruje se pred sudom opće nadležnos . Agencija za zaš tu osobnih poda-taka obavlja nadzor nad obradom osobnih podataka. U obavljanju nadzora, Agencija poslove obavlja samo-stalno i odgovara Hrvatskom saboru. Prilikom podno-šenja izvješća o svojem radu (najmanje jednom godiš-nje), Agencija za zaš tu osobnih podataka objavljuje cjelovitu analizu stanja u području zaš te osobnih

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

35

UDK 342.7 PRAVO

podataka te postupaka pokrenu h na temelju odre-daba Zakona o zaš osobnih podataka i naloženih mjera te podataka o stupnju poš vanja prava građa-na u obradi osobnih podataka. Izvješće koje podnosi Agencija je javno i objavljuje se na mrežnim stranica-ma Agencije.

Ako Agencija prilikom obavljanja nadzora utvrdi da su povrijeđene odredbe zakona kojima se uređuje obra-da osobnih podataka, tada ima pravo upozori ili opo-menu voditelja zbirke osobnih podataka, primatelja i izvršitelja obrade na nezakonitos u obradi osobnih podataka te rješenjem odredi uklanjanje nepravil-nos u određenom roku. Agencija može privremeno zabrani prikupljanje, obradu i korištenje osobnih po-dataka koji se prikupljaju, obrađuju ili koriste suprotno odredbama zakona te naloži brisanje osobnih poda-taka prikupljenih bez pravne osnove. Pro v rješenja Agencije u svezi donošenja rješenja kada se osobni podaci ne prikupljaju i obrađuju na zakonit način nije dopuštena žalba već se može pokrenu upravni spor. Osim izricanja odgovarajućih mjera, Agencija može predloži pokretanje postupka kaznene ili prekršajne odgovornos pred nadležnim jelom.

Europski odbor za zaš tu podataka je novo jelo Eu-ropske unije koji se sastoji čelnika nadzornih jela svake države članice i Europskog nadzornika za za-š tu podataka. Zadaća Europskog odbora za zaš tu podataka je osiguravanje dosljedne primjene Opće uredbe o zaš podataka u cijeloj Europskoj uniji, što uključuje rješavanje povodom sporova između nad-zornih jela različi h država članica EU-a te izdava-nje preporuka, smjernica i primjera najbolje prakse u vezi s područjem primjene Opće uredbe o zaš po-dataka. Pojedine odluke Europskog odbora za zaš tu podataka mogu bi pravno obvezujuće. Opća Uredba o zaš podataka pojašnjava i uvodi određena nova prava za ispitanike te osigurava, osim u iznimnim si-tuacijama, jednaku razinu zaš te svakom pojedincu iz Europske unije, bez obzira na državu članicu nad-

ležnu za postupanje u konkretnom slučaju. Voditelj obrade dužan je poduze odgovarajuće mjere kako bi se ispitaniku pružile sve informacije o aspek ma obrade osobnih podataka te o pravima ispitanika na pristup svojim podacima, brisanje podataka, ogra-ničenje obrade, prenosivost podataka, upućivanje prigovora te u vezi s automa ziranim pojedinačnim donošenjem odluka (što uključuje profi liranje).

Navedene informacije trebaju se pruži u sažetom, transparentnom, razumljivom i lako dostupnom obli-ku, uz uporabu jasnog i jednostavnog jezika, osobi-to za svaku informaciju koja je posebno namijenjena djetetu. Također, ako ispitanik upu određeni zahtjev voditelju obrade za ostvarivanje svojih prava iz Opće uredbe o zaš podataka, a voditelj obrade ne po-stupi po tom zahtjevu, tada voditelj obrade bez odga-đanja i najkasnije jedan mjesec od primitka zahtjeva izvješćuje ispitanika o razlozima zbog kojih nije postu-pio i o mogućnos podnošenja pritužbe nadzornom jelu i traženja pravnog lijeka. Zaš ta osobnih poda-

taka nije apsolutno pravo već pravo koje se treba ba-lansira s drugim pravima.

Stoga, Opća uredba o zaš podataka pruža meha-nizam za uvažavanje i balansiranje između prava na zaš tu podataka i drugih prava. Tako se na temelju prava EU-a ili nacionalnog prava voditelj ili izvršitelj obrade mogu ograniči opseg prava ispitanika ako se takvim ograničenjem poštuje bit temeljnih prava i sloboda te ono predstavlja nužnu i razmjernu mjeru u demokratskom društvu za zaš tu značajnih vrijedno-s poput nacionalne sigurnos , obrane, javne sigur-nos , drugih važnih ciljeva od općeg javnog interesa EU-a ili države članice, zaš te neovisnos pravosuđa itd. Svaka takva zakonodavna mjera sadrži posebne odredbe o svrhama obrade ili kategorijama obrade, kategorijama osobnih podataka, opsegu uvedenih ograničenja, zaš tnim mjerama za sprečavanje zlou-porabe i drugim aspek ma kako bi se zaš la prava pojedinaca.

36

PRAVO UDK 342.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

1. UvodUredba (EU) 2016/679 o zaš pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka1 (dalje u tekstu: Uredba) izravno se primjenjuje u državama članicama, ali je za nadzor nad njenom provedbom potrebno ovlas sasvim konkretno nacionalno jelo, a za neka je pitanja sama Uredba ostavila državama članicama slobodu da ih urede nacionalnim propisima. Na temelju tog ovlaštenja i Hrvatski sabor donio je Zakon o primjeni Opće uredbe o zaš podataka (dalje u tekstu: Za-kon) koji je objavljen u Narodnim novinama broj 42 od 9. 5. 2018. godine, a stupio je na snagu istovre-meno s početkom primjene Opće uredbe o zaš podataka, odnosno 25. 5. 2018. godine. Za pozdravi je što je nakon hitnog postupka u kojem je Zakon do-nesen i objavljen stupanje na snagu ipak odgođeno za 16 dana u odnosu na dan objavljivanja i usklađeno s početkom primjene Uredbe.

2. Agencija za zaš tu osobnih podataka Jedna od promjena koju je svakako trebalo uredi na-cionalnim propisom odnosi se na položaj i nadležno-s Agencije za zaš tu osobnih podataka (dalje u tek-stu: Agencija ili AZOP). Agencija je do sada bila pravna osoba s javnim ovlas ma. Od stupanja na snagu ovo-ga Zakona Agencija je neovisno državno jelo, samo-stalna i neovisna, za svoj rad odgovara Hrvatskome saboru, a njeni zaposlenici postaju državni službenici i namještenici. Agencijom i njenim stručnim službama upravlja ravnatelj kojeg na prijedlog Vlade RH imenu-je Hrvatski sabor. Sredstva za rad Agencije osigurava-ju se kao i do sada u državnom proračunu. Agencija podnosi godišnje izvješće o radu Hrvatskome saboru.

* Gordana Muraja, dipl. iur., odvjetnica1 CELEX: 31995L0046

Nadzorne ovlas Agencije

Zakonom je utvrđeno da je Agencija nadzorno jelo koje pra primjenu Uredbe, a ovlas nadzornih jela Uredba uređuje člankom 51. Osim ovlas utvrđenih Uredbom, Agencija ima i ovlas utvrđene člankom 6. Zakona. Upravo iz tog članka je vidljivo zašto je Agen-cija postala državno jelo: dodijeljene su joj ovlas za pokretanje i sudjelovanje u kaznenim, prekršajnim, upravnim i drugim sudskim i izvansudskim postupci-ma zbog povrede Uredbe i Zakona o provedbi Ured-be, a također je ovlaštena pokrenu i vodi odgova-rajuće postupke pro v odgovornih osoba.

Postupak radi utvrđivanja povrede prava

Agencija također provodi i postupak po zahtjevu is-pitanika koji smatraju da su im prava povrijeđena. O zahtjevu se odlučuje rješenjem, a članak 34. u stavku 3. utvrđuje da je to rješenje upravni akt. Kad se ima u vidu da Zakon o općem upravnom postupku (NN, br. 47/09; dalje u tekstu: ZUP) uređuje pravila na temelju kojih nadležna jela rješavaju u upravnim stvarima te da uopće ne poznaje sintagmu upravni akt, postavlja se pitanje može li se ova odredba tumači tako da se na vođenje tog postupka ima primijeni ZUP? To m više što stavak 4. članka 34. utvrđuje da pro v

rješenja Agencije nije dopuštena žalba, ali se tužbom može pokrenu upravni spor pred nadležnim uprav-nim sudom – a ovakve odredbe nalazimo u propisima kojima je uređeno rješavanje upravnih stvari.

Drugi putokaz da se unatoč nepreciznom izražava-nju koje ne koris već uspostavljene pravne stan-darde na ovaj postupak ima primijeni ZUP nalazi-mo u odredbi članka 6. stavka 2., koji propisuje da će Agencija obustavi upravni postupak, ako os-porava valjanost provedbene odluke Europske ko-misije, iz čega možemo zaključi da Agencija, očito, radi utvrđivanja eventualne povrede prava provodi upravni postupak.

Što donosi Zakon o primjeni Opće uredbe za zaštitu podataka?Gordana Muraja *

Zakon o primjeni opće uredbe o zaš podataka, koji je 25. 5. 2018. stupio na snagu, posve o je najveći broj odredbi uređenju položaja i ovlas Agencije za zaš tu osobnih podataka, a tek u manjem dijelu podrobnije uređuje neka pitanja zaš te podataka. Više o navedenoj temi predočeno je člankom kako slijedi.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

37

UDK 342.7 PRAVO

Pravo nadzora

Agencija je nadležna i za provedbu nadzora. Iako čla-nak 36. Zakona ne daje pobliže određenje predmeta nadzora, iz činjenice da je Agencija nadzorno jelo za provedbu Uredbe za pretpostavi je da se nadzor od-nosi na provedbu Uredbe i Zakona. Nalog za proved-bu nadzora daje ravnatelj Agencije. Ovlašteni službe-nici Agencije nadzor mogu proves samostalno, a u određenim slučajevima i uz sudjelovanje predstavni-ka gostujućeg nadzornog jela. Prije početka obavlja-nja nadzora ovlaštene osobe dužne su se predstavi predočenjem službene iskaznice i naloga za nadzor. Nadzor može bi najavljen, ali i nenajavljen. Za pro-vedbu nadzora, ako se očekuje njegovo ometanje, Agenciji može pruži pomoć ministarstvo nadležno za unutarnje poslove.

Gostujuća nadzorna jela

Kako se primjenjuje na području cijele Europske uni-je, u skladu s člankom 62. Uredbe nadzorna jela ra-zliči h država članica mogu provodi zajedničke ope-racije, što uključuje zajedničke istrage i zajedničke mjere provedbe u kojima sudjeluju članovi ili osoblje nadzornih jela drugih država članica. Zakon propisu-je da će se ovlas za praćenje i sudjelovanje u provo-đenju nadzornih ak vnos gostujućem jelu dava sporazumom koji će bi zaključen s Agencijom, a ko-jim će se utvrdi koje će se istražne ovlas iz članka 58. stavka 1. Uredbe dodijeli gostujućem nadzor-nom jelu. Radi se o situaciji koja je zapravo uređena spomenu m člankom 62. Uredbe ali je trebala dobi svoje uporište i u nacionalnom propisu.

Provedba nadzora

U provedbi nadzora ovlaštene osobe ovlaštene su napravi preslike dostupnih dokumenata, presnimi sve sadržaje sustava pohrane i prikupi druge infor-macije. Ako iz tehničkih razloga nije moguće napravi- preslike potrebne dokumentacije ovlaštene osobe

mogu oduze sustave pohrane i opremu koja sadrži informacije i zadrža iz koliko je potrebno za izradu preslika, a najduže 15 dana od oduzimanja. Ovlaštene osobe mogu i zapeča sustave pohrane ili opremu za vrijeme nadzora, ako postoji opasnost od uništenja ili izmjene dokaza, ali najduže 15 dana od dana peča-ćenja sustava pohrane ili opreme.

O poduzimanju bilo koje od ovih radnji ovlaštena osoba dužna je sastavi , kaže Zakon: službenu zabi-lješku sa svim relevantnim informacijama o podacima ili opremi obuhvaćenoj radnjom, te jedan primjerak preda nadziranom subjektu. ZUP poznaje zabilješku u spisu ali ne koris sintagmu: službena zabilješka,

te je ulogu te zabilješke utvrdio člankom 99. koji pro-pisuje da se u stvarima manjeg značenja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke, a ne dira u javni inte-res ni interes trećih osoba, rješenje može sastoja samo od izreke u obliku zabilješke u spisu. Očito je da dva zakona ne govore o istom rješenju, odnosno da ZUP ne poznaje pojam službene zabilješke. O prove-denom nadzoru sastavlja se zapisnik na koji nadzirana osoba može uloži prigovor neposredno na mjestu provedbe nadzora te pisanim putem. Agencija je o prihvaćanju odnosno neprihvaćanju primjedbi dužna odgovori u roku od 15 dana od dana primitka prigo-vora. Ako nadzirana osoba ne uloži prigovor, smatrat će se da na njega nema primjedbi.

Prigovor jeste jedan od elemenata upravnog prava te ga Zakon o općem upravnom postupku ne samo poznaje nego i uređuje. U ovom slučaju ipak se radi o ins tutu koji ZUP ne uređuje, iako stranke imaju mo-gućnost iznosi primjedbe na zapisnik, pa i traži da se primjedbe u zapisniku zabilježe. Ovo je, dakle, slu-čaj kad je posebnim zakonom uveden u praksu ins -tut koji opći zakon kojim je uređen upravni postupak ne poznaje. Nažalost, ovo je još jedan slučaj iz kojeg je razvidno da se kod izrade novog zakonodavstva ne koriste poznata rješenja koje je zakonodavstvo već razvilo i koja i po sili zakona treba primijeni u poje-dinim situacijama nego svaki zakon sadrži neka nova rješenja za koja ne daje ni zakonsku defi nicije ni do-statnu uputu kako ih primijeni i koja zbog toga nije jednostavno smjes u odnos prema rješenjima op-ćeg zakona kojim je uređen upravni postupak.

Davanje stručnih mišljenja

Jedna od ovlas Agencije je davanje stručnih mišlje-nja na zahtjev fi zičkih i pravnih osoba, najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, kako to uređuje članak 42. Zakona. Rok se može produži za još 30 dana, ako je u oblikovanje mišljenja potreb-no uključi i druga jela u tuzemstvu ili inozemstvu. Agencija svoje zadaće, propisuje članak 43. Zakona, obavlja bez naplate u odnosu na ispitanike, službeni-ke za zaš tu osobnih podataka, novinare i jela javne vlas , ali ima ovlast napla tzv. razumnu naknadu za administra vne troškove i napla t će naknadu za davanje mišljenja poslovnim subjek ma kao što su odvjetnička društva, konzultan i drugi.

Kriterije za određivanje visine naknade utvrđuje Agen-cija i objavljuje ih u Narodnim novinama te na mrežnim stranicama, a iznos se uplaćuje u korist državnog pro-računa. Iako se ovdje govori o naknadi, nema sumnje da su sva davanja koja porezni obveznik državi treba pla , osim možda nadoknade materijalnog troška, zapravo name bez kojih nema ostvarenja usluge. Kad

38

PRAVO UDK 342.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

se to tako sagledava nema razlike između uplate na-knade državnom proračunu, jer je došlo do prometa nekretnina i uplate naknade državnom proračunu, jer je državno jelo dalo mišljenje o primjeni propisa. U prvom slučaju to i službeno nazivamo porezom, u dru-gom slučaj naknadom no njena je suš na da je i ona porez. Ovo je novi slučaj da je zakonom uvedeno pla-ćanje kad državni službenici prenose znanje o primjeni propisa, iako bi svaki građanin pomislio da bi državnom aparatu trebao bi interes da porezni obveznici propis primijene na najbolji način te da bi državni službeni-ci svojim tumačenjima trebali i bez posebne naknade pomaga poreznim obveznicima da taj cilj ostvare što lakše. Hrvatska se očito odlučila za drugi smjer.

Kažnjavanje

Za povrede odredaba Zakona i Opće uredbe o zaš podataka Agencija na temelju ovlaštenja iz članka 44. izriče upravne novčane kazne koje su utvrđene član-kom 51. Zakona, ali i upravne novčane kazne utvrđe-ne člankom 83. Uredbe. Sve tri povrede za koje se na temelju Zakona može izreći upravna novčana kazna propisane su za povredu odredbi iz istog Zakona koje se odnose na videonadzor, a novčana kazna se može izreći do iznosa od 50.000,00 kn.

Obveza čuvanja tajnos i povjerljivos podataka

Svi službenici Agencije dužni su kao profesionalnu taj-nu čuva sve osobne i druge povjerljive podatke koje saznaju u obavljanju svojih dužnos , a obvezu imaju i nakon prestanka službe u Agenciji prema odredbi članka 13. Zakona. Prekršajnim odredbama propisa-na su i dva prekršaja koja mogu počini samo službe-nici agencije, ako neovlaštenoj osobi otkriju povjer-ljive podatke koje su saznali u obavljanju poslova u Agenciji, kako to uređuje i članak 50. Uredbe.

3. Cer fi ciranjeUredba člankom 42. uređuje i postupak cer fi ciranja zaš te podataka te pečata i oznaka za zaš tu poda-taka u svrhu dokazivanja da su postupci obrade koje provode voditelji i izvršitelji obrade u skladu s obve-zama koje Uredba nameće. Iako neka učilišta oglaša-vaju školovanje za cer fi ciranog službenika za zaš tu osobnih podataka Uredba ne propisuje da je za obav-ljanje h poslova potreban bilo kakav cer fi kat. Zbog mnogobrojnih upita i AZOP je u veljači ove godine na svojim mrežnim stranicama objavio Priopćenje: Upi i zahtjevi za postupak cer fi kacije službenika2 u ko-jem razjašnjava odgovor na ovo često pitanje. Kako

2 h p://azop.hr/aktualno/detaljnije/priopcenje-vezano-cer fi ci-ranje-sluzbenika-za-zas tu-osobnih-podataka.

sama Uredba propisuje, cer fi ciranje je dobrovoljno te ne umanjuje odgovornost voditelja ili izvršitelja obrade za poš vanje Uredbe.

Tijela koja dodjeljuju cer fi kat, a to bi trebale bi organizacije s odgovarajućim stupnjem stručnos iz područja zaš te podataka, moraju za svoj rad dobi ovlaštenje, a Zakon za ta ovlaštenja koris izraz akre-ditacija, pa tako uređuje pitanje nacionalnog akredi-tacijskog jela koje će provodi postupak cer fi cira-nja. Ovome je posvećena odredba članka 5. Zakona koji upućuje da je jelo nadležno za akredi ranje cer- fi kacijskih jela sukladno članku 43. stavak 1. OUZP jelo imenovano u skladu s Uredbom br. 765/2008, a

to je Hrvatska akreditacijska agencija koja je osnova-na i prije nego je Hrvatska postala članica Europske Unije, čiji je ustroj i nadležnos nakon pristupanja EU usklađen s navedenom Uredbom.

4. Zaš ta podatakaNekoliko je tema u dijelu u kojem je RH iskoris la mogućnost dopune i razrade pojedinih oblika zaš te podataka.

Ponuda usluga informacijskog društva djetetu

Iako Uredba člankom 8. utvrđuje kao donju granicu 16 godina života za ponudu usluga informacijskog društva izravno djetetu te ostavlja državama članica-ma mogućnost da tu granicu spuste nacionalnim za-konodavstvom, pod uvjetom da ne bude niža od 13 godina, naš se zakonodavac odlučio bavi tom grani-com, no članak 19. Zakona ostavio ju je tamo gdje se i po Uredbi nalazi, odnosno na 16 godina.

Obrada genetskih podataka

Zakon zabranjuje obradu genetskih podataka radi izračuna izgleda boles i drugih zdravstvenih aspe-kata ispitanika u okviru sklapanja ili izvršavanja ugo-vora o životnom osiguranju i ugovora s klauzulama o doživljenju te propisuje da suglasnost ispitanika ne može ukinu izraženu zabranu.

Obrada biometrijskih podataka

Tijela javne vlas mogu biometrijske podatke obra-điva samo ako je to određeno zakonom i ako je obrada nužna za zaš tu osoba, imovine, klasifi ciranih podataka ili poslovnih tajni, uzimajući u obzir da ne prevladavaju interesi ispitanika koji su u suprotnos s obradom biometrijskih podataka iz ovoga članka. Budući da se između određeno zakonom i obrada nužna… nalazi veznik i, slijedi da oba uvjeta moraju bi ispunjena: obrada je nužna za svrhe koje Zakon propisuje i propisana je zakonom.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

39

UDK 342.7 PRAVO

Nažalost, dio uzimajući u obzir da ne prevladavaju interesi ispitanika koji su u suprotnos s obradom biometrijskih podataka iz ovoga članka, nije lako razumje . Prvo, ta rečenica jezično i suš nski gleda-no, čak i kad se gleda u cjelini s dijelom rečenice koji joj prethodi, ne govori dovoljno pa se čitatelj može samo pita što je pisac h o reći. Drugo, nije li Zakon upravo odredio da obrada mora bi propisana zako-nom? Ako je biometrijska obrada propisana zakonom i provode je jela javne vlas , za pretpostavi je da se o interesima ispitanika razmišljalo u fazi donošenja zakona.

U RH je takva obrada već u jeku: službeni dokumen sadrže biometrijske fotografi je koje omogućavaju pre-poznavanje osoba. I kad se ima na umu takav primjer, značenje ovog dijela rečenice ostaje nedokučivo.

Obrada osobnih podataka putem videonadzora

Videonadzor je do sada uređivao samo Zakon o zaš - na radu (dalje u tekstu: ZZNR) no radno okruženje

nije jedino u kojem se videonadzor provodi. Razvoj tehnologije učinio je videonadzor vrlo dostupnim i u raznim se područjima pojavljuje želja za njegovom primjenom.

Zbog hijerarhije pravnih propisa način na koji je vi-deonadzor uređen zapravo premješta težište glavnog izvora odredbi o videonadzoru na Zakon o primjeni Opće uredbe za zaš tu podataka. To slijedi i iz odred-be članka 25. stavka 2. Zakona koji propisuje da ako drugim zakonom nije drugačije određeno, na obradu osobnih podataka preko videonadzora primjenjuju se odredbe upravo ovog Zakona.

Nakon općih određenja u kojima ne nudi razlike u odnosu na rješenja iz ZZNR, Zakon propisuje da se obrada osobnih podataka preko videonadzora može koris samo u svrhu opravdanu za zaš tu osoba i imovine, te da prostor pokriven videonadzorom (pe-rimetar snimanja, kako ga Zakon naziva) mora bi označen. Oznaka treba sadržava sve informacije koje propisuje članak 13. Uredbe, a posebno jedno-stavnu i lako razumljivu sliku uz tekst kojim se ispita-nicima pružaju informacije da je prostor pod video-nadzorom, podatke o voditelju obrade i podatke za kontakt putem kojih ispitanik može ostvari svoja prava. Dakle, mora bi jednostavna i lako razumljiva slika. Slika čega? To Zakon nije rekao. Nažalost, sad ostaje samo da se nagađa da se to vjerojatno odnosi na sliku videokamere. Ako ne na video kameru, na što

onda? Bojazan je da ovakve nedosljednos u velikoj mjeri utječu na razumijevanje propisa, a posljedično i na njegovu primjenu.

Ono što je svakako pozi vno je da je zakonski uređen videonadzor stambenih zgrada pa je propisano da se s uvođenjem nadzora mora suglasi najmanje 2/3 su-vlasnika. Zanimljivo je također da Zakon sadrži izričitu odredbu da je zabranjeno korištenje videonadzora za praćenje radne učinkovitos domara, spremačica i drugih osoba koje rade u stambenoj zgradi. Ova je odredba posebno zanimljiva zbog toga što ni u jed-nom propisu nema zabrane da jedna osoba (nadre-đeni) za cijelog radnog vremena nadzire rad svih spo-menu h osoba, ni bi ikome palo na pamet da takav nadzor poslodavcu zamjeri. Ipak, za nadzor i provjeru učinka radnika videonadzor se ne smije koris .

Videonadzor javnih površina je dozvoljen, prema odredbama članka 32., samo jelima javne vlas i onima koji imaju javne ovlas i obavljaju javnu služ-bu, a i tada samo ako je propisano zakonom i ako je nužno za izvršavanje poslova i zadaća jela javne vlas ili radi zaš te života i zdravlja ljudi te imovine. Znamo iz prakse da se video kamere postavljaju na ulaze i izlaze i da neke od njih pri tome snimaju i dio ulice. Ulica je javna površina te slijedi da će svi koji imaju tako postavljene kamere mora promijeni pe-rimetar snimanja.

Obrada podataka u sta s čke svrhe

Članak 33. izuzima jela koja obrađuju osobne podat-ke sa svrhom proizvodnje službene sta s ke nisu ispitanicima dužna osigura pravo pristupa, ispravka, ograničenja obrade ni prigovora na obradu osobnih podataka radi osiguravanja uvjeta nužnih za ostvari-vanje svrhe službene sta s ke. Sad misli obveznik: sve mi je jasno. Ali ta se rečenica nastavlja dodat-kom koji rela vizira upravo iznesene tvrdnje jer kaže: u mjeri u kojoj je vjerojatno da bi se takvim pravima moglo onemogući ili ozbiljno ugrozi pos zanje h svrha te kada su takva odstupanja od prava prijeko potrebna za pos zanje h svrha. Treba li iz ovoga za-ključi da mogu postoja i situacije u kojima su jela koja proizvode službenu sta s ku ipak dužna omo-gući ispitanicima ostvarivanje navedenih prava? Jer, ako zakon kaže u mjeri slijedi prvo, da postoji neka mjera koju treba procjenjiva , a drugo, da možda po-stoji situacija u kojoj nema potrebe za uskraćivanje h prava kad se provode sta s čka istraživanja?

40

JAVNA NABAVA UDK 347.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

1. Računska pogreška – odredbe ZJN 2016. i pravilnika

ZJN 2016., u članku 214. koji sadrži odredbe o jam-stvima, određuje mogućnost za naručitelja da od gospodarskog subjekta zah jeva dostavu propisanih jamstava, a jedno od njih je jamstvo za ozbiljnost po-nude. Naplata tog jamstva može bi povezana s ra-čunskom pogreškom jer je propisano da isto jamstvo obuhvaća i slučaj neprihvaćanje ispravka računske greške. ZJN 2016. u članku 291. propisuje jek pregle-da i ocjene ponuda od strane naručitelja koji se pro-vodi na način da javni naručitelj, u pravilu, sljedećim redoslijedom provjerava:

1. Je li dostavljeno jamstvo za ozbiljnost ponude, ako je traženo, te je li dostavljeno jamstvo valjano?

2. Odsutnost osnova za isključenje gospodarskog su-bjekta.

3. Ispunjenje traženih kriterija za odabir gospodar-skog subjekta te, ako je primjenjivo, ispunjenje kri-terija za smanjenje broja sposobnih natjecatelja.

4. Ispunjenje zahtjeva i uvjeta u vezi s predmetom na-bave i tehničke specifi kacije te ispunjenje ostalih zahtjeva, uvjeta i kriterija utvrđenih u obavijes o nadmetanju te u dokumentaciji o nabavi, uzimajući u obzir, ako je primjenjivo, varijante ponuda.

5. I računsku ispravnost ponude.

U članku 294. stavku 3. ZJN-a 2016. propisano je da, ako ponuda sadržava računsku pogrešku, javni na-ručitelj obvezan je od ponuditelja zatraži prihvat ispravka računske pogreške, a ponuditelj je dužan odgovori u roku od pet dana od dana zaprimanja za-htjeva. Nadalje, ZJN 2016. u članku 295. propisuje da

je javni naručitelj obvezan odbi ponudu za koju, na temelju rezultata pregleda i ocjene ponuda i provje-re uvjeta iz članka 291. ZJN-a 2016., utvrdi da je ne-pravilna, neprikladna ili neprihvatljiva te na temelju kriterija za odabir ponude odabire ponudu ponudi-telja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu. ZJN 2016. u članku 3. koji sadrži pojmove, u točki 12. određuje pojam nepravilne ponude, a to je ponuda koja nije sukladna dokumentaciji o nabavi, ili je pri-mljena izvan roka za dostavu ponuda, ili postoje do-kazi o tajnom sporazumu ili korupciji, ili nije rezultat tržišnog natjecanja, ili je naručitelj utvrdio da je izu-zetno niska, ili ponuda ponuditelja koji nije prihva o ispravak računske pogreške.

U Pravilniku o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave, u članku 5. sadržane su odredbe o Troškovniku i Ponudbenom listu koji su usko povezani s mogućnos da ponuda sadrži račun-sku pogrešku i obvezu naručitelja da provjeri račun-sku ispravnost ponude. U pogledu Troškovnika, Pra-vilnik određuje da je Naručitelj obvezan u dokumen-taciji o nabavi priloži troškovnik u standardiziranom obliku, a iznimno naručitelj dokumentaciji o nabavi može priloži troškovnik u nestandardiziranom obli-ku pod uvjetom da se troškovnik može ispunjava elektronički (primjerice .xls format). EOJN RH stavlja na raspolaganje obrazac troškovnika u standardizira-nom obliku na način koji omogućuje učitavanje i au-tomatski prijenos sadržanih podataka u sustav.

Troškovnik se sastoji od jedne ili više stavki, a sadrži najmanje sljedeće stupce:

1. Tekstualni opis stavke2. Jedinica mjere po kojoj se stavka obračunava, a

koja može bi izražena u komadima, jedinici mase, drugim mjernim jedinicama ili paušalu.

Računska ispravnost ponudeZoran Vuić *

Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 120/16, ZJN 2016.), kao jednu od obveza naručitelja u postupku javne nabave, propisuje obvezu da jekom pregleda i ocjene ponuda provjeri računsku ispravnost ponude. ZJN 2016. dopu-šta da naručitelj od ponuditelja zatraži prihvat ispravka otkrivene računske pogreške te da se m prihvatom otkloni navedeni nedostatak ponude. Među m, ako ponuditelj ne prihva ispravak računske pogreške koji je izvršio naručitelj, isto predstavlja razlog obveznog odbijanja ponude. U nastavku se daje pregled odredbi ZJN-a 2016. koje uređuju pitanja u vezi s računskom pogreškom, kao i odredbi Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (NN, br. 65/2017), koje uređuju isto pitanje. Ujedno se navodi više primjera iz rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave u kojima je odlučeno o žalbe-nim navodima koji se odnose na računsku pogrešku.

* Zoran Vuić, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva, Uprava za javnu nabavu, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

41

UDK 347.7 JAVNA NABAVA

3. Količina stavke (točna ili predviđena).4. Jedinična cijena stavke.5. Ukupna cijena stavke (umnožak količine i jedinič-

ne cijene stavke).6. Cijena ponude bez poreza na dodanu vrijednost

(zbroj svih ukupnih cijena stavki).

U pogledu (sadržaja) Ponudbenog lista, Pravilnik određuje da Ponudbeni list sadrži:

1. Podatke o naručitelju (naziv ili tvrtka, sjedište, OIB).2. Podaci o ponuditelju (naziv ili tvrtka, sjedište, OIB ili

nacionalni iden fi kacijski broj, broj računa, navod o tome je li ponuditelj u sustavu poreza na dodanu vrijednost, poštanska adresa, adresa elektroničke po-šte, kontakt osoba ponuditelja, broj telefona i faksa).

3. Predmet nabave.4. Podatke o podugovarateljima i podatke o dijelu

ugovora o javnoj nabavi, ako se dio ugovora o jav-noj nabavi daje u podugovor.

5. Cijenu ponude bez poreza na dodanu vrijednost.6. Iznos poreza na dodanu vrijednost.7. Cijenu ponude s porezom na dodanu vrijednost.8. Rok valjanos ponude.9. Datum i potpis ponuditelja, ako se ponuda dostav-

lja sredstvima komunikacije koja nisu elektronička.

Ako ponuditelj nije u sustavu poreza na dodanu vri-jednost ili je predmet nabave oslobođen poreza na dodanu vrijednost, u ponudbenom listu, na mjesto predviđeno za upis cijene ponude s porezom na doda-nu vrijednost, upisuje se is iznos kao što je upisan na mjestu predviđenom za upis cijene ponude bez pore-za na dodanu vrijednost, a mjesto predviđeno za upis iznosa poreza na dodanu vrijednost ostavlja se prazno. Pravilnik, u članku 21. sadrži odredbe o provjeri račun-ske ispravnos ponude. Propisano je da je naručitelj ob-vezan provjeri računsku ispravnost ponude. Računske pogreške u troškovniku ili ponudbenom listu isprav-ljaju se matema čkim operacijama. Ispravak računske pogreške obavlja se bilješkom tako da je vidljivo koji su dijelovi ponudbenog lista ili troškovnika ispravljeni.

Ako cijena ponude bez poreza na dodanu vrijednost iskazana u troškovniku ne odgovara cijeni ponude bez poreza na dodanu vrijednost iskazanoj u ponud-benom listu, vrijedi cijena ponude bez poreza na dodanu vrijednost iskazana u troškovniku. U slu-čaju navedenih računskih pogrešaka iz troškovnika ili ponudbenog lista te računskih pogrešaka u vezi s porezom na dodanu vrijednost, naručitelj je obvezan zah jeva od ponuditelja prihvat ispravka računske pogreške. U zahtjevu naručitelj naznačuje koji dio po-nude je ispravljen te novu cijenu ponude izračunanu nakon ispravka. Odgovor ponuditelja na zahtjev za prihvat ispravka računske pogreške sastavni je dio za-pisnika o pregledu i ocjeni ponuda.

2. Primjeri iz rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave

Državna komisija je povodom izjavljenih žalbi u po-stupcima javne nabave koji se provode na temelju odredbi ZJN-a 2016., jekom 2017. i u 2018. godini, donijela veći broj rješenja u kojima se odlučuje o žal-benim navodima koji se odnose na računsku isprav-nost ponude. U nastavku se navode dijelovi obrazlo-ženja rješenja DKOM-a koji se odnose na osnovanost takvih žalbenih navoda.

Primjer 1. Poništava se odluka o odabiru1

Žalitelj u žalbi navodi da troškovnik odabranog ponudi-telja nije ispravno popunjen, odnosno da sadrži grešku u pisanju i/ili računanju, jer je u stupcu: Ukupna godiš-nja premija (kn), u stavci 2 sveukupno, upisan iznos od 115.354,18 kn, a zbroj svih stavki u tom stupcu izno-si 115.354,19 kn. Navodi da se is iznos s istom po-greškom u stavci sveukupno nalazi i u stupcu: Ukupna godišnja premija (kn) s porezom. Žalitelj is če da, bez obzira na to što je riječ o neslaganju od 1 lipe, odredba-ma ZJN-a 2016. i Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (NN, br. 10/12), propisan je način izračuna cijene ponude na te-melju zbroja cijena pojedinih stavki, pri čemu ni ZJN 2016. ni navedena Uredba ne dopuštaju nikakva ne-slaganja ni mogućnost pogreške. Žalitelj stoga zaklju-čuje da je odabrana ponuda u kojoj cijena nije ispravno izračunana i/ili upisana, a čime su prekršene odredbe ZJN-a i spomenute Uredbe.

