PROCJENA VRIJEDNOSTI NEKRETNINA - TIM4PIN · PROCJENA VRIJEDNOSTI NEKRETNINA - praktična provedba Uredbe i Pravilnika Stupanjem na snagu Uredbe o procjeni vrijednosti nekretnina

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

stu

deni • 2

014.

NA

KL

AD

NIK

: TIM

4P

IN, U

LIC

A G

RA

DA

VU

KO

VA

RA

237A

, 10

00

0 Z

AG

RE

B °

WW

W.T

IM4P

IN.H

R °

E-M

AIL

: C

EN

TA

R@

TIM

4P

IN.H

R

TIS

KA

NIC

A -

PO

ŠTA

RIN

A P

LA

ĆE

NA

U P

OŠ

TI 10

00

0 Z

AG

RE

B

ISSN 1848-7610

9 7 7 1 8 4 8 7 6 1 0 0 2

SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

PROCJENA VRIJEDNOSTI NEKRETNINA - praktična provedba Uredbe i Pravilnika

Stupanjem na snagu Uredbe o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 74/14) i Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 79/14) po prvi put je u Republici Hrvatskoj detaljno propisana norma za procjenu

vrijednosti nekretnina. Značajan iskorak zakonodavca u tom segmentu potrebno je dobro iskoristiti, te u nadolazećem periodu prikupiti sva iskustva u provedbi Uredbe i Pravilnika, kako bi se u budućem zakonskom

normiranju predmetne materije mogla ugraditi najbolja rješenja.

Uvažavajući potrebe stalne edukacije stručne javnosti i rasprave oko eventualnih dvojbi tvrtka LIBUSOFT CICOM d.o.o. u suradnji s Udrugom gradova organizira cjelodnevni stručni seminar na temu

STRUČNI SEMINAR

Stručni seminar će se održati u petak, 28. studenog 2014. godine,s početkom u 09:00 sati u Hotelu Antunović u Zagrebu.

Seminar je namijenjen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a posebno uredima za prostorno planiranje, imovinsko-pravne poslove i gospodarenje gradskom imovinom; tijelima za provođenje postupaka izvlaštenja;

agencijama za upravljanje imovinom u javnom sektoru (DUUDI, APN); agencijama za posredovanje u prometu nekretnina, bankarskim nekretninskim uredima, ovlaštenim sudskim vještacima i sudskim procjeniteljima; zemljišnoknjižnim odjelima, te

javnobilježničkim i odvjetničkim uredima.

Predavači: mr.sc. Željko Uhlir, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, zamjenik ministrice; Branimir Majčica, mag. zemljišnog menadžmenta, Grad Zagreb, voditelj službe za vred. nekretnina; Maja Polić, mag.ing.geod. i geoinf., Grad Zagreb, viša stručna suradnica, službe za vred. nekretnina; Ana-Marija Končić,voditeljica Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u

Sesvetama; predstavnici Udruge Gradova i konzultanti tvrtke LIBUSOFT CICOM d.o.o.

Online prijavnicu, kao i sve dodatne informacije o stručnom seminaru možete pronaći na našoj web stranici www.spi.hr/bpkc.

Na seminaru će se obraditi ključne teme i dati odgovori na pitanja, koja trebaju u bitnome pomoći svim dionicima u provedbi predmetnih propisa:

Uvodno o ciljevima donošenja Uredbe i Pravilnika, te pripreme za donošenje zakonskog okvira Pripreme za uvođenje Baze podataka o kupoprodajnim cijenama nekretnina (BKC) Plan približnih vrijednosti i određivanje cjenovnih blokova Izvori za pribavljanje podataka o prometu nekretnina Obveze javnih bilježnika koji ovjeravaju potpise na ispravama o prodaji i raspolaganju nekretnine Identifikacija potrebnih isprava o kupoprodaji nekretnina koje se ulažu u zbirku isprava zemljišnoknjižnih odjela Sadržaj zbirke kupoprodajnih cijena Ciljevi evaluacije podataka iz zbirke kupoprodajnih cijena ostalih 12 tema možete pogledati na našoj web stranici putem linka www.spi.hr/bpkc.

BROJ 11 • 2014

Evidentiranje državne imovine

Godišnji obračun poreza pri zadnjoj isplati plaće

Javna nabava usluga iz dodatka II. B

Novi računovodstveni okvir za neprofi tne organizacije

Plaće u školstvu

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMAspecifična pitanja, službeni stavovi i zbirka propisa

Maja Butorac, Vesna Šiklić Odak

Uskoro izlazi

iz tiska!

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE

13. i 14. studenoga, hotel Palace, Zagreb

U Hrvatskoj djeluje oko 4.000 proračunskih subjekata u različitom djelatnos ma i u različi m pravnim obli-cima. Svi subjek primjenjuju propisani sustav računovodstva i fi nancijskog izvještavanja. Ovaj je sustav slo-žen zbog višestruke svrhe fi nancijskog izvještavanja, a poglavito zbog složenos proračunskih procesa koje primjenjuje. Sve većim uključivanjem proračunskih subjekata u porezni sustav nameće se potreba ustrojava-nja i izdvojenih računovodstvenih evidencija. Računovodstveni proces u uskoj je vezi s procesom planiranja i praćenja izvršavanja fi nancijskih planskih dokumenata, a također i u uskoj je korelaciji s dokazivanjem fi skal-ne odgovornos čelnika proračunskih subjekta. U Hrvatskoj se ne provodi sustavna izobrazba za obavljanje računovodstvenih poslova, te se ova edukacija ocjenjuje vrlo potrebnom i društveno korisnom. Polaznici će steći dodatna i ažurira svoja znanja nužna za dobro fi nancijsko upravljanje, planiranje ak vnos , praćenju fi nancijske efi kasnos i zakonitos u kontekstu fi skalne odgovornos , sastavljanju i razumijevanju fi nancij-skih izvješća i izradi proračunskih planskih dokumenata.

Cilj programa je upozna i usavrši polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, eko-nomskim i fi nancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS-a i pro-računskih korisnika, fi nancijskim izvještavanjem, fi nancijskim upravljanjem, fi skalnom odgovornošću i izradom fi nancijskog plana/proračuna.

Namjena: Računovođama i fi nancijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na opera vnim razina-ma, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima.

Predavači: TIM4PIN s ekspertnim suradnicima iz Ministarstva fi nancija i akademske zajednice.

Cijena: 1.600 kn (uključuje PDV i pisane materijale)

Uplate: TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-40, model 00.

Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja.

1. dan

Ins tucionalni okvir sustava proračuna

Obilježja i funkcije sustava proračuna, proračunski proces, zakonski okvir

Osnove računovodstva

Klasifi ciranje poslovnih događaja, odnos proračuna i proračunskih korisnika, riznica – uređen sustav javnih fi nancija

Porezni položaj proračunskih subjekata (PD, PDV)

Državna i interna revizija, FMC u javnom sektoru

2. dan

Klasifi kacije, priznavanje i mjerenje rashoda – pravila i primjeri

Klasifi kacije, priznavanje i mjerenje prihoda

Priznavanje i mjerenje imovine i izvora – pravila i primjeri

Financijska izvješća i izvješća o izvršenju proračuna – načela, sadržaj i primjeri sastavljanja

Planiranje proračuna – metodologija i prak čni primjeri. Izrada fi nancijskog plana proračunskih korisnika – metodologija i prak čni primjeri

Plaće i oporezivanje dohodaka

Kolek vni ugovori

P R O G R A M

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMAspecifi čna pitanja, službeni stavoviOstvarivanje materijalnih prava zaposlenika u kontekstu dinamičnog za-konskog okvira vrlo je osjetljivo i zahtjevno, kako osobno tako i stručno područje. Uslijed brojnih i čes h zakonskih izmjena te objave službenih tumačenja povjerenstava za tumačenje kolek vnih ugovora, događaju se značajne izmjene u primjeni materijalnih prava službenicima i na-mještenicima u državnim i javnim službama. Vaši učestali upi i pri-sutne dileme s područja primjene kolek vnih ugovora i općenito rad-nopravnih propisa mo virali su nas na objavljivanje ovoga stručnog iz-danja, u kojem objedinjujemo pouzdana stručna stajališta, službena mi-šljenja i zakonsku regula vu ovoga kompleksnog i zahtjevnog područja.

P odručja kojima izdanje posvećuje posebnu pažnju su: radni odnosi, radno vrijeme, odmori (s naglaskom na godišnji odmor), dopus , plaće i dodaci na plaću, naknada za bolovanje, regres, otpremnina kod odla-ska u mirovinu, pravo na pomoć, službeno putovanje i rad na terenu, naknada za odvojeni život, kolek vno osiguranje i sistematski pregledi, jubilarna nagrada, dar za djecu, božićnica, otpremnina, zaš ta službeni-ka i namještenika, te brojna druga.

S obzirom na kontradiktorne odredbe, posebice u javnom sektoru, na-knada troškova prijevoza je i nadalje područje s brojnim nejasnoćama i pogrešnim postupanjima u praksi. Stoga, upravo ovom pitanju u knjizi

posvećujemo posebnu pažnju. Osim općeg i šireg pristupa materijalnim pravima u državnom i javnom sektoru, izda-nje obrađuje i najvažnija pitanja specifi čne primjene kolek vnih ugovora po pojedinim djelatnos ma.

Posebnu prak čnu vrijednost ovom izdanju daje i sveobuhvatna zbirka propisa te pročišćenih aktualnih kolek vnih ugovora.

Cijena izdanja: 300,00 kn Cijena u pretpla do ska 15.11.: 250,00 kn

Naziv ins tucije: TIM4PIN d. o. o. za savjetovanjeUlica grada Vukovara 237a

10 000 Zagrebtel.: 01/5531-755

faks i tel.: 01/5531-335mob: 099/3037-677, (-678)

prijave@ m4pin.hr; centar@ m4pin.hr

www. m4pin.hr

Adresa:Poštanski broj i mjesto:Kontakt telefon:Faks:OIB:IBAN:E-pošta:

Narudžbenica broj ________

Datum:RB Opis Kom. Jedinična cijena Cijena u pretpla do ska 15.11. Ukupno

1.

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM

SLUŽBAMA - specifi čna pitanja, službeni stavovi i zbirka propisa

300,00 kn(uključen PDV) 250,00 kn (uključen PDV)

NAPOMENE: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20 %.Prilikom plaćanja, u “poziv na broj”

pisa : OIB pravne osobe – 60, model 00

IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5

Svrha uplate: Kupnja knjige PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA

Knjigu možete naruči slanjem popunjene narudžbenice e-poštom: prijave@ m4pin.hr, online: www. m4pin.hr, faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678.

Uskoro izlazi

iz tiska!



TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

1

Poštovani čitatelji!

Na početku svakoga dosadašnjega broja obraćao sam se s nekoliko rečenica u kojima sam nastojao iznije- svoje impresije o odabranim aktualnim događanjima na javnoj stručnoj sceni ili vam skrenu pozornost

na posebno važna stručna pitanja koja u časopisu obrađujemo. Ovaj put moje obraćanje usmjereno je na našu buduću suradnju i međusobnu podršku. Prije svega zahvaljujem vam se što ste kao čitatelji podržali našu ideju pokretanja i stvaranja ovoga specijaliziranoga časopisa. Od prvoga broja časopisa nastojimo vas informira o temama koje proizlaze iz stvarnih, svakodnevnih nedoumica i prepreka s kojima se susre-ćete, ali i razvojnim temama koje proizlaze iz aktualnih reformi i članstva u EU.

I nadalje, tematsko usmjerenje časopisa, sukladno ciljevima TIM4PIN Centra, bit će fokusirano na pod-ručje javnog (proračunskog, izvanproračunskog i javno poduzetničkog) te neprofi tnog sektora s posebnim fokusom na specifi čnos ma pojedinih djelatnos . Povezujući i okupljajući ugledne stručnjake i znanstve-nike želimo ostvari misiju i ciljeve Centra TIM4PIN te bar malo doprinije uspješnom izlasku iz recesije i budućem svekolikom napretku.

Časopis ćemo i ubuduće razvija u vaš pouzdani vodič za primjenu propisa, najbolje domaće i svjetske prakse, znanstvenih dos gnuća te širokog spektra relevantnih informacija. U tom smislu uz časopis, je-kom godine ćemo vas informira i putem naših povremenih e-newsle era te posebnog priloga TIM4PIN info. Naravno i brojnim stručnim radionicama i seminarima nastojat ćemo u neposrednim susre ma s vama dodatno rasvjetljava složenije stručne teme i pitanja.

Pripremajući se za nadolazeću novu poslovnu godinu, ovih smo vam dana ponudili produljenje pretplat-ničkog odnosa za 2015. godinu. Na adresu vaše ins tucije upu li smo predračun-ponudu za nastavak pretplate na časopis pod nepromijenjenim uvje ma koji osim skanog izdanja, e-newsle era i TIM4PIN info dodatka, uključuju i određene primjerene fi nancijske i poslovne pogodnos .

Nadamo se da ćete unatoč sve složenijoj fi nancijskoj situaciji bi u mogućnos osta i nadalje naš čitatelj te nam me izrazi ne samo fi nancijsku podršku nego i priznanje da smo koncepcijom i sadržajem časopi-sa na tragu vaših potreba i dobrom putu ostvarenja ciljeva Centra.

U tom uvjerenju, srdačno vas pozdravljam! Glavni urednik

Prof. dr. sc. Davor Vašiček

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678www. m4pin.hrE-pošta: centar@ m4pin.hrOIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5

Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Za nakladnika: Kris na Kosor, mag.ing.oecoing.

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Tajnica uredništva: Sabina Rebrović, mag.oec.

TIM4PIN MAGAZIN - Časopis Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

Uredništvo:

prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Male ć; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; dr.sc. Marko Primorac; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan, Glorija Raguž mag.oec.

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog

Oblikovanje naslovnice i grafi čka priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna skara, d.o.o.

Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

PISMO GLAVNOG UREDNIKA TIM

4PIN M

AG

AZIN

11/2014.

1

impressum

2

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

11/

2014

.

U PRODAJI!projekata!

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

TIM4PIN

44

RB

IBAN

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

3

SADRŽAJ

NOVI PROPISI

Damir JuričićUskoro novine u propisima o JPP 11

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Ivana KunićRebalans Državnog proračuna za 2014. godinu 14

RAČUNOVODSTVO

Ivana Jakir-BajoObuhvat i eviden ranje državne imovine 17

Gorana RojeMeđunarodni vs europski računovodstveni standardi za javni sektor 26

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

Marela KneževićDavor KozinaStanje u sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola 30

POREZI I DOPRINOSI

Dražen OpalićGodišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada pri zadnjoj ispla plaće 38

Mirjana Mahović KomljenovićZahtjevi za preknjiženje pogrešno uplaćenih javnih prihoda 46

JAVNA NABAVA

Ante LobojaNabava usluga iz Dodatka II. B Zakona o javnoj nabavi 55

Zoran VuićPrimjena Zakona o javnoj nabavi – odgovori na neka pitanja 65

Biljana Lerman Iva ŠulerNove direk ve u sustavu javne nabave 75

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Alan VajdaSandra VajdaUvje prekograničnog pružanja usluga na europskom tržištu 84

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Ivana Jakir-BajoOsvrt na Zakon o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija 91

ŠKOLSTVO

Fadila BahovićPlaće zaposlenih u školama – osnovni pojmovi i pitanja iz prakse 100

ZDRAVSTVO

Ivana Dražić Lu lsky Dorotea BešenićIskustvo u primjeni metodeABC u nekim europskim zemljama 108

LOKALNA SAMOUPRAVA

Desanka SarvanUnaprjeđenje ovršnopravne zaš te JLP(R)S-a u ugovornim odnosima 114

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina 119 2. Naknade korisnika državnog proračuna 120 3. Plaće 122 4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad 1275. Drugi dohodak 1286. Primici izuze od ovrhe 1297. Financijske obavijes 1308. Ostale informacije 1319. Novi propisi 132

www. m4pin.hr

centar@ m4pin.hr; pitajcentar@ m4pin.hr

- -

JAVNA NABAVA ZA PONUDITELJE

Zagreb, hotel Palace, 5. prosinac 2014., 8 nastavnih sa ,

s početkom u 9:00 sa

Velika konkurencija na tržištu već sama po sebi otežava natjecanje ponuditeljima u postupcima jav-ne nabave. Još kad se tome doda-ju česte izmjene Zakona o javnoj nabavi te ostalih zakonodavnih okvira koji se ču pojedinih pred-meta nabave, današnjim ponudi-teljima jako je teško aplicira te dostavi kvalitetnu ponudu koja neće sadržava propuste. Ovim programom usavršavanja, koji mogu polazi osobe s i bez cer- fi kata iz područja javne nabave,

pripremit ćemo ponuditelje da pravilno iščitaju zahtjeve iz do-kumentacije za nadmetanje te traže naručitelja za pojašnjenja/izmjene, kako pravilno napisa ponudu i ispuni troškovnik te koje su najčešće greške ponudite-lja, kojim dokumen ma dokaza svoju sposobnost, kako se ponu-ditelj može natjeca u zajednici ponuditelja ili kao podizvoditelj, kako izjavi žalbu te koja je prak-sa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.

Predavači: Iva Šuler, Biljana Lerman

Detaljan program pročitajtena internetskoj stranici

www. m4pin.hr.

4

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

11/

2014

.

SPECIJALIZIRANA RADIONICA ZA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

DRŽAVNE POTPORE PRAVILA I PRAKSA10. studenog 2014., hotel Palace, Zagreb, od 10.00 do 15.30 h

Uspostavi učinkovit i zakonit sustav dodjeljivanja državnih potpora cilj je svake jedinice lokalne i područne samouprave. To je ne samo zakonska obveza, već i potreba svih davatelja potpora koji žele dodjeljiva državne potpore transparentno i sukladno važećim pravilima, a kako bi pos gli maksimalne učinke – razvoj malog i srednjeg poduzetništva, konkurentnost i regionalni razvoj. U tu svrhu potrebno je poznava zakonski okvir i provedbena pravila, osobito Zakon o državnim potporama te specifi čne kategorije i instrumente dodjele državnih potpora.

Cilj je ovim seminarom da konkretan i detaljan pregled svih pravila i mogućnos sustava državnih potpora, te Vam omogući da izradite kvalitetne programe državnih potpora i usmjerite proračunska sredstva u projekte s višom dodanom vrijednošću.

PROGRAM RADIONICE:

I. dio

1. Sustav državnih potpora u RH (od 10.00 do 11.00 h):a) Zakon o državnim potporama b) Defi nicija državnih potpora (4 elementa s primjeri-

ma), davatelja i korisnika državnih potpora

c) Tijela u sustavu državnih potpora i njihove nadlež-nos , uloga Ministarstva fi nancija

d) Obveze davatelja potpora iz Zakona o državnim potporama

e) Postupci prijave i ocjene potpora sukladno Zakonu o državnim potporama: članci 8. i 9. ZDP-a

2. Potpore male vrijednos (od 11.00 do 11.20 h)3. Uredba o općem skupnom izuzeću, s posebnim

osvrtom na:f) Socijalni prijevoz putnika (od 11.20 do 12.00 h)g) Sportska infrastruktura (od 11.20 do 12.00 h)h) Elementarne nepogode (od 11.20 do 12.00 h)i) Odgovori na pitanja (od 12.00 do 12.30 h)Pauza (od 12.30 do 13.30 h)

II. dio

4. Usluge od općeg gospodarskog interesa – SGEI/PSO i Uredba 1370/2007 – gradski prijevoz (od 13.30 do 14.00h)

5. Prodaja i davanje u najam zemljišta/zgrada (od 14.00 do 14.15 h)

6. Razvojne agencije, poduzetničke zone, inkubatori, tehnološki parkovi (od 14.15 do 15.00 h)

7. Odgovori na pitanja i konzultacije (od 15.00 do 15.30 h)

Predavači: TIM4PIN sa suradnicima iz nadležnog mini-starstva.Radionica je namijenjena svim zaposlenicima u jedini-cama lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji žele i trebaju zna više o državnim potporama, vodite-ljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizori-ma i fi nancijskim i računovodstvenim djelatnicima.Materijal: Radni materijal i prezentacije predavača.Naknada za sudjelovanje na seminaru iznosi za jednog sudionika 600,00 kn (uključen PDV, prezentacije preda-vača, te kava u pauzi). Naknada za drugog i više sudio-nika iz iste ustanove iznosi 350,00 kn (uključuje PDV i kavu u pauzi, bez materijala).Uplate: TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-32, model 00.

Najavljujemo!

ŠKOLU DRŽAVNIH POTPORA ZA TRGOVAČKA DRUŠTVA KORISNIKE DRŽAVNIH POTPORA

Zagreb, hotel Palace, 8. i 9. prosinca 2014.

Trgovačka društva od strateškog interesa RH, ali i ona osta-la u vlasništvu RH, nalaze se pred mnogobrojnim izazovima od trenutka članstva RH u EU. Od liberalizacije tržišta, ra-stuće konkurencije i potrebe za restrukturiranjem do obveze ispunjavanja javnih usluga povjerenih od strane vlasnika, trgovačka društva od strateškog interesa RH više nego ikad moraju poveća efi kasnost poslovanja i opravda svoju ulogu na tržištu, često i uz državne potpore, ali sukladno relevantnim propisima o državnim potporama. Cilj je kroz ovu školu da konkretan i detaljan pregled mogućnos koje pružaju propisi o državnim potporama, te jača svijest o po-trebi usklađenja s propisima o državnim potporama.

Detaljnije o programu možete pročita na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

5

D :

„PROVEDBA EU PROJEKATA PODUGOVARANJE I IZVJEŠTAVANJE“

Zagreb, 11. i 12. studenog 2014., hotel Palace

Osnovni cilj edukacije je educira korisnike koji provode projekte EU-a o izazovima, problemima, najčešćim po-greškama i preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekata EU-a, te ih upozna s osnovama i obvezama koje proizlaze iz ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (obvezama korisnika, partnera, pravilima provedbe, procedurama nabave, osnovama fi nancijskog i računovodstvenog praćenja).

Edukacija je namijenjena voditeljima projekata, fi nancijsko-računovodstvenim djelatnicima, svima onima čiji su projek u fazi provedbe, ali i svima onima koji su aplicirali na neki od natječaja ili će pak aplicira na neki od natje-čaja koji nas očekuju. Pravovremenim planiranjem, praćenjem i uključivanjem svih relevantnih osoba i ins tucija pos že se kvalitetnija provedba i veća iskorištenost sredstava EU-a.

Sudionici po završetku dobivaju potvrdu o sudjelovanju.

PROGRAM EDUKACIJE

1. 09:15 – 11:00 Tko je tko u provedbi EU projekta?

Upravljanje projektom (prvi koraci nakon potpisivanja ugovora, upravljanje movima, ugovorne obveze)Sekundarna nabava – općenito

11:00 – 11:15 Pauza11:15 – 12:30 Sekundarna nabava: usluge, radovi i

opremaPRAG – pojedinačna nabava (single tender) Vježba: Analiza primjera opisa posla i tehničkih specifi kacija

12:30 – 13:30 Pauza za ručak13:30 – 16:00 Procedure nabave u EU projek ma

(najčešće): PRAG – natjecateljsko pregovaračka procedura (CNP)ZJN (otvoreni i ograničeni postupak)

Vježba: Razvijanje plana nabave

2. DAN09:15 – 11:30 Obveza izvještavanja

Vrste izvješćaPlan izvještavanjaVježba: Izrada plana izvještavanja

11:30 – 11:45 Pauza11:45 –13:00 Zahtjevi za plaćanjem/nadoknadom

sredstavaIzmjene UgovoraDokumen ranje troškovaRačunovodstvo

13:00 – 14:00 Pauza za ručak14:00 – 15:30 Osiguravanje revizorskog traga

ArhiviranjeKomunikacija i vidljivostMonitoring (posjete na terenu)

15:30 – 16:00 Pitanja i odgovori

Ko zacija: 1.600,00 kn (uključen PDV, prezentacije predavača, te kava u pauzi).

Polaznici edukacije imaju mogućnost kupovine nove knjige „Upravljanje EU projek ma“ po cijeni od 250 kn. (Redovna cijena iznosi 350 kn)

Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d. o. o. za sa-vjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-67, model 00.

Prijavi se možete:

• e-poštom: prijave@ m4pin.hr

• on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php

• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677,

099/3037-678

6

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

11/

2014

.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje vas poziva na seminare

PRIJEVOZ I OSTALA MATERIJALNA PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA i UPRAVLJANJE NEPRAVILNOSTIMA I NOVOSTI U POSTUPKU OTPISA POTRAŽIVANJA

U Zagrebu se odvija opsežniji seminar na temu Prijevoz i ostala materijalna prava u javnim službama. U Rijeci, Splitu, Varaždinu i Osijeku održat će se dva kraća seminara za koje smo omogućili odvojenu prijavu na svaki pojedini seminar koji će se odvija jedan za drugim, ovisno o tome na kojem želite prisu-stvova . Ako se odlučite za oba seminara, plaća se snižena ko zacija.

ZAGREB - 17.11. RIJEKA - 19. 11., SPLIT - 20.11., VARAŽDIN - 27. 11., OSIJEK - 28. 11.

PRIJEVOZ I OSTALA MATERIJALNA PRAVA U

JAVNIM SLUŽBAMA(od 10.00 do 14.00 h)

Naknada: 590 kn (uključen PDV)

PRIJEVOZ I OSTALA MATERIJALNA PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA (od 10.00 do 12.00 h)Naknada: 350 kn (uključen PDV)

UPRAVLJANJE NEPRAVILNOSTIMA I NOVOSTI U POSTUPKU OTPISA POTRAŽIVANJA (od 12.30 do 14.30 h)Naknada: 350 kn (uključen PDV)

Snižena naknada za prijavu na oba seminara: 600 kn (uključen PDV)Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-43, model 00

PRIJEVOZ I OSTALA MATERIJALNA PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA - novine i posebni slučajevi primjene ko-lek vnih ugovora i radnopravnih propisa

Ustavni sud je donio Rješenje da se pokreće postupak za ocjenu suglasnos s Ustavom vezan uz obustavu isplata božićnica i regesa što bi, ako se donese konač-no rješenje prema navedenom, moglo znači da će se isplata i božićnica i regresa omogući , ali možebitno i omogući mnogo širi raspon materijalnih prava jer je US u procesu utvrđivanja, između ostalog, (ne)zakonitost otkazivanja GKU-a. Do konačne presude, primjenjuju se pravna pravila propisana trenutno važećim propisima.

S obzirom na potpuno drugačiji način obračuna prije-voza u javnim službama te na činjenicu da je cijeli čl. 67. TKU-a kompliciran za tumačenje, a tumačenja Komisije često budu kontradiktorna odredbama samog članka, javlja se potreba za rješavanjem svih nedoumica i upi-ta u najkraćem mogućem roku. Osim područja prijevo-za, brojni upi postoje i o pitanju primjene ograničenja propisanih Dodatkom II TKU-a, kojim se nastavljaju pri-mjenjiva restrikcije u isplatama i u 2014., 2015. i 2016. godini, s obzirom na to da u proračunu i dalje nema pro-stora za isplate određenih materijalnih prava.

Nadležna ministarstva pripremaju nove Odluke veza-ne uz službena putovanja, kojima će se posebno riješi brojne dileme vezane uz isplate naknada za službena putovanja u inozemstvo, što će se kao novina predsta-vi na seminaru. Uslijed velikog broja upita, osvrnut će se i na druga aktualna područja iz radnog prava, koja detaljnije dostavljamo u programu u nastavku.

PROGRAMVremensko važenje TKU-a, trenutno važeći GKU-iRestrikcije isplata materijalnih prava: Dodatak IINovine u ostvarivanju određenih materijalnih prava prema TKU te novim tumačenjima Komisije

Naknada za trošak prijevoza, čl. 67. TKU-a (ažurirano s najnovijim tumačenjima)Izdvojeni najčešći upi korisnikaOporezivanje dohotka i naknadaPorezni status raznih isplata i primitakaSpecifi čnos vezane uz službena putovanja

UPRAVLJANJE NEPRAVILNOSTIMA INOVOSTI U POSTUPKU OTPISA POTRAŽIVANJAUslijed velikog broja upita na do sada održanim radionicama, a koji proizlaze iz prakse poslovanja u sustavu proračuna, or-ganiziramo interak vnu radionicu na kojoj će se sažeto pre-zen ra novine i aktualnos , s naglaskom na najčešće upite, dileme i probleme u:

I. postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravlja-nju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanprora-čunskih korisnika.

II. postupku otpisa potraživanja kod jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave i proračunskih korisni-ka.

Ključni dio radionice bit će posvećen odgovorima na vaša pitanja i pojašnjenju konkretnih postupanja koja će vam u izravnom kontaktu da naši savjetnici. Također bit će prezen- rani i primjeri iz prakse.

Radionica je namijenjena svim imenovanim osobama za ne-pravilnos , svim ostalim zaposlenicima jer bi svi morali zna što su nepravilnos te kako s njima postupa , ali i osobama koje prate naplatu potraživanja. Također ova će radionica bi iznimno korisna pravnicima i računovodstvenim djelatnicima koji se u svom radu bave i s otpisima potraživanja.

PROGRAMUvodno predavanje Postupanje s uočenim/prijavljenim nepravilnos ma i obveze čelnika u sustavu upravljanja nepravilnos ma Popunjavanje obrazaca, pitanja, odgovori i konzultacijeOtpis potraživanja

P !Sudionici mogu kupi

novu knjigu KOLEKTIVNI UGOVORI U

DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA po pretplatnoj cijeni

od 250,00 kn!

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

7

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

organizira

ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE

Zagreb, hotel Palace, 20. i 21. studeni 2014.

10.00h-16.00h (pauza za ručak od 12.00h-13.00h)

Uspostavi dobar sustav fi nancijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnos žele doći do više fi nancijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav fi nancijskog upravljanja. Za sustav fi nancijskog upravljanja važno je razumje proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o proračunu i podzakonskih akata. Cilj je kroz ovu školu da konkretan i detaljan pregled svih komponen dobrog sustava fi nancijskog upravljanja te Vam omogući da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos koja su predmet kontrola nadležnih ministar-stava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva fi nancija.

P R O G R A M Š K O L E:

I. DAN

1. Sustav proračuna, proračunski procesi, odnosi nad-ležnih proračuna/ministarstava i proračunskih kori-snika, pravila upravljanja proračunskim sredstvima (od 10.00h do 11.15h)

2. Primjena Zakona o proračunu i podzakonskih akata u praksi (od 11.15h do 12.00h)

Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h)3. Specifi čni poslovni događaji (klasifi kacija i evidenci-

je): a. prihodi i rashodi (od 13.00h do 13.45h) b. imovina i obveze (od 13.45h do 14.30h)4. Utvrđivanje rezultata, fi nancijski izvještaji (od 14.30h

do 15.00h)5. Odgovori na pitanja i konzultacije

II. DAN

1. Što je sustav fi nancijskog upravljanja i kako potvrdi njegovo učinkovito i djelotvorno funkcioniranje (od 10.00h do 10.30h)

2. Sastavljanje Izjave o fi skalnoj odgovornos : kako pripremi predmet, na koji način tes ra pojedina pitanja i posloži svu dokumentaciju uz Upitnik o fi -skalnoj odgovornos (od 10.30h do 11.00h)

3. Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovod-stvo, Izvještavanje (od 11.00h do 12.00h)

Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h)4. Nastavak: Odgovaranje na pitanja po područjima iz

upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Raču-novodstvo, Izvještavanje (od 13.00h do 15.00h)

5. Obveza pregleda i kontrole Izjava o fi skalnoj odgovor-nos proračunskih korisnika (od 15.00h do 15.30h)

6. Upravljanje nepravilnos ma, tko nepravilnos uoča-va, tko izvještava, kako se postupa s nepravilnos ma (od 15.30h do 16.00h)

7. Odgovori na pitanja i konzultacije

Predavači: TIM4PIN sa suradnicima iz nadležnog mini-starstva.

Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod prora-čunskih korisnika i u jedinicama lokalne i područne (re-gionalne) samouprave koji žele i trebaju zna više o fi -nancijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i fi nancijskim i računo-vodstvenim djelatnicima.

Cijena škole je 1.600,00 kuna (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Cijena uključuje PDV, ručak u pauzi i radni materijal za oba dana.

Materijal za prvi dan uključuje: pisani materijal pre-zentacija predavača i CD s prezentacijama. Materijal za drugi uključuje: pisani materijal prezentacija predavača, Upitnik te obrasce tes ranja i CD sa svim materijalima

Mjesto održavanja: Hotel Palace (Trg J. J. Strossmayera 10, Zagreb).

Prijavi se možete na jedan ili na oba dana. Svaki sudio-nik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku.

Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savje-tovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-34, model 00.

Prijavi se možete:• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: www. m4pin.hr• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677,

099/3037-678

8

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

11/

2014

.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanjeorganizira

Petodnevnu edukaciju „UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA“Zagreb, hotel Palace, 24. – 28. studeni 2014.

Osnovni cilj edukacije je upozna polaznike s mo-gućnos ma povlačenja sredstava iz fondova EU te ih osposobi za samostalnu pripremu projektnih prijedloga za natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava te prijavu na natječaje za pružanje uslu-ga, isporuku roba i izvršenje radova.

Osim spomenutoga, cilj modula je educira kori-snike koji provode projekte EU o izazovima, proble-mima i najčešćim pogreškama, preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekta te ih osposo-bi za pripremu među i završnog izvješća.

Program edukacije: Modul 1: Osnove EU 8 radnih sa 24. studenogaModul 2: Bespovratna sredstva – priprema projektnih prijedloga 16 radnih sa 25. i 26.

studenoga

Modul 3: Provedba EU projekata 16 radnih sa 27. i 28. studenoga

Cijena petodnevne edukacije: 3.500,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi)Naknada za sudjelovanje za pojedine module iznosi:

MODUL 1: 800,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi).

MODUL 2: 1.600,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi).

MODUL 3: 1.600,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi).

Sudion ici po završetku dobivaju uvjerenje o pohađa-nju pojedinog modula edukacije.

Program stručne edukacije „Upravljanje EU projek ma“, od 24. do 28. studenoga 2014.

Modul 1, ponedjeljak 24.11.2014.

09.30 – 09.45 Uvod u radionicu

09.45 – 10.30 Presjek / kronologija korištenja sredstava iz fondova EU u RH (razdoblje 2000 - 2006; 2007 – 2013)

10.30 – 11.00 Kohezijska poli ka; perspek va 2014 – 2020 (I dio)

11.00 – 11.15 Pauza

11.15 – 12.00 Kohezijska poli ka; perspek va 2014 – 2020 (II dio)

12.00 – 13.00 Pauza za ručak

13.00 – 13.30 Sustavi upravljanja; sustavi provedbe fondova EU

13.30 – 14.30 Objava natječaja / poziva na dostavu projektnih prijedloga te kriteriji prihvatljivos projekata i prijavitelja

14.30 – 15.00 Preduvje ; partnerstvo te potrebni opera vni i fi nancijski kapacite

15.00 – 15.30 Pitanja i odgovori

Modul 2, utorak 25.11.2014.

09:15 - 09:45 Uvod u projektni menadžment

09:45 – 11:30 Upravljanje projektnim ciklusom (faze projektnog ciklusa, pristup logičkog okvira) Vježba 1: Izrada problemskog stabla

11:30 - 11:45 Pauza

11:45 - 13:00 Vježba 2: Izrada stabla ciljeva Upravljanje projektnim ciklusom (logička matrica)

13:00 - 14:00 Pauza za ručak

14:00 - 15:45 Vježba 3: Izrada logičke matrice Prijavni obrazac (relevantnost, opis projekta, plan ak vnos – gantogram, održivost)

Modul 2, srijeda 26.11.2014.

09:15- 09:45 Proračun općenito i pojednostavljeni prikaz troškova

09:45- 11:30 Plan ak vnos i budže ranje Dijelovi proračuna Proračun: Ljudski resursi (heading 1)

11:30 - 11:45 Pauza11:45 - 13:00 Vježba 1 - Ljudski resursi (heading 1)

Proračun: Putovanja (heading 2) Proračun: Oprema (heading 3) i Troškovi ureda (heading 4)


13:45 - 15:45 Vježba 2 - Oprema (heading 3) i Troškovi ureda (heading 4) Proračun: Ostali troškovi (heading 5) i Ostalo (heading 6) Vježba 3 - Ostali troškovi Ostale napomene

Modul 3, četvrtak 27.11.2014.

09:30 - 11:00 Tko je tko u provedbi EU projekta? Upravljanje projektom (prvi koraci nakon potpisivanja ugovora, upravljanje movima, ugovorne obveze)

11:00 - 11:15 Pauza11:15 - 12:30 Sekundarna nabava općenito

Sekundarna nabava: usluge, radovi i oprema Vježba: Primjeri ToR-a i TS


13:45 - 15:45 Procedure nabave u EU projek ma (najčešće): • Pojedinačna nabava (single tender) • Natjecateljsko pregovaračka procedura (CNP) Vježba: Razvijanje plana nabave

Modul 3, petak 28.11.2014.

09:15- 11:30 Obveza izvještavanja Vrste izvješća

11:30 - 11:45 Pauza11:45 - 13:00 Zahtjevi za plaćanjem

Izmjene Ugovora Dokumen ranje troškova Računovodstvo


13:45 - 15:00 Komunikacija i vidljivost: kako razvi zajednički komunikacijski plan? Monitoring (posjete na terenu) Vježba: Izrada plana izvještavanja

U se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-67, model 00.

P :• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: www. m4pin.hr• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

9

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

organizira

PROGRAM USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVEJAVNA NABAVA ZA REVIZORE

Zagreb, 2. i 3. prosinca 2014., hotel Palace, 16 nastavnih sa , s početkom u 9:00 sa Ministarstva, sudovi, odvjetništva, županije, gradovi, sveučilišta, bolnice i ostale ustanove u zdravstvu, ustanove u socijalnoj skrbi te slični proračunski korisnici, komunalna i trgovačka društva obveznici su primjene Zakona o javnoj nabavi.

Vrijednost javnih nabava ugovorenih u Republici Hrvatskoj je veća od 39 milijardi kuna na razini jedne godine, a što predstavlja cca. 12% BDP-a Republike Hrvatske. Ciljevi javne nabave su racionalno i učinkovito gospodarenje javnim sredstvima, te nabava po načelu „najbolja vrijednost za uloženi novac“. Naru-čitelji (obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi) moraju primjenjiva odredbe na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu. Nadzorima se sve češće uočavaju nepravilnos u ovom dijelu te naručitelji podliježu kaznenim i prekršajnim odredbama.

Pozivamo vas na dvodnevnu radionicu na kojoj ćete od stručnjaka koji su pisali propise iz područja javne nabave, kontrolirali provedbe postupaka javne nabave, te sve postupke u praksi i provodili, nauči koje nepravilnos najčešće naručitelji čine prilikom provođenja postupaka i ugovaranja javnih nabava, kako nepra-vilnos izbjeći i moguće sankcije primijeni .

Predavači: Vesna Vašiček, Ana Zorić, Miljenko Cvitanović, Nikolina Bačurin

Program usavršavanja namijenjen je predstavnicima naručitelja (revizorima) koji sudjeluju u kontroli provođenja postupaka, ugovaranja i upravljanja jav-nom nabavom u ins tucijama naručitelja (obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi).

Ovaj program usavršavanja važan je i za osobe sa cer fi katom u području javne nabave jer ga je odobrilo Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvje za obnavljanje cer fi kata u području javne nabave.

Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja kojima ostvaruju 16 bodova za obnovu cer fi kata.

Cilj programa: Stjecanje znanja, vješ na i sposobnos revizora uključenih u sustav kontrole provođenja postupaka, ugovaranja i upravljanja javnom nabavom u ins tucijama naručitelja (obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi) na svim razinama.

Naknada za dvodnevno sudjelovanje po sudioniku iznosi 1.800,00 kuna (uključen PDV, prezentacije predavača, radni materijal i napitak u pauzama).

Raspored predavanja1.dan, 2. prosinac9:00 – 10:30(90 minuta/2 nastavna sata)

Nadzor poslovanja u javnom sektoru (eksterni i interni)- predavanje, pitanja i odgovori

10:30 – 10:45 Stanka za kavu10:45 – 12:15(90 minuta/2 nastavna sata)

Javna nabava u kontekstu primjene Zakona o fi skalnoj odgovornos s osvrtom na novine u sustavu fi skalne odgovornos i sprečavanje sukoba interesa a) Načela javne nabave i obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi; b) Planiranje u sustavu javne nabave; c) Prikaz najčešćih nepravilnos prilikom popunjavanja Upitnika o

fi skalnoj odgovornos .- predavanje, primjeri iz prakse, pitanja i odgovori

12:15 – 13:15 Stanka 13:15 – 14: 45(90 minuta/2 nastavna sata)

Odabir postupka javne nabavea) Kada i kako odabra odgovarajući postupak javne nabave? b) Koji ugovori su izuze od primjene Zakona o javnoj nabavi?- predavanje, primjeri iz prakse, pitanja i odgovori


Dokumentacija za nadmetanjea) Priprema dokumentacije za nadmetanje sukladno Zakonu o javnoj

nabavi; b) Najčešće pogreške naručitelja kod pripreme dokumentacije za

nadmetanje.- predavanje, primjeri iz prakse, pitanja i odgovori

2.dan, 3. prosinac 9:00 – 10:30(90 minuta/2 nastavna sata

Sve o ponudia) Oblik i sadržaj ponudab) Zaprimanje i otvaranje ponudac) Pregled, ocjena i isključenje- predavanje, primjeri iz prakse, pitanja i odgovori


Odlučivanje naručiteljaa) Postupak donošenja odluke o odabiru i odluke o poništenju, rok

mirovanja- predavanje, primjeri iz prakse, pitanja i odgovori


Pravna zaš ta u sustavu javne nabave- predavanja, primjeri iz prakse, pitanja i odgovori

14:45 – 15:00 Stanka za kavu15:00 – 16:30 Upravljanje izvršenjem ugovora

- predavanja, primjeri iz prakse, pitanja i odgovori

Broj polaznika Maksimalan broj polaznika 50Popis stručnih osoba koje će izvodi program

Vesna Vašiček, Ana Zorić, Miljenko Cvitanović, Nikolina Bačurin

Program usavršavanja povezan je s temama navedenim u sadržaju Nastavnog programa „Program izobrazbe u području javne nabave“ (Pravilnik o izobrazbi u području javne nabave, NN br. 06/2012): 2. Načela javne nabave3. Obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi5. Planiranje u sustavu javne nabave (plan nabave i predmet nabave) i registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma 6. Postupci i načini javne nabave8. Dokumentacija za nadmetanje 10. Ponuda12. Pravna zaš ta u sustavu javne nabave

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00.

Prijavi se možete:• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: www. m4pin.hr• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

10

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

11/

2014

.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanjeorganizira

PROGRAM USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE

JAVNA NABAVA U KOMUNALNOM GOSPODARSTVUZagreb, hotel Palace, 4. prosinac 2014., 8 nastavnih sa , s početkom u 9:00 sa

Komunalna gospodarstva pružaju komunalne usluge od interesa za fi zičke i pravne osobe, fi nanciranje gradnje i odr-žavanja objekata te uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području lokalne jedinice; a njihovo djelovanje uređeno je Zakonom o komunalno gospodarstvu kao čelnim zakonodavnim okvirom. U području javne naba-ve, komunalna gospodarstva veoma su specifi čna, ako uzmemo u obzir da se pojavljuju u ulozi javnih naručitelja, ulozi sektorskog naručitelja, ali i u ulozi ponuditelja. Ovim programom obradit će se specifi čne nabave komunalnih gospo-darstava te praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.

Pozivamo vas na jednodnevnu radionicu na kojoj ćete od stručnjaka nauči koje nepravilnos treba zna izbjeći i kako pravilno proves postupke javne nabave sukladno zakonodavstvu javne nabave.

Program usavršavanja je namijenjen svim osobama koje sudjeluju u pripremi i provedbi postupaka, ugovaranju i realizaciji javne nabave. Ovaj program usavršavanja važan je i za osobe sa cer fi katom u području javne nabave jer ga je odobrilo Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvje za obnavljanje cer fi kata u području javne nabave.

Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja kojima ostvaruju 8 bodova za obnovu cer fi kata.

Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi 900,00 kuna (s uključenim PDV-om i prezentacijama predavača).