Točka 2.8. dokumentacije za nadmetanje sadrži odredbe o troškovniku pa tako propisuje da su po-nuditelji obvezni popuni sve stavke troškovnika i priloži svojoj ponudi. Troškovnik mora bi popunjen na izvornom predlošku, bez mijenjanja, ispravljanja, dopisivanja i prepisivanja izvornog teksta ili mijenja-nja istog. Troškovnik se u ponudi obvezno dostavlja u istom formatu u kojem je stavljen na raspolaganje u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (Excel format). Ponudbeni troškovnik za po-jedinu grupu mora bi iden čan zadnjoj verziji izvor-nog troškovnika objavljenog u EOJN-u RH. Kada cije-na ponude bez poreza na dodanu vrijednost izražena u Troškovniku ne odgovara cijeni ponude bez poreza na dodanu vrijednost izraženoj u Uvezu ponude, vri-jedi cijena ponude bez poreza na dodanu vrijednost izražena u Troškovniku. Ako ponuditelj ne postupi u skladu sa zahtjevima iz ovog poglavlja ili promijeni tekst ili količine navedene u Troškovniku, smatrat će se da je takav Troškovnik nepotpun i nevažeći te će ponuda bi odbijena.

1 Rješenje DKOM-a, KLASA: 269 od 28. travnja 2017.

42


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

Uvidom u troškovnik ponude odabranog ponuditelja za grupu 2. utvrđeno je da je u stupcu Ukupna godiš-nja premija (kn) u stavci sveukupno upisan iznos od 115.354,18 kn, a is iznos upisan je u stupcu: Uku-pna godišnja premija (kn) s porezom. Članak 291. ZJN 2016., propisuje da javni naručitelj provodi pre-gled i ocjenu ponuda, u okviru kojeg, kao posljednje, provjerava računsku ispravnost ponude. Članak 294. istog Zakona propisuje da ako ponuda sadržava ra-čunsku pogrešku, javni naručitelj obvezan je od ponu-ditelja zatraži prihvat ispravka računske pogreške, a ponuditelj je dužan odgovori u roku od pet dana od zaprimanja zahtjeva. Članak 21. Uredbe o načinu izra-de i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (NN, br. 10/12), koja se, sukladno odredbi članka 446. ZJN-a 2016., na odgovarajući način pri-mjenjuje do stupanja na snagu novih podzakonskih propisa, također propisuje da je naručitelj obvezan provjeri računsku ispravnost ponude (Napomena: Uredba je bila na snazi do stupanja na snagu Pravilni-ka o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave NN, br. 65/17).

Naručitelj u odgovoru na žalbu navodi da je provjerio računsku ispravnost ponude odabranog ponuditelja te da nije utvrdio razliku od 1 lipe koju is če žalitelj, no kako je ovo jelo provjerom računske ispravnos po-nude odabranog ponuditelja utvrdilo računsku pogreš-ku u troškovniku, u stupcu: Ukupna godišnja premija (kn), odnosno stupcu: Ukupna godišnja premija (kn) s porezom, osnovano žalitelj navodi da je naručitelj odabrao ponudu u kojoj postoji računska pogreška.

Primjer 2. Žalba se odbija2

Žalitelj navodi da u ponudbenom listu i rekapitulaciji kriterija za odabir ponude, u ponudi odabranog ponu-ditelja postoji računska neispravnost ponude, naime u ponudbenom listu je neispravno upisan iznos PDV-a (1.730.541,65 kn umjesto ispravnih 1.730.541,64 kn) i cijena ponude s PDV-om (8.652.708,22 kn umjesto is-pravnih 8.652.708,21 kn), dok je u rekapitulaciji kriterija za odabir ponude neispravno upisan sveukupan iznos ponude s PDV-om (8.652.708,22 kn umjesto ispravnih 8.652.708,21 kn). S obzirom na to da cijena ponude bez PDV-a iščitana iz ponudbenog troškovnika, iznosi 6.922.166,57 kn, ispravan iznos PDV-a je 1.730.541,64 kn, a iznos cijene ponude s PDV-om je 8.652.708,21 kn. Naručitelj je u postupku pregleda i ocjene ponuda, na temelju članka 294. stavka 3. ZJN-a 2016., članka 21. stavka 1. Pravilnika te točke 7.25. dokumentacije o nabavi, bio obvezan provjeri računsku ispravnost ponude te od odabranog ponuditelja zatraži prihvat ispravka računske pogreške, što je propus o učini .

2 Rješenje KLASA: 799 od 18. prosinca 2017.

Članak 294. stavak 3. ZJN-a 2016. određuje da, ako ponuda sadržava računsku pogrešku, javni naručitelj je obvezan od ponuditelja zatraži prihvat ispravka računske pogreške, a ponuditelj je dužan odgovori u roku od pet dana od dana zaprimanja zahtjeva. Čla-nak 21. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (NN, br. 65/17) određuje da je naručitelj obvezan provjeri računsku ispravnost ponude. Računske pogreške u troškovniku ili ponud-benom listu ispravljaju se matema čkim operacijama. Ako cijena ponude bez poreza na dodanu vrijednost iskazana u troškovniku ne odgovara cijeni ponude bez poreza na dodanu vrijednost iskazanoj u ponudbenom listu, vrijedi cijena ponude bez poreza na dodanu vri-jednost iskazana u troškovniku. Ispravak računske po-greške obavlja se bilješkom tako da je vidljivo koji su dijelovi ponudbenog lista ili troškovnika ispravljeni.

Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrđeno je da je is u rekapitulaciji troškovnika naveo zbroj cijena svih pojedinačnih troškovnika bez poreza na dodanu vrijednost te ista iznosi 6.922.166,57 kn, koja cijena je i navedena u ponudbenom listu kao cijena ponude bez poreza na dodanu vrijednost. Razlika postoji u iznosu poreza na dodanu vrijednost u re-kapitulaciji troškovnika i u ponudbenom listu. U re-kapitulaciji troškovnika naveden je točan iznos od 1.730.541,64 kn dok je u ponudbenom listu naveden iznos 1.730.541,65 kn. Cijena ponude bez poreza na dodanu vrijednost iskazana u troškovniku ista je cijeni ponude bez poreza na dodanu vrijednost iskazanoj u ponudbenom listu, koju cijenu, u smislu računske is-pravnos , ne osporava ni žalitelj.

Iz ci ranih odredbi proizlazi da je naručitelj obvezan provjeri računsku ispravnost ponude i traži prihvat ispravka računske pogreške, ako ponuda sadržava računsku pogrešku. Ako utvrdi da cijena ponude bez poreza na dodanu vrijednost iskazana u troškovniku ne odgovara cijeni ponude bez poreza na dodanu vri-jednost iskazanoj u ponudbenom listu, vrijedi cijena ponude bez poreza na dodanu vrijednost iskazana u troškovniku. S obzirom na to da po stavkama troškov-nika kao ni u ukupnoj cijeni iskazanoj za sve troškov-nike nije utvrđena računska pogreška, a da je cijena ponude bez poreza na dodanu vrijednost iskazana u rekapitulaciji troškovnika navedena i u ponudbenom listu, žalbeni navod je ocijenjen neosnovanim.

Primjer 3. Poništava se odluka o odabiru i otvoreni postupak3

Žalitelj navodi da je odluka o odabiru pogrešna zbog pogrešnog izračuna konačne cijene ponude oda-

3 Rješenje KLASA: 623 od 20. listopada 2017.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

43


brane zajednice ponuditelja. Obrazlaže kako je u odluci o odabiru prikazana veća cijena u korist oda-brane zajednice ponuditelja odnosno nakon račun-ske pogreške iskazana je ukupna cijena s PDV-om u iznosu od 31.491.875,63 kn, bez PDV-a u iznosu od 25.193.500,50 kn, dok je pravilan izračun prema žali-telju 31.001.376,38 kn s PDV-om, odnosno bez PDV-a 24.801.101,10 kn, pa se radi o razlici od 490.499,25 kn s PDV-om odnosno 392.399,40 kn bez PDV-a. Uz žalbu prilaže izračun cijene ponude u vidu rekapitula-cije troškovnika. Žalitelj smatra da je nakon ispravka računske pogreške naveden pogrešan iznos u pobija-noj odluci odnosno da postoji opet računska pogreš-ka koja nije otklonjena.

Iz dostavljene dokumentacije predmetnog postupka javne nabave utvrđeno je da je naručitelj dana 13. srpnja 2017. godine pozvao odabranog ponuditelja da pismeno potvrdi prihvaćanje ispravka računske greške koji se odnosi na obračun stavki iz troškov-nika te sukladno tome i na ukupan zbroj, tako da nova cijena ponude nakon ispravka treba iznosi- 25.193.500,50 kn bez PDV-a, iznos PDV-a nakon

ispravka 6.298.375,13 kuna i ukupna cijena ponude nakon ispravka treba iznosi 31.491.875,63 s PDV-om. Odabrana zajednica ponuditelja je po vodećem članu X d.o.o. 18. srpnja prihva la navedeni ispravak računske pogreške.

Odredbom članka 290. stavka 1. ZJN-a 2016. propisa-no je da nakon otvaranja ponuda javni naručitelj pre-gledava i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije o nabavi te o tome sastavlja zapisnik. Članak 291. ZJN-a 2016. propisuje da javni naručitelj provodi pregled i ocjenu ponuda, u okviru kojeg pro-vjerava računsku ispravnost ponude. Članak 294. sta-vak 3. istog Zakona propisuje da ako ponuda sadržava računsku pogrešku, javni naručitelj obvezan je od po-nuditelja zatraži prihvat ispravka računske pogreške, a ponuditelj je dužan odgovori u roku od pet dana od zaprimanja zahtjeva. Članak 21. stavak 1., 4. i 6. Pravil-nika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (NN, br. 65/17), također propisuje da je naručitelj obvezan provjeri računsku ispravnost po-nude i da se ispravak računske pogreške obavlja bilješ-kom tako da je vidljivo koji su dijelovi ponudbenog li-sta ili troškovnika ispravljeni te da u zahtjevu naručitelj naznačuje koji dio ponude je ispravljen te novu cijenu ponude izračunatu nakon ispravka.

Među strankama nije sporno da je naručitelj provje-ravao računsku ispravnost ponude, već je sporno je li naručitelj prilikom provjere pravilno izračunao cijenu ponude odabrane zajednice ponuditelja. Žalitelj kao dokaz svojih tvrdnji dostavlja izračun rekapitulacije troškovnika, u kojem je iskazana cijena svih radova

u iznosu od 24.801.101,10 kn, PDV 6.200.275,28 kn i cijena s PDV-om od 31.001.376,38 kn. Rekapitulacija troškovnika sastoji se od ukupno 15 troškovnika, pa je tako primjerice za troškovnik 13/plinske instalacije, koji po opsegu i iznosu najmanji, žalitelj iskazao vri-jednost radova od 90.135,00 kn. U ponudi odabrane zajednice ponuditelja za predmetni troškovnik nave-den je iznos od 67.195,00 kn. Iz spisa predmeta nije vidljiv izračun cijene od strane naručitelja odnosno kako i gdje je naručitelj utvrdio računsku pogrešku, pa tako i u pogledu navedenog troškovnika. Uvidom u predmetni troškovnik vidljivo je da se sastoji od 248 stavki, te u iskazanoj cijeni od 67.195,00 kn nisu obu-hvaćene sve stavke troškovnika.

Naručitelj u odgovoru na žalbu navodi da je kontroli-rao računsku ispravnost ponude odabranog ponudite-lja, no izračun svoje cijene odnosno svoju tvrdnju ne obrazlaže i na tu okolnost ne dostavlja nikakav dokaz. S obzirom na to da naručitelj nije dokazao postojanje činjenica i okolnos na temelju kojih je donio odluku o odabiru, odnosno na koji je način provjerio računsku ispravnost ponuda, a što je dužan učini na temelju članka 403. stavci 1. i 3. ZJN-a 2016., ne može se otklo-ni prigovor žalitelja da je u pobijanoj odluci iskazana pogrešna cijena ponude odabrane zajednice ponudite-lja, pa je žalbeni navod ocijenjen osnovanim.

Primjer 4. Žalba se odbija 4

Žalitelj u žalbi u bitnom navodi da je razlog odbijanja njegove ponude neprihvatljiv, jer je posljednja strani-ca troškovnika trebala bi samo rekapitulacija popi-sanih troškova. Troškovnik s popisanim vrijednos ma usluga za koje je predviđena nabava je cjelovit, s toč-no određenim cijenama, za točno određeni vremen-ski period. Žalitelj smatra da izostanak rekapitulacije može bi eventualno smatran računskom greškom, jer je popis vrijednos radova prema vremenskom periodu pedantno iznesen. Provjeravajući ovaj žalbe-ni navod utvrđeno je da je točkom 24. dokumentacije o nabavi, Cijena predmeta nabave, propisano da su gospodarski subjek dužni dostavi ponudu s cije-nom u kunama. Cijena je nepromjenjiva.

Cijena se piše brojkama. Cijena ponude izražava se za cjelokupan predmet nabave. U cijenu ponude bez poreza na dodanu vrijednost moraju bi uračuna svi troškovi i popus . Gospodarski subjekt treba popuni- priloženi troškovnik i upisa sve jedinične i ukupne

cijene, kao i sveukupni iznos, kada cijena ponude bez poreza na dodanu vrijednost izražena u Troškovniku ne odgovara cijeni ponude bez poreza na dodanu vrijed-nost izraženoj u Uvezu ponude, vrijedi cijena ponude

4 Rješenje KLASA: 546 od 7. rujna 2017.

44


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

bez poreza na dodanu vrijednost izražena u Troškovni-ku. Ako ponuditelj promijeni tekst ili količine navedene u Troškovniku, smatrat će se da je takav Troškovnik ne-potpun i nevažeći te će ponuda bi odbijena.

U Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda naručitelj je naveo da odbija ponudu žalitelja, na temelju članka 295. stavka 1. ZJN-a 2016., jer u ponudi nije priložio zadnju stranicu troškovnika, iako je točkom 24. doku-mentacije o nabavi defi nirano da gospodarski subjekt treba popuni priloženi troškovnik i upisa sve jedi-nične cijene i ukupne cijene, kao i sveukupni iznos, kao i da je točkom 20. dokumentacije o nabavi defi ni-rano da ponudu obavezno sačinjava ponudbeni troš-kovnik. Sukladno odredbi članka 280. stavka 4. ZJN-a 2016., pri izradi ponude ponuditelj se mora pridrža-va zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije o nabavi te ne smije mijenja ni nadopunjava tekst dokumentacije o nabavi, a sukladno odredbi članka 290. stavka 1. istog zakona nakon otvaranja ponuda javni naručitelj pregledava i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i za-htjeva iz dokumentacije o nabavi, te o tome sastavlja zapisnik. Člankom 21. stavcima 1. i 2. Pravilnika o do-kumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (NN, br. 65/17), propisano je da je naručitelj obvezan provjeri računsku ispravnost ponude, a ra-čunske pogreške u troškovniku ili ponudbenom listu ispravljaju se matema čkim operacijama. Stavkom 3. istog članka tog Pravilnika propisano je da ako cijena ponude bez poreza na dodanu vrijednost iskazana u troškovniku ne odgovara cijeni ponude bez poreza na dodanu vrijednost iskazanoj u ponudbenom listu, vri-jedi cijena ponude bez poreza na dodanu vrijednost iskazana u troškovniku.

Uvidom u ponudu žalitelja utvrđeno je da je u ponudi žalitelja priložen dio A troškovnika – čišćenje i zbri-njavanje otpada iz kuhinjskih separatora mas i dio B troškovnika – čišćenje spremnika goriva, među m nedostaje rekapitulacija, koja sadrži sljedeće stavke: A čišćenje i zbrinjavanje otpada iz kuhinjskih separa-tora mas , B čišćenje spremnika goriva, C radovi na bazi jedne godine (A+B) – ukupno bez PDV-a, PDV, ukupno za jednu godinu s PDV-om, radovi na bazi dvi-je godine (red C pomnožen s dva) bez PDV-a, PDV te sveukupno za dvije godine s PDV-om. Iz rekapitulacije u troškovniku je razvidno da zbroj stavaka A i B troš-kovnika čine cijenu usluge za jednu godinu, dok su za iznos usluge na bazi dvije godine ponuditelji trebali iznos usluge na bazi jedne godine pomnoži sa dva. Iz troškovnika i ponudbenog lista priloženih u ponudi žalitelja razvidno je da je žalitelj upisao ponuđenu ci-jenu na bazi jedne godine, iako je trebalo iskaza cije-nu na bazi dvije godine jer se sklapa okvirni sporazum na dvije godine.

Dakle, žalitelj se pri izradi ponude nije, sukladno odred-bi članka 280. stavka 4. ZJN-a 2016., pridržavao zahtje-va i uvjeta iz dokumentacije o nabavi, jer nije upisao sve jedinične i ukupne cijene odnosno sveukupni iznos. Također, u konkretnom slučaju se ne radi o računskoj pogrešci jer nedostaje cjelokupna rekapitulacija troš-kovnika te da je žalitelj u ponudbenom listu upisao cijenu usluga na bazi jedne godine, iako se okvirni spo-razum sklapa na dvije godine. Slijedom svega navede-nog, žalbeni navod je ocijenjen kao neosnovan.

Primjer 5. Poništava se odluka o odabiru i otvoreni postupak5

Žalitelj navodi da su sve ponude nakon prihvata ra-čunske pogreške, osim ponude žalitelja, neprihvat-ljive ponude, jer cijena h ponuda prelazi planirana, odnosno osigurana sredstva naručitelja. Također, naručitelj nije nigdje naveo hoće li ima osigurana sredstva, što je sukladno članku 298. stavku 1. točki 9. ZJN-a 2016. bio dužan. Ocjenjujući žalbeni navod utvrđeno je da su cijene valjanih ponuda bez PDV-a, nakon ispravaka računskih pogrešaka, sljedeće: oda-brane ponude 12.271.330,90 kn, drugorangirane po-nude _ 13.431.380,32 kn te treće rangirane ponude _ 11.994.305.57 kn. Odredbom ZJN-a 2016. na koju u žalbenom navodu ukazuje žalitelj, propisano je da je naručitelj obvezan poniš postupak javne nabave, ako je cijena najpovoljnije ponude veća od procije-njene vrijednos nabave, osim ako naručitelj ima ili će ima osigurana sredstva, iz koje odredbe ne pro-izlazi obveza naručitelja da u sklopu dokumentacije o nabavi navede koja su osigurana sredstva, kako to pogrešno navodi žalitelj. Konačno, naručitelj je u od-govoru na žalbu naveo da cijena odabrane ponude ne prelazi osigurana sredstva, stoga se žalbeni navod ocjenjuje neosnovanim.

Primjer 6. Matema čka pogreška – poništava se od-luka o odabiru6

Žalitelj tvrdi da je iako je naručitelj tražio od odabra-nog ponuditelja i dobio ispravak računske pogreške, u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda navedena iden čna cijena kao i cijena sa otvaranja ponuda, odnosno 2.746.584,40 kn te iznos 3.433.230,50 kn s PDV-om. Navodi da je naručitelj na temelju takve po-grešne cijene ponude vršio analizu ponude, a što je, smatra rezul ralo donošenjem nezakonite odluke, jer je i kriterij za odabir ponude povezan s cijenom.

Provjeravajući osnovanost žalbenog navoda uvidom u Zapisnik o javnom otvaranju ponuda utvrđeno je da je kod ponuditelja X d.o.o. navedena cijena ponude

5 Rješenje KLASA: 725, od 16. studenoga 2017.6 Rješenje KLASA: 501 od 31. kolovoza 2017.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

45


bez PDV-a 2.746.584,40 kuna te cijena ponude s PDV-om 3.433.230,50 kn. U točki 10.6. Zapisnika o pregle-du i ocjeni ponuda pod naslovom: Provjera računske ispravnos ponuda i podaci o ispravcima računskih pogrešaka u ponudama, navedeno je da je od ponu-ditelja X d.o.o. na temelju članka 294. stavka 3. ZJN-a 2016. zatražen prihvat ispravka računske pogreške te da je ponuditelj u zadanom roku dostavio traženi pri-hvat ispravka računske pogreške. U pripadajućoj ta-blici u predmetnoj točki naveden je podatak o cijeni ponude bez PDV-a nakon ispravka računske kontrole, podataka o cijeni ponude s PDV-om nakon računske kontrole, a koji je iden čan podacima o cijeni ponude bez PDV-a i cijeni ponude s PDV-om, navedenim u Za-pisniku o javnom otvaranju ponuda.

U vezi s navedenim utvrđeno je da je u postupku pregleda i ocjene ponuda naručitelj dopisom od 23. lipnja 2017. zatražio od navedenog ponuditelja ispra-vak računske pogreške navodeći da je na stranici 102 troškovnika pod stavkom 8. Ormar – vitrina s pre n-cima pod ukupna cijena iskazano 1.840,00 kn te da se ispravlja na 7.360,00 kn i da je na stranici troškovnika 157. pod stavkom 7. Kataložni ormarić s 15 ladica pod ukupna cijena iskazano 3.450,00 kn, te se ispravlja na 10.350,00 kn. U dopisu od 26. lipnja 2017. godine po-nuditelj X d.o.o. navodi da prihvaća ispravak račun-skih pogrešaka.

Uvidom u ponudbeni troškovnik odabranog ponudi-telja priložen u ponudi, utvrđeno je da je na strani-ci 102 troškovnika pod stavkom 8. Ormar – vitrina s pre ncima u kojoj je traženo iskaza jediničnu cijenu i ukupnu cijenu stavke za če ri komada, odabrani po-nuditelj is iznos koji je naveden kao jedinična cijena (1.840,00 kn), naveo i kao ukupnu cijenu za količinu od če ri komada, a koja ukupna cijena je trebala bi iskazana u iznosu od 7.360,00 kn. Nadalje, na stranici troškovnika 157. pod stavkom 7. Kataložni ormarić s 15 ladica u kojoj je traženo iskaza jediničnu cijenu i ukupnu cijenu stavke za tri komada, odabrani ponu-ditelj je is iznos koji je naveden kao jedinična cijena (3.450,00 kn) naveo i kao ukupnu cijenu za količinu od tri komada, a koja ukupna cijena stavke je trebala bi iskazana u iznosu od 10.350,00 kn.

Dakle, u gore navedene dvije stavke radilo se o ra-čunskim greškama u smislu da nije ispravno učinjena računska operacija množenja jedinične cijene stavke sa zadanom količinom. Među m računskom provje-rom je utvrđeno da nakon ispravka navedenih račun-skih pogrešaka ne dolazi do promjene ukupne cijene ponude i ukupne cijene ponude s PDV-om. Stoga je utvrđeno da je naručitelj ispravno postupio prilikom traženja ispravka računske pogreške od odabranog ponuditelja, da je odabrani ponuditelj prihva o nave-

dene ispravke, a uslijed čega nije došlo do promjene cijene ponude koja je navedena u Zapisniku o javnom otvaranju ponuda, odnosno cijene navedene u po-nudbenom troškovniku. Slijedom navedenog utvrđe-na je neosnovanom tvrdnja žalitelja da je naručitelj na temelju pogrešne cijene vršio analizu ponude.

Primjer 7. Neispravno iskazivanje PDV-a – poništava se odluka o odabiru7

Provjeravajući žalbeni navod utvrđeno je da je toč-kom 14. dokumentacije o nabavi, propisano da se ci-jena ponude iskazuje za cjelokupan predmet nabave. Sve ponuđene cijene trebaju bi iskazane u kunama. Cijena ponude upisuje se brojkama sukladno Troškov-niku iz priloga ove Dokumentacije o nabavi. U cijenu ponude potrebno je uračuna sve troškove i popuste, bez PDV-a koji se iskazuje zasebno iza cijene ponude. Cijena mora uključiva boravišnu pristojbu.

Također, točkom 25. dokumentacije o nabavi propi-sano je da su se gospodarski subjek i sudionici u po-stupku javne nabave dužni pridržava svih relevan-tnih zakonskih i podzakonskih propisa u vezi s pred-metom nabave.

U objašnjenju dokumentacije o nabavi od 20. listopada 2017. godine na prijedlog zainteresiranog gospodar-skog subjekta da se troškovnik razdijeli po stavkama sa istom stopom PDV-a, naručitelj je u bitnom naveo da je način iskazivanja cijene ponude jasno defi niran u točki 14. dokumentacije o nabavi i da svaki ponuditelj (putnička agencija, hotel i dr.) iskazuje PDV sukladno poreznom režimu u kojem se nalazi. Sukladno članku 294. stavak 2. Zakona o javnoj nabavi javni naručitelj koji ne može koris pravo na pretporez prilikom oda-bira uspoređuje cijene ponuda s porezom na dodanu vrijednost. Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja, točnije troškovnik, utvrđeno je da je is popunio tako da je upisao cijene stavke (kn bez PDV-a) i ukupnu cije-nu stavke (kn bez PDV), za m porez na dodanu vrijed-nost te ukupnu cijenu ponude s PDV-om.

Prilikom pregleda i ocjene ponuda naručitelj je pozi-vom na članak 293. ZJN-a 2016. zatražio od odabra-nog ponuditelja pojašnjenje ponude na koje stavke troškovnika i u kojem iznosu je obračunan PDV. Nave-deno traženje je utemeljio na činjenici da su putničke agencije u posebnom režimu oporezivanja sukladno člancima 91. – 94. Zakona o porezu na dodanu vrijed-nost i na mišljenju Porezne uprave KLASA: 410-19/14-01/2990 od 5. siječnja 2015. godine. Postupajući po prednje opisanom traženju, odabrani ponuditelj je dostavio pojašnjenje ponude u kojem je naveo da je PDV obračunat po svakoj stavci sukladno poreznoj

7 Rješenje KLASA: 846 od 18. prosinca 2017.

46


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

stopi za pojedinu uslugu, pa je tako na uslugu noćenja obračunao PDV po stopi 13 %, a na usluge prehrane i najma dvorane po stopi od 25 %, te je u nastavku iskazao iznose za svaku uslugu i ukupan iznos PDV-a po svakoj stavci troškovnika, što u konačnici iznosi 111.238,40 kn.

Sukladno odredbi članka 280. stavka 4. ZJN-a 2016. pri izradi ponude ponuditelj se mora pridržava zahtjeva i uvjeta iz dokumentacije o nabavi te ne smije mijenja ni nadopunjava tekst dokumentacije o nabavi, a su-kladno odredbi članka 290. ZJN 2016. nakon otvaranja ponuda javni naručitelj pregledava i ocjenjuje ponude na temelju uvjeta i zahtjeva iz dokumentacije o nabavi te o tome sastavlja zapisnik. Članak 291. ZJN-a 2016. propisuje da javni naručitelj provodi pregled i ocjenu ponuda, u okviru kojeg, pored ostalog, provjerava ra-čunsku ispravnost ponude. Članak 294. ZJN-a 2016. propisuje da ako ponuda sadržava računsku pogrešku, javni naručitelj obvezan je od ponuditelja zatraži pri-hvat ispravka računske pogreške, a ponuditelj je dužan odgovori u roku od pet dana od zaprimanja zahtjeva. Člankom 21. stavkom 1. i 2. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (NN, br. 65/2017), propisano je da je naručitelj obvezan provje-ri računsku ispravnost ponude, a računske pogreške u troškovniku ili ponudbenom listu ispravljaju se mate-ma čkim operacijama.

Člankom 91. stavkom 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. od 73/13 do 143/14), propisano je da se posebni postupak oporezivanja odnosi na po-slovanje putničkih agencija, ako posluju s kupcima u svoje ime, a koriste isporuke dobara i usluge drugih poreznih obveznika za obavljanje usluga putovanja. Prema članku 92. toga Zakona porezna osnovica u svezi s jedinstvenom uslugom je razlika u cijeni put-ničke agencije odnosno razlika između ukupne na-knade, bez PDV-a, koju plaća kupac i stvarnih troš-kova putničke agencije za isporuke dobara ili usluga koje su joj obavili drugi porezni obveznici.

Prednje ci rane odredbe Zakona o porezu na dodanu vrijednost su kogentne prirode i turis čke agencije kao porezni obveznici na mogu bira između poseb-nog postupka i redovnog postupka oporezivanja. U konkretnom slučaju naručitelj ne osporava da oda-brani ponuditelj nije obračunao PDV po posebnom režimu oporezivanja. Opisani popust u obračunu po-reza na dodanu vrijednost za naručitelja je irelevan-tan s obzirom na činjenicu da on kao porezni obveznik ne može koris pravo na odbitak pretporeza. Me-đu m, naručitelj je previdio svoju obvezu propisanu člankom 290. ZJN-a 2016. o pregledu i ocjeni ponuda sukladno dokumentaciji o nabavi prema kojoj svaki

ponuditelj iskazuje PDV u posebnom režimu u kojem se nalazi te o obvezi pridržavanja svih relevantnih za-konskih i podzakonskih propisa u vezi s predmetom nabave, što uključuje i porezne propise.

Uvidom u troškovnik odabranog ponuditelja utvr-đeno je da je u troškovniku iskazao cijene stavki bez PDV-a pa je na sve stavke troškovnika, uključivo i stavke 1.,2. i 3. koje se odnose na hotelske usluge (no-ćenje i prehrana), obračunao porez na dodanu vrijed-nost u redovnom postupku oporezivanja po stopi od 13 % i stopi 25 % koji je zasebno iskazao, čime je oda-brani ponuditelj postupio pro vno objašnjenju do-kumentacije o nabavi od 20. listopada 2017. godine. Nastavno, iz mjerodavnih odredbi Zakona o porezu na dodanu vrijednost proizlazi da PDV treba bi sadr-žan u cijeni usluge hotelskog smještaja i kao takav ne smije se posebno iskaza , što nije slučaj s ponudom odabranog ponuditelja. Dakle, PDV se ne obračunava i ne iskazuje na ukupnu naknadu, već samo na razliku u cijeni koju ostvari putnička agencija između troško-va za nabavljene usluge od drugih poreznih obveznika i naplaćene naknade kupcu odnosno u konkretnom slučaju ponuđene cijene traženih usluga.

Opisani obračun PDV-a nije razvidan iz troškovnika odabranog ponuditelja, a iz objašnjenja od 06. stu-denog 2017. godine proizlazi da u iskazanim cijenama stavki nije sadržan PDV odnosno da je posebno iska-zan PDV na usluge noćenja po stopi od 13 % i na us-luge prehrane po stopi do 25 %. Osim toga naručitelj neosnovano navodi kako obračun i kontrola poreza na dodanu vrijednost iskazana u ponudi nije u njego-voj ovlas s obzirom na to da prema odredbi članka 291. ZJN-a 2016. naručitelj u okviru pregleda i ocjene ponuda ponuditelja provjerava i računsku ispravnost ponude, a m i točan obračun poreza na dodanu vri-jednost. Iz opisanog činjeničnog stanja može se za-ključi kako se naručitelj pri pregledu i ocjeni ponude odabranog ponuditelja nije pridržavao odredbi član-ka 290. stavka 1. i 291. ZJN-a 2016., stoga je žalbeni navod ocijenjen osnovanim.

Među m, ovdje je potrebno napomenu kako pogreš-ka u obračunu i iskazivanju poreza na dodanu vrijed-nost predstavlja otklonjiv nedostatak te ako se ispra-vak računske pogreške provede sukladno zakonskim odredbama, is ne utječe na valjanost ponude. U kon-kretnom slučaju naručitelj nije od odabranog ponudi-telja zatražio prihvat ispravka računske pogreške na temelju članka 294. ZJN-a 2016., stoga po ocjeni ovog jela, žalitelj neosnovano navodi da je zbog obračuna

PDV-a u redovnom postupku oporezivanja naručitelj trebao odbi ponudu odabranog ponuditelja, a oda-bra ponudu žalitelja kao jedinu valjanu.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2018.

47


Dokazivanje pravnog interesa

Pored pravnog interesa za dobivanje određenog ugovora o javnoj nabavi, okvirnog sporazuma, di-namičkog sustava nabave ili projektnog natječaja, žalitelj mora ujedno pretrpje ili bi mogao pretr-pje štetu od navodnog kršenja subjek vnih pra-va, koji uvje su određeni kumula vno.

Rješenje DKOM-a br. 241 od 30. 3. 2018.

… Prema odredbi članka 404. stavka 1. ZJN-a 2016. u žalbenom postupku Državna komisija postupa u granicama žalbenih navoda, a po službenoj dužno-s pazi na postupovne pretpostavke i osobito bitne povrede iz stavka 2. toga članka te, prije upuštanja u odluku o glavnoj stvari, utvrđuje postupovne pret-postavke za izjavljivanje žalbe koje moraju bi ispu-njene na strani žalitelja, a među kojim pretpostavka-ma je i postojanje pravnog interesa.

Sukladno članku 401. stavku 1. ZJN-a 2016., pravo na žalbu ima svaki gospodarski subjekt koji ima ili je imao pravni interes za dobivanje određenog ugo-vora o javnoj nabavi, okvirnog sporazuma, dinamič-kog sustava nabave ili projektnog natječaja i koji je pretrpio ili bi mogao pretrpje štetu od navodnoga kršenja subjek vnih prava. Dakle, pored pravnog interesa za dobivanje određenog ugovora o javnoj nabavi, okvirnog sporazuma, dinamičkog sustava nabave ili projektnog natječaja, žalitelj mora ujedno pretrpje ili bi mogao pretrpje štetu od navodnog kršenja subjek vnih prava, koji uvje su određeni kumula vno.

Uvidom u Odluke o odabiru za grupe IX. i XII. pred-meta nabave i zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda od 5. ožujka 2018. utvrđeno je daje ponuda žalitelja u navedenim grupama odbijena, jer ne ispunjava za-htjeve u pogledu opisa predmeta nabave i tehničkih specifi kacija. Iako u predmetnom postupku žalitelj ima status ponuditelja, sama ta činjenica ne znači bezuvjetno a priori da ima pravo na žalbu. Budući da žalitelj žalbom ne osporava sve razloge odbija-nja svoje ponude u navedenim grupama, žalitelje-va ponuda ne može bi odabrana te zbog toga ža-litelj nikako ne bi mogao pretrpje štetu. Slijedom navedenog, a jer na strani žalitelja nisu kumula v-no ispunjene pretpostavke iz članka 401. stavka 1. ZJN-a 2016. (pravni interes za dobivanje određenog ugovora o javnoj nabavi i moguća šteta od navod-nog kršenja subjek vnih prava), na temelju odredbe članka 425. stavka 1. točke 2. Zakona o javnoj naba-vi, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

Dostavljena preslika jamstva za ozbiljnost ponude

Naručitelj može traži upotpunjavanje ponude ukoliko je dostavljena preslika jamstva za ozbilj-nost ponude.


... Žalitelj također navodi da naručitelj, pro vno članku 293. ZJN-a 2016., a u svezi s člankom 20. stavkom 8. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (NN, br. 65/17.; dalje u tekstu: Pravilnik), nije pozvao žalitelja na po-jašnjenje ponude. Navodi da članak 293. ZJN 2016. razlikuje tri situacije, i to kad su pojedini dokumen 1) nepotpuni, 2) pogrešni ili 3) nedostaju. Navodi da

Praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabavePraksa DKOM-a *

Dionici u sustavu javne nabave, osim poznavanja zakonodavnog okvira, moraju bi upozna s praksom Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: DKOM) kao jela nadležnog za rje-šavanje o žalbama u vezi s postupcima sklapanja ugovora o javnoj nabavi, okvirnih sporazuma i projektnih natječaja na koje se primjenjuje Zakon o javnoj nabavi. Upravo u praksi DKOM-a često se dolazi do odgo-vora na pitanja kako postupi u pojedinoj situaciji, pa se u ovoj rubrici obrađuje aktualne odluke DKOM-a1, te se daje prikaz najvažnijih stavova.

* Izabrala i uredila Iva Šuler, dipl. iur., Nabava d.o.o., Zagreb.1 Sve odluke DKOM-a dostupne su na www.dkom.hr.

48


IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

8.

članak 20. stavak 8. Pravilnika priječi da se dosta-ve ponudbeni list, troškovnik i jamstvo, ako is nisu dostavljeni u ponudi, ali da ci rani Pravilnik ipak ne priječi da se dopune, razjasne ili upotpune ponud-beni list. troškovnik i jamstvo ako su is dostavljeni u ponudi, što je ovdje slučaj.

Naručitelj u odgovoru na žalbu u bitnome navodi da žalitelj nije dostavio valjano jamstvo, jer dostavlje-na preslika nije valjano jamstvo. Ocjenjujući osno-vanost predmetnih žalbenih navoda, utvrđeno je da je naručitelj u zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda i u odluci o odabiru naveo da žalitelj nije dostavio original jamstva za ozbiljnost ponude, što je razlog za odbijanje ponude. Navedeni zapisnik ne sadrži obrazloženje neprimjene mogućnos iz članka 293. stavka 1. ZJN-a 2016. Uvidom u dokumentaciju o nabavi, utvrđeno je da je točkom 7.6.1. propisano da je ponuditelj obvezan u ponudi priloži jamstvo za ozbiljnost ponude u obliku bianco zadužnice. Bianco zadužnica mora bi u apsolutnom iznosu do maksimalno 3 % procijenjene vrijednos predmeta nabave i to u iznosu od 20.000,00 kuna. Uvidom u ponudu žalitelja utvrđeno je da je dostavio preslike dviju bianco zadužnica, na iznose od po 10.000,00 kuna, ovjerene potpisom i pečatom ponuditelja te ovjerene od strane javnog bilježnika.

Člankom 20. stavkom 8. Pravilnika propisano je da se ponudbeni list, troškovnik i jamstvo za ozbiljnost po-nude ne smatraju određenim dokumen ma koji ne-dostaju u smislu članka 293. ZJN-a 2016., te naručitelj ne smije zatraži ponuditelja da iste dostavi jekom pregleda i ocjene ponuda. U konkretnom slučaju ne radi se o situaciji iz članka 20. stavka 8. Pravilnika, u vezi s člankom 293. ZJN-a 2016., jer su u ponudi do-stavljene preslike bianco zadužnica. Dakle, ne radi se o tome da u ponudi uopće nije dostavljeno jamstvo za ozbiljnost ponude, u kojem slučaju naručitelj ne smije zatraži dostavu traženog dokumenta suklad-no ci ranoj odredbi članka 20. stavka 8. Pravilnika. Slijedom navedenoga, ovo jelo je ocijenilo da je na-ručitelj u konkretnom slučaju mogao primijeni in-s tut upotpunjavanja ponude iz članka 293. stavka 1. ZJN-a 2016., a kako naručitelj u zapisniku o pregle-du i ocjeni ponuda nije obrazložio razloge neprimjene istog žalbeni je navod ocijenjen kao osnovan.

Potvrda porezne uprave kao ažurirani popratni do-kument

Dokazi iz članka 265. stavka 1. ZJN-a 2016. smatraju ažuriranima ako nisu stariji od dana u kojem istje-če rok za dostavu ponuda, a kako potvrda Porezne uprave jest dokaz iz članka 265. stavka 1. ZJN-a

2016., potvrda Porezne uprave o stanju duga starija od dana u kojem istječe rok za dostavu ponuda ne može smatra ažuriranim popratnim dokumentom.


... Uvidom u ponude odabranog ponuditelja Phoenix Farmacija d.o.o. Zagreb za grupe 16., 32., 36., 62. i 72. utvrđeno je da se u is ma nalazi potvrda Porezne uprave o stanju duga od 15. siječnja 2018., kojom se potvrđuje da navedeni ponuditelj nema duga po os-novi javnih davanja o kojima službenu evidenciju vodi Porezna uprava. S obzirom daje rok za dostavu ponu-da 29. siječnja 2018., razvidno je daje dostavljena po-tvrda Porezne uprave starija od dana u kojem istječe rok za dostavu ponuda. Nadalje, uvidom u točku 19. zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda utvrđeno je da naručitelj od navedenog ponuditelja nije tražio dosta-vu ažuriranih popratnih dokumenata, s obrazloženjem daje tražene dokumente predmetni ponuditelj već dostavio u ponudi. Među m, naručitelj je jasno pro-pisao da se dokazi iz članka 265. stavka 1. ZJN-a 2016. smatraju ažuriranima ako nisu stariji od dana u kojem istječe rok za dostavu ponuda, a kako potvrda Porezne uprave jest dokaz iz članka 265. stavka 1. ZJN-a 2016., osnovano žalitelj navodi da se potvrda Porezne uprave o stanju duga dostavljena u ponudi ne može smatra ažuriranim popratnim dokumentom, jer je starija od dana u kojem istječe rok za dostavu ponuda.

Stoga, kako je naručitelj u dokumentaciji o nabavi jasno propisao da će prije donošenja odluke u po-stupku javne nabave velike vrijednos od ponudi-telja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu zatraži da u primjerenom roku, ne kraćem od pet dana, dostavi ažurirane popratne dokumente, a u predmetnom postupku to nije učinio u odnosu na ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu za 16., 32., 36., 62. i 72. (Phoenix Farmacija d.o.o. Zagreb), utvrđeno je da naručitelj (na temelju dostavljene potvrde u ponudi) nije mogao utvrdi da u odnosu na ponuditelja Phoenix Farmacija d.o.o. Zagreb ne postoji osnova za isključenje propisana točkom 3.2. dokumentacije o nabavi. Također, s ob-zirom na to da prema odredbi članka 404. stavak 1. ZJN-a 2016. ovo jelo ima obvezu po službenoj duž-nos kontrolira postojanje osobito bitnih povreda postupka javne nabave, u vezi s konkretnim žalbe-nim navodom utvrđeno je i postojanje osobito bitne povrede iz stavka 2. točke 5. toga članka iz razloga navedenih u obrazloženju ocjene ovog žalbenog navoda. Slijedom svega navedenoga, s obzirom na utvrđenu nezakonitost Odluke o odabiru, na teme-lju članka 425. stavka 1. točke 4. Zakona o javnoj na-bavi odlučeno je kao u točki 1. izreke ovog rješenja.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

49


1. Izuzeće od primjene ZJN-a 2016.1

1) Ministarstvo postavlja pitanje smije li primije-ni izuzeće od primjene ZJN-a 2016. u smislu članka 30. stavka 1. točke 3., radi nabave usluge zakupa medijskog prostora za internetsko ogla-šavanje za potrebe medijske kampanje u okviru projekta Dani poslova u turizmu (objava spotova na TV-u).

Naručitelj, Ministarstvo, u dopisu navodi kako plani-ra izvrši zakup prostora za Internet oglašavanje za potrebe medijske kampanje u okviru projekta Dani poslova u turizmu (objava spotova na TV-u), te u tu svrhu postavlja upit možete li primijeni izuzeće od primjene ZJN-a 2016. u smislu članka 30. stavka 1. točke 3. istoga. Člankom 30. stavkom 1. točkom 3. propisano je da se ZJN 2016. ne primjenjuje na ugo-vore o javnoj nabavi za termine pružanja radiotele-vizijskog ili programskog emi ranja, koji se sklapaju s pružateljima audiovizualnih ili radijskih medijskih usluga. U odnosu na postavljeno pitanje odgovore-no je da se ZJN 2016. primjenjuje za nabavu usluga oglašavanja na Internetu, jer se tu radi o oglašavanju preko digitalnog medija, a ne zakupu termina pruža-nja radiotelevizijskog ili programskog emi ranja koji se sklapaju s pružateljima audiovizualnih ili radijskih medijskih usluga.

* Ante Loboja, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva – Uprava za sustav javne nabave.1 Toč. 15. Mišljenje Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Klasa: 406-01/18-01/6, od 4. siječnja 2018

2) Naručitelj postavlja upit može li se u slučaju skla-panja ugovora između društva XY zaš ta d.o.o. i trgovačkih društava navedenih u dopisu – primi-jeni članak 33. ZJN-a 2016. 2?

ZJN 2016. u članku 33. stavku 1. propisuje uvjete za izuzeće od primjene Zakona o javnoj nabavi u slučaju kada se takvi ugovori o javnoj nabavi sklapaju između subjekata u javnom sektoru. U tom smislu, is Zakon ne primjenjuje se na ugovore o javnoj nabavi koje jav-ni naručitelj dodjeljuje drugoj pravnoj osobi ako:

1) Nad tom pravnom osobom javni naručitelj samo-stalno ili zajedno s drugim javnim naručiteljima obavlja kontrolu sličnu onoj koju provodi nad svo-jim poslovnim jedinicama.

2) Pravna osoba pod kontrolom obavlja više od 80 % svojih djelatnos u izvršavanju zadataka koje joj je povjerio jedan ili više javnih naručitelja koji nad njome provode kontrolu ili koje su joj povjerile dru-ge pravne osobe nad kojima jedan ili više h javnih naručitelja provode kontrolu.

3) I nema izravnog udjela privatnog kapitala u pravnoj osobi pod kontrolom, osim sudjelovanja privatnog kapitala koje je obvezno na temelju odredaba po-sebnog zakona, u skladu s osnivačkim Ugovorima, a koji nema značajke kontroliranja i blokiranja i koji ne vrši odlučujući utjecaj na tu pravnu osobu.

Nadalje, stavkom 4. istog članka ZJN-a 2016. propisa-no je da se odredba stavka 1. navedenog članka pri-mjenjuje također i ako pravna osoba pod kontrolom koja je javni naručitelj dodijeli ugovor javnom naruči-telju koji nad njom provodi kontrolu ili drugoj pravnoj

2 T. 23. Mišljenje Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Klasa: 406-01/17-01/82, od 5. ožujka 2017.

Stavovi Središnjeg jela državne uprave za poli ku javne nabave – 2. dio Ante Loboja *

U prošlom broju dali smo prikaz najvažnijih mišljenja Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, kao središnjeg jela državne uprave za poli ku javne nabave, koje je, između ostalog, nadležno za stručnu po-moć u vezi s primjenom ZJN-a 2016. i njegovih podzakonskih propisa. U ovom broju nastavljamo s prikazom najvažnijih mišljenja Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, kao središnjeg jela državne uprave nadležnog za poli ku javne nabave, o primjeni ZJN-a 2016

50


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

osobi nad kojom is javni naručitelj provodi kontrolu, pod uvjetom da u pravnoj osobi kojoj se dodjeljuje ugovor nema izravnog udjela privatnog kapitala, osim sudjelovanja privatnog kapitala koje je obvezno na temelju odredaba posebnog zakona, u skladu s osni-vačkim Ugovorima, a koji nema značajke kontrolira-nja i blokiranja i koji ne vrši odlučujući utjecaj na tu pravnu osobu. Dakle, ako su ispunjeni svi prethodno navedeni uvje , mišljenje je da se u tom slučaju može primijeni članak 33. ZJN 2016. u slučaju sklapanja ugovora između društva Vir zaš ta d.o.o. i predmet-nih trgovačkih društava navedenih u vašem dopisu. No s napomenom da je na naručitelju u svakom od navedenih slučajeva sklapanja ugovora o javnoj na-bavi bez primjene Zakona o javnoj nabavi, primjenom ins tuta izuzeća propisanog člankom 33. ZJN 2016., teret dokaza o ispunjenju uvjeta za njegovu primjenu.

2. Nabava usluge tehničkog pregleda vozila i registracije3?

Naručitelj postavlja pitanje je li za nabavu usluge tehničkog pregleda vozila i registracije potrebno primijeni neki od postupaka javne nabave propi-sanih ZJN-om 2016. U tom smislu upućuje na stav Ustavnog suda Republike Hrvatske, iskazan u Rješe-nju istoga jela, broj: U-I-5027/2016, od 19. prosin-ca 2017., točka 18.2, u kojem se navodi da se:

Poslovi tehničkog pregleda vozila obavljaju u općem interesu povećanja sigurnos u prometu na cesta-ma. Oni su dio šireg sustava prometne preven ve, uspostavljenog zbog povećanja sigurnos u prome-tu te smanjenja broja poginulih osoba u prometnim nezgodama. Odluka o tehničkoj (ne)ispravnos vozila donosi se u propisanom postupku, pri čemu je struč-na organizacija dužna postupa sukladno odredba-ma Zakona o sigurnos prometa na cestama (NN, br. 67/08 – 108/17). Radi se dakle, o pičnim poslovima državne uprave (a ne pružanja usluga na tržištu) koje obavlja pravna osoba s javnim ovlas ma i koja ima položaj javnopravnog jela koje provodi upravni po-stupak, dok vlasnik vozila ima položaj stranke tog po-stupka. Naknada koja se pritom plaća nema karakter protučinidbe za izvršenu uslugu već predstavlja do-prinos za učinkovito funkcioniranje sustava, koji je uspostavljen da bi š o sve sudionike u prometu (iz naknade se djelomično fi nanciraju i mjere propisane Nacionalnim programom sigurnos cestovnog pro-meta RH od 2011. do. 2020. a kojim su tehnički pre-gledi prepozna kao jedno od područja preven vnog djelovanja na smanjenju broja prometnih nesreća).


Tehnički pregled vozila reguliran je Zakonom o si-gurnos prometa na cestama. Sukladno članku 255. stavku 1. istoga Zakona tehnički pregled vozila je dje-latnost od općeg interesa. Člankom 259. stavkom 1. rečenoga Zakona propisano je da se tehnički pregledi obavljaju u stanicama za tehnički pregled vozila, koje za to ispunjavaju propisane uvjete i imaju ovlaštenje, a obavljaju ih ovlašteni djelatnici stručne organizacije iz članka 273. Zakona o sigurnos prometa na cesta-ma. Stavkom 2. istoga članka Zakona propisano je da tehnički pregled vozila mogu obavlja i pravne osobe (sa svojim djelatnicima u radnom odnosu) u onim sta-nicama za tehnički pregled vozila, u kojima su imale ovlaštenje i obavljale tehnički pregled prije stupanja na snagu predmetnog Zakona.

Člankom 273. stavkom 1. istoga Zakona propisano je da poslove organiziranja i jedinstvenog obavljanja tehničkog pregleda vozila, organiziranja poslova regi-stracije vozila u stanicama za tehnički pregled vozila i izdavanja pokusnih pločica, kao javne ovlas , obavlja stručna organizacija koju na temelju javnog natječaja ovlas ministarstvo nadležno za unutarnje poslove. Iz svega prethodno navedenoga razvidno je da tehnič-ki pregled vozila mogu obavlja stručne organizacije koje na temelju javnog natječaja ovlas ministarstvo nadležno za unutarnje poslove, koje imaju ovlašte-nje za obavljanje navedene djelatnos , kao i pravne osobe u onim stanicama za tehnički pregled vozila, u kojima su imale ovlaštenje i obavljale tehnički pregled prije stupanja na snagu Zakona o sigurnos prometa na cestama. Dakle, postoji više gospodarskih subjeka-ta koji mogu pruži navedenu uslugu.

Sukladno članku 3. točki 8. ZJN-a 2016., gospodarski subjekt je fi zička ili pravna osoba, uključujući podruž-nicu, ili javno jelo ili zajednica h osoba ili jela, uk-ljučujući svako njihovo privremeno udruženje, koja na tržištu nudi izvođenje radova ili posla, isporuku robe ili pružanje usluga. S obzirom na to da ovlaštenje nadležnog ministarstva za obavljanje navedene uslu-ge ima više gospodarskih subjekata, mišljenja smo da Zakon o sigurnos prometa na cestama ne daje isklju-čivo pravo na obavljanje usluge tehničkog pregleda vozila, ni jednom od njih. Nadalje, u Jedinstvenom rječniku javne nabave (Uredba (EZ) br. 2195/2002 Eu-ropskog parlamenta i Vijeća o Jedinstvenom rječniku javne nabave (CPV), pod CPV oznakom: 71631200-2, navedene su usluge tehničkog pregleda vozila. Nave-dene usluge su u redovnom režimu nabave, što zna-či da je naručitelj obvezan za nabavu is h primijeni neki od postupaka javne nabave propisanih ZJN-om 2016. (otvoreni; ograničeni, i sl.).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

51


3. Podjela predmeta nabave na grupe4

a) Naručitelj postavlja pitanje o mogućnos dostave dokumenata koji su zajednički za više ili sve gru-pe predmeta nabave u jednoj ponuda za neku od grupa predmeta nabave?

Naručitelj u dopisu navodi da naručitelji u područ-ju zdravstva, kao obvezan sadržaj ponude za svaku ponuđenu grupu u postupcima javne nabave, uz po-punjen ponudbeni list, popunjen prijedlog okvirnog sporazuma, popunjen troškovnik, popunjen ESPD obrazac, presliku jamstva za ozbiljnost ponude zah -jevaju i ostale dokumente, kao što je izjava o ponuđe-nom roku isporuke ili druge izjave kojima se dokazuju zadani kriteriji za odabir gospodarskog subjekta i kri-teriji za odabir ponude. S obzirom na to da su kriteriji sposobnos i uvje propisani dokumentacijom o na-bavi, u pravilu iden čni za sve grupe predmeta naba-ve, postavlja pitanje o mogućnos dostave dokume-nata koji su zajednički za više ili sve grupe predmeta nabave u jednoj ponuda za neku od grupa predmeta nabave.

Sukladno članku 10. stavku 3. Pravilnika o dokumen-taciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (NN, br. 85/17, dalje u tekstu: Pravilnik), ako je pred-met nabave podijeljen na grupe, ponuditelj dostavlja zasebnu ponudu za svaku grupu. U svakoj od ponuda ponuditelj dostavlja dokumente tražene dokumenta-cijom o nabavi: popunjen ponudbeni list, popunjen troškovnik, popunjen ESPD obrazac, i sl. Također, u ponudi za svaku ponuđenu grupu u postupcima javne nabave, ponuditelj dostavlja i druge dokumente, kao što su izjave o ponuđenom roku isporuke, jamstve-nom roku, i sl., koji dokumen i ponuđeni rokovi (ili drugi uvje ), mogu bi zajednički za sve ili više grupa predmeta nabave. Nastavno na navedeno, mišlje-nja smo da pri izradi takvih dokumenata ponuditelji mogu postupi tako da u njihovom sadržaju navedu da se odnose na više grupa ili sve grupe predmeta nabave za koje određeni gospodarski subjekt podnosi ponudu te takvu jedinstvenu izjavu (dokument) prilo-ži (učita ) u sve ponude na koje se određeni doku-ment odnosi. Na navedeni način ponuditelj bi izradio jedan takav dokument (ili više njih, ali ukupno manje od broja grupa za koje podnosi ponudu) čime bi bilo smanjeno njegovo ukupno administra vno optereće-nje kod izrade ponude u elektroničkom obliku.

b) Naručitelj postavlja pitanje o mogućnos sklapa-nja jednog ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma za sve grupe predmeta nabave za koje je određeni ponuditelj odabran. Navodi da se radi

4 T. 17. i 18. Mišljenje Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Klasa: 406-01/18-01/107, od 19. ožujka 2018.

o opera vnom rješenju jer bi bio zaključen jedan zbirni ugovor / okvirni sporazum, s odredbama koje su zajedničke za sve grupe, i u kojem bi bilo naznačeno za koje se grupe zaključuje ugovor od-nosno okvirni sporazum, za koje je određeni po-nuditelj odabran.

Sukladno članku 312. stavku 2. ZJN-a 2016. ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum mora bi sklopljen u skladu s uvje ma određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom. Uzimajući u obzir na-vedenu odredbu te s obzirom na to da Zakonom o javnoj nabavi naručitelju nije izrijekom propisana ob-veza zaključivanja ugovora o javnoj nabavi ili okvir-nog sporazuma posebno za svaku grupu predmeta nabave, mišljenja smo da nema zapreke da naručitelj, uzimajući u obzir okolnos svakog pojedinog slučaja, sklopi jedan ugovor o javnoj nabavi ili okvirni spora-zum za više grupa ili za sve grupe predmeta nabave za koje je određeni ponuditelj odabran.

4. Količine predmeta nabave5

Naručitelj je postavio pitanje gornjeg limita do ko-jeg može poveća stvarno nabavljenu količinu u od-nosu na predviđenu.

Člankom 4. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te po-nudi u postupcima javne nabave (NN, br. 65/17, dalje u tekstu: Pravilnik) propisano je da, u slučaju pred-meta nabave za koje naručitelj zbog njihove prirode ili drugih objek vnih okolnos ne može unaprijed odredi točnu količinu, može odredi predviđenu ko-ličinu predmeta nabave, pri čemu stvarno nabavljena količina predmeta nabave može bi veća ili manja od predviđene količine, a što naručitelj naznačuje u dokumentaciji o nabavi. U slučaju potrebe za većim količinama predmeta nabave od ugovorenih predvi-đenih količina, ni ZJN 2016. ni provedbeni Pravil-nik ne propisuju procijenjenu vrijednost nabave kao gornji limit do kojeg naručitelj smije izvrši plaćanja po m ugovorima, kao što je to bilo propisano Ured-bom o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom i ponudama (NN, br. 10/2012), koja je prestala važi donošenjem Pravilnika.

Pri tumačenju članka 4. Pravilnika prvenstveno treba vodi računa o tome da je određivanje predviđenih količina primjenjivo samo u iznimnim slučajevima, odnosno prilikom nabava za koje naručitelj zbog njihove prirode ili drugih objek vnih okolnos ne može unaprijed odredi točnu količinu predmeta nabave. Takvi su predme nabave primjerice režijski troškovi (troškovi grijanja, el. energije i sl.) na čiju po-

5 T. 19. Mišljenje Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Klasa: 406-01/17-01/405, od 21. prosinca 2017.

52


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

trošnju naručitelj većim dijelom ne može utjeca , jer ona najviše ovisi o vanjskim utjecajima (vremenske prilike i sl.) ili primjerice usluge otklanjanja iznenadnih kvarova nastalih uslijed djelovanja više sile, odnosno otklanjanje štete uzrokovane vremenskim nepogo-dama na određenim postrojenjima (npr. dalekovodi-ma). U vezi s postavljenim pitanjima koja se odnose na iznos do kojega naručitelj smije izvrši plaćanje ugovaratelju s kojim ima sklopljen ugovor, odnosno okvirni sporazum u kojima su određene predviđene količine, mišljenja smo da, neovisno o tome je li cije-na ponude manja ili veća od procijenjene vrijednos nabave, gornji iznos limita do kojeg naručitelj može izvrši plaćanje po takvom ugovoru ili okvirnom spo-razumu predstavlja iznos na koji je ugovor odnosno okvirni sporazum sklopljen.

Među m, ako je naručitelj u dokumentaciji o nabavi na temelju članka 315. ZJN-a 2016. jasno, precizno i nedvosmisleno odredio mogućnost izmjene ugovo-ra/okvirnog sporazuma tako da ukupna plaćanja po sklopljenom ugovoru odnosno okvirnom sporazumu mogu bi izvršena, primjerice do procijenjene vrijed-nos nabave, tada naručitelj ima mogućnost izmjene ugovora/okvirnog sporazuma jekom njihova trajanja do navedenoga iznosa. Zaključno, na izmjene ugovo-ra o javnoj nabavi i okvirnog sporazuma jekom nji-hova trajanja primjenjuju se odredbe članaka od 315. do 320. ZJN-a 2016., u kojim slučajevima naručitelj može koris mogućnost izmjene ugovora odnosno okvirnog sporazuma sukladno uvje ma propisanim navedenim člancima Zakona.

5. Sukob interesaa) Primjenjuje li se odredba članka 76. Zakona o jav-

noj nabavi na predmete nabave čija je procijenje-na vrijednost manja od 20.000,00 kuna, te odno-se li se navedene odredbe na općinsko vijeće 6?

Sukladno članku 76. stavku 1. ZJN-a 2016., sukob in-teresa između naručitelja i gospodarskog subjekta obuhvaća situacije kada predstavnici naručitelja ili pružatelja usluga službe nabave koji djeluje u ime na-ručitelja, koji su uključeni u provedbu postupka javne nabave ili mogu utjeca na ishod tog postupka, ima-ju, izravno ili neizravno, fi nancijski, gospodarski ili bilo koji drugi osobni interes, koji bi se mogao smatra štetnim za njihovu nepristranost i neovisnost u okvi-ru postupka, a osobito:

1) Ako predstavnik naručitelja istodobno obavlja upravljačke poslove u gospodarskom subjektu.

6 T. 20. Mišljenje Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Klasa: 406-01/17-01/365, od 6. studenoga 2017.

2) Ili ako je predstavnik naručitelja vlasnik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno u kapitalu toga gospodarskog subjekta s više od 0,5 %.

Sukladno članku 27. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi općinsko vijeće je predstav-ničko jelo građana koje obavlja poslove propisane člankom 35. istoga Zakona. Općinski načelnik je čel-nik općine koji donosi odluke o postupcima javne na-bave, a općinsko vijeće nije ni upravno ni nadzorno jelo naručitelja u smislu članka 76. stavka 2. točke 1.

toga Zakona. Sukladno tome mišljenje je da se odred-be o sukobu interesa u smislu članka 76. stavka 2. ZJN-a 2016. ne odnose na članove općinskog vijeća. Također, člankom 12. ZJN-a 2016. propisano je da se is Zakon ne primjenjuje na nabavu robe i usluga te provedbu projektnih natječaja procijenjene vrijedno-s manje od 200.000,00 kuna i radova procijenjene vrijednos manje od 500.000,00 kuna, pa se u tom smislu na iznose nabave koje navodite u vašem dopi-su, ne primjenjuju ni odredbe ZJN-a 2016. o sukobu interesa.

b) Imaju li članovi skupš ne trgovačkog društva ob-vezu potpisivanja izjave o postojanju ili neposto-janju sukoba interesa u smislu članka 80. stavka 1. ZJN-a 2016. 7?

Člankom 75. ZJN 2016 propisano je da je naručitelj obvezan poduze prikladne mjere da učinkovito spri-ječi, prepozna i ukloni sukobe interesa u vezi s po-stupkom javne nabave kako bi se izbjeglo narušava-nje tržišnog natjecanja i osiguralo jednako postupa-nje prema svim gospodarskim subjek ma. Člankom 76. stavkom 1. ZJN-a 2016. propisano je da sukob interesa između naručitelja i gospodarskog subjekta obuhvaća situacije kada predstavnici naručitelja ili pružatelja usluga službe nabave koji djeluje u ime na-ručitelja, koji su uključeni u provedbu postupka javne nabave ili mogu utjeca na ishod tog postupka, ima-ju, izravno ili neizravno, fi nancijski, gospodarski ili bilo koji drugi osobni interes koji bi se mogao smatra štetnima njihovu nepristranost i neovisnost u okviru postupka, a osobito:

1) Ako predstavnik naručitelja istodobno obavlja upravljačke poslove u gospodarskom subjektu.

2) Ili ako je predstavnik naručitelja vlasnik poslovnog udjela, dionica odnosno drugih prava na temelju kojih sudjeluje u upravljanju odnosno u kapitalu toga gospodarskog subjekta s više od 0,5 %.


TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

53


Stavkom 2. istog članka ZJN-a 2016. propisano je da se predstavnikom naručitelja smatra:

1) Čelnik te član upravnog, upravljačkog i nadzornog jela naručitelja.

2) Član stručnog povjerenstva za javnu nabavu.3) Druga osoba koja je uključena u provedbu ili koja

može utjeca na odlučivanje naručitelja u postup-ku javne nabave, i osobe iz točaka 1., 2. i 3. ovog stavka kod pružatelja usluga nabave koji djeluju u ime naručitelja.

U konkretnom slučaju, a na temelju podataka iz vašeg dopisa, mišljenje je da članovi skupš ne nemaju ob-vezu potpisivanja izjave o postojanju ili nepostojanju sukoba interesa iz članka 80. stavka 1. ZJN-a 2016., jer oni, u pravilu, nemaju ovlas zastupanja, donoše-nja odluka ili nadzora gospodarskog subjekta te ih se, sukladno navedenom, ne bi smatralo predstavnicima naručitelja u smislu članka 76. stavka 2. ZJN-a 2016.

6. Ažurirani popratni dokumen Na koje dokumente (dokaze) se primjenjuje odred-ba članka 20. stavka 9. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave, odno-sno odnosi li se ista odredba na izjavu o nekažnja-vanju8?

Navedenom odredbom Pravilnika propisano je da se oborivo smatra da su dokazi iz članka 265. stav-ka 1. ZJN-a 2016. ažurirani, ako nisu stariji od dana u kojem istječe rok za dostavu ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje. Dokazi u smislu navedene odredbe ZJN-a 2016. su:

1) Izvadak iz kaznene evidencije ili drugog odgovara-jućeg registra ili, ako to nije moguće (ishodi ), jed-nakovrijedni dokument nadležne sudske ili uprav-ne vlas u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno državi čiji je osoba državljanin, kojim se dokazuje da ne postoje osnove za isključe-nje iz članka 251. stavka 1. Zakona.

2) Potvrda porezne uprave ili drugog nadležnog jela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta kojom se dokazuje da ne postoje osnove za isklju-čenje iz članka 252. stavka 1. Zakona.

3) Izvadak iz sudskog registra ili potvrdu trgovačkog suda ili drugog nadležnog jela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta kojim se dokazuje da ne postoje osnove za isključenje iz članka 254. stavka 1. točke 2. Zakona.

8 T. 24. Mišljenje Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Klasa: 406-01/17-01/308, od 14. rujna 2017.

Člankom 265. stavkom 2. ZJN-a 2016. propisano je da ako se u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno državi čiji je osoba državljanin ne izdaju dokumen iz stavka 1. ovoga članka ili ako ne obuhvaćaju sve okolnos iz članka 251. stavka 1., članka 252. stavka 1. i članka 254. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, oni mogu bi zamijenjeni izjavom pod prisegom ili, ako izjava pod prisegom prema pravu do čne države ne postoji, izjavom davatelja s ovjere-nim potpisom kod nadležne sudske ili upravne vlas , javnog bilježnika ili strukovnog ili trgovinskog jela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, od-nosno državi čiji je osoba državljanin. Dakle, odredba članka 20. stavka 9. Pravilnika o dokumentaciji o na-bavi te ponudi u postupcima javne nabave odnosi se na dokaze iz članka 265. stavka 1. ZJN 2016. (izvadak iz kaznene evidencije; potvrda porezne uprave i izva-dak iz sudskog registra), dok se navedena odredba ne odnosi na izjavu o nekažnjavanju, koja je propisana člankom 265. stavkom 2. ZJN-a 2016.

7. Dokaz o nekažnjavanos Gospodarski subjekt postavlja pitanje smije li naru-čitelj zah jeva izjavu ili druge dokaze o nekažnja-vanju za vlasnike ili suvlasnike gospodarskog su-bjekta, koji su zaposlenici bez ovlas i koji ne obav-ljaju ni jednu od navedenih ovlas iz članka 251. Zakona o javnoj nabavi9?

Člankom 251. stavkom 1. točki 1. Zakona o javnoj nabavi propisano je da je javni naručitelj obvezan is-ključi gospodarskog subjekta iz postupka javne na-bave, ako utvrdi da je gospodarski subjekt koji ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj ili osoba koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog jela ili ima ovlas zastupanja, donošenja odluka ili nadzora toga gospodarskog subjekta i koja je državljanin Re-publike Hrvatske pravomoćnom presudom osuđen za kaznena djela koja obuhvaćaju razloge za isključenje. Iz navedene odredbe proizlazi da naručitelj ne utvr-đuje okolnos kažnjavanos za vlasnike ili suvlasnike gospodarskog subjekta koji su zaposlenici bez ovlas i koji ne obavljaju ni jednu od ovlas navedenih u članku 251. ZJN-a 2016., jer je ci ranom odredbom eksplicitno određeno za koje osobe u gospodarskom subjektu naručitelj mora utvrdi razloge isključenja u vezi s pravomoćnim osuđujućim presudama za ka-znena djela.

9 T. 25. Mišljenje Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Klasa: 406-01/17-01/184, od 30. svibnja 2017.

54

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 332.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

1. UvodProcjena novčanih tokova projekta sastavni je dio u svim njegovim fazama – pripremi i provedbi projek-ta te valoriziranju svih iden fi ciranih rizika povezanih s projektom. Planiranje likvidnos podrazumijeva izradu planova priljeva i odljeva fi nancijskih sredsta-va. Ulazni podaci za izradu plana priljeva sredstava su rokovi i tranše isplata defi nirane općim uvje ma Sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava (Grant Agreement) te tehnički napredak izvršenja projektnih ak vnos iskazan postotkom ugovorenog iznosa ili minimalni/maksimalni iznosi izvršenja za razdoblje. Odrednice dinamike odobravanja realiziranih troš-kova i doznačavanja sredstava od strane INEA-e na račun korisnika proizlaze iz uvjeta CEF programa. U nastavku su opisane opće odrednice doznačavanja sredstava.

Predujam se isplaćuje nakon potpisa Sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava (dalje u tekstu: Spora-zum), a iznos je defi niran Posebnim uvje ma Spora-zuma. Daljnje isplate predujmova (further pre-fi nan-cing) temelje se na izvještaju koji pokriva izvještajno razdoblje određeno Sporazumom (Ac on Status Report) i s obzirom na uvjete Sporazuma planira se vremenska dinamika priljeva sredstava, op mis čna i pesimis čna varijanta. Osim vremenskog aspekta priljeva sredstava, kod planiranja je potrebno u obzir uze i mogućnost da određeni troškovi budu progla-šeni neprihvatljivima uslijed pogrešaka ili nepravilno-s ili da su potrebni ispravci ili pojašnjenja zbog ne-

potpune dokumentacije, netočnih podataka i slično. Op mis čni i pesimis čni plan priljeva označavaju krajnje scenarije unutar kojih se očekuje kretanje bu-dućih priljeva.