R 9:00 – 10:30(90 minuta/2 nastavna sata)

Aktualnos u komunalnom gospodarstvu• zakonodavni okvir koji obuhvaća komunalne djelatnos • kod kojih predmeta nabave primjenjiva izuzeće od prijemne Zakona o javnoj nabavi?


Nabava komunalnih društava• kao javnih naručitelja• kao sektorskih naručitelja• kao ponuditelja


Specifi čna nabava komunalnih društava• kako pripremi dokumentaciju za nadmetanje?• koje postupke koris prilikom pojedinih predmeta nabave?• kada se smije primjenjiva pregovarački postupak bez prethodne objave?• specifi čnos sklapanja ugovora iz Dodatka II.B


Praksa DKOM-a• praksa DKOM-a• novine koje donose Direk ve EU-a

Broj polaznika nije ograničen

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00.

Prijavi se možete:• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677,

099/3037-678

NE PROPUSTITE I PROGRAM USAVRŠAVANJA:

JAVNA NABAVA ZA PONUDITELJEZagreb, hotel Palace, 5. prosinac 2014.,

8 nastavnih sa

Predavači: Iva Šuler, Biljana Lerman

Više o programu usavršavanja na internetskim stranicama www. m4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

11

UDK 336.2–658.1 NOVI PROPISI

1. UvodImpera v efi kasne i efek vne isporuke javnih usluga te proračunska ograničenja javnoga sektora u pogle-du duga i defi cita, u posljednjih su dvadesetak godi-na istaknula modele javno-privatnog partnerstva (JPP), kao rješenje za smanjenje jaza između rastuće potražnje za javnim uslugama i ograničene ponude. Potreba za većim volumenom javnih inves cija zbog povećanja BDP-a usmjerava regulatore na prilagodbu propisa radi povećanja broja inves cija, zadovoljava-nje proračunskih ograničenja u pogledu duga i defi -cita, ali i zbog primjene principa po kojemu porezni obveznici (ili njihovi predstavnici u javnim jelima) plaćaju tržišnu cijenu za isporučene javne usluge pri-mjenjujući princip ex-post plaćanja.

Danas u svijetu više od 130 zemalja ima određeni za-konodavni i ins tucionalni okvir za primjenu modela JPP. Nastojanje da se javne građevine, posredstvom kojih se isporučuju javne usluge, isporuče efi kasno, nametnulo je potrebu standardizacije javnih usluga i isporuku javnih građevina tako da se ugovoreni stan-dardi isporuče s najmanje javnih troškova. Da bi se navedeno ostvarilo, potrebno je propisa postupak predlaganja i odobravanja projekata JPP zakonskim i podzakonskim ak ma.

Osnovni razlozi ovim izmjenama i dopunama propisa su sljedeći:

• defi nicija javno-privatnog partnerstva usklađuje se s Eurostatovim Manual od Government Defi cit and Debt – Implementa on of ESA 10 iz 2013. godine

• defi nicije ukupnih životnih troškova i troškova ži-votnog ciklusa projekta usklađuju se sa defi nicijom iz norme ISO HRN 15 686–5:2009

• uvodi se poglavlje koje regulira primjenu modela JPP-a na inves cije malih kapitalnih vrijednos

• pripojenje Agencije za javno-privatno partnerstvo Agenciji za inves cije i konkurentnost.

Eurostat je napravio razliku između koncesija i JPP-a tako da je defi nirano, da su koncesije ugovori kod ko-jih inves tor (koncesionar) preteži dio svojih priho-da ostvaruje od krajnjih korisnika dok se kod JPP-a preteži dio prihoda ostvaruje direktno iz proračuna. Budući da su se u praksi često postavljale dileme u pogledu značenja i strukture ukupnih životnih troš-kova, njihova defi nicija je usklađena s ISO normom. Nadalje, u cilju pojednostavljenja primjene modela JPP-a, kod rela vno jednostavnih projekata poput javne rasvjete, propisi su dopunjeni s defi nicijom projekata JPP, male kapitalne vrijednos kod kojih je moguće primijeni pojednostavljenu proceduru pri-preme, ocjene i provedbe JPP projekata. Naposljetku, s obzirom na poli čku odluku o spajanju agencija, Za-kon o JPP-u dopunjen je odredbama koje omoguću-ju pripojenje Agencije za javno-privatno partnerstvo Agenciji za inves cije i konkurentnost.

2. Izmjene i dopune Zakona o JPP (ZJPP)Osnovne novine u ZJPP-u su sljedeće:

a) Iz defi nicije JPP-a izbacuje se obveza fi nanciranja od privatnog partnera sukladno svjetskoj praksi. Javni partner odlučuje o fi nanciranju na temelju analize, ispla li mu se fi nanciranje prenije na pri-vatnog partnera ili zadrža na svojoj strani.

b) Dopunjuje se defi nicija statusnog JPP-a tako da je statusno javno-privatno partnerstvo model JPP-a temeljen na članskom odnosu između javnog par-tnera i privatnog partnera u zajedničkom trgovač-kom društvu, koje je nositelj provedbe projekta JPP-a.

c) Vrlo značajnu izmjenu predstavlja pravna osnova za provedbu modela JPP, koja je do sada bila ogra-ničenja koncesijom i pravom građenja. Stoga se projek koji za pravnu osnovu imaju, primjerice,

Uskoro novine u propisima o JPPDamir Juričić *

U proceduri su izmjene i dopune propisa s područja javno-privatnog partnerstva, čije se donošenje očekuje u prosincu 2014. godine. Radi se o izmjenama i dopunama: Zakona o javno-privatnom partnerstvu (NN, br. 78/12) i Uredbe o provedbi projekata JPP-a (NN, br. 88/12). Također, u okviru postojećih propisa očekuje se i novi s naslovom Pravilnik o primjeni modela JPP-a na projekte male vrijednos . Ovo je jedna od značajnih novina u propisima s područja JPP-a, jer se uvodi jednostavnija procedura pripreme i ocijene prijedloga pro-jekta JPP-a za javne, rela vno jednostavne, projekte poput unutarnje i vanjske javne rasvjete.

* Dr. sc. Damir Juričić, Agencija za javno-privatno partnerstvo, Za-greb.

12

NOVI PROPISI UDK 336.2–658.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

pravo služnos ili ulaganje na tuđoj imovini nisu mogla isporučiva po modelu JPP. Ova odredba je izmijenjena tako da sada u svrhu provedbe pro-jekta javni i privatni partner sklapaju ugovor o jav-no-privatnom partnerstvu u okviru kojega se defi -nira pravna osnova za konkretan projekt.

d) Defi nicija ukupnih životnih troškova se usklađuje s ISO normom tako da ukupni životni troškovi (UŽT) označavaju ukupne troškove javne građevine (gra-đenje, održavanje, zamjenu istrošenih materijala, troškove fi nanciranja i slične) defi nirane normom HRN ISO 15686–5:2009 s uključenim rizicima, te po potrebi troškovima uporabe (čišćenje, energen- , sigurnost), ako je uporaba uključena u predmet

ugovora te prihode od trećih osoba (komercijalne prihode), i ako takva mogućnost postoji.

e) Također, preciznije je defi niran i dokument pod nazivom komparator troškova javnog sektora tako da on predstavlja usporedbu sadašnje vrijednos ukupnih životnih troškova u ugovorenom razdoblju projekta provedenog po tradicionalnom (prora-čunskom) modelu fi nanciranja u odnosu na istu vrstu troškova projekta provedenog po modelu JPP-a.

f) Vrlo važnu dopunu predstavlja i defi nicija projekata JPP male kapitalne vrijednos , tako da su projek JPP-a male vrijednos projek čija je kapitalna vri-jednost jednaka ili manja od 5.000.000 eura bez PDV-a u kunskoj protuvrijednos , za čiju provedbu se donosi pravilnik.

g) Dosadašnje razdoblje mogućeg trajanja ugovora JPP-a proširuje se s raspona od 5 do 40 godina na razdoblje od 3 do 40 godina sukladno preporuka-ma Eurostata.

h) U slučaju kada središnja jela državne uprave pro-vode projekt JPP, tada Vlada Republike Hrvatske zadužuje javno jelo koje će prilikom provedbe projekta JPP-a ima ulogu javnog partnera.

i) D obzirom na kompleksnu distribuciju rizika pro-jekta alociranih na privatnog partnera, kao i slo-ženu proceduru pregovaranja kod konzorcija pri-vatnog partnera u pogledu preuzimanja rizika i utvrđivanja naknade za preuzete rizike, iznimno od propisa kojim se uređuje područje javne nabave u postupku odabira privatnog partnera nije obvezna primjena odredbe o zajednici ponuditelja i zajed-ničkoj ponudi u dijelu, koji se odnosi na obvezu na-vođenja koji će dio ugovora izvršava pojedini član zajednice ponuditelja.

j) ZJPP je dopunjen i odredbama o projek ma male vrijednos defi nirajući proceduru pripreme i pro-vedbe. U tom smislu obuhvaćeno je sljedeće:• javno jelo, prije pokretanja postupka odabi-

ra privatnog partnera, dostavlja na odobrenje

Agenciji dvije preslike prijedloga projekta JPP-a, te zahtjev za izdavanjem suglasnos nad preuzi-manjem dugoročnih obveza

• sadržaj prijedloga projekta JPP-a male vrijedno-s propisuje se pravilnikom

• Agencija izdaje odobrenje na prijedlog projekta uz suglasnost Ministarstva fi nancija.

U okviru ovih izmjena i dopuna ZJPP-a osobito je važna mogućnost primjene modela JPP na projekte javne rasvjete. Ukupno tržište javne rasvjete u RH se procjenjuje na iznos od približno 250 milijuna eura. Primjenom modela JPP-a omogućuje se javnim jeli-ma (gradovima i općinama) primjena principa ex-post plaćanja javne usluge isključivo, ako ju je privatni partner isporučio prema ugovorenim standardima. Također, naknada koja se plaća u takvim ugovorima, ako je priređen u skladu s preporukama Eurostata, ne eviden ra se kao dug već kao plaćanje iz tekućeg pro-računa. Ova odlika osobito je važna u uvje ma preko-mjernog duga i defi cita.

3. Izmjene i dopune Uredbe o provedbi projekata JPP-a

Uredbom o provedbi projekata JPP-a pobliže se ure-đuju informacija o namjeri provedbe projekta JPP-a, struktura komparatora troškova javnog sektora, kri-teriji za odabir privatnog partnera minimalni kriteriji ekonomski najpovoljnije ponude, te ostala dokumen-tacija u procesu pripreme i provedbe projekta. U okviru izmjena i dopuna uredbe najznačajnije su:

a) Sadržaj komparatora troškova javnog sektora upotpunjuje se sukladno domaćim iskustvima i svjetskom praksom; tako se u strukturi jasnije određuje naknada koja proizlazi iz ukupnih život-nih troškova po tradicionalnom modelu i modelu JPP kao osnova za izračun kvan ta vne vrijednos za novac, te se dodaju poglavlja u okviru kojih se prikazuju i rezulta stohas čke i/ili determinis čke analize osjetljivos .

b) Dopunjuje se kriterij bitnih promjena odobrenog pro-jekta JPP-a tako da se umjesto kriterija: rizik, određuje kriterij: rizik neusklađen s promjenom naknade

c) Procijenjena vrijednost nabave u postupku odabira privatnog partnera označava sadašnju vrijednost naknade, koja proizlazi iz izračuna ukupnih životnih troškova po tradicionalnom (proračunskom) mo-delu u ugovorenom razdoblju, iskazanih u kompa-ratoru troškova javnog sektora (PSC).

d) Pojednostavljuje se struktura obrasca za izvješta-vanje o plaćenim naknadama i umanjenjima plaća-nja naknade.

e) Uredba se dopunjuje općim odredbama o pripre-mi projekata JPP-a male vrijednos na način da se

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

13

UDK 336.2–658.1 NOVI PROPISI

defi nira obvezna dokumentacija u sklopu prijed-loga projekta koja sadrži: studiju o opravdanos ulaganja u projekt JPP-a male vrijednos , upute za izradu fi nancijskog modela, prijedlog ugovora o JPP-u, dokumentaciju za nadmetanje, te ostale do-kumente potrebne za cjelovitu pripremu pr ojekta.

4. Pravilnik o provedbi projekata JPP-a male vrijednos

Najznačajniju novinu u propisima predstavlja pravil-nik o provedbi projekata JPP-a male vrijednos . Ra-zlog pravilniku su rela vno jednostavni projek male vrijednos . Ovdje se prije svega misli na projekte jav-ne rasvjete i specifi čnos ovakvih projekata u RH. Na-ime, javna je rasvjeta u nadležnos gradova i općina. Zbog velikog broja ovih jedinica, postoji i veliki broj rela vno malih projekata, osim većih gradova. Kada bi se svi projek javne rasvjete isporučivali po mode-lu JPP, kako je to određeno redovitom procedurom u ZJPP-u, tada bi troškovi pripreme nadmašili eventu-alnu vrijednost za novac. Budući da je javna rasvjeta jednostavan projekt s rela vno malo standarda, koje je jednostavno mjeri , moguće je pojednostavni proceduru pripreme i ocijene.

Među m, priprema i ocjena moraju bi propisane i pod nadzorom regulatornih jela. Pravilnikom se određuje sljedeće:

a) Pravilnikom se uređuju pitanja pripreme dokumen-tacije i provedbe projekata JPP-a male vrijednos uzimajući u obzir djelatnos , odnosno vrstu javne usluge koja se uređuje, preporuke za izradu ugovo-ra o JPP-u i fi nancijskog modela, struktura zahtjeva za izdavanje prethodne suglasnos Ministarstva fi nancija s izračunom mogućnos preuzimanja du-goročnih obveza u projektu JPP-a male vrijednos , preporuke za izradu energetskog pregleda javne rasvjete, strukture kapitalnih troškova te druga pi-tanja od značaja za provedbu projekata male vri-jednos .

a) Ministarstvo fi nancija izdaje prethodnu suglasnost za preuzimanje dugoročnih obveza, koje proizlaze iz ugovora JPP-a; zahtjev se dostavlja u formi odre-đenoj u dodatku pravilnika.

b) Defi niran je i sadržaj studije o opravdanos ulaga-nja po modelu JPP-a male vrijednos : uvod; opći podatci o javnom jelu – naručitelju; naziv te svr-hu, cilj i predmet projekta; opis projekta; kvalita v-nu i/ili kvan ta vnu analizu vrijednos za novac; prikaz predloženog modela organizacije i fi nancira-nja projekta; iden fi kacija i alokacija rizika projek-ta; procjenu vrijednos nabave Analizu postojećeg stanja na temelju energetskog pregleda; analiza troškova električne energije prije i poslije inves -

ranja; potrebna ulaganja na temelju projektnog zadatka koja se sastoje od strukture očekivanih kapitalnih troškova i troškova održavanja i upora-be; zaključak. Studiji se prilažu i privitci: izvješće o energetskom pregledu i projektni zadatak.

c) U postupku odabira privatnog partnera javno jelo mora koris najmanje sljedeće kriterije za odabir ekonomski najpovoljnije ponude: (i) sadašnju vri-jednost naknade koja proizlazi iz izračuna ukupnih životnih troškova u ugovorenom razdoblju; (ii) sma-njenje ukupne instalirane snage, utroška, ili troška s obzirom na defi nirane standarde.

Važno je istaknu i to da se u okviru pravilnika daju vrlo detaljne preporuke kako izradi pojedine doku-mente, koji čine prijedlog projekta. Tako su u pravilni-kom određeni sljedeći dodaci: Dodatak 1: Preporuke za izradu ugovora o JPP-u u javnoj rasvje ; Dodatak 2: Preporuke za izradu fi nancijskog modela u javnoj rasvje ; Dodatak 3: Upute za provođenje energet-skog pregleda u javnoj rasvje ; Dodatak 4: Obrazac za izračun mogućnos preuzimanja dugoročnih obveza u projektu energetske usluge u javnoj rasvje male vrijednos ; Dodatak 5: Obrazac strukture očekivanih kapitalnih troškova.

5. ZaključakIzmjenom i dopunom propisa s područja JPP-a pove-ćat će se kvaliteta zakonodavnog okvira za primjenu modela JPP u Republici Hrvatskoj. Ova kvaliteta ogle-da se kako u jasnijem i preciznijem izričaju pojedinih defi nicija pojmova i procedura s područja pripreme i provedbe modela JPP, tako i u značajno jednostav-nijoj proceduri pripreme i provedbe tzv. projekata JPP-a male kapitalne vrijednos . Ova provedba regu-lirat će se pravilnikom o provedbi projekata JPP male vrijednos , a odnosit će se, za sada, na projekte jav-ne rasvjete. Primjena modela JPP na projek ma javne rasvjete omogućit će efi kasniju i efek vniju isporuku usluge javne rasvjete iz nadležnos gradova i općina, ali će omogući i ubrzano stvaranje domaće prakse u pripremi i fi nanciranju projekata JPP. I s me bi ra-zvijeno tržište privatnih inves tora u projekte javne rasvjete, moglo poveća konkurentnost domaćih po-duzeća na regionalnom tržištu.

Ako želite prima naše obavijes , pošaljite mail na:

centar@ m4pin.hr

14

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

1. UvodKako bi se korigirala odstupanja prouzročena slabijim ostvarenjem proračunskih prihoda uslijed nepovolj-nijih gospodarskih kretanja u odnosu na prethodno planirane te dodatnih proračunskih troškova zbog poplava u istočnoj Slavoniji, pripremljene su Izmje-ne i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu (dalje u tekstu: Izmjene i dopune). Isto tako, a jer od 2012. godine Vlada RH ne može poduze značajnije preraspodjele između proračunskih stavaka, već sve preraspodjele iznad 5 % mora odobri Hrvatski sa-bor, izvršene su i određene preraspodjele u pojedi-nim kategorijama na kojima planirana sredstva nisu dostatna, a nužno ih je izvrši u ovoj godini.

Ovim Izmjenama i dopunama se ukupni rashodi dr-žavnog proračuna za 2014. godinu smanjuju za 544,0 milijuna kuna i iznose 130,1 milijardu kuna. Prema novom planu državnog proračuna u 2014. godini smanjuju se i proračunski prihodi u odnosu na plan iz ožujka, i to za 2,6 milijardi kuna, te is umjesto ranije planiranih 117,1 milijardu kuna, prema novom planu iznose 114,5 milijardi kuna. Navedeno će rezul ra- povećanjem manjka državnog proračuna, koji će

iznosi 15,6 milijardi kuna, što je za 2 milijarde kuna više od prethodnog plana.

Osim promjena u stavkama državnog proračuna, predložene su i Izmjene i dopune proračuna izvan-proračunskih korisnika. Najveće korekcije napravlje-ne su kod Hrvatskih cesta, čiji su planovi inves cija smanjeni za dodatnih 715,0 milijuna kuna, s čime je smanjen i ukupni manjak za is iznos. S obzirom na predložena smanjenja manjka izvanproračunskih ko-risnika, ukupni manjak opće države iznosit će 16,4 mi-lijarde kuna ili 5 % BDP-a.

2. Promjene u prihodima za 2014. godinuZbog nepovoljnih gospodarskih kretanja naniže je ko-rigirana i projekcija gospodarskog rasta za 2014. godi-nu (u Programu konvergencije iz travnja iznosila je 0,0 %). Ona ukazuje na realno smanjenje bruto domaćeg proizvoda od 0,7 %. Naime, u razdoblju od objave po-sljednje službene makroekonomske projekcije Vlade RH za 2014. godinu (u okviru Programa konvergencije RH za razdoblje 2014. – 2017. iz travnja 2014.) do da-nas znatno su izmijenjene gospodarske okolnos , što se prvenstveno odnosi na intenziviranje nega vnih domaćih makroekonomskih kretanja, ali i na pogor-šanje uvjeta u međunarodnom okruženju.

U odnosu na plan iz ožujka smanjuju se proračunski prihodi za 2,6 milijardi kuna. Umjesto ranije planira-nih 117,1 milijardu kuna, prema novom planu prihodi iznose 114,5 milijardi kuna. Navedeno je rezultat sla-bijeg ostvarenja proračunskih prihoda, ali i činjenice da učinci nekih od strukturnih mjera koje su podu-zete u vezi s procedurom prekomjernog defi cita nisu ostvareni u punom planiranom opsegu.

Porezni prihodi

Prihodi od poreza planiraju se u iznosu od 62,5 mili-jarde kuna, što predstavlja smanjenje od 1,1 milijardu kuna u odnosu na plan proračuna iz ožujka 2014. Pri tome najveće promjene bilježe prihodi od:

• PDV-a koji su manji za 1,3 milijarde kuna u odno-su na proračun kao rezultat slabijih kretanja osob-ne potrošnje, te zakonskih izmjena provedenih u 2014. godini, kao i onih provedenih u 2013. godini, a koje imaju cjelogodišnji učinak.

• Poreza na dobit koji se smanjuju za 258,6 milijuna kuna, kao rezultat slabijih rezultata poslovanja po-duzeća jekom 2013. godine.

• Posebnih poreza i trošarine koji se povećavaju od 755,9 milijuna kuna u odnosu na plan i to kao re-

Rebalans Državnog proračuna za 2014. godinu Ivana Kunić *

Vlada RH je 30. listopada 2014. godine na 189. sjednici usvojila Nacrt prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, Nacrt prijedloga izmjena i dopuna fi nancijskih planova izvan-proračunskih korisnika za 2014. godinu, te Nacrt konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zako-na o izvršavanju Državnog proračuna za 2014. godinu upu vši ih u saborsku proceduru donošenja. Autorica se u tekstu osvrće na sadržaj Izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu.

* Ivana Kunić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

15

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

zultat dodatnih mjera koje je Europska komisija zatražila u provođenju procedure prekomjernog defi cita, kao i drugačijeg obračuna posebnog po-reza na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove. Naime, u sklopu dodatnih mjera, koje je zah jevala Europ-ska komisija u procesu pri-lagođavanja fi skalnog defi -cita prihvatljivim razinama, povećane su trošarine na energente za 20 lipa po li-tri. Fiskalni efekt poveća-nja trošarina na energen-te iznosi oko 350 milijuna kuna za 2014. godinu.

• Poreza na dobitke od igara na sreću i ostali porezi od igara na sreću koji se sma-njuju za 251 milijun kuna. Naime, Zakon o izmjenama Zakona o igrama na sreću (NN, br. 41/14) stupio je na snagu 1. travnja 2014. godi-ne, a prve uplate u prora-čun prema novom načinu oporezivanja dobitaka od lutrijskih i igara klađenja izvršene su u svibnju 2014. godine. Među m, kako su izmjenama navedenog Zakona obuhvaćeni dobitci od 750 kuna nadalje, te s obzirom na tumačenje da se stope primjenjuju progresivno, a ne prema pripadnos iznosa razre-du, nije u potpunos ostvaren učinak ove mjere, pa je is bilo potrebno korigira .

Prihodi od doprinosa

Kao rezultat nepovoljnih kretanja na tržištu rada Iz-mjenama i dopunama se prihodi od doprinosa sma-njuju za 237,7 milijuna kuna i prema novom planu iznose 41,6 milijardi kuna. Valja napomenu kako do-prinosi za mirovinsko osiguranje bilježe daleko manju korekciju od doprinosa za zdravstveno osiguranje, a osnovni razlog tome je činjenica da je dogovoreno povlačenje sredstava iz II. mirovinskog stupa za osi-guranike s benefi ciranim radnim stažem ostvareno u nešto većem iznosu od očekivanog.

PomoćiPrihodi od pomoći se u odnosu na plan iz ožujka sma-njuju za 1,2 milijarde kuna i prema novom planu za 2014. iznose 3,1 milijardu kuna. Oko 95 % ukupnih prihoda od pomoći odnosi se na prihode od pomoći ins tucija i jela EU, koji su izravno povezani s projek-

ma fi nanciranim iz fondova EU, izgradnju Schengen-skih kapaciteta te izravna plaćanja u poljoprivredi.

Prihodi državnog proračuna za 2014. godinu

3. Promjene u rashodima za 2014. godinu

Izmjenama i dopunama ukupni rashodi smanjuju se za 544,0 milijuna kuna, odnosno sa 130,7 milijardi na 130,1 milijardu kuna. Smanjenja u ukupnom iznosu od 1,5 milijarde kuna su provedena prvenstveno na pozicijama: Ministarstva fi nancija – 261,7 milijuna kuna, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastruk-ture – 190,2 milijuna kuna, Ministarstva poduzetniš-tva i obrta – 141,9 milijuna kuna, Ministarstva zaš te okoliša i prirode – 130,5 milijuna kuna, Ministarstva poljoprivrede – 127,3 milijuna kuna, Ministarstva unutarnjih poslova – 127,2 milijuna kuna, Ministar-stva gospodarstva – 107,7 milijuna kuna i Ministar-stva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije – 94,7 milijuna kuna.

Među m, istovremeno su rashodi povećani za 1,0 milijardu kuna, i to prvenstveno za:

• sanaciju štete uzrokovane poplavama – 279,3 mili-juna kuna

• povećanja izdvajanja za mirovine – 338,6 milijuna kuna

• osiguranje dodatnih rashoda za zaposlene – 331,9 milijuna kuna.

16

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

Rashodi državnog proračuna za 2014. godinu po ekonomskoj klasifi kaciji

Subvencije

Rashodi za subvencije smanjuju se za 367,9 milijuna kuna od čega najvećim dijelom kao rezultat provedbe Odluke o mjerama privremene obustave izvršavanja Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. go-dinu, koju je Vlada RH usvojila na sjednici održanoj 17. travnja 2014. godine. Naime, navedenom Odlu-kom je radi daljnjeg smanjenja proračunskog defi cita, iznos subvencija raspoloživih za ugovaranje i isplatu u 2014. godini ograničen u ukupnom iznosu od 390,0 milijuna kuna, i to na pozicijama Ministarstva fi nanci-ja u iznosu od 150,0 milijuna kuna, Ministarstva po-ljoprivrede u iznosu od 100,0 milijuna kuna, Ministarstva gospodarstva u izno-su od 100,0 milijuna kuna i na pozicija-ma Ministarstva poduzetništva i obrta u iznosu od 40,0 milijuna kuna.

Naknade građanima i kućanstvima

Ukupne naknade građanima i kućanstvima na temelju osi-guranja i druge naknade po-većavaju se za 579,0 milijuna kuna, i to prvenstveno zbog povećanja izdvajanja za miro-vine za 338,6 milijuna kuna, socijalne naknade za 76,7 milijuna kuna, sanaciju štete od poplava za 112,8 milijuna kuna i naknade za nezaposle-

ne za 50,8 milijuna kuna.

4. Ukupni manjakUkupni manjak proračuna opće države u 2014. godi-ni iznosit će 5 % bruto domaćeg proizvoda, što je za 0,4 postotna boda više u odnosu na plan usvojen u ožujku ove godine. Pritom državni proračun bilježi ra-zinu manjka od 4,8 % BDP-a, dok će izvanproračunski korisnici smanji svoj manjak s 0,4 % BDP-a na 0,2 % BDP-a. Jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave imat će uravnotežen proračun.

Manjak opće države

Škola računovodstva za proračune i proračunske korisnike13. i 14. studenoga, hotel Palace, Zagreb

Cilj programa je upozna i usavrši polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesi-ma, ekonomskim i fi nancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslo-vanja JLS-a i proračunskih korisnika, fi nancijskim izvještavanjem, fi nancijskim upravljanjem, fi skalnom odgovornošću i izradom fi nancijskog plana/proračuna.

Namjena: Računovođama i fi nancijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na opera vnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima.


Detaljan program pročitajte na stranici broj 133 Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

17

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

1. Zakonski i ins tucionalni okvirHrvatski sabor je u lipnju 2013. godine donio Strategi-ju upravljanja i raspolaganja državnom imovinom za razdoblje od 2013. do 2017. godine (NN, br. 76/13). Strategija sadrži sveobuhvatnu analizu i ocjenu po-stojećeg modela upravljanja i raspolaganja svim po-javnim oblicima državne imovine (nekretnine, dio-nice, poslovni udjeli, koncesije i druga imovina), te određuje srednjoročne ciljeve i smjernice upravljanja državnom imovinom. U dijelu prikaza smjernica za ostvarenje prioritetnih ciljeva u razdoblju 2013. do 2017. navodi se kako je potrebno osigura da proci-jenjena imovina koju koris javni sektor bude iskaza-na u državnom knjigovodstvu.

U srpnju 2013. godine je donesen Zakon o upravlja-nju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13), kojim se utvrđuju pojavni oblici državne imovine, načela upravljanja državnom imovinom, dokumen upravljanja državnom imovi-nom, način i uvje upravljanja i raspolaganja dionica-ma i poslovnim udjelima, koji čine državnu imovinu u trgovačkim društvima, način i uvje upravljanja i ras-polaganja nekretninama koje čine državnu imovinu. U dijelu ins tucionalnog uređenja, Zakonom je propi-san djelokrug i ovlas Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (dalje u tekstu: DUUDI) u uprav-ljanju i raspolaganju državnom imovinom, osnivanje i ustrojstvo Centra za restrukturiranje i prodaju (dalje u tekstu: CERP), njegov djelokrug i javne ovlas , pre-stanak rada Agencije za upravljanje državnom imovi-nom i drugo.

Zakonom se također uređuje i uspostava te vođenje Registra državne imovine (dalje u tekstu: Središnji

registar), koji je preduvjet za učinkovito upravljanje i raspolaganje državnom imovinom. U dijelu Zakona koji regulira pristup podacima iz Središnjeg registra istaknuto je kako je DUUDI dužan na zahtjev mini-starstva nadležnog za fi nancije dostavi podatke o državnoj imovini u svrhu izrade fi nancijskih izvješća u smislu propisa, koji uređuju državni proračun.

Uredba o Registru državne imovine iz 2011. godine, koja je još uvijek na snazi (NN, br. 55/11), kaže kako se na temelju podataka iz Središnjeg registra sastavlja popis državne imovine sa stanjem na dan 31. prosin-ca, godine za koju se podnosi popis. U popisu se imo-vina klasifi cira prema rasporedu računa iz računskog plana za proračunsko računovodstvo i vrijednosno iskazuje, sukladno propisima za proračunsko računo-vodstvo. Popis se prema Uredbi dostavlja Ministar-stvu fi nancija najkasnije do 15. veljače tekuće godine.

Popis sastavljen na način predviđen Uredbom do sada još nije dostavljen Ministarstvu fi nancija. Kako Državni ured za reviziju već nekoliko uzastopnih go-dina, u svojim nalazima, nalaže poduze ak vnos usmjerene na potpunu uspostavu i učinkovito vođe-nje projekta Registra državne imovine, posebno u di-jelu koji se odnosi na dostavu potrebnih podataka o državnoj imovini radi eviden ranja u izvještajnom su-stavu državnog proračuna, Ministarstvo fi nancija je početkom studenoga 2013. godine državnim jelima nadležnim za upravljanje državnom imovinom (DUU-DI-ju i CERP-u), dostavilo Naputak o vrs , načinu prikupljanja i sadržaju podataka i informacija o dr-žavnoj imovini za potrebe vođenja Registra državne imovine i sastavljanja bilance državne imovine, a na internetskim stranicama objavilo Uputu o priznava-nju, mjerenju i eviden ranju imovine u vlasništvu Republike Hrvatske. Uputa je namijenjena proračun-

Obuhvat i eviden ranje državne imovine Ivana Jakir-Bajo *

U protekloj godini u više smo navrata u brojevima časopisa ukazivali na obvezu provođenja sveobuhvatnog popisa imovine u vlasništvu središnje i lokalne države. Ove su ak vnos pretpostavka podizanja funkcional-nos Registra državne imovine na razinu potrebnu za sustavno upravljanje. U tom smislu doneseni su i Upu-ta i Naputak Ministarstva fi nancija, kojima je cilj ujednačavanje metodologije obuhvata i valoriziranja sveu-kupne imovine u raznim evidencijama, a sve u konačnici usmjereno sastavljanju pouzdane državne bilance. Tekst u nastavku detaljnije obrađuje razloge donošenja navedenog Naputka i Upute, njihov sadržaju i načine provedbe s obzirom na to da se ponovo približava konac godine i vrijeme provođenja sveobuhvatnog popisa.

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

18

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

ski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna, proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLP(R)S), te ostali korisnici državne imovine.

2. Nedostaci utvrđeni nalazima Državnog ureda za reviziju

Kao što je vidljivo iz uvodnog dijela, proteklo raz-doblje obilježila su značajna ins tucionalna i nor-ma vna rješenja povezana s raspolaganjem, uprav-ljanjem i eviden ranjem državne imovine. Različita povjerenstva Vlade, uredi i agencije bavila su se po-jedinim oblicima državne imovine, kako u pogledu eviden ranja, tako i u pogledu upravljanja. Poslje-dica disperziranos ovlas u upravljanju i raspola-ganju pojedinim oblicima državne imovine, učestale izmjene norma vnih rješenja u pogledu nadležno-s pojedinih državnih jela u eviden ranju državne imovine, odnosno nepostojanje cjelovitog popisa državne imovine, rezul ralo je, prema Izvješću o obavljenoj reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu Državnog ureda za reviziju, neučinkovitošću u upravljanju i nedovoljnom racionalnošću u raspo-laganju državnom imovinom.

Sveobuhvatni popis, odnosno registar je preduvjet za učinkovito upravljanje i raspolaganje državnom imo-vinom. U skladu s Uredbom o Registru državne imo-vine, DUUDI je na svojim mrežnim stranicama obja-vio Središnji registar u siječnju 2014. godine. Objava Središnjeg registra korak je naprijed u sređivanju postojećeg stanja. Među m, pojavni oblici imovine zastupljeni u Središnjem registru su nekretnine, te dionice i udjeli u trgovačkim društvima, dok drugi po-javni oblici državne imovine nisu sadržani. Podaci o vrijednos nekretnine se uglavnom ne navode. Ova-kav Središnji registar je potrebno nadopuni kako bi se iz njega dobili podaci potrebni za unos u Glavnu knjigu Državne riznice, odnosno sastavljanje cjelovite Bilance državnog proračuna.

Prema odredbi članka 106. Zakona o proračunu, za potrebe izrade fi nancijskih izvješća, središnje jelo državne uprave nadležno za upravljanje državnom imovinom izrađuje i dostavlja Ministarstvu fi nancija do 15. veljače tekuće proračunske godine popis dr-žavne imovine sa stanjem na dan 31. prosinaca godi-ne za koju se podnosi popis. Odredbama članka 63., stavka 2. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovi-nom u vlasništvu Republike Hrvatske je propisano da je DUUDI dužan na zahtjev ministarstva nadležnog za fi nancije, dostavi podatke o državnoj imovini u svr-

hu izrade fi nancijskih izvješća u smislu propisa, koji uređuju državni proračun.

Državnim jelima nadležnim za upravljanje državnom imovinom (DUUDI-ju i CERP-u), Ministarstvo fi nancija je početkom studenog 2013. godine dostavilo Napu-tak o vrs , načinu prikupljanja i sadržaju podataka i informacija o državnoj imovini za potrebe vođenja Registra državne imovine i sastavljanja bilance držav-ne imovine (dalje u tekstu: Naputak). Naputkom je određeno da je DUUDI obvezan nefi nancijsku i fi nan-cijsku imovinu klasifi cira prema rasporedu osnov-nih računa iz računskog plana proračuna te naves oznaku iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (RKP). Naputkom je utvrđena obveza DUU-DI-ja da korisnicima državne imovine dostavi obrazac s proširenim podacima potrebnim za unos u Glavnu knjigu Državne riznice i fi nancijska izvješća državnog proračuna.

Državni ured za reviziju navodi kako je u Bilanci držav-nog proračuna ukupna imovina, sa stanjem na dan 31. prosinca 2013., iskazana u iznosu 22.963.029.649,00 kn, a odnosi se samo na fi nancijsku imovinu, odnosno da nema iskazanih podataka o nefi nancijskoj imovini. Ti podaci postoje u fi nancijskim izvješćima proračun-skih i izvanproračunskih korisnika, ali nisu sustavno iskazani, ni na jednom mjestu. Državni ured za revi-ziju je naložio poduze ak vnos usmjerene na pot-punu uspostavu i učinkovito vođenje projekta Regi-stra državne imovine, posebno u dijelu koji se odnosi na dostavu potrebnih podataka o državnoj imovini radi eviden ranja u izvještajnom sustavu državnog proračuna.

3. Prijelazna rješenja u stvaranju Bilance državnog proračuna

Ministarstvo fi nancija je u 2012. godini provelo Pro-jekt: Računovodstvo državne imovine, fi nanciran darovnicom Svjetske banke. Projektom se trebala utvrdi metodologija za sveobuhvatno vrednovanje i

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

19


eviden ranje državne imovine te njeno iskazivanje u Središnjem registru, kao i metodologija za osiguranje cjelovi h knjigovodstvenih podataka o državnoj imo-vini u Glavnoj knjizi Državne riznice. Jedan od rezulta-ta Projekta su i već spomenu Naputak, ali i Uputa o priznavanju, mjerenju i eviden ranju imovine u vla-sništvu Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Uputa).

Projekt je utvrdio da je krajni cilj stvori cjelovitu evi-denciju o državnoj imovini u Glavnoj knjizi Državne riznice i fi nancijskim izvješćima državnog proračuna na temelju podataka iz Središnjeg registra. Među m, trenutno je dokumentacija o državnoj imovini disper-zirana po različi m evidencijama državnih ins tucija, dok za pojedine oblike državne imovine uopće ne po-stoji evidencija ili je ista nepotpuna. Trenutna praksa, koju je potrebno pozi vno iskoris u početnoj fazi stvaranja cjelovite evidencije državne imovine, uka-zuje na postojanje podataka o imovini u bilančnim, izvanbilančnim i anali čkim evidencijama nadležnih proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

Navedene podatke Ministarstvo fi nancija prikuplja u fi nancijskim izvješćima, koje dostavljaju spomenu korisnici, a na temelju kojih se sastavlja konsolidira-na Bilanca. S druge strane, prema nalazima Državnog ureda za reviziju, Središnji registar kao projekt čija je uspostava, između ostalog, trebala ponudi i rje-šenja povezana s eviden ranjem državne imovine u Glavnoj knjizi i fi nancijskim izvješćima državnog pro-računa, je u provedbi i bit će potrebno još vremena i nadogradnje da svojim sadržajem Središnji registar zadovolji potrebe državnog računovodstva.

Slijedom toga, Projektom je zaključeno da je proces komple ranja Središnjeg registra i izdvajanja državne imovine iz bilanci korisnika i upravitelja te imenovanja Republike Hrvatske kao jedinog tulara vlasništva, dugotrajan i složen zahvat. On zahtjeva postupnost, odnosno određena prijelazna rješenja koja će poslu-ži za što potpuniji obuhvat imovine u Središnjem registru i Bilanci države. Središnji registar treba bi u funkciji njenog obuhvata u Bilanci države. Krajnji je cilj pos ći da imovina koja je određenom subjektu povjerena na upravljanje bude sastavni dio Središ-njeg registra, ali ne bi smijela istodobno bi i sastavni dio Bilance tog istog subjekta. Među m, u prijelaznoj fazi, koja je opisana Uputom, fi nancijsko izvješćivanje o državnoj imovini nije u potpunos odvojeno od fi -nancijskog izvješćivanja o poslovanju subjekta, koji istom upravlja, odnosno koji je koris .

Prema Upu , proračunski i izvanproračunski korisni-ci bilanično vode državnu imovinu čiji su vlasnici i/ili koja im je dana na korištenje. Podaci o državnoj imovini se u Bilanci države dobivaju konsolidacijom bilanci proračunskih i izvanproračunskih korisnika

državnog proračuna. Javna poduzeća državnu imo-vinu vode isključivo izvanbilanično. Sve bi državne ins tucije koje trenutno koriste, upravljaju ili vode evidenciju o određenim dijelovima državne imovine, trebale ima pristup Središnjem registru i bi u prilici da nadograđuju bazu podataka o državnoj imovini.

Prema rezulta ma Projekta, krajnji cilj je izgradi i primijeni integralni model upravljanja državnom imovinom, odnosno preuzimanje imovine od velikog broja sadašnjih tulara/upravitelja/korisnika s ciljem centralizacije upravljanja imovinom. Time bi se poda-ci u Bilanci države generirali isključivo preko Središ-njeg registra kao podbilance Bilance države. Računo-vodstvo, odnosno fi nancijsko izvješćivanje o državnoj imovini kao javnom kapitalu postaje u potpunos odvojeno od fi nancijskog izvješćivanja o poslovanju subjekta, proračunskog ili izvanproračunskog korisni-ka, ali i jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave, koji njome upravlja.

4. Klasifi ciranje imovineRazliči su pojavni oblici imovine, odnosno klasifi ka-cije imovine prema Zakonu o proračunu i Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Re-publike Hrvatske, a različit je i obuhvat samog Sre-dišnjeg registra u odnosu na pojavne oblike utvrđe-ne Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. Prema odredbama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vla-sništvu Republike Hrvatske, državna imovina su:

1) dionice i poslovni udjeli u trgovačkim društvima• čiji je imatelj Republika Hrvatska • čiji je imatelj Hrvatski zavod za mirovinsko osigu-

ranje • čiji je imatelj Državna agencija za osiguranje

štednih uloga i sanaciju banaka, a koje je stekla u postupku sanacije i priva zacije banaka

• čiji su imatelji odnosno vlasnici zavodi i druge pravne osobe, čiji je osnivač Republika Hrvatska

2) nekretnine • čiji je vlasnik Republika Hrvatska, a čije je uprav-

ljanje i raspolaganje uređeno Zakonom o uprav-ljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Re-publike Hrvatske i posebnim zakonima

• čiji su vlasnici zavodi i druge pravne osobe, čiji je osnivač Republika Hrvatska

3) pokretnine i potraživanja • imovina bivše Agencije za upravljanje državnom

imovinom koja je stečena na temelju članka 49., stavka 3. Zakona o upravljanju državnom imovi-nom (NN, br. 145/10. i 70/12.)

4) druga imovina.

20


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vla-sništvu Republike Hrvatske defi nira i pojavne oblike državne imovine. U tom smislu pojedini pojavni obli-ci državne imovine su: 1. poljoprivredno zemljište, 2. turis čko i ostalo građevinsko zemljište, 3. šume, šumska zemljišta i objek kojima u skladu s poseb-nim propisima upravljaju Hrvatske šume, 4. stanovi u vlasništvu Republike Hrvatske, 5. poslovni prostori u vlasništvu Republike Hrvatske, 6. rudna blaga suklad-no posebnom zakonu, 7. ceste, autoceste, željezničke pruge i mostovi zajedno s pripadajućim zemljištem, 8. imovina koja je imala vojnu namjenu, 9. imovina koja ima vojnu namjenu, 10. državna imovina u odnosu na koju sindika zah jevaju prijenos prava vlasništva, 11. državna imovina sukladno Zakonu o potvrđivanju Ugovora o pitanjima sukcesije (NN – Međunarodni ugovori, br. 2/04.), 12. nekretnine za koje je u jeku postupak utvrđenja prava vlasništva sukladno članku 77. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunis čke vladavine (NN, br. 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02), 13. nekretnine koje se u zemljišnim knjigama vode kao društveno vlasništvo i općenarodna imovina, 14. nekretnine koje nisu pro-cijenjene u postupku pretvorbe, 15. zgrade Hrvatsko-ga sabora, Hrvatske narodne banke, Ured predsjednika Republike Hrvatske, Vlade Republike Hrvatske, zgrade i dijelovi zgrada koje koriste ministarstva i uredi (koji su u vlasništvu Republike Hrvatske), sudovi (Ustavni, Vr-hovni, Visoki trgovački, Visoki upravni, Visoki prekršaj-ni, županijski, upravni, trgovački, prekršajni i općinski), državno odvjetništvo (Državno odvjetništvo Republike Hrvatske te županijska i općinska državna odvjetniš-tva) policija, carina ako su vlasništvo Republike Hrvat-ske, 16. rezidencijalne nekretnine, nekretnine koje ko-riste diplomatska i konzularna predstavništva, a koje su državno vlasništvo, 17. nekretnine koje se nalaze pod zaš tom UNESCO-a, arheološka nalazišta, muzeji, kulturno dobro, 18. prihodi državnog proračuna koji se ostvaruju na temelju naplaćivanja naknada za ko-rištenje državne imovine (primjerice naknada za pra-vo građenja i pravo služnos na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, koncesijske naknade, prihodi od najma stanova, zakupa poslovnih prostora i poljopri-vrednog zemljišta), 19. sportski objek koji su vlasniš-tvo Republike Hrvatske, 20. vrijednosni papiri (dionice i poslovni udjeli u trgovačkim društvima čiji je imatelj Republika Hrvatska, dionice i poslovni udjeli u trgovač-kim društvima čiji je imatelj Hrvatski zavod za mirovin-sko osiguranje, dionice i poslovni udjeli u trgovačkim društvima čiji je imatelj Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, a koje je stekla u po-stupku sanacije i priva zacije banaka, dionice i poslov-ni udjeli u trgovačkim društvima te nekretnine čiji su

imatelji, odnosno vlasnici zavodi i druge pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska), 21. pokloni držav-nim dužnosnicima u vrijednos većoj od 500,00 kuna, 22. Umjetnine, 23. novac, novčani ekvivalen , štedni ulozi, zlatne poluge, međunarodne devizne pričuve, 24. oduzeta imovina ostvarena kaznenim djelima i pre-kršajem, 25. elektronička komunikacijska infrastruk-tura i druga povezana oprema, 26. paten ustupljeni Republici Hrvatskoj i licencije, 27. potraživanja Republi-ke Hrvatske prema drugim državama, fi zičkim i prav-nim osobama, 28. službena vozila, plovila i zrakoplovi u vlasništvu Republike Hrvatske, 29. imovina dana na korištenje bivšim društveno-poli čkim organizacija-ma, a koja je na temelju Zakona o pretvorbi prava na društvenim sredstvima bivših poli čkih organizacija (NN, br. 70/97.) postala vlasništvo Republike Hrvatske, 30. imovina u obliku dionica i poslovnih udjela u trgo-vačkim društvima i potraživanja u is ma, te u obliku poslovnih prostora i stanova, koja u cijelos nije proci-jenjena, a vlasništvo je Republike Hrvatske, 31. robne rezerve Republike Hrvatske, 32. riblji fond i divljač, 33. pojavni oblici imovine kojima su vlasnici ustanove koji-ma je osnivač Republika Hrvatska, 34. epikon nentalni pojas i ribolovno zaš ćeni pojas, 35. vodne građevine i 36. ostali pojavni oblici imovine u vlasništvu Republike Hrvatske.