Ulazni podaci za izradu plana odljeva sredstava na projektu su tehnički napredak izvršenja iskazan po-stotkom ugovorenog iznosa, minimalni iznosi obra-čunskih situacija i druge odrednice sekundarnih ugovora. Determinante dinamike verifi kacije i do-značavanja sredstava s računa korisnika proizlaze iz specifi čnih uvjeta sekundarnih ugovora korisnika EU sredstava i one obuhvaćaju planirane rokove za veri-fi kaciju i isplatu obračunskih situacija prema FIDIC-u i ostalim ugovorima, iznose i rokove za isplatu preduj-mova izvođačima sekundarnih ugovora te potencijal-ne rizike.

Na temelju gornjih inputa izrađuje se integralni jek odljeva sredstava s računa korisnika koji uključuje dva krajnja scenarija – minimalni (pesimis čni) i mak-simalni (op mis čni). Kad govorimo o vremenskom aspektu, potrebno je regulira planirani učinak izvođača kao ugovornu obavezu kako bi se omogu-ćila brza verifi kacija troškova od strane nadzora i na taj način povećanje realizacije po sekundarnim ugovorima. Op mis čni i pesimis čni plan odljeva sredstava označavaju krajnje scenarije unutar kojih se očekuju budući odljevi.

2. Planiranje priljeva sredstavaKorisnici CEF projekata od INEA-e dobivaju priljeve u vidu predujma nakon potpisa Sporazuma, daljnjih isplata predujma nakon završetka svakog izvještajnog razdoblja, u svrhu pokrića fi nancijskih potreba teku-

Planiranje likvidnos kod CEF projekata prometnog sektoraDavorka Žagar *

S obzirom na karakteris ke CEF projekata, riječ je o inves cijskim projek ma odnosno inves cijama. Kako bi se održala željena likvidnost inves cijskog projekta, potrebno je pomno planiranje jeka fi nancijskih sredstava. Inves cijski projek podrazumijevaju dugoročnu imobilizaciju značajnih fi nancijskih sredstava. Ako dugoročni izvori fi nanciranja inves cije nisu osigurani, likvidnost projekta će biti smanjena, a njegova provedba potencijalno i ugrožena. U razdoblju inves ranja nastaju novčani izdaci koji će bi fi nancirani vlas- m sredstvima ili vanjskim izvorima, pri čemu raspoloživost sredstava mora bi usklađena s dinamikom

projekta. Izvršna agencija za inovacije i mreže (INEA) isplaćuje predujmove do određenog maksimalnog iznosa koji u pravilu iznosi 40 – 50 % iznosa bespovratnih sredstava, što znači da značajan dio sredstava jekom provedbe treba osigura sam korisnik.

* Davorka Žagar, mag. oec. univ. spec. oec., Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

55

UDK 332.1 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

ćeg izvještajnog razdoblja, međuplaćanja tj. plaćanja jekom razdoblja provedbe koja funkcioniraju po

principu refundacije sredstava te završnog plaćanja po završetku provedbe projekta.

Vrste plaćanja:

• Plaćanje predujma nakon potpisa Sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava – izvršava se u roku 30 dana od stupanja Sporazuma na snagu ili od primitka zahtjeva za plaćanje i bankovnog jam-stva.

• Plaćanje daljnjih tranši predujma – izvršava se u roku od 60 dana po pregledu i odobrenju zahtjeva za plaćanje.

• Plaćanje jekom provedbe (interim payment) – izvršava se u roku od 90 dana po pregledu i odo-brenju zahtjeva za plaćanje koje se podnosi za jed-no ili dva izvještajna razdoblja.

• Plaćanje preostalog iznosa (balance payment) – izvršava se u roku od 90 dana po pregledu i odo-brenju Završnog izvještaja i završnog fi nancijskog izvještaja.

Plaćanja se izvršavaju sukladno članku 4.2. Poseb-nih uvjeta i člancima II.24.2 i II.24.3. Općih uvjeta Sporazuma.

Iznos predujmova i plaćanja jekom provedbe (pre-fi -nancing payment, interim payment) ne smije prelazi maksimalni iznos bespovratnih sredstava po korisni-ku defi niran članakom 4.1.3. Posebnih uvjeta Spora-zuma.

2.1. Predujam nakon potpisa Sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava

Svrha isplate predujma je korisnicima osigura li-kvidna sredstva. Ona ostaju u vlasništvu Unije dok se ne poravnaju s plaćanjima jekom provedbe ili plaćanjem preostalog iznosa korisniku. Odredbe o uvje ma isplate predujma defi nirane su u poglavlju II Općih uvjeta Sporazuma, članak 24.1.2., dok se u članku 4.1.2. Posebnih uvjeta Sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava navode specifi čnos pojedi-nog projekta. Isplata predujma može bi uvjetovana dostavljanjem bankovnog jamstva i/ili zahtjeva za plaćanje predujma ili se predujam isplaćuje po pot-pisivanju Sporazuma o dodjeli besporatnih sredsta-va. Ako je u članku 4.1. Posebnih uvjeta predviđeno plaćanje prvog dijela predujma nakon stupanja Spo-razuma na snagu ili kasnijeg datuma, INEA korisnici-ma plaća u roku od 30 dana od tog datuma ili, ako je tako propisano člankom 4.1., po primitku zahtjeva za plaćanje predujma ili fi nancijskog jamstva, ovisno što je kasnije. Iznos prvog dijela predujma određen je u postotnom iznosu od prve godišnje alokacije CEF sufi nanciranja (po svakom pojedinom korisniku i, ako je primjenjivo, koordinatoru), kako je defi nirano u Pri-logu III (Annex III) Sporazuma.

Primjer 1. Prva isplata predujma

Sporazumom o fi nanciranju (Prilog III, Tablica 2) defi -nirani su indika vni iznosi procijenjenih prihvatljivih troškova po ak vnos ma i prva isplata predujma u iznosu od 40 % maksimalnog iznosa prve godišnje alokacije CEF sufi nanciranja.

Tablica 1. Prilog III Tablica 2. Sporazuma

Ak vnost 2018. 2019. 2020. 2021. Ukupno u EURPrihvatljivi direktni troškoviAk vnost 1 Koordinator 50.000,00 190.000,00 332.100,00 325.000,00 897.100,00

Korisnik 50.000,00 150.000,00 330.000,00 305.000,00 835.000,00Ak vnost 2 Koordinator 0,00 150.000,00 355.000,00 0,00 505.000,00

Korisnik 205.000,00 625.000,00 350.000,00 0,00 1.180.000,00Ak vnost 3 Koordinator 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

Korisnik 4.000.000,00 9.000.000,00 5.000.000,00 500.000,00 18.500.000,00Ukupni prihvatljivi direktni troškovi Koordinator 50.000,00 340.000,00 687.100,00 325.000,00 1.402.100,00

Korisnik 4.255.000,00 9.775.000,00 5.680.000,00 805.000,00 20.515.000,00 43.834.200,00Godišnja tranša maksimalnog sufi nanciranja CEF-a

Koordinator 6.000.000,00 0,00 5.000.000,00 500.000,00 11.500.000,00Korisnik 24.000.000,00 0,00 7.234.200,00 1.100.000,00 32.334.200,00

43.834.200,00

56


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

Osnovicu za izračune iznosa predujmova čine iznosi prve godišnje alokacije CEF sufi nanciranja po sva-kom pojedinom korisniku/koordinatoru pa primje-nom maksimalnog postotka predujma defi niranog u Posebnim uvje ma na spomenute iznose dobivamo iznose predujma koje će INEA ispla svakom poje-dinom korisniku/koordinatoru. U konkretnom pri-mjeru, osnovica za izračun predujma koordinatora je iznos godišnje tranše za 2018. godinu tj. 6.000.000,00 EUR. Kada se na taj iznos primijeni postotak defi niran Posebnim uvje ma, za primjer, 40 % godišnje tranše maksimalnog CEF fi nanciranja prve godine provedbe, dobivamo da će Koordinatoru bi isplaćen predujam u iznosu 2.400.000,00 EUR. Izračun za korisnika je sljedeći. Osnovica za izračun je 24.000.000,00 EUR, a iznos predujma je 40 % od navedenog iznosa tj. 9.600.000,00 EUR.

Tablica 2. Iznosi prve isplate predujma za koordinatora i korisnika

Iznosi u EUR Osnovica za izračun Iznos predujma

Predujam ukupno 30.000.000,00 12.000.000,00

Koordinator 6.000.000,00 2.400.000,00

Korisnik 24.000.000,00 9.600.000,00

2.2. Daljnje isplate predujmova

Nakon završetka svakog izvještajnog razdoblja (osim zadnjeg izvještajnog razdoblja), svaki korisnik može podnije zahtjev za predujam u skladu s člankom II.24.1.3. Općih uvjeta Sporazuma. Izvještajna raz-doblja određena su u članku 4.1.1 Posebnih uvjeta Sporazuma. Zahtjev za isplatu predujma mora bi popraćen izjavom kojom korisnik potvrđuje koliki dio prethodno isplaćenog predujma je utrošen na projek-tne ak vnos i, ako je primjenjivo, jamstvom. Rok za dostavu zahtjeva za plaćanje i popratne dokumenta-cije je 31. ožujka nakon završetka svakog izvještajnog razdoblja, a INEA plaća u roku 60 dana od primitka gore navedenih dokumenata.

Osnovica za izračun daljnjih isplata predujma

Ako su u članku 4.1.2. Posebnih uvjeta Sporazuma predviđene daljnje isplate predujma, iznos daljnjih isplata izračunava se kako slijedi:

a) Postotak naveden u članku 4.1.2. primjenjuje se na ukupne fi nancijske potrebe utvrđene u točki (f) članka II.23.1.1.

b) Ukupan iznos već prethodno isplaćenog predujma oduzima se od iznosa dobivenog u skladu s točkom (a).

c) Ako se u izjavi o iskorištenom iznosu prethodnih obroka predujma dostavljenoj u skladu s člankom II.23.1.2. navodi da je iskorišteno manje od 70 % ukupnog prethodno isplaćenog iznosa predujma,

iznos dobiven u skladu s točkama (a) i (b) umanjuje se za razliku između granične vrijednos od 70 % i iskorištenog iznosa.

d) Iznos dobiven u skladu s točkama (a) i (b) i (c) ogra-ničava se na razliku između gornje granice za pre-dujam i plaćanja jekom provedbe iz članka 4.1.3. i ukupnog iznosa predujma i već izvršenih plaćanja jekom provedbe.

Ukupne fi nancijske potrebe uključuju prihvatljive troškove od početka provedbe do završetka izvještaj-nog razdoblja te fi nancijske potrebe u tekućem raz-doblju. Kod određivanja iznosa daljnjih isplata preduj-ma potrebno je vodi računa o ograničenju iz članka 4.1.3. Posebnih uvjeta Sporazuma, gdje je defi niran maksimalan iznos isplata po osnovi predujmova i pla-ćanja jekom provedbe.

Primjer 2. Daljnje isplate predujmova

Provedba projekta traje od 1. 1. 2017. do 31. 12. 2020. godine. Korisnik nakon druge godine provedbe predaje izvještaj o statusu provedbe (Ac on Status Report), zahtjev za plaćanje, izjavu o iznosu iskori-štenog predujma i fi nancijsku garanciju. Korisniku je od početka provedbe do kraja izvještajnog razdoblja nastalo 3.619.793,33 EUR troškova. U tekućem raz-doblju je procijenio da mu fi nancijske potrebe iznose 15.203.132,00 EUR. CEF fi nanciranje projekta je 85 % ukupnih prihvatljivih troškova, a predujam je maksi-malnih 40 % iznosa bespovratnih sredstava. Korisnik je nakon potpisa Sporazuma primio isplatu prvog pre-dujma u iznosu od 1.800.822,00 EUR.

Tablica 3. Izračun daljnje isplate predujma

Opis EUR

(1) Financijske potrebe u tekućem razdoblju 15.203.132,00

(2) Potrošeno do završetka prethodnog razdoblja 3.619.793,33

(3) = (1+2) Ukupne fi nancijske potrebe 18.822.925,33

(4) = (1*85%*40%) 5.169.064,88

(5) Iznos prethodno isplaćenih predujmova 1.800.822,00

(6) = (4-5) Iznos nakon oduzimanja prethodno isplaćenih predujmova 3.368.242,88

(7) = (5*70%) 70 % iznosa prethodno isplaćenih predujmova 1.260.575,40

(8) = (7-2) Iznos manje potrošenog od 70 % iznosa prethodno isplaćenih predujmova (below 70 % threshold)

-

Iznos predujma za isplatu = (4-5-8) 3.368.242,88

Osnovicu za daljnje isplate predujmova čini iznos dobiven tako da se na ukupne fi nancijske potrebe

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

57

UDK 332.1 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

prethodnih i tekućeg izvještajnog razdoblja primijeni u Sporazumu defi nirani maksimalni postotak bespo-vratnih sredstava te maksimalni postotak predujma. Tako dobiveni iznos umanjuje se za prethodno pri-mljene predujmove, iznos manje potrošenog od 70 % iznosa prethodno isplaćenih predujmova (u sluča-ju kada su nastali troškovi manji od 70 % vrijednos prethodno primljenih isplata predujmova) i tako se dobiva iznos predujma za isplatu.

Rok za dostavu zahtjeva za plaćanje i popratne do-kumentacije je 31. ožujka nakon završetka svakog iz-vještajnog razdoblja, postupak prihvaćanja od strane INEA-e je 30 dana, a INEA plaća u roku 60 dana od primitka gore navedenih dokumenata. S obzirom na navedeno, korisnik iznose dobivene na temelju gor-njeg izračuna planira u pesimis čnoj i op mis čnoj varijan – pesimis čnoj (uzevši u obzir maksimalne rokove za predaju, odobrenje i isplatu) u razdoblju od lipnja do kolovoza, ako se računa i suspenzija rokova za plaćanje, a op mis čnoj u ožujku godine koja slije-di nakon završetka obračunskog razdoblja.

2.3. Plaćanja jekom provedbe

Svrha plaćanja jekom provedbe je nadoknada pri-hvatljivih troškova nastalih za vrijeme provedbe ak- vnos u odgovarajućim izvještajnim razdobljima. Po

primitku izvješća (Ac on Status Report) i pripadaju-ćih zahtjeva za plaćanje, INEA isplaćuje koordinato-ru ili korisnicima dospjeli iznos jekom provedbe u roku navedenom u članku 4.2. Posebnih uvjeta. Taj se iznos utvrđuje nakon odobrenja zahtjeva za plaća-nje, popratne dokumentacije i ASR-a za jedno ili dva izvještajna razdoblja, ovisno o specifi čnos ma kon-kretnog Sporazuma. Iznos se računa sukladno član-ku II.24.2. Općih uvjeta Sporazuma. Na iznos nastalih troškova od početka provedbe do kraja izvještajnog razdoblja primijeni se postotak CEF sufi nanciranja, oduzmu se iznosi svih prethodno primljenih isplata i preostali iznos se isplaćuje.

Primjer 3. Plaćanje jekom provedbe

Korisniku je od početka provedbe do kraja izvještaj-nog razdoblja nastalo 3.619.793,33 EUR troškova. CEF fi nanciranje projekta je 85 % ukupnih prihvatljivih troškova. Korisnik je nakon potpisa Sporazuma pri-mio isplatu prvog predujma u iznosu od 1.800.822,00 EUR i nakon druge godine provedbe plaćanje jekom provedbe u iznosu 200.000,00 EUR.

Tablica 4. Izračun isplate jekom provedbe

Opis EUR(1) Potrošeno do završetka izvještajnog razdoblja 3.619.793,33

(2) = (1*85%) Udio bespovratnih sredstava u nastalim troškovima 3.076.824,33

(3) Iznos prethodnih isplata 2.000.822,00

Iznos za isplatu = (2) – (3) 1.076.002,33

2.4. Plaćanja preostalog iznosa

Plaćanjem preostalog iznosa nadoknađuje se preosta-li dio prihvatljivih troškova nastalih jekom razdoblja utvrđenog u članku 2.2. Posebnih uvjeta Sporazuma, a samu isplatu korisnici dobivaju nakon završetka provedbe, sukladno odredbama članka II. 24.3. Općih uvjeta Sporazuma. Ako je ukupni iznos ranijih ispla-ta veći od konačnog iznosa bespovratnih sredstava, preostali iznos korisnik je dužan vra INEI (povrat sredstava). INEA isplaćuje dospjeli iznos kao preostali iznos u roku navedenom u članku 4.2. Posebnih uvje-ta. Taj se iznos utvrđuje nakon odobrenja zahtjeva za plaćanje preostalog iznosa i popratne dokumentaci-je. Iznos koji se isplaćuje kao preostali iznos utvrđuje se oduzimanjem ukupnog iznosa već isplaćenih pre-dujmova i plaćanja jekom provedbe od konačnog iznosa bespovratnih sredstava.

Primjer 4. Plaćanje preostalog iznosa

Korisniku je od početka do završetka provedbe nasta-lo 5.619.793,33 EUR prihvatljivih troškova. CEF fi nan-ciranje projekta je 85 % ukupnih prihvatljivih troško-va. Korisnik je nakon potpisa Sporazuma primio ispla-tu prvog predujma u iznosu od 1.800.822,00 EUR, nakon prve godine provedbe novi iznos predujma od 2.003.000,00 EUR i nakon druge godine provedbe plaćanje jekom provedbe u iznosu 200.000,00 EUR. Sporazumom defi niran maksimalni iznos plaćanja -jekom provedbe je 6.000.000,00 EUR tj. 85 % iznosa bespovratnih sredstava.

Tablica 5. Izračun preostalog iznosa

Opis EUR

(1) Potrošeno od početka do završetka razdoblja provedbe 5.619.793,33

(2) = (1*85%) Udio bespovratnih sredstava u nastalim troškovima 4.776.824,33

(3) Iznos prethodnih isplata 4.003.822,00

Iznos za isplatu = (2) - (3) 773.002,33

Kod završnog plaćanja tj. plaćanja preostalog izno-sa važno je napomenu da proces odobravanja za-vršnog izvještaja, ovisno o pu projekta, može bi

58


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

zahtjevan i dugotrajan. S obzirom na to da plaćanje preostalog iznosa u pravilu slijedi tek u godini nakon završetka provedbe (jer korisnik ima rok od 12 mje-seci nakon dovršetka provedbe za dostavu završnog izvještaja, a proces odobravanja i plaćanja je limi ran na 90 dana od dostave završnog izvještaja), korisnik mora pravovremeno osigura dostatna sredstva za pokriće troškova do zadnje isplate.

3. Planiranje odljeva sredstavaDinamika odobravanja i isplata sredstava s računa ko-risnika izvođačima radova, pružateljima usluga i do-bavljačima proizlaze iz specifi čnih uvjeta sekundarnih ugovora. Kako bi se osigurala što točnija prognoza, korisniku se preporučuje da već u dokumentaciji za nadmetanje defi nira obvezu dostavljanja prognoza novčanog jeka tj. dinamike izvođenja radova, izvrše-nja usluga, nabave roba i novčanog jeka koji pra tu dinamiku. Početne planove potrebno je redovito ažu-rira kako bi prognoza bila što realnija. Kod planiranja odljeva sredstava prate se planirani iznosi i vremenski okviri defi nirani svakim pojedinim ugovorom. Potreb-no je u obzir uze iznose i rokove za isplatu predujma i planirane rokove za predaju daljnjih zahtjeva za pla-ćanje, a sukladno projektnoj dokumentaciji.

Osim toga, treba vodi računa o rokovima/planira-nim datumima isporuka robe, proizvoda i usluga te sukladno relevantnoj dokumentaciji (ulaznim računi-ma, ugovorima, obračunskim situacijama, obračunu plaće, obračunu putnih troškova i ostaloj relevantnoj dokumentaciji) defi nira koji je očekivani rok dospi-jeća plaćanja pris glih obveza. Svako kašnjenje ispo-ruke robe/izvršenja radova ili usluga može ima utje-caja i na priljev sredstava od strane INEA-e – iznosi troškova u izvještajnom razdoblju i planirani u slje-dećem defi niraju i iznose daljnjih plaćanja od INEA-e prema korisniku. Svako kašnjenje u plaćanju korisnika prema izvođačima/dobavljačima/pružateljima usluga može doves do plaćanja zateznih kamata ili ugovor-nih kazni, što dovodi do potrebe angažiranja dodat-nih novčanih stredstava, u pravilu neplaniranih.

Korisnik treba osigura pravovremeno potpisivanje sekundarnih ugovora i pravovremeno zaprimanje ra-čuna od izvršitelja usluga, dobavljača robe ili izvođa-ča radova te njihovo knjiženje i plaćanje sukladno za-konskoj regula vi, internim procedurama i pravilima poslovanja te specifi čnim odredbama projekta kako bi se dokazalo da su troškovi nastali i da su prihvatljivi za sufi nanciranje iz CEF-a. Korisnik mora analizira i moguće rizike i okolnos koje mogu ima nega van utjecaj na novčani jek projekta, kao što su na pri-mjer kašnjenje u provedbi ak vnos , odlazak člano-va ma s projekta i slično. Važna je pravovremena rekacija kako bi se rizik mogao izbjeći u potpunos ili ublaži .

Kod projekta kod kojih je potpisan partnerski spo-razum potrebno je osigura pravovremenu dostavu podataka o troškovima nastalim kod partnera sa svim potrebnim dokazima o nastanku troška i plaćanjima, sukladno Sporazumu o dodjeli bespovratnih sredsta-va i nacionalnom zakonodavstvu. Potrebno je kontro-lira te pažljivo planira i sve ostale ak vnos koje utječu na dinamiku odljeva sredstava.

4. ZaključakKako bi se što bolje procijenila likvidnost projekta u određenom razdoblju, rade se op mis čni i pesimi-s čni scenariji priljeva i odljeva sredstava. Sa svrhom dobivanja što jasnije slike, priljevi i odljevi sredstava prikazuju se grafi čki koristeći anvelopu fi nancijskog toka tj. preklapajući scenarije priljeva i odljeva na je-dan graf. Tako se jasno mogu raspozna razdoblja u kojima će bi potreban angažman vlas h sredstava, odnosno razdoblja u kojima se očekuje dovoljno CEF sredstava za pokriće predviđenih troškova. Prekla-panjem krivulja likvidnos više projekata moguće je iden fi cira iznose slobodnih sredstava drugih pro-jekata u određenom razdoblju. Za odluku o načinu premošćivanja nelikvidnih perioda potrebno je inte-gralno planiranje por elja projekata.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

59

UDK 332.1 LOKALNA SAMOUPRAVA

1. UvodZakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 86/08, 61/11 i 4/18; dalje u tekstu: Zakon) uređena su pra-va, obveze i odgovornost službenika i namještenika u upravnim jelima lokalnih jedinica. Među m, materi-jalna i druga prava službenika i namještenika u uprav-nim jelima lokalnih jedinica koja proizlaze iz službe od-nosno radnog odnosa, kao na primjer pravo na godišnji odmor i pravo na regres za godišnji odmor nisu uređe-na m zakonom. Opća pravila u vezi s korištenjem go-dišnjeg odmora utvrđuju se Zakonom o radu (NN, br. 93/14 i 127/17; dalje u tekstu: ZOR), kao općem propisu radnog prava i autonomnim izvorima radnog prava i to ugovorom o radu, pravilnikom o radu te kolek vnim ugovorom koji zakonski obvezuje poslodavca koji ih je potpisao ili je na njih proširena primjena. Autonomnim izvorima radnog prava mogu se ugovori drugi, povolj-niji za radnika, uvje korištenja godišnjeg odmora, u ko-jem slučaju se primjenjuju povoljniji uvje .

Dakle u odnosu na isplatu regresa za korištenje go-dišnjeg odmora lokalnih službenika i namještenika, s obzirom na to da isto pravo nije propisano zakonom, u pravilu lokalni službenici i namještenici ostvaruju na temelju kolek vnog ugovora koje su zaključile ovla-štene pregovaračke strane: ovlašteni predstavnici sindikata i općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan. Među m postavlja se pitanje, koje nalazimo u praksi, kojim aktom (pravilnikom o radu, odlukom i drugim općim aktom) se može utvrdi pravo na re-

gres odnosno pravo na korištenje godišnjeg odmo-ra te tko je ovlašten (izvršno ili predstavničko jelo) utvrdi ta prava u slučaju da ne postoji sklopljen kolek vni ugovor u upravnim jelima jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave. Stoga se u nastavku ovog članka daje prikaz ins tuta godišnjeg odmora prema ZOR-u i načina utvrđivanja prava na godišnji odmor i prava na regres te mogućnos dono-šenja općeg propisa kao izvora radnog prava o utvr-đivanju h prava u upravnim jelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

2. Pravo na godišnji odmor lokalnih službenika i namještenika

U članku 3. Zakona propisano je da se kolek vnim ugo-vorom mogu uredi materijalna i druga prava službeni-ka i namještenika u upravnim jelima lokalnih jedinica, s m da kolek vni ugovor sklapaju ovlašteni predstavnici

sindikata i općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan, te da se na pitanja koja nisu uređena navedenim zakonom, propisima donesenim na temelju zakona ili kolek vnim ugovorom primjenjuju opći propisi o radu, odnosno Zakon o radu. Dakle, kako je navedenim Za-konom izričito propisano kako se uređuju materijalna prava službenika i namještenika u upravnim jelima jedinica samouprave, na zaposlene u upravnim jeli-ma jedinica samouprave u pogledu ostvarivanja prava na godišnji odmor i prava na regres primjenjuje se nji-hov sklopljeni kolek vni ugovor, te u slučaju da is nije sklopljen te ne postoji drugi opći akt odnosno propis donesen na temelju Zakona kojim se uređuju ta prava, neposredno se primjenjuju odredbe ZOR-a .

Pravo na godišnji odmor i regres lokalnih službenikai namještenikaVesna Šiklić Odak *

U praksi se često pojavljuju nejasnoće i pitanja kojim su zakonom, odnosno propisom utemeljenom na zako-nu ili nekim drugim pravnim aktom regulirana materijalna prava službenika i namještenika u upravnim je-lima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, između ostalog, pravo na godišnji odmor i pravo regres, te da li se Kolek vni ugovor za državne službenike i namještenike (NN, br. 112/17 i 12/18 – izmjene), kojim su utvrđena ta prava za državne službenike i namještenike, odnosi i na službenike i namještenike u upravnim jelima jedinica lokalne i jedinica područne (regionalne) samouprave. U članku se pojašnjava ostvarivanje navedenih prava.

* Vesna Šikić Odak, dipl. iur., Zagreb.

60

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 332.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

2.1. Pravo na godišnji prema ZOR-u

ZOR-om, kao općim propisom o radu, propisano je pravo radnika na godišnji odmor, njegovo trajanje, razmjerni dio, naknada plaće i njegovo korištenje. Među m, bitno je istači da se sukladno članku 9. Za-kona o radu mogu kolek vnim ugovorima ugovori drugi, povoljniji za lokalne službenike i namještenike, uvje korištenja godišnjeg odmora, u kojem slučaju se primjenjuju povoljniji uvje .

Članak 9. Zakona o radu

Poslodavac, radnik i radničko vijeće te sindika i udruge poslodavaca, mogu ugovori uvjete rada koji su za radnika povoljniji od uvjeta određenih ovim ili drugim zakonom.

Poslodavac, udruge poslodavaca i sindika mogu kolek vnim ugovorom ugovori uvjete rada nepo-voljnije od uvjeta određenih ovim Zakonom, samo ako je ovim ili drugim zakonom to izričito propisano.

Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito ure-đeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, spo-razumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolek vnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

2.1.1. Trajanje godišnjeg odmora

Prema članku 76. ZOR-a, radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu, a pre-ma članku 77. ZOR-a radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje če ri tjedna (st. 1.), a maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaš te zdravlja i sigurnos na radu, nije mogu-će zaš radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u traja-nju od najmanje pet tjedana, a prema st. 2. i 3. istog članka ZOR-a kolek vnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu može se utvr-di trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćega propisanog od najmanje če ri tjedna, s me da rad-nik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor, nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga poslodavca.

Članak 77. stavak 3. ZOR-a

Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga poslodavca.

Dakle, ZOR propisuje najkraće trajanje godišnjeg odmora te daje mogućnost ugovaranja kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu trajanje godišnjeg odmora duže od navedenih radnih dana. Pri tome se kolek vnim ugovorom mogu utvr-di i drugi dani koji se ne uračunavaju pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora, kao npr. subote i nedjelje.

2.1.2. Utvrđivanje godišnjeg odmora

Prema članku 79. ZOR-a godišnji odmor iz članaka 77. i 78. ZOR-a, radniku se utvrđuje brojem radnih dana ovisno o radnikovom tjednom rasporedu radnog vre-mena. Blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnos za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik, te dani plaćenog dopusta, ne uračunavaju se u trajanje godišnjeg odmora. Izni-mno, ako bi po rasporedu radnog vremena radnik na dan blagdana ili neradnog dana određenog zakonom trebao radi , a toga dana na svoj zahtjev koris go-dišnji odmor, u trajanje godišnjeg odmora uračunava se i taj dan. Pri tome treba naglasi da se pri izraču-navanju trajanja godišnjeg odmora, najmanje polovi-ca dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polovica mjeseca rada zaokružuje se na cijeli mjesec, a u slučaju prestanka radnog odnosa u polovici mjeseca koji ima parni broj dana, pravo na jednu dvanaes nu godišnjeg odmora za taj mjesec ostvaruje kod poslodavca kod kojeg mu prestaje radni odnos.

2.1.3. Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora

Radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na go-dišnji odmor na način propisan člankom 77. stavkom 3. ZOR-a (radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga poslodavca), ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaes ne godiš-njeg odmora iz članka 77. stavaka 1. i 2. ovoga Zako-na, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa. Iznimno od navedenog, radnik kojem prestaje radni odnos, isto tako za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora. Pri tome treba naglasi da sukladno članku 78. stavku 3 poslodavac, u navedenom slučaju, koji je radniku prije prestanka radnog odnosa omogućio korištenje godišnjeg od-mora u trajanju dužem od onog koji bi mu pripadao, nema pravo od radnika traži vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

61


Izračun razmjernog broja dana godišnjeg odmora:

Za svaki odrađeni mjesec radnik ima pravo na po 1/12 od ukupnog broja dana godišnjeg odmora. Ako dobiveni broj dana nije cijeli broj, zaokružuje se na više kada je >= 0,5 (pola dana i više računa se kao jedan dan). Tako, ako je razmjerni broj dana 6,5 računa se 7 dana.

Razmjerni broj dana GO = (Broj dana GO za cijelu godinu) / 12 x navršeni mjeseci rada.

Dakle, pravo na puni godišnji odmor radnik stječe nakon šest mjeseci neprekidnog rada, a pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora odnosi se samo na slučaj kada u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nije proteklo više od šest mjeseci i ako mu radni odnos prestaje prije nego što navrši šest mjeseci neprekidnog rada. Stoga se pravo na raz-mjerni dio godišnjeg odmora ne odnosi na radnike koji imaju više od šest mjeseci neprekidnog rada, bez obzira kada im prestaje radni odnos.

2.1.4. Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora

Prema odredbi članka 81. ZOR-a za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu pla-će u visini određenoj kolek vnim ugovorom, pravilni-kom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Također je član-kom 82. propisano da je u slučaju prestanka ugovora o radu poslodavac dužan radniku koji nije iskoris o godišnji odmor ispla naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, te da se ista određuje razmjerno broju dana neiskorištenoga godišnjeg odmora. Dakle, visina naknade za neiskorišteni godišnji odmor ovisi o naknadi plaće za korištenje godišnjeg odmora iz ugo-vora o radu ili na osnovu odredbi kolek vnoga ugo-vora s me da ne smije bi niža od prosječne mjeseč-ne plaće u prethodna tri mjeseca utvrđene od bruto plaće koja je isplaćena za redovi rad radnika prije prestanka radnoga odnosa. Ako se naknada određu-je za dio neiskorištenoga godišnjeg odmora, onda se visina naknade izračunava razmjerno broju dana ne-iskorištenoga godišnjeg odmora.

Izračun iznosa naknade:

Iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor se isplaćuje kao bruto iznos. Bruto satnica za izra-čun bruto iznosa naknade se određuje na osnovu bruto iznosa plaće iz ugovora o radu ili na osnovu odredbi kolek vnoga ugovora. Bruto satnica ne smije bi niža od prosječne bruto satnice u ispla-tama za zadnja tri mjeseca prije prestanka radno-

ga odnosa. Na bruto iznos naknade za neiskori-šteni godišnji odmor se obračunavaju doprinosi, porezi, prirez i posebni porez.

Među m, postavlja se pitanje što sve ulazi u pro-sječnu plaću radnika u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, s obzirom na zakonsku odredbu (čl. 81. ZOR-a – za vrijeme korištenja godiš-njeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u vi-sini određenoj kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad).

Prema mišljenju autorice ovog članka, u prosječnu plaću radnika u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, uračunavaju se svi primici isplaćeni u novcu ili u naravi omogućeni radniku kao plaća za obavljeni rad, uključujući dodatke na plaću za rad u posebnim i otežanim radnim uvje ma (noćni rad, prekovremeni rad, rad nedjeljom i blagdanom i dr.) te s mulacije, bonusi i slični primitci u razmjernom dijelu koji se odnose na posljednja tri mjeseca. Pri-mici koji su radniku isplaćeni kao naknada plaće za razdoblja u kojima zbog opravdanih razloga nije radio (npr. naknada za bolovanje), primici na osnovi pomo-ći, iako su isplaćeni kao plaća u poreznom smislu (npr. pomoć za liječenje ili nabavu ortopedskih pomagala), i primici isplaćeni kao pomoć povezanu s obiteljskim okolnos ma radnika (npr. potpora u slučaju smr čla-na obitelji isplaćena preko neoporezivog iznosa) ne uključuju se u tromjesečni prosjek od kojeg se odre-đuje naknada plaće za godišnji odmor. Također u pro-sječnu plaću ne ulaze dnevnice, prijevoz s posla i na posao, darovi, božićnice i regres, i druge potpore, jer ne predstavljaju naknadu za rad.

Dakle, naknada plaće radniku se isplaćuje za obav-ljeni rad, pa stoga značenje plaće radniku ima samo ono što je radnik po toj osnovi od svog poslodavca već primio prije stvarnog prestanka rada, pa jedino takvi iznosi plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca rada radnika mogu predstavlja osnovicu za obračun tromjesečnog prosjeka. Stoga, prosječnu plaću tre-ba odredi kao prosječnu plaću za tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem je radniku prestao radni odnos, a mjerodavna je ostvarena, zarađena plaća u ta tri prethodna mjeseca.

2.1.5. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

Prema članku 83. ZOR-a, ako radnik koris godišnji odmor u dijelovima, mora jekom kalendarske godi-ne za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoris najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim

62


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u tra-janju dužem od dva tjedna. To znači da je poslodavac obvezan omogući službeniku korištenje godišnjeg odmora u jednom dijelu. Ako radnik koris godišnji odmor u dijelovima, mora jekom kalendarske godi-ne za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, isko-ris najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji odmor u trajanju dužem od dva tjedna.

2.1.6. Raspored korištenja godišnjeg odmora

Člankom 85. ZOR-a propisuje se da raspored korište-nja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac, u skladu s kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovo-rom o radu i ovim Zakonom, najkasnije do 30. lipnja tekuće godine. Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod više poslodavaca, a poslo-davci ne pos gnu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora, dužni su omogući korištenje go-dišnjeg odmora prema njegovu zahtjevu. Pri utvrđi-vanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uze u obzir potrebe organizacije rada te moguć-nos za odmor raspoložive radnicima s me da po-slodavac mora radnika najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora obavijes o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njegova korištenja.

Također treba napomenu da jedan dan godišnjeg od-mora radnik ima pravo, uz obvezu da o tome obavijes poslodavca najmanje tri dana prije njegova korištenja, koris kada on to želi, osim ako posebno opravdani razlozi na strani poslodavca to onemogućuju.

2.1.7. Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju du-žem od dijela godišnjeg odmora iz članka 83. ZOR-a (preostali dio godišnjeg odmora od dva tjedna koje je koris o u protekloj godini), radnik može prenije- i iskoris najkasnije do 30. lipnja sljedeće kalen-

darske godine. Radnik ne može prenije u sljedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora, ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora. Iznimno, godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji radnik zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege dje-teta s težim smetnjama u razvoju nije mogao iskori-s ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine, radnik ima pravo iskoris do kraja kalendarske godine u kojoj se vra o na rad. Član posade broda, radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je vršio dužnost i prava državljana u obrani, može godišnji odmor u cijelos iskoris u sljedećoj kalendarskoj godini.

3. Pravo na regres lokalnih službenika i namještenika

Pravo radnika na regres nije uređeno ZOR-om, ali može bi uređeno autonomnim izvorima radnog pra-va odnosno ugovorom o radu, kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu i odlukom poslodavca. Dakle, ako pravo na regres nije utvrđeno nekim od navedenih izvora radnog prava, radnik to pravo ne može ostvari- ni prema članku 7. Pravilnika o porezu na dohodak

(NN br. 10/17 i 128/17) na temelju kojeg poslodavac može ispla regres kao prigodnu nagradu do visine 2.500,00 kn godišnje neoporezivo, jer izvor radniko-vih prava ne proizlazi iz poreznih propisa, već se njima određuje može li se i do kojeg iznosa ispla regres bez obveze obračunavanja i plaćanja poreza. Pri tome treba istači da se regres može ispla samo radniku koji ima pravo na korištenje godišnjeg odmora i koji koris godišnji odmor neovisno o tome je li u toj go-dini stekao pravo na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora. Naime, svrha regresa je podmirivanje troš-kova odmora koji radniku nastaju kao povećani troš-kovi odmora, putovanja i sl., i to upravo u razdoblju korištenja godišnjeg odmora. Stoga, radnik ima pra-vo na regres ako je utvrđen autonomnim izvorima radnog prava te ako će stvarno koris godišnji od-mor. Ako radnik nije koris o godišnji odmor, tada ni nema pravo na regres za godišnji odmor. Dakle, lokal-ni službenici i namještenici pravo na regres ostvaruju samo ako je to pravo utvrđeno njihovim sklopljenim kolek vnim ugovorom ili nekim drugim autonomnim izvorom radnog prava.

3.1. Ostvarivanje prava na regres kada ne postoji sklopljeni kolek vni ugovor

Iz odredbe članka 3. Zakona, kojom je propisano je da se kolek vnim ugovorom mogu uredi materijalna i druga prava službenika i namještenika u upravnim jelima lokalnih jedinica, s m da kolek vni ugovor

sklapaju ovlašteni predstavnici sindikata i općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan, te da se na pitanja koja nisu uređena navedenim zakonom, pro-pisima donesenim na temelju zakona ili kolek vnim ugovorom primjenjuju opći propisi o radu, moglo bi se zaključi da pravo na regres ne mogu ostvari lo-kalni službenici i namještenici koji nemaju sklopljeni kolek vni ugovor između ovlaštenih predstavnika sindikata i općinskog načelnika, gradonačelnika od-nosno župana. Među m, postavlja se pitanje što je s malim jedinicama samouprave koji nemaju ovlaštene predstavnike sindikata koji bi u njihovo ime zaključili kolek vni ugovor s izvršnim jelom i njihovim ostva-rivanjem prava na regres i na koji način mogu ostva-ri pravo na regres, ako nemaju sklopljeni kolek vni

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

63


ugovor odnosno na temelju kojeg izvora radnog pra-va bi mogli ostvari pravo na regres.

Na temelju članka 4. stavka 3. Zakona općinski načel-nik, gradonačelnik, odnosno župan donosi pravilnik o unutarnjem redu, kojim se uređuje unutarnje ustroj-stvo upravnih jela, nazivi i opisi poslova radnih mje-sta, stručni i drugi uvje za raspored na radna mjesta, broj izvršitelja i druga pitanja od značaja za rad uprav-nih jela u skladu sa statutom i općim ak ma lokalne jedinice. Dakle, pravilnik o unutarnjem redu je interni opći akt kojim se uređuju odnosi u samim jelima je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te kao takav ne predstavlja izvor radnog prava u smislu ZOR-a za utvrđivanje materijalnih prava lokalnih služ-benika i namještenika, pa je razvidno da se is m ne može ugovori pravo na regres i druga pitanja u vezi s pravima na korištenje godišnjeg odmora.

Stoga, prema mišljenju autora ovog članka, s obzirom na intenciju koja proizlazi iz članka 3. Zakona (da op-ćinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan sklapa kolek vni ugovor sa ovlaštenim predstavnicima sin-dikata), ne postoji zapreka da izvršno jelo jednostra-no donese interni akt o pravu na isplatu regresa služ-benicima i namještenicima zaposlenih u upravnim jelima jedinice samouprave u slučajevima kada nije

sklopljen kolek vni ugovor. Naime, uzimajući u obzir neposrednu primjenu odredaba ZOR-a, koji daje mo-gućnost da se pravilnikom o radu, sporazumom sklo-pljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolek- vnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje za radnika

najpovoljnije pravo (čl. 9. ZOR-a i čl. 77. st. 2. ZOR-a) ne postoji zapreka da se pravo na regres zajedno sa drugim materijalnim pravima utvrdi pravilnikom o radu ili nekim drugim aktom izvršnog jela kao općim propisom internog karaktera.

Na pravilnost takvog rješenja upućuje i članak 26. sta-vak 1. ZOR-a kojim je propisano da poslodavac koji za-pošljava najmanje dvadeset radnika dužan je donije i objavi pravilnik o radu kojim se uređuju plaće, orga-nizacija rada, postupak i mjere za zaš tu dostojanstva radnika te mjere zaš te od diskriminacije i druga pita-nja važna za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako ta pitanja nisu uređena kolek vnim ugovorom.

Službenici i namještenici u upravnim jelima jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo na regres za godišnji odmor, ako je to uređeno kolek vnim ugovorom sklopljenim izme-đu ovlaštenih predstavnika sindikata i općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana, a u slučaju da nije sklopljen kolek vni ugovor pravo na regres mogu ostvari na temelju općeg akta in-ternog karaktera, kojeg donosi općinski načelnik, gradonačelnik ili župan.

U tom slučaju valja istači da se takav opći akt internog karaktera treba objavi u službenom glasilu jedinice, s obzirom na to da se sukladno statutu, u službenom glasilu objavljuju svi opći ak koje donosi predstavnič-ko jelo i svi opći ak koje donosi općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan, uključujući i interne opće akte upravnih jela jedinice.

Primjer: Općina Petrijevci – pravo na regres

Općinski načelnik Općine Petrijevci dana ______, donosi

P R A V I L N I K

o pravima, obvezama i odgovornos ma službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Petrijevci

Članak 47.

Zaposlenik ima pravo na regres. Regres se u istom iznosu isplaćuje i zaposlenicima koji rade nepuno radno vrijeme. Zaposlenici koji za kalendarsku go-dinu imaju pravo na razmjerni dio godišnjeg odmo-ra imaju pravo na 50 % iznosa regresa utvrđenog stavkom 1. ovog članka. Isplata regresa izvršit će se u cijelos jednokratno, a najkasnije do početka ko-rištenja godišnjeg odmora.

Nadalje, kako je Zakonom izričito propisano kako se uređuju materijalna prava službenika i namještenika u upravnim jelima jedinica samouprave, na zaposle-ne u upravnim jelima jedinica samouprave ne može se primijeni Kolek vni ugovor za državne službenike i namještenike, pa tako ni odredbe koje se odnose na ostvarivanje prava na regres. Na ostala pitanja u po-gledu prava na korištenje godišnjeg odmora, njego-vog trajanja, razmjernog dijela, naknada plaće i dr. lo-kalnih službenika i namještenika primjenjuje se Zakon o radu, osim ako ta pitanja nisu povoljnije uređena sklopljenim kolek vnim ugovorom između ovlaštenih predstavnika sindikata i općinskog načelnika, grado-načelnika odnosno župana ili općim aktom internog karaktera izvršnog jela.

64


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

1. UvodUzlet inves cija u turizmu u Republici Hrvatskoj ko-jem svjedočimo postavlja pred inves tore i jedinice lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS) izazove opre-manja novih turis čkih zona predviđenih prostorno planskom dokumentacijom opremanjem objek ma i uređajima komunalne infrastrukture. Pojedine zone turizma nisu opremljene osnovnom infrastrukturom, ili je postojeća infrastruktura nedovoljnog kapaci-teta. U takvim slučajevima inves tori su voljni sami fi nancira izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture potrebnih za nova turis čka naselja, a JLS imaju interes da se ista izgradi, jer će u pravilu posluži za razvoj njihovog područja.

2. Vrste ugovoraOdredbama članaka 163. i 167. Zakona o prostornom uređenju (NN, br. 153 /13 i 65/17 – dalje u tekstu: ZPU) omogućeno je zaključenje ugovora jedinica lo-kalne samouprave (dalje u tekstu: JLS) s privatnim fi -zičkim ili pravnim osobama:

• Podmirenju troškova ili dijela troškova potrebnih za izradu urbanis čkog plana uređenja od strane vlasnika zemljišta kojem to uređenje koris ili dru-ga zainteresirana osoba koja s jedinicom lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS) sklopi ugovor o fi nanciranju uređenja građevinskog zemljišta.

• Ugovora o izgradnji objekata i uređaja komunalne infrastructure.

• I ugovora o fi nanciranju izgradnje objekata i ure-đaja komunalne infrastrukture.

Ugovor o fi nanciranju izgradnje objekata i uređa-ja komunalne infrastrukture može se zaključi i na

temelju odredbe članka 33. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 144/12 i 94/13 – dalje u tekstu: ZKG)1, kao i ugovor o fi nanciranju izgradnje vodnih građevina, sukladno članku 214. Za-kona o vodama (NN, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) – dalje u tekstu: ZoV)2. Ugovori o izgradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture mogu se zaključi između:

• JLS i privatne osobe ili više privatnih osoba.• I trgovačkog društva koje obavlja odgovarajuću ko-

munalnu djelatnost i privatne osobe ili više privat-nih osoba.

Kako je u praksi u više navrata postavljeno pitanje na-čina zaključenja navedenih ugovora, u ovom članku upozori ćemo na neke značajne zakonske odredbe posebnih zakona glede postupanja JLS o kojima pri

1 Prema članku 33. ZKG-a Obveznik komunalnog gospodarstva može uz suglasnost jedinice lokalne samouprave i sam snosi troš-kove gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz članka 30. stavka 1. točke 2. toga Zakona (tj. nerazvrstane ceste), te da mu se troškovi priznaju u iznos komunalnoga doprinosa, pod uvje ma utvrđenim pisanim ugovorom s JLS-om.2 Prema članku 214. ZoV, u slučaju kada gradnja određene komu-nalne vodne građevine nije predviđena godišnjim planom gradnje komunalnih vodnih građevina, ali je predviđen višegodišnjim pla-nom gradnje komunalnih vodnih građevina unutar iduće tri godine budući korisnici vodnih usluga koji bi se priključili na te građevine mogu sudjelova u fi nanciranju njihove gradnje, uz povrat uloženih sredstava u određenom roku, pod uvje ma utvrđenim ugovorom s isporučiteljem vodne usluge. Sredstva se uplaćuju na račun ispo-ručitelja vodne usluge, a rok povrata sredstava ne može bi dulji od pet godina od dana sklapanja ugovora. Budući korisnici vodnih usluga koji bi se priključili na komunalne vodne građevine, za koje nisu ispunjene navedene pretpostavke, mogu sudjelova u fi nanci-ranju njihove gradnje, pod uvje ma utvrđenim ugovorom s isporu-čiteljem vodne usluge, bez prava na povrat sredstava.

Ugovori o izgradnji i fi nanciranju izgradnje komunalne infrastruktureDesanka Sarvan *

U ovom članku dajemo prikaz mogućnos ugovaranja fi nanciranja izrade prostorno planske dokumentacije te izgradnje ili fi nanciranja izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture između inves tora obje-kata i JLS.

* Dr. sc. Desanka Sarvan, Županija Istarska, Pula.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

65


izradi is h ugovora valja poves računa, te da mo-guće primjere navedenih ugovora.

3. Defi nicija predmeta ugovoraMora se istaknu kako su ugovori o izgradnji obje-kata i uređaja infrastrukture, odnosno ugovori o fi -nanciranju izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture vrlo složeni – naime i sam predmet h ugovora – izgradnja komunalne infrastrukture vrlo

je složen. Sama defi nicija predmeta ugovora ne može polazi od općeni h formulacija kao što je komunal-na infrastruktura ili, primjerice, nerazvrstana cesta, već predmet izgradnje mora bi konkretno defi niran pozivom na prostornoplansku dokumentaciju, pro-jekt izgradnje konkretnog objekta ili akt na temelju koga je odobrena gradnja. Od posebne važnos je na-čin na koji će se ugovori utvrđivanje konačne vrijed-nos pribavljene robe i izvedenih radova na temelju navedenih ugovora, za koji iznos inves tor izgradnje komunalne infrastrukture, odnosno privatna osoba koja fi nancira izgradnju objekta i uređaja komunalne infrastrukture može bi oslobođen od plaćanja ko-munalnog doprinosa. Naime, vrijednost izgrađenog objekta komunalne infrastrukture ne smije bi manja od iznosa komunalnog doprinosa za koji se is oslo-bađa (načelo jednake vrijednos uzajamnih činidaba – članak 7. ZOO)3, jer bi u tom slučaju privatna osoba ostvarila neosnovanu novčanu korist.

Činjenica je da je postupak izgradnje objekata komu-nalne infrastrukture složen je i dugotrajan i predviđa više faza i radnji, od kojih su pojedine faze u vezi s izdavanjem upravnih akata jela uprave, te se zbog mogućnost podnošenja žalbi u slučajevima kada iz-gradnja komunalne infrastrukture obuhvaća i gra-đevinske čes ce u privatnom vlasništvu koje je po-trebno izvlas , rok za okončanje h postupaka ne može sa sigurnošću utvrdi . S druge strane, kako je ugovor o fi nanciranju izgradnje objekata komunalne infrastrukture zakonom izričito povezan s postupci-ma javne nabave robe i radova koje provodi JLS, ni tu nije moguće odredi trajanje postupaka javne na-bave u slučaju podnošenja žalbi Državnoj komisiji za javnu nabavu. No, ugovorom je ipak potrebno utvr-di konačni rok za izvršenje obveza obiju ugovor-nih, kako bi se mogla ostvariva njihova eventualna međusobna potraživanja u slučaju nepoš vanje ugo-vornih obveza, pa predlažemo da to bude objek vno procijenjeni rok koji uvažava specifi čnos navedenih postupaka.

3 Članak 7. ZOO glasi: (1) Pri sklapanju naplatnih pravnih poslova sudionici polaze od načela jednake vrijednos uzajamnih činidaba. (2) Zakonom se određuje u kojim slučajevima narušavanje toga načela povlači pravne posljedice.

4. Ugovori o uređenju građevinskog zemljišta i o izgradnji komunalne infrastrukture

Cilj uređenja građevinskog zemljišta je njegovo ospo-sobljavanje za građenje, rekonstrukciju i korištenje zgrada u skladu s prostornim planom te s m u vezi poboljšanja uvjeta života i rada u naseljima. Uređe-nje građevinskog zemljišta obuhvaća: a) pribavljanje projekata i druge dokumentacije, rješavanje imovin-skopravnih odnosa u skladu sa ZPU-om i posebnim zakonom i ishođenje akata potrebnih za provedbu radova u svrhu uređenja građevinskog zemljišta, b) građenje infrastrukture i građevina javne i društvene namjene, odnosno njihovu rekonstrukciju u skladu s posebnim zakonima, ako ZPU nije propisano drukčije, c) sanacija terena (odvodnjavanje, izravnavanje, osi-guranje zemljišta i sl.).

Uređenje građevinskog zemljišta obveza je JLS i jav-nopravnih jela koja prema posebnim propisima grade i/ili upravljaju infrastrukturom. Po canje i or-ganizacija izgradnje i rekonstrukcije infrastrukture i građevina javne i društvene namjene, koordinacija javnopravnih jela s m u vezi i sanacija terena u na-selju obveza je JLS (članak 164. ZPU). Ugovori o ure-đenju građevinskog zemljišta su: a) ugovor o fi nanci-ranju troškova ili dijela troškova potrebnih za izradu urbanis čkog plana uređenja i b) ugovor o fi nancira-nju izgradnje komunalne infrastrukture, ali je mogu-će prema okolnos ma slučaja ove ugovore objedini u jednom ugovoru (ugovor o fi nanciranju troškova ili dijela troškova potrebnih za izradu urbanis čkog plana uređenja i fi nanciranju izgradnje komunalne infrastrukture). Osim navedenih ugovora, ZPU omo-gućava i zaključenje ugovora o izgradnji komunalne infrastrukture.

4.1. Ugovor o fi nanciranju troškova ili dijela troškova potrebnih za izradu urbanis čkog plana uređenja

Prema ZPU troškove ili dio troškova potrebnih za izra-du urbanis čkog plana uređenja4 može snosi vlasnik

4 Članak 79. ZPU defi niran je pojam urbanis čkog plana uređenja: (1) Urbanis čki plan uređenja donosi se obvezno za neuređene di-jelove građevinskog područja i za izgrađene dijelove h područja planiranih za urbanu preobrazbu ili urbanu sanaciju. (2) Donošenje urbanis čkog plana uređenja nije obvezno za područje iz stavka 1. ovoga članka za koje su prostornim planom uređenja, odnosno ge-neralnim urbanis čkim planom propisani uvje provedbe zahvata u prostoru s detaljnošću propisanom za urbanis čki plan uređenja. (3) Do donošenja urbanis čkog plana uređenja na područjima iz stavka 1. ovoga članka, odnosno propisivanja uvjeta provedbe zahvata u prostoru iz stavka 2. ovoga članka ne može se izda akt za građe-nje nove građevine. (4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, akt za građenje može se izda za rekonstrukciju postojeće građevine i za

66


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

zemljišta kojem to uređenje koris ili druga zaintere-sirana osoba koja s JLS sklopi ugovor o fi nanciranju uređenja građevinskog zemljišta. Ovaj ugovor sklapa se u pisanoj formi, a ovisno o svom predmetu, sadrži osobito: a) naziv, odnosno ime i adresu stranaka, b) naziv i obuhvat urbanis čkog plana uređenja čija se izrada fi nancira i osnovne smjernice za njegovu izradu značajne za obje stranke, c) obvezu JLS da donese ur-banis čki plan uređenja i rok za njegovo donošenje, d) vrstu i opseg radnji i radova na uređenju zemljišta koje se obvezuje izvrši JLS, te rok za njihovo izvrše-nje, e) iznos, način i rok plaćanja troškova uređenja zemljišta koji se obvezuju pla vlasnik zemljišta, od-nosno zainteresirana osoba.

Sredstva ostvarena sklapanjem ugovora o fi nan-ciranju uređenja građevinskog zemljišta prihod su proračuna JLS-a, a sklapanje ugovora o fi nanciranju uređenja građevinskog zemljišta ne isključuje primje-nu posebnih propisa o javnoj nabavi. Iznimno ako se urbanis čki plan uređenja donosi za zemljište u vla-sništvu jedne ili više osoba koje u cijelos fi nancira-ju njegovu izradu, ugovorom o fi nanciranju uređenja građevinskog zemljišta može se ugovori da izrađi-vača tog plana odabiru i izravno plaćaju te osobe, u kojem je slučaju nositelj izrade prostornog plana je stručno upravno jelo općine, grada, velikog grada, odnosno Grada Zagreba.

4.2. Ugovor o fi nanciranju izgradnje komunalne infrastrukture

Prema ZPU troškove ili dio troškova potrebnih za izgradnju komunalne infrastrukture može snosi vlasnik zemljišta kojem to uređenje koris ili druga zainteresirana osoba koja s JLS-om sklopi ugovor o fi -nanciranju izgradnje komunalne infrastrukture. Ovaj ugovor sklapa se u pisanoj formi, a ovisno o svom predmetu, sadrži osobito: a) naziv, odnosno ime i adresu stranaka, b) naziv i obuhvat urbanis čkog pla-na uređenja čija se izrada fi nancira i osnovne smjer-nice za njegovu izradu značajne za obje stranke, c) obvezu JLS da donese urbanis čki plan uređenja i rok za njegovo donošenje, d) vrstu i opseg radnji i radova na uređenju zemljišta koje se obvezuje izvrši JLS, te rok za njihovo izvršenje, e) iznos, način i rok plaćanja troškova uređenja zemljišta koji se obvezuju pla vlasnik zemljišta, odnosno zainteresirana osoba

Važno je istaći obveze JLS kod zaključenja ugovora o fi nanciranju izgradnje komunalne infrastrukture: a) sredstva ostvarena sklapanjem ugovora o fi nancira-

građenje nove građevine na mjestu ili u neposrednoj blizini mjesta prethodno uklonjene postojeće građevine unutar iste građevne če-s ce, kojom se bitno ne mijenja namjena, izgled, veličina i utjecaj na okoliš dotadašnje građevine.

nju uređenja građevinskog zemljišta prihod su pro-računa JLS, b) sklapanje ugovora o fi nanciranju ure-đenja građevinskog zemljišta ne isključuje primjenu posebnih propisa o javnoj nabavi, c) govor o fi nanci-ranju uređenja građevinskog zemljišta objavljuje se u službenom glasilu JLS-a (stavci 3, 4. i 5. članka 167. ZPU)5.

4.2.1. Izuzetak od plaćanja komunalnog doprinosa

Osoba koja s JLS sklopi ugovor o fi nanciranju uređe-nja građevinskog zemljišta u pogledu fi nanciranja izgradnje objekta ili uređaja komunalne infrastruktu-re koji se prema posebnom zakonu fi nancira iz ko-munalnog doprinosa ne plaća taj doprinos do iznosa troškova uređenja zemljišta kojeg plaća na temelju ugovora (članak 169. ZPU). Iz navedene odredbe ja-sno proizlazi kako se izuzetak od plaćanja komunalnog doprinosa primjenjuje samo onda kada je privatna osoba fi nancirala izgradnju objekata i uređaja komu-nalne infrastrukture koji se fi nanciraju iz komunalnog doprinosa (javne površine, nerazvrstane ceste, gro-blja i krematoriji, javna rasvjeta), ali ne kada je fi nan-cirala izgradnju i duge komunalne infrastrukture.

4.3. Ugovor o izgradnji komunalne infrastrukture

Ugovor o izgradnji objekata i uređaja komunalne in-frastrukture može se zaključi između: a) JLS i pri-vatne osobe ili više privatnih osoba, ili b) trgovačkog društva koje obavlja odgovarajuću komunalnu djelat-nost i privatne osobe ili više privatnih osoba.

4.3.1. Inves tor komunalne infrastrukture

Inves tor komunalne infrastrukture i sanacije terena u naselju je: a) JLS ili b) trgovačko društvo koje obav-lja odgovarajuću komunalnu djelatnost, ali inves tor komunalne, odnosno druge infrastrukture može bi i c) jedna ili više osoba čijem zemljištu ili građevini služi infrastruktura, ako za to imaju suglasnost JLS, odnosno javnopravnog jela ili druge osobe koje je istu prema posebnom propisu ovlašteno gradi 6. JLS ili trgovačko društvo koje obavlja odgovarajuću ko-munalnu djelatnost može da navedenu suglasnost samo osobi, odnosno osobama koje se ugovorom obvežu komunalnu, odnosno drugu infrastrukturu

5 Iznimno, ako se urbanis čki plan uređenja donosi za zemljište u vlasništvu jedne ili više osoba koje u cijelos fi nanciraju njegovu izradu, ugovorom o fi nanciranju uređenja građevinskog zemljišta može se ugovori da izrađivača tog plana odabiru i izravno plaćaju te osobe. U tom slučaju nositelj izrade prostornog plana je stručno upravno jelo općine, grada, velikog grada, odnosno Grada Zagreba (članak. 168. ZPU).6 Inves tor druge infrastrukture je javnopravno jelo ili druga osoba koje je istu prema posebnom propisu ovlašteno gradi (sta-vak 1. i 2. članka 159. ZPU).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

67


planiranu prostornim planom izgradi vlas m sred-stvima u određenom roku i istu preda u vlasništvo JLS, odnosno osobe određene posebnim propisom, a ta suglasnost može se da i za građenje komunalne, odnosno druge infrastrukture koja svojom trasom i kapacitetom premašuje potrebe zemljišta, odnosno građevine inves tora. Prema tome, JLS najprije za-ključuje ugovor o izgradnji komunalne infrastrukture s privatnom osobom, a nakon toga izdaje navedenu suglasnost, na temelju koje će se privatna osoba u upravnom postupku izdavanja građevne dozvole kao inves tor7.

4.3.2. Povrat dijela sredstava i djelomični prijeboj s komunalnim doprinosom

Međusobna prava i obveze u pogledu uvjeta građe-nja komunalne, odnosno druge infrastrukture JLS-a, odnosno trgovačko društvo i inves tor komunal-ne infrastrukture uređuju ugovorom. Ugovorom se može ugovori :

a) Povrat dijela sredstava utrošenih za izgradnju ko-munalne infrastrukture.

b) Ili djelomično prebijanje s obvezom plaćanja ko-munalnog doprinosa u slučaju građenja građevine komunalne infrastrukture.

Zbog propisane namjene sredstava komunalnog do-prinosa za izgradnju javnih površina, nerazvrstanih cesta, groblja i krematorija i javne rasvjete, smatra-mo kako bi bilo pro vno zakonom propisanoj namje-ni sredstava komunalnog doprinosa u navedenim ugovorima od strane JLS-a ugovori prijeboj vrijed-nos komunalnog doprinosa s vrijednošću izgrađe-ne, odnosno fi nancirane izgradnje druge komunalne infrastrukture, koja se ne fi nancira iz komunalnog doprinosa (npr. za izgradnju tržnice na malo). Kako je komunalni doprinos prihod proračuna JLS-a, te predstavlja namjenska sredstva za izgradnju komu-nalne infrastrukture koja je vlasništvo JLS (javne po-vršine, nerazvrstane ceste, groblja i krematoriji, jav-na rasvjeta), smatra se kako bi bilo pro vno odredbi stavka 1. članka 32. ZKG-a, kada bi trgovačko druš-tvo koje obavlja odgovarajuću komunalnu djelatnost

7 Članak 109. Zakona o gradnji (NN, br. 153/13 i 20/17), kao do-kaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole, određuje: 1. izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je inves tor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj ces ci ili građevini na kojoj se namjerava gradi , 2. predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom, na temelju kojeg je inves tor stekao ili ce steci pravo vla-sništva ili pravo građenja, 3. odluka nadležne vlas na temelju koje je inves tor stekao pravo vlasništva ili pravo građenja, 4. ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, čiji je cilj zajedničko građenje, 5. pisana suglasnost vlasnika zemljišta, odnosno vlasnika postojeće građevine, 6. pisana suglasnost fi ducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je inves tor.

ugovorom o izgradnji, odnosno fi nanciranju izgrad-nje komunalne infrastrukture koje je vlasnik i kojom upravlja, te čija se izgradnja ne fi nancira iz sredstava komunalnog doprinosa (npr. objekata za prikupljanje komunalnog otpada), ugovorilo djelomični prijeboj sredstava utrošenih za izgradnju druge komunalne infrastrukture koje fi nancira privatna osoba sa sred-stvima komunalnog doprinosa koje je ista privatna osoba kao inves tor obvezna pla za izgradnju gra-đevine druge namjene.

Naime sredstava komunalnog doprinosa nisu nami-jenjena fi nanciranju druge komunalne infrastrukture (npr. objekata za prikupljanje komunalnog otpada). Stoga bi i sam prijeboj troškova izgradnje druge ko-munalne infrastrukture sa komunalnim doprinosom (tj. osim za javne površine, nerazvrstane ceste, gro-blja i krematoriji, javna rasvjeta) značio nenamjensko raspolaganje sredstvima komunalnog doprinosa.

5. Opće odredbe o ugovorima ZPU određuju načelne odredbe o uvje ma zaključe-nja navedenih ugovora, ali važno je istaći kako se na iste ugovore odnose i odredbe Zakona o obveznim odnosima Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 , 125/11 I 29/18 – dalje u tekstu: ZOO), kao općeg zakona kojima je uređeno pravno područje obveza, kao i drugi zakoni kojima je pravno uređeno postupanje i djelokrug jela JLS. Posljedice pogreški u ugovaranju međusobnih prava i obveza između JLS i privatnih osoba u ovim slučajevima, s obzirom na velike vrijednos predmeta ugovora, ali i značaj iz-gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture mogu bi uzrok daljnjim dugotrajnim i skupim sud-skim postupcima u slučaju spora između ugovornih strana.

Zaključenje ugovora o izgradnji komunalne infrastruk-ture i ugovora o fi nanciranju uređenja građevinskog zemljišta (tj. ugovora o fi nanciranju urbanis čkog plana uređenja i ugovora o fi nanciranju izgradnje ko-munalne infrastrukture) pretpostavlja prethodni vrlo je složen postupak, jer su postupanja JLS kao pravne osoba javnog prava kod zaključenja ugovora sa oso-bama privatnog prava propisana zakonima kojima se uređuje pravno područje lokalne samouprave, koje zakone pri zaključenju takvih ugovora valja poš va .

5.1. Nadležnost jela JLS-a

U odnosu na nadležnost jela koje odlučuje je li će se pristupi zaključenju navedenih ugovora, smatra-mo da su o nadležnos jela mjerodavne odredbe točke 5. stavka 1. članka 48, te stavaka 2. i 3. Za-kona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/0

68


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

9, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13, 137/15 i 123/17) odlučuje o stjecanju i otuđivanju nekretnina i po-kretnina jedinice lokalne, odnosno područne (regi-onalne) samouprave i raspolaganju ostalom imovi-nom u skladu s ovim Zakonom, statutom jedinice i posebnim propisima. Općinski načelnik, gradonačel-nik, odnosno župan može odlučiva o visini pojedi-načne vrijednos do najviše 0,5 % iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, odnosno raspolaganju ostalom imovi-nom. Ako je taj iznos veći od 1.000.000,00 kuna, op-ćinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan može odlučiva najviše do 1.000.000,00 kuna, a ako je taj iznos manji od 70.000,00 kuna, tada može odlučiva- najviše do 70.000,00 kuna. O stjecanju i otuđiva-

nju nekretnina i pokretnina te raspolaganju ostalom imovinom većom od navedenih vrijednos odlučuje predstavničko jelo JLS, odnosno predstavničko je-lo jedinice područne (regionalne) samouprave.

Stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina te raspolaganje ostalom imovinom mora bi planirano u proračunu jedinice i provedeno u skladu sa zako-nom, pa stoga smatramo da zaključenje ugovora o izgradnji objekata i uređaja komunalne infrastruktu-re, odnosno ugovora o fi nanciranju izgradnje is h sa privatnim osobama mora prethodno bi planirano u proračunu JLS, ali i u Programu izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za tekuću godinu, te, kada se radi o zaključenju ugovora o fi nanciranju urbanis čkog plana uređenja i fi nanciranju izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i u go-dišnjem planu javne nabave JLS.

5.2. Nadležnost jela trgovačkog društva koje obavlja odgovarajuću komunalnu djelatnost

U drugom slučaju, kada ugovor o izgradnji, odnosno fi nanciranju izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture s privatnom osobom zaključuje trgo-vačko društvo koje obavlja odgovarajuću komunalnu djelatnost (stavak 4. članka 165. ZPU), proces zaklju-čenja ugovora je jednostavniji jer o njemu odlučuje uprava trgovačkog društva. Navedene ugovore može trgovačko društvo zaključi samo za izgradnju ili fi -nanciranje izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture iz djelatnos tog trgovačkog društva tj. kada je isto vlasnik objekata i uređaja komunalne infrastrukture čijoj se izgradnji pristupa (primjerice vodne građevine). Isto kada je trgovačko društvo koje obavlja odgovarajuću komunalnu djelatnost ugovara-telj, pribavljanje robe i radova za izgradnju objekata komunalne infrastrukture kojeg fi nancira privatne osoba na temelju ugovora mora bi planirano u pla-nu javne nabave tog trgovačkog društva.

Primjer 1: Ugovor o fi nanciranju uređenja građevin-skog zemljišta

Grad ______, (OIB ____________), zastupana po gradonačelniku Ivanu Ivanoviću, s jedne strane na temelju odluke Vijeća Grada _________ Klasa: ____________ Urbroj:___________ od 22. lipnja 2014. godine i trgovačko društvo Travel-turist d.o.o. iz __________, Riječka 1. (OIB___________), zastupa-no po direktoru Vladić Vladi, s druge strane, sukladno odredbi stavka 2. članka 167. Zakona o prostornom ure-đenju (NN, br. 153/13), zaključili su

Ugovor o fi nanciranju uređenja građevinskog zemljišta

I

Grad ______, i trgovačko društvo trgovačko društvo Travel-turist d.o.o. iz __________, Riječka 1. (dalje u tekstu: podmiritelj troškova uređenja građevinskog ze-mljišta), suglasni su kako postoji zajednički interes za uređenje građevinskog zemljišta na području naselja Slano u dijelu planirane izgradnje turis čkog naselja i hotela u KO Slano, zbog čega je potrebno pristupi izra-di Urbanis čkog plana uređenja Turis čkog naselja ZA-TON II na istom području.