Is m Zakonom uspostavlja se Središnji registar koji bi trebao u skladu sa smjernicama iz Strategije objedini- sve pojavne oblike imovine u vlasništvu Republike

Hrvatske. Među m, pojavni oblici, prethodno nave-deni od 1. – 36. i istaknu u Zakonu, nisu obuhvaćeni u cijelos Središnjim registrom. Središnji registar sa-drži popis državne imovine u obliku:

• dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima• nekretnina, uključujući i nekretnine čije je upravlja-

nje i raspolaganje uređeno posebnim zakonom, a čiji je imatelj odnosno vlasnik Republika Hrvatska, zavodi i druge pravne osobe čiji je osnivač Republi-ka Hrvatska

• koncesija• kulturnih dobara• poljoprivrednog i šumskog zemljišta• evidencije postupaka koji se vode temeljem Zako-

na o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugo-slavenske komunis čke vladavine (NN, br. 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02 i 81/02).

Budući da je u okviru istoga Zakona prisutno razli-čito klasifi ciranje državne imovine, nije za očekiva da isto bude usklađeno s proračunskom, odnosno računovodstvenom klasifi kacijom. Gledajući s aspek-ta proračunskih potreba, zakonski utvrđen sadržaj Središnjeg registra je nedostatan za potrebe izrade

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

21


Bilance državne imovine. Prema proračunskim propi-sima, ukupna državna imovina ima značajno širi obu-hvat (proizvedena dugotrajna i kratkotrajna imovina, plemeni metali i ostale pohranjene vrijednos , sit-ni inventar, nefi nancijska imovina u pripremi, novac, depozi , potraživanja i drugo), od one koja je sastav-ni dio Središnjeg registra. Za potrebe izrade Bilance države, iz Središnjeg registra osigurat će se cjelovi podaci o fi nancijskoj i nefi nancijskoj imovini sukladno obuhvatu utvrđenom zakonodavnim okvirom. Podaci o ostaloj imovini koja nije sadržana u Središnjem re-gistru, osigurat će se iz fi nancijskih izvješća proračun-skih i izvanproračunskih korisnika.

Među m, i one pojavne oblike imovine koji su pri-sutni u Središnjem registru potrebno je vrijednosno iskaza i poveza s računskim planom. Prema odred-bi članka 61. Zakona o proračunu, imovina države je fi nancijska i nefi nancijska imovina. Slijedom strukture računskog plana proračuna navedeno podrazumijeva da se ukupna državna imovina sastoji od:

• 01 Neproizvedene dugotrajne imovine• 02 Proizvedene dugotrajne imovine• 03 Plemeni h metala i ostalih pohranjenih vrijed-

nos • 04 Sitnog inventara• 05 Dugotrajne nefi nancijske imovine u pripremi• 06 Proizvedene kratkotrajne imovine• 11 Novca u banci i blagajni• 12 Depozita, jamčevnih pologa i potraživanja od

zaposlenih te za više plaćene poreze i ostalo• 13 Potraživanja za dane zajmove• 14 Vrijednosnih papira• 15 Dionica i udjela u glavnici.

Kako je DUUDI dužan na zahtjev Ministarstva fi nanci-ja dostavi podatke o državnoj imovini u svrhu izra-de fi nancijskih izvješća u smislu propisa, koji uređuju državni proračun, ne preostaje drugo već prilagodi Središnji registar proračunskim zahtjevima. Budući da se imovina klasifi cira i vrijednosno iskazuje prema rasporedu računa iz računskog plana za proračunsko računovodstvo, sukladno propisima za proračunsko računovodstvo, podaci iz Središnjeg registra moraju se također klasifi cira prema rasporedu osnovnih ra-čuna iz računskog plana.

5. Popis imovine Potpunost i točnost svih drugih podataka o imovini koja nije u Središnjem registru, a koju je potrebno unije u Glavnu knjigu državnog proračuna, odnosno fi nancijska izvješća, uvjetovana je kvalitetom obavlje-nog popisa imovine i obveza. Cilj je godišnjeg popisa imovine i obveza usklađivanje knjigovodstvenog sta-nja sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom.

Uputa kaže da su državni proračun i proračuni JLP(R)S, te njihovi proračunski i izvanproračunski korisni-ci, kao i drugi vlasnici i/ili korisnici državne imovine dužni sa stanjem na dan 31. prosinca svake godine proves sveobuhvatni popis državne imovine kojom raspolažu/upravljaju, a neovisno o pravnoj osnovi ko-rištenja te imovine (knjižno vlasništvo, izvanknjižno vlasništvo, druga pravna osnova korištenja, bez do-kumen rane pravne osnove) i neovisno o svom prav-nom statusu. Pri tomu su se državni proračun i prora-čuni JLP(R)S te njihovi proračunski i izvanproračunski korisnici dužni pridržava članaka 15. – 17. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 114/10. i 31/11.), dok se trgovačka društva i pravne osobe s javnim ovlas ma, kao i ustanove koji-ma je jedan od osnivača Republika Hrvatska ili Vlada Republike Hrvatske pridržavaju odredbi propisa, koji uređuju računovodstveni sustav sukladno njihovom pravnom statusu.

Godišnji popis imovine i obveza, jedna je od propi-sanih obveza, na koju treba gleda s njene suš nske strane. Popisom se usklađuje knjigovodstveno stanje sa stvarnim stanjem i stoga kvalitetno obavljeni popis jamči realnost Bilance. Popis je prije svega kontrola ispravnos postupanja s imovinom i obvezama, ali i provjera kvalitete obavljanja računovodstvenih po-slova. Utvrđene razlike mogu bi rezultanta propusta u obje ak vnos . Zakonodavac je računovodstvenim propisima za proračune i proračunske korisnike pro-pisao obvezu provođenja popisa, unošenja podataka o popisu u popisne liste te potrebu formiranja povje-renstva za popis koje sastavlja izvješće o rezulta ma obavljenog popisa. Sva ostala organizacijska i druga pitanja prepuštena su internom reguliranju kod sa-mih obveznika.

Godišnji popis koji se mora obavi sa stanjem na dan 31. prosinca. Popisom treba utvrdi stanje:

1) imovine (nefi nancijske i fi nancijske):• dugotrajne i kratkotrajne nefi nancijske (zaliha

materijala, proizvoda i robe) imovine• fi nancijske imovine (novčanih sredstva, depozi-

ta, jamčevnih pologa, vrijednosnih papira, dioni-ca i udjela u glavnici, potraživanja)

2) obveza.

Računovodstvenim propisima naložena je obveza zakonskog predstavnika da osniva povjerenstvo/a za popis, određuje datum popisa, rokove obavljanja popisa i dostavljanja izvješća s priloženim popisnim listama. Zakonski predstavnik obvezno donosi odluku o popisu. Odlukom se određuje koja i koliko povjeren-stava za popis se osniva, formira središnje (centralno) povjerenstvo, ako se to ocijeni potrebnim, postavlja plan i predmet popisa, utvrđuju rokovi obavljanja po-

22


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

pisa i dostavljanja izvješća te imenuju predsjednici i članovi povjerenstava. Povjerenstva za popis osniva-ju se prema veličini, kao i specifi čnos ma ins tucije. Povjerenstvo za popis, ako je to moguće, ima pred-sjednika i najmanje dva člana.

Broj članova povjerenstva mora zadovolji potrebu sveobuhvatnos popisa te dane rokove u kojima po-pis mora bi izvršen. Predsjednik i članovi povjeren-stva ne bi trebali bi zaposlenici koji rukovode ma-terijalnim i novčanim vrijednos ma, koje su predmet popisa te zaposlenici koji obavljaju kontrolu i nad-zor. Time se osigurava nepristranost popisa. Među- m, kod velikog broja proračunskih korisnika ovu je

odredbu teško zadovolji , zato popis provode zapo-slenici koji su na raspolaganju. Pri izboru predsjednika i članova povjerenstva treba ima na umu i njihovu stručnost kao jamstvo kvan ta vne i kvalita vne vjerodostojnos informacija o stvarnom stanju imo-vine i obveza. Dakle, iako bi svako povjerenstvo za popis, kako je već istaknuto, trebalo ima najmanje tri člana, ne može se inzis ra na takvom sastavu po-vjerenstva kod korisnika s malim brojem zaposlenih. U m slučajevima povjerenstvo za popis može bi sa-stavljeno i od samo jedne osobe.

Prije samog provođenja fi zičkog popisa potrebno je da povjerenstvo za popis i odjeli u kojima se obav-lja popis obave pripremne radnje. Temelji m pri-premnim radnjama olakšava se sama provedba te osigurava izvršenje popisa u predviđenim rokovima. Pripremne radnje popisnog povjerenstva čine: plan rada u kojemu su popisani svi poslovi popisa, utvr-đivanje rokova obavljanja pojedinih poslova popisa i pribavljanje popisnih lista.

Središnje povjerenstvo, ako je osnovano, pismenim putem obavještava predsjednike i članove povjeren-stva o obvezi i rokovima pripremnih radnji. Pripremne radnje obvezni su obavi i odjeli u kojima se obavlja popis, a one se sastoje od:

• osiguranja dostupnos imovine popisu

• omogućavanja dostupnos dokumentacije o imo-vini i obvezama koje su predmet popisa

• provjera postojanja inventarnih brojeva na imovini

• kod potraživanja i obveze potrebno je provjeri je li za svako potraživanje odnosno obvezu, za koju postoji pravni temelj, ispostavljen dokument te jesu li svi poslovni događaji iz dokumenata proknji-ženi

• usklađivanja podataka eviden ranih u pomoćnim knjigama i evidencijama sa stanjem u glavnoj knjizi.

Sve osobe odgovorne za popis trebaju bi upoznate sa svrhom popisa, njihovim zadacima, odgovornošću

i drugim pitanjima važnim za početak popisa. Prvi za-datak povjerenstva za popis pri provedbi samog popi-sa sastoji se od utvrđivanja, mjerenja i prebrojavanja predmeta popisa. Podaci dobiveni popisom unose se pojedinačno u naturalnim i novčanim izrazima u po-pisne liste. Popisne liste potpisuje predsjednik te svi članovi povjerenstva, s čim se potvrđuje njihova vje-rodostojnost. Nakon unošenja stvarnog i knjigovod-stvenog stanja u popisne liste utvrđuju se količinske razlike između stanja utvrđenog popisom i knjigovod-stvenog stanja. Ustanovljene razlike se vrijednosno obračunavaju. Povjerenstvo za popis utvrđuje uzroke h razlika i daje prijedlog njihove likvidaciju.

Kod popisivanja imovine i obveza potrebno je utvrdi redoslijed obavljanja popisa materijalne i nemateri-jalne imovine, potraživanja i obveza te uoči razli-ke. Nematerijalna imovina, potraživanja i obveze ne mogu se popisa bez saznanja o njihovom postojanju u knjigovodstvenim evidencijama. Zbog toga se ova imovinu popisuje istodobno s unošenjem knjigovod-stvenih podataka u popisne liste. Za razliku od nema-terijalne imovine, popis materijalne imovinu obavlja se prije nego što se knjigovodstveni podaci o navede-noj imovinu unesu u popisne liste. Sve promjene od dana popisa do 31. prosinca moraju se pridoda ili odbi od iskazanog stanja u popisnim listama, ovisno o poslovnim događajima i transakcijama, tako da se dobije stvarno stanje na dan 31. prosinca.

Sve osobe odgovorne za popis trebaju bi upoznate sa svojim obvezama koje proizlaze iz dodijeljenih im zadataka, ali i odgovornos . Predsjednik i članovi po-vjerenstva za popis odgovorni su za: točnost stanja utvrđenog popisom, pravilno sastavljanje popisnih lista, pravodobno obavljanje popisa, vjerodostojnost

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

23


i točnost izvješća o obavljenom popisu. Svako povje-renstvo je obvezno nakon obavljenog popisa sastavi izvješće o rezulta ma obavljenog popisa i uz njega priloži popisne liste. Središnje povjerenstvo (ako je osnovano), s izvješćima povjerenstava, sastavlja iz-vješće o općim opažanjima pri popisu. Izvješće povje-renstva o obavljenom popisu treba sadržava :

• mišljenja o utvrđenom manjku odnosno višku• prijedlog načina knjiženja utvrđenog manjka odno-

sno viška• mišljenje o sumnjivim i spornim potraživanjima

kao i nenapla vim te zastarjelim potraživanjima• mišljenje o načinu likvidacije trajno neupotrebljive

dugotrajne nefi nancijske imovine i obustavljenih inves cija

• primjedbe i izjave zaposlenika koji rukuju materi-jalnim i novčanim vrijednos ma o ustanovljenim razlikama i eventualne druge primjedbe

• objašnjenje viškova odnosno manjkova koji su na-stali kao posljedica mogućih pogrešaka zbog za-mjene pojedinih vrsta odnosno dimenzija istovr-snog materijala, sitnog inventara i dr.

• prijedlog mjera za otklanjanje nedostataka.

Nakon razmatranja izvješća o obavljenom popisu za-konski predstavnik odlučuje o: načinu likvidacije utvr-đenih manjkova, načinu knjiženja utvrđenih viškova, visini otpisa nenapla vih i zastarjelih potraživanja i obveza, rashodovanju proizvedene dugotrajne imovi-ne i sitnog inventara, mjerama pro v osoba odgovor-nih za manjkove, oštećenja, neusklađenos knjigo-vodstvenog i stvarnog stanja, zastaru i nenapla vost potraživanja i slično. U aktu o osnivanju i statutu ko-risnika potrebno je provjeri sadrže li is ograničenja za raspolaganje imovinom, odnosno je li naveden:

• iznos do kojeg o imovini odlučuje ravnatelj, dekan i sl.

• iznos do kojeg odlučuje upravno vijeće ili • iznos do kojeg o imovini odlučuje upravno vijeće uz

suglasnost osnivača.

Temeljem odluka zakonskog predstavnika potrebno je uskladi stanja imovine, obveza i izvora iskazanih u knjigovodstvu s njihovim stvarnim stanjima ustanov-ljenim u izvješću o popisu. Usklađivanje u poslovnim knjigama obavlja se s danom s kojim je obavljen popis. Utvrđene popisne (inventurne) razlike – viškove i manj-kove, eviden ra se u knjigovodstvenim evidencijama temeljem naloga za knjiženje koje u tu svrhu izdaje voditelj računovodstva, a u skladu s odlukama zakon-skog predstavnika. Prema članku 17. Pravilnika o prora-čunskom računovodstvu i računskom planu, zakonski predstavnik obvezan je na temelju izvješća o popisu i priloženih popisnih lista odluči između ostaloga i o rashodovanju sredstva, opreme i sitnog inventara.

Imovina koja više nije za upotrebu rashoduje se na temelju odluke o rashodovanju. Odlukom o rasho-dovanju utvrđuje se imovina koja je za rashodovanje uz navođenje njezine nabavne i sadašnje vrijednos te ispravka vrijednos . Is m se aktom može utvrdi kako će se dalje postupa s rashodovanom imovinom, iako se u praksi to često propisuje posebnim odluka-ma. Rashodovanu imovinu moguće je uniš ili na drugi način otuđi (prodajom, sekundarne sirovine, doniranje i sl.). Isknjiženje imovine iz knjigovodstvene evidencije ne provodi se na temelju same odluke o rashodovanju, već knjigovodstvenih isprava (uteme-ljenih na toj odluci) o otuđenju, odnosno komisijskog zapisnika o uništenju rashodovane imovine. Sama činjenica da je knjigovodstvena vrijednost neke imo-vine jednaka nuli nije osnova za njeno isknjižavanje. Kako su korisnici različito postupali u takvim situaci-jama, člankom 19., stavkom 5. Pravilnika o proračun-skom računovodstvu i računskom planu je propisano da se dugotrajna imovina, i nakon što je u cijelos otpisana, zadržava u evidenciji i iskazuje u Bilanci do trenutka prodaje, darovanja, drugog načina otuđenja ili uništenja. Imovina se može otuđi na tri načina: prodajom, prodajom u otpad ili poklanjanjem.

Rezulta popisa, odnosno podaci o imovini korisnika koji se dobiju popisom, trebaju odražava stvarno stanje imovine koja je državno vlasništvo, odnosno koju korisnici uporabljuju. Nalazi Državnog ureda za reviziju ukazuju da se kod proračunskih korisnika, u većoj ili manjoj mjeri, kon nuirano ponavljaju odre-đeni propus i nedosljednos u dijelu koji se odnosi na kvalitetu godišnjeg popisa imovine i obveza. U po-jedinim slučajevima popis se ne obavlja ili se obavlja formalno, zbog čega se knjigovodstveno stanje imo-vine i obveza ne usklađuje sa stvarnim stanjem ili je formalne naravi. Izmjene propisa kojima se određuje ustrojstvo i djelokrug ministarstava i drugih središnjih jela državne uprave za posljedicu mogu ima spaja-

nja ili pripajanja, odnosno prestanak rada pojedinih državnih jela. U pojedinim slučajevima sporazumi o podjeli imovine između proračunskih korisnika ne donose se pravodobno ili se ne primjenjuju dosljedno u dijelu, koji se odnosi na eviden ranja u poslovnim knjigama.

Za određene vrste imovine vode se sporovi oko utvr-đenja vlasništva ili dijela vlasništva. Učinkovito uprav-ljanje imovinom kao i eviden ranje u poslovnim knji-gama, u navedenim slučajevima je uvjetovano dono-šenjem pravomoćnih sudskih rješenja o utvrđenju vlasništva koje može potraja i duže vrijeme. U poje-dinim slučajevima, imovina se eviden ra kod jednog proračunskog korisnika, a koris je drugi. Na kraju dr-žavne revizija zaključuje kako sve navedene okolnos predstavljaju rizik koji djeluje na točnost i potpunost

24


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

podataka o državnoj imovini koje treba eviden ra u Glavnoj knjizi državnog proračuna.

6. Anali čke evidencije i načela iskazivanja vrijednos imovine

Na temelju provedenog popisa i konsta ranog stvar-nog stanja potrebno je uskladi /ustroji anali čke evidencije i/ili pomoćne poslovne knjige o svim po-javnim oblicima imovine. Anali čke evidencije i po-moćne knjige o nekretninama, fi nancijskoj imovi-ni-dionicama i udjelima te ostalim oblicima imovine moraju sadržava najmanje podatke i informacije propisane Uredbom o Registru državne imovine (NN, br. 55/11). Oblik anali čke kar ce s podacima i infor-macijama propisanim Uredbom o Registru državne imovine utvrdit će DUUDI. Anali čka knjigovodstva i evidencije imovine obvezno se usklađuju s podacima u glavnoj knjizi.

Svi pojavni oblici državne imovine, pojedinačno i zbir-no, moraju se iskaza vrijednosno. Sukladno članku 104. Zakona o proračunu procjena vrijednos imovi-ne, temeljno se provodi po računovodstvenom nače-lu nastanka događaja uz primjenu metode povijesnog troška. To znači da će se prilikom iskazivanja imovin-skih čes ca u anali čkim evidencijama i zbirno u glav-noj knjizi, imovina prikaza po raspoloživim knjigo-vodstvenim vrijednos ma o revaloriziranom trošku nabave (nabavna vrijednost i ispravak vrijednos ). U trošak nabave (nabavnu vrijednost), sukladno ulaze: kupovna cijena uvećana za nepovratne poreze (PDV kod proračunskih korisnika koji nisu obveznici PDV-a, porez na promet nekretnina), troškovi prijevoza, svi drugi troškovi koji se mogu izravno doda i poveza s konkretnom nabavom i osposobljavanjem za početak nabave upotrebe.

Imovinske čes ce koje do sada nisu bile eviden rane u poslovnim knjigama priznat će se sukladno načeli-ma Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor i međunarodno prihvaćenoj dobroj prak-si. Nekoliko je ključnih pristupa u vrednovanju držav-ne imovine, koje je moguće primijeni u vrednovanju do sada neeviden rane imovine:

• vrednovanje na temelju procijenjene vrijednos imovine (trošak zamjene)

• vrednovanje na osnovi očekivanih prihoda od upo-rabe

• tržišno vrednovanje prema pojavnim obilježjima sličnoj imovini (usporedna metoda) i

• simbolično eviden ranje po jednoj novčanoj jedi-nici.

Pristup i metodologija vrednovanja ovisi o tomu može li se imovina vrednova prema tržišnom principu ili

ne. Ako ne može, tada se vrijednost državne imovine utvrđuje na osnovu procijenjenih troškova zamjene uvažavajući i stupanj otpisanos (amor ziranos ), na osnovu troškova alterna vne uporabe ili jednom novčanom jedinicom.

7. Postupak procjene vrijednos imovinePostupak procjene vrijednos do sada neeviden ra-ne imovine obveza je svih vlasnika/korisnika imovine, a dužni su je proves u okviru redovnog postupka ažuriranja poslovnih knjiga i osiguranja realnos svo-jih fi nancijskih izvješća.

Postupak procjene vrijednos do sada neeviden ra-ne imovine provodit će se:

1) internom procjenom – po radnom povjerenstvu proračunskog i izvanproračunskog korisnika na te-melju aproksima vne usporedne metode (koriste-ći dostupne informacije s tržišta, Porezne uprave, katastra i dr.)

2) po ovlaštenom procjenitelju – u iznimnim slučaje-vima, ako je imovina u postupku otuđenja, zamje-ne, pred otuđenjem i sl.

3) u iznosu pojedinačne vrijednos od jedne kune (1 kn) – za svaku pojedinu imovinsku čes cu čiju vri-jednost zbog njezinih specifi čnih obilježja nije op-ravdano, ni moguće procjenjiva . Radi se isklju-čivo o specifi čnim vrstama imovine koja spada u kategoriju kulturno-povijesne baš ne, neotuđivih prirodnih bogatstava, nekih infrastrukturnih obje-kata i sl. Ova se imovina slijedom računskog plana prikazuje na pozicijama:

Iznimno je važno istaknu da su knjigovodstvene vri-jednos imovine utvrđene procjenama provedenima

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

25


na načine pod 1. internom procjenom i 3. u iznosu od 1 kn relevantne su isključivo za svrhu iskazivanja u Bilanci i Središnjem registru.

8. Knjigovodstveno evide ranje imovine u računovodstvu proračuna

Na temelju obavljenog popisa i provedenog postupka procjene vrijednos imovine, za ustanovljene razlike ažuriraju se anali čke evidencije i pomoćne knjige. Knjiženje razlika u glavnoj knjizi provodi se sukladno Pravilniku o proračunskom računovodstvu i račun-skom planu proračuna, i to:

1) za odstupanja u količini i vrijednos eviden rane imovine provest će se odgovarajuća knjiženja u ra-zredu 0 (račun predviđen za pojedini oblik imovine) u korist ili na teret izvora vlasništva na računima podskupine 9111 (posredstvom podskupine 915) i

2) za odstupanja u količini i vrijednos imovine koja do sada nije bila eviden rana, na teret odgovara-jućih računa u razredu 0, a na teret računa u pod-skupini 9112 – Ostali vlas izvori (posredstvom podskupine 915).

Kao što je vidljivo iz opisa načina knjiženja, odstupa-nja u količini i vrijednos imovine također se eviden- raju na odgovarajućim računima imovine i izvora, a

u korist ili na teret računa u podskupini 915 Promje-ne u vrijednos i obujmu imovine i obveza. Promje-ne u vrijednos (revalorizaciji) i promjene u obujmu imovine i obveza jesu događaji koji utječu na neto vrijednost (razliku između imovine i obveza), a nisu rezultat ak vnos , odnosno transakcija. Poslovni do-gađaji i transakcije koji mijenjaju strukturu bilance, ali ne i neto vrijednost (razliku između imovine i ob-veza) klasifi ciraju se u razredu 4 Rashodi za nabavu nefi nancijske imovine i razredu 7 Prihodi od prodaje nefi nancijske imovine, te razredu 5 Izdaci za fi nancij-sku imovinu i otplate zajmova i razredu 8 Primici od fi nancijske imovine i zaduživanja.

Prihodi i rashodi poslovanja (transakcije klasifi cirane u razredima 3 i 6) smanjuju, odnosno povećaju neto vrijednost, prihodi kao povećanje fi nancijske imovi-ne, a rashodi kao povećanje obveza ili smanjenje fi -nancijske imovine. Stanja iskazana u Bilanci na počet-ku nekog razdoblja mijenjaju se ovisno o poslovnim događajima i transakcijama povezanim s pojedinim vrstama imovine i obveza nastalim jekom godine. Među m, stanje iskazano na početku u odnosu na ono na kraju razdoblja može se promijeni i zbog po-sebnih događaja (koji nisu prodaja, kupnja, zaduživa-nje, davanje zajma i sl.), čiji je efekt, ne samo promje-na stanja na pojedinoj vrs imovine ili obveza, nego i promjena neto vrijednos , kao što je slučaj kod knjiženja ustanovljenih razlika na temelju obavljenog

popisa i provedenog postupka procjene vrijednos imovine.

Kako bi se dobila potpuna slika o tomu zašto i kako su se promijenila stanja iskazana u Bilanci sa stanjem na dan 31. 12. u odnosu na ona iskazana na dan 1. 1., potrebno je uze u obzir i ove promjene, što je prika-zano na slici 1.

Slika 1. Promjene bilančnih stavaka

Revalorizacija, kao posljedica infl acije ili promjena u tržišnoj vrijednos imovine i obveza, primjer je pro-mjene u vrijednos imovine i obveza. Događaje koji rezul raju promjenama obujma mogu se prema vrs klasifi cira u tri skupine:

• događaji koji uključuju priznavanje ili nepriznava-nje postojeće imovine

• sve promjene u količini (i kvalite ) imovine i • promjene u samoj klasifi kaciji imovine.

Literatura1. Vašiček, D.: Roje, G.: Sveobuhvatni popis i evi-

den ranje državne imovine, TIM4PIN Magazin br. 11/2013., TIM4PIN D.O.O, Zagreb, 2013.

2. Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vla-sništvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13).

3. Zakon o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12).4. Strategija upravljanja i raspolaganja državnom

imovinom za razdoblje od 2013. do 2017. godine (NN, br.76/13).

5. Uredba o Registru državne imovine (NN, br. 55/11). 6. Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Račun-

skom planu (NN, br. 114/10 i 31/11).7. Naputak o vrs , načinu prikupljanja i sadržaju po-

dataka i informacija o državnoj imovini za potrebe vođenja Registra državne imovine i sastavljanja bi-lance državne imovine, 2013.

8. Uputa o priznavanju, mjerenju i eviden ranju imo-vine u vlasništvu Republike Hrvatske, Ministarstvo fi nancija, 2013. godina, raspoloživo na www.mfi n.hr.

9. Izvješće o obavljenoj reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, Državni ured za reviziju, 2014. go-dina, raspoloživo na www.sabor.hr.

16

26


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

1. UvodnoProces usvajanja Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor (dalje:MRSJS/IPSAS)1 u fi -nancijskom izvještavanju međunarodnih organizacija i nacionalnim računovodstvenim sustavima, i pred-stojeća izrada Europskih računovodstvenih standarda za javni sektor (EPSAS)2 otvorili su niz pitanja u svezi operacionalizacije prijedloga za daljnji razvoj IPSAS kao referentne osnove za razvoj EPSAS. Pokrenute su rasprave u svezi slijedećih pitanja: u kojoj će mjeri i kako postojeći IPSAS zapravo posluži kao osnova za razvoj novih EPSAS, koje je standarde potrebno mije-nja , nadogradi i prilagodi , u kojem vremenskom roku i uz kolike izdatke, koji je najpogodniji model upravljanja izradom i primjenom EPSAS. Nastavno na Izvješće Europske komisije3 iz 2013. godine, spome-nuta pitanja adresirana su u PwC EPSAS istraživačkoj studiji4 u 2014. godini, u vidu preporuka.

* Mr. sc. Gorana Roje, dipl. oec, Zagreb.1 IPSAS je međunarodno prihvaćena skraćenica za Interna onal Public Sector Accoun ng Standards. Hrvatska skraćenica za IPSAS je MRSJS (Međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor). U domaćoj literaturi i u ovoj ediciji koriste se obje spomenute skra-ćenice.2 EPSAS je skraćenica za engleski naziv European public sector ac-coun ng standards.3 European Commission (2013): Report to the European Council and the European Parliament, ožujak, 2013. Izvješće je dostupno na mrežnim stranicama: h p://www.epsas.eu/documents/1_EN_ACT_part1_v5.pdf.4 PricewaterhouseCoopers (PwC), 2014, Collec on of informa on related to the poten al impact, including costs, of implemen ng ac-crual accoun ng in the public sector and technical analysis of the suitability of individual IPSAS standards, kolovoz, 2014. Studija je dostupna na mrežnim stranicama www.pwc.be.

Razrada daljnih koraka u pripremi dopuna i izmjena odredbi IPSAS potaknuta je rezulta ma studije kon-zultantske kuće Ernst&Young o praksi u državnim ra-čunovodstvima zemalja članica EU, koju je Ernst&Yo-ung pripremio za Eurostat u prosincu 2012. godine.5 Sukladno studiji, zemlje članice EU (EU 27) koje su u svojim sustavima državnog računovodstva usvojile i primjenile obračunsku osnovu, ujedno i koriste IPSAS ili kao referentne standarde u izradi nacionalnih raču-novodstvenih standarda za javni sektor ili su smjerni-ce IPSAS transponirale u nacionalne računovodstve-ne propise.

2. Izvješće Europske komisije Europska komisija je u ožujku 2013.godine objavila dokument pod nazivom Izvješće Europske komisije za Europsko vijeće i Europski parlament. U Izvješću koje se temelji na provedenom istraživanju Eurostat-a o primjerenos i prikladnos primjene IPSAS6, je iz-među ostalog, istaknuto da će se Europski računo-vodstveni standardi za javni sektor (EPSAS) temelji na implementaciji obračunske osnove u državnom računovodstvu ali i budže ranju (proračunu), odno-sno i u procesu pripreme i izvršavanja proračuna, te

5 Ernst&Young (2012), Overview and comparison of public account-ing and audi ng prac ces in the 27 EU Member States, Prepared for Eurostat, Final Report.6 European Commission, Eurostat, Directorate D Government Fi-nance Sta s cs (GFS), Unit D-4: GFS quality management and gov-ernment accoun ng (2012): Public consulta on - Assessment of the suitability of the Interna onal Public Sector Accoun ng Standards for the Member States: Summary of responses, 12/2012. h p://epp.Eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_PUBLIC/D4_2012/EN/D4_2012-EN.PDF.

Međunarodni vs europski računovodstveni standardi za javni sektor Gorana Roje *

U Izvješću Europske komisije za Europsko vijeće i Europski parlament zaključeno je da, u cjelini, Među-narodni računovodstveni standardi za javni sektor (IPSAS) zasigurno predstavljaju prikladan referentni okvir i pogodnu osnovu za razvoj harmoniziranih računovodstvenih standarda za javni sektor u Europ-skoj uniji(EPSAS), ali i da je potrebno ustraja na daljnjem razvoju (dopunama i izmjenama) odredbi postojećih IPSAS. Autorica u tekstu daje osvrt na temu daljnjeg razvoja odredbi IPSAS prema nedavno objavljenoj PwC EPSAS istraživačkoj studiji.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

27


će kao referentna osnova za izradu EPSAS posluži sadašnji IPSAS. Među m, u Izvješću, Europska komi-sija također zaključuje da je proces primjene i usva-janja IPSAS u zemljama članicama EU otežan i složen te da je stoga potrebno ustraja na daljem razvoju (dopunama i izmjenama) odredbi IPSAS. Podsjećamo na glavne dileme u primjeni IPSAS koje Europska ko-misija is če u spomenutom Izvješću:

1) IPSAS ne adresiraju dovoljno precizno računovod-stvenu praksu, pri čemu se prvenstveno misli na činjenicu da smjernice određenih standarda nude mogućnost izbora alterna vnih računovodstvenih postupaka, što predstavlja ograničenje usklađiva-nja praksi, kako na nacionalnom nivou tako i na ni-vou Unije.

2) Postojeći paket IPSAS-a nije potpun i dovršen te je potrebna daljnja razrada i nadopuna smjernica standarda koji uređuju računovodstveni tretman transakcija poput poreza i socijalnih davanja, iako je računovodstveni tretman transakcija specifi čnih za javni sektor, poput poreza, transfera i socijalnih davanja trenutno uređen slijedećim standardima/dokumen ma Odbora:• porezi i transferi su trenutno predmet IPSAS 23,

Prihodi od nerazmjenskih transakcija7,• socijalna davanja su dijelom uređena kroz odred-

be IPSAS 19, Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina8, a dijelom kroz Nacrt standarda 34, Socijalna davanja: objavljivanje novčanih transfera fi zičkim osobama i kućanstvi-ma9 i Savjetodavne studije, Socijalna davanja: Ključna pitanja u priznavanju i mjerenju10.

3) Standardi trenutno ne uzimaju u potpunos u obzir specifi čne potrebe, značajke i interese izvještava-nja u sektoru države, pa se nalaže daljna razrada odredbi standarda, prvenstveno u pogledu njiho-vog obuhvata i njihove prak čne primjene. Kao glavni problem nameće se kapacitet IPSAS u rje-šavanju problema konsolidacije računa na temelju defi nicijskog određenja i obuhvata opće države kao osnovnog načela fi skalnog nadzora u Uniji.

Kako se to navodi u Izvješću, u izradi i strukturiranju Europskih računovodstvenih standarda za javni sek-tor, Europska će komisija:

• djelomično slijedi smjernice modela koji je kori-šten pri upravljanju procesom izrade Međunarod-

7 engl. IPSAS 23, Revenue from non-exchange transac ons.8 engl. IPSAS 19, Provisions, Con ngent Liabili es and Con ngent Assets.9 engl. ED (Exposure dra ) 34, Social Benefi ts: Disclosure of Cash Transfers to Individuals or Households.10 engl. Consulta on Paper, Social Benefi ts: Key Issues in Recogni- on and Measurement.

nih standarda fi nancijskog izvještavanja (MSFI11), uvažavajući pritom specifi čnos javnog sektora;

• nastoja izbjeći veća odstupanja u odnosu na smjernice IPSAS (osim u slučaju potrebe dorade ili suš nske izmjene postojećih smjernica IPSAS) kao i u odnosu na smjernice MSFI, budući se javna po-duzeća i trgovačka društva u državnom vlasništvu u fi nanijskom izvještavanju vode u skladu s smjer-nicama Međunarodnim standardima fi nancijskog izvještavanja (MSFI) ili u skladu s nacionalnim raču-novodstvenim standardima za privatni sektor;

• minimizira različitos u odnosu na Europski su-stav nacionalnih i regionalnih računa (ESA12). Kako bi se osigurao odgovarajući stupanj primjene budu-ćih standarda na nacionalnoj razini, sadržaj svakog pojedinog standarda temelji će se na obračunskoj računovodstvenoj osnovi, dvojnom knjigovodstvu, međunarodno usklađenom fi nancijskom izvješta-vanju i na konzistentnos sa ESA načelima13.

3. EPSAS istraživačka studijaUsvajanje i primjena IPSAS i prilagodba budućim EPSAS srednjoročni je proces koji će se odvija fa-zno i postupno i koji će se prvenstveno fokusira na one računovodstvene kategorije koje zah jevaju što skoriju harmonizaciju i dogradnju (porezi, socijalne naknade, rashodi iz nerazmjenskih transakcija). Pri-mjena obračunske osnove pretpostavka je usvajanja i primjene spomenu h standarda.

3.1. Klasifi kacijske grupe standarda

Istraživačkom studijom se, između ostalog, razrađu-ju daljni koraci u pripremi i strukturiranju dopuna i izmjena odredbi IPSAS, kako bi is postali bolja refe-rentna osnova za budući razvoj EPSAS.

Podsje mo, sukladno zaključcima iz Izvješća Europ-ske komisije postojeći IPSAS klasifi ciraju se u tri sku-pine, kako slijedi:

• standardi koji se mogu usvoji jer zah jevaju tek manje prilagodbe smjernica,

• standardi koje je potrebno većim dijelom doradi /prilagodi u svrhu usvajanja,

• standardi koje je nužno suš nski izmjeni ili zami-jeni novim prijedlogom standarda.

EPSAS istraživačka studija djelomično redefi nira pret-hodno spomenute klasifi kacijske grupe standarda, kako slijedi:

11 Engl. Interna onal fi nancial repor ng standards (IFRS).12 ESA je skracenica za engleski naziv European System of Accounts.13 U rujnu ove godine usvojena je nova metodologija Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa, ESA 2010.

28


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

• Kategorija 1: područja za koja trenutno ne postoje razvijeni standardi, a za koja je nužno razvi stan-dard ili provedbene smjernice14.

• Kategorija 2: standardi koje je (možda) potrebno (dijelom) doradi /prilagodi u svrhu usvajanja ili za koje je potrebno razvi provedbene smjernice.

• Kategorija 3: standardi koji se mogu usvoji bez dora-de ili uz tek manje prilagodbe postojećih smjernica.

3.1.1.Kategorija 1: područja za koja trenutno ne postoje razvijeni standardi, a za koja je nužno razvi standard ili provedbene smjernice15

Ova kategorija uključuje slijedeća područja: socijalna davanja, rashodi od nerazmjenskih transakcija, kon-cepcijski okvir/temeljna načela EPSAS, prva primjena EPSAS utemeljenih na obračunskoj osnovi16, naslije-đena imovina17.

Budući je kategorija socijalnih davanja trenutno tek dijelom sporadično uređena kroz odredbe IPSAS 19, Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina, Odbor za Međunarodne računovodstvene standarde objavio je u 2008.godini prijedlog Nacrta standarda 34, Socijalna davanja: objavljivanje novča-nih transfera fi zičkim osobama i kućanstvima Prema inpu ma PwC EPSAS istraživačke studije, konačna verzija i objava Nacrta standarda 34 očekuje se u 2017.godini. Također, u studiji se navodi da je Odbor u ožujku 2014.godine objavio i u javnu raspravu upu- o dokument Strategija Odbora za 2015. godinu i na-

redna razdoblja i konzultacije u svezi Radnog plana za razdoblje 2015 -201918. Njime se namjerava osigura kon nuitet uvažavanja globalnih potreba u području fi nancijskog izvještavanja u javnom sektoru. Doku-mentom se, u dijelu koji se odnosi na daljnji razvoj standarda, utvrđuje i potreba razvoja standarda nazi-va Rashodi od nerazmjenskih transakcija.

Područje prve primjene EPSAS temeljenih na obra-čunskoj osnovi pretpostavlja i dovršetak te konačnu objavu Nacrt standarda 53 – Prva primjena IPSAS ute-

14 Engl. implementa on guidance.15 Engl. implementa on guidance.16 Konačan tekst Standarda očekuje se uskoro. Rad na ovom pro-jektu - Nacrt 53, u skladu je s dva glavna strateška prioriteta Odbora (a) razvoj zahtjevi i upute o javnom sektoru pojedinim pitanjima, te (b) po canje usvajanja i provedbe IPSAS-a, a prijelazna izuzeća predviđena u Nacrtu standarda 53 zamijeni će postojeće paragrafe sadržane u pojedinim IPSAS- a koji se odnose na prijelazne odredbe. 17 engl. Heritage assets.18 Slobodni prijevod autora. Izvorni dokument je dostupan na en-gleskom jeziku: IPSASB (2014):The IPSASB’s Strategy Consulta on for 2015 forward and Consulta on on Work Program 2015-2019.

meljenih na obračunskoj osnovi19 kao skup smjernica kojima se nastoji osigura prva primjena godišnjih fi nancijskih izvještaja prema smjernicama IPSAS-a utemeljenim na obračunskoj osnovi, u svrhu transpa-rentnog izvještavanja o prijelazu subjekta na izvješta-vanje primjenom IPSAS-a.

3.1.2. Kategorija 2: standardi koje je (možda) potrebno (dijelom) doradi /prilagodi u svrhu usvajanja ili za koje je potrebno razvi provedbene smjernice

Kategorija 2 objedinjuje postojeće standarde za koje se procijenjuje da je potrebna rasprava o možebitnoj daljnjoj doradi/izmjeni.

U ovu kategoriju uključeni su standardi kako slijedi: IPSAS 6 - Konsolidirani i odvojeni fi nancijski izvješta-ji20; IPSAS 18 - Izvještavanje po segmentu 21; IPSAS 20 - Objavljivanje povezanih stranaka22; IPSAS 22 - Objavljivanje informacija o sektoru opće države23; IPSAS 23 - Prihodi od nerazmjenskih transakcija (po-rezi i transferi) 24; IPSAS 24 - Objavljivanje proračun-skih informacija u fi nancijskim izvještajima25; IPSAS 25 - Primanja zaposlenih26; IPSAS 29 - Financijski in-strumen - priznavanje i mjerenje27; IPSAS 30 - Fi-nancijski instrumen – objavljivanje (prije IPSAS 15)28.

Studijom se is če primarna svrha projekta razvoja EPSAS a ta je pos zanje visoke razine usuglašenos u pogledu potrebe usklađivanja računovodstvenih pravila temeljenih na obračunskoj osnovi u svim ze-mljama članicama EU, kao i pos zanja veće harmo-nizacije primijenjenih računovodstvenih osnova u

19 engl. Exposure Dra 53, First-Time Adop on of Accrual Basis Interna onal Public Sector Accoun ng Standards, IPSASB, 2013. 20 engl. IPSAS 6, Consolidated and Separate Financial Statements. 21 engl. IPSAS 18, Segment Repor ng.22 engl. IPSAS 20, Related Party Disclosures.23 engl. IPSAS 22, Disclosure of Financial Informa on About the General Government Sector.24 engl. IPSAS 23, Revenue from Non-Exchange Transac ons (Taxes and Transfers). Prihodi od nerazmjenskih transakcija u literaturi se nazivaju i prihodi od transakcija bez protučinidbe, te se i u ovoj edi-ciji spomenu termini koriste kao sinonimi, naizmjenično.25 engl. IPSAS 24, Presenta on of Budget Informa on in Financial Statements.26 engl. IPSAS 25, Employee Benefi ts.27 engl. IPSAS 29, Financial Instruments: Recogni on and Measure-ment.28 engl. IPSAS 30, Financial Instruments: Disclosures. Međunarod-ni računovodstveni standard za javni sektor (MRSJS) 15, Financijski instrumen : objavljivanje i prezen ranje izdan je 2001. godine, a u primjeni je bio za izvještajna razdoblja od 2003. do 2012. godi-ne, budući ga od 1.siječnja 2013.godine zamjenjuju odredbe dvaju standarda izdanih u 2010. godini. Riječ je o MRSJS 28, Financijski in-strumen : Prezen ranje i MRSJS 30, Financijski instrumen : Objav-ljivanje.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

29


fi nancijskim izvještajima, proračunskim izvještajima i izvještajima za sta s čke svrhe. Spomenutom u prilog ide smjernica Direk ve Vijeća o zahtjevima za proračunske okvire zemalja članica EU (2011) prema kojoj države članice moraju ima uspostavljene dr-žavne računovodstvene sustave, primjenjujući obra-čunsku računovodstvenu osnovu, te sveobuhvatno i dosljedno obuhvaćajući sve pod-sektore opće države po metodologiji Europskog sustava nacionalnih ra-čuna (ESA). U nastavku na rećeno pokreće se pitanje obuhvata subjekata koji bi primjenivali EPSAS –e, a s obzirom na različi obuhvat subjekata u sadašnjim smjernicama IPSAS 6 (npr. u slučaju potrebe sastav-ljanja konsolidiranih fi nancijskih izvještaja ma ce te za računovodstvo ulaganja u poduzeća u vlasništvu države u odvojenim fi nancijskim izvještajima ma ce, pothvatnika i ulagača) i ESA metodologiji prema kojoj državni poduzetnički subjek (engl. Government bu-siness enterprises - GBEs) nisu predmet konsolidacije.

Zbog potrebe za razvidnijim defi nicijskim određenjem termina Government business enterprises – GBEs u okviru smjernica IPSAS, u kolovozu 2014. godine, Od-bor za međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor objavio je i stavio u javnu raspravu Sa-vjetodavnu studiju - Primjenjivost IPSAS na državna poduzeća i druge subjekte javnog sektora .29

3.1.3. Kategorija 3: standardi koji se mogu usvoji bez dorade ili uz tek manje prilagodbe postojećih smjernica.

Kategorija 3 objedinjuje standarde kako slijedi: IPSAS 1 - Prezen ranje fi nancijskih izvještaja30; IPSAS 2 - Iz-vještaji o novčanom toku31; IPSAS 3 - Računovodstve-ne poli ke, promjene računovodstvenih procjena i pogreške32; IPSAS 4 - Učinci promjena tečaja stranih valuta33; IPSAS 5 - Troškovi posudbe34; IPSAS 7 - Ula-ganja u pridružene subjekte35; IPSAS 8 - Udjeli u zajed-ničkim pothva ma36; IPSAS 9 - Prihodi od transakcija razmjene37; IPSAS 10 - Financijsko izvještavanje u hi-

29 engl. IPSASB (2014): Consulta on Paper, The Applicability of IPSASs to GBEs and Other Public Sector En es.30 engl. IPSAS 1, Presenta on of Financial Statements. 31 engl. IPSAS 2, Cash Flow Statements. 32 engl.IPSAS 3, Accoun ng Policies, Changes in Accoun ng Es ma-tes and Errors. 33 engl. IPSAS 4, The Eff ects of Changes in Foreign Exchange Rates. 34 engl.IPSAS 5, Borrowing Costs. 35 engl. IPSAS 7, Investments in Associates.36 engl. IPSAS 8, Interests in Joint Ventures.37 engl. IPSAS 9, Revenue from Exchange Transac ons. Prihodi od transakcija razmjene u literaturi se nazivaju i prihodi od transakcija sa protučinidbom, te se i u ovoj ediciji spomenu termini koriste kao sinonimi, naizmjenično.

perinfl acijskim gospodarstvima38; IPSAS 11 - Ugovor o izgradnji39; IPSAS 12 - Zalihe40; IPSAS 13 - Najmovi41; IPSAS 14 - Događaji nakon datuma bilance42; IPSAS 16 - Ulaganje u nekretnine43; IPSAS 17 - Nekretnine, postrojenja i oprema44; IPSAS 19 - Rezerviranja, ne-predviđene obveze i nepredviđena imovina45; IPSAS 21 - Umanjenje imovine koja ne stvara novac 46; IPSAS 26 - Umanjenje imovine koja stvara novac47; IPSAS 27 - Poljoprivreda48; IPSAS 28 - Financijski instrumen –prezen ranje (prije IPSAS 15)49; IPSAS 31 - Nemateri-jalna imovina50; IPSAS 32 - Ugovori o koncesiji usluga: davatelj koncesije 51.

Pretpostavlja se da će manje prilagodbe postojećih smjernica spomenu h standarda, kao sto je to bila praksa Odbora i do sada, publicira kroz godišnji pro-jekat unapređenja (izmjene i dopune) sadržaja stan-darda koje Odbor kon nuirano provodi – Izmjene MRSJS52.

Literatura

1) European Commission (2013): Report to the Eu-ropean Council and the European Parliament, ožu-jak.

2) IPSASB (2014):The IPSASB’s Strategy Consulta on for 2015 forward and Consulta on on Work Pro-gram 2015-2019

3) PricewaterhouseCoopers – PwC (2014): Collec -on of informa on related to the poten al impact, including costs, of implemen ng accrual accoun- ng in the public sector and technical analysis of

the suitability of individual IPSAS standards, kolo-voz.

38 engl. IPSAS 10, Financial Repor ng in Hyperinfl a onary Econo-mies.39 engl. IPSAS 11, Construc on Contracts.40 engl. IPSAS 12, Inventories.41 engl. IPSAS 13, Leases.42 engl. IPSAS 14, Events A er the Repor ng Date. Datum bilance se još u literaturi iz područja proračunskog računovodstva spominje i kao datum izvještavanja o fi nancijskom položaju.43 engl. IPSAS 16, Investment Property.44 engl. IPSAS 17, Property, Plant and Equipment.45 engl. IPSAS 19, Provisions, Con ngent Liabili es and Con ngent Assets.46 engl. IPSAS 21, Impairment of Non-Cash-Genera ng Assets.47 engl. IPSAS 26, Impairment of Cash-Genera ng Assets.48 engl. IPSAS 27, Agriculture.49 engl. IPSAS 28, Financial Instruments: Presenta on.50 engl. IPSAS 31, Intangible Assets.51 engl. IPSAS 32, Service Concession Arrangements: Grantor..52 engl. Improvements to IPSASs

30

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

1. UvodSektor za harmonizaciju unutarnje revizije i fi nancij-ske kontrole Ministarstva fi nancija (dalje u tekstu: Središnja harmonizacijska jedinica) sastavio je Obje-dinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih fi nan-cijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za 2013. (dalje u tekstu: Objedinjeno godišnje izvje-šće) na temelju godišnjih izvješća korisnika proračuna o ak vnos ma vezanima uz uspostavu i razvoj fi nan-cijskog upravljanja i kontrola te na temelju godiš-njih izvješća o obavljenim revizijama i ak vnos ma unutarnje revizije koje korisnici proračuna podnose temeljem članka 15. stavka 3. odnosno članka 30. stavka 1. Zakona o sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/06; dalje u tekstu: Zakon o PIFC-u1).

Za potrebe izrade Objedinjenog godišnjeg izvješća uzete su u obzir i Izjave o fi skalnoj odgovornos za 2013. sastavljene temeljem članka 7., stavka 2. Zako-na o fi skalnoj odgovornos (NN, br. 139/10, 19/14). Objedinjeno godišnje izvješće sadrži zbrojne i značaj-nije podatke o fi nancijskom upravljanju i kontrolama te unutarnjoj reviziji. Također, uključuje i prikaz uoče-nih slabos sadržanih u planovima otklanjanja slabo-s i nepravilnos koji su predani uz izjave o fi skalnoj odgovornos . Objedinjeno godišnje izvješće sastavlja se u svrhu cjelovitog sagledavanja stupnja razvoja unutarnjih fi nancijskih kontrola te izvješćivanja Vlade Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Vlada RH) i drugih dionika o ak vnos ma, koje su provedene u izvještaj-

* Marela Knežević, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Davor Kozina, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.1 PIFC (Public Internal Financial Control) - Sustav unutarnjih fi nan-cijskih kontrola u javnom sektoru

nom razdoblju i radi utvrđivanja ak vnos za daljnje unaprjeđenje sustava fi nancijskog upravljanja i kon-trola te unutarnje revizije.

Obveznici izrade godišnjeg izvješća o sustavu fi nancij-skog upravljanja i kontrola sukladno odredbama Pra-vilnika o provedbi fi nancijskog upravljanja i kontrola u javnom sektoru (NN, br. 130/11) jesu:

• središnja jela državne uprave• izvanproračunski korisnici državnog proračuna• županije• Grad Zagreb• županijska središta• gradovi iznad 35.000 stanovnika.

Korisnici proračuna koji nisu obveznici izrade go-dišnjeg izvješća o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola, sukladno članku 11. Pravilnika o provedbi fi nancijskog upravljanja i kontrola u javnom sekto-ru, o funkcioniranju sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola izvješćuju podnošenjem Izjave o fi skalnoj odgovornos na način kako je uređeno Uredbom o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila (NN, br. 78/11, 106/12 i 130/13).

Sukladno tome, za potrebe izrade ovoga izvješća na-pravljena je i analiza zaprimljenih Izjava o fi skalnoj odgovornos za 2013., koju su korisnici proračuna dostavili Ministarstvu fi nancija. Obveznici izrade go-dišnjeg izvješća o obavljenim revizijama i ak vnos -ma unutarnje revizije su korisnici proračuna koji su u skladu s odredbama Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna obveznici uspostave unutarnje revizije (NN, br. 96/13). Objedinjeno godišnje izvješće za 2013. sadrži i rezultate provedbe Akcijskog plana razvoja sustava unutarnjih fi nancijskih kontrola u jav-nom sektoru RH za razdoblje 2012. – 2013.

Stanje u sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola Marela Knežević *

Davor Kozina **

Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 9. listopada 2014. usvojila je Objedinjeno godišnje izvješće o sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za 2013. Pregled trenutnog stanja s područja fi nancijskog upravljanja i kontrola te unutarnje revizije, kao i ak vnos daljnjeg razvoja dano je u nastavku.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

31

UDK 657.21 INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

2. Rezulta provedbe Akcijskog plana U 2012. donesen je Akcijski plan razvoja sustava unu-tarnjih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru RH za razdoblje 2012. – 2013. (dalje u tekstu: Akcijski plan)2, a ak vnos sadržane u Akcijskom planu bile su usmjerene na daljnju realizaciju dugoročnih ciljeva razvoja postavljenih Strategijom razvoja sustava unu-tarnjih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru za raz-doblje 2009. – 2011. Akcijskim planom, u dijelu fi nan-cijskog upravljanja i kontrola naglasak je bio na analizi prak čne primjene Zakona o PIFC-u i metodologije rada povezane sa sustavom fi nancijskog upravljanja i kontrola, kako bi se utvrdile poteškoće u primjeni te pronašla odgovarajuća rješenja.

S me u vezi provedene su analize modela prije-nosa ovlas i odgovornos unutar organizacijskih struktura kojima čelnici korisnika proračuna jasnije defi niraju nadležnos i odgovornos rukovoditelja za realizaciju postavljenih ciljeva i upravljanje prora-čunskim sredstvima, odnosno analizirana je prak čna implementacija odluka o imenovanju osoba odgovor-nih za provedbu strateškog plana za trogodišnje raz-doblje te odluka o prijenosu ovlas i odgovornos za upravljanje proračunskim sredstvima osiguranima u fi nancijskom planu. Analize su pokazale na potrebu promjena u organizacijskim strukturama i načinu izrade fi nancijskih planova.

Naime, navedene je odluke teško implemen ra u ins tucijama gdje je situacija sljedeća:

• nejasno postavljeni ciljevi koji nisu u dovoljnoj mje-ri razrađeni po organizacijskim strukturama

• organizacijske strukture ne odgovaraju strukturi proračuna i programa

• fi nancijski plan nije strukturiran po organizacijskim cjelinama pa fi nancijske informacije nisu dostupne rukovoditeljima u obliku, koji će im pomoći pri od-lučivanju i ostvarivanju ciljeva, u najboljem slučaju samo dijelovi proračuna su dodijeljeni rukovodite-ljima, koji su odgovorni za upravljanje programima, projek ma i ak vnos ma

• nesudjelovanje pojedinih rukovoditelja u procesu formiranja proračuna, pa stoga nema poveznice između onoga što se od rukovoditelja očekuje (re-zultata) i raspoloživog proračuna.

Na lokalnoj razini još uvijek nisu napravljene pove-znice između strateških dokumenata, primjerice žu-panijske razvojne strategije i proračuna, i me nisu stvorene temeljne pretpostavke za daljnji razvoj

2 Zaključak Vlade RH od 2. kolovoza 2012. (KLASA: 470-03/12-01/01, URBROJ: 5030120-12-1).

upravljačke odgovornosti odnosno povezivanje od-govornosti za ciljeve i proračunska sredstva. Iako Izmjene i dopune Zakona o proračunu (NN, br. 136/12) idu u tom smjeru, jer se planira planovima razvojnih programa povezati ciljeve i proračunska sredstva, pravilnikom još nije propisan sadržaj i metodologija izrade plana razvojnih programa te sustav praćenja provedbe razvojnih programa. Isto tako, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije nije donijelo izmjene zakonodavnog okvira za regionalni razvoj potrebne za unaprjeđe-nje strateškog planiranja na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i povezivanje s proračunom.

U dijelu unutarnje revizije Akcijskim planom bilo je predviđeno donošenje novog Pravilnika o unutar-njoj reviziji korisnika proračuna u svrhu racional-nije i učinkovi je uspostave unutarnje revizije kod korisnika proračuna. Isto je realizirano donošenjem novog Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika pro-računa u srpnju 2013., koji je kod određivanja kri-terija za uspostavu unutarnje revizije uzeo u obzir i odredbe Zakona o fi skalnoj odgovornost, i kojim se reguliraju odnosi i odgovornos između korisnika proračuna u vezi sa sustavom fi nancijskog upravlja-nja i kontrola. Poseban naglasak u Akcijskom planu bio je na obavljanju povremene provjere kvalitete ak vnos unutarnje revizije kod korisnika prora-čuna i načinu na koji upravljačka struktura koris unutarnju reviziju za potrebe procjene učinkovitog i djelotvornog funkcioniranja sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola.

S me u vezi Središnja harmonizacijska jedinica razvi-la je model povremene provjere kvalitete ak vnos

32


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

unutarnje revizije kod korisnika proračuna i jekom 2013. obavljene su prve provjere kvalitete ak vnos unutarnje revizije kod če ri korisnika proračuna, koji su odabrani kao pilot ins tucije radi tes ranja meto-dologije za obavljanje provjere kvalitete.

3. Funkcioniranje sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola

Razvoj sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola preduvjet je stvaranja javne uprave okrenute rezul-ta ma, koja strateški promišlja i u kojoj je jasno de-fi nirano tko je za što odgovoran. Među m, prak čna implementacija pokazuje potrebu daljnjeg jačanja upravljačke odgovornos rukovodstva. Iako je u 2011. za korisnike proračuna na državnoj razini, uvedena obaveza donošenja odluka o imenovanju osoba od-govornih za provedbu strateškog plana za trogodišnje razdoblje, te odluka o prijenosu ovlas i odgovornos za upravljanje proračunskim sredstvima osiguranima u fi nancijskom planu, u praksi rukovoditelji uprava i načelnici sektora samostalno ne raspolažu proraču-nom svoje uprave/sektora, te u tom smislu ne mogu pra koliko su u fi nancijskom smislu bili uspješni u realizaciji postavljenih ciljeva.

3.1. Pregled funkcioniranja sustava na temelju godišnjih izvješća

Rezulta analize godišnjih izvješća korisnika prora-čuna o ak vnos ma povezanima s razvojem fi nan-cijskog upravljanja i kontrola za 2013., prikazani su u nastavku po pojedinim komponentama fi nancijskog upravljanja i kontrola (kontrolno okruženje, upravlja-nje rizicima, kontrolne ak vnos , informacije i komu-nikacije te praćenje i procjena).

a) Kontrolno okruženje

Na državnoj razini napredak je ostvaren u:

• usvajanju godišnjih planova rada • povezivanju ciljeva iz godišnjih planova rada sa

strateškim ciljevima i ciljevima programa • izradi izvješća ustrojstvenih jedinica o realizaciji fi -

nancijskog plana (utrošena proračunska sredstva za realizaciju programa, projekata, ak vnos , os-tvareni prihodi, ugovorene obveze i sl.)

Na lokalnoj razini evidentan je napredak u uređi-vanju e čkih pitanja (imenovanje povjerenika za e ku te izrada dodatnih internih uputa o standar-dima ponašanja zaposlenika), premda to područje nije posebno regulirano kao za državnu razinu, pa bi ak vnos Ministarstva uprave trebale ići u smjeru standardizacije postupanja na razini svih korisnika proračuna.

b) Upravljanje rizicima

Razvoj planskog pristupa poslovanju potaknuo je razvoj upravljanja rizicima u javnom sektoru, te se upravljanje rizicima integrira u proces planiranja pri čemu se rizici utvrđuju u odnosu na postavljene ci-ljeve. Među m, praksa izvješćivanja o rizicima nije u potpunos integrirana u sustav odnosno utvrđeni rizici ne uzimaju se dovoljno u obzir prilikom donoše-nja odluka, iako je zamijećeno da se o is ma počinje raspravlja na stručnim kolegijima.

c) Kontrolne ak vnos

U vezi s razvojem kontrolnih ak vnos razvija se praksa pisanja internih akata (pravilnika, naputaka, uputa, smjernica) kojima nastavljajući se na zakon-sku regula vu (Zakon o proračunu, Zakon o PIFC-u) i druge propise detaljnije uređuju postupci, defi niraju ovlas i odgovornos pojedinih sudionika, razrađuju prethodne i naknadne kontrole, osobito u procesima planiranja, izrade i realizacije fi nancijskih planova, obrade poslovne dokumentacije, eviden ranja tran-sakcija, nabave i ugovaranja te upravljanja imovinom, obvezama, prihodima i rashodima.

d) Informacije i komunikacije

Na državnoj i lokalnoj razini napredak je pos gnut u:

• uspostavljanju centralizirane evidencije potpisanih ugovora i ugovorenih obveza

• dijelu dokumen ranos ključnih poslovnih proce-sa

• uspostavljanju sustava lokalne riznice na lokalnoj razini.

e) Praćenje i procjena sustava

Na državnoj razini napredak je ostvaren u:

• provedbi preporuka unutarnje revizije sukladno planovima provedbe preporuka

• uspostavi odgovarajućeg izvještajnog sustava od prve razine korisnika proračuna, koji osiguravaju praćenje funkcioniranja sustava fi nancijskog uprav-ljanja i kontrola za drugu razinu korisnika proračuna.

Na lokalnoj razini vidljiv je napredak u uspostavljanju procedura koje osiguravaju da se interni ak provode u praksi.

3.2. Pregled funkcioniranja sustava na temelju podnesenih Izjava o fi skalnoj odgovornos

Analiza funkcioniranja sustava fi nancijskog upravlja-nja i kontrola provedena je i temeljem zaprimljenih Izjava o fi skalnoj odgovornos . Svi obveznici koji su dostavili Izjavu, Prilog 1b bili su u obvezi dostavi i

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

33


Plan otklanjanja slabos i nepravilnos 3. U nastav-ku se daje pregled uočenih slabos po područjima iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos (planiranje proraču-na, izvršenje proračuna, javna nabava, računovodstvo i izvještavanje), a koje su korisnici proračuna naveli u svojim planovima otklanjanja slabos i nepravilnos .

Korisnici proračuna

%Planiranje proračuna Izvršenje proračuna Javna nabava Računovodstvo Izvještavanje

2012. 2013. 2012. 2013. 2012. 2013. 2012. 2013. 2012. 2013.Državna razina 11 4 34 56 20 20 23 20 11 0

Županije 3 5 38 58 19 10 27 18 14 9Gradovi 13 10 38 54 16 11 25 18 7 7Općine 14 8 37 49 15 11 26 26 8 6

Iz tablice je vidljivo da je u 2013. na svim razinama ko-risnika proračuna najviše slabos uočeno u području izvršenja proračuna te u području računovodstva.

U vezi s izvršenjem proračuna utvrđene su sljedeće slabos :

• ne poduzimaju se sve mjere za potpunu naplatu prihoda, što su osobito navodili gradovi i općine

• ne provodi se ili se djelomično provodi stručno vrednovanje i ocjena opravdanos projekata od-nosno nije defi nirana metodologija pripreme, ocje-ne i učinkovitos inves cijskih projekata kao pod-loge za stvaranje ugovornih obveza

• ne obavljaju se u dovoljnoj mjeri provjere na licu mjesta za potpore i druge isplate iznad 20.000,00 kn, a kao razlog se navodi nedostatan broj djelatnika

• ministarstva odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu ili su djelomično pra- li korištenje namjenskih prihoda i primitaka, te

vlas h prihoda koje ostvaruju korisnici proračuna iz nadležnos koji su izuze od uplate u proračun

• kod pojedinih općina i državnih ureda, koji nema-ju ustrojenu jedinicu za fi nancije i dalje je prisutan problem nepostojanja jasne procedure stvaranja ugovornih obveza odnosno procedure zaprimanja računa, njihove provjere u odgovarajućim ustroj-stvenim jedinicama i pravovremenog plaćanja.

Povezano s područjem računovodstva najčešće sla-bos odnose se na sljedeće:

3 Plan otklanjanja slabos i nepravilnos sastoji se od planova otklanjanja slabos i nepravilnos za svako područje iz Upitnika u kojem su uočene slabos i nepravilnos , a sadrži opis slabos i nepravilnos uočenih jekom postupka popunjavanja Upitnika, ak-cijski plan s popisom ak vnos koje je potrebno poduze za rješa-vanje slabos i nepravilnos , očekivani datum otklanjanja slabos i nepravilnos , te podatke o odgovornim osobama za otklanjanje slabos i nepravilnos .

• Ne postoje izvješća o obavljenoj usluzi, odnosno s dobavljačima se ne ugovaraju obveze dostavljanja izvješća o izvršenoj usluzi prilikom ispostavljanja računa, te nisu defi nirane ovlaštene osobe s obje ugovorne strane za potvrdu ispravnos izvršene usluge

• Na računima nije naveden broj narudžbenice te-meljem koje su roba/usluge/radovi isporučeni; narudžbenice nisu popunjene sa svim potrebnim elemen ma; većina računa nema u prilogu otpre-mnicu, primku ili neki drugi dokument

• Nisu uspostavljene računovodstvene evidencije koje omogućuju praćenje korištenja sredstava po izvorima fi nanciranja i programima (projek ma/ak vnos ma) (slabost navedena u planovima opći-na) ni evidencije svih ugovora (u svojim planovima otklanjanja slabos osobito su is cali gradovi).

Povezano s područjem javne nabave korisnici pro-računa na lokalnoj i državnoj razini kao najčešće sla-bos istaknuli su nemogućnost razdvajanja dužnos /osoba kod pripreme tehničke specifi kacije i ocjenji-vanja ponuda, odnosno kod davanja prijedloga za odluku o odabiru te praćenja provedbe ugovora. Kod općina su također uočene slabos kod objave i do-stupnos popisa gospodarskih subjekata s kojima je obveznik odnosno predstavnik naručitelja ili s njime povezane osobe u sukobu interesa u smislu propisa o javnoj nabavi.

Povezano s planiranjem proračuna na državnoj razi-ni nije bilo utvrđenih slabos , osim kod usklađivanja prijedloga fi nancijskog plana ministarstva koje u nad-ležnos ima veliki broj korisnika proračuna. U 2012. bio je prisutan izostanak objave strateških planova na internetskim stranicama, što je u 2013. otklonjeno. Na lokalnoj razini slabos se najviše odnose na neu-pućivanje prijedloga proračuna i projekcija predstav-ničkom jelu na donošenje u zakonom predviđenom roku, a kod općina je prisutan problem nedonošenja plana razvojnih programa. Također, ne dostavlja se proračun te izmjene i dopune odluke o izvršavanju Ministarstvu fi nancija u propisanom roku.

U području izvještavanja najviše je utvrđeno slabos koje se odnose na nepoš vanje propisanih rokova i

Tablica 1. Usporedni pregled uočenih slabos navedenih u Planu otklanjanja slabos i nepravilnos za 2012. i 2013.

34


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

načina predaje fi nancijskih izvješća; propisano izvje-štavanje Ministarstva fi nancija o zaduženjima/danim suglasnos ma za zaduženja/jamstva; dostavu godiš-njeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstvu fi -nancija i Državnom uredu za reviziju, u propisanom roku. Korisnici proračuna državne razine u području izvještavanja nisu imali utvrđenih slabos .

3.3. Ak vnos za daljnji razvoj sustava

Područja na koja korisnici proračuna trebaju usmjeri ak vnos u narednom razdoblju jesu sljedeća:

U kontrolnom okruženju:

• Daljnji razvoj strateškog planiranja, osobito na lo-kalnoj razini.

• Povezivanje posebnih ciljeva iz strateškog plana za trogodišnje razdoblje s programima i poveziva-nje ovlas i odgovornos za realizaciju posebnog cilja, te jasnija dodjela ovlas za upravljanje sred-stvima osiguranim u fi nancijskom planu. Isto će na razini pojedinog korisnika proračuna zah jeva analizu postojećih strateških ciljeva, programa u proračunu i organizacijske strukture, što će u poje-dinim slučajevima rezul ra promjenom unutarnje organizacijske strukture ili izmjenom programske klasifi kacije.

• Ustrojstvene jedinice zadužene za realizaciju ci-ljeva iz strateškog plana s kojima se povezuju zna-čajna proračunska sredstva (programima, projeka- ma i ak vnos ma), po potrebi mogu predvidje

radna mjesta za praćenje i kontrolu fi nancijskih učinaka poslovanja.

• Treba osigura da rukovoditelji od kojih se traži odgovornost znaju koje ciljeve i rezultate trebaju ostvari , koja proračunska sredstva su im za to dana na raspolaganje, koje ovlas imaju za uprav-ljanje proračunskim sredstvima i za donošenje odluka.

• Uređivanje načina suradnje između korisnika pro-računa prve i druge razine u dijelu koji se odnosi na proces strateškog planiranja i defi niranja strateških ciljeva, razvoja programskog planiranja i praćenje realizacije programa, dijelu procesa upravljanja rizi-cima, dodjele proračunskih sredstava, odgovornos za potrošnju proračunskih sredstava i ostvarene re-zultate, obveze izvješćivanja i sl.

U upravljanju rizicima:

• Na državnoj razini treba prilikom izrade godišnjih planova rada utvrđiva rizike povezane s ostva-renjem ciljeva i ak vnos pojedinih ustrojstve-nih jedinica, kako bi se na opera vnoj razini uvelo upravljanje rizicima kao sastavni dio poslovanja.

• Dalje razvija proces upravljanja rizicima u stra-teškom planiranju, programiranju odnosno prili-kom izrade proračuna/fi nancijskog plana.

• Treba razvija modele izvješćivanja o upravljanju najznačajnijim rizicima.

• Na lokalnoj razini treba defi nira ključne rizike prilikom izrade planskih dokumenata osobito strateških.

• Neophodno je poradi na tome da se upravljanje rizicima shva kao svakodnevna ak vnost, osobi-to važna u procesu planiranja i donošenja odluka, a manje kao formalno ispunjenje određenih zakon-skih obveza. Isto bi trebalo obuhva i opisima radnih mjesta.

U kontrolnim ak vnos ma:

• S obzirom na to da se naknadne kontrole najvećim dijelom provode sustavom izvješćivanja o utrošku sredstava, treba dalje razvija praćenje i kontrolu namjenskog isplaćivanja transfera iz proračuna (subvencija, donacija, pomoći) te provodi kon-trole na licu mjesta kod krajnjih korisnika.

• Nastavi s ak vnos ma uređivanja poslovnih pro-cesa iz proračunskog ciklusa izradom pisanih pro-cedura, te osigura da se one u praksi provode.

• Odnose prve i druge razine korisnika proračuna treba jača pisanim dokumen ma kojima će se uredi međusobni odnosi posebno u dijelu ovlas i odgovornos u planiranju, fi nanciranju, nadzira-nju (načinu na koji će pojedini korisnik prve razine nadgleda poslove druge razine) i sl.

U informacijama i komunikacijama:

• Pra ostvarivanje rezultata programa i projeka-ta pokazateljima uspješnos , te sustavno izvješći-va o ostvarenju ciljeva postavljenih u strateškim i godišnjim planovima rada.

• Uključiva drugu razinu proračunskih korisnika po nadležnim upravama / upravnim odjelima, da iskazuju rizike kod provedbe programa/projeka-ta/ak vnos , koji su iz njihove perspek ve vidljivi,

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

35


a koji mogu utjeca na ostvarivanje postavljenih strateških ciljeva.

• Daljnji razvoj baza podataka koje će osigura pra-vodobne informacije za potrebe odlučivanja i su-stavno praćenje planiranih i realiziranih ak vnos i ostvarenih rezultata.

• Računovodstvene sustave doradi za potrebe pra-ćenja troškova/prihoda po ustrojstvenim jedini-cama, s ciljem razvoja upravljačkog računovod-stva.

U praćenju i procjeni sustava:

• Rezultate dobivene na temelju samoprocjene sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola godiš-njim izvješćem te Izjave o fi skalnoj odgovornos , korisnici proračuna trebaju analizira i iskoris u svrhu daljnjeg unapređenja sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola, a ne shvaća ih samo kao formalno ispunjenje obveze prema Ministarstvu fi nancija.

• Izvješća koja su rezultat rada unutarnje revizije i Državnog ureda za reviziju treba koris u procje-ni i izgradnji sustava unutarnjih kontrola. Ocjene sustava unutarnjih kontrola od strane unutarnje i vanjske revizije treba uze u obzir kod samoprocje-ne sustava za potrebe podnošenja Izjave o fi skalnoj odgovornos , odnosno ispunjavanja Upitnika o fi -skalnoj odgovornos .

• Treba nastavi s jačanjem koordinacije razvoja fi nancijskog upravljanja i kontrola između pove-zanih ins tucija. Korisnik proračuna razine razdje-la državnog proračuna odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima na raspo-laganju informacije o trenutnom stanju sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola kod proračun-skih i izvanproračunskih korisnika iz nadležnos po Upitniku o fi skalnoj odgovornos , izvješća unutar-nje i vanjske revizije, izvješća o realizaciji strateških ciljeva i o izvršenju proračuna, a te će mu informa-cije pomoći u boljoj koordinaciji.

4. Pregled uspostave i funkcioniranja unutarnje revizije

U području unutarnje revizije, kriteriji za uspostavu jedinica za unutarnju reviziju redefi nirani su u srpnju 2013. donošenjem novog Pravilnika o unutarnjoj re-viziji korisnika proračuna tako da se jedinice za unu-tarnju reviziju primarno ustrojavaju na razini konso-lidiranih proračuna, odnosno na razini ministarstava i velikih jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave (županijama, županijskim središ ma koja zapošljavaju više od 50 zaposlenih, Gradu Zagrebu i gradovima koji imaju više od 35 000 stanovnika) s ob-vezom da te jedinice za unutarnju reviziju obavljaju

unutarnju reviziju i kod korisnika proračuna u nadlež-nos ministarstva, županije odnosno grada. S obzi-rom na to da sveučilišta i ustanove u zdravstvu nisu u dovoljnoj mjeri integrirani unutar konsolidiranih pro-računa, oni su izdvojeni kao obveznici uspostave unu-tarnje revizije ustrojavanjem jedinice za unutarnju reviziju ili zajedničke jedinice za unutarnju reviziju.

Korisnicima proračuna druge razine (razine glava or-ganizacijske klasifi kacije) te proračunskim i izvanpro-računskim korisnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, čije je područje poslovanja visokorizično, dana je mogućnost da iako nisu u obve-zi uspostavi jedinicu za unutarnju reviziju, istu mogu ustroji , ali uz prethodnu suglasnost ministra fi nan-cija. Među m, navedeni korisnici proračuna obvezu-ju se uz prijedlog ustrojavanja jedinice za unutarnju reviziju dostavi i prethodnu suglasnost nadležnog ministra, župana ili gradonačelnika.

Temeljem ovih izmjena kriterija za uspostavljanje unutarnje revizije pristupilo se racionalnijem načinu uspostave unutarnje revizije, izbjegavajući postoja-nje velikog broja korisnika proračuna koji su imali po jednog unutarnjeg revizora i koji su obavljali reviziju samo unutar svoje ins tucije. Kriteriji defi nirani no-vim Pravilnikom doprinose tome da je unutarnja revi-zija kao savjetodavna funkcija dostupna većem broju korisnika proračuna, a da su istovremeno njeni resur-si op malno iskorišteni poštujući revizijske standarde i metodologiju rada. Polazeći od kriterija za uspostav-ljanje unutarnje revizije sukladno novom Pravilniku, ukupno 137 korisnika proračuna ima obvezu uspo-stavljanja unutarnje revizije, od čega:

• 51 obveznik na državnoj razini • 86 obveznika na lokalnoj razini.

Od 137 obveznika uspostave unutarnje revizije, njih 126 uspostavilo je unutarnju reviziju sukladno odred-bama novog Pravilnika, a 11 obveznika uspostave unutarnje revizije istu trebaju uspostavi , i to: Držav-ni ured za stambeno zbrinjavanje, Grad Solin i Grad Makarska, 4 ustanove u zdravstvu pod Gradom Za-grebom (u jeku je rješavanje) te domovi zdravlja županija Zagrebačke, Primorsko-goranske, Istarske i Splitsko-dalma nske županije). Proračunski i izvan-proračunski korisnici državnog proračuna i proračun-ski i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lo-kalne ili područne (regionalne) samouprave, koji nisu obvezni uspostavi jedinicu za unutarnju reviziju ili imenova unutarnjeg revizora prema kriterijima no-vog Pravilnika, a na dan njegova stupanja na snagu imaju ustrojenu jedinicu za unutarnju reviziju odno-sno imenovanog unutarnjeg revizora, dužni su do 31. prosinca 2014. uskladi način uspostavljanja unutar-nje revizije s kriterijima propisanim Pravilnikom.

36


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

Ukupan broj unutarnjih revizora na državnoj i lokal-noj razini koji obavljaju poslove unutarnje revizije u 2013. iznosio je 262 (175 na državnoj i 87 na lokalnoj razini), što predstavlja povećanje u odnosu na sta-nje iz 2012. za sedam unutarnjih revizora. Povećanje je rezultat primjene novog Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna, kojim je defi nirano da jedinica za unutarnju reviziju mora ima najmanje tri unutarnja revizora, uključujući voditelja jedini-ce za unutarnju reviziju. S obzirom na ograničenja mase sredstava za plaće zaposlenih, posebno u jedi-nicama lokalne i područne (regionalne) samouprave prema Zakonu o plaćama u lokalnoj i područnoj (re-gionalnoj) samoupravi (NN, br. 28/10), preporuka je da se kapacite unutarnjih revizora, kako bi se osi-gurao propisani minimalni broj unutarnjih revizora osiguraju unutar postojećih kapaciteta zaposlenih, kako se ukupan iznos plaća za zaposlene na lokalnoj razini ne bi povećao iznad propisanih granica, a što je bolje i za samu unutarnju reviziju, jer će se dobi osoblje koje je već upoznato s poslovanjem korisni-ka proračuna.

Temeljem analize podataka iz zaprimljenih godišnjih izvješća korisnici proračuna državne i lokalne razine godišnjim planovima unutarnje revizije za 2013. pla-nirali su obavljanje 566 unutarnjih revizija, a obav-ljeno je 510 unutarnjih revizija ili 90 % u odnosu na broj planiranih unutarnjih revizija. Razlog neizvršenja plana je obavljanje ad hoc revizija po nalogu čelnika te povećanje opsega pojedinih planiranih revizija. U 2013. povećan je broj obavljenih unutarnjih revizija u odnosu na 2012. za 75 revizija (broj obavljenih unu-tarnjih revizija na državnoj razini veći je za 60 revizija, a na lokalnoj razini za 15 revizija). Područja koja su obuhvaćena unutarnjom revizijom jekom 2013. na razini korisnika proračuna državne i lokalne razine prikazana su u nastavku.

Tablica 2.: Pregled broja obavljenih unutarnjih revizija u 2013.

Rb. Područja

Državna razina

Lokalna razina

%Broj obavljenih

unutarnjih revizija

310 200Kol. 3 / uk. br. revizija

Kol. 4 / uk. br. revizija

1 2 3 4 5 6

1 Glavni procesi ins tucije 62 57 20 28

2

Planiranje proračuna/fi nancijskog plana

8 5 2 2

3

Izvršavanje proračuna/fi nancijskog plana

38 46 12 23

4 Javna nabava 16 13 5 75 Računovodstvo 19 18 6 96 Izvještavanje 13 5 6 2

7

Revizije koje pojedinačno obuhvaćaju više područja navedenih pod rb. 2 – 6

28 55 9 28

8

Programi i projek fi nancirani iz sredstava EU

126 1 40 0,5

Iz navedenog je vidljivo da je od ukupno 510 obav-ljenih unutarnjih revizija, njih 182 obuhva lo ključna područja za fi nancijsko upravljanje i kontrole, a po-vezana su s proračunskim ciklusom (planiranje i izvr-šavanje proračuna/fi nancijskog plana, javna nabava, računovodstvo, izvještavanje), koja se procjenjuju Upitnikom o fi skalnoj odgovornos , s me da su i u dijelu programa i projekata fi nanciranih iz sredstava EU sadržane revizije procesa izvršavanja proračuna/fi nancijskog plana, računovodstva i javne nabave.

4.1. Ak vnos za daljnji razvoj unutarnje revizije

Provjere kvalitete ak vnos unutarnje revizije obav-ljene u proteklom razdoblju ukazuju da je kod stra-teškog planiranja potrebno pristupi kvalitetnoj i sveobuhvatnoj procjeni rizika, kako bi se obavljanje unutarnje revizije usmjerilo na najznačajnija i po rizi-ke najvažnija područja. Rukovodstvo se treba uklju-či u ak vnos izrade strateških i godišnjih planova unutarnje revizije. Treba razvija praksu periodičnog izvještavanja rukovodstva o rezulta ma rada unutar-nje revizije, poveća broj planiranih revizija i usmje-rava ak vnos na područja koja su ključna za daljnji razvoj fi nancijskog upravljanja i kontrola, a koja uklju-čuju strateško i godišnje planiranje, programiranje, upravljanje rizicima, informacijske sustave i dr., kao i na glavne procese korisnika proračuna.

Treba osigura odgovarajuće kapacitete unutarnje revizije na prvoj razini korisnika proračuna, da bi se funkcijom revizije s te razine moglo kvalitetno za-hva i korisnike proračuna u nadležnos . Ako su ustrojene jedinice za unutarnju reviziju kod korisnika proračuna druge razine, treba uspostavi suradnju s jedinicama za unutarnju reviziju nadležnog ministar-stva, odnosno jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave. Također, razvija suradnju između jedinica za unutarnju reviziju ustrojenih unutar trgo-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

37


vačkih društava u većinskom državnom vlasništvu i jedinice za unutarnju reviziju u ministarstvu koje je nadležno za ta trgovačka društva.

S razine određenog korisnika proračuna inicira obavljanje horizontalnih revizija u istovrsnim procesi-ma, koji se provode u više korisnika proračuna i ver- kalnih revizija kod međusobno povezanih ins tucija

u javnom sektoru.

5. Ak vnos Središnje harmonizacijske jedinice na daljnjem unaprjeđenju sustava

U cilju daljnjeg unaprjeđenja sustava unutarnjih fi -nancijskih kontrola ak vnos Središnje harmonizacij-ske jedinice bit će usmjerene, među ostalim na:

• Unaprjeđenje regulatornog okvira koji uređuje po-dručje fi nancijskog upravljanja i kontrola te unutar-nje revizije u javnom sektoru.

• Unaprjeđenje metodologije za upravljanje rizicima kod korisnika proračuna s naglaskom na utvrđiva-nje rizika na razini ciljeva programa/projekata/ak- vnos .

• Daljnji razvoj prakse obavljanja horizontalnih revi-zija u istovrsnim procesima, koji se provode u više korisnika proračuna i ver kalnih revizija kod među-sobno povezanih ins tucija u javnom sektoru.

• Provjeru usklađenos sustava fi nancijskog uprav-ljanja i kontrola sa zahtjevima Zakona o PIFC-u.

• Obavljanje povremene provjere kvalitete ak vno-s unutarnje revizije.

6. ZaključakPodručja na koja korisnici proračuna trebaju dalje usmjeri ak vnos u cilju jačanja sustava fi nancij-skog upravljanja i kontrola su:

• Daljnji razvoj strateškog planiranja, osobito na lo-kalnoj razini.

• Osigura da rukovoditelji od kojih se traži odgovor-nost znaju koje ciljeve i rezultate trebaju ostvari , koja proračunska sredstva su im za to dana na ras-polaganje, koje ovlas imaju za upravljanje prora-čunskim sredstvima i za donošenje odluka.

• Usklađivanje strateških ciljeva i ciljeva iz godišnjih planova rada.

• Dalje razvija proces upravljanja rizicima u strateš-kom planiranju, programiranju i godišnjem planiranju

• Razvija modele izvještavanja o najznačajnijim rizi-cima.

• Odnose prve i druge razine korisnika proračuna treba jača pisanim dokumen ma kojima će se uredi međusobni odnosi, posebno u dijelu ovlas i odgovornos u planiranju, fi nanciranju, nadzira-

nju (načinu na koji će pojedini korisnik prve razine nadgleda poslove druge razine) i sl.

• Pra ostvarivanje rezultata programa i projekata kroz pokazatelje uspješnos , te sustavno izvješći-va o ostvarenju ciljeva postavljenih u strateškim i godišnjim planovima rada.

• Razvoj baza podataka koje će osigura pravodob-ne informacije za potrebe odlučivanja i sustavno praćenje planiranih i realiziranih ak vnos i ostva-renih rezultata.

• Jačanje koordinacije razvoja fi nancijskog upravlja-nja i kontrola između povezanih ins tucija.

U vezi s razvojem unutarnje revizije ostvarena je ra-cionalna i učinkovita uspostava unutarnje revizije, a trenutno raspoloživim revizijskim resursima obvezni-ci uspostave će unutarnjom revizijom zahva 99,8 % ukupnih rashoda na državnoj razini i 84,8 % ukupnih rashoda na lokalnoj razini, jer je kod redefi niranja kri-terija za uspostavljanje unutarnje revizije kod korisni-ka proračuna uvažena činjenica povezanos ins tuci-ja u javnom sektoru vlasništvom odnosno osnivačkim odnosima, i u tom pravcu se usmjeravaju ak vnos unutarnje revizije. Da bi unutarnja revizija ostvarila svoju punu svrhu potrebno je planira i obavlja veći broj unutarnjih revizija, revizorske ak vnos usmje-rava u ona područja, gdje su sukladno trenutnom razvoju uočene određene slabos na razini ins tucije te osigura odgovarajuće kapacitete unutarnje revizi-je, kako bi se planirane ak vnos realizirale.

Državne potpore – pravila i praksa


10. studenoga 2014., hotel Palace, Zagreb, od 10.00 do 15.30 h

Cilj je ovim seminarom da konkretan i detaljan pregled svih pravila i mogućnos sustava držav-nih potpora, te Vam omogući da izradite kva-litetne programe državnih potpora i usmjerite proračunska sredstva u projekte s višom doda-nom vrijednošću.

Detaljan program pročitajte na stranici broj 4 Magazina i na internetskoj stranici

www. m4pin.hr.

38

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

1. UvodOdredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak poslodavcima je u određenim slučajevima propisana obveza, a u određenim samo mogućnost sastavlja-nja godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sa zadnjom isplatom plaće u sva-koj kalendarskoj godini kao poreznom razdoblju, ako postoje propisane pretpostavke i uvje za obvezno ili dobrovoljno sastavljanje toga godišnjeg obračuna. Svrha godišnjeg obračuna je s jedne strane na najma-nju moguću mjeru smanji broj podnesenih godišnjih poreznih prijava u kojima porezni obveznici iskazuju isključivo dohodak ostvaren od nesamostalnog rada, i to zbog iskorištenja dijela propisanih prava (primje-rice godišnjeg osnovnog osobnog odbitka, izravnanja porezne osnovice, ravnomjernog godišnjeg oporezi-vanja i sl., što je u interesu poreznog jela), a sa sta-jališta poreznog obveznika, još je važnija svrha da na taj način povrat predujmom više plaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak ostvaruju prak- čki odmah po tom obračunu, odnosno u najboljem

slučaju s isplatom plaće u prosincu za mjesec stude-ni. Osim toga, u tom slučaju ne moraju prethodno sastavlja i dostavlja svaki svoju godišnju poreznu prijavu (osim ako zbog raznih drugih okolnos nisu obvezni, ili ako i inače žele godišnju poreznu prijavu podnije ).