II

Podmiritelj troškova uređenja građevinskog zemljišta ob-vezuje se fi nancira izradu Urbanis čkog plana uređenja Turis čkog naselja ZATON II uz sljedeće uvjete:

1. Naziv urbanis čkog plana uređenja je Urbanis čki plan uređenja Turis čkog naselja ZATON I.

2. Obuhvat urbanis čkog plana uređenja je 18,7 ha. 3. Smjernice značajne za izradu urbanis čkog plana ure-

đenja za ugovorne stranke jesu:___________________________________________________________________________________________________________________________________________________

III

Podmiritelj troškova uređenja građevinskog zemljišta obvezuje se pla troškove robe i radova iz točke II ovog ugovora u roku od 15 dana od ispostave svakog pojedi-nog računa Gradu _______ od strane izrađivača plana.

Ugovorne stranke suglasno utvrđuju da je procijenjena vrijednost robe i radova na izgradnji nerazvrstane ceste koja je predmet ovog ugovora 400.000 kn, ali će se ko-načan iznos koji će podmiritelj troškova uređenja gra-đevinskog zemljišta pla na ime fi nanciranja uređenja građevinskog zemljišta bi utvrđena nakon usvajanja Ur-banis čkog plana uređenja Turis čkog naselja ZATON II od strane Gradskog vijeća Grada ________.

Kao sredstvo osiguranja izvršenja obveze podmiritelj troškova uređenja građevinskog zemljišta je preda-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

69


Gradu __________ prije zaključenja ovog ugovora bjanko zadužnicu na iznos od 400.000,00 kn.

III

Grad _________ se obvezuje donije Urbanis čki plan uređenja Turis čkog naselja ZATON II u roku od 24 mje-seca od zaključenja ovog ugovora i taj se rok smatra bit-nim uvjetom ovog ugovora

VII

Obveze iz ovog ugovora ugovorne stranke prihvaćaju danom potpisa ugovora i ovjere potpisa od strane jav-nobilježničkog ureda.

VIII

Ovaj ugovor objavi će se u Službenim novinama Gra-da__________ u roku od osam dana od dana njego-vog zaključenja.

Grad _____ trgovačko društvo Travel-turist d.o.o.

Gradonačelnik: direktor:Ivan Ivanović Vladić Vlado

Primjer 2: Ugovor o izgradnji komunalne infrastruktu-re (izgradnja nerazvrstane ceste za koju nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi)

Grad ______, (OIB ____________), zastupana po gradonačelniku Ivanu Ivanoviću, s jedne strane na temelju odluke Vijeća Grada _________ Klasa: ____________ Urbroj:___________ od 22. lipnja 2014. godine i trgovačko društvo Nova gradnja d.o.o. iz __________, Šibenska 86. (OIB___________), zastu-pano po direktoru Perić Peri, s druge strane, sukladno odredbi stavka 4. članka 165. Zakona o prostornom ure-đenju (NN, br. /13), zaključili su

Ugovor o izgradnjikomunalne infrastrukture

I

Grad ______ i trgovačko društvo Nova gradnja d.o.o. iz __________, Šibenska 86. (dalje u tekstu: inves tor), suglasni su kako postoji zajednički interes za izgradnju komunalne infrastrukture – nerazvrstane ceste za pri-stup stambenom naselju Sunčana dolina u KO Mlini u kojem je naselju isto trgovačko društvo vlasnik 8.785 m2 građevinskog zemljišta namijenjenog za izgradnju stam-benih objekata, radi omogućavanja priključenja istog stambenog naselja na javnu cestovnu infrastrukturu.

II

Ugovorne stranke sporazumno utvrđuju da je Urbani-s čkim planom uređenja dijela naselja Sunčana dolina (Službene novine Grada _______ broj 8/05) predviđena

izgradnja nerazvrstane ceste za pristup stambenom na-selju Sunčana dolina u KO Mlini.

III

Grad _______ dozvoljava inves toru da izvrši radove izgradnje nerazvrstane ceste navedene u točki I ovog Ugovora na sljedeći način:

• Ishodi lokacijsku dozvolu za izgradnju predmetne ne-razvrstane ceste, za koju nisu riješeni imovinsko-prav-ni odnosi sa vlasnicima pripadajućih katastarskih če-s ca.

• U svojstvu inves tora izradi parcelacijski elaborat i ishodi njegovu provedbu u katastru.

• Otkupi nekretnine u vlasništvu privatnih osoba, od-nosno ispla naknadu za nekretnine koje će se izvla-s za potrebe izgradnje nerazvrstane ceste koja je predmet ovog ugovora, koje su sada u vlasništvu pri-vatnih osoba, a koje pripadaju u građevinsku čes cu nerazvrstane ceste prema projektnoj dokumentaciji.

• U svojstvu inves tora ishodi građevnu dozvolu za iz-gradnju predmetne nerazvrstane ceste.

• U svojstvu inves tora izvede građevinske radove na izgradnji predmetne nerazvrstane ceste,

• U svojstvu inves tora ishodi akt za uporabu navede-ne nerazvrstane ceste.

Primjerak akata navedenih u podstavcima 1, 2. 4. i 6. stavka 1. ove točke inves tor je obvezan odmah po njihovom izdavanju dostavi Gradu___________ na znanje.

IV

Grad _____ se obvezuje odmah po provedbi parcelacij-skog elaborata u katastru pokrenu postupak izvlašte-nja građevinskih čes ca u privatnom vlasništvu koje pri-padaju u građevinsku čes cu nerazvrstane ceste prema projektnoj dokumentaciji i poduze sve potrebne radnje u tom postupku, te ishodi u zemljišnim knjigama upis prava vlasništva izvlaštenih nekretnina na svoje ime.

V

Ugovorne stranke su suglasne da Grad ______ odredi sa svoje strane predstavnika koji će nadzira izgradnju nerazvrstane ceste koja je predmet ovog ugovora i to: rokove izvršenja radova, kao i ishodovanje potrebnih isprava te fi nancijska izvješća o izvršenim radovima, kao i izvedbu radova i koju će nadzorni inženjer redovito iz-vješćiva o završenim fazama gradnje, te koja ima pra-vo pristupi gradilištu u svako doba.

VI

Rok za izgradnju nerazvrstane ceste iz točke I ovog ugo-vora je dvije godine od zaključenja ugovora i taj se rok smatra bitnim uvjetom ovog ugovora.

Ugovorne stranke suglasno utvrđuju da je procijenjena vrijednost radova na izgradnji nerazvrstane ceste koja

70


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

je predmet ovog ugovora 6.000.000 kn, ali će se konač-na vrijednost izvedenih radova utvrdi po završetku izgradnje nerazvrstane ceste na temelju ispostavljenih računa.

Kao sredstvo osiguranja izvršenja obveze inves tora utvrđuje se bjanko zadužnica na iznos od 3.000.000,00 koju je inves tor dužan preda Općini __________ u roku od osam dana od zaključenja ovog ugovora.

Grad _________ obvezuje se oslobodi inves tora plaćanja komunalnog doprinosa za buduću izgradnju ili rekonstrukciju turis čko-ugos teljskih građevina u na-selju Sunčana dolina u vlasništvu inves tora do konačno utvrđene vrijednos izvedenih radova iz stavka 2. ove točke.

VII

Inves tor se po završetku izgradnje nerazvrstane ceste koja je predmet ovog ugovora i ishodovanju akta za uporabu obvezuje prenije u vlasništvo Grada _____ iz-građenu nerazvrstanu cestu tj. donira izvedene radove u cijelos .

VIII


Klasa: Urbroj: _______, datum

Grad ________ trgovačko društvo Nova gradnja d.o.o.

Gradonačelnik: direktor:Ivan Ivanović Perić Pero

Primjer 3: Suglasnost privatnoj osobi – inves toru ko-munalne infrastrukture

Grad ______, zastupan po načelniku općine Ivanu Iva-noviću, na temelju stavka 3. članka 165. Zakona o pro-stornom uređenju (NN, br. 153/13) i odluke Gradskog Vijeća Grada _________ Klasa: ____________ Ur-broj:___________ od 1. rujna 2014. godine daje

SUGLASNOST

Grad _____ suglasan je da trgovačko društvo Nova gradnja d.o.o. iz __________, Šibenska 86. (OIB__________) u svojstvu inves tora pristupi iz-gradnji komunalne infrastrukture – nerazvrstane ceste nerazvrstane ceste za pristup stambenom naselju Sun-čana dolina u KO Mlini u kojem je naselju isto trgovačko društvo vlasnik 8.785 m2 građevinskog zemljišta nami-jenjenog za izgradnju stambenih objekata, radi omogu-ćavanja priključenja istog stambenog naselja na javnu

cestovnu infrastrukturu, čija je izgradnje predviđena Urbanis čkim planom uređenja dijela naselja Sunčana dolina (Službene novine Grada _______ broj 8/05), sukladno uvje ma utvrđenim Ugovorom o izgradnji komunalne infrastrukture Klasa: ____________, Ur-broj:___________ od 24. kolovoza 2014. godine.

Klasa: Gradonačelnik:Urbroj: Ivan Ivanović

Primjer 4: Ugovor o fi nanciranju izgradnje komunalne infrastrukture (fi nanciranje izgradnje nerazvrstane ceste za koju nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi)

Općina ______ (OIB _____________) , zastupana po načelniku Markić Marku, s jedne strane, na temelju od-luke Vijeća općine _________ Klasa: ____________ Urbroj:___________ od 6. svibnja 2015. godine i tr-govačko društvo Tvornica za preradu ribe Sardela iz _________, Lošinjska 2. (OIB ______________ ), zastupana direktoru Radić Radi, s druge strane, suklad-no odredbi stavka 1. članka 167. Zakona o prostornom uređenju (NN, br. /13), zaključili su

Ugovor o fi nanciranju izgradnjekomunalne infrastrukture

I

Općina ______, i trgovačko društvo Tvornica za pre-radu ribe Sardela iz _________, Lošinjska 2. (dalje u tekstu: podmiritelj troškova izgradnje infrastrukture), suglasni su kako postoji zajednički interes za izgradnju komunalne infrastrukture – nerazvrstane ceste između priključka na županijsku cestu u mjestu Jaska do proi-zvodnog pogona za preradu ribe na k.č.br. 876/12 u KO Slano, kojega je vlasnik inves tor radi osposobljavanja cestovnog prijevoza fi nalnih proizvoda tvornice i pobolj-šanja standarda opremljenos istog naselja komunal-nom infrastrukturom.

II

Ugovorne stranke sporazumno utvrđuju da je sadašnja pristupna cesta za navedeni proizvodni pogon – neraz-vrstana cesta između priključka na županijsku cestu u naselju Slano, neasfal rani put označen u katastru kao katastarske čes ce 143/16 put sa 1897 m2 i 656/18, cesta sa 1654 m2, obje u KO Slano u zemljišnim knjiga-ma upisane kao javno dobro u javnoj uporabi vlasniš-tvu Općine ______, te dijela k.č.br. 16/1, 16/2, 16/3, 16,4 i 16/7 u KO Slano u vlasništvu privatnih osoba, u naravi put neodgovarajuće širine koji nije opremljen po-trebnom standardnom opremom, te se stoga ne može koris kao glavni pristupni put proizvodnom pogonu u vlasništvu podmiritelja troškova izgradnje infrastruktu-re, te da je Urbanis čkim planom uređenja dijela nase-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

71


lja Jaska (Službene novine Općine _______ broj 4/09) predviđena izgradnja nerazvrstane ceste na navedenim nekretninama.

III

Grad _________ – suglasan je da podmiritelj troškova izgradnje infrastrukture, fi nancira troškove izgradnje nerazvrstane ceste navedene u točki I ovog ugovora, na način da podmiri u cijelos :

• Troškove izdavanja lokacijske dozvole za izgradnju navedene nerazvrstane.

• Troškove izrade parcelacijskog elaborata i njegove provedbe u katastru.

• Vrijednost otkupa nekretnina u vlasništvu privatnih osoba, odnosno naknade za nekretnine koje će se iz-vlas za potrebe izgradnje nerazvrstane ceste koja je predmet ovog ugovora, koje su sada u vlasništvu privatnih osoba, a koje pripadaju u građevinsku čes -cu nerazvrstane ceste prema projektnoj dokumenta-ciji.

• Troškove izdavanja građevne dozvole za izgradnju predmetne nerazvrstane ceste.

• Troškove građevinskih radova na izgradnji predmetne nerazvrstane ceste.

• Troškove izdavanja akta za uporabu navedene neraz-vrstane ceste.

IV

Općina _____ se obvezuje proves postupke javne na-bave za robu i radove iz točke III ovog ugovora za potre-be izdavanja lokacijske dozvole u roku od 90 dana od dana potpisa ovog ugovora, te postupke javne nabave za robu i radove za izgradnju građevine u roku od 90 dana od izdavanja građevinske dozvole.

Općina _____ se obvezuje odmah po provedbi par-celacijskog elaborata u katastru pokrenu postupak izvlaštenja građevinskih čes ca u privatnom vlasništvu koje pripadaju u građevinsku čes cu nerazvrstane ceste prema projektnoj dokumentaciji i poduze bez odgode sve potrebne radnje u tom postupku u cilju okončanja istoga.

V

Ugovorne stranke su suglasne da odredi sa svoje stra-ne predstavnika koji će nadzira izgradnju nerazvrstane ceste koja je predmet ovog ugovora, i to: rokove izvr-šenja radova, kao i ishodovanje potrebnih isprava te fi -nancijska izvješća o izvršenim radovima, kao i izvedbu radova i koju će nadzorni inženjer redovito izvješćiva o

završenim fazama gradnje, te koja ima pravo pristupi gradilištu u svako doba.

VI

Rok za izgradnju nerazvrstane ceste iz točke I ovog ugo-vora je 24 mjeseca od zaključenja ugovora i taj se rok smatra bitnim uvjetom ovog ugovora.

Podmiritelj troškova izgradnje infrastrukture obvezuje se pla troškove robe i radova iz točke III ovog ugo-vora u roku od 15 dana od ispostave svakog pojedinog računa Općini _______ od strane izvođača.

Ugovorne stranke suglasno utvrđuju da je procijenjena vrijednost robe i radova na izgradnji nerazvrstane ceste koja je predmet ovog ugovora 3.000.000 kn, ali će se konačan iznos koji će inves tor pla na ime fi nancira-nja izgradnje predmetne nerazvrstane ceste bi utvrđe-na nakon završetka izvedenih radova.

Kao sredstvo osiguranja izvršenja obveze podmiritelj troškova izgradnje infrastrukture dužan je preda Opći-ni __________ prije zaključenja ovog ugovora bjanko zadužnicu na iznos od 3.000.000,00 kn.

Općina _________ obvezuje se podmiritelja troškova izgradnje infrastrukture oslobodi plaćanja komunal-nog doprinosa za buduću izgradnju ili rekonstrukciju proizvodnog pogona na području Općine ________ do visine konačno utvrđene vrijednos plaćene robe i ra-dova iz stavka 3. ove točke ugovora.

VII


VIII

Ovaj ugovor objavi će se u Službenim novinama Opći-ne__________ u roku od osam dana od dana njego-vog zaključenja.

Klasa: Urbroj: _______, datum

Općina _______ Tvornica za preradu ribe Sardela d.o.o.

Načelnik: direktor:Markić Marko Radić Rade

72

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

1. UvodVisoka učilišta i javni ins tu proračunski su korisni-ci u nadležnos Ministarstva znanos i obrazovanja upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračunskih i izvan-proračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kojeg ustrojava i vodi Ministarstvo fi nancija. Slijedom navedenog, vi-soka učilišta i javni ins tu najvećim dijelom sredstva za redovnu djelatnost ostvaruju od svog nadležnog razdjela. Uz fi nanciranje redovne djelatnos , postoje i situacije u kojima na temelju raspisanog natječaja dolazi do prijenosa sredstava unutar istog razdje-la, a prihode i rashode proizašle iz takvih prijenosa primatelji i davatelji moraju ispravno eviden ra te međusobno uskladi svoje evidencije. Kako bi na ra-zini razdjela Ministarstva znanos i obrazovanja, ali i općeg proračuna knjigovodstvena eviden ranja bila usklađena, čime se omogućuje praćenje i ispravna konsolidacija, u nastavku se daje nekoliko primjera knjigovodstvenih evidencija specifi čnih poslovnih događaja kod visokih učilišta i javnih znanstvenih in-s tuta na koje treba obra posebnu pozornost pri-likom knjigovodstvenog eviden ranja i fi nancijskog izvještavanja.

2. Knjiženje fi nancijskih potpora za plaćanje članarine

Sukladno javnom pozivu, Ministarstvo znanos i obrazovanja dodjeljuje fi nancijsku potporu javnim znanstvenim ins tu ma te javnim sveučiliš ma od-nosno njihovim sastavnicama na temelju Plana razvo-ja istraživačke infrastrukture u Republici Hrvatskoj. Ministarstvo znanos i obrazovanja godišnje donosi Odluku o fi nancijskoj potpori kojom je defi niran iznos sredstava koji se dodjeljuje te ustanove kojima se sredstva dodjeljuju. Dakle, Ministarstvo znanos i obrazovanja na temelju natječaja dodjeljuje sredstva proračunskim korisnicima državnog proračuna iz svo-je nadležnos , a to su sveučilišta, fakulte , znanstve-ni ins tu .

Pravilnikom je propisano da prijenosi između pro-računskih korisnika istog proračuna mogu bi samo iznimka, i to na temelju propisa ili natječaja, a uz pret-hodnu suglasnost Ministarstva fi nancija. U ovim slu-čajevima, za takve prijenose, koriste se podskupine računa 369 Prijenosi između proračunskih korisni-ka istog proračuna te 639 Prijenosi između prora-čunskih korisnika istog proračuna. Ove podskupine koriste se za eviden ranje prijenosa sredstava bez protučinidbe, a uvedene su kako bi se omogućilo eli-miniranje unutargrupnih transakcija u postupku kon-solidacije.

Slijedom navedenog sveučilišta i fakulte će sred-stva primljena od Ministarstva znanos i obrazova-nja na temelju Odluke o fi nancijskoj potpori jav-nim znanstvenim ins tu ma, javnim sveučiliš ma i znanstvenim i znanstvenostručnim udrugama za

Knjiženje nekih specifi čnih poslovnih događaja kod visokih učilišta Mar na Šte ović * Hana Zoričić **

Proračunski korisnici iz nadležnos Ministarstva znanos i obrazovanja svoje računovodstvene evidencije vode sukladno Pravilniku o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 124/14, 115/15, 87/16 i 3/18; dalje u tekstu: Pravilnik). Uzimajući u obzir odredbe Pravilnika, autorice u tekstu navode knjigovod-stvene evidencije specifi čnih poslovnih događaja u sustavu visokih učilišta i javnih znanstvenih ins tuta u vezi s kojima je Ministarstvo fi nancija zaprimilo upite proračunskih korisnika.

* Mar na Štefković, mag. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Hana Zoričić, mag. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

73

UDK 657.2 ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

plaćanje članarina u međunarodnim znanstvenoi-straživačkim jelima (MZIT) za pojedinu godinu evi-den ra u okviru podskupine 639 Prijenosi između proračunskih korisnika istog proračuna, i to na izvo-ru 52 Ostale pomoći iz kojeg će podmiri rashode na osnovnom računu 32942 Međunarodne članarine. S obzirom na to da će Ministarstvo znanos i obrazova-nja prijenose sveučiliš ma, fakulte ma i ins tu ma (proračunskim korisnicima državnog proračuna) za fi nancijsku potporu za plaćanje članarine eviden ra u okviru podskupine 369 Prijenosi između proračun-skih korisnika istog proračuna, bit će moguće izvrši konsolidaciju fi nancijskih izvještaja unutar razdjela Ministarstva znanos i obrazovanja.

3. Knjiženje programskog fi nanciranja javnih visokih učilišta

Sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnos i visokom obrazovanju (NN, br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) provodi se programsko fi nanciranje javnih visokih učilišta. Iznos sredstava za 2018. godinu propisan je Odlukom Vlade RH o punoj subvenciji par- cipacije redovi h studenata u troškovima studija i su-fi nanciranju materijalnih troškova javnim visokim uči-liš ma u Republici Hrvatskoj u akademskim godinama 2015./2016., 2016./2017. i 2017./2018. Ministarstvo znanos i obrazovanja doznačuje sveučiliš ma sred-stva namijenjena za pokriće razlike troškova održava-nja nastave i školarine koju plaćaju studen na temelju procjene broja studenata koji prvi put upisuju prvu godinu ili su ostvarili 55 i više ECTS bodova, te defi nira-nog iznosa par cipacije školarine koji ovisi o području studijskog programa i vrs studijskog programa.

Primljena sredstva sveučilišta i fakulte koriste za redovne troškove te iskazuju kao rashode u okviru podskupina 321 Naknade troškova zaposlenima, 322 Rashodi za materijal i energiju, 323 Rashodi za usluge, 324 Naknade troškova osobama izvan radnog odno-sa, 329 Ostali nespomenu rashodi poslovanja, 343 Ostali fi nancijski rashodi te u okviru razreda 4 Ras-hodi za nabavu nefi nancijske imovine. Sveučilišta i fakulte će primljena sredstva eviden ra u okviru podskupine 671 Prihodi iz nadležnog proračuna za fi -nanciranje redovne djelatnos proračunskih korisni-

ka i to na izvoru 11 Opći prihodi i primici na kojem će iskaza stvarne rashode na odgovarajućim osnovnim računima ekonomske klasifi kacije.

Knjigovodstvene evidencije sveučilišta i fakulteta trebaju bi usklađene sa knjigovodstvenim eviden-cijama Ministarstva znanos i obrazovanja koje pri izradi svog fi nancijskog plana treba planira rashode u okviru ak vnos A622122 Programsko fi nanciranje javnih visokih učilišta u okviru glave 08006 Sveučilišta i veleučilišta u RH po prirodnoj vrs troška, a u skladu s utvrđenim limi ma i potrebama iskazanim od viso-kih učilišta.

4. S pendije iz programa CEEPUS CEEPUS (Srednjoeuropski program razmjene za sve-učilišne studije) regionalni je program mobilnos u visokom školstvu. Uz Hrvatsku u programu sudjelu-ju Albanija, Austrija, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Češka, Mađarska, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Srbija. Agencija za mobilnost i programe EU ima ulogu Hrvatskog naci-onalnog ureda za CEEPUS mrežu pa su stoga sredstva za ovu namjenu u državnom proračunu planirana u okviru glave 08091 Agencije i ostale javne ustanove u znanos i obrazovanju, na RKP-u 43335 Agencija za mobilnost i programe Europske unije. Nakon prove-denog kvalita vnog vrednovanje prijava za CEEPUS s pendije u RH Agencija za mobilnost i programe EU izrađuje i šalje pisma o dodjeli s pendije s pendis -ma te izrađuje Odluku o dodjeli s pendije i zahtjev za isplatu s pendije. Na temelju ova dva dokumenta vrši se isplata novčanih sredstava na račun visokog učilišta za sve CEEPUS s pendiste kojima je odobrena s pendija na danom visokom učilištu u danom mje-secu i koji su ispunili uvjet za dodjelu s pendije.

Prilikom isplate sredstava namijenjenih određenim s pendis ma na račun visokog učilišta Agencija za mobilnost i programe EU eviden ra rashod u okviru skupine 372 Ostale naknade građanima i kućanstvi-ma iz proračuna. Visoka učilišta priljev sredstava na-mijenjenih s pendis ma iz CEEPUS programa, a koja su im uplaćena na račun eviden rat će na osnovnom računu 23955 Obveze za naplaćene tuđe prihode. Pri-likom isplate sredstava s pendis ma eviden rat će odljev s računa te zatvaranje obveze.

74

KONCEPCIJA PAMETNIH GRADOVA UDK 366.2-391.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

1. UvodEurostat i Europska inves cijska banka (EIB) su dana 8. svibnja 2018. godine objavili1 Priručnik za ocje-nu sta s čkog tretmana ugovora o energetskom učinku2 u okviru kojega se, sličnim metodama i pri-stupom kao i kod Priručnika za ocjenu sta s čkog tretmana ugovora o javno-privatnom partnerstvu3 iz rujna 2016. godine, daje detaljan pregled kriterija za sta s čku evaluaciju sklopljenog ugovora o ener-getskom učinku, tj. ocjenu eviden raju li se obveze projekta kao dug države. Budući da je energe ka i energetska učinkovitost važno područje koncepcije pametnih gradova, primjena alterna vnih mode-la nabave takvih projekata zasigurno će zah jeva i adekvatnu procjenu sta s čke evidencije obveza iz ugovora. Ovaj Priručnik trebao bi značajno pomoći kako stručnjacima iz područja sta s čke ocjene tako i javnim naručiteljima u izradi ugovora o energetskom učinku na način da se obveze projekta u najvećoj mo-gućoj mjeri ne eviden raju kao dug države. Ova klasi-fi kacija krucijalna je ne samo u kontekstu zaduživanja i ishođenje potrebnih suglasnos već i u kontekstu računovodstvenog i poreznog tretmana ugovora o energetskom učinku.

* Dr. sc. Damir Juričić, Sveučilište u Rijeci, Centar za podršku pamet-nim i održivim gradovima.1 Http://www.eib.org/attachments/pj/guide_to_statistical_tre-atment_of_epcs_en.pdf.2 Engl. Energy Performance Contracts – EPC.3 File:///C:/Users/Noname/Downloads/epec_eurostat_guide_ppp%20(1).pdf.

2. UvodDana 7. kolovoza 2015. godine Eurostat je objavio4 bi-lješku i tumačenje o utjecaju ugovora o energetskom učinku na državne sta s čke račune. U toj je upu istaknuto da se svi ugovori o energetskom učinku, u odnosu na sta s čke račune, eviden raju u bilanci države (on-balance sheet). Dva su razloga ovakvom tumačenju: prvi je pragma čan i odnosi se na veliki broj ugovora koji eurostatova administracija fi zički ne može obradi , a drugi se odnosi na volumen ra-dova (obnove, kapitalnog ulaganja) čija bi vrijednost trebala bi najmanje 50 % vrijednos građevine na-kon obnove kako je to opisano u Manual on Gover-nement Defi cit and Debt – Implementa on of ESA10 (MGDD)5. Također, u okviru ovog naputka daje se i kratka, ali suš nska usporedba obilježja EPC ugovora s ugovorima o javno-privatnom partnerstvu (JPP) u okviru koje je istaknuto da EPC ugovori imaju slična obilježja ugovorima o JPP-u te da se ugovori o JPP-u primjenjuju na EPC projekte kod slučajeva značajnijeg zahvata u obnovi (rekonstrukciji, izgradnji, dogradnji). Takav zahvat često se naziva i dubinska obnova, od-nosno, deep renova on.

Dana 19. rujna 2017. godine Eurostat je objavio drugu bilješku o evidenciji ugovora o energetskom učinku na računima javnih naručitelja6. U ovoj se bilješki Eu-rostat usmjerava na temeljne principe sta s čke evi-

4 Http://ec.europa.eu/eurostat/documents/1015035/6934993/EUROSTAT-Guidance-Note-on-Energy-Performance-Contra-cts-August-2015.pdf/dc5255f7-a5b8-42e5-bc5d-887dbf9434c9.5 Tzv. 50 % Rule (h p://ec.europa.eu/eurostat/documents/ 3859598/7203647/KS-GQ-16-001-EN-N.pdf/5cfae6dd-29d8-4487-80ac-37f76cd1f012).6 Http://ec.europa.eu/eurostat/documents/1015035/7959867/Eurostat-Guidance-Note-Recording-Energy-Perform-Contra-cts-Gov-Accounts.pdf/.

Ugovor o energetskom učinku – javni dug ili ne?Damir Juričić *

Ispravno defi niranje odredbi ugovora o energetskom učinku krucijalno je pitanje sta s čkog klasifi ciranja, a o tome dalje ovisi fi nancijski, računovodstveni i porezni tretman isporuka energetskih usluga. Eurostat i Europska inves cijska banka publicirali su priručnik koji daje jasne smjernice i upute za pravilno klasifi cira-nje ovih ugovora. U okviru ovog članka neće se detaljno prezen ra svi kriteriji iz Priručnika već samo neki u svrhu ilustracije njegove kompleksnos i sveobuhvatnos . Naručiteljima se savjetuje da, prije sklapanja ugovora o energetskom učinku, svakako uzmu u obzir sve navedene kriterije iz Priručnika.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

75

UDK 366.2-391.1 KONCEPCIJA PAMETNIH GRADOVA

dencije ugovora o energetskom učinku te o statusu ugovora o opera vnom leasingu, buy and leaseback i factoringu. Što se če ugovora o opera vnom leasin-gu, Eurostat ovdje is če određene uvjete koji se mo-raju zadovolji da se obveze iz ugovora ne bi eviden -rale kao dug države. Za razliku od stava u prethodnoj bilješci, ovdje se prihvaća da se ugovorom obuhva i pokretni (kotlovi, pumpe, ven lacija, sustavi za mje-renje i nadzor i sl.) i nepokretni (obnova plašta zgra-de, okna, stropovi i slično) dio inves cijskog zahvata7. Također, nepostojanje vrijednos ugrađene opreme i radova na kraju ugovora više se neće tre ra kao kriterij zbog kojega bi se obveze tre rale u bilanci dr-žave već se prenesena (predana) imovina tre ra kao poklon davatelja leasinga primatelju.

U pogledu buy and leaseback ugovora, kod kojega je prva transakcija obilježena nabavom radova (obnove), a druga iznajmljivanjem obnovljene imovine operate-ru (izvršitelju, pružatelju energetske usluge) Eurostat takve transakcije tumači kao transakcije u suprotnim smjerovima što ima za posljedicu neutralnu poziciju na sta s čkim računima. Vrijednos obnove izjedna-čene su s vrijednošću najma imovine i kompenziraju se u ugovornom razdoblju. Posljedično, izvršitelj pre-uzima koris od uštede i rizike održavanja iz čije ra-zlike ostvaruje ekonomsku i fi nancijsku korist. Što se če factoringa, ovdje je Eurostat jasan. Ako se sklapa

ugovor o factoringu na temelju kojega izvršitelj stječe pravo na prodaju budućih prihoda od naknade, a javni naručitelj nema pravo na uskraćivanje naknade zbog eventualnog neizvršenja garan rane uštede, tada se smatra da je s javnim naručiteljem sklopljen ugovor o fi nancijskom leasingu na temelju kojega se obveze iz ugovora eviden raju u bilanci države. Ako u ugovoru o factoringu postoji pravo regresa, tada se smatra da nije povrijeđeno pravilo prijenosa raspodjele rizika i koris kao osnove za stjecanje ekonomskog vlasniš-tva. Među m, za primije je da se Eurostat u drugoj bilješci nije osvrnuo na pravilo 50 %, što je u okviru prve bilješke i MGDD-a predstavljalo glavnu prepreku za evidenciju obveza iz EPC ugovora izvan bilance jav-nog naručitelja. Ova prepreka prevladana je Priručni-kom iz svibnja 2018.

3. Sadržaj priručnika i kriterijiPriručnik je podijeljen u če ri poglavlja od kojih se u trećem obrazlažu konkretnije teme povezane s razli-či m pojmovima i situacijama obuhvaćenim nepo-sredno ugovorom o energetskom učinku. U prva dva poglavlja pojašnjavaju se obilježja ugovora o ener-

7 U prethodnoj bilješki Eurostat dozvoljava primjenu ugovora o opera vnom leasingu isključivo za pokretni (odvojivi) dio zahvata energetske obnove zgrade.

getskom učinku dok se u zadnjem, četvrtom, daje pregled kriterija za sta s čku evidenciju s obzirom na značaj. U nastavku dat će se pojašnjenja pojedinih pojmova i tema.

3.1. Cjelovitost priručnika

Priručnikom su obuhvaćena 76 kriterija koje treba sagledava cjelovito u kontekstu stručno priređe-nog ugovora. Pojedini (mnogi) kriteriji su među-sobno povezani pa primjena jednog kriterija, ako se primjereno ne valoriziraju drugu, neće rezul ra učinkovitom analizom i ispravnim konačnim zaključ-kom o sta s čkoj evidenciji ugovora. Priručnik pred-stavlja i vrijednu pomoć pri izradi ugovora u odnosu na procjenu sta s čkog tretmana. Konačna ocjena sta s čkog tretmana u nadležnos je nacionalnih sta s čkih ureda (Državni zavod za sta s ku), od-nosno, Eurostata.

3.2. Podloge i izvori za izradu priručnika

U svrhu primjene pravila koja proizlaze iz Procedure prekomjernog defi cita, defi niranih Mastrihtskim ugo-vorom iz 1994. godine, Europska komisija, posred-stvom Eurostata, izradila je sustav računa (European System of Accounts – ESA10) ra toga da se sta s č-ke evidencije duga i defi cita budu usporedive u svim državama članicama. Stoga je upravo i ESA10 osnovni izvor pravila za izradu ovog priručnika. Također, broj-na pravila opisana su i u MGDD-u tako da je i ovaj dokument relevantan izvor pravila.

3.3. Vrijednost obnove i proizvodnja energije

U odnosu na tumačenje pravila 50 % u dosadašnjim bilješkama, ovim je priručnikom defi nirano da se to pravilo ne odnosi na EPC ugovore, tj. da vrijednost imovine na kojoj se provode mjere obnove nije re-levantna za sta s čki tretman. Među m, ako se u sklopu mjera na jednom projektu predviđa i proi-zvodnja energije (npr. posredstvom solarnih ćelija) u tom slučaju, ako je vrijednost tog dijela inves -cije veća od 50 % ukupne vrijednos inves cijskog zahvata na tom projektu, ugovor se ne smatra EPC ugovorom i ne podliježe kriterijima ocjene iz ovog priručnika.

3.4. Minimalni obuhvat zahvata

Da bi se ugovor tre rao EPC ugovorom koji je pred-metom ocjene prema kriterijima iz priručnika, uz pre-uzimanje mjera provedbe obnove (rekonstrukcija, iz-gradnja, dogradnja) izvršitelj obvezno mora preuze i održavanja provedenih mjera obnove, a sve kako bi osigurao isporuku uštede u potrošnji energije defi ni-rane ugovorom.

76


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

3.5. Razlika između ugovora o energetskom učinku i ugovora o javno-privatnom partnerstvu

Eurostatov je stav da se model javno-privatnog par-tnerstva primjenjuje na inves cijske zahvate koji se provode na novoj građevini (greenfi eld) ili na rekon-strukcijama postojećih građevina (brownfi eld) čiji vo-lumen zahvata rekonstrukcije zadovoljava pravilo 50 %8. Za ocjenu sta s čkog tretmana ugovora za pro-jekte koji zadovoljavaju ove kriterije primjenjuje se priručnik za ocjenu sta s čkog tretmana ugovora o javno-privatnom partnerstvu9. U slučajevima kada se pravilo 50 % zadovolji i izvršitelj se plaća na temelju isporučene usluge raspoloživos , takav ugovor sma-trat će se ugovorom o javno-privatnom partnerstvu i ocjenjivat će se temeljem kriterija iz pripadajućeg pri-ručnika. Ako je pravilo 50 % zadovoljeno, a izvršitelj se plaća na temelju isporučene usluge uštede energi-je, takav se ugovor smatra ugovorom o energetskom učinku i sta s čki tretman ocjenjuje se na temelju kriterija iz priručnika za ocjenu sta s čkog tretmana EPC ugovora.