2. Obvezno sastavljanje godišnjeg obračuna

Obveznik sastavljanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada je poslodavac i ispla telj primitaka i mirovina iz članka 14. Zakona, odnosno: • poslodavac (pravna osoba) koji radniku isplaćuje ili

daje primitke u novcu ili u naravi po osnovi rad-nog odnosa, prema propisima, koji uređuju radni odnos (plaća)

• fi zičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona, po kojoj osnovi su obveznici poreza na dohodak (za plaće radnika) i fi zičke oso-be, koje su po osnovi obavljanja samostalne dje-latnos iz članka 18. Zakona obveznici poreza na dobit (za plaće radnika, a i za poduzetničku plaću)

• ispla telji mirovina iz članka 14., stavka 2. Zakona• ispla telji primitaka (plaća) fi zičkim osobama, koje

su izaslane na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca i koje ostvaruju primitke za rad u tuzemnim društvima

• ispla telji primitaka članovima predstavničkih i iz-vršnih jela državne vlas i jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, koji im se ispla-ćuju za rad u m jelima i jedinicama

• ispla telji naknade plaće fi zičkim osobama, koje pružaju njegu i pomoć HRVI iz Domovinskog rata I. skupine prema posebnom propisu.

2.1. Neredovite isplate dohotka od nesamostalnog rada

Poslodavci i ispla telji mirovine i primitka iz članka 14. Zakona obvezni su sastavi godišnji obračun, ako

Godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada pri zadnjoj ispla plaćeDražen Opalić *

Približavanjem kraja godine za određene poslodavce, odnosno ispla telje primitaka od nesamostalnog rada (plaće i mirovine) predstoji i obveza sastavljanja godišnjeg obračuna sa zadnjom isplatom dohotka u godini. Ta je obveza propisana odredbama članka 38. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH – 120/13,125/13, 148/13 i Odluka USRH – 83/14; dalje u tekstu: Zakon) i odredbama članka 68. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13; dalje u tekstu: Pravilnik). O temeljnim značajkama godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada daje se osvrt u nastavku teksta.

* Dražen Opalić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija - Središnji ured Porezne uprave, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

39

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

jekom godine dohodak od nesamostalnog rada nije redovito mjesečno isplaćivan. Godišnji obračun u tom slučaju sastavlja se zato što:

• porezni obveznici nisu iskoris li osobni odbitak iz članka 36., stavaka 1. i 2. Zakona za svaki mjesec toga poreznog razdoblja, i/ili

• zbog neravnomjerne isplate plaće porezno opte-rećenje je u pojedinim mjesecima poreznog raz-doblja bilo različito.

Posljedica neredovite mjesečne isplate primitka od nesamostalnog rada (plaće i mirovine) i zbog toga nemogućnos iskorištenja propisanih prava je ta, da je porezni obveznik (radnik, umirovljenik, stjecatelj primitka) u svakom slučaju pla o na godišnjoj razini veći predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, od onog koji bi bio plaćen da su primici isplaćivani redovito mjesečno.

2.2. Isplate naknade plaće na teret sredstava obveznih osiguranja i različitog poreznog opterećenja jekom godine

Poslodavac je obvezan sastavi godišnji obračun po-reza na dohodak od nesamostalnog rada za svoje rad-nike odnosno osobe, koje ostvaruju plaću ne samo u slučajevima neredovite isplate plaće već i ako je rad-nik, odnosno osoba koja ostvaruje plaću u jeku pore-znog razdoblja koris la pravo na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, bolovanje iznad 42 dana ili drugi dopust za koji se prema posebnim propisima isplaćuje naknada plaće na teret sredstava obveznih osiguranja, osim ako je to pravo koris la svih 12 mjeseci poreznog razdoblja, odnosno u svim ostalim slučajevima, kada je porezno opterećenje u poreznom razdoblju bilo različi-to, te bi temeljem godišnjeg obračuna radnik odnosno osoba koja ostvaruje plaću, ostvarila razliku za povrat preplaćenog poreza ili za uplatu manje uplaćenog po-reza zbog ravnomjernog godišnjeg oporezivanja, od-nosno izravnanja porezne osnovice.

Stoga je poslodavac obvezan izvrši godišnji obra-čun, ako su primjerice njegovi radnici prema Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13) ostvarili pravo na:

• rodiljni dopust• roditeljski dopust• posvojiteljski dopust• dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama

u razvoju• mirovanje radnog odnosa do treće godine života

djeteta• dopust za slučaj smr djeteta i druga prava,

te ako su ta prava koris li manje od 12 mjeseci u je-ku jednog poreznog razdoblja.

Nadalje, poslodavac je obvezan izvrši godišnji obra-čun za svoje radnike, koji su primjerice u jeku po-reznog razdoblja (ali ne svih 12 mjeseci) prema Za-konu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13, 137/13) ostvarili pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznih osiguranja u svezi s korište-njem zdravstvene zaš te iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, odnosno drugih okolnos utvrđenih m Zakonom, i to primjerice, ako su:

• privremeno nesposobni za rad zbog boles ili oz-ljede, odnosno radi liječenja ili medicinskih ispi va-nja smješteni u zdravstvenu ustanovu (duže od 42. dana bolovanja)

• privremeno nesposobni za rad zbog određenog li-ječenja ili medicinskog ispi vanja, koje se ne može obavi izvan radnog vremena osiguranika (duže od 42. dana bolovanja)

• izolirani kao kliconoše ili zbog pojave zaraze u nji-hovoj okolini, odnosno privremeno nesposobni za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u ko-rist druge osigurane osobe Zavoda

• određeni za pra telja osigurane osobe upućene na liječenje ili liječnički pregled ugovornom subjektu Zavoda izvan mjesta prebivališta, odnosno boravi-šta osigurane osobe koja se upućuje

• određeni da njeguju oboljelo dijete ili supružnika uz uvjete propisane m Zakonom

• privremeno nesposobni za rad zbog boles i kom-plikacija u svezi s trudnoćom i porođajem

• privremeno nesposobni za rad zbog rane, ozljede ili boles , koja je neposredna posljedica sudjelova-nja u Domovinskom ratu

• privremeno nesposoban za rad zbog priznate ozlje-de na radu, odnosno profesionalne boles .

Također, u nastavku navodimo još neke primjere, kada je poslodavac obvezan izvrši godišnji obračun za svoje radnike zbog veće isplate u jeku pojedinog mjeseca poreznog razdoblja s čime je možebitno doš-lo do oporezivanja primjenom veće porezne stope, nego na godišnjoj razini, kada bi došlo do izravnanja porezne osnovice:

• ako im je jekom poreznog razdoblja u pojedinom mjesecu isplaćen veći bonus

• ako im je isplaćena jubilarna nagrada ili ostale naknade veće od Zakonom, odnosno Pravilnikom propisanog neoporezivog iznosa

• ako im je isplaćena trinaesta plaća• ako im je isplaćen iznos plaća ili razlike plaća za

protekla porezna razdoblja temeljem izvansudske nagodbe

• ako im je isplaćena otpremnima u 12. mjesecu za-jedno s plaćom za 11. mjesec i sl.

40


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

Pri tome napominjemo da je godišnji obračun mo-guće izvrši samo, ako je radnik u cijelom poreznom razdoblju bio zaposlen i radio kod istog poslodavca, i da nije mijenjao prebivalište/uobičajeno boravište između gradova i općina, koje su propisale plaćanje prireza porezu na dohodak.

3. Dobrovoljno sastavljanje godišnjeg obračuna

Poslodavac odnosno ispla telj primitka iz članka 14. Zakona iako to nije obvezan, može dobrovoljno za svoje radnike odnosno osobe koje ostvaruju primit-ke iz članka 14. Zakona sastavi godišnji obračun, a radi iskorištenja osobnog odbitka, primjerice u sluča-ju kad pojedini radnici nisu iskoris li u pojedinim mje-secima pripadajući iznos osobnog odbitka, i to zbog činjenice da određene promjene, u smislu povećanja broja uzdržavanih članova uže obitelji ili nastupa svo-je invalidnos ili invalidnos uzdržavanih članova uže obitelji, nisu bile upisane u njihove porezne kar ce u roku, kojim bi se osiguralo da promjena – povećanje osobnog odbitka bude uzeta u obzir već kod prve slje-deće isplate plaće (propisani rok za izmjenu h po-dataka u poreznoj kar ci jest prije prve iduće isplate plaće, a najkasnije u idućih 30 dana od dana nastanka promjene).

Ako se poslodavac odluči sastavi godišnji obračun poreza i prireza iz plaće, sastavlja ga na način i pod uvje ma propisanim i za slučaj obveznog sastavljanja godišnjeg obračuna poreza i prireza iz plaće, a kako je to prethodno opisano.

4. Primjer godišnjeg obračuna i Obrasca JOPPD

Ako poslodavci i drugi ispla telji primitaka od ne-samostalnog rada obvezno ili dobrovoljno sastave godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostal-nog rada, i to sa zadnjom isplatom dohotka u kalen-darskoj godini kao poreznom razdoblju, obvezni su u propisane evidencije unije podatke o razlikama utvrđenim m obračunom (Obrazac DNR, Obrazac JOPPD i Obrazac IP). Obrazac JOPPD treba sastavi s podacima o ispla plaće u zadnjem mjesecu kalen-darske godine i s podacima iz godišnjeg obračuna poreza na dohodak i prireza i dostavi ga nadležnoj Poreznoj upravi na dan isplate plaće, odnosno naj-kasnije sljedeći dan, a iskazuju se u zasebnim recima na stranici B Obrasca JOPPD (posebno plaća za 11. mjesec, a posebno godišnji obračun).

Moguće je da u tom Obrascu određene stavke budu iskazane s predznakom minus, i to porezna osnovica, obračunani porez na dohodak i prirez. Tako će unije

podatke i u Obrazac IP, kojeg je obvezan da radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke od nesa-mostalnog rada za potrebe sastavljanja godišnje pore-zne prijave, najkasnije do 31. siječnja tekuće za pret-hodnu godinu. IP Obrazac u zadnjem zbirnom retku ne može ima nega vne stavke, već porezna osnovica i uplaćeni porez i prirez mogu bi najmanje jednaki nuli.

U nastavku prikazujemo jedan slučaj obračuna, i to zbog različitog poreznog opterećenja jekom godine. Zbog opsežnos primjera s pripadajućim obrascima, više primjera godišnjeg obračuna (zbog bolovanja jekom godine, korištenja rodiljnog do-pusta, promjene osobnih odbitaka, i sl.) možete vidje u našemu E-newsle eru br. 3/2014 kojega dostavljamo čitateljima u sklopu pretplate.

JAVNA NABAVA ZA REVIZOREZagreb, 2. i 3. prosinca 2014., hotel Palace, 16 nastavnih sa , s početkom u 9:00 sa

Ministarstva, sudovi, odvjetništva, županije, grado-vi, sveučilišta, bolnice i ostale ustanove u zdravstvu, ustanove u socijalnoj skrbi te slični proračunski korisnici, komunalna i trgovačka društva obvezni-ci su primjene Zakona o javnoj nabavi. Naručitelji (obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi) mora-ju primjenjiva odredbe na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu. Nadzorima se sve češće uočavaju nepravilnos u ovom dijelu te naručitelji podliježu kaznenim i prekršajnim odredbama.

Pozivamo vas na dvodnevnu radionicu na kojoj ćete od stručnjaka koji su pisali propise iz područ-ja javne nabave, kontrolirali provedbe postupaka javne nabave, te sve postupke u praksi i provodili, nauči koje nepravilnos najčešće naručitelji čine prilikom provođenja postupaka i ugovaranja javnih nabava, kako nepravilnos izbjeći i moguće sankci-je primijeni .

Predavači: Vesna Vašiček, Ana Zorić, Miljenko Cvi-tanović, Nikolina Bačurin

Program usavršavanja namijenjen je predstavnici-ma naručitelja (revizorima) koji sudjeluju u kontroli provođenja postupaka, ugovaranja i upravljanja javnom nabavom u ins tucijama naručitelja (obve-znika primjene Zakona o javnoj nabavi).


www. m4pin.hr.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

41


Prim

jer:

Rad

nik

Ivo

Ivić

cije

lu je

god

inu

radi

o ko

d is

tog

posl

odav

ca. U

mje

secu

svi

bnju

ispl

aćen

a m

u je

uveća

na p

laća

, koj

a je

dje

lom

ično

opo

rezo

vana

i st

opom

od

40

%. S

toga

, prim

jeno

m g

odiš

njeg

obr

ačun

a (u

mje

secu

pro

sinc

u) u

tvrđ

ena

je ra

zlik

a za

pov

rat p

orez

a od

77,

88 k

una.

R. b

r.Ši

fra

opći

neM

jese

c is

plat

eIz

nos

plać

eD

opri

nosi

iz

plać

eD

ohod

akO

sobn

i odb

i-ta

kPo

rezn

a os

novi

ca

Pore

zna

osno

vica

za p

rim

jenu

st

ope

od 1

2 %

Pore

zna

osno

vica

za p

rim

jenu

st

ope

od 2

5 %

Pore

zna

osno

vica

za p

rim

jenu

st

ope

od 4

0 %

Pore

zPr

irez

Izno

s za

is

plat

u

OBR

AČU

NI T

IJEKO

M G

OD

INE

12

34

56

78

910

1112

1314

113

33si

ječa

nj6.

526,

801.

305,

365.

221,

442.

200,

003.

021,

442.

200,

0082

1,44

0,00

469,

3684

,48

4.66

7,60

213

33ve

ljača

6.52

6,80

1.30

5,36

5.22

1,44

2.20

0,00

3.02

1,44

2.20

0,00

821,

440,

0046

9,36

84,4

84.

667,

603

1333

ožuj

ak6.

526,

801.

305,

365.

221,

442.

200,

003.

021,

442.

200,

0082

1,44

0,00

469,

3684

,48

4.66

7,60

413

33tr

avan

j6.

526,

801.

305,

365.

221,

442.

200,

003.

021,

442.

200,

0082

1,44

0,00

469,

3684

,48

4.66

7,60

513

33sv

iban

j14

.300

,00

2.86

0,00

11.4

40,0

02.

200,

009.

240,

002.

200,

006.

600,

0044

0,00

2.09

0,00

376,

208.

973,

806

1333

lipan

j6.

526,

801.

305,

365.

221,

442.

200,

003.

021,

442.

200,

0082

1,44

0,00

469,

3684

,48

4.66

7,60

713

33sr

panj

6.52

6,80

1.30

5,36

5.22

1,44

2.20

0,00

3.02

1,44

2.20

0,00

821,

440,

0046

9,36

84,4

84.

667,

608

1333

kolo

voz

6.52

6,80

1.30

5,36

5.22

1,44

2.20

0,00

3.02

1,44

2.20

0,00

821,

440,

0046

9,36

84,4

84.

667,

609

1333

ruja

n6.

526,

801.

305,

365.

221,

442.

200,

003.

021,

442.

200,

0082

1,44

0,00

469,

3684

,48

4.66

7,60

1013

33lis

topa

d6.

526,

801.

305,

365.

221,

442.

200,

003.

021,

442.

200,

0082

1,44

0,00

469,

3684

,48

4.66

7,60

1113

33st

uden

i6.

526,

801.

305,

365.

221,

442.

200,

003.

021,

442.

200,

0082

1,44

0,00

469,

3684

,48

4.66

7,60

1213

33pr

osin

ac6.

526,

801.

305,

365.

221,

442.

200,

003.

021,

442.

200,

0082

1,44

0,00

469,

3684

,48

4.66

7,60

13uk

upno

201

486

.094

,80

17.2

18,9

668

.875

,84

26.4

00,0

042

.475

,84

26.4

00,0

015

.635

,84

440,

007.

252,

961.

305,

4860

.317

,40

KON

AČN

I OBR

AČU

N14

2014

86.0

94,8

017

.218

,96

68.8

75,8

426

.400

,00

42.4

75,8

426

.400

,00

16.0

75,8

40,

007.

186,

961.

293,

6560

.395

,23

obraču

n n

akon

kon

ačno

g ob

raču

na15

1333

pros

inac

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

440,

00- 4

40,0

0- 6

6,00

- 11,

8377

,83

42


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

OBR

AZA

C IP

I. PO

DAC

I O P

OSL

OD

AVCU

- IS

PLAT

ITEL

JU P

LAĆE

/MIR

OVI

NE

II. P

OD

ACI O

RA

DN

IKU

, UM

IRO

VLJE

NIK

U, O

SOBI

KO

JA O

STVA

RUJE

PLAĆ

U

1. N

AZIV

/IM

E I P

REZI

ME

Pos

loda

vac,

d.o

.o.

1. IM

E I P

REZI

ME

Ivo

Ivić

2. A

DRE

SA 1

0 00

0 ZA

GRE

B, Z

agre

bačk

a 5

2. A

DRE

SA Z

agre

bačk

a 10

, Zag

reb

3. O

IB 2

2222

2222

223.

OIB

111

1111

1111

III

. PO

DAC

I O P

LAĆI

, MIR

OVI

NI,

DO

PRIN

OSI

MA,

PO

REZU

I PR

IREZ

U Z

A __

_201

4.__

____

GO

DIN

U

I

DEN

TIFI

KATO

R1 1

MJE

SEC

ISPL

.ŠI

FRA

OPĆ

INE/

G

RAD

AIS

PLAĆ

ENA

PLAĆ

A I

MIR

OVI

NA

UPL

AĆEN

I DO

PRIN

OSI

IZ

PLA

ĆED

OH

OD

AKO

SOBN

I

OD

BITA

KPO

REZN

A O

SNO

VICA

UPL

AĆEN

I

PORE

Z I P

RIRE

ZN

ETO

IS

PLAT

A

12

34

5 (3

-4)

67

(5-6

)8

9 (5

-8)

1.13

36.

526,

801.

305,

365.

221,

442.

200,

003.

021,

4455

3,84

4.66

7,60

2.13

36.

526,

801.

305,

365.

221,

442.

200,

003.

021,

4455

3,84

4.66

7,60

3.13

36.

526,

801.

305,

365.

221,

442.

200,

003.

021,

4455

3,84

4.66

7,60

4.13

36.

526,

801.

305,

365.

221,

442.

200,

003.

021,

4455

3,84

4.66

7,60

5.13

314

.300

,00

2.86

0,00

11.4

40,0

02.

200,

009.

240,

002.

466,

208.

973,

80

6.13

36.

526,

801.

305,

365.

221,

442.

200,

003.

021,

4455

3,84

4.66

7,60

7.13

36.

526,

801.

305,

365.

221,

442.

200,

003.

021,

4455

3,84

4.66

7,60

8.13

36.

526,

801.

305,

365.

221,

442.

200,

003.

021,

4455

3,84

4.66

7,60

9.13

36.

526,

801.

305,

365.

221,

442.

200,

003.

021,

4455

3,84

4.66

7,60

10.

133

6.52

6,80

1.30

5,36

5.22

1,44

2.20

0,00

3.02

1,44

553,

844.

667,

60

11.

133

6.52

6,80

1.30

5,36

5.22

1,44

2.20

0,00

3.02

1,44

553,

844.

667,

60

12.

133

6.52

6,80

1.30

5,36

5.22

1,44

2.20

0,00

3.02

1,44

476,

014.

745,

43

UKU

PNO

86.0

94,8

017

.218

,96

68.8

75,8

426

.400

,00

42.4

75,8

48.

480,

6660

.395

,18

1 1

za

posl

odav

ce k

od k

ojih

je o

braz

ac P

K 2

za

drug

e po

slod

avce

(ne

popu

njav

aju

stup

ac 6

) 3

za

posl

odav

ce k

oji i

splaću

ju p

laće

i m

irovi

ne z

a pr

etho

dna

pore

zna

razd

oblja

(god

ine)

(čl.

45.,

st. 3

. Zak

ona

i čl.

61.,

st. 1

0. P

ravi

lnik

a) 4

za

drug

e is

pla

tel

je m

irovi

ne (k

od k

ojih

se

nala

zi p

resl

ika

pore

zne

kar

ce

sukl

adno

čl.

61.,

st. 1

8. P

ravi

lnik

a).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

43


MINISTARSTVO FINANCIJA, POREZNA UPRAVA

SREDIŠNJI REGISTAR OSIGURANIKA

OBRAZAC JOPPD

- stranica A -

I Z V J E Š Ć E

o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja

na dan _10. prosinca 2014.__

I. OZNAKAIZVJEŠĆA 14344 II. VRSTA IZVJEŠĆA 1

III. PODACI O: III.1. PODNOSITELJU IZVJEŠĆA III.2. OBVEZNIKU PLAĆANJA1. Naziv/ime i prezime Poslodavac d.o.o.2. Adresa Zagrebačka 53. Adresa elektroničke pošte [email protected]. OIB 222222222225. Oznaka podnositelja 1IV.1. BROJ OSOBA ZA KOJE SE PODNOSI

IZVJEŠĆE 1 IV.2. BROJ REDAKA NA POPISU POJEDINAČNIH OBRAČUNA SA STRANICE B 2

V. PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG PREDUJMA POREZA NA DOHODAK I PRIREZA POREZU NA DOHODAK

I Z N O S

1. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi nesamostalnog rada (1.1. + 1.2.) 476,01

1.1. Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika (plaća) 476,011.2. Ukupan zbroj stupaca 14.1. i 14.2. sa stranice B pod oznakom stjecatelja primitka/osiguranika (mirovina)

2. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od kapitala

3. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od imovinskih prava

4. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od osiguranja

5. Ukupan iznos predujma poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi primitka od kojeg se utvrđuje drugi dohodak

VI. PODACI O UKUPNOM IZNOSU OBRAČUNANOG DOPRINOSA VI.1. DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU GENERACIJSKE SOLIDARNOSTI1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi radnog

odnosa 979,02

2. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi drugog dohotka

3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos po osnovi poduzetničke plaće

4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima

5. Ukupan iznos posebnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos za osobe osigurane u određenim okolnos ma

6. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos za staž osiguranja, koji se računa s povećanim trajanjem

VI.2. DOPRINOS ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE

1. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi radnog odnosa 326,34

44


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

2. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi drugog dohotka

3. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje po osnovi poduzetničke plaće

4. Ukupan iznos doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima

5. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje za staž osiguranja, koji se računa s povećanim trajanjem

VI.3. DOPRINOS ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE1. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi radnog odnosa 979,022. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu po osnovi radnog odnosa 32,633. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi poduzetničke plaće 4. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu po osnovi poduzetničke plaće 5. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje po osnovi drugog dohotka 6. Ukupan iznos posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu 7. Ukupan iznos dodatnog doprinosa za zdravstveno osiguranje – za obveznike po osnovi korisnika mirovina

8. Ukupan iznos doprinosa za zdravstveno osiguranje – za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima

9. Ukupan iznos doprinosa za zaš tu zdravlja na radu – za osiguranike za koje se doprinos uplaćuje prema posebnim propisima

10. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zaš tu zdravlja na radu – za osobe osigurane u određenim okolnos ma

VI.4. DOPRINOS ZA ZAPOŠLJAVANJE1. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje 110,962. Ukupan iznos posebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom 3. Ukupan iznos doprinosa za zapošljavanje po osnovi poduzetničke plaće

VII. ISPLAĆENI NEOPOREZIVI PRIMICI

VIII. NAPLAĆENA KAMATA ZA DOPRINOSE ZA MIROVINSKO OSIGURANJE NA TEMELJU INDIVIDUALNE KAPITALIZIRANE ŠTEDNJE


DRŽAVNE POTPORE PRAVILA I PRAKSA

10. studenog 2014., hotel Palace, Zagreb, od 10.00 do 15.30 h

Uspostavi učinkovit i zakonit sustav dodjeljivanja državnih potpora cilj je svake jedinice lokalne i pod-ručne samouprave. To je ne samo zakonska obveza, već i potreba svih davatelja potpora koji žele dod-jeljiva državne potpore transparentno i sukladno važećim pravilima, a kako bi pos gli maksimalne učinke – razvoj malog i srednjeg poduzetništva, konkurentnost i regionalni razvoj. U tu svrhu potrebno je poznava zakonski okvir i provedbena pravila, osobito Zakon o državnim potporama te specifi čne kategorije i instrumente dodjele državnih potpora.

Cilj je ovim seminarom da konkretan i detaljan pregled svih pravila i mogućnos sustava državnih potpora, te Vam omogući da izradite kvalitetne programe državnih potpora i usmjerite proračunska sredstva u projekte s višom dodanom vrijednošću. (Više vidje na str. 4 Magazina)

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

45


- str

anic

a B

I. OIB

podn

osite

lja iz

vješća

22

2222

2222

2II.

Ozna

ka iz

vješća

__

1434

4___

____

_III.

Vrsta

izvje

šća

___1

____

__.

IV. Re

dni b

roj s

tranic

e _1

__/_

_1__

_

1. Redni broj

2. Šif

ra op

ćine/

grada

pr

ebiva

li-šta

/bor

a-viš

ta

4. OI

B stje

cate-

lja/o

sigur

anika

6.1.

Ozna

ka

stjec

ate-

lja/ o

sigu-

ranika

7.1.

Obve

za

doda

tnog

do

prino

sa

za M

O za

sta

ž s po

-veća

nim

trajan

jem

8. Oz

naka

pr

vog/

zadn

jeg

mjes

eca u

os

iguran

ju po

istoj

osno

vi

10. S

a ra

da11

. Izno

s pr

imitk

a (op

orez

ivi)

12.1.

Do-

prino

s za

miro

vinsko

os

iguran

je

12.3.

Do

prino

s za

zdrav

-stv

eno

osigu

ra-nje

12.5.

Dopr

i-no

s za z

apo-

šljav

anje

12.7.

Do

datn

i do

prino

s za

miro

vinsko

os

iguran

je za

staž

osi-

guran

ja ko

ji se

raču

na s

poveća

nim

trajan

jem -

II STU

P

12.9.

Po

seba

n do

prino

s za

zapo

šljav

a-nje

osob

a s

invali

diteto

m

13.2.

Izd

atak -

up

laćen

i do

prino

s za

miro

vin-

sko os

igu-

ranje

13.4.

Os

obni

odbit

ak

14.1.

Izn

os

obrač

u-na

nog

porez

a na

doho

dak

15.1.

Oz

naka

ne

opo-

rezivo

g pr

imitk

a

16.1.

Oz

naka

na

čina

isplat

e

17. O

bra-

čuna

ni pr

imita

k od

nesa

m.

rada

(plać

a)

3. Šif

ra op

ćine/

grada

rad

a

5. Im

e i pr

ezi-

me st

jecate

lja/

osigu

ranika

6.2. O

zna-

ka pr

imit-

ka/o

bvez

e do

prino

sa

7.2.

Obve

za

pose

bnog

do

prino

sa

za po

ca-

nje za

po-

šljav

anja

osob

a s

invali

dite-

tom

9. Oz

naka

pu

nog/

ne

puno

g rad

nog

vreme

na

ili rad

a s

polov

icom

radno

g vre

mena

10.1.

Ra

z-do

blje

obra-

čuna

od

10.2.

Ra

z-do

blje

obra-

čuna

do

12. O

sno-

vica z

a ob

račun

do

prino

sa

12.2.

Do-

prino

s za

miro

vinsko

os

iguran

je - II

STUP

12.4.

Do

prino

s za

zaš

tu

zdrav

lja

na ra

du

12.6.

Doda

t-ni

dopr

inos

za m

irovin

-sko

osig.

za

staž o

sigu-

ranja

koji

se ra

čuna

s po

veća

nim

trajan

jem

12.8.

Po

seba

n do

prino

s za

koriš

tenje

zdrav

stve-

ne za

š te

u ino

zems

tvu

13.1.

Izda

tak

13.3.

Do

hoda

k

13.5.

Po

rezna

os

novic

a

14.2.

Izn

os

obrač

u-na

nog

prire

za

porez

u na

doho

dak

15.2.

Izn

os

neop

o-rez

ivog

prim

itka

16.2.

Izn

os za

isp

latu

1.01

333

1111

1111

111

0001

03

160

6.526

,8097

9,02

979,0

211

0,96

0,00

0,00

1.305

,362.2

00,00

469,3

60

16.5

26,80

0133

3Ivo

Ivić

0001

01

1. 11

. 20

14.

30. 1

1. 20

146.5

26,80

326,3

432

,630,0

00,0

00,0

05.2

21,44

3.021

,4484

,480,0

04.6

67,60

2.01

333

1111

1111

111

0001

03

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

00,0

0-66

,000

10,0

0

0133

3Ivo

Ivić

0046

01

1. 1.

2014

.31

. 12.

2014

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

0,00

-11,83

0,00

77,83

46


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

1. Uvod Svi sudionici u platnom prometu dužni su podmiri-va javna davanja prema uplatnim računima, koji su propisani Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nan-ciranje drugih javnih potreba u 2014. godini (NN, br. 17/14, 40/14; dalje u tekstu: Naredba o uplatnim računima), koja se za svaku kalendarsku godinu kao porezno razdoblje donosi posebno. Navedenom Na-redbom o uplatnim računima propisani su računi na koje se uplaćuju prihodi proračuna, obvezni doprinosi te prihodi za fi nanciranje drugih javnih potreba, način uplaćivanja h prihoda, kao i izvještavanje njihovih korisnika o uplatama i isplatama s računa.

Sukladno članku 2. Općeg poreznog zakona (NN, br. 147/08 do 73/13 – dalje u tekstu: OPZ), javnim dava-njima smatraju se porezi, carine, pristojbe, doprinosi za obvezna osiguranja, naknade za koncesije, novča-ne kazne za porezne prekršaje te sva druga davanja čije je utvrđivanje, nadzor i naplata prema posebnim propisima u nadležnos poreznog jela. Među m, osim poslova utvrđivanja, nadzora, naplate i ovrhe poreza, porezno jelo nadležno je i za obavljanje povrata preplaćenog poreza i poreza plaćenog bez pravne osnove, kao i preknjiženja više uplaćenih onih javnih prihoda o kojima anali čku knjigovodstvenu evidenciju vodi Porezna uprava.

2. Vrste javnih davanja propisanih Naredbom o uplatnim računima

Naredbom o uplatnim računima koju sudionici u platnom prometu koriste pri plaćanju javnih davanja u 2014. godini, prihodi proračuna podijeljeni su u 4 grupe, i to su:

• proračunski prihodi – koji mogu bi :a) vlas prihodi prihodi državnog proračuna te

županijskih, gradskih i općinskih proračuna i prihodi mjesne samouprave, koji se uplaćuju na račun za redovno poslovanje odnosnog prora-čuna. (Pregled računa proračuna sastavni je dio Priloga 1 Naredbe o uplatnim računima)

b) zajednički prihodi zajednički prihod državnog i županijskih proračuna, zajednički prihod držav-nog, gradskih i općinskih proračuna, zajednički prihod državnog, županijskih, gradskih i općin-skih proračuna te zajednički prihod županijskih, gradskih i općinskih proračuna, koji se uplaćuju na uplatne račune propisane Naredbom o uplat-nim računima. Raspodjela zajedničkih prihoda u korist državnog, županijskih, gradskih i općinskih proračuna, odnosno u korist trgovačkih društava u vlasništvu RH i ostalih organizacija, raspoređu-je FINA u zakonom određenim postocima prema odredbama Zakona o fi nanciranju jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93 do 25/12), i to svakog radnog dana. Stoga su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, ustanove i trgovačka društva u vla-sništvu RH i ostale ustanove kojima se raspore-đuju sredstva, dužne odmah po otvaranju raču-na kao i promjeni računa u kreditnoj ins tuciji,

Zahtjevi za preknjiženje pogrešno uplaćenih javnih prihoda Mirjana Mahović Komljenović *

Pri popunjavanju naloga za plaćanje poreza i doprinosa te drugih javnih davanja, sudionici u platnom pro-metu često griješe upisivanjem pogrešnog broja računa primatelja, modela uplate, OIB-a ili brojčane oznake vrste prihoda. Na taj način uplaćena sredstva mogu bi usmjerena na pogrešan račun proračuna ili uplatni račun, s čime porezna obveza nije podmirena ili je neki drugi javni prihod preplaćen.

Stoga je sudionicima u platnom prometu u interesu da pri upla javnih davanja, odmah po otkrivanju po-greške, podnesu zahtjev za preknjiženje sredstava nadležnoj ispostavi Porezne uprave s kojom su dužni kon- nuirano usklađiva svoja knjigovodstvena stanja. Zahtjevi za povrat odnosno preknjiženje pogrešno upla-ćenih javnih davanja podnose se i drugim jelima i ins tucijama, koja su određena Naredbom o uplatnim računima.

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Samobor.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

47


obavijes FINA-u, Sektor usluga za javni sektor, Centar za podršku sustava riznice, Vrtni put 3, 10 000 Zagreb:

• Sredstva doprinosa za MO za starost na temelju individualne kapitalizirane štednje (II stup)

• Prihodi Ustanova i trgovačkih društava u vlasniš-tvu Republike Hrvatske – prihodi Hrvatskih voda, prihodi Hrvatskih šuma, prihodi županijskih uprava za ceste te prihodi lučkih uprava.

• Ostali prihodi za javne potrebe – prihodi turis č-kih zajednica, prihodi obrtničkih komora (komorski doprinos u paušalnom iznosu i od dohotka, dobi ili plaće) te prihodi Hrvatske gospodarske komore.

Račun Državnog proračuna RH, računi za uplatu za-jedničkih prihoda proračuna, javnih poduzeća te ra-čuni za uplatu ostalih prihoda za javne potrebe, otvo-reni su i vode se u Hrvatskoj narodnoj banci, a računi proračuna županija te gradova i općina, otvoreni su i vode se u poslovnim bankama.

Od 1. lipnja 2014. u primjeni je isključivo IBAN kon-strukcija transakcijskih računa pomoću koje sudionici u platnom prometu obavljaju nacionalne i međuna-rodne platne transakcije, upotrebom standardizira-nih naloga za plaćanje – Obrazaca HUB-3 i HUB-3A.

2.1. Značaj pravovremenog podmirivanja javnih davanja

Kako bi se izbjeglo plaćanje zakonskih zateznih kamata, porezni obveznici su dužni pravovremeno podmiriva- zakonske obveze, te poznava vrstu prihoda koji se

uplaćuje i kome uplaćena sredstva pripadaju. Isposta-ve Porezne uprave vodi anali čke evidencije o pojedi-nim vrstama prihoda poreznih obveznika, te u slučaju kada nalozi za plaćanje javnih davanja nisu popunjeni sukladno odredbama Naredbe o uplatnim računima, već sadrže pogrešan račun za uplatu ili neispravnu oznaku u pozivu na broj primatelja, iako su obveze pla-ćene, iste neće bi pravodobno eviden rane kao upla-te na računu državnog proračuna ili proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Stoga su za ispravnost pravilno popunjenih naloga za plaćanje javnih davanja zainteresirani sudionici plat-nog prometa, i to:

• kreditne ins tucije koje snose svu materijalnu od-govornost, ako zaprime i obrade nepotpune nalo-ge za plaćanje koji nisu ispunjeni u skladu s Nared-bom o uplatnim računima te zbog toga sredstva ne budu prepoznata. Radi navedenog su već pri zapri-manju i obradi svakog naloga za plaćanje, kreditne ins tucije obvezne osigura programsku kontrolu ispravnos is h (sveza pojedinog računa za upla-tu i brojčane oznake vrste prihoda koji se uplaćuju,

modela uplate i sl.), kako bi se pravodobno otkri-le greške, te izuzeli oni nalozi za plaćanje iz daljnje obrade, dok se is ispravno ne popune.

• obveznici uplate – pravne i fi zičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost te građani, ko-jima je važno da nalozi za plaćanje ne sadrže ne-ispravne podatke, te da uplaćena sredstva budu pravilno usmjerena, i to na dan kad su i uplaćena, kako bi se izbjeglo plaćanje zateznih kamata zbog nepravovremenog plaćanja.

Prema točki VII. podtočki 8. Zajedničkih odredbi Naredbe o uplatnim računima, danom uplate po-reza, obveznih doprinosa te drugih prihoda, podra-zumijeva se dan kada su sredstva eviden rana na računu državnog proračuna, na računu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, na računu zajedničkih prihoda proračuna, na računu na koji se uplaćuje doprinos za mirovinsko osiguranje za individualnu kapitaliziranu štednju ili nekom drugom uplatnom računu, a ne kad su tere- la račun pla telja.

Prema tome, sudionici u platnom prometu mogu izbjeći plaćanje zakonskih zateznih kamata samo, ako su javna davanja uplaćena te eviden rana na isprav-nom uplatnom računu, i to do propisanog datuma valute.

3. Ustanove kojima se podnose zahtjevi za povrat i preknjiženje javnih prihoda

• Mjesno nadležnoj ispostavi Porezne uprave – podnose se zahtjevi za povrat više ili preknjženje pogrešno uplaćenih sredstava, za one vrste poreza i drugih javnih prihoda, o kojima anali čku eviden-cije o uplatama i zaduženjima vodi Porezna uprava, i koji su navedeni u točki VII., podtočki 9.3. Nared-be o uplatnim računima, a to su:1. prihodi Državnog proračuna račun:

HR1210010051863000160• PDV, PDV na usluge inozemnih poduzetnika,

poseban porez na promet upotrebljavanih osobnih automobila, ostalih motornih vozila, plovila i zrakoplova, porez od igara na sreću, novčane kazne za prekršaje koje izriče Pore-zna uprava te koje je utvrdila Financijska poli-cija, doprinos za MO na temelju generacijske solidarnos , doprinos za ZO, doprinos za za-pošljavanje i dr.

2. Doprinos za MO na temelju individualne kapitalizi-rane štednje račun: HR7610010051700036001• S osnove rada za poslodavca pravnu osobu, s

osnove rada za poslodavca fi zičku osobu, za staž koji se računa s povećanim trajanjem i dr.

48


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

3. Prihodi županijskih proračuna – županijske nov-čane kazne po rješenjima sudaca za prekršaje i prisilna naplata županijskih novčanih kazni, koju obavlja Porezna uprava za sve županije, te župa-nijski porezi, pristojbe i naknade za one županije koje su temeljem suglasnos ministra fi nancija ovlas le Poreznu upravu za obavljanje poslova utvrđivanja, eviden ranja, nadzora, naplate i ovrhe županijskih poreza.

4. Prihodi gradskih i općinskih proračuna – grad-ske i općinske novčane kazne te prisilna naplata gradskih i općinskih novčanih kazni, koju obavlja Porezna uprava za sve gradove i općine, te grad-ske i općinske poreze za one gradove i općine koje su temeljem suglasnos ministra fi nancija ovlas le Poreznu upravu za obavljanje poslova utvrđivanja, nadzora, naplate i ovrhe gradskih i općinskih poreza.

5. Zajednički prihodi državnog, županijskih, grad-skih i općinskih proračuna – porez i prirez poreza na dohodak, prihod od spomeničke rente, koji se plaća po stopi na ukupan prihod te porez na promet nekretnina.

6. Ostali prihodi – članarina turis čkim zajednica-ma, komorski doprinos Obrtničkim komorama u paušalnom iznosu i od dohotka, dobi ili plaće, članarina HGK te doprinos za obavljanje javnih ovlas HGK.

Naredbom o uplatnim računima propisane su i dru-ge Ustanove kojima se dostavljaju zahtjevi za povrate i preknjiženja ostalih prihoda, a iste su navedene u točki VII. podtočki od 9.4. do 9.12., i to:

• Nadležnom carinskom uredu – zahtjevi za povrat više i preknjiženje prihoda uplaćenih u korist držav-nog proračuna – i to posebnog poreza na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrako-plove, trošarina na energente, alkohol, pivo, du-hanske proizvode, poseban porez na bezalkoholna pića, kavu te luksuzne proizvode, novčane kazne za prekršaje, koje izriče Carinska uprava, troškove postupka prisilne naplate i porezne prekršaje koje vodi Carinska uprava, i dr.

• HZMO, 10 000 Zagreb, Mihanovićeva 3 – za povrat i preknjiženje prihoda s brojčanom oznakom 8281 – Kapitalizirani doprinos.

• Financijskom inspektoratu, Ulica grada Vukovara 72, 10 000 Zagreb, za povrat i preknjiženje novča-nih kazni za devizne prekršaje (brojčana oznaka vr-ste prihoda 6017), te gotovinska sredstva oduzeta po posebnim propisima (brojčana oznaka vrste pri-hoda 7013).

• Ministarstvu pravosuđa, sektoru za fi nancije i javnu nabavu, Ulica grada Vukovara 49, 10 000 Zagreb, podnose se zahtjevi za povrat pogrešno ili

više uplaćenih prihoda od sudskih pristojbi, novča-nih kazni i troškova postupka iz nadležnos pravo-sudnih jela.

• Ministarstvu unutarnjih poslova, Upravi za mate-rijalno-fi nancijske poslove, Sektoru za fi nancije i proračun, Ulica grada Vukovara 33, podnose se za-htjevi za povrat pogrešno ili više uplaćenih prihoda od novčanih kazni i troškova postupka iz nadležno-s Ministarstva unutarnjih poslova.

• Zahtjevi za povrat upla telju drugih prihoda dr-žavnog proračuna o kojima Porezna uprava ne vodi anali čke evidencije, upućuju se jelu koje je propi-salo plaćanje tog prihoda. Ako se radi o pogrešnoj upla , pismeni zahtjev za povrat podnosi se Mini-starstvu fi nancija, Sektoru za izvršavanje državnog proračuna, 10 000 Zagreb, Katančićeva 5.

• Mjerodavnim proračunima – podnose se zahtjevi za povrat i preknjiženje pogrešno i više uplaćenih prihoda gradskih/općinskih proračuna (osima za poreze i druge javne prihode za koje evidenciju o uplatama i zaduženjima vodi Porezna uprava.)

Jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve može ovlas FINU za rješavanje neprepozna h uplata izvršenih u korist računa proračuna.

• Ustanovama i trgovačkim društvima u vlasništvu RH – zahtjevi za povrat i preknjiženja prihoda usta-nova i trgovačkih društava u korist kojih su pogreš-no odnosno više uplaćena sredstva.

• Davatelju koncesije – za povrat i preknjiženje po-grešno uplaćene koncesijske i druge naknade koje se prate preko Registra koncesija. Davatelj konce-sije dostavlja suglasnost i zahtjev za povrat viška prihoda odnosno za preknjiženje prihoda Ministar-stvu fi nancija, Sektoru za gospodarstvo, Službi za koncesije i javno privatno partnerstvo, Odjelu za Registar koncesija, Katančićeva 5, 10 000 Zagreb.

• Ministarstvu fi nancija, Sektoru za izvršavanje dr-žavnog proračuna, 10 000 Zagreb, Katančićeva 5, podnose se zahtjevi za povrat i preknjiženje zajed-ničkih prihoda proračuna (državnog, županijskih te gradskih i općinskih), koji su većinski prihod računa državnog proračuna.

• FINA-i – Sektoru usluga za javni sektor, Centru za podršku sustavu riznice, 10 000 Zagreb, Vrtni put 3 – podnose se zahtjevi za povrat i preknjiže-nje javnih prihoda, koji nisu navedeni u prethod-nim točkama. Sa zahtjevom za izvršenje povrata ili preknjiženje prilaže se suglasnost korisnika, čiji je to većinski prihod ili suglasnost ins tucije, koja je nadležna za izdavanje rješenja i anali čko praćenje prihoda. Pravna osoba dostavlja presliku izvatka računa i kopiju naloga za uplatu, a fi zička osoba prilaže originalni dokument o upla .

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

49


4. Preknjiženja pogrešno uplaćenih javnih davanja

Sva preknjiženja pogrešno uplaćenih javnih prihoda s jednog na drugi račun te unutar istog uplatnog raču-na, obavlja nadležna ispostava Porezne uprave za one prihode o kojima vodi anali čku knjigovodstvenu evi-denciju po informacijskom sustavu. Zahtjevi za pre-knjiženje pogrešno uplaćenih javnih davanja zajedno sa dokazom o upla , podnose se ispostavi Porezne uprave prema sjedištu za pravne te prebivalištu ili uo-bičajenom boravištu za fi zičke osobe, koje obavljaju registriranu djelatnost te građane. Ostali zahtjevi za preknjiženje pogrešno uplaćenih ostalih prihoda, do-stavljaju se nadležnim proračunima i ustanovama, na čiji račun su sredstva i uplaćena.