3.6. Kriterij ekonomskog vlasništva

Kriterij od kojega započinje ocjena sta s čkog tre-tmana je kriterij ekonomskog vlasništva. Pitanje ekonomskog vlasništva temeljni je preduvjet za evi-denciju obveza iz ugovora tako da se, uz zadovoljenje ostalih kriterija, obveze eviden raju u knjigama eko-nomskog vlasnika. Ekonomski vlasnik je ona ugovorna strana koja preuzima preteži dio rizika i koris koje proizlaze iz stvaranja imovine i njene eksploatacije.

3.7. Kriterij pravnog vlasništva

Pravno vlasništvo nema utjecaj na sta s čku eviden-ciju. Podrazumijeva se da je pravni vlasnik postoje-će građevine javni naručitelj. Javni naručitelj ostaje pravnim vlasnikom za vrijeme ukupnog trajanja ugo-vora o energetskom učinku.

3.8. Trenutak ocjene sta s čkog tretmana i postupanje u slučaju izmjene ugovora

Službena ocjena sta s čkog tretmana ugovora gleda se na dan sklapanja ugovora s izvorima fi nanciranja (fi nancial close) koji u pravilu slijede nakon sklapanja osnovnog ugovora o energetskom učinku. Ako se je-kom razdoblja trajanja ugovora uvje izmjene tako da nije poremećen odnos rizika i koris kako je on uspo-

8 Vrijednost zahvata rekonstrukcije veća je od 50 % vrijednos gra-đevine nakon rekonstrukcije.9 File:///C:/Users/Noname/Downloads/epec_eurostat_guide_ppp%20(2).pdf.

stavljan na dan sklapanja ugovora s izvorima fi nanci-ranja, obveze će i dalje bi eviden rane izvan bilance naručitelja. Među m, ako jekom trajanja ugovora dođe do izmjene odnosa rizika i koris , takva izmjena izmijenit će i sta s čki tretman tako da će se obveze iz ugovora tre ra kao dug države.

3.9. Mjere uštede, projek ranje, građevinska obnova i ugradnja opreme i postrojenja

Bez obzira na to defi nira li specifi kacije uštede (mje-re energetske uštede) naručitelj prije pokretanja po-stupka javne nabave ili ponuditelji jekom postupka javne nabave, takva činjenica nema utjecaja na sta- s čki tretman. Među m, ako se m mjerama pred-

viđa preuzimanje obveze naručitelja u dijelu koji se odnosi na obnovu, održavanje mjera ili pak na preuzi-manje rizika neispunjenja mjera, takva činjenica ima visoki (V) utjecaj na sta s čki tretman. Ako je izvr-šitelj odgovoran za provedbu mjera uštede (obnovu, izgradnju) takva činjenica ne utječe na sta s čki tre-tman. Također, ne utječe ni ugovaranje odredbi na temelju kojih izvršitelj može bi penaliziran za even-tualno kašnjenje u provedbi mjera. Naručitelj može preuze i rizike u vezi s kašnjenjem u izdavanju do-zvola. Među m, ako se ugovorom dade pravo naruči-telju na prisvajanje dijela uštede nastale zbog boljeg projektnog rješenja ili građevinarske logis ke i izved-be, takva odredba utjecat će na evidenciju obveza u bilanci države.

Ugovaranje kriterija provjere provedbe mjera obnove nema utjecaj na sta s čki tretman ako su one objek- vne, jasno defi nirane i sveobuhvatne. U suprotnom,

neadekvatno defi nirani kriteriji imaju visok (V) utje-caj na sta s čki tretman. Provjera kriterija provedbe mjera može bi ugovorena i u fazama (etapama ovi-snim o dinamici obnove). U takvom slučaju ispunjenje kriterija, a samim me i plaćanje naknade, mora bi usklađeno i proporcionalno. U suprotnom, utjecaj na sta s čki tretman je visok (V).

3.10. Garancija za uredno izvršenje obnove i nadoknada troškova pripreme projekta

Ugovaranje garancije za uredno izvršenje mjera ob-nove ili instalacije strojarskog dijela obnove nema utjecaj na sta s čki tretman.

3.11. Nadoknada troškova pripreme projekta – nominirani troškovi

Javni naručitelji često puta troškove pripreme pro-jekta (analize, studije, nacrt ugovora, energetske preglede, priprema dokumentacije o nabavi i slične) objedinjuju i iskazuju u okviru dokumentacije o nad-metanju kao nominirane troškove poznate svim zain-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

77

UDK 366.2-391.1 KONCEPCIJA PAMETNIH GRADOVA

teresiranim subjek ma, a koje će odabrani ponudi-telj, u određenom roku, nadoknadi naručitelju. Ove troškove ponuditelji ugrađuju u strukturu kapitalnih troškova. Za Eurostat ovi troškovi, načelno, nemaju utjecaja na sta s čki tretman, ali isključivo oni koji se odnose na analize i dokumentaciju koja je neposred-no povezana s ponuditeljima i njihovim izvršenjima ugovora. Ako to nije slučaj, nepovezani troškovi s iz-vršiteljem imat će visoku utjecaj (V) na ocjenu sta -s čkog tretmana.

3.12. Odgovornost za održavanje mjera obnove

Da bi, prema Eurostatu, ugovor imao obilježja EPC ugovora, izvršitelj mora obavezno bi odgovoran za primjenu mjera obnove i za održavanje provedenih mjera obnove. Budući da su u praksi čes slučajevi kod kojih naručitelj već ima m za održavanje zgrada ili sustava javne rasvjete, postavlja se pitanje tretma-na slučaja kod kojega se u okviru EPC ugovora odr-žavanje zadržava na strani naručitelja. Stav Eurostata je da slučajevi kod kojih naručitelj preuzima obveze održavanja ugrađenih mjera obnove imaju visok utje-caj (V) na sta s čki tretman. Izuzetak su slučajevi kod kojih naručitelj provodi mjere održavanja, ali uz uvjet da materijal i dijelove za održavanje, kao i detaljne upute, dobavlja izvršitelj.

3.13. Standardi i plan održavanja

U okviru ugovora o energetskom učinku precizno se defi niraju standardi održavanja kojih se izvršitelj mora pridržava (koje mora isporučiva ). Standardi moraju bi tako defi nirani da se njihovom isporukom ostvaruje svrha ugovora – ušteda. Također, ugovo-rom mora bi defi niran i sustav penalizacije izvršite-lja u slučaju da se standardi ne isporuče ili se djelo-mično isporuče. Ako standardi i sustav penalizacije nisu jasno defi nirani, obveze iz ugovora eviden raju se u bilanci države. Plan održavanja se obično ugo-vara, a eventualna usklađivanja odobrava naručitelj. Među m, ako se u okviru sustava usklađivanja plana održavanja dopus smanjenje standarda obveze odr-žavanja izvršitelju, takva činjenica ima umjeren (U) utjecaj na sta s čku evidenciju.

3.14. Garancije za održavanje

Često puta se ugovorom o energetskom učinku izvr-šitelj obvezuje na dostavu garancije za održavanje. Ugovaranje garancije za održavanje nema utjecaj na sta s čki tretman.

3.15. Garan rane uštede

Da bi se utvrdio intenzitet utjecaja garan ranih ušte-da na sta s čki tretman, potrebno je garan rane

uštede stavi u odnos s vrijednošću naknade koja se periodično plaća. Ako su garan rane uštede veće ili jednake vrijednos naknade, tj. takva situacija nema utjecaj na sta s čki tretman, a ako su manje, obveze iz ugovora eviden raju se kao dug države. Također, ako se inves cijskim zahvatom planira i proizvodnja energije (npr. solarni paneli) tada garan rane uštede treba stavi u odnos i sa proizvedenom energijom. Ako je proizvedena energija manja ili jednaka garan- ranim uštedama, tada takva situacija neće ima

utjecaj na sta s čki tretman. U suprotnom, obveze iz ugovora eviden raju se kao dug države.

Provjera garan ranih ušteda mora se proves najma-nje jednom godišnje. Ugovorena provjera u razdoblju dužem od jedne godine automatski svrstava obveze iz ugovora u dug države. U slučaju da se provjerom utvrdi da se ne ostvaruju garan rane uštede, dozvo-ljeno je razdoblje za uklanjanje nepravilnos (grace period) koji ne može bi duži od tri mjeseca na sva-kih osam godina trajanja ugovora. Razdoblje za ukla-njanje nepravilnos moguće je linearno produži s obzirom na rok trajanja ugovora10. Ako eventualno ugovoreno razdoblje za otklanjanje nepravilnos nije u skladu s navedenom proporcijom, takav slučaj imat će umjeren (U) utjecaj na sta s čki tretman.

3.16. Rizik cijene energije

Ako naručitelj preuzme u cijelos rizik promjene ci-jene energije, takav slučaj neće ima utjecaj na sta- s čki tretman obveza iz ugovora.

3.17. Plaćanje naknade

S plaćanjem, odnosno obračunom, naknade za ener-getsku uslugu ili opera vne naknade u pravilu se za-počinje s danom nakon završetka faze energetske ob-nove (rekonstrukcije, izgradnje). U slučaju ugovaranja plaćanja naknade prije službenog završetka obnove, tj. plaćanjem prije isporuke usluge energetske uštede, obveze iz ugovora eviden rat će se kao dug države. Dozvoljeno je u opera vnu naknadu ugradi i dio koji se odnosi na namirenje troškova, primjerice, nabave energije ako se ugovorom o energetskom učinku ob-veze koje proizlaze iz nabave energije prenesu na izvr-šitelja. U slučaju uključivanja bilo kojeg drugog troška nevezanog neposredno za uštedu energije, takav slu-čaj obveze iz ugovora eviden rat će se kao dug države.

3.18. Korekcija vrijednos garan ranih ušteda

Ugovor o energetskom učinku može predvidje ko-rekciju vrijednos garan ranih ušteda nakon pro-

10 U slučaju roka ugovora od 10 godina grace period može bi tri godine i devet mjeseci, a za ugovor od 15 godina grace period može bi pet godina i sedam mjeseci.

78


IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

vedenih mjera obnove u slučajevima kada se u ope-ra vnoj fazi ostvaruju veće uštede od onih koje su procijenjene u fazi pripreme projekta prije postupka javne nabave izvršitelja. Ako se provedbom projek-ta utvrdi da su stvarne uštede veće od procijenjenih, ugovorena vrijednost garan ranih ušteda može se korigira , ali isključivo tako da se one pribroje naruči-telju najviše do jedne trećine dodatnih ušteda. U pro- vnom, obveze iz ugovora svrstavaju se u dug države.

3.19. Kompenzirajući, oslobađajući i slučaj više sile

Sastavni dio svakog ugovora o energetskom učinku, kao što je to slučaj i kod ugovora o javno-privatnom partnerstvu i koncesijama, su odredbe kojima se određuje postupanje kod kompenzirajućih i osloba-đajućih slučajeva te slučaja više sile. Eurostatov je stav da su takve odredbe dozvoljene, ali slučajevi se moraju precizno i prebrojivo naves , ne smiju se uključiva slučajevi nastali pod utjecajem makroeko-nomskih uvjeta, te slučajevi koji su bili predvidivi. Ako svi ovi uvje nisu zadovoljeni, obveze iz ugovora ima-ju visok (V) utjecaj na sta s čki tretman.

3.20. Financiranje projekta od strane države ili naručitelja

Nije rijedak slučaj da država ili javni naručitelj sudjelu-je u fi nanciranju ili sufi nanciranju projekta energetske uštede. Subjek iz javnog sektora mogu se pojavi kao izvor bespovratnih potpora (grantova), izvor du-goročnih kredita, izvor vlasničkog fi nanciranja (equi-ty) te kao jamac prema drugim izvorima fi nanciranja. S obzirom na činjenicu da izvori fi nanciranja, u nara-vi, preuzimaju dio rizika projekta11, Eurostat ovakve situacije posebno i detaljno razmatra. U tom smislu intenzitet javnog fi nanciranja ovisit će o vrijednos glavnice izvora:

• Ako je vrijednost javnog fi nanciranja veća od 1/2 kapitalne vrijednos projekta obveze se svrstavaju u dug države.

• Ako je vrijednost javnog fi nanciranja između 1/3 i 1/2 kapitalne vrijednos projekta intenzitet utjeca-ja je vrlo visok (VV).

• Ako je vrijednost javnog fi nanciranja između 1/10 i 1/3 kapitalne vrijednos projekta intenzitet utjeca-ja je visok (V).

• Ako je vrijednost javnog fi nanciranja manji ili jed-nak 1/10 kapitalne vrijednos projekta intenzitet utjecaja je umjeren (U).

Ako je u strukturi ukupnih izvora fi nanciranja za-stupljena EU komponenta (grantovi ili fi nancijski

11 Obično u vrijednos sličnoj vrijednos izvora.

instrumen ) ova vrijednost se ne računa kao javno fi nanciranje u smislu prethodno navedenoga. Tako-đer, važno je istaknu i to da se svaka nacionalna komponenta EU fi nanciranja smatra javnim fi nancira-njem koje ulazi u naprijed navedenu ocjenu. Ako su u ukupnoj strukturi izvora fi nanciranja zastupljeni i izvori EIB-a, takvi izvori ne smatraju se javnim fi nan-ciranjem.

4. Konačna ocjena sta s čkog tretmanaBudući da različite odredbe ugovora o energetskom učinku imaju različit intenzitet utjecaja na sta s čki tretman (vrlo visoki, visoki i umjeren), Eurostat je odre-dio broj i strukturu pojavljivanja različi h intenziteta či-jom se usporedbom donosi konačna ocjena o sta s č-kom tretmanu ugovora o energetskom učinku:

• U slučaju pojave najviše 1 vrlo visokog (VV) utjeca-ja i najviše 2 umjerena (U) obveze iz ugovora svr-stavaju se u dug države.

• U slučaju pojavljivanja najviše 2 visoka (V) i 1 umje-renog (U) obveze iz ugovora svrstavaju se u dug dr-žave.

• U slučaju pojavljivanja najviše 1 visokog (V) i 4 umjerena (U) obveze se svrstavaju u dug države.

• I u slučaju pojavljivanja najviše 7 umjerena (U) ob-veze iz ugovora svrstavaju se u dug države.

Naravno, pored navedenih kombinacija kriterija po-stoje i oni koji automatski svrstavaju obveze u dug države, ali i oni koji nemaju utjecaj na sta s čki tre-tman kako je to opisano djelomično u poglavlju 3.

5. Zaključak i preporukeU pogledu ocjene sta s čkog tretmana ugovora o javno-privatnom partnerstvu, ugovora o koncesija-ma i sada ugovora o energetskom učinku, europska stručna javnost dobila je vrijedne priručnike u okviru kojih su detaljno prezen rani i objašnjeni kriteriji na temelju kojih se takvi ugovori ocjenjuju glede konač-nog sta s čkog tretmana. Stručno priređeni ugovori usklađeni s navedenim kriterijima, naravno, ovisno o stanju tržišta, omogućit će veći volumen javnih inve-s cija čije obveze neće bi nužno eviden rane kao dug države. Sada ostaje na kreatorima javnih poli ka iz okvira javnih inves cija osmisli procedure, pravila, dokumentaciju i upute za korištenje kako bi se pos -gao učinak većeg broja javnih inves cija i zaposleno-s uz istovremeno smanjenje rasta javnog duga. Sada imamo sve instrumente.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

79

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina1

RB. Vrsta isplate Dopuštena isplataI. Naknade

1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju u visini stvarnih troškova

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih troškova bez ograničenja kategorije

hotela

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

u visini stvarnih troškova prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne

prijevozne karte javnog prijevoza

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

do 2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. Dnevnice, terenski dodatak i naknada za odvojeni život

1.

Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sa dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu

do 170,00 kn2

2.Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sa , a manje od 12 sa dnevno

do 85,00 kuna

3.

Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 12 sa dnevno i dnevnica za rad na terenu u inozemstvu

do iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog

proračuna (Odluka Vlade RH, NN, br. 8/06)

4.Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 8 sa , a manje od 12 sa dnevno

do 50 % iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog

proračuna

5.

Dnevnice za službena putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnos poslodavca

do propisanog iznosa(objavljeno na www.

m4pin.hr)

6. Pomorski dodatak do 250,00 kn

7. Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kn

8. Naknada za odvojeni život do 1.750,00 kn mjesečno

III. Otpremnine i darovi1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) do 8.000,00 kn

2.

Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

do 6.500,00 kn

3.Otpremnine zbog ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

do 8.000,00 kn

4.Dar djetetu do 15 godina staros (koje je do 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina staros )

do 600,00 kn godišnje

5. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.) do 2.500,00 kn godišnje

IV. Potpore1. Zbog invalidnos zaposlenika do 2.500,00 kn godišnje

2.

U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu)

do 7.500,00 kn

3.

Jednokratne potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata te pravne i fi zičke osobe

u ukupnom iznosu isplate

4.

Jednokratne potpore u slučaju smr člana uže obitelji radnika (bračnog druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, posvojene i udomljene djece i djece na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu)

do 3.000,00 kn

5.

Potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnosi na jednu kalendarsku godinu

do 2.500,00 kn godišnje

6. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice3 do 3.326,00 kn

7. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata4

do visine određene po posebnim propisima

8. Darovanje za zdravstvene potrebe5 u visini stvarnih izdataka za tu namjenu

9. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja6

500,00 kn mjesečno, odnosno 6.000,00 kn

godišnje

1 Čl. 7., st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 10/17 i 128/17).2 Čl. 7., st. 13. Pravilnika o porezu na dohodak: Ako je na službenom putovanju odnosno radu na terenu, na teret poslodavca, osiguran jedan obrok (ručak ili večera) neoporezivi iznos dnevnice koji se isplaćuje u novcu umanjuje se za 30 % odnosno za 60 % ako su osigurana dva obroka (ručak i večera). Doručak koji je uračunat u cijenu noćenja smatra se troškom noćenja i ne smatra se osiguranom prehranom. Smatrat će se da je osobi prehrana osigurana i ako je osiguran obrok (ručak i/ili večera):– u cijeni ko zacije za prisustvovanja seminarima, stručnim savjetovanjima i slično– u cijeni karte za putovanje brodom– u cijeni zrakoplovne putničke karte, zbog prekida putovanja ili– iz sredstava reprezentacije poslodavca.3 Sukladno čl. 22. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu (NN, br. 124/17).4 Sukladno čl. 8., st. 2., t. 1.a Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 115/16), samo na temelju posebnih propisa.5 Sukladno čl. 8., st. 1., t. 4 Zakona o porezu na dohodak, svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije.6 Sukladno čl. 9., st. 1., t. 18. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neopore-zivo do 500,00 kn mjesečno.

80

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

10.

Potpora djetetu umrlog ili bivšeg radnika, kod kojeg je nastupio potpuni gubitak radne sposobnos , za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja7

1.750,00 mjesečno

11.

Sredstva koja se fi zičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU po jelima akredi ranim8 u skladu s pravilima EU, za provedbu ak vnos mobilnos u okviru programa i fondova Europske unije, a u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja za pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane i smještaja te za realizaciju projektnih ak vnos koje prijavljuju fi zičke osobe (izdaci za najam prostora, osiguranje, opremu i materijale i drugo), a u skladu s fi nancijskom uredbom Europske komisije

ukupan iznos primitaka9

12.

Sredstva za pokriće troškova školovanja, usavršavanja i znanstvenih istraživanja, neovisno isplaćuje li navedene primitke poslodavac ili drugi ispla telj, ako se primici ne ostvaruju u okvirima provedbe ak vnos mobilnos te pod uvjetom da se ne smatraju izvorom dohotka, na temelju vjerodostojnih isprava (ugovor, izvješće, račun i drugo)10

najviše u visini propisanih u skladu s posebnim

propisima prema kojima se programi provode

13.

Naknade za pokriće izdataka prijevoznih troškova, prehrane, smještaja i drugih prihvatljivih troškova propisanih pravilima i propisima jela Europske unije, koje se isplaćuju dugoročnim i kratkoročnim stručnjacima u skladu s međunarodnim ugovorom za vrijeme rada na projektu fi nanciranom od strane Europske unije za provedbu programa tehničke pomoći Europske unije pod uvjetom da su osigurane vjerodostojne isprave (ugovor, izvješće, obračun i dr.)

najviše u visini propisanoj pravilima i propisima jela Europske unije

prema kojima se projek provode

V. Nagrade zaposlenicima

1.

Za navršenih:• 10 godina radnog staža• 15 godina radnog staža• 20 godina radnog staža• 25 godina radnog staža• 30 godina radnog staža• 35 godina radnog staža• 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

do 1.500,00 kndo 2.000,00 kndo 2.500,00 kndo 3.000,00 kndo 3.500,00 kndo 4.000,00 kndo 5.000,00 kn

VI. S pendije

1. S pendije (učenicima srednjih škola i redovnim studen ma) 1.750,00 kn mjesečno

2.S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća, a koje se dodjeljuju temeljem javnih natječaja

4.000,00 kn mjesečno

3.

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja

u ukupnom iznosu isplate

VII. S pendije, nagrade i naknade sportašima

1.

Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje

1.750,00 kn mjesečno

2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima 1.750,00 kn mjesečno

3. Nagrade za sportska ostvarenja11 20.000,00 kn godišnjeVIII. Primici učenika i studenata

1.

Primici po posebnim propisima učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga

15.000,00 kn godišnje

2. Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada 1.750,00 kn mjesečno

1.1. Isplate zaposlenicima

Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. po-slodavac može ispla neoporezivo samo zaposleni-cima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako ispla telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagra-da veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 21. Zakona o porezu na do-hodak).

Oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se voda te topli i hladni napitci (osim na-pitaka koji u sebi sadrže alkohol), a koje poslodavac na svoj teret omogućuje radnicima za vrijeme radnog vremena12.

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom.

Iznimka su neprofi tne organizacije i proračunski ko-risnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu nepro-fi tne organizacije i proračunski korisnici mogu neopo-rezivo isplaćiva :

● Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obav-ljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne

11 Pravilnik o mjerilima za dodjelu nagrada sportašima za sportska ostvarenja (NN, br. 46/14 i 9/17).12 Članak 7. stavak 36. Pravilnika o porezu na dohodak

7 Sukladno čl. 7., st. 2. r.br.17. Pravilnika o porezu na dohodak8 Agencija za mobilnost i programe EU9 Sukladno čl. 5., st. 12. Pravilnika o porezu na dohodak10 Sukladno čl. 5., st. 13. Pravilnika o porezu na dohodak

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

81

TIM4PIN INFO

ostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi ne-samostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 9., stavku 1., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 6., stavcima 7. i 8. Pravilnika o porezu na dohodak.

● Troškove noćenja i prijevoza na službenom putova-nju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvje-tom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro-fi tnu organizaciju ili proračunskog korisnika, prema članku 9., stavku 1., točki 12. Zakona o porezu na dohodak.

● Naknade za korištenje privatnog automobila u služ-bene svrhe do 2,00 kune po prijeđenom kilometru koje se isplaćuju osobama s invaliditetom koje, u skladu s propisom kojim je uređen znak pristupač-nos u trenutku odlaska na službeni put, imaju pra-vo na znak pristupačnos .

2. Naknade korisnika državnog proračuna2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora

i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Temeljem članka 22. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu (NN, br. 124/17), osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračun-ska osnovica) u 2018. godini iznosi 3.326,00 kn.

2.2. Materijalna prava prema kolek vnim ugovorima za državne i javne službenike i namještenike

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2018. godini

Materijalno pravo Državni službenici i namještenici*

Službenici i namještenici u

javnim službama**

Dnevnica za službeni put u zemlji 170,00 kn 170,00 kn

Terenska dnevnica 170,00 kn 170,00 knOsnovica za isplatu jubilarne nagrade 1.800,00 kn 1.800,00 kn

Regres za korištenje godišnjeg odmora*** 1.250,00 kn 1.250,00 kn

Godišnja nagrada za božićne blagdane

(božićnica)***1.250,00 kn 1.250,00 kn

Dar djetetu u prigodi dana sv. Nikole*** 500,00 kn 500,00 kn

Naknada za odvojeni život od obitelji**** 1.000,00 kn

* Članak 109. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namje-štenike (NN, br. 112/17 i 12/18): Ugovorne strane su suglasne, ako Vlada sa sindika ma javnih službi, ugovori materijalna prava po-voljnije od ugovorenih za državne službenike i namještenike, jedna-ko će se primijeni i na državne službenike i namještenike.** Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 128/17).

*** O visini regresa, božićnice i dara djeci Vlada RH i sindika javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedlo-ga Državnog proračuna, s me ako se dogovor ne pos gne, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade i sindikata.**** Naknada za odvojeni život za službenike i namještenike u javnim službama uredit će se granskim kolek vnim ugovorima.

2.3. Jubilarna nagradaTablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2018. godini prema

kolek vnim ugovorima

Godine neprekidne službe/rada u državnim jelima

i jedinicama lokalne i područne (regionalne)

samouprave

Osnovica u državnim i

javnim službama: 1.800,00 kn*

Neoporezivi iznosi

jubilarnih nagrada

1 2 3

5 1.800,00 kn Oporezivo u cijelos

10 2.250,00 kn 1.500,00 kn15 2.700,00 kn 2.000,00 kn20 3.150,00 kn 2.500,00 kn25 3.600,00 kn 3.000,00 kn30 4.500,00 kn 3.500,00 kn35 5.400,00 kn 4.000,00 kn40 7.200,00 kn 5.000,00 kn45 9.000,00 kn 5.000,00 kn

* Za državne službenike i namještenike sukladno članku 56. Kolek- vnog ugovora za državne službenike i namještenike, a za službe-

nike i namještenike u javnim službama sukladno članku 68. Temelj-nog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno pu-tovanje u zemlji i visini naknada za državne dužno-snike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnici-ma i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se izno-si naknada prikazani u tablici 4.

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorom

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevno

Troškovi noćenja prema priloženom računu

Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

Terenski dodatak 150,00 kn dnevnoNaknada za odvojeni život od obitelji 1.000,00 mjesečno

Naknada za odvojeni život kada je osiguran smještaj na teret proračuna 500,00 kn mjesečno

82

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

2.5. Odlukom o visini dnevnice za službeno puto-vanje u inozemstvo za korisnike koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 7., stavkom 2., točkama 21. i 22. Pravilnika o porezu na dohodak propisan je neopo-rezivi iznos dnevnica za službeni put u inozemstvo (visina dnevnica po državama objavljena je na www. m4pin.hr).

Sukladno članku 7. stavcima 18. i 19. Pravilnika o po-rezu na dohodak13, ako se za službeno putovanje u inozemstvo koris zračni prijevoz, inozemna dnevni-ca se obračunava dva sata prije vremena predviđe-nog polijetanja zrakoplova iz posljednje zračne luke u Republici Hrvatskoj do vremena dolaska zrakoplova u prvu zračnu luku u Republici Hrvatskoj. Za svako za-državanje odnosno proputovanje kroz stranu državu koje traje duže od 12 sa obračunava se dnevnica za tu stranu državu, a svako zadržavanje u stranoj državi kraće od 12 sa , obračunava se u vrijeme provede-no u idućoj državi u kojoj se provelo više od 12 sa . Ako je ukupno na putovanju osoba provela više od osam, odnosno više od 12 sa , a u inozemstvu manje od osam sa , tada se isplaćuje pripadajuća tuzemna dnevnica uzevši u obzir ukupan broj sa provedenih na putovanju u tuzemstvu i inozemstvu.

3. Plaće3.1. Osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka14

Od 1. siječnja 2017. osnovni osobni odbitak i dijelovi osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te invalidnost/tjelesno oštećenje izračunavaju se primjenom propisanih koefi cijenata na osnovicu osobnog odbitka koja iznosi 2.500,00 kuna. Osnovni osobni odbitak iznosi 3.800,00 kuna (koefi cijent 1,5 osnovice osobnog odbitka).1515

Tablica 5. Uvećanje osobnog odbitka za uzdržavane čla-nove uže obitelji i djecu te invalidnost/tjelesno oštećenje

R.br.

Osnova za uvećanje osnovnog osobnog odbitka Koefi cijent Mjesečni

iznos1. Uzdržavani članovi uže obitelji15 0,7 1.750,002. Prvo uzdržavano dijete 0,7 1.750,003. Drugo uzdržavano dijete 1,0 2.500,004. Treće uzdržavano dijete 1,4 3.500,005. Četvrto uzdržavano dijete 1,9 4.750,00

13 Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na doho-dak (NN, br. 128/17)14 Članak 14. Zakona o porezu na dohodak15 Sukladno članku 14. stavku od 1. siječnja 2018. uzdržavanim čla-novima uže obitelji smatraju se bračni drug, roditelji poreznog ob-veznika, djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu.

6. Peto uzdržavano dijete 2,5 6.250,007. Šesto uzdržavano dijete 3,2 8.000,008. Sedmo uzdržavano dijete 4,0 10.000,009. Osmo uzdržavano dijete 4,9 12.250,00

10. Deveto uzdržavano dijete 5,9 14.750,0011. Za svako daljnje uzdržavano dijete koefi cijent osnovnoga

osobnog odbitka progresivno se uvećava se za 1,1 … više u odnosu prema koefi cijentu za prethodno dijete

12. Invalidnost poreznog obveznika, sva-kog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta

0,4 1.000,00

13. Invalidnost utvrđena po jednoj osno-vi 100 % i/ili korištenje, na temelju posebnih propisa, prava na doplatak za pomoć i njegu poreznog obvezni-ka odnosno prava na osobnu invalid-ninu, svakog uzdržavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta. Korištenje uvećanja osnovnog osob-nog odbitka po ovoj osnovi isključuje korištenje uvećanja osnovnog osob-nog odbitka iz r. br. 12.

1,5 3.750,00

3.2. Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada16

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostva-renih jekom jednog mjeseca, umanjen za uplaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka ili dopri-nose za mirovinska osiguranja i za iznos mjesečnog osobnog odbitka, a na temelju porezne kar ce.

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 24 % od mjesečne porezne osnovice do visine 17.500,00 kuna te po stopi od 36 % na poreznu osnovicu iznad 17.500,00 kuna.

3.3. Doprinosi

3.3.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2018. godini

Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Pre-ma Uredbi o visini minimalne plaće (NN, br. 122/17), minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2018. godine iznosi 3.439,80 kn bruto.

Najniža mjesečna osnovica

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjeseč-ne osnovice, koja za 2018. godinu iznosi 3.047,60 kn (prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun do-

16 Članak 24. Zakona o porezu na dohodak

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

83

TIM4PIN INFO

prinosa na obvezna osiguranja za 2018. godinu, NN, br. 128/17).

Najviša mjesečna osnovicaNajviša mjesečna osnovica iznosi 48.120,00 kn. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, nagrada i otpremnina, doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

Najviša godišnja osnovicaNajviša godišnja osnovica iznosi 577.440,00 kn i pri-mjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigura-nje za I. stup.

3.3.2. Stope doprinosa iz plaće i na plaćuTablica 6. Doprinosi iz plaće i na plaću17

Doprinosi iz plaće Stope za redovnu plaću

Stope za minimalnu plaću

● Za mirovinsko osiguranje 20 % 20 %● I. stup 15 % 15 %● II. stup 5 % 5 %

Doprinosi na plaću Stope za redovnu plaću

Stope za minimalnu plaću

● Za zdravstveno osiguranje 15 % 7,5 %● Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 % 0,25 %● Za zapošljavanje17 1,7 % 0,85 %

Sukladno članku 2. Zakona o izmjeni Zakona o mini-malnoj plaći (NN, br. 130/17) za sve radnike koji su u mjesecu prosincu 2017. godine prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolek vnom ugovoru ili posebnom propisu imali ugovorenu, utvrđenu ili propisanu plaću do iznosa minimalne plaće ili u iznosu minimalne pla-će, a koji i nastavno u 2018. godini imaju ugovorenu, utvrđenu ili propisanu plaću do iznosa minimalne pla-će ili u iznosu minimalne plaće, mjesečna osnovica za obračun doprinosa na osnovicu prema plaći, utvrđena prema propisima kojima su uređeni doprinosi za obve-zna osiguranja, umanjuje se za 50 % iznosa minimalne plaće ili razmjernog dijela minimalne plaće koja je pro-pisana za mjesec osiguranja za koji se vrši obračun, i to do trenutka ugovaranja, utvrđivanja ili propisivanja plaće koja je viša od iznosa minimalne plaće.

Od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako nemaju određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom18, uz 1,7 % doprinosa za zapo-

17 Prema odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo-šljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13 i 152/14 i 39/18), za osnovice staža osiguranja od 1. siječnja 2015., poseban doprinos za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom se ne plaća18 Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integra- vnih i zaš tnih radionica.

šljavanje, plaćaju posebnu novčanu naknadu čija se osnovica utvrđuje kao umnožak broja osoba s invali-ditetom, koje je obveznik bio dužan zaposli (3 % rad-nika) i iznosa minimalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi, a visina naknade obračunava se po sto-pi od 30 %. Za 2018. mjesečna naknada iznosi 1.031,94 kn po osobi koja nedostaje do propisane kvote.

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i poveća-ni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 7.

Tablica 7. Staž osiguranja s povećanim trajanjem19

Za 12 mj. staža priznaje se

Ukupna stopa doprinosa

Stope doprinosa za radnike u I.

stupu

Stope doprinosa za radnike u II.

stupu14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %

3.3.3. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji dru-gog dohotka (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16) za vrijeme izasla-nja, službenog boravka ili službenog puta u inozem-stvu. Doprinos se ne plaća za službena putovanja, boravak ili izaslanje u:● Države članice Europske unije (od 1. 7. 2013.)● Države s kojima je međunarodnim ugovorom o soci-

jalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdrav-stvene zaš te u inozemstvu (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska – od 19. 12. 2013.)

● Države članice Europskog gospodarskog prostora (Norveška, Island i Lihtenštajn – od 12. 4. 2014.)

● Švicarsku konfederaciju (od 1. 1. 2017.)

Tablica 8. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec20

Osnovica za obračun doprinosa u 2018. godini 3.047,60Stopa 20 %Iznos doprinosa 609,52

19 Sukladno čl. 13., st. 1., t. 3., te čl. 17, st. 1., t. 2. Zakona o doprino-sima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16).20 Sukladno čl. 14., st. 3. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 26/14, 30/14, 41/14, 143/14, i 115/16): Iznimno od odredbe stavka 1. točke 2. ovoga članka, za osiguranu osobu koja boravi u inozemstvu na službenom putu, posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozem-stvu obračunava se po stopi od 20 %.