4.1. Preknjiženja vlas h prihoda proračuna

Sredstva koja su uplaćena na pogrešan račun proračuna (državni, županijski, gradski ili općinski), preknjižavaju se na ispravan račun, pisanim zahtjevom poreznog obveznika i naloga za plaća-nje, koji se popunjava na teret računa proračuna na koji su sredstva pogrešno uplaćena, a u korist ispravnog računa proračuna. Na nalogu za plaćanje upi-suje se broj modela HR68 , a u pozivu na broj pla telja, brojčana oznaka vrste prihoda sa kojeg se sredstva preknjiža-vaju te OIB.

Na istom nalogu, također se upisuje broj modela HR68 , a u pozivu na broj primatelja ispravna brojčana oznaka vrste prihoda, koji se uplaćuje te OIB osobe na koju se sredstva pre-knjižavaju.

• Ako je uplata poreza ili drugog javnog prihoda iz-vršena na ispravan račun proračuna, ali na po-grešnu brojčanu oznaku vrste prihoda, nalog za prijenos se popunjava na teret računa proračuna na koji je izvršena uplata i u korist istog računa proračuna. U pozivu na broj pla telja upisuje se broj modela HR68 , brojčana oznaka vrste prihoda na koju su sredstva pogrešno uplaćena te OIB. U pozivu na broj primatelja, također se upisuje broj modela HR68 , ispravna brojčana oznaka vrste pri-hoda, koji se uplaćuje te OIB.

Izuzetak kod preknjiženja poreza na dobit

Porez na dobit je vlas prihod državnog proračuna i prema Naredbi o uplatnim računima, uplaćuje se na račune otvorene na razini grada odnosno općine, pri čemu su u okviru uplatnog računa za svaku vrstu poreza na dobit otvorene posebne brojčane oznake

vrste poreza. Iako se radi o vlas tom prihodu držav-nog proračuna, preknjiženje s jedne brojčane ozna-ke vrste poreza na dobit na drugu brojčanu oznaku unutar računa poreza na dobit na razini istog grada/općine, obavlja se internim preknjiženjem, što znači da se za takva preknjižnja ne ispostavljaju nalozi plat-nom prometu.

Primjer: preknjiženje sredstava sa poreza na dobit na PDV

• Pravna osoba Obala d. d. iz Splita, OIB: 11111112222, podnijela je nadležnoj ispostavi Porezne uprave za-htjev za preknjiženje sredstava u svo od 5.000,00 kn s poreza na dobit (konto 1651), gdje je eviden- rana preplata, na PDV (konto 1201) na kojem po-

stoji nepodmireno dugovanje po zaduženju Obras-ca PDV iz srpnja 2014.

4.2. Preknjiženja zajedničkih prihoda proračuna

Ako su sredstva uplaćena na pogrešan račun za upla-tu zajedničkih prihoda proračuna, temeljem pisanog zahtjeva za preknjiženje, pogrešno uplaćena sredstva preusmjeravaju se na ispravan račun nalogom za pla-ćanje, koji se popunjava na teret uplatnog računa na koji su sredstva pogrešno uplaćena, a u korist isprav-nog uplatnog računa. Na nalogu za plaćanje – upisuje se broj modela HR67 , a u pozivu na broj pla telja OIB. U pozivu na broj primatelja, također se upisuje broj modela HR67 te OIB poreznog obveznika, kome se sredstva preknjižavaju. Iznimno, kod prekriženja poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, u pozivu na broj pla telja odnosno primatelja, upisuje se broj modela HR68 , brojčana oznaka vrste prihoda za pojedini račun te OIB, iako se radi o zajedničkom prihodu.

Porez na dobit Grad Split

Državni proračun RH PDV

Preknjiženje po PD obrascu za Obala d.d., Split

H R 6 8 12 0 1 – 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2

H R 1 2 1 0 0 1 0 0 5 1 8 6 3 0 0 0 1 6 0

H R 6 8 1 6 5 1 - 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2

H R 1 7 1 0 0 1 0 0 5 1 7 4 0 9 1 6 0 6 4

H R K = 5 0 0 0, 0 0

1 8 0 9 2 0 1 4

X

Slika 1.

pitajcentar@ m4pin.hr

50


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

Primjer: preknjiženje pogrešne uplate sa članarine turis čke zajednice na članarinu Hrvatskoj gospo-darskoj komori

• Pravna osoba Galeb d. o. o. iz Zadra (mali podu-zetnik), podnijela je zahtjev kojim traži preknjiže-nje pogrešne uplate s članarine turis čke zajednice Zadra, na članarinu Hrvatskoj gospodarskoj komori u svo od 600,00 kn. Sa zahtjevom za preknjiže-nje, prilaže se i nalog u kojem se u pozivu na broj pla telja i u pozivu na broj primatelja, upisuje broj modela HR67 Kod preknjiženja na račun članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori, osim OIB-a kao pr-vog podatka, na nalogu za prijenos mali poduzetni-ci upisuju kao podatak drugi – posebnu oznaku za male poduzetnike – broj 002 (koji sadrži 3 znamen-ke), te kao podatak treći – mjesec i godinu (4 zna-menke), a za kolovoz ove godine to je broj 1408.

4.3. Prekriženje vlas h prihoda proračuna na zajedničke prihode proračuna i obratno

Prekniženje sredstava koja su pogrešno uplaćena na račun proračuna, a trebala su bi uplaćena na račun za uplatu zajedničkih prihoda proračuna, nalog za plaćanje se popunjava:

• na teret računa proračuna na koji su sredstva pogrešno uplaćena

• u korist ispravnog računa za uplatu zajedničkih prihoda proračuna.

U pozivu na broj pla telja upisuje se broj modela HR68 , brojčana oznaka vrste prihoda na koju su sredstva po-grešno uplaćena, te OIB. U pozivu na broj primatelja, upisuje se broj modela HR67 i u nastavku OIB na koji će se oba-vi preknjiženje.

• Izuzetak od navedenog su računi po-reza na dohodak i prirez porezu na

dohodak, gdje se kod preknjiženja koris broj mo-dela HR68 , a u pozivu na broj odobrenja upisuje se brojčana oznaka vrste prihoda te u nastavku OIB. Kod obrnutog preknjiženja, s računa zajedničkih prihoda na vlas te prihode proračuna, nalog za prijenos se popunjava na teret zajedničkih priho-da, a u korist računa proračuna. U pozivu na broj upla telja upisuje se broj modela HR67 i OIB, a u pozivu na broj primatelja – broj modela HR68 , te u nastavku brojčanu oznaku vrste prihoda i OIB.

Primjer: preknjiženje pretplate doprinosa za MO – II. stup na komorski doprinos od dohotka, dobi ili plaće

• fi zička osoba koja obavlja registriranu obrtničku djelatnost u Gradu Zaprešiću, podnijela je nadlež-noj ispostavi Porezne uprave zahtjev za preknji-

ženje više plaćenog doprinosa za MO na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup) u svo od 250,00 kn, na račun komorskog doprinosa od do-hotka Zagrebačke županije. S pisme-nim zahtjevom priložila je i ispravno popunjen nalog za plaćanje. Zaprimlje-ne pismene zahtjeve za preknjiženje doprinosa II. stupa, Porezna uprava dostavlja REGOS-u na odobrenje radi provjere i potvrđivanja opravdanos zahtjeva. Ako je zahtjev za preknjiženje doprinosa opravdan, ovlašteni djelat-nici REGOS-a to potvrđuju pečatom i potpisom na zahtjevu, koji se nakon toga vraća nadležnoj ispostavi Porezne

uprave prema sjedištu za pravne osobe te prebi-valištu samostalnog obveznika plaćanja doprinosa, na provedbu. Stoga će Porezna uprava obavi pre-knjiženje sredstava, tek po dobivenoj suglasnos od REGOS-a.

Članarina TZ Zadar

Članarina HGK

Preknjiženje za Galeb d. o. o

H R6 7 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 – 0 0 2 – 1 4 0 6

H R 8 5 1 0 0 1 0 0 5 1 7 0 0 0 5 2 6 2 0

H R 67 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5

H R 4 2 1 0 0 1 0 0 5 1 7 5 2 0 2 7 1 5 8

H R K = 6 0 0 , 0 0 0 0

1 4 0 8 2 0 1 4

X

Slika 2.

Doprinos za MO II. stup REGOS

Komorski doprinos od dohotka – Zagrebačka

županija

Preknjiženje Laura Bišćan

H R6 7 4 4 1 1 1 1 1 1 1 1 2

H R 8 7 1 0 0 1 0 0 5 1 7 7 1 0 5 2 4 1 3

H R 6 8 2 0 4 6 - 4 4 1 1 1 1 1 1 1 1 2

H R 7 6 1 0 0 1 0 0 5 1 7 0 0 0 3 6 0 0 1

H R K = 2 5 0 , 0 0 0 0

2 0 0 8 2 0 1 4

X

Slika 3.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

51


5. Preknjiženja sredstava unutar istog uplatnog računa i otpis zateznih kamata

Pri preknjiženju sredstava unutar istog uplatnog raču-na, a između različi h brojčanih oznaka vrste prihoda, nalog za prijenos popunjava se na teret i u korist istog računa. Porezni obveznici koji obavljaju gospodarsku djelatnost te građani koji su obveznici plaćanja javnih prihoda, dužni su podmiriva svoje obveze u zakonom propisanim rokovima, pri čemu se za nepravodobno uplaćeni iznos javnih prihoda obračunava zatezna ka-mata sukladno članku 116. Općeg poreznog zakona (NN, br. 147/08 do 73/13), članku 29. Zakona o obve-znim odnosima (NN, br. 35/05 do 125/11) i članku 3. Zakona o kamatama (NN, br. 94/04). Stopa zakonske zatezne kamate na nepravovremeno uplaćene obve-ze obračunava se po stopi od 12 % godišnje.

Među m, ako je porezni obveznik zadužen za kamate zbog nepravovremenog plaćanja, jer je upla o sred-stva na pogrešnu brojčanu oznaku vrste prihoda unu-tar istog uplatnog računa, može podnije zahtjev nadležnoj ispostavi Porezne uprave za storniranjem obračunanih kamata. Budući da se radi o prihodima unutar istog uplatnog računa, Porezna uprava će za-htjevu udovolji jer se sredstva smatraju uplaćenim na dan kad su eviden rana na uplatnom računu, ne-ovisno od toga što je uplata obavljena na pogrešnu brojčanu oznaku vrste prihoda. Prema tome, porezni obveznik ima pravo na otpis zaduženih kamata, ako podnese zahtjev za preknjiženje nadležnoj ispostavi Porezne uprave, u kojem će traži i otpis zaduženih kamata.

Primjer: Pravna osoba Javor d. o. o. iz Siska, OIB: 44444444445, pogrešno je upla la svotu od 1.000,00 kn na PDV na usluge inozemnih poduzetnika (konto 1228) umjesto na PDV (konto 1201). Pismenim za-htjevom s dokazom o upla , te ispravno popunjenim nalogom za plaćanje, pravna osoba traži preknjiženje sredstava unutar računa Državnog proračuna, od

nadležne ispostave Porezne uprave, kao i oslobađa-nje od plaćanja zaduženih kamata na kontu 1201. Za-htjevu će se udovolji , jer se danom uplate poreza, podrazumijeva dan kada su sredstva eviden rana na računu državnog proračuna, neovisno od pogrešne brojčane oznake vrste prihoda.

6. Preknjiženje doprinosa za obvezna osiguranja

6.1. Preknjiženje doprinosa za MO na temelju generacijske solidarnos , doprinosa za ZO te doprinosa za zapošljavanje

Kod popunjavanja naloga za preknjiženje dopri-nosa za MO I. stup, ZO te zapošljavanje, a koji se popunjava na teret računa Državnog proračuna – HR1210010051863000160, treba vodi računa da se u pozivu na broj pla telja i u pozivu na broj primate-lja, upisuju svi elemen koji su za određene brojčane oznake vrste prihoda propisani Naredbom o uplatnim računima (NN, br. 17/14 i 49/14), za uplatu h prihoda – model HR68 , brojčana oznaka vrste prihoda, OIB te oznaku izvješća obrasca JOPPD prema kojem se obav-lja uplata.

6.2. Preknjiženje doprinosa za MO na temelju individualne kapitalizirane štednje

Budući da je Porezna uprava nadležna i za preknjiže-nje doprinosa za MO na temelju individualne kapitali-zirane štednje – II. stup, to su zahtjevi za preknjiženje dostavljaju nadležnoj ispostavi Porezne uprave pre-ma sjedištu/prebivalištu ispla telja, odnosno sjedi-štu za samostalnog obveznika plaćanja doprinosa. Nalog za preknjiženje popunjava se na teret računa HR7610010051700036001 i brojčane oznake vrste prihoda iz Naredbe o uplatnim računima, na koju je bila izvršena uplata (2003, 2011, 2020, 2046, 2194, 2216, 2224, 2232, 2240, 2259, 2267, 2275).

U pozivu na broj zaduženja upisuje se broj modela HR68, brojčana oznaka vrste prihoda na koju je uplata bila iz-vršena te OIB. Za brojčane oznake vr-ste prihoda, koji se iskazuju na Obras-cu JOPPD, uz OIB je potrebno upisa i oznaku izvješća JOPPD prema kojemu se vrši uplata. Zaprimljene zahtjeve za preknjiženje, nadležna ispostava Pore-zne uprave dostavlja REGOS-u na uskla-đenje i odobrenje, koji nakon provjere opravdanos , zahtjev ovjeren potpi-som i pečatom vraća ispostavi na izvr-šenje. Među m, iako je zahtjev za pre-

Državni proračun RH Usluge inozemnih

poduzetnika

Državni proračun RH PDV

Preknjiženje uplate Javor d. o. o.

HR 6 8 1 2 0 1 – 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5

H R 1 2 1 0 0 1 0 0 5 1 8 6 3 0 0 0 1 6 0

H R 6 8 1 2 2 8 - 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5

H R 1 2 1 0 0 1 0 0 5 1 8 6 3 0 0 0 1 6 0

H R K = 1 0 0 0 , 0 0

1 0 0 9 2 0 1 4

X

Slika 4.

52


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

knjiženje opravdan, Porezna uprava ne može izvrši preknjiženje sredstava, ako kod poreznog obveznika postoje neplaćeni porezi ili druga javna davanja, koju knjigovodstvenu evidenciju vodi Porezna uprava, a sukladno članku 113. OPZ-a.

Primjer: preknjiženje doprinosa II stupa na porez na dobit

• pravna osoba Lako d. o. o. iz Varaždina, pogrešno je upla la svotu od 700,00 kn doprinosa za miro-vinsko osiguranje na temelju individualne kapitalzi-rane štednje – II. stup umjesto poreza na dobit za grad Varaždin. Sa zahtjevom za preknjiženje dosta-vila je ispravno popunjeni nalog za plaćanje. Nakon provjere i odobrenja REGOS-a, nadležna ispostava će obavi preknjiženje doprinosa, ako pravna oso-ba nema drugih neizmirenih obveza, te joj dostavi Obavijest o preknjiženju radi potrebnih knjiženja u poslovnim knjigama.

7. Preknjiženje sredstava u slučaju blokade računa poreznih obveznika

Prema Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sred-stvima (NN, br. 91/10 i 112/12), ovrhu na novčanim sredstvima poreznih dužnika provodi FINA umjesto poslovnih banaka. Stoga sve ispostave Porezne upra-ve kao ovrhovoditelji, izdana rješenje o ovrsi pljenid-bom i prijenosom novčanih sredstava, koje ovršenika ima na računu kod banke, dostavljaju na izvršenje FI-NA-i. Prijenos sredstava ovršenika, FINA je obvezna obavi u iznosu i po računima koji su određeni u rje-šenju o ovrsi.

Među m, kada FINA umjesto u iznosima i po vrstama prihoda, kako je određeno u rješenju o ovrsi, obavi prijenos ovršenikovih sredstava na jedan račun dr-žavnog proračuna, što ima za posljedicu preplatu na jednoj brojčanoj oznaci vrste prihoda na koji je uplata

obavljena, dok se na drugim vrstama prihoda obra-čunavaju kamate, potrebno je obavi preknjiženje sredstava u iznosima i na vrstu prihoda, a prema rje-šenju o ovrsi, kao i promjenu datuma valute u skladu s datum, kada je Državni proračun zaprimio sredstva.

Stoga, porezni obveznik nad kojim se provodi postu-pak ovrhe, treba usklađiva knjigovodstveno stanje svojih uplata sa evidencijama Porezne uprave, te podnije zahtjev za preknjiženje više uplaćenih sred-stava na one brojčane oznake vrste prihoda na koji-ma je iskazan dug.

Nadalje, ispostava Porezne uprave obvezna je ovrše-niku na njegov zahtjev, vra više uplaćena sredstva u slučaju preplatnog salda na računu PDV-a, koji je u međuvremenu nastao temeljem obračunske prijave PDV-a, koju je dostavio sam ovršenik, ali samo u slu-čaju ako ovršenik nema drugih dospjelih, a neplaće-nih poreza koje naplaćuje porezno jelo. Prema tome, ovršenik čije se obveze naplaćuju ovrhom na novča-

nim sredstvima, dužan je kon nuirano usklađiva svoje knjigovodstvene evi-dencije s evidencijama Porezne uprave, kako bi se na zahtjev ovršenika moglo obavi preknjiženje preplaćenih sred-stava.

8. Preknjiženja pogrešno uplaćenih prihoda po osnovu obveza temeljem Obrasca JOPPD S primjenom od 1. siječnja 2014. a na jedinstvenom obrascu JOPPD – ispla- telji, sami porezni obveznici ili nosi-

telji obveznih osiguranja, obvezni su iskaziva primitke od kojih se utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od imovinskih prava, dohodak od kapitala, dohodak od osiguranja, drugi dohodak te određeni primici, koji ne podliježu opore-zivanju. Za one vrste prihoda za uplatu poreza na do-hodak i doprinosa, za koje se podnosi obrazac JOPPD, Naredbom o uplatnim računima propisane su nove brojčane oznake odnosno šifre konta, koje se iskazu-ju na nalogu za plaćanje.

Među m, ako su porezni obveznici prihode po osnovu obveza temeljem JOPPD obrasca, od početka ove go-dine, umjesto na nove brojčane oznake pogrešno upla- li na stare vrste prihoda, dužni su nadležnoj ispostavi

porezne uprave podnije pismeni zahtjev temeljem kojeg će se obavi preknjiženje. Preknjiženje se vrši te-meljem naloga za plaćanje, koji se dostavlja FINA-i na provedbu, osim u slučaju preknjiženja koje se obavlja interno, bez naloga platnog prometa, i to za:

Doprinos za MO II stup

REGOS

Porez na dobit Grad Varaždin

Preknjiženje pogrešne uplate Lako d.o.o.

H R 6 8 1 6 5 1 - 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 3

H R 4 7 1 0 0 1 0 0 5 1 7 4 7 2 1 6 0 6 2

H R 6 8 2 0 0 3 - 1 0 1 0 1 0 1 0 1 0 3

H R 7 6 1 0 0 1 0 0 5 1 7 0 0 0 3 6 0 0 1

H R K = 7 0 0,0 0

2 0 0 8 2 0 1 4

X

Slika 5.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

53


• Preknjiženja unutar računa doprinosa za mirovin-sko osiguranje II. Stupa kada se preknjiženje obav-lja sa jedne vrste prihoda II. stupa MO na drugu vrstu prihoda II. Stupa MO.

• Preknjiženja unutar računa poreza i prireza na do-hodak, kada se radi o računu istog grada/općine, a preknjiženje se obavlja sa jedne vrste prihoda po-reza i prireza na dohodak na drugu vrstu prihoda poreza i prireza na dohodak.

Na nalogu za plaćanje pomoću kojeg će se obavi preknjiženje upisuje se:

• broj modela→ HR68 • poziv na broj primatelja → šifra vrste prihoda

(8168, 2283, 8192, 2321, 8486, 8508, 8630 8753, 8761, 1880, 1899), te

• oznaka izvješća obrasca JOPPD (GGXXX), kako bi se uplate povezale sa zaduženjima temeljem Obrasca JOPPD.

Primjer: preknjiženje poreza na dohodak sa stare na novu brojčanu oznaku

• Pravna osoba Sjaj d. o. o. iz Samobora, podnijela je Poreznoj upravi 14. 4. 2014. Obrazac JOPPD s ozna-kom izvješća 14104, temeljem kojeg je pogrešno uplaćen porez i prirez na dohodak od nesamostal-nog rada u iznosu od 1.000,00 kn na račun grada Samobora i staru brojčanu oznaku 1406, umjesto na račun poreza i prireza na dohodak grada Zapre-šić i novu brojčanu oznaku 1880. Temeljem podne-senog pismenog zahtjeva, obavlja se preknjiženje ispostavljanjem naloga platnom prometu. Kako bi se ispravno povezale uplate sa zaduženjima temeljem Obrasca JOPPD, na nalogu za preknji-ženje, potrebno je u pozivu na broja primatelja upisa oznaku izvješća 14104.

9. Interna preknjiženja bez upotrebe naloga u platnom prometu

Preknjiženja pogrešno uplaćenih sredstava internim nalogom za knjiženje, mogu se obavi u ispostavi Po-rezne uprave, samo u slučaju ako je porez uplaćen na ispravan račun proračuna i ispravnu brojčanu oznaku vrste prihoda, ili na ispravan račun za uplatu zajed-ničkih prihoda, ali je u pozivu na broj odobrenja na nalogu za uplatu upisan pogrešan OIB. Za ovakva pre-knjiženja ne ispostavljaju se nalozi za plaćanje FINA-i, već se preknjiženje s pogrešnog OIB-a na ispravan OIB, obavljaju isključivo temeljem pisanog zahtjeva poreznog obveznika, po poreznom knjigovodstvu u ispostavama Porezne uprave. Internim nalozima također se preknjižavaju uplate koje su obavljene na pogrešnu brojčanu oznaku vrste poreza unutar raču-na za uplatu poreza i prireza na dohodak, kao i unutar računa za uplatu poreza na dobit uz uvjet da su sred-stva usmjerena na ispravan račun.

Pri korištenju internih naloga za knjiženje koriste se točno određene oznake knjiženja tzv. IKE. Temeljem zahtjeva poreznog obveznika i s prethodno dobive-nom suglasnos REGOS-a, internim preknjiženjem obavljaju se i preknjiženja uplata na račun doprinosa za MO II stupa – 1001005-1700036001, i to s jednog OIB-a na drugi, te unutar tog računa s jedne brojčane oznake vrste prihoda na drugu.

Primjer: preknjiženje unutar računa poreza i prire-za na dohodak Grad Samobor

• Porezni obveznik s prebivalištem u Samoboru, pod-nio je zahtjev za preknjiženjem sredstava u svo od 550,00 kn, i to s poreza i prireza na dohodak po godišnjoj prijavi (konto 1619), gdje je iskazana pre-plata po godišnjem obračunu, na predujam poreza

i prireza na dohodak od imovine na te-melju najma ili zakupa koji se plaća po rješenju Porezne uprave (konto 1503), gdje je eviden ran dug.

Preknjiženje se obavlja unutar računa – porez i prirez na dohodak za grad Sa-mobor

HR7510010051738012004, temeljem internog naloga kojeg će putem knji-govodstva proves ispostava Porezne uprave u Sisku.

Porez i prirez na dohodak - Grad Samobor

Porez i prirez na dohodak Grad Zaprešić

Preknjiženje Sjaj d.o.o.

H R 6 8 1 8 8 0 - 4 4 1 1 1 1 1 1 1 4 4 - 1 4 1 0 4

H R 9 5 1 0 0 1 0 0 5 1 7 5 4 3 1 2 0 0 9

H R 6 8 1 4 0 6 - 4 4 1 1 1 1 1 1 1 4 4

H R 7 5 1 0 0 1 0 0 5 1 7 3 8 0 1 2 0 0 4

H R K = 1 0 0 0, 0 0

2 0 0 4 2 0 1 4

X

Slika 6.

54


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

Slika 7. Preknjiženje uplata unutar računa poreza i prireza na dohodak – Grad Samobor prema specifi kaciji:

REDBR

SA 1619 NA 1503DATUM VALUTE

OIB PREZIME IME /NAZIV TVRTKE IZNOS OIB PREZIME IME /

NAZIV TVRTKE IZNOS Datum valute

1. 55555555558 Ivan Babić 550,00 55555555558 Ivan Babić 550,00 01.01.2014. 01.01.2009.

Potpis Mjesto pečata

10. Zaključak

Za obavljanje preknjiženja pogrešnih uplata, od 1. lipnja 2014. koris se isključivo IBAN konstrukcija transakcijskih računa te standardizirani nalozi za plaćanje – Obrasci HUB-3 i HUB-3A. Kako bi se što ranije otkrili pogrešno uplaćeni porezi i druga javna davanja, pravne i fi zičke osobe, koje obavljaju gos-podarsku djelatnost, dužne su kon nuirano usklađi-va vlas te uplate javnih davanja sa knjigovodstve-nim stanjem po vrstama prihoda, čiju anali čku evi-denciju vodi Porezna uprava. Preknjiženja pogrešno uplaćenih javnih prihoda s jednog na drugi račun

te unutar istog uplatnog računa, obavlja nadležna ispostava Porezne uprave za one prihode o kojima vodi anali čku knjigovodstvenu evidenciju. Sva pre-knjiženja koja se obavljaju na teret računa za MO II stupa, (interno preknjiženje ili preknjiženje putem dostavljanja naloga platnom prometu), ne smiju se obavlja bez prethodnog odobrenja i suglasnos REGOS-a. U ispostavama Porezne uprave, učestali su zahtjevi za preknjiženjem uplaćenih obveznih do-prinosa i poreza na dohodak te mogućeg prireza te-meljem novog Obrasca JOPPD, a koja javna davanja su od 1. siječnja 2014. pogrešno uplaćena na stare brojčane oznake vrste prihoda.

Vam ovu jesen i zimu donosi radionice napredne obuke

Više informacija o radioniciama, sadržaju i načinu prijave možete pronaći na www.spi.hr.

S obzirom na dinamičnost poslovanja većine naših korisnika kod kojih učenje i usvajanje novosti nikada ne prestaje,

Studeni 2014. Prosinac 2014. Siječanj 2015.

Godišnji obračun poreza pri zadnjoj isplati plaće (KOP)

-

17.11., 18.11., 20.11., 21.11. i 24.11.2014.

-

04. i 05.12.2014.

Obračun kamata kroz LC/SPI sustav

Kraj godine i priprema financijskih izvještaja u sustavu proračuna

-

-

26. i 27.01.2015.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

55

UDK 346.2 JAVNA NABAVA

1. UvodZakon o javnoj nabavi (NN, 90/11, 83/13, 143/13, 13/14 – Odluka Ustavnog suda RH; dalje u tekstu: Za-kon) kao postupke javne nabave propisuje otvoreni postupak, ograničeni postupak, pregovarački postu-pak, s i bez prethodne objave, natjecateljski dijalog i natječaj. Osim navedenih postupaka javne nabave, Zakon u članku 44. propisuje alterna vni postupak za nabavu usluga iz Dodatka IIB Zakona. Ovaj članak se detaljnije bavi pitanjem nabave usluga iz Dodatka IIB Zakona (primjerice: hotelske i restoranske usluge; pravne usluge; zaš tarske usluge i sl.), za nabavu ko-jih je propisan (s mogućnos nabave navedenih uslu-ga provedbom nekog od redovnih postupaka javne nabave) i fl eksibilniji postupak sklapanja ugovora su-kladno članku 44. Zakona, ali članak donosi također i kraći osvrt na odredbe novih direk va u području javne nabave, koje su stupile na snagu 17. travnja ove godine, kojima se regulira pitanje nabave tzv. druš-tvenih i drugih posebnih usluga, koje većim dijelom obuhvaćaju usluge, koje su sada navedene u Dodatku IIB važećeg Zakona.

Naime, nove direk ve o javnoj nabavi Europskog par-lamenta i vijeća, koje reguliraju područje (klasične) javne nabave (Direk va 2014/24/EU) i nabave subje-kata koji djeluju u području vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru i sektoru poštan-skih usluga (Direk va 2014/25/EU), objavljene su u Službenom listu EU 28. ožujka 2014. godine, a stupile su na snagu 17. travnja 2014. godine. Države članice ih moraju transponira u nacionalna zakonodavstva najkasnije do 18. travnja 2016. godine, s mogućnošću odgode primjene određenih odredbi.

2. Vrijednost javne nabave usluga u 2013. godini

Prema Sta s čkom izvješću o javnoj nabavi u RH za 2013. godinu, koje je objavljeno na internetskoj strani-ci: h p://www.javnanabava.hr/default.aspx?id=3425, ukupna vrijednost javne nabave u 2013. godini izno-si 39.485.757.201,00 kuna. Od toga ukupna vrijed-nost ugovora i okvirnih sporazuma objavljenih u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (EOJN RH) iznosi 33.148.035.625,00 kuna. Uz to, vrijednost eviden rane bagatelne nabave je 6.335.248.494,00 kuna, te vrijednost nabave za diplomatsko-konzularna predstavništva RH iznosi 2.473.082,00 kuna.

Od navedenog iznosa ugovora i okvirnih spora-zuma objavljenih u EOJN-u RH, na usluge otpada 7.882.083.103,00 kuna, odnosno 23,78 % od ukupne vrijednos nabave. Naručitelji su najčešće koris li otvoreni postupak javne nabave (84,22 %) za naba-vu roba/usluga/radova, kojeg su koris li dijelom i za usluge iz Dodatka IIB Zakona, a postupak sklapanja ugovora za usluge iz Dodatka IIB Zakona, propisan člankom 44. Zakona, koris li su u 3,78 % slučajeva (832 sklopljena ugovora). Dakle, primjenom postupka propisanog člankom 44. Zakona naručitelji su sklopili ugovore u vrijednos od 278.838.575,00 kuna (odno-sno 0,84 % od ukupne vrijednos objavljenih ugovora i okvirnih sporazuma).

Ovdje treba napomenu da u iznosu bagatelne na-bave (6.335.248.494,00 kuna), dio koji se odnosi na ugovore o uslugama iznosi 2.813.038.487,00 kuna, u okviru kojeg iznosa je svakako značajan dio koji se odnosi na nabavu usluga iz Dodatka II. B Zakona, su-kladno internom aktu naručitelja (pravilnik, odluka ili sl.), za predmete nabave čija je procijenjena vrijed-nost ispod praga bagatelne nabave (70.000,00 odno-sno, nakon stupanja na snagu Zakona o izmjenama i

Nabava usluga iz Dodatka II. B Zakona o javnoj nabaviAnte Loboja *

Za nabavu usluga iz Dodatka II. B naručitelj može proves jedan od redovnih postupaka javne nabave ili fl eksibilan postupak nabave sukladan članku 44. Zakona o javnoj nabavi. Kako postoje nedoumice kod oda-bira postupka za pojedine usluge, autor članka pobliže objašnjava proces nabave usluga iz Dodatka II. B, navodi konkretne primjere iz prakse, ali daje i osvrt na koji će se način prema novim direk vama EU defi ni-ra nabave usluga.

* Ante Loboja, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva RH.

56

JAVNA NABAVA UDK 346.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

dopunama Zakona o javnoj nabavi, NN, br. 143/13, 200.000,00 kuna), a što nije posebno prikazano u Sta- s čkom izvjeću o javnoj nabavi.

3. Ugovori o javnim uslugamaVažeći Zakon pristupa uređenju ugovora o javnim uslugama na tri različita načina. Naime, tri su različita režima prema kojima naručitelji postupaju kod naba-ve usluga. To su:

• usluge izuzete od primjene Zakona • usluge iz Dodatka II. A Zakona, te • usluge iz Dodatka II. B Zakona.

Za usluge koje su izuzete od primjene Zakona (npr. usluge istraživanja i razvoja – članak 10., stavak 1. točka 7.; usluge koje određeni javni naručitelj pruža temeljem isklučivog prava – članak 10., stavak 1., toč-ka 3.; usluge arbitraže i mirenja – članak 10., stavak 1., točka 5.; i sl.) naručitelji nisu obvezni, prije sklapa-nja ugovora o nabavi h usluga provodi postupke propisane Zakonom o javnoj nabavi. Zakon u odred-bi članka 59., stavka 4. predviđa mogućnost objave prethodne obavijes o namjeri sklapanja ugovora i u slučaju ugovora, koji su izuze od primjene Zako-na. Navedena mogućnost nije i obveza naručiteljima da predmetne usluge na koje se primjenjuje ins tut izuzeća, nabavljaju sukladno Zakonu o javnoj nabavi.

Među m, ako naručitelj objavi rečenu obavijest, obvezan je primijeni i rok mirovanja koji iznosi 15 dana od dana objave prethodne obavijes o namje-ri sklapanja ugovora. Također, Zakon u članku 150. predviđa i mogućnost ulaganja žalbe u roku od de-set dana od objave prethodne obavijes o namjeri sklapanja ugovora u odnosu na zakonitost sklapanja takvog ugovora primjenom ins tuta izuzeća. Suklad-no odredbi članka 60., stavka 6. Zakona, da naručitelj može objavi obavijest o sklopljenom ugovoru izuze-tom od primjene Zakona.

Usluge navedene u Dodatku II. A Zakona su tzv. pri-oritetne usluge. Na nabavu h usluga primjenjuju se sve odredbe Zakona. Postupak javne nabave priori-tetnih usluga ni po čemu se ne razlikuje od postupka nabave robe ili radova. Dakle, ovisno o procijenjenoj vrijednos usluga iz Dodatka II. A Zakona, naručitelji su obvezni primjenjiva odgovarajuće odredbe Zako-na, za velike ili male vrijednos nabave. Za nabavu usluga iz Dodatka II. B Zakona, osim redovnih po-stupaka javne nabave propisuje poseban, fl eksibilan režim nabave, sukladno članku 44. Zakona. Među na-vedene usluge spadaju: hotelske i restoranske uslu-ge (kategorija broj 17); usluge željezničkog prijevoza (kategorija broj 18); usluge prijevoza vodenim puto-vima (kategorija broj 19); prateće i pomoćne usluge

prijevoza (kategorija broj 20); pravne usluge (katego-rija broj 21); usluge posredovanja pri zapošljavanju i pribavljanja osoba (kategorija broj 22); istražiteljske usluge i usluge na području sigurnos ; osim usluga oklopnih vozila (kategorija broj 23); usluge obrazo-vanja i stručnog osposobljavanja (kategorija broj 24); zdravstvene i socijalne usluge (kategorija broj 25); us-luge u području rekreacije; kulture i sporta (kategori-ja broj 26) i ostale usluge (kategorija broj 27).

Sukladno članku 2. stavku 1. podtočki 2. Uredbe o objavama javne nabave (NN, br. 10/12) vrijednos europskih pragova kod nabave usluga iz Dodatka IIB Zakona, koji se primjenjuju na javne naručitelje iznose 207.000,00 EUR, dok za sektorske naručitelje, suklad-no stavku 3. točki 1. istoga članka Uredbe, taj prag iznosi 414.000,00 EUR-a. Nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji na naručitelje, javne i sektor-ske, primjenjuju se vrijednos europskih pragova pre-računa u njihove odgovarajuće vrijednos u kunama koje objavljuje Europska komisija u Službenom listu Europske unije. Sukladno Uredbi Europske komisije br. 1336/2013., od 13. prosinca 2013. promijenjeni su pra-govi za postupke dodjele ugovora, koje se primjenjuju od 1. siječnja 2014., a za usluge iz Dodatka IIB iznosi: 1.558.544 kn (za javne naručitelje) i 3.117.089,00 kuna (za sektorske naručitelje). Vrijednos europskih prago-va dani su u iznosu bez poreza na dodanu vrijednost

4. Postupci sklapanja ugovora za usluge iz Dodatka II. B Zakona

Kod nabave usluga iz Dodatka IIB Zakona naručitelji mogu:

• proves jedan od redovnih postupaka javne na-bave (otvoreni, ograničeni, pregovarački postu-pak javne nabave, i sl.), primjenjujući sve odredbe Zakona i provedbenih propisa, koje se odnose na određeni postupak, ili

• proves postupak sklapanja ugovora propisan člankom 44. Zakona.

Prema tome, ovisno o prirodi usluge o kojoj se radi, uključujući i razinu tržišnog natjecanja u tom području, naručitelj će se u praksi odluči za provedbu nekog od redovnih postupaka javne nabave (npr. kod nabave za-š tarskih usluga i sl.) ili za postupak propisan člankom 44. Zakona. Naručitelj, javni ili sektorski, je taj koji su-kladno članku 25. Zakona, odlučuje koji postupak javne nabave će proves za nabavu h usluga.

5. Početak postupka propisanog člankom 44. Zakona

Ako naručitelj odluči proves postupak sklapanja ugovora za usluge iz Dodatka II. B propisan člankom

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

57


44. Zakona, tada on objavljuje zahtjev za prikuplja-nje ponuda na internetskim stranicama. Objavom zahtjeva za prikupljanje ponuda osigurava se transpa-rentnost u postupanju naručitelja kod sklapanja ova-kvih ugovora, te omogućuje određeno nadmetanje među gospodarskim subjek ma. Postupak započinje danom objave zahtjeva za prikupljanje ponuda na internetskim stranicama. U pravilu će to bi internet-ske stranice samog naručitelja, ako ih ima, odnosno internetske stranice pružatelja takvih usluga na trži-štu, ako sam naručitelj ne raspolaže is ma. Također, može se radi o internetskim stranicama osnivača neke ustanove (npr. dječjeg vr ća, škole i sl.), ako takve ustanove ne raspolažu vlas m internetskim stranicama.

Zahtjev za prikupljanje ponuda nije objava javne na-bave u smislu članka 55. Zakona, kojim su u stavku 1. pobrojane objave o javnoj nabavi (poziv na nadmeta-nje; poziv na natječaj; prethodna obavijest o namjeri sklapanja ugovora; obavijest o sklopljenim ugovori-ma i sl.), odnosno ne objavljuje se u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (dalje u tekstu: EOJN RH). Također, Uredba o objavama javne nabave, članak 4. Uredbe, (NN, br. 10/12) ne sadrži standardni obrazac zahtjeva za prikupljanje ponuda, već is kreiraju sami naručitelji prilikom njegovog objavljivanja, poštujući minimalan sadržaj zahtjeva propisan Zakonom. U tom smislu zahtjev za priku-pljanje ponuda sadrži najmanje: 1. naziv naručitelja, 2. opis predmeta nabave i tehničke specifi kacije, 3. procijenjenu vrijednost nabave, 4. kriterij za odabir ponude, 5. uvjete i zahtjeve koje ponuditelji treba-ju ispuni , ako se traži, 6. rok za dostavu ponude (datum i vrijeme), 7. način dostavljanja ponuda, 8. adresu na koju se ponude dostavljaju, 9. internetsku adresu ili adresu na kojoj se može preuze dodatna dokumentacija, ako je potrebno, 10. kontakt osobu, broj telefona i adresu elektroničke pošte, 11. datum objave zahtjeva na internetskim stranicama.

Zahtjev mora bi dostupan na internetskim strani-cama najmanje 60 dana od njegove objave. Ovaj rok ne treba dovodi u vezu s rokom za dostavu ponuda propisanim člankom 44., stavkom 8. Zakona. Smisao ove odredbe je transparentnost u postupanju naru-čitelja, ali i dostupnost podataka o objavljenom po-stupku sklapanja ugovora za usluge iz Dodatka IIB, za potrebe onih državnih jela kojima je to potrebno (npr. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave; Središnje jelo državne uprave nadležno za sustav javne nabave; nadležno Državno odvjetniš-tvo i sl.).

Istodobno s objavljivanjem zahtjeva za prikupljanje ponuda na internetskim stranicama naručitelj može,

što znači da nije obvezan, upu zahtjev za prikuplja-nje ponuda određenom broju (najmanje tri) gospo-darskih subjekata, po vlas tom izboru. Ovisno o pri-rodi usluge o kojoj se radi, uključujući i razinu tržišnog natjecanja u tom području, broj gospodarskih subje-kata može bi manji od tri.

6. Kada naručitelj nije obvezan objavi zahtjev za prikupljanje ponuda

Iznimno, naručitelj nije obvezan objavi zahtjev za prikupljanje ponuda, ako je objava zahtjeva u su-protnos s posebnim propisom (npr. Zakon o jav-nom bilježništvu i sl.), kojim je regulirano obavljanje određenih usluga. U tom slučaju naručitelj upućuje zahtjev za prikupljanje ponuda gospodarskom su-bjektu po vlas tom izboru (npr. određenom javnom bilježniku, i sl.).

Primjer iz prakse: Mišljenje središnjeg jela dr-žavne uprave nadležnog za sustav javne nabave, po pitanju nabave javnobilježničkih usluga

U vezi s upitom kojim se traži mišljenje o provedbi postupka sklapanja ugovora za predmet nabave: javnobilježničke usluge, odgovoreno je kako slijedi. U Dodatku II. B Zakona, pod kategorijom 21, nave-dene su pravne usluge. Rečene usluge odnose se na referentne brojeve u Jedinstvenom rječniku jav-ne nabave (CPV) od 79100000-5 do 79140000-7. Člankom 2. Zakona o javnom bilježništvu (NN, br. 78/93; 29/94; 162/98; 16/07, 75/09) određeno je da se javnobilježnička služba sastoji u: službenom sastavljanju i izdavanju javnih isprava o pravnim poslovima, izjavama i činjenicama na kojima se utemeljuju prava; u službenom ovjeravanju pri-vatnih isprava; u primanju na čuvanje isprava, za- m novca i predmeta od vrijednos radi njihove

predaje drugim osobama ili nadležnim jelima te u obavljanju, po nalogu sudova ili drugih javnih -jela, postupaka određenih zakonom, kao i drugih poslova predviđenih is m zakonom.

Sukladno članku 3., stavku 1. Zakona o javnom bilježništvu javnobilježničke isprave su: isprave o pravnim poslovima i izjavama, koje su sastavili javni bilježnici (javnobilježnički ak ); zapisnici o pravnim radnjama koje su obavili ili kojima su bili nazočni javni bilježnici (javnobilježnički zapisnici) i potvrde o činjenicama, koje su posvjedočili javni bilježnici (javnobilježnička potvrda).

Navedenim nadležnos ma javnih bilježnika propi-sanim Zakonom o javnom bilježništvu odgovaraju sljedeće CPV-oznake i opis usluga iz Dodatka II. B Zakona:

58


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

• 79130000-4 Usluge pravnog dokumen ranja i ovjeravanja

• 79131000-1 Usluge dokumen ranja• 79132000-8 Usluge ovjeravanja.

S druge strane, Zakon o javnoj nabavi u članku 43. stavku 3. propisuje da za sklapanje ugovora o jav-nim uslugama iz Dodatka II. B javni naručitelji pro-vode jedan od postupaka javne nabave ili postupak opisan u članku 44. istoga Zakona. Za sve usluge iz Dodatka II. B Zakona, pa tako i za nabavu javnobi-lježničkih usluga, naručitelji mogu proves postu-pak javne nabave propisan člankom 44. Zakona. U tom smislu naručitelj nije obvezan objavi zahtjev za prikupljanje ponuda, ako je to u suprotnos s posebnim propisom ili pravilima kojima je reguli-rano obavljanje određenih usluga. Temeljem svega navedenoga, proizlazi da prilikom nabave javnobi-lježničkih usluga naručitelji mogu postupi suklad-no članku 44. stavku 5. Zakona. Pa u tom slučaju, naručitelji:

• Upućuju zahtjev za prikupljanje ponuda za naba-vu javnobilježničkih usluga, pri čemu broj javnih bilježnika kojima se upućuje zahtjev može bi manji od tri, tj. zahtjev se može upu i samo jednom javnom bilježniku.

• Nisu obvezni objavi zahtjev za prikupljanje po-nuda na internetskim stranicama.