84

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

Tablica 9. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalen-darskih dana u mjesecu za uplatu posebnog do-prinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Broj dana u mjesecu28 30 31

Dnevna osnovica u kn 108,84 101,59 98,31Dnevna obveza u kn 21,77 20,32 19,66

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mje-secu za prethodni mjesec, na račun

Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranjeHR6510010051550100001

poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana ne-prekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osigu-ranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji.

3.3.4. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16):

a) Poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su 1 godinu plaćanja do-prinosa na plaću (čl. 20., st. 2. i 3. Zakona).

b) Poslodavci su oslobođeni 5 godina plaćanja doprino-sa na osnovicu, ako su 1. siječnja 2015. ili kasnije sklo-pili ugovor o radu na neodređeno vrijeme s osobom koja u trenutku sklapanja tog ugovora ima manje od 30 godina života uz uvjet da radnik nije prethodno bio zaposlen kod tog poslodavca na neodređeno vrijeme (čl. 20., st. 4. i 5. i čl. 7. st. 54. Zakona).

3.4. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2018. godinu

Tablica 10. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama

Bruto osnovica PropisDržavni službenici i namještenici

5.421,54 knKolek vni ugovor za državne službenike i namještenike (NN, br. 112/17 i 12/18)

Javne službe 5.421,54 knTemeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 128/17)

Državni dužnosnici 3.890,00 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 151/14), primjenjuje se počevši s plaćom za prosinac 2014., koja je isplaćena u siječnju 2015. godine.

Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos

4.443,958 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine.

3.5. Minimalna plaća

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u pu-nom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 122/17) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. u visini od 3.439,80 kn. Primjenjuje se od 1. siječnja 2018. za plaću koja će se uobičajeno isplaćiva u veljači 2018.

Tablica 11. Iznos minimalne plaće

Razdoblje

Bruto iznos minimalne

plaće za puno radno vrijeme

Objavljeno u NN, br.

od 1.6.2011. do 31.5.2012. 2.814,00 58/11 i 60/11 – ispr.od 1.6.2012. do 31.5.2013. 2.814,00 60/12

od 1.6.2013. do 31.12.2013. 2.984,78 51/13od 1.1.2014. do 31.12.2014. 3.017,61 156/13od 1.1.2015. do 31.12.2015. 3.029,55 151/14od 1.1.2016. do 31.12.2016. 3.120,00 140/15od 1.1.2017. do 31.12.2017. 3.276,00 115/16od 1.1.2018. do 31.12.2018. 3.439,80 122/17

3.6. Koefi cijen za preračunavanje neto plaće u bruto plaću bez utjecaja osobnog odbitka

Tablica 12. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto pla-će u bruto plaću bez utjecaja osobnog odbitka

Stopa prirezaDoprinos za mirovinsko osiguranje = 20 %

Stopa poreza24 % 36 %

0,00 1,644737 1,9531251,00 1,649947 1,9641732,00 1,655191 1,9753483,00 1,660468 1,9866504,00 1,665778 1,9980825,00 1,671123 2,0096466,00 1,676502 2,0213456,25 1,677852 2,0242916,50 1,679205 2,0272467,00 1,681916 2,0331827,50 1,684636 2,0391528,00 1,687365 2,0451579,00 1,692849 2,057275

10,00 1,698370 2,06953612,00 1,709519 2,09450413,00 1,715148 2,10721514,00 1,720815 2,12008115,00 1,726519 2,13310618,00 1,743862 2,173157

4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad

Za prva 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno sedam dana za invalida rada, naknadu isplaćuje po-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

85

TIM4PIN INFO

slodavac na svoj teret u visini utvrđenoj kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, uz obvezu obračunavanja i plaćanja doprinosa iz plaće i na plaću, te poreza na dohodak i prireza. Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13 i 137/13), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13 i 152/14 i 59/17) u tablici 12., dan je pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja, a ispla-ćuju se na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osi-guranje i državnog proračuna.

Tablica 13. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolova-nja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna

RB Privremena nesposobnost za rad

Isplaćuje/na teret

Osnovica za naknadu Visina naknade

kod isplata prema

stupcu 4

Isplaćene barem dvije ili više plaća

Isplaćena jedna ili

ni jedna plaća

1 2 3 4 5 6

1.

Privremena nesposobnost za rad zbog boles – od 43. dana, odnosno od 8. dana za invalide rada

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 3.047,60

70 %/ 80 %/ od osnovice, ne više od 4.257,28

2.

Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana




70 % / 80 % /od osnovice, ne više od 4.257,28

3.

Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana




100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

4.

Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles – od prvog dana




100 % od osnovice, bez ograničenja

5.Kada je radnik određen za pra telja bolesnika





6.

Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret




7.

Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana





8.

Rodiljni dopust*, do 6 mjeseci djetetova života – od prvog dana



-

100 % od osnovice, bez ograničenja

9.Roditeljski dopust:od 6 mjeseci do 1 godine

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

-

Ne manje od 70 % prora-čunske osnovice 2.328,20

100 % osnovice, ali ne više od 120 % proračunske osnovice = 3.991,00

10.

Roditeljski dopust:Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijeteOd 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

Ne više od 70 % proračunske osnovice = 2.328,20

11. Prenatalni pregled(slobodan dan)

Poslodavac na svoj teret

Redovna plaća 100 %

* Prema čl. 24., st. 7. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14 i 59/17), zaposleni ili samozaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidi-ma u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja rodiljnog dopu-sta ima pravo na naknadu, koja od 1. srpnja 2017. iznosi 2.328,20 kn (70 % proračunske osnovice). Ranijom odredbom bio je propisan postotak 50 % proračunske osnovice.

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od:

70 % – za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

80 % – od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.

50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do tri godine.

Zaposlenicima koji su na neprekidnom bolovanju du-ljem od 18 mjeseci zbog liječenja zloćudnih boles i u drugim slučajevima iz članka 52., stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13 i 137/13), naknada plaće neće se umanjiva na 50 %.

Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (čl. 56. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju). Ako nije ispu-njen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50 kn) za sve vrijeme trajanja bolovanja.

5. Drugi dohodakDrugi dohodak je razlika između svakog pojedinač-nog primitka, što se ne smatra primitkom od nesa-mostalnog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatnos , od imovine i imovinskih prava, od kapita-la, od osiguranja i propisanih izdataka.

86

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak ispla telji drugog dohotka su obvezni obračuna i pla doprinose na sve primitke koje isplaćuju nakon 1. siječnja 2017., bez obzira na koje se razdoblje pri-mici odnose.

5.1. Izdaci koji se priznaju pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka

● Svota što je iz primitka uplaćena za obvezne dopri-nose.

● Paušalni izdatak u visini od 30 % primitka od:a) Autorske naknade što je isplaćena prema Zako-

nu o autorskom pravu i srodnim pravima (NN, br. 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14 i 62/17).

b) Primitka za profesionalnu djelatnost novinara, umjetnika i sportaša, koji su osigurani po toj os-novi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju Porezne uprave.

c) Primitka nerezidenta za obavljanje umjetničke, ar s čke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnos , djelatnos u svezi s skom, radiom, televizijom i zabavnim priredbama.

● Dodatni paušalni izdatak u visini od 25 % primitka za umjetničke naknade.

Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni od-bitak.

Obveznici koji ostvaruju drugi dohodak ne moraju vo-di poslovne knjige i evidencije, osim kad se prijave u Registar poreznih obveznika s namjerom da dohodak utvrđuju kako je propisano za samostalne djelatnos , kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evi-dencija.

5.2. Stope doprinosa iz i na drugi dohodakTablica 14. Stope doprinosa iz i na drugi dohodak, porez i

prirez

R.br. Opis Ugovor

o djelu

Ugovor o djelu –

umirovljenik

Autorska naknada

Naknada umjetnicima

1. Primitak 2. Paušalni izdatak 0 % 0 % 30 % 55 %

3. Osnovica za doprinos (1 – 2)

4. Doprinos za MO (3 x stopa) 10 % 10 % 10 % 10 %4.a MO I. stup 7,5 % 10 % 7,5 % 7,5 %4.b MO II. Stup 2,5 % 0 % 2,5 % 2,5 %

5. Dohodak /porezna osnovica (1 – 2 – 4)

6. Porez i prirez (6.a + 6.b)

6.a (5 x stopa) 24 % 24 % 24 % 24 %

6.b prirez prema odluci (6.a x stopa)

7. Neto primitak (1 – 4 – 6)

8. Doprinos za ZO (3 x stopa) 7,5 % 7,5 % 7,5 % 7,5 %9. Trošak ispla telja (1 + 8)

Od 2017. godine obračun poreza i prireza na drugi dohodak nije konačan. Primici od drugog dohotka će se u posebnom postupku pribraja ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada (plaći/mirovini) i dohotku od samostalne djelatnos te će se, teme-ljem h vrsta primitaka, utvrđiva godišnja porezna osnovica. Porezna stopa od 24 % primjenjuje se na godišnju poreznu osnovicu do visine od 210.000,00 kuna, a porezna stopa od 36 % na godišnju poreznu osnovicu iznad 210.000,00 kuna. Među m, primitak po osnovi drugog dohotka do visine od 12.500,00 kuna godišnje (peterostruki iznos osnovice osobnog odbitka) oporezuje se samo godišnjom stopom od 24 %.

Sukladno članku 24. stavku 5. Zakona o porezu na do-hodak, predujam poreza na dohodak od nesamostal-nog rada i mirovine umanjuje se za 50 % umirovljeni-cima po osnovi ostvarenog dohotka od mirovine, kao i poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenos prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema poseb-nom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.

Tablica 15. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

Ugovor o djelu

Autorske naknade izdatak 30 %

Umjetničke naknadeIzdatak 55 %

0 % 1,46198830 1,28402671 1,165772911 % 1,46661973 1,28652443 1,167095382 % 1,47128060 1,28903189 1,168420863 % 1,47597119 1,29154914 1,169749354 % 1,48069178 1,29407624 1,171080865 % 1,48544266 1,29661325 1,172415416 % 1,49022413 1,29916022 1,173753007 % 1,49503648 1,30171723 1,17509365

7,5 % 1,49745433 1,30299950 1,175765138 % 1,49988001 1,30428431 1,176437379 % 1,50475503 1,30686155 1,17778416

10 % 1,50966184 1,30944898 1,1791340412 % 1,51957209 1,31465472 1,1818431113 % 1,52457617 1,31727314 1,1832023114 % 1,52961331 1,31990201 1,1845646515 % 1,53468386 1,32254140 1,1859301218 % 1,55009921 1,33052327 1,19004551

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

87

TIM4PIN INFO

Tablica 16. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za do-prinose, poreza i prireza na drugi dohodak

DoprinosiBroj i naziv uplatnog

računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj primatelja

Doprinos za zdravstveno osiguranja

HR6510010051550100001Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

HR688540-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR688176-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR761001005170003601Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Porez i prirezRačun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka

Poziv na broj primatelja

Za sve vrste isplate drugog dohotka

Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2018. godini (NN, br. 11/18)

HR 681945-OIB ispla telja poreza – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

6. Primici izuze od ovrheČlanak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka Ustavnoga suda RH i 73/17) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama navedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta:

● Primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgu-bljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uzdržavanja.

● Primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga ošte-ćenja prema propisima o invalidskom osiguranju.

● Primanja po osnovi socijalne skrbi.● Primanja po osnovi privremene nezaposlenos .● Primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako po-

sebnim propisom nije drugačije određeno.● Primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i

studen ma.● Naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po os-

novi zakonskog uzdržavanja, te za tražbine nakna-de štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika.

● Primanja po osnovi odličja i priznanja.● Rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno.

● Utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke.

● Naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primici-ma po osnovi nesamostalnog rada.

● Dar za djecu do 15. godine života i potpore za novo-rođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada.

● Naknada za saniranje posljedica štete od katastro-fa i elementarnih nepogoda.

● Potpore zbog invalidnos radnika i neprekidnog bo-lovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smr radnika i smr člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezi-vim primicima po osnovi nesamostalnog rada.

● Ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

Primitke izuzete od ovrhe po posebnim propisima pro-vjeri u članku Izuzimanja i ograničenja u ovrsi u br. 4/2015. te članku Ovrha na plaći i novčanoj naknadi u br. 11/2015. TIM4PIN magazina na www. m4pin.hr.

Izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN, br. 73/17) promijenjen je dio plaće koji je zaš ćen od ovrhe u slučaju kad je neto plaća ovršenika manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj i to u slu-čaju naplate tražbine po osnovi uzdržavanja djeteta te po drugoj osnovi.

Tablica 17. Iznos plaće, koji je zaš ćen u ovršnom postup-ku nad plaćom (članak 173. Ovršnog zakona) od 3. 8. 2017.

Naplata tražbine po osnovi:- zakonskog uzdržavanja,- naknade štete nastale

zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka

radne sposobnos i - naknade štete za

izgubljeno uzdržavanje zbog smr davatelja uzdržavanja

Naplata tražbine po

drugoj osnovi

Naplata tražbine

po osnovi uzdržavanja

djeteta

Iznos izuzet od ovrhe, ako je neto plaća ovršenika jednaka ili veća od 5.960,00 kn¹ (st.1.)

½ prosječne neto plaće u RH = 2.980,00 kn

⅔ prosječne neto plaće u RH = 3.973,33 kn

¼ prosječne neto plaće u RH = 1.490,00 kn

Iznos izuzet od ovrhe, ako je neto plaća ovršenika manja od 5.960,00 kn (st.2)

¼ neto plaće ovršenika 3/4 plaće ovršenika, ali ne više od ⅔ prosječne neto plaće u RH (bilo: ⅔ plaće ovršenika)

¼ neto plaće ovršenika(bilo: ¼ prosječne plaće u RH = 1.490,00 kn)

¹ Prosječna neto plaća u pravnim osobama u RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2017. (NN, br. 110/17).

88

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.

7. Financijske obavijes Tablica 18. Stope zateznih kamata od 11. rujna 1996. do

29. lipnja 2013.

Razdoblje Subjek Godišnja stopa Propis

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

Svi subjek

18 %Uredba o visini stope

zatezne kamate (NN, br. 76/96)

1. 7. 2002. – 31. 12. 2007. 15 %

Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br.

72/02. i 153/04)

1. 1. 2008. – 30. 6. 2011.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

17 %¹

Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa

HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09,

82/10 i 1/11)Ostali odnosi 14 %

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

15 %²

Zakon o obveznim odnosima (NN, br.

35/05, 41/08 i 125/11.) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 74/11, 11/12,

1/13 i 83/13)Ostali odnosi 12 %

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugo-vori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % godišnje.

² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % godišnje.

Tablica 19. Stope zateznih kamata od 30. lipnja 2013.

Razdoblje

Subjek

Propis

Ugovorni odnosi između trgovaca (poduzetnika)

međusobnoUgovorni odnosi između trgovca (poduzetnika) i

osoba javnog prava kada je osoba javnog prava (grad, općina, županija, RH i dr.) dužnik novčane obveze

Ugovorni odnosi Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog

prava vjerovnik novčane obveze

Ostali odnosiPotrošački ugovori (dužnici su građani kao potrošači)

Trgovci kada sklapaju ugovore izvan svoje

gospodarske djelatnos Građanskopravni ugovori

između građana međusobnoIzvanugovorni odnosi

30.6. – 31.12.2013. 12,40 % 15 % 12 % NN 83/131.1. – 30.6.2014. 12,35 % 15 % 12 % NN 1/14

1.7. – 31.12.2014. 12,29 % 15 % 12 % NN 80/141.1. – 30.6.2015. 12,14 % 15 % 12 % NN 1/151.7. – 31.7.2015. 12,13 % 15 % 12 % NN 73/15

1.8. – 31.12.2015. 10,14 % 10,14 % 8,14 % NN 85/151.1. – 30.6.2016. 10,05 % 10,05 % 8,05 % NN 140/15

1.7. – 31.12.2016. 9,88 % 9,88 % 7,88 % NN 60/161.1. – 30.6.2017. 9,68 % 9,68 % 7,68 % NN 1/17

1.7. – 31.12.2017. 9,41 % 9,41 % 7,41 % NN 64/171.1. – 30.6.2018. 9,09 % 9,09 % 7,09 % NN 1/18

Tablica 20. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim oso-bama RH

Tromjesečno razdoblje

Iznos u kunamaMjesec

Iznos u kunamaGodina

Iznos u kunamabruto neto bruto neto bruto neto

XI/2016.-I/2017. 7.900 5.846 I/2017. 7.911 5.895 2008. 7.544 5.178XII/2016.-II/2017. 7.891 5.876 II/2017. 7.930 5.894 2009. 7.711 5.311

I/2017.-III/2017. 7.983 5.937 III/2017. 8.109 6.022 2010. 7.679 5.443II/2017.-IV/2017. 7.995 5.943 IV/2017. 7.945 5.914 2011. 7.796 5.441III/2017.-V/2017. 8.053 5.987 V/2017. 8.104 6.025 2012. 7.875 5.478IV/2017.-VI/2017. 8.044 5.981 VI/2017. 8.082 6.005 2013. 7.939 5.515V/2017.-VII/2017. 8.047 5.978 VII/2017. 8.047 5.978 2014. 7.953 5.533VI/2017.-VIII/2017. 8.053 5.976 VIII/2017. 8.122 6.018 2015. 8.055 5.711VII/2017.-IX/2017. 8.022 5.960 IX/2017. 7.989 5.958 2016. 7.752 5.685VIII/2017.-X/2017. 8.064 5.997 X/2017. 8.081 6.014 2017. 8.055 5.985IX/2017.-XI/2017. 8.150 6.054 XI/2017. 8.381 6.190X/2017.-XII/2017. 8.171 6.059 XII/2017. 8.052 5.973XI/2017.-I/2018. 8.265 6.117 I/2018. 8.361 6.189XII/2017.-II/2018. 8.229 6.097 II/2018 8.274 6.128I/2018.-III/2018. 8.367 6.190 III/2018 8.467 6.253

8. Ostale informacijeTablica 21. Otpremnine prema poreznim propisima i pre-

ma Zakonu o radu

RBPrestanak ugovora o

radu

Pravo na otpremninu

Pravo na otpremninu prema Zakonu o radu; NN, br. 93/14 i

127/17 (čl. 126.) – nakon 2 godine neprekidnog rada

Mogućnost neoporezive isplate

1.Poslovno

uvjetovani otkaz

Pravo radnika na

otpremninu određuje se kolek vnim ugovorom, ugovorom

o radu, pravilnikom

o radu, internim ak ma

poslodavca te Zakonom

o radu

Najmanje: Otpremnina za svaku navršenu godinu rada = 1/3 prosječne bruto plaće ostvarene u posljednja tri mjeseca prije prekida radnog odnosa.Najviše: Prosječna bruto plaća ostvarena u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa x 6.

Do visine 6.500,00 kn za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod istog poslodavca (čl. 7., st. 2., r.br. 15. Pravilnika o porezu na dohodak)

2.Osobno

uvjetovani otkaz

3.

Osobno uvjetovani otkaz zbog

ozljede na radu ili

profesionalne boles

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne boles , te nakon završenog liječenja ne bude vraćen na posao pravo na otpremninu ostvaruje u najmanje dvostrukoj svo od svote koja bi mu inače pripadala (čl. 42. Zakona o radu; NN, br. 93/14 i 127/17)

Do visine 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca (čl. 7., st. 2., r.br. 16. Pravilnika o porezu na dohodak)

4. Odlazak u mirovinu

Najviše 8.000,00 kn (čl. 7., st. 2., r.br. 14. Pravilnika o porezu na dohodak)

5.

Sporazumni prestanak ugovora o

radu

Svota koja se isplaćuje u cijelos podliježe plaćanju poreza i doprinosa (kao dohodak od nesamostalnog rada)

Tablica 22. Pregled radnih sa po mjesecima u 2018. godini

Siječanj 184 Srpanj 176Veljača 160 Kolovoz 184Ožujak 176 Rujan 160Travanj 168 Listopad 184Svibanj 184 Studeni 176Lipanj 168 Prosinac 168

Ukupan broj radnih sa u 2018. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u ko-jem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

89

TIM4PIN INFO

Tablica 23. Oznake izvješća na Obrascu JOPPD za dane u lipnju 2018.

Datum u mjesecu

Oznaka Obrasca JOPPD

Datum u mjesecu


Datum u mjesecu


1. 18152 12. 18163 23. 181742. 18153 13. 18164 24. 181753. 18154 14. 18165 25. 181764. 18155 15. 18166 26. 181775. 18156 16. 18167 27. 181786. 18157 17. 18168 28. 181797. 18158 18. 18169 29. 181808. 18159 19. 18170 30. 181819. 18160 20. 18171

10. 18161 21. 1817211. 18162 22. 18173

Tablica 24. Blagdani i neradni dani u lipnju 2018.

22. lipnja, petak Dan an fašis čke borbe25. lipnja, ponedjeljak Dan državnos

Tablica 25. Rokovi za podnošenje poreznih izvještaja u lip-nju 2018. godine za proračune, proračunske ko-risnike, izvanproračunske korisnike i neprofi tne organizacije

Obrasci Rok predaje

Obrazac JOPPD

• na dan isplate primitka ili sljedeći dan

• u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva

PDV za mjesečne obveznike do 20. lipnja 2018. za svibanj 2018.

Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S)

do 20. lipnja 2018. za svibanj 2018.

Tablica 26. Novi ekonomsko-fi nancijski propisi

Naziv propisaNarodne novine,

br.:

Stupanje na snagu

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom

39/18 5.5.18.

Odluka o općinskim porezima Općine Podbablje 40/18 1.6.18.Zakon o provedbi Opće uredbe o zaš podataka 42/18 25.5.18.Odluka o porezima Općine Lupoglav 42/18 1.6.18.Odluka o izmjeni i dopuni Odluke porezima Općine Tisno 42/18 1.1.19.

Odluka o ispla materijalnih prava i drugih naknada za zaposlenike u djelatnos socijalne skrbi

46/18 19.5.18.

Granski kolek vni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se fi nanciraju iz državnog proračuna

46/18

Pravilnik o načinu korištenja vlas h prihoda ostvarenih od obavljanja osnovne i ostale djelatnos ustanova u kulturi

47/18 31.5.18.

Dopuna Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama 47/18 1.12.17.

Tablica 27. Nove stope prireza u 2018. godini

Grad/općina Dosadašnja stopa

Nova stopa

Datum primjene

Narodne novine, br.

Podstrana 8% 10% 1.1.18. 121/17Supetar 0% 10% 1.1.18. 125/17

Negoslavci 5% 10% 1.1.18. 126/17Negoslavci 10% 5% 1.3.18. 17/18Karlovac 14% 12% 1.1.18. 127/17

Lipik 0% 10% 1.1.18. 130/17Erdut 1% 5% 1.1.18. 130/17

Ludbreg 8% 12% 1.1.18. 132/17Plitvička Jezera 5% 8% 1.1.18. 5/18

Štefanje 10% 8% 1.2.18. 7/18Š tar 10% 5% Sl.glasnik 16/18

9. Aktualni EU natječajiTablica 28. Izdvojeni natječaji fi nancirani iz Europskih

strukturnih i inves cijskih fondova

Područje Natječaj Razdoblje Prijavitelji

Upravljanje

Tematske mreže za društveno-ekonomski razvoj te promicanje socijalnog dijaloga u kontekstu unapređivanja uvjeta rada

4.5.2018.-16.8.2018.

Udruge, sindika , udruge sindikata više razine, udruge poslodavaca, udruge poslodavaca više razine

Socijalna uključenost

Razvoj usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom – faza II

24.5.2018.-31.12.2019. Neprofi tne organizacije

Zdravlje Promocija zdravlja i prevencija boles – Faza 1

30.3.2018.-31.12.2020.

JLSJP(R)SOCDZdravstvene ins tucije

Upravljanje

Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za podršku učinkovitoj resocijalizaciji i reintegraciji počinitelja kaznenih djela u društvenu zajednicu

30.3.2018.-4.6.2018.

Neprofi tne organizacijeOCD

TurizamZaš ta okoliša

INTERREG Adrion – 2. Poziv na dostavu projektnih prijedloga (Strateški poziv EUSAIR)

26.3.2018.-26.6.2018.

Neprofi tne organizacijeGospodarski subjek Tijela javne vlas


Uspostava veteranskih centara u Republici Hrvatskoj

8.3.2018.-15.2.2019.

Ministarstvo hrvatskih branitelja

Obrazovanje Provedba HKO-a na razini visokog obrazovanja

12.3.2018.-4.6.2018. Visoka učilišta

Obrazovanje

Programska, stručna i fi nancijska potpora obrazovanju djece i učenika pripadnika romske nacionalne manjine

30.3.2018.-14.5.2018.

JLSJP(R)S

90

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 6

/201

8.


Unaprjeđenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

8.3.2019.-31.12.2018.

JLSVr ći


Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici – Faza 1

23.1.2018.-15.6.2018.

Neprofi tne organizacijeOCDJLSJP(R)SUstanova socijalne skrbi


Podrška socijalnom uključivanju i zapošljavanju marginaliziranih skupina

22.9.2017.-31.12.2019.

OCDJLSJP(R)S


Ublažavanje siromaštva pružanjem pomoći najpotrebi jim osobama podjelom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći – faza II

07.11.2017.-31.12.2018. OCD


Podrška procesu deins tucionalizacije i prevencije ins tucionalizacije djece i mladih

20.3.2017.-31.12.2020. Ustanova socijalne skrbi


Podrška daljnjem procesu deins tucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi za osobe s invaliditetom

20.3.2017.-31.12.2020. Ustanova socijalne skrbi

Zaš ta okoliša

Provedba Programa izobrazno-informa vnih ak vnos o održivom gospodarenju otpadom

15.2.2018.-1.2.2019. JLS

Zaš ta okoliša

Građenje reciklažnih dvorišta

29.3.2017.-31.12.2018. JLS

Zaš ta okoliša

Sanacija i zatvaranje odlagališta neopasnog otpada

8.6.2017.-31.12.2018. JLS

Zdravlje

Poboljšanje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaš s naglaskom na udaljena i deprivirana područja kroz ulaganja u potrebe pružatelja usluga zdravstvene zaš te na primarnoj razini

8.7.2016.-31.12.2020.

JLSJP(R)S

Zdravlje

Poboljšanje ispla vos i pristupa dnevnim bolnicama i/ili dnevnim kirurgijama

18.7.2016.-31.12.2020.

JLSJP(R)S

Zdravlje Poboljšanje pristupa hitnoj zdravstvenoj zaš

18.7.2016.-31.12.2020.

JLSJP(R)S

Energija

Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora

16.11.2017.-31.12.2020.

Javna jela (ministarstva i agencije)JLSJP(R)SUstanova socijalne skrbiUstanova u kulturi

Edukacija

Modernizacija, unaprjeđenje i proširenje infrastrukture studentskog smještaja za studente u nepovoljnom položaju

8.9.2015.-30.6.2020. Javna visoka učilišta

IKT Razvoj e-usluga 18.7.2016.-31.7.2018.

Ministarstvo zdravstvaMinistarstvo graditeljstva i prostornog uređenjaMinistarstvo kulture Ministarstvo turizmaMinistarstvo pravosuđaMinistarstvo hrvatskih braniteljaHZZODržavna geodetska upravaHGK

* JLS – jedinice lokalne samouprave

** JLPRS – Jedinice regionalne (područne) samouprave

*** HZZO – Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

**** HGK – Hrvatska gospodarska komora

***** OCD – organizacije civilnog društva

PRETPLATE NAe-mail

[email protected]@tim4pin.hr

telefoni01/5531-755; 01/5531-335

099/3037-677

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 6/2018.

91

TIM4PIN INFO

SEMINARI I RADIONICE- JAVNA NABAVA -

* detaljnije o programu i prijavi na www.tim4pin.hr

SEMINARI I RADIONICE- Novi obvezujući EU propisi o zaštiti osobnih podataka

– GDPR -

* detaljnije o programu i prijavi na www.tim4pin.hr

Nova Uredba propisuje da su obveznici primjene izravno sve osobe koje u bilo

koju svrhu prikupljaju ili obrađuju osobne podatke.

Program:I. Načela obrade osobnih podataka i pravni

temelj za obraduII. Kako se uskladiti s važećim propisima

i UredbomIII. Primjeri zbirki osobnih podataka

najčešćih u praksi

20. lipnja 2018.

Pučko otvoreno učilište Ogulin, Ivana Gorana Kovačića 2, Ogulin

Specifi čnosti kod izrade dokumentacije o nabavi u

postupcima fi nanciranim iz EU fondova; eESPD obrazac

Iz programa izdvajamo:

• Izrada općeg dijela dokumentacije o nabavi u postupcima fi nanciranim iz EU sredstava

• Najčešće primjedbe posredničkih tijela• eESPD

Trajanje programa: 8 nastavnih sati

14. lipnja 20 18.

Hotel Palace, Trg J.J. Strossmayera 10, Zagreb

Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja

kojima ostvaruju 8 bodova za obnovu certifi kata.

TIM4PIN MAGAZIN

Godišnja pretplata Polugodišnja pretplata

NAŠA IZDANJA

OIB

NAZIV IZDANJA

NAPOMENA:

“ model IBAN Svrha uplate

Aktualna izdanjaNarudžbenica za pretplatu na časopis, kao i za navedena izdanja nalazi se na posljednjoj stranici časopisa.


Teme: Porez na dohodak, Porez na dodanu vrijednost, Porez na dobit, Opći porezni zakon – izmjene i dopune, Ppopis mišljenja i uputa Ministarstva fi nancija, Načini isplata fi zičkih osoba.








Teme: Novi Zakon o javnoj nabavi s kazalom pojmova, Stručna mi-šljenja autora i usporedba s pret-hodnom zakonskom regulativnom.




Teme: Priprema projektnih prijedloga, Upute za ispunjavanje aplikacijskog obrasca, Provedba projekta, Primjeri dobre prakse.



Aktualna izdanja

EU projekti – od ideje do realizacije

Teme: Strateški dokumenti, proračun projekta, javna nabava, izvještavanje.

Autori: Ivana Maletić, Kristina Kosor, Matilda Copić, Katarina Ivanković–Knežević, Nada Zrinušić, Božana Bešlić, Saša Bukovac, Nataša Kulakowski, Mladenka Karačić, Marija Rajaković, Marija Tufekčić, Ivana Petričko, Sabina Valić



Teme: Porez na dohodak, porez na dodanu vrijednost, porez na dobit, Opći porezni zakon - izmje-ne i dopune; PRILOG: Popis mi-šljenja i uputa Ministarstva fi nan-cija, načini isplata fi zičkih osoba.



Računovodstvo proračunskih i neprofi tnih organizacija

Teme: Udžbenik za sustavno sagledavanje i računovodstveno praćenje poslovanja proračunskih i neprofi tnih organizacija. Teorijske postavke sustava s primjerima knjiženja.

Autori: Davor Vašiček, Vesna Vašiček

Izdanje: Rijeka, 2016.

Priručnik za planiranje 2018. - 2020.

Teme: Priručnik za planiranje s konkretnim primjerima namijenjen svim korisnicima državnog proračuna, jedinicama lokalne i područne regionalne samouprave i njihovim korisnicima u procesu planiranja za razdoblje 2018.-2020.

Autori: Ivana Jakir-Bajo, Ida Hohnjec, Andrea Kocelj, Mirela Zagorac

Izdanje: Zagreb, 2017..


Teme: Novi Zakon o javnoj nabavi s kazalom pojmova, stručna mišljenja autora i usporedba s prethodnom zakonskom regulativnom.



Računski plan proračuna 2017.

Teme: Računski plan proračuna i Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu (pročišćeni tekst - NN, br. 12/14, 115/15, 87/16).

Autori: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje



Teme: Priprema projektnih prijedloga, upute za ispunjavanje aplikacijskog obrasca, provedba projekta, primjeri dobre prakse.



EU projekti

POREZNI PRIRUČNIK Prikaz novog Zakona

Računovodstvo

Prikaz novog Zakona Prikaz novog Zakona

Računski plan EU projekti Priprema, pozor, EU projekti





CBA - analiza troškova i POREZNI PRIRUČNIK Priručnik za planiranje POREZNI PRIRUČNIK CBA - analiza troškova i Priručnik za planiranje CBA - analiza troškova i

ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA

6

Polugodišnji financijski izvještaji proračuna

Promjene u proračunskim procesima

Pravo na godišnji odmor i regres u JLS

Ugovori o energetskom učinku

NA

KL

AD

NIK

- t

im4

pin

Uli

ca

gra

da

Vu

ko

va

ra 2

37

A,

10 0

00

Za

gre

b |

ce

nta

r@ti

m4

pin

.hr

TIS

KA

NIC

A -

po

šta

rin

a p

lać

en

a u

HP

-u d

.d.

u s

ort

irn

ici

10 2

00

Za

gre

b

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

• li

panj

• 2

018.

BROJ 6.lipanj 2018.

Odgovornost. Pravi razlog za GDPRZaštitite svoje korisnike, poslovanje i podatke odgovorno i u skladu s propisima. Oni imaju pravo na privatnost, a vi na zadovoljstvo i poslovni uspjeh. Količina podataka kojom raspolažete ogromna je, a procesi kompleksni. No, GDPR je jednostavna stvar kada o tome znate sve. A mi znamo. I jedini zaista poznajemo vaše poslovanje. Upravljanje podacima na siguran način za LC nije ništa novo - to radimo već 26 godina. Poznajemo IT rješenja koja su dio vaših poslovnih procesa i zato možemo kreirati GDPR paket po vašoj mjeri:

LC GDPR Consulting - specijalizirani GDPR paket sadrži 5 koraka koji se provode u dvije faze. Prva tri koraka predstavljaju inicijalnu fazu, a četvrti i peti aktiviraju se nakon potpuno završene prve faze. Svaki se korak temelji na specifičnostima vaših poslovnih procesa i odgovara samo vama.

Za sve dodatne informacije obratite nam se na [email protected] ili [email protected]

1. KORAK:Predstavljanje prava i obveza prema GDPR-u uz naglasak na organizacijski i pravni aspekt obrade osobnih podataka

2. KORAK:Analiza opsega osobnih podataka prema specifičnim potrebama korisnika

3. KORAK:Procesna, organizacijska i tehnološka prilagodba poslovanja prema GDPR-u

4. KORAK: Službenik za zaštitu podataka (DPO)

5. KORAK:Evidencija i izvješća o obradi osobnih podataka

Documents

Odgovornost. TIM4PIN MAGAZIN • lipanj • 2018.tim4pin.hr/wordpress_9/wp-content/uploads/2018/06/TIM4PIN-Magazin... · 5 godina poslovanja HNVSHUWQD SRGUXÏMD (8 IRQGRYL MDYQD QDEDYD