Nova Direk va Europskog parlamenta i Vijeća 2014/24/EU, koja regulira postupke javne nabave u klasičnom sektoru, u članku 10. (Posebna izuzeća za ugovore o uslugama), u točki d-iv.), propisuje da se ona ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi prav-nih usluga, i to: usluge ovjeravanja i cer fi ciranja do-kumenata koje moraju pruži javni bilježnici. Dakle, javnobilježničke usluge, koje naručitelji prema važe-ćem Zakonu, u pravilu nabavljaju provedbom postup-ka sklapanja ugovora za usluge iz Dodatka IIB Zako-na (Usluge pravnog dokumen ranja i ovjeravanja), propisanog člankom 44., stavkom 5. Zakona, nakon transpozicije navedenih odredbi Direk ve u nacional-no zakonodavstvo, bit će izuzete od primjene Zakona o javnoj nabavi.

7. Nabava odvjetničkih usluga, kao pravnih usluga u smislu Dodatka II. B Zakona

Hrvatska odvjetnička komora je sukladno Rješenju Ustavnog suda RH U-I-23/1999. od 20.04.2000., za-uzela stav da odvjetnička djelatnost ne predstavlja gospodarsku djelatnost i ne može zbog svojih spe-cifi čnos bi podvrgnuta tržišnim zakonitos ma, te da specifi čna pravila struke položaj odvjetništva čine

bitno drugačijim od položaja gospodarskih djelatno-s na tržištu, čime se ono izdvaja od pravila koja vla-daju u gospodarstvu u kojem je profi t, s poš vanjem ustavnih načela i prava, osnovni cilj.

Uvažavajući mišljenje Hrvatske odvjetničke komo-re Uprava za sustav javne nabave je zauzela stav da naručitelji mogu za nabavu odvjetničkih usluga, a s obzirom na njihovu prirodu, uključujući i razinu tržišnog natjecanja u području pružanja h uslu-ga, primijeni članak 44., stavak 5. Zakona. U tom slučaju, naručitelji mogu postupi sukladno članku 44., stavcima 2., 3. i 4. Zakona, dakle:

• nisu obvezni objavi zahtjev za prikupljanje po-nuda na internetskim stranicama, i

• upućuju zahtjev za prikupljanje ponuda za prav-ne usluge, pri čemu broj odvjetnika kojima se upućuje zahtjev može bi manji od tri, tj. zahtjev se može upu i samo jednom odvjetniku.

Naručitelji na opisani način, smiju nabavlja samo usluge, koje odvjetnici kao oblike pravne pomoći pružaju temeljem Zakona o odvjetništvu, a suklad-no Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika: davanje pravnih savjeta i mišljenja; sastavljanje isprava (ugovori, oporuke, izjave i dr.); sastavljanje tužbi, žalbi prijedloga, zahtjeva, molbi, izvanrednih pravnih lijekova i drugih podnesaka i zastupanje stranaka.

Nova Direk va Europskog parlamenta i Vijeća 2014/24/EU, također, u članku 10. (Posebna izuze-ća za ugovore o uslugama), u točki d – i.) propisuje da se ona ne primjenjuje na ugovore o javnoj nabavi pravnih usluga, i to na: a) pravno zastupanje stranke od strane odvjetnika u: arbitraži ili mirenju u državi članici, trećoj zemlji, ili pred instancom međunarod-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

59


ne arbitraže ili instancom za mirenje; ili, u sudskom postupku pred sudovima ili jelima javne vlas u dr-žavi članici ili trećoj zemlji ili pred međunarodnim sudom; b) pravno savjetovanje koje odvjetnik pruža jekom pripreme bilo kojeg od navedenih postupa-

ka. Dakle, odvjetničke usluge koje naručitelji prema važećem Zakonu nabavljaju provedbom nekog od re-dovnih postupaka ili primjenom postupka sklapanja ugovora za usluge iz Dodatka II. B Zakona, propisanog člankom 44. Zakona, nakon transpozicije navedenih odredbi Direk ve 2014/24/EU u nacionalno zakono-davstvo, bit će izuzete od primjene Zakona o javnoj nabavi.

8. Razlozi isključenja i uvje sposobnos S obzirom na to da i direk ve Europske unije propi-suju blaži režim kod nabave usluga iz Dodatka II. B Zakona, hrvatski Zakon o javnoj nabavi je, osim mo-gućnos korištenja redovnih postupaka javne naba-ve, propisao za naručitelje i mogućnost provedbe jed-nostavnije procedure sklapanja ugovora za navedene usluge. Zakon je prvenstveno propisao uvjete u vezi s osiguranjem odgovarajuće razine transparentnos , koju naručitelji moraju osigura , sukladno direk va-ma (ovisno o razini tržišnog natjecanja u pojedinom području), ako naručitelj provodi postupak propisan člankom 44. Zakona, a ne neki od redovnih postupa-ka javne nabave.

U odnosu na razloge za isključenje ponuditelja i uvjete sposobnos ponuditelja, Zakon je stavio na dispozici-ju samom naručitelju, da odluči hoće li postavlja na-vedene uvjete. U praksi, kad provode ovaj postupak sklapanja ugovora za usluge iz Dodatka II. B Zakona, naručitelji često, ovisno o samom predmetu nabave, određuju barem određene minimalne uvjete (primje-rice: u vezi s nekažnjavanošću; plaćanjem dospjelih poreznih obveza i doprinosa, pravnom i poslovnom sposobnošću i sl.). Dakle, naručitelj kada provodi po-stupak propisan člankom 44. Zakona, može, ali nije obvezan u zahtjevu za prikupljanje ponuda odredi razloge za isključenje ponuditelja (izrečena pravo-moćna osuđujuća presuda za jedno ili više u Zakonu pobrojanih kaznenih djela, kao što su: prijevara u gos-podarskom poslovanju, zlouporaba u postupku javne nabave, primanje mita u gospodarskom poslovanju, davanje mita u gospodarskom poslovanju, zloupora-ba u postupku javne nabave, zlouporaba položaja i ovlas , i sl; neplaćeni porezi i doprinosi; lažni podaci u dostavljenim dokumen ma).

Naručitelj također može, ali nije obvezan naves i ostale razloge isključenja ponuditelja iz postupka javne nabave (stečaj, likvidacija, profesionalni pro-pust i sl.). Isto tako, naručitelj može, ali nije obvezan

odredi i uvjete sposobnos koje ponuditelji moraju ispunjava (upis u sudski, obrtni, strukovni ili drugi odgovarajući registar države sjedišta gospodarskog subjekta). Također, ako natjecatelj ili ponuditelj mora posjedova određeno ovlaštenje ili kako bi mogao izvrši određeni ugovor u državi njegova sjedišta, naručitelj može, ali nije obvezan, od njega traži da dokaže posjedovanje važećeg ovlaštenja ili članstva, kako bi mogao izvrši ugovor ili dio ugovora, za sebe ili podizvoditelja (različite suglasnos , ovlaštenja ili dozvole).

Primjerice: Odobrenje za obavljanje djelatnos privatne zaš te, izdano od Ministarstva unutar-njih poslova, sukladno Zakonu o privatnoj zaš , u postupku nabave usluge tjelesne zaš te osoba i imovine.

Treba reći da ovakav pristup zakonodavca, u odnosu na određivanje razloga isključenja, odnosno uvjeta sposobnos ponuditelja u postupku sukladno član-ku 44. Zakona, korespondira s određenim rješenjima koja promoviraju nove direk ve EU u području javne nabave. U tom smislu Direk va Europskog parlamen-ta i Vijeća 2014/24/EU, koja regulira postupke javne nabave u klasičnom sektoru, predviđa Europski je-dinstveni dokument o nabavi natjecatelja odnosno ponuditelja (ESPD, engl. European Single Procurement Document). Rješenje koje donose nove direk ve u vezi s načinom dokazivanja sposobnos u postupku javne nabave, nakon njihove transpozicije u nacio-nalna zakonodavstva, značajno će pojednostavi i ubrza provedbu postupaka javne nabave, smanji administra vo opterećenje, ali i smanji troškove su-djelovanja gospodarskih subjekata u njima.

Dakle, rješenje koje donosi nova Direk va Europskog parlamenta i Vijeća broj 2014/24/EU, obvezuje naru-čitelja da u vrijeme podnošenja zahtjeva za sudjelo-vanje ili ponuda prihva Europski jedinstveni doku-ment o nabavi, koji se sastoji od ažurirane osobne izjave kao preliminarnog dokaza, umjesto potvrda (cer fi kata) koje izdaju jela javne vlas ili treće oso-be, a koji potvrđuju da određeni gospodarski subjekt ispunjava sljedeće uvjete , i to:

a) da nije u nekoj od situacija u kojima se gospodarski subjek moraju ili mogu isključi (npr. kažnjava-nost; neplaćeni porezi; stečaj i sl.)

b) da zadovoljava kriterije za izbor (povezano sa spo-sobnos izvršenja ugovora – pravnu i poslovnu; fi -nancijsku; tehničku i stručnu)

c) gdje je primjenjivo, da ispunjava objek vna pravi-la i kriterije u vezi sa smanjivanjem broja gospo-darskih subjekata, koji će sudjelova u 2. stupnju ograničenog postupka; pregovaračkog postupka s prethodnom ob jav om i sl.).

60


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

Od najpovoljnijeg ponuditelja kojemu će bi dodi-jeljen ugovor ili okvirni sporazum, naručitelj će prije sklapanja ugovora zah jeva da mu stavi na raspo-laganje relevantne dokaze, a ako is to ne učini, do sklapanja ugovora/okvirnog sporazuma ne bi doš-lo. Ovdje je potrebno napomenu da, iako Zakon o javnoj nabavi ne obvezuje naručitelja koji nabavlja određene usluge iz Dodatka II. B prema proceduri iz članka 44. Zakona, da u zahtjevu za prikupljanje po-nuda određuje uvjete iz članaka od 67. do 74. Zakona (razlozi isključenja i uvje sposobnos ponuditelja), svakako je preporučljivo da naručitelj uzme u obzir odredbe posebnih propisa, kojima je regulirano obav-ljanje određene djelatnos , te sukladno zahtjevima iz posebnih propisa propiše odgovarajuće uvjete spo-sobnos za ponuditelje (npr. Odobrenje nadležnog jela za obavljanje djelatnos privatne zaš te i sl.).

Osim obveze poš vanja posebnih propisa kojima je regulirano obavljanje neke usluge iz Dodatka II. B Za-kona, često je iz prak čnih razloga, primjerice radi mogućnos odabira najpovoljnije ponude sposobnog ponuditelja, potrebno u zahtjevu za prikupljanje po-nuda naves : uvjete i zahtjeve koje ponuditelji treba-ju ispuni (npr. da je ponuditelj registriran za obav-ljanje djelatnos povezane s predmetom nabave; da ima odgovarajuće ovlaštenje za obavljanje navedene djelatnos ; odredi određene minimalne tehničke uvjete u vezi s predmetom nabave i sl.).

9. Postupak otvaranja ponudaRok za dostavu ponuda ne smije bi kraći od 15 dana od dana upućivanja odnosno objavljivanja zahtjeva za prikupljanje ponuda. Navedeni minimalni rok je is i kod nabave male vrijednos i kod nabave velike vri-jednos . To je minimalni rok za dostavu ponuda kojeg određuje Zakon, dok rok za dostavu ponuda u odre-đenom slučaju može bi i dulji od minimalnog zakon-skog roka, ako je to potrebno za pripremu (izradu) i dostavu ponuda. Rokovi za dostavu ponuda određu-ju se na način da se utvrdi točan datum i vrijeme do kojeg se ponude mogu pravodobno dostavi . Prili-kom određivanja rokova za dostavu ponuda, naruči-telj mora posebno uze u obzir složenost predmeta nabave i vrijeme potrebno za izradu ponuda, poštu-jući minimalne rokove određene Zakonom.

Za ponuditelje koji sudjeluju u postupku sklapanja ugovora za usluge iz Dodatka II. B važno je ponudu za predmetne usluge sastavi tako da udovoljava svim uvje ma i zahtjevima navedenim u zahtjevu za pri-kupljanje ponuda, ako ih ima, kao i opisu predmeta nabave (propisanim tehničkim specifi kacijama), te istu dostavi najkasnije do vremena određenog za dostavu ponuda. Naručitelji, kada provode postupak

za nabavu usluga iz Dodatka IIB sukladno postupku propisanom u članku 44. Zakona, mogu, ali nisu ob-vezni javno otvori ponude, kao što je to slučaj, pri-mjerice u otvorenom, ograničenom i pregovaračkom postupku s prethodnom objavom. Sadržaj Zapisnika o javnom otvaranju ponuda propisuje Uredba o nači-nu izrade i postupanje s dokumentacijom za nadme-tanje i ponudama (čl. 23.).

10. Postupak pregleda i ocjene ponudaNakon otvaranja ponuda naručitelj pregledava i ocje-nuje ponude na temelju uvjeta iz zahtjeva za priku-pljanje ponuda i dodatne dokumentacije, ako su tra-ženi. Pregled i ocjena ponuda tajni su do donošenja odluke o odabiru ili poništenju. U postupku pregleda i ocjene ponuda naručitelj može zatraži objašnje-njenje neuobičajeno niske cijene ponude ili neuobi-čajeno niske pojedine jedinične cijene, ako dovode u sumnju mogućnost pružanja usluge, koja je predme t nabave.

U postupku pregleda i ocjene ponuda naručitelj može, kao i u redovnim postupcima javne nabave, u primjerenom roku, koji ne smije bi kraći od pet ni dulji od 15 dana od dana dostave zahtjeva, pozva ponuditelje da pojasne ili upotpune dokumente koje su predali sukladno člancima od 67. do 74. Zakona, ako su is bili traženi. Pojašnjenje ili upotpunjavanje dokumenata smije se odnosi samo na pogreške, nedostatke ili nejasnoće koji su uklonjivi. Pogreš-kama, nedostacima ili nejasnoćama, sukladno članku 92., stavku 2. Zakona, smatraju se dokumen koji jesu ili se čine nejasni, nepotpuni, pogrešni, sadrže greške ili nedostaju.

Također, naručitelj može u primjerenom roku koji ne smije bi kraći od pet ni duži od 10 dana od dana dostave zahtjeva, od ponuditelja zatraži da pojasne pojedine elemente ponude u dijelu koji se odnosi na ponuđeni predmet nabave. Pojašnjenje ne smije rezul ra izmjenom ponude. Naručitelj izrađuje Za-pisnik o pregledu i ocjeni ponuda te odabire najpo-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

61


voljniju ponudu sukladno kriteriju za odabir ponude. Sadržaj Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda također je propisan Uredbom o načinu izrade i postupanje s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (čl. 23.).

11. Objava prethodne obavijes o namjeri sklapanja ugovora

Prethodna obavijest o namjeri sklapanja ugovora je jedan od standardnih obrazaca (standardni obrazac br. 15) za objave javne nabave, propisanih Uredbom o objavama javne nabave, koja propisuje izgled i sa-držaj standardnih obrazaca za objave javne nabave, te način i uvjete njihova objavljivanja. Sadržaj pret-hodne obavijes o namjeri sklapanja ugovora za uslu-ge iz Dodatka II. B propisan je Dodatkom V.H Zakona. Nakon odabira ponude naručitelj može, ali nije obve-zan objavi prethodnu obavijest o namjeri sklapanja ugovora. Ako naručitelj objavi prethodnu obavijest o namjeri sklapanja ugovora dan objave obavijes ima učinak dostave odluke o odabiru. Naručitelj je obvezan primijeni rok mirovanja, koji iznosi 15 dana kod nabave velike vrijednos odnosno 10 dana kod nabave male vrijednos od dana objave prethodne obavijes o namjeri sklapanja ugovora. Početak roka mirovanja računa se od prvoga sljedećeg dana nakon dana objave prethodne obavijes o namjeri sklapanja ugovora.

12. Dostava odluke o odabiruAko naručitelj ne objavi prethodnu obavijest odluku o odabiru dostavlja ponuditeljima s preslikom zapi-snika o pregledu i ocjeni ponuda, na dokaziv način (dostavnica, povratnica, izvješće o uspješnom slanju telefaksom, elektronička isprava i sl.). Naručitelj je također obvezan primijeni rok mirovanja koji izno-si 15 dana kod nabave velike vrijednos , odnosno 10 dana kod nabave male vrijednos od dana dostave odluke o odabiru. Početak roka mirovanja računa se od prvoga sljedećeg dana nakon dana dostave odluke o odabiru.

13. Rok mirovanjaRok mirovanja je rok u kojem naručitelj ne smije sklo-pi ugovor. Odluka o odabiru postaje izvršna nakon proteka roka mirovanja i nastaje ugovor o javnoj nabavi. Rok mirovanja ne primjenjuje se, ako je u postupku sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka IIB sudjelovao samo jedan ponuditelj, čija je ponuda ujedno i odabrana. U tom slučaju odluka o odabiru postaje izvršna dostavom ponuditelju (što znači da u trenutku njene izvršnos nastaje ugovor o javnoj nabavi). Kada javni naručitelj objavi prethod-nu obavijest o namjeri sklapanja ugovora, obvezan je

primijeni rok mirovanja, koji iznosi 15/10 dana. Po-četak roka mirovanja računa se od prvoga sljedećeg dana nakon dana objave prethodne obavijes o na-mjeri sklapanja ugovora. U slučaju sklapanja ugovora za usluge iz Dodatka II. B, naručitelj je obvezan u pret-hodnoj obavijes o namjeri sklapanja ugovora, ako istu objavljuje, naves obrazloženje razloga sklapanja takvog ugovora. (Dodatak V.H, toč. 4b). U tom smislu sadržaj obrazloženja odnosit će se prvenstveno na činjenicu, da se zaista radi o uslugama iz Dodatka II. B.

14. Žalbeni rokoviU postupku sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. B velike vrijednos , žalba se izjavljuje u roku 10 dana, odnosno u postupku nabave male vri-jednos u roku pet dana, i to od dana objave pret-hodne obavijes o namjeri sklapanja ugovora u od-nosu na sadržaj zahtjeva za prikupljanje ponuda i dodatne dokumentacije, ako postoji, postupak pre-gleda, ocjene i odabira ponuda. Kada naručitelj nije objavio prethodnu obavijest o namjeri sklapanja ugo-vora, žalba se izjavljuje u roku 10 dana u postupku ve-like vrijednos odnosno u roku pet dana u postupku nabave male vrijednos , i to od dana primitka odluke o odabiru ili poništenju u odnosu na sadržaj zahtje-va za prikupljanje ponuda i dodatne dokumentaci-je, ako postoji, postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda odnosno razloge poništenja. U slučaju kada nije objavljen zahtjev za prikupljanje ponuda ni pret-hodna obavijest o namjeri sklapanja ugovora, žalba se izjavljuje u roku 30 dana od dana objave obavijes o sklopljenom ugovoru u odnosu na odabir postupka.

15. Obavijest o sklopljenim ugovorimaU slučaju ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. B Zakona naručitelj mora objavi obavijest o skloplje-nim ugovorima u Elektroničkom oglasniku javne na-bave Republike Hrvatske, ali u obavijes navodi slaže li se s njezinim objavljivanjem. Naručitelj također u obavijes o sklopljenom ugovoru navodi obrazlo-ženje sklapanja takvog ugovora (Dodatak V. D, toč. 14.b).

Primjer iz prakse: Naručitelj, Grad X, objavio je na svojim internetskim stranicama 27. srpnja 2012. godine zahtjev za prikupljanje ponuda u postup-ku sklapanja ugovora za usluge iz Dodatka II. B Zakona, za predmet nabave: usluge dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja za jednogodišnje raz-doblje.

Na navedeni zahtjev za prikupljanje ponuda žalbu Državnoj komisiji, dana 3. kolovoza 2012. godine,

62


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

izjavio je žalitelj Y. Žalitelj u žalbi u bitnome navo-di da usluge, koje su predmet nabave nisu usluge iz Dodatka II. B, već iz Dodatka II. A Zakona, pa je stoga naručitelj izabrao pogrešan postupak naba-ve. Dana 20. kolovoza 2012. godine Državna komi-sija je zaprimila podnesak naručitelja u kojem se navodi da u predmetnom postupku nije objavljena prethodna obavijest o namjeri sklapanja ugovora. Isto tako, budući da je žalitelj žalbu izjavio 3. kolo-voza 2012. godine, naručitelj do dana izjavljivanja žalbe nije mogao donije ni odluku o odabiru, a naručitelj ni žalitelj nisu Državnoj komisiji podni-jeli dokaz o eventualnom donošenju odluke o po-ništenju. Slijedom navedenoga (izjavljivanjem žal-be na zahtjev za prikupljanje ponuda), žalitelj nije izjavio žalbu sukladno odredbama Zakona. Stoga je sukladno odredbi članka 164., stavka 1. točke 2. Zakona žalba odbačena.

Primjer iz prakse: Je li valjana ponuda odabranog ponuditelja, koji nije dostavio popis ugovora o uslugama koji je naručitelj tražio u Zahtjevu za prikupljanje ponuda?

Naručitelj je objavio na vlas m Internet strani-cama Zahtjev za prikupljanje ponuda, sukladno odredbi članka 44. Zakona o javnoj nabavi, za na-bavu usluge pohrane i distribucije cjepiva za pro-vedbu programa obveznog cijepljenja i imunizacije, seroprofi lakse, i kemoprofi lakse. Između tri pris -gle ponude, koje je naručitelj ocijenio valjanima, naručitelj je Odlukom o odabiru odabrao ponu-du tvrtke XY d. o. o. Zagreb. Na Odluku o odabiru pravodobno je žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave izjavio a naručitelju isto-dobno dostavio žalitelj X d. o. o. Zagreb. Žalitelj iz-među ostaloga navodi da je naručitelj tražio popis ugovora koji odabrani ponuditelj nije dostavio već je samo priložio potvrde o uredno ispunjenim ugo-vorima.

Provjeravajući osnovanost žalbenog navoda Držav-na komisija je utvrdila da je točkom 4.2.1. Zahtjeva za prikupljanje ponuda propisano je da su ponu-ditelji dužni kao dokaz tehničke i stručne sposob-nos dostavi dokaz o uredno ispunjenim ugovo-rima. Propisano je da se dokaz dostavlja u obliku popisa ugovora o uslugama izvršenih u godini u kojoj je započeo postupak javne nabave i jekom tri godine koje prethode toj godini. Popis ugovora sadrži iznos, datum pružene usluge i naziv druge ugovorne strane. Ako je druga ugovorna strana pri-vatni subjekt, popis kao dokaz o uredno pruženoj usluzi sadrži ili mu se prilaže potvrda tog subjekta,

a u nedostatku iste vrijedi izjava gospodarskog su-bjekta uz dokaz da je potvrda zatražena. Nadalje, propisano je da ponuditelj prilaže popis najmanje dva ugovora izvršena u posljednje tri godine koji se odnose na pružanje istovrsnih ili sličnih usluga s navedenim iznosom datumom pružene usluge te nazivom druge ugovorne strane.

Na stranici ponude broj 20/46 odabrani ponuditelj je dostavio potvrdu o uredno izvršenim ugovorima (za tri ugovora), izdanu od druge ugovorne strane Merck Sharp&Dohme d. o. o. Zagreb, te na stra-nici broj 22/46 vlas tu izjavu ponuditelja da je od tvrtki Pfi zer H.C.P. Corpora on i Sanoli Pasteur S.A. zatražio potvrde o izvršenju ugovora, o distribuciji 2011., 2012. i 2013. godine, kao i dva nacrta potvr-da od navedenih tvrtki koji nisu ovjereni od druge ugovorne strane. Među m, odabrani ponuditelj nije u ponudi dostavio popis ugovora, kako je tra-ženo točkom 4.2.1. Zahtjeva za prikupljanje ponu-da, te s obzirom na to da je postupak javne nabave strogo formalan, predmetni žalbeni navod žalitelja je ocijenjen osnovanim.

Primjer iz prakse: Smije li ponuditelj prilikom izra-de ponude za usluge iz Dodatka II. B Zakona o jav-noj nabavi mijenja propisani tekst Zahtjeva za prikupljanje ponuda?

Naručitelj je 28. veljače 2014. godine objavio na vlas m internetskim stranicama Zahtjev za priku-pljanje ponuda, sukladno odredbi članka 44. Zako-na o javnoj nabavi, za nabavu usluge pohrane i dis-tribucije cjepiva za provedbu programa obveznog cijepljenja i imunizacije, seroprofi lakse, i kemopro-fi lakse za posebneskupine stanovništva i pojedi-naca pod povećanim rizikom. Između tri pris gle ponude, koje je naručitelj ocijenio valjanima, na-ručitelj je Odlukom o odabiru od 17. travnja, oda-brao ponudu tvrtke XY d. o. o. Zagreb. Na Odluku o odabiru pravodobno je žalbu Državnoj komisiji 23. travnja 2014. izjavio a naručitelju istodobno dosta-vio žalitelj X d. o. o. Zagreb. Žalitelj između osta-loga navodi da je naručitelj u točki 5.2 zahtjeva za prikupljanje ponuda propisao da se propisani tekst Zahtjeva ne smije mijenja i nadopunjava . Tvrdi da je odabrani ponuditelj u troškovniku, u drugom stupcu maksimalni volumen u sekundarnom pa-kiranju u litrama, nadopisao broj 305.000, čime je mijenjao sadržaj stupca pretvarajući ga u volumen prema transportnom pakiranju.

Provjeravajući osnovanost žalbenog navoda Držav-na komisija je utvrdila da je sastavni dio Zahtjeva i dio III Troškovnik, te je utvrdila da se is sastoji

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

63


od če ri stupca, i to: količina 150.000 litara; mak-simalni volumen cjepiva u sekundarnom pakiranju Lit; jedinična cijena bez PDV-a i cijena za količinu. Dakle, naručitelj je odredio u prvom stupcu Troš-kovnika količinu i to 150.000 litara, te je odredio da je maksimalni volumen cjepiva u sekundarnom pakiranju u litrama (Lit), dok je na ponuditeljima da iskažu jediničnu cijenu bez PDV-a i cijenu za ko-ličinu. Uvidom u ponudu odabranog ponuditelja utvrđeno je da je is na stranici br. 28/46 ponude priložio popunjeni Troškovnik, u kojem je iskazao jediničnu cijenu, no pored navedenoga u stupcu maksimalni volumen u sekundarnom pakiranju u litrama, pored riječi Lit., nadopisao je broj 305.000.

S obzirom na to da je točkom 5.2. Zahtjeva za pri-kupljanje ponuda propisan način izrade ponude, a kojom točkom je naručitelj između ostaloga propi-sao da se propisani tekst Zahtjeva za prikupljanje ponuda ne smije mijenja i nadopunjava (a što je sukladno odredbama članka 87., stavka 1. i 3. Zako-na, kojima je propisano da se pri izradi ponude po-nuditelj mora pridržava zahtjeva i uvjeta iz doku-mentacije za nadmetanje, te da pri izradi ponude ponuditelj ne smije mijenja i nadopunjava tekst dokumentacije za nadmetanje), Državna komisija je procijenila da je odabrani ponuditelj samoinicija- vno nadopisao broj 305.000 u stupcu maksimal-

ni volumen u sekundarnom pakiranju u litrama, s čime je nadopunio Troškovnik te postupio pro vno točki 5.2 Zahtjeva za prikupljanje ponuda. Slijedom navedenoga žalbeni navod je osnovan, pa je shod-no tome Državna komisija poniš la pobijanu Odlu-ku o odabiru u postupku nabave usluga iz Dodatka II. B Zakona.

16. Osvrt na novo uređenje nabave usluga prema novim direk vama o javnoj nabavi

Prema novim direk vama EU, sve usluge su podložne punoj primjeni pravila direk va. Uklonjena je razli-ka između tzv. prioritetnih usluga (usluga iz Dodat-ka A) i tzv. ne-prioritetnih usluga (usluga iz Dodatka IIB) i uveden je novi tzv. light-touch režim, ali samo za Društvene i druge posebne usluge, čija je procije-njena vrijednost jednaka ili veća od 750.000,00 EUR. U Društvene i druge posebne usluge, koje propisuju nove direk ve EU, i to: Prilog XIV klasične direk ve i Prilog XVII sektorske direk ve (a obuhvaćaju u velikoj mjeri usluge koje su pobrojane u Dodatku II. B važe-ćeg Zakona o javnoj nabavi), spadaju:

Zdravstvene, društvene i povezane usluge, Admini-stra vne, društvene, obrazovne, zdravstvene uslu-

ge i usluge povezane s kulturom, Usluge obaveznog socijalnog osiguranja, Usluge povezane s naknadom, Vjerske usluge, Druge usluge zajednice, društvene i osobne usluge, uključujući usluge sindikata, poli čkih organizacija, udruženja mladih i drugih organizacija s članstvom, Hotelijerske i ugos teljske usluge, Pravne usluge, u mjeri u kojoj one nisu isključene na temelju članka 10. točke (d), Druge administra vne usluge i državne usluge, Zatvorske usluge, usluge javne sigur-nos i spasilačke usluge u mjeri u kojoj one nisu is-ključene na temelju članka 10. točke (h), Istražiteljske usluge i usluge u području sigurnos , Međunarodne usluge, Poštanske usluge, te Razne usluge.

U načelu, sve usluge koje nabavljaju naručitelji, tre-ba nabavlja u skladu s is m pravilima, bez obzira na njihov predmet. Iznimka je, ipak, napravljena s obzi-rom na takozvane društvene usluge i druge posebne usluge. Društvene i druge posebne usluge, koje su navedene u Prilogu XIV. klasične direk ve odnosno u Prilogu XVII sektorske direk ve uređene su poseb-nim pravilima navedenim u člancima 74. – 76. klasič-ne Direk ve, odnosno člancima 91. do 93. sektorske Direk ve. Za razliku od popisa tzv. neprioritetnih usluga prema Direk vi 2004/18, tj. usluga iz Dodat-ka II. B Zakona, popis Društvenih i drugih posebnih usluga je iscrpan (ne postoji kategorija drugih usluga, koja bi obuhva la sve usluge koje nisu navedene na drugom mjestu). Režim dodjele h ugovora po novim direk vama fl eksibiliniji je od dodjele ugovora tzv. neprioritetnih usluga (posebice, granična vrijednost iznad koje takva pravila imaju rezultata puno je veća) ali, ipak, zahtjevniji je od režima iz Direk ve 2004/18, koji određuje dodjelu neprioritetnih usluga.

17. Ograničena prekogranična dimenzija Društvenih i drugih posebnih usluga

Društvene i druge posebne usluge su ograničenih prekograničnih dimenzija, pogotovo usluge koje su poznate kao usluge osobama, poput određenih druš-tvenih, zdravstvenih ili obrazovnih usluga. Te usluge pružaju se u određenom kontekstu, koji se znatno ra-zlikuje među pojedinim državama članicama zbog ra-zliči h tradicija u kulturama. Stoga države članice EU trebaju uspostavi poseban sustav za javne ugovore za te usluge, čiji je prag viši od onog koji se primjenjuje na druge usluge. Usluge osobama u vrijednos ispod tog praga najčešće neće bi od interesa pružateljima iz drugih država članica, osim ako postoje konkretne naznake, koje dokazuju suprotno, poput fi nanciranja Unije namijenjenog prekograničnim projek ma.

Ugovori za usluge osobama čija vrijednost prelazi taj prag trebali bi bi u skladu s načelom transpa-rentnos na razini Unije. S obzirom na važnost kul-

64


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

turološkog konteksta te osjetljivost h usluga, drža-vama članicama omogućava se diskrecija po pitanju organizacije izbora pružatelja usluge, na način koji one smatraju najprikladnijim. Pravila Direk ve uzi-maju u obzir taj impera v te uvjetuju samo pošto-vanje osnovnih načela transparentnos i jednakog postupanja te osiguravanja da javni naručitelji imaju mogućnost primjene posebnih kriterija kvalitete pri odabiru pružatelja usluga. Države članice i državna jela imaju slobodu da sami pružaju te usluge ili da

organiziraju društvene usluge na način koji ne po-drazumijeva sklapanje javnih ugovora. Na primjer, fi nanciranjem takvih usluga ili izdavanjem dozvola ili dodjelom ovlaštenja svim gospodarskim subjek ma koji ispunjavaju uvjete koje je unaprijed odredio javni naručitelj, bez ograničenja ili kvota, pod uvjetom da takav sustav dozvoljava dovoljnu mjeru oglašavanja i da je u skladu s načelima transparentnos i zabrane diskriminacije.

18. Dodjela ugovora za društvene i druge posebne usluge

Prema važećem Zakonu o javnoj nabavi, sukladno članku 43. stavku 1. za sklapanje ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. B javni naručitelji provode jedan od (redovnih) postupaka javne nabave (otvo-reni, ograničeni, i sl.) ili postupak opisan u članku 44. Zakona. Naručitelji, dakle, mogu na Zakonu potpuno utemeljeno, proves postupak propisan člankom 44. Zakona, neovisno o procijenjenoj vrijednos nabave. Prema novom uređenju nabave društvenih i drugih posebnih usluge navedene usluge naručitelji će, ako je vrijednost ugovora jednaka ili veća 750.000,00 EUR-a (europski prag), dodjeljiva na sljedeći način:

1. Naručitelji koji namjeravaju dodijeli javni ugovor za navedene usluge objavljuju svoju namjeru (Po-ziv) na standardnom obrascu, koji utvrđuje Europ-ska komisija, na jedan od sljedećih načina,:(a) obavijes ma o nadmetanju (osim u slučaju pro-

vedbe pregovaračkog postupka bez prethodne

objave, sukladno članku 32. Direk ve, dakle, u slučaju kada su ostvarene zakonske pretpo-stavke za primjenu tog postupka, npr iz razloga žurnos , i sl.), ili

(b) po prethodnoj informacijskoj obavijes . 2. Naručitelji koji su dodijelili javni ugovor za Druš-

tvene i druge posebne usluge objavljuju rezultate postupka nabave obavijes ma o dodjeli ugovora, na standardnom obrascu kojeg utvrđuje Europska komisija provedbenim ak ma. Navedene objave objavljuju se u Službenom listu EU.

19. Načela dodjele ugovoraDržave članice trebaju predvidje nacionalna pravi-la za dodjelu ugovora za društvene i druge posebne usluge navedene u Prilogu XIV i Prilogu XVII, s poš -vanjem načela transparentnos i jednakog tretmana prema svim gospodarskim subjek ma. One imaju slobodu odredi postupovna pravila, koja će se pri-mjenjiva , ako ta pravila omogućuju naručiteljima da uzmu u obzir posebnos do čnih usluga. U slučaju javnih ugovora iznad određene vrijednos , države članice propisuju odredbe za koordinaciju postupaka nacionalne nabave, kako bi se osiguralo da ta načela ostvaruju prak čni učinak te da se pri javnoj nabavi po če tržišno natjecanje.

S obzirom na to da dodjela javnih ugovora od stra-ne ili u ime nadležnih jela država članica, neovisno o njihovoj vrijednos , mora bi u skladu s načelima Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), po-gotovo s načelom slobodnog kretanja robe, slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga, kao i s načelima koja iz toga proizlaze, poput načela jedna-kog postupanja, zabrane diskriminacije, međusobnog priznavanja, proporcionalnos i transparentnos , države članice, također i prilikom dodjele ugovora za predmetne usluge ispod europskog praga, trebaju poš va navedena načela, ali nemaju obvezu objav-ljiva svoju namjeru o nabavi h usluga u Službenom listu Europske unije.

JAVNA NABAVA U KOMUNALNIM GOSPODARSTVIMAZagreb, hotel Palace, 4. prosinac 2014., 8 nastavnih sa , s početkom u 9:00 sa

Komunalna gospodarstva pružaju komunalne usluge od interesa za fi zičke i pravne osobe, fi nanciranje gradnje i održavanja objekata te uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području lokalne jedinice; a njihovo djelovanje uređeno je Zakonom o komunalno gospodarstvu kao čelnim zakonodavnim okvirom. U po-dručju javne nabave, komunalna gospodarstva veoma su specifi čna, ako uzmemo u obzir da se pojavljuju u ulozi javnih naručitelja, ulozi sektorskog naručitelja, ali i u ulozi ponuditelja. Ovim programom obradit će se specifi čne nabave komunalnih gospodarstava te praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.


TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

65


Nastavljajući praksu objavljivanja odgovora kom-petentnih stručnjaka na vaša pitanja, u ovom smo broju, odabrali veći broj odgovora za koje ste u prethodnom razdoblju pokazali interes.

1. Primjenjuje li se Zakon o javnoj nabavi na nabavu usluga posredovanja pri zapošljavanju redovi h studenata ili se može primijeni izuzeće od pri-mjene Zakona o javnoj nabavi?

Sagledavajući Pravilnik o posredovanju pri zapošlja-vanju redovi h studenata (NN br. 16/96, 125/97, 123/03, 37/06, 59/07 i 30/08), iz odredbe članka 1. istog Pravilnika vidljivo je da su za poslove posredo-vanja pri zapošljavanju redovi h studenata ovlašteni, odnosno da usluge posredništva, naglašavajući da se radi samo o redovi m studen ma, mogu obavlja is-ključivo studentski centri pojedinih sveučilišta odno-sno veleučilišta, a evidentno na temelju teritorijalnog načela prema smještaju h visokoobrazovnih usta-nova. Studentski centri su pravne osobe – ustanove, čiji su osnivači sveučilišta i veleučilišta, te kako je to i izrijekom propisano u spomenutoj odredbi Pravilnika (ci rano): čija djelatnost osigurava cjelovitost i po-trebni standard sustava visoke naobrazbe.

Članak 10. Zakona o javnoj nabavi propisuje izuzeća od primjene tog Zakona, u okviru kojih je propisano da se is ne primjenjuje, između ostalog, na ugovore o uslugama koje sklapa javni, odnosno sektorski na-ručitelj s drugim javnim naručiteljem ili udruženjem javnih naručitelja koji tu uslugu pruža na temelju isključivog prava utemeljenog na objavljenom za-konu, drugom propisu ili upravnom aktu koji je u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

Značenje pojma posebnog ili isključivog prava odred-bom članka 2., stavka 1., točke 19. Zakona o javnoj nabavi defi nirano je kao pravo koje nadležno je-lo dodjeljuje na temelju zakona, drugih propisa ili upravnog akta, a koje obavljanje određene djelat-nos ograničava na jednog ili više gospodarskih su-bjekata, te ima znatan utjecaj na mogućnost drugih subjekata da obavljaju tu djelatnost. Nesporno je da je gore navedeni Pravilnik propis Republike Hrvatske,

te da je da je subjekt koji namjerava nabavi usluge, naručitelj u smislu Zakona o javnoj nabavi. Isto tako je činjenica da se spomenu studentski centri u smislu istog Zakona smatraju javnim naručiteljem.

Imajući u vidu okolnost da poslove posredovanja pri zapošljavanju redovi h studenata smiju obavlja samo studentski centri sveučilišta i veleučilišta, od-nosno ne mogu ih obavlja drugi subjek kao primje-rice trgovačka društva ili druge pravne osobe izvan sustava visokog obrazovanja, izvodi se zaključak da se radi o isključivom pravu koje imaju samo centri, a koje ima nesumnjivo znatan utjecaj na mogućnost drugih subjekata da obavljaju tu djelatnost.

Slijedom iznesenoga, u konkretnom predmetu u vezi s pitanjima ugovora o uslugama posredovanja pri zapošljavanju redovi h studenata, koji se sklapa sa studentskim centrom, proizlazi da se radi o slučaju iz članka 10,. stavka 1., točke 3. (za javne naručitelje), odnosno za sektorske naručitelje iz članka 10., stav-ka 2., točke 3. Zakona o javnoj nabavi, koji se odnosi na izuzeće od primjene istog, odnosno na ugovore na koje se taj Zakon ne primjenjuje.

Zaključno, cijeni se potrebnim istaknu razliku iz-među gore spomenu h ugovora o posredovanju pri zapošljavanju redovi h studenata od usluga posre-dovanja pri zapošljavanju i pribavljanja osoba iz Dodatka II.B. Zakona o javnoj nabavi, koje se odnose na usluge posredovanja u vezi s zapošljavanjem iz se-gmenta radnih odnosa, a za koje ugovore je Zakon o javnoj nabavi u obveznoj primjeni. Dodatno se uka-zuje da primjena Zakona o javnoj nabavi isto tako uk-ljučuje i pojedine ugovore o djelu, koji se odnose na usluge čija procijenjena vrijednost ulazi u područje primjene Zakona, a imajući u vidu vrstu i opseg po-slova (ugovorenog djela) koji se sukladno članku 590. važećeg Zakona o obveznim odnosima može podves pod predmet tog ugovora.

2. Budući da Uredbom o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnos (NN, br. 98/12) nije defi nirano izuzeće od primjene roka mirovanja u pregova-račkom postupku javne nabave bez prethodne objave, za slučaj kad je u postupku sudjelovao samo jedan ponuditelj, primjenjuje li se u tom slučaju, sukladno članku 2. stavku 2., Uredbe,

Primjena Zakona o javnoj nabavi – odgovori na neka pitanjaPripremio: Zoran Vuić *

* Zoran Vuić, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva RH, Zagreb.

66


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

članak 98., stavak 2., točka 1. Zakona o javnoj na-bavi kojim se isključuje primjena roka mirovanja?

Uredba o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnos (NN, br. 89/12), u članku 16., stavku 9. propisuje da, nakon odabira ponude naručitelj može objavi pret-hodnu obavijest o namjeri sklapanja ugovora. Dan objave obavijes ima učinak dostave odluke o odabi-ru u smislu odredbe članka 96. Zakona o javnoj naba-vi, te je naručitelj obvezan primijeni rok mirovanja.

Nadalje, članak 2., stavak 1. iste Uredbe propisuje da se Uredba primjenjuje na javne i sektorske naručite-lje, te na druge subjekte kada je to određeno ovom Uredbom, dok članak 2., stavak 2. propisuje da se na pitanja postupaka javne nabave iz članka 1. Uredbe, a koja nisu uređena ovom Uredbom, primjenjuju odgo-varajuće odredbe Zakona o javnoj nabavi i podzakon-skih propisa u području javne nabave.

Zakon o javnoj nabavi, u članku 98., stavku 2. točki 1. propisuje da se rok mirovanja ne primjenjuje, ako je u pregovaračkom postupku javne nabave bez pret-hodne objave sudjelovao samo jedan ponuditelj čija je ponuda ujedno i odabrana. Is Zakon u članku 98. stavku 3. propisuje da, iznimno od stavka 2., točke 1. ovoga članka, kada javni naručitelj objavi prethodnu obavijest o namjeri sklapanja ugovora, obvezan je pri-mijeni rok mirovanja koji iznosi 15 dana kod nabave velike vrijednos , odnosno 10 dana kod nabave male vrijednos . Početak roka mirovanja računa se od pr-voga sljedećeg dana nakon dana objave prethodne obavijes o namjeri sklapanja ugovora.

Stoga se pitanje određivanja roka mirovanja može smatra pitanjem postupka javne nabave iz članka 1. Uredbe o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurno-s na koje se može odgovarajuće primijeni odredba članka 98., stavka 2., točka 1. i članka 98., stavka 3. Zakona o javnoj nabavi.

3. Kako naručitelj može nabavi aviokarte i auto-busni prijevoz, odnosno usluge putovanja i smje-štaja putovanja agencijama kao posrednikom (agencijske usluge), te rent-a-car usluge?

U upitu se navodi da X kao javni naručitelj namjera-va za potrebe nabave agencijskih usluga (avio karte, autobusni i rent-a-car prijevoz) u planiranom iznosu od preko 6 milijuna kuna u 2014. godini proves od-govarajući postupak javne nabave velike vrijednos . Naručitelj iznosi podatak da se najveći dio (cca. 90 %) te nabave ne odnosi na usluge koje konzumira naru-čitelj X za vlas te potrebe, nego za potrebe drugih subjekata. Također, naručitelj ukazuje na činjenicu da za nabavu h usluga koris sredstva koja se u osnovi prosljeđuju drugim subjek ma kao krajnjim korisnici-ma, a naručitelj obavlja poslove javne nabave prven-

stveno iz razloga lakše i kvalitetnije kontrole, što je evidentno zadaća naručitelja.

U smislu Zakona o javnoj nabavi evidentno je da je X javni naručitelj i obveznik primjene tog Zakona. Pove-zano s propisima iz javne nabave postavlja se pitanje pravne osobnos spomenu h subjekata – osoba koje su javni naručitelji u smislu Zakona o javnoj nabavi. Naime, ako se radi o posebnim pravnim osobama koji su javni naručitelji, ukazuje se da spomenu Zakon u svojima odredbama članka 8. propisuje da: naručitelj može ovlas drugog naručitelja za provedbu po-stupka javne nabave, te se u tom slučaju: ovlašteni naručitelj koji provodi određeni postupak javne na-bave smatra središnjim jelom za javnu nabavu.

Iz ci ranog izričaja proizlazi da jedan naručitelj mora drugoga ovlas , odnosno da ovlast za provođenje postupaka javne nabave. Pri tome treba ima u vidu i odredbu članka 8.,stavka 3. Zakona koja propisuje da kada naručitelji nabavljaju robu, radove i/ili us-luge od ili putem središnjeg jela za javnu nabavu, smatra se da postupaju u skladu s ovim Zakonom u onom dijelu u kojem središnje jelo za javnu naba-vu postupa u skladu s ovim Zakonom. Slijedom na-vedenog, postavlja se pitanje ovlaštenja za provođe-nje spomenu h postupaka javne nabave koje provodi naručitelj X.

Problema ka kontrole trošenja sredstava, odnosno pitanja organizacije i nadzora nad poslovnim proce-sima su posebna pitanja koja zadiru u okvire segme-nata upravljanja poslovanjem, koje pravno u osnovi nije povezano s Zakonom o javnoj nabavi, ali se u per-cepciji na određeni način često dovodi s njim u vezu. Pitanja troškova određenog putovanja, odnosno troš-kova prijevoza i smještaja u vezi je sa specifi čnos ma konkretnog slučaja, od njegova prostornog i vremen-skog okvira do drugih posebnos , okolnos i sadrža-ja, koje u cjelini obuhvaća to putovanje. U vezi s m specifi čnos ma, ukazuje se da je odredbom članka 79., stavka 1. Zakona o javnoj nabavi propisano da javni naručitelj određuje predmet nabave tako da predstavlja njegovu tehničku, tehnološku, oblikov-nu, funkcionalnu i/ili drugu cjelinu.

Slijedom navedenog, nabava aviokarata i autobusnog prijevoza, odnosno usluga putovanja i smještaja pu-tovanja agencijama kao posrednikom (agencijske us-luge), može se za svako pojedino putovanje odredi kao zaseban predmet nabave, sukladno gore ci ranoj odredbi članka 79. Zakona. To se naravno odnosi za slučajeve te nabave na koje se primjenjuje Zakon o javnoj nabavi, odnosno uslugama procijenjene vrijed-nos iznad 200.000 kuna. Istu mogućnost mogu pri-mijeni i drugi subjek (krajnji korisnici), koji su javni naručitelji u smislu Zakona o javnoj nabavi.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

67


Istovjetno gledište može se zauze i u pogledu naba-ve rent-a-car usluga. Naime, ako se radi o nabavi h usluga u sklopu pojedinog putovanja ili posebnog do-gađaja, ovisno o okolnos ma i posebnos ma h ak v-nos , a koja nekad mogu bi u cijelos nepredviđena, naručitelj ih može za pojedini slučaj odredi i nabavi kao zasebni predmet nabave, ako is predstavlja odre-đenu cjelinu iz članka 79., stavka 1. Zakona.

4. Je li trgovačko društvo koje između ostalih dje-latnos , obavlja djelatnost tržnica na malo, su-kladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu, ob-veznik primjene Zakona o javnoj nabavi?

Za utvrđivanje ispunjavanja uvjeta za obveznike pri-mjene Zakona o javnoj nabavi bitne su odredbe član-ka 5., stavka 1., točke 3. Zakona koje propisuju da su javni naručitelji pravne osobe koje su osnovane za određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u općem interesu, koje nemaju industrijski ili trgovački značaj i ispunjavaju jedan od sljedećih uvjeta:

• da se fi nanciraju iz državnog proračuna ili iz prora-čuna jedinice lokalne odnosno iz proračuna jedini-ce područne (regionalne) samouprave ili sredstava drugih takvih pravnih osoba u iznosu većem od 50 %, ili

• da nadzor nad poslovanjem h pravnih osoba obavljaju državna jela, jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave ili druge takve pravne osobe, ili

• da više od polovice članova nadzornog odbora, uprave ili odgovarajućeg jela za upravljanje te vo-đenje poslova imenuju državna jela, jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave ili druge takve pravne osobe.

Iz Izjave o osnivanju trgovačkog društva X, u članku 4. naveden je predmet poslovanja koji uključuje između ostaloga djelatnost: tržnica na malo. Zakon o komu-nalnom gospodarstvu (NN broj: 36/95, 109/95-Ured-ba, 21/96-Uredba, 70/97, 128/99, 129/00, 59/01, 26/03-proč.tekst, 82/04, 110/04-Uredba, 178/04, 38/09, 79/09 i 144/12 i 94/13), u članku 3., stavku 1.

propisuje da je komunalna djelatnost, između osta-lih i djelatnost: tržnice na malo. Trgovačko društvo X ispunjava i uvjet propisan člankom 5., stavkom 1., točkom 3. alineja treća Zakona o javnoj nabavi koji propisuje da više od polovice članova uprave ili od-govarajućeg jela za upravljanje te vođenje poslova imenuju državna jela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili druge takve pravne oso-be, jer članak 9. Izjave o osnivanju trgovačkog društva X propisuje da Osnivač (Grad Y) odlučuje osobito o imenovanju i opozivu članova Uprave. Slijedom na-vedenoga, proizlazi da trgovačko društvo X ispunjava uvjete za obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi propisane člankom 5., stavkom 1., točkom 3., odno-sno da je javni naručitelj u smislu tog Zakona.

5. Je li naručitelj bio u obvezi izvrši odabir, odno-sno zaključi ugovor o javnoj nabavi ako je dobio pravovaljanu ponudu zajednice ponuditelja X i Y kao potpisnika Okvirnog sporazuma za nabavu tonera i n , koji je sklopljen nakon provedenog otvorenog postupka javne nabave, a nakon sla-nja ponovljenog poziva na dostavu ponuda, ako je cijena najpovoljnije ponude veća od osiguranih sredstava za nabavu?

Sukladno članku 44., stavku 1. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12), proračunski korisnici držav-nog proračuna mogu preuze obveze na teret držav-nog proračuna tekuće godine samo za namjene i do visine utvrđene državnim proračunom, ako su za to ispunjeni svi zakonom i drugim propisima utvrđeni uvje , osim ako is m Zakonom nije drugačije propi-sano. Sukladno članku 124. istog Zakona, novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 2.000.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna osoba, ako proračunski korisnik preuzme obveze na teret državnog proraču-na suprotno članku 44., stavku 1. istog Zakona, a nov-čanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za is prekršaj odgovorna osoba proračuna i proračunskog korisnika.

Prema tome, naručitelj sukladno članku 39., stavku 6., točka 6. Zakona o javnoj nabavi, a u vezi s odredbom članka 44., stavka 1. Zakona o proračunu, nije bio u obvezi izvrši odabir odnosno zaključi ugovor o na-bavi, iako je dobio pravovaljanu ponudu nakon slanja ponovljenog poziva na dostavu ponuda, ako je cijena najpovoljnije ponude veća od osiguranih sredstava za nabavu te ako naručitelj nema potrebu za is ma. Is Okvirni sporazum u članku 2., točka 3. sadrži odredbe da se naručitelj ne obvezuje na realizaciju navedenih količina u cijelos , te da će stvarna realizacija ovisi- o potrebama korisnika i raspoloživim fi nancijskim

sredstvima.

68


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

6. Je li u Odluci o odbijanju ponuda donesene nakon slanja ponovljenog poziva na dostavu ponuda, pravilno navedena uputa o pravnom lijeku, koja se poziva na članak 152. Zakona o javnoj nabavi?

U Odluci o odbijanju ponuda navedena je uputa o pravnom lijeku, koja glasi sukladno članku 152. Zako-na o javnoj nabavi. Zakon o javnoj nabavi u članku 39., stavku 6., točki 7. kao sadržaj odluke o sklapanju ugo-vora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma, propisuje uputa o pravnom lijeku. Među m, Zakon ne propisuje naziv ni sadržaj odluke koju naručitelj donosi u slučaju ako postoje razlozi za odbijanje svih zaprimljenih ponuda. Stoga bi naručitelj trebao uputu o pravnom lijeku sastavi temeljem odredbe članka 153. Zakona, s obzirom na to da se odlukom o odbija-nju ponuda u konkretnom slučaju odlučuje o pojedi-načnom pravu ponuditelja.

7. Može li se na novoosnovano trgovačko druš-tvo X prenije Ugovor o izvođenju radova na izgradnji vodoopskrbnog cjevovoda s nabavom materijala, prema činjenici osnivanja od strane trgovačkog društva Y, koji je s naručiteljem po provedenom postupku javne nabave sklopio is Ugovor, jer se promjena ugovorne strane teme-lji na statusnim promjenama i pravnom sljedniš-tvu koje su uzrokovane obvezujućom proved-bom Zakona o vodama?

U upitu se između ostaloga navodi da je trgovačko društvo Y odabrano kao najpovoljniji ponuditelj u provedenom postupku javne nabave te je sklopilo Ugovor o izvođenju radova na izgradnji vodoopskrb-nog cjevovoda s nabavom materijala i do sada je izvedeno 70 % ugovorenih radova. U međuvreme-nu su donesene izmjene i dopune Zakona o vodama (NN, br. 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13), na temelju kojih trgovačko društvo Y može obavlja isključivo djelatnost vodopskrbe i odvodnje, te je iz h razlo-ga provedena reorganizacija trgovačkog društva Y i ono je osnovalo novo trgovačko društvo X d. o. o. za komunalne djelatnos i graditeljstvo, na koje su prenesene gospodarske cjeline graditeljstva i komu-nalnog održavanja.

Ugovorom o međusobnim odnosima između trgo-vačkog društva Y i trgovačkog društva X, utvrđen je način i uvje prijenosa rečenih gospodarskih cjelina, preuzimanja radnika i njihovih ugovora o radu, stro-jeva i opreme. Is m Ugovorom trgovačkog društvo X je preuzelo sve ugovore i dokumentaciju u vezi s aktualnim poslovima, koji se obavljaju u okviru djelat-nos prenesenih gospodarskih cjelina, a koje je sada preuzela novoosnovana tvrtka X od trgovačkog druš-tva Y. Načelno gledajući, na temelju dostavljenih po-

dataka, nema zapreka za promjenu ugovorne strane tako da se na novoosnovano trgovačko društvo X od strane trgovačkog društva Y prenese Ugovor o izvo-đenju radova na izgradnji vodoopskrbnog cjevovoda s nabavom materijala. Naime, iako se ne radi o prav-nom sljedništvu, na temelju dostavljenih podataka cijeni se da se u konkretnom slučaju radi o prijenosu gospodarske cjeline koju čini imovina, prava i obveze. Pod navedenim uvje ma moguća je gore navedena promjena ugovorne strane.

8. Može li se pribavljanje instrumenta osiguranja potraživanja odnosno bankarske garancije sma-tra fi nancijskom uslugom povezanom sa stje-canjem, zakupom ili najmom postojećih zgrada, druge nepokretne imovine, zemljišta ili prava koja se njih ču, a za koje naručitelj mora prove-s postupak javne nabave sukladno članku 10., stavku 1., točki 4. Zakona o javnoj nabavi?

Zakon o javnoj nabavi u članku 10., stavku 1., točki 4. propisuje da se Zakon ne primjenjuje na ugovore koje sklapa javni naručitelj: ugovori o stjecanju, zakupu ili najmu postojećih zgrada, druge nepokretne imovine, zemljišta ili prava koja se njih ču, bez obzira na način fi nanciranja. Na nabavu fi nancijskih usluga povezanih s prethodno navedenom nabavom istodobno, prije ili nakon ugovora o stjecanju, zakupu ili najmu, u bilo kojem obliku, primjenjuje se ovaj Zakon. Zakon o jav-noj nabavi, u članku 10., stavku 1., točki 4. izrijekom ne propisuje koje su fi nancijske usluge povezane sa stjecanjem, zakupom ili najmom postojećih zgrada, druge nepokretne imovine, zemljišta ili prava koja se njih ču, a za koje naručitelj mora proves postupak javne nabave.

Ta odredba mogla bi se sagleda u kontekstu pribav-ljanja sredstava za, primjerice, kupnju nekretnina ili neke druge fi nancijske obveze koje proizlaze za na-ručitelja iz tog posla. Sagledavajući u upitu navedeni primjer pribavljanja instrumenta osiguranja potra-živanja odnosno bankarske garancije, ako se takav instrument realizira naplatnim ugovorom, odnosno ugovorom temeljem kojeg naručitelj plaća tu uslugu fi nancijskoj ins tuciji, ocjenjuje se da to isto potpada pod primjenu Zakona o javnoj nabavi.

Načelno, bilo koja fi nancijska usluga koju naručitelj nabavlja, za koju plaća određenu naknadu teme-ljem čega su ispunjeni uvje da se radi o naplatnom ugovoru u smislu članka 2., točke 26. Zakona, ako je procijenjena vrijednost nabave jednaka ili veća od 200.000,00 kn, podliježe primjeni Zakona o javnoj na-bavi, te je naručitelj za nabavu iste fi nacijske usluge obvezan proves jedan od propisanih postupaka jav-ne nabave.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

69


9. Je li dopušteno odstupanje stvarne nabavljene količine robe ili usluga na temelju sklopljenog ugovora o javnoj nabavi u odnosu na točnu koli-činu?

Uredba o načinu izrade i postupanju s dokumenta-cijom za nadmetanje i ponudama (NN, br. 10/12), člankom 4. propisuje da naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje kod ugovora o javnoj nabavi određuje točnu količinu predmeta nabave ili okvirnu količinu predmeta nabave. Uredba, stavkom 3., člankom 4. propisuje da stvarna nabavljena količina robe ili uslu-ga na temelju sklopljenog ugovora o javnoj nabavi može bi veća ili manja od okvirne količine. S obzi-rom na propisano odstupanje samo od okvirne koli-čine, mišljenja smo da za točnu količinu nije moguće odstupanje sukladno članku 4. iste Uredbe. Eventul-na dopuštena odstupanja moguća su sukladno članku 105. Zakona o javnoj nabavi, ako se ne radi o bitnim izmjenama Zakona o javnoj nabavi sukladno istom članku.

10. Može li naručitelj za nabavu uredskog materija-la odredi okvirnu količinu predmeta nabave?

Okvirna količina predmeta nabave određuje se samo u slučaju robe ili usluga za koje naručitelj zbog njiho-ve prirode ili drugih objek vnih okolnos , primjerice kod režijskih troškova, ne može unaprijed odredi točnu količinu. Stoga proizlazi da za uredski materi-jal naručitelj u pravilu može odredi točnu količinu predmeta nabave na temelju potrošnje iz prethodnih godina sukladno kriterijima za izračun procijenjene vrijednos nabave iz članka 19. Zakona o javnoj na-bavi. Odstupanja od sklopljenog ugovora moguća su sukladno članku 105. Zakona o javnoj nabavi, ako se ne radi o bitnim izmjenama ugovora o javnoj nabavi.

11. Kada javni naručitelj postupa sukladno članku 99., stavku 8., točki 3. i 4. Zakona o javnoj na-bavi, mora li svoju novu odluku javni naručitelj pored novo odabranog ponuditelja, dostavi i prvotno odabranom ponuditelju?

Zakon o javnoj nabavi u članku 99., stavku 8. propi-suje da, ako odabrani ponuditelj u ostavljenom roku:

1) ne dostavi izjavu o produženju roka valjanos po-nude i jamstvo za ozbiljnost ponude sukladno stav-ku 7. ovoga članka

2) odustane od svoje ponude3) odbije potpisa ugovor o javnoj nabavi odnosno

okvirni sporazum, ili4) ne dostavi jamstvo za uredno ispunjenje ugovora,

kako je zatraženo u dokumentaciji za nadmetanje javni naručitelj će, uvažavajući članak 95. ovoga Za-kona, ponovo izvrši rangiranje ponuda prema kri-

teriju za odabir ne uzimajući u obzir ponudu oda-branog ponuditelja, te donije odluku o odabiru nove najpovoljnije valjane ponude ili ako postoje razlozi poniš postupak javne nabave.

Stoga proizlazi da naručitelj nije obvezan prvotno odabranom ponuditelju dostavi novu Odluku o oda-biru ili Odluku o poništenju, pa slijedom toga is ne bi imao ni pravo na izjavljivanje žalbe pro v donesene odluke u postupku javne nabave. Na is način naru-čitelj može postupa i u odnosu na ponuditelje, koji nisu produljili opciju ponude/jamstvo za ozbiljnost ponude.

12. Može li se odbijanje potpisivanja ugovora o jav-noj nabavi smatra teškim profesionalnim pro-pustom?

U vezi s pitanjem dopuštenos isključenja ponudite-lja koji je odbio potpisa ugovor o javnoj nabavi zato što bi takvo postupanje ponuditelja predstavljalo te-žak profesionalni propust sukladno članku 68., stavku 7. Zakona o javnoj nabavi, mišljenja smo da odbijanje potpisivanja ugovora o javnoj nabavi ne predstavlja težak profesionalni propust sukladno navedenom članku Zakona, jer se ne može smatra postupa-njem gospodarskog subjekta u obavljanju njegove profesionalne djelatnos pro vno odgovarajućim propisima, kolek vnim ugovorima, pravilima struke ili sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi, a koje je takve prirode da čini tog gospodarskog subjekta ne-prikladnom i nepouzdanom stranom ugovora o jav-noj nabavi ili okvirnog sporazuma, koji javni naručitelj namjerava sklopi . Stoga se odbijanje potpisivanja ugovora o javnoj nabavi nikako ne može podves pod defi niciju teškog profesionalnog propusta. Sagle-davajući odredbe Zakona o javnoj nabavi i imajući u vidu naplatu jamstva za ozbiljnost ponude, ponuditelj će naplatom jamstva snosi odgovornost za odbija-nje potpisivanja ugovora o javnoj nabavi.

13. Može li se gospodarski subjekt osloni na spo-sobnost drugih subjekata u odnosu na dokazi-vanje sposobnos u vezi s popisom ugovora o uslugama propisano člankom 72., stavkom 5., točka 1. Zakona o javnoj nabavi?

Povezano s primjenom članka 72. Zakona o javnoj nabavi, mišljenja smo da se gospodarski subjekt, su-kladno članku 72., stavku 6. istog Zakona može po potrebi za određene ugovore osloni na sposobnost drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu njiho-va međusobna odnosa, u kojem slučaju gospodarski subjekt mora dokaza javnom naručitelju da će ima na raspolaganju resurse nužne za izvršenje ugovora. Primjerice, prihvaćanjem obveze drugih subjekata da će te resurse stavi na raspolaganje gospodarskom

70


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

subjektu. Stoga se ista odredba odgovarajuće primje-njuje i na dokazivanje sposobnos u odnosu na popis ugovora o uslugama propisan člankom 72., stavkom 5., točka 1. Zakona o javnoj nabavi. Ponuditelj može dokaza svoju sposobnost koristeći se referencama svojeg podizvoditelja.

14. Jesu li ispunjeni uvje za izuzeće od primjene Zakona o javnoj nabavi propisani člankom 10., stavkom 1., točkom 3. istoga Zakona, s obzirom na to da trgovačko društvo X ima isključivo pra-vo da na administra vnom području Grada Y i dijelu županije Z organizira prijevoz putnika re-dovnim linijama autobusima, tramvajima i uspi-njačom?

Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95, 109/95, 21/96, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 144/12 i 94/13), u članku 3., stavku 1., točki 3. propi-sano je da je prijevoz putnika u javnom prometu ko-munalna djelatnost. U članku 3., stavku 4. istog Zakona propisano je da se pod prijevozom putnika u javnom prometu razumijeva prijevoz putnika na linijama unu-tar zona koje utvrđuju jedinice lokalne samouprave, za čija se područja prijevoz odvija, osim prijevoza željezni-com koji se uređuje posebnim propisom.

S obzirom na to da se komunalne djelatnos suklad-no članku 2., stavku 1. Zakona o komunalnom gospo-darstvu obavljaju kao javna služba, trgovačko društvo X je javni naručitelj jer obavlja navedenu komunalnu djelatnost kao javnu službu, dakle kao djelatnost od općeg interesa.

Nadalje, s obzirom na to da trgovačko društvo X ima isključivo pravo da na administra vnom području Grada Y i dijelu županije Z organizira prijevoz putnika redovnim linijama autobusima, tramvajima i uspinja-čom, ispunjeni su uvje za izuzeće od primjene Zako-na o javnoj nabavi propisani člankom 10., stavkom 1., točkom 3. istoga Zakona, koji propisuje da su od pri-mjene istog Zakona izuze ugovori o uslugama koje javni naručitelj sklapa s javnim naručiteljem ili udru-

ženjem javnih naručitelja koji tu uslugu pruža na te-melju isključivog prava utemeljenog na objavljenom zakonu, drugom propisu ili upravnom aktu, koji je u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije.

15. Mora li se Zakon o javnoj nabavi primijeni na nabavu usluga vještačenja koje se obavljaju prema posebnim propisima (Zakon o zaš pri-rode) ili su ispunjeni uvje za izuzeće iz članka 10. Zakona o javnoj nabavi?

Zakon o javnoj nabavi u članku 10., kojim su propi-sana izuzeća od primjene Zakona, izrijekom ne pro-pisuje izuzeća od primjene Zakona za nabavu usluga vještačenja. Razlozi navedeni u upitu koji su povezani s novim Zakonom o zaš prirode (NN, br. 80/2013), a koji je stupio na snagu 06. srpnja 2013. godine (npr. potreba prijave štetnog događaja i potreba očevida u kratkim rokovima), te nemogućnost predviđanja ukupne godišnje naknade za obavljenja vještačenja, nisu razlozi koji opravdavaju neprimjenivanje Zakona o javnoj nabavi. Stoga je za nabavu usluga vještače-nja potrebno proves jedan od propisanih postupka javne nabave, pri čemu se predmet nabave određuje sukladno članku 79. Zakona o javnoj nabavi, dok pri-mjena istog Zakona ovisi i o činjenici je li procijenjena vrijednost nabave jednaka ili veća od 200.000,00 kn bez PDV-a sukladno članku 18., stavku 3. istog Zako-na. Uz to bi se svaki štetni događaj u smislu Zakona o zaš prirode za koji je potrebno proves vještače-nje, mogao smatra zasebnim predmetom nabave, u smislu članka 79. Zakona o javnoj nabavi.

16. Moraju li ponuditelji neovisno o činjenici je li naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje odre-dio dostavljanje podataka za podizvoditelje u ponudi, u ponudi naves podatke propisane člankom 86., stavkom 2. Zakona o javnoj nabavi, te mogu li jekom izvršenja ugovora zah jeva uvođenje jednog ili više novih podizvoditelja?

Zakon o javnoj nabavi, u članku 86., stavku 1. propisu-je da javni naručitelj ne smije zah jeva od gospodar-skih subjekata da dio ugovora o javnoj nabavi daju u podugovor ili da angažiraju određene podizvoditelje, ni ih u tome ograničava , osim ako posebnim pro-pisom ili međunarodnim sporazumom nije drugačije određeno. Sukladno članku 86., stavku 2. gospodarski subjek koji namjeravaju da dio ugovora o javnoj na-bavi u podugovor jednom ili više podizvoditelja dužni su u ponudi naves propisane podatke povezane s podizvoditeljima. Stoga, ponuditelji moraju neovisno o činjenici je li naručitelj u dokumentaciji za nadmeta-nje odredio dostavljanje podataka za podizvoditelje u ponudi, u ponudi naves podatke propisane spome-nu m odredbama Zakona.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

71


Prema odredbi članka 86., stavka 6., podstavka 3. Zakona, odabrani ponuditelj može jekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi od javnog naručitelja zah -jeva uvođenje jednog ili više novih podizvoditelja, čiji ukupni udio ne smije prijeći 30 % vrijednos ugo-vora o javnoj nabavi, neovisno o tomu je li prethod-no dao dio ugovora o javnoj nabavi u podugovor ili ne. Nadalje, sukladno članku 86., stavku 8. Zakona, javni naručitelj može prije odobravanja zah jeva od odabranog ponuditelja zatraži važeće dokumente kojima se dokazuje da novi podizvoditelj ispunjava propisane uvjete.

17. Imaju li ponuditelji prilikom uvida u ponude drugih ponuditelja sukladno članku 102., stavku 3. Zakona o javnoj nabavi, samo pravo ručnog bilježenja podataka ili pravo načini presliku dokumenata?

Povezano s navedenim upitom potrebno je ima u vidu Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske (NN, br. 13/14), kojom se ukidaju članak 102., stavak 3. i članak 165., stavak 3. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13 i 143/13). Ustavni sud utvrdio je da ograničenja (mjere) propisana člankom 102., stavkom 3. i člankom 165., stavkom 3. Zakona o javnoj nabavi nemaju razumno i objek vno opravdanje, te se cilj h mjera ne može smatra legi mnim. Između ostaloga, u obrazloženju Odluke je navedeno da je žalbeni postu-pak upravni postupak. Opća pravila upravnog postup-ka uređena su Zakonom o općem upravnom postup-ku (NN, br. 47/09), koji u članku 3., stavku 1. izrijekom propisuje da se nijedno pitanje upravnog postupka ne može uredi posebnim zakonima tako da bude pro v-no temeljnim odredbama i svrsi ZUP-a. ZUP se primje-njuje u postupanju u svim upravnim stvarima. Samo se pojedina pitanja upravnog postupka mogu zakonom uredi drukčije, ako je to nužno za postupanje u po-jedinim upravnim područjima, te ako to nije pro vno temeljnim odredbama i svrsi ovoga Zakona.

U vezi s obavještavanjima o jeku postupka i ra-zgledavanja spisa u upravnom postupku (pa tako i u žalbenom postupku pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave), treba ima u vidu odredbe članka 84. ZUP-a koji propisuje da stranke i druge osobe koje dokažu pravni interes imaju pra-vo obavijes se o jeku postupka i razgleda spis predmeta te o svom trošku umnoži akte iz spisa, osim zapisnika o vijećanju i glasovanju članova kolegi-jalnih jela, nacrta rješenja i drugih akata koji su pro-pisima označeni određenim stupnjem tajnos ili ako je to pro vno interesu stranke ili trećih osoba.

Razgledavanje spisa obavlja se u službenim prostori-jama javnopravnog jela, kod kojeg se vodi postupak.

U opravdanim slučajevima spisi se mogu razgleda u službenim prostorijama drugoga javnopravnog jela. Kad se spis predmeta vodi u elektroničkom obliku, javnopravno jelo dužno je osigura tehničke uvjete za njegovo razgledanje. Javnopravno jelo može osi-gura dostupnost spisa elektronički, ako su osigurani uvje za zaš tu privatnos stranke. O odbijanju za-htjeva za razgledavanje i umnožavanje spisa donosi se rješenje.

Također, povezano s ostvarivanjem prava na uvid u ponude, bitan je i članak 81. Zakona o sustavu držav-ne uprave (NN, br. 150/11), koji uređuje temeljne ob-veze jela državne uprave i (u njihovu prenesenom djelokrugu) jela jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave i drugih pravnih osoba, koje na temelju zakona imaju javne ovlas , kad je riječ o nji-hovu odnosu prema građanima i drugim strankama. Tijela državne uprave dužna su svoj rad i poslovanje ustroji tako da građani i pravne osobe mogu na jed-nostavan i djelotvoran način ostvariva svoja Usta-vom zajamčena prava i zakonom zaš ćene interese te ispunjava svoje građanske dužnos .

U obrazloženju razloga donošenja Odluke, još se iz-među ostaloga navodi da su ograničenja djelotvor-nog prava na žalbu propisana člankom 102., stavkom 3. i člankom 165., stavkom 3. Zakona o javnoj nabavi (to jest svođenje tog prava na ručno bilježenje po-dataka iz ponuda drugih ponuditelja odnosno druge dokumentacije stranaka u postupcima javne nabave), posebno vidljiva u situacijama kad je dokumentacija opsežna i sadržajno složena (što je pravilo). Često je premrežena i tablicama te mnoštvom brojčanih po-dataka.

Stoga, nakon Odluke Ustavnog suda, ponuditelji i da-lje imaju pravo uvida u ponude drugih ponuditelja bez ograničenja u smislu ručnog bilježenja podata-ka iz ponuda. Dakle, nakon dostave odluke o odabiru iz članka 96. ovoga Zakona ili odluke o poništenju iz članka 101. ovoga Zakona do isteka roka za izjavljiva-nje žalbe, javni naručitelj obvezan je ponuditelju na njegov zahtjev omogući uvid u bilo koju ponudu uk-ljučujući i naknadno dostavljene dokumente suklad-no članku 95. te pojašnjenja i upotpunjenja ponude sukladno članku 92., osim u one podatke koje su po-nuditelji označili tajnima sukladno članku 16. Zakona o javnoj nabavi. U istom roku, javni naručitelj je ob-vezan ponuditelju na njegov zahtjev omogući uvid u sve priloge zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda.

18. Koliki je zastarni rok za prekršaje propisane Za-konom o javnoj nabavi?

Zakon o javnoj nabavi, u članku 183. propisivao je da se prekršajni postupak za prekršaje propisane Zako-

72


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

nom o javnoj nabavi ne može pokrenu nakon pro-teka tri godine od dana počinjenja prekršaja te da apsolutna zastara nastupa kada protekne dvostruko vrijeme od dana počinjenja prekršaja određeno stav-kom 1., članka 183. Zakona o javnoj nabavi. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 143/13), članak 183. je izmjenjen i odredbe istog članka sada propisuju da se zastara za prekršaje pro-pisane člankom 182. Zakona o javnoj nabavi određuje sukladno Prekršajnom zakonu.

Prekršajni zakon (NN, br. 7/07, 39/13 i 157/13), u članku 13. propisuje da prekršajni progon zastarijeva nakon če ri godine. Za prekršaje za koje je ovlašte-ni tužitelj obvezan izda prekršajni nalog, prekršajni progon zastarijeva nakon tri godine. Sukladno članku 13.a Prekršajnog zakona, zastara prekršajnog progo-na počinje teći danom kad je prekršaj počinjen. Za određivanje zastare bitan je i članak 14. c istog Za-kona koji propisuje da se na zastaru prekršajnog pro-gona i zastaru izvršenja prekršajnopravne sankcije primjenjuje rok zastare propisan u vrijeme počinjenja prekršaja.

Uz sve navedeno bitno je još napomenu da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 143/13), u vezi s već započe m postupacima javne nabave propisuje da postupci započe do stupanja na snagu ovoga Zakona u kojima nisu sklopljeni ugovori o javnoj nabavi, odnosno okvirni sporazumi ili u vezi s kojima se vode sudski ili drugi postupci, dovršit će se prema odredbama Zakona o javnoj nabavi, koji je bio na snazi u vrijeme početka postupka javne nabave.

19. Jesu li ispunjeni uvje za izuzeće od primjene Zakona o javnoj nabavi propisani člankom 10., stavkom 1., točka 12., ako je trgovačko društvo koje pruža uslugu u vlasništvu dva javna naru-čitelja te se usluga pruža jednom od h javnih naručitelja?

Iz dostavljenih podataka razvidno je da je trgovačko društvo X osnovano Društvenim ugovorom od strane Republike Hrvatske i Grada Y, radi obavljanja poslova razvoja i podrške ključnim informacijskim sustavima Republike Hrvatske i Grada Y te razvoja i očuvanja potrebnih registara podataka na temelju kojih će se

bazira funkcioniranje moderne elektronički podrža-ne uprave. Pod poslovima razvoja usluga, aplikacija, sadržaja i tehničko-tehnološke podrške, koje će obav-lja trgovačko društvo X spadaju i poslovi razvoja i udomljavanja informacijskih sustava i aplikacija TDU: b. Informacijski sustav upravne organizacije Z u sasta-vu Ministarstva.

Zakon o javnoj nabavi u članku 10., stavku 1., točka 12. propisuje uvjete za izuzeće od primjene Zakona o javnoj nabavi. Osnovni uvjet koji propisuje članak 10., stavak 1., točka 12. Zakona o javnoj nabavi je da se radi o ugovorima koje jedan ili više javnih naruči-telja sklapaju s pravnom osobom, čiji su jedini vlasni-ci (osnivači i/ili članovi društva). Osnivači trgovačkog društva X su dva javna naručitelja: Republika Hrvat-ska koja je javni naručitelj iz članka 5., stavka 1., točke 1. Zakona o javnoj nabavi i Grad Y, kao javni naručitelj iz članka 5., stavka 1., točke 2. istog Zakona. Ugovor o javnoj nabavi se sklapa između trgovačkog društva X i jednog javnog naručitelja tj. jednog od vlasnika/osnivača trgovačkog društva X – Republike Hrvatske, odnosno za potrebe upravne organizacije Z – kao upravne organizacije u sastavu Ministarstva, koja je osnovana temeljem Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih jela državne uprave (NN br. 150/11, 22/11, 39/13, 125/13 i 148/13).

Stoga, se ocjenjuje da je ispunjen osnovni uvjet za izuzeće od primjene Zakona o javnoj nabavi propisan člankom 10. stavak 1. točka 12. istog Zakona. Pored navedenog osnovnog uvjeta, potrebno je da budu ispunjeni ostali uvje sukladno članku 10., stavku 1., točki 12. Zakona o javnoj nabavi, a to su sljedeći uvje :

a) u pravnoj osobi nema izravnog ili neizravnog udjela privatnog kapitala

b) pravna osoba osnovana je u svrhu obavljanja dje-latnos za potrebe vlasnika

c) pravna osoba u prethodne tri godine ostvarila je u prosjeku više od 80 % prometa od obavljanja djelatnos za potrebe vlasnika, a ako za prethod-ne tri godine ne postoje pokazatelji prometa, zbog datuma osnivanja ili početka obavljanja djelatnos pravne osobe, dovoljno je da pravna osoba učini vjerojatnim pos zanje takvog prometa, npr. prema poslovnim projekcijama

d) vlasnik nad pravnom osobom obavlja nadzor kao nad svojom ustrojstvenom (poslovnom) jedinicom, a ako je više vlasnika pod uvjetom da oni takav nadzor obavljaju zajedno

e) predmet ugovora odnosi se na obavljanje djelatno-s iz podtočke b) ove točke

f) vlasnik je obvezan osigura da pravna osoba pri-mjenjuje ovaj Zakon za nabavu robe, radova ili usluga potrebnih za izvršenje ugovora iz točke 12., stavka 1., članka 10. Zakona o javnoj nabavi.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

73


Slijedom navedenoga, ako su u konkretnom slučaju ispunjeni gore navedeni uvje propisani Zakonom, proizlazi da se radi o izuzeću iz članka 10., stavka 1., točke 12. Zakona o javnoj nabavi shodno čemu se na predmetni ugovor između upravne organizacije Z u sastavu Ministarstva i trgovačkog društva X, is Za-kon ne bi primjenjivao.

20. Mogu li naručitelj i odabrani ponuditelj dodat-kom ugovora defi nira novi način utvrđivanja cijene, koja će rezul ra smanjenjem, odnosno nižom cijenom?

U upitu se između ostaloga navodi da naručitelj i oda-brani ponuditelj namjeravaju sporazumno izmijeni način izračuna cijene iz okvirnog sporazuma skloplje-nog s jednim gospodarskim subjektom, koji ne sadrži sve uvjete za sklapanje ugovora o javnoj nabavi.

Naručitelj i odabrani ponuditelj izvršavaju okvirni spo-razum sukladno odredbama istoga, uključujući način izračuna cijene određen okvirnim sporazumom. Stoga, odabrani ponuditelj kao strana okvirnog sporazuma ima pravo na izvršavanje okvirnog sporazuma suklad-no načinu izračuna cijene određene okvirnim spora-zumom, odnosno po cijeni koja se dobije primjenom načina izračuna cijene. Promjena cijene pod uvje ma određenim člankom 105., stavkom 6., točkom 2. Zako-na, predstavlja izmjenu ugovora koja se ne smatra bit-nom, a što obuhvaća i smanjenje cijene. O smanjenju cijene odlučuju ugovorne strane sporazuma, sukladno propisima kojima se uređuju obvezni odnosi.

Slijedom navedenog, ne vide se pravne zapreke da se dodatkom ugovora defi nira novi način utvrđivanja ci-jene, koja će rezul ra smanjenjem, odnosno nižom cijenom u skladu s člankom 105., stavkom 6., točka 2. Zakona o javnoj nabavi.

21. Primjenjuje li se odredba članka 15. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj naba-vi (NN, br. 83/13), kojom se mijenjaju odred-be članka 86. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11), na izvršenje Ugovora o građenju zaklju-čenog u rujnu 2013. godine?

U upitu se između ostaloga navodi da je Ugovor o građenju zaključen u rujnu 2013. godine, temeljem Generalnog ugovora za projek ranje i izgradnju za-ključenog u postupku javne nabave, koji je okončan u travnju 2013. godine. Važeći Zakon o javnoj nabavi izrijekom ne zabranjuje primjenu navedene odredbe članka 15. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, kojom se mijenjaju odredbe članka 86. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 83/13) na ugovore o javnoj nabavi, koji su sklopljeni prije stupanja na sna-gu spomenute izmjene Zakona.

22. Može li se najam prostora zajedno s računar-skom opremom smatra izuzećem od primje-ne Zakona o javnoj nabavi sukladno članku 10., stavku 1., točki 4. Zakona o javnoj nabavi?

Zakon o javnoj nabavi u članku 10., stavku 1., točki 4. propisuje da su od primjene Zakona izuze ugovori o stjecanju, zakupu ili najmu postojećih zgrada, druge nepokretne imovine, zemljišta ili prava koja se njih ču, bez obzira na način fi nanciranja. Na nabavu fi -

nancijskih usluga povezanih s prethodno navedenom nabavom istodobno, prije ili nakon ugovora o stjeca-nju, zakupu ili najmu, u bilo kojem obliku, primjenju-je se ovaj Zakon. Zakon u članku 2., točki 27. defi nira ugovor o javnoj nabavi robe kao ugovor o javnoj na-bavi koji nije ugovor o javnim radovima, a čiji je pred-met kupnja robe, najam robe, zakup robe, leasing s ili bez opcije kupnje robe.

Kada naručitelj unajmljuje već namješten, odnosno opremljen prostor, mišljenja smo da tada cijena kva-drata najma treba uključiva sve navedene troškove. Napominjemo, da navedeno izuzeće naručitelj ne smije koris s ciljem izbjegavanja primjene Zakona, tako da primjenom navedenog izuzeća nabavlja robu tj. opremu u nerazmjerno visokoj vrijednos u od-nosu na vrijednost najamnine poslovnog prostora, a koju opremu bi mogao nabavi provođenjem jednog od propisanih postupaka javne nabave.

23. Je li dopušteno proves pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave iz razloga iznimne žurnos , za nabavu usluga izrade pro-jektne dokumentacije, te izvođenja radova ure-đenja i opremanja zgrade, a radi osiguranja pret-postavki za smještaj i stavljanje zgrade u cjelini u funkciju za namjenu za koju je kupljena?

Sukladno odredbi članka 25., stavka 2. Zakona, naru-čitelj u posebnim slučajevima i okolnos ma koje su propisane u članku 26. za nabavu radova, u članku 27. za nabavu robe i članku 28. Zakona za nabavu usluga, smije koris pregovarački postupak bez prethodne objave. S obzirom na to da naručitelj u upitu navodi da je predmetna nabava žurna, napominjemo da Za-kon u članku 26., stavku 2., točki 3. propisuje uvjete za provođenje pregovaračkog postupka javne nabave kod ugovora o javnim radovima, u članku 27., stav-ku 2., točki 3. uvjete za provođenje pregovaračkog postupka javne nabave kod ugovora o javnoj nabavi robe te u članku 28., stavku 2., točki 3. uvjete za pro-vođenje pregovaračkog postupka javne nabave kod ugovora o javnim uslugama iz razloga žurnos .

Stoga se ugovor o javnoj nabavi radova, robe ili usluga smije sklapa u pregovaračkom postupku javne naba-ve bez prethodne objave kada je to nužno potrebno

74


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

ako se zbog razloga iznimne žurnos izazvane doga-đajima koje javni naručitelj nije mogao predvidje , rokovi u otvorenom, ograničenom ili pregovarač-kom postupku javne nabave s prethodnom objavom ne mogu primijeni . Okolnos na koje se poziva za opravdanje iznimne žurnos ne smiju ni u kojem slu-čaju bi uzrokovane postupanjem javnog naručitelja.

Pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave iz razloga žurnos naručitelji smiju koris u slučajevima kada je žurnost uzrokovana izuzetno ne-predvidivim događajima koji zah jevaju naročito brzu akciju naručitelja, tako da se rokovi u otvorenom, ograničenom ili pregovaračkom postupku javne naba-ve s prethodnom objavom ne mogu primijeni . Razlozi nastanka iznimne žurnos moraju bi dokazivi, te iza-zvani događajima koje naručitelj, prema objek vnoj procjeni, nije mogao predvidje i ne smiju ni u kojem slučaju bi uzrokovani postupanjem naručitelja. U tom slučaju naručitelj je obvezan obrazloži činjenice i okolnos koje opravdavaju njegovu primjenu.

Zaključno, javni naručitelj treba objek vno utvrdi je li razlog iznimne žurnos izazvan događajima koje javni naručitelj nije mogao predvidje , zbog čega se rokovi u otvorenom i ograničenom postupku ne mogu primijeni . U tom smislu bitan je plan nabave javnog naručitelja, datum sklapanja ugovora o kupnji zgrade te vremensko razdoblje od kupnje zgrade do trenutka nastanka potrebe za nabavom usluge izrade projektne dokumentacije, izvođenja radova, uređe-nja i opremanja zgrade, kao i sve druge relevantne okolnos i podaci, kojima se može dokaza da javni naručitelj nije moglo pravodobno proves otvoreni ili ograničeni postupak javne nabave.

24. Mora li županija, kao jedinica područne (regi-onalne) samouprave provodi postupak javne nabave u situaciji kada angažira odvjetnika za zastupanje u jednom predmetu – u sudskom postupku tj. u postupku osiguranja dokaza, te može li se proves pregovarački postupak jav-ne nabave bez prethodne objave iz razloga izni-mne žurnos ?

U situaciji kada županija kao jedinica područne (regi-onalne) samouprave namjerava angažira odvjetnika za zastupanje u jednom predmetu, mišljenja smo da svaka pojedina usluga zastupanja stranaka u sudskim postupcima, pa tako i u postupku osiguranja dokaza, može predstavlja zaseban predmet nabave u smislu članka 79., stavka 1. Zakona o javnoj nabavi. U pla-nu nabave, usluge zastupanja stranaka po pojedinim predme ma mogu bi određene kao zasebni pred-me nabave. Ako je u konkretnom slučaju procijenje-na vrijednost nabave pravnih tj. odvjetničkih usluga

bila jednaka ili veća od 200.000,00 kn, naručitelj je obvezan proves jedan od postupaka javne nabave ili postupak sukladno članku 44. Zakona o javnoj nabavi.

U vezi s upitom o mogućnos angažiranja odvjetnika u hitnom postupku osiguranja dokaza, a jer je raski-nut Ugovor o građenju s trgovačkim društvom koje je obavljalo radove na objektu, mišljenja smo da se u konkretnom slučaju pod uvje ma iz članka 28., stav-ka 2., točke 3. Zakona o javnoj nabavi može proves pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave zbog iznimne žurnos .

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE

Zagreb, hotel Palace

• JAVNA NABAVA KOMUNALNIH GOSPODARSTAVA,

4. prosinca 2014.

• JAVNA NABAVA ZA PONUDITELJE, 5. prosinca 2014.

• JAVNA NABAVA ZA REVIZORE, 2. i 3. prosinca 2014.

Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja kojima ostvaruju 8 bodova za obnovu cer -fi kata.

Cijena za jednodnevnu radionicu iznosi 900 kn (s uključenim PDV-om i prezentacijama pre-davača)

Cijena za dvodnevnu radionicu iznosi 1.800 kn (s uključenim PDV-om i prezentacijama pre-davača)

Detaljnije o programima pročitajte na početku Magazina i na internetskoj stranici

www. m4pin.hr.


centar@ m4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

75

UDK JAVNA NABAVA

1. UvodJavna nabava je od ključne važnos u Strategiji Euro-pa 2020., utvrđenoj u Komunikaciji Europske Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenoj Europa 2020., strate-gija za pametan, održiv i uključiv rast. Strategija Eu-ropa 2020. predlaže tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju:

• Pametan rast: razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji

• Održiv rast: promicanje ekonomije koja učinkovi- je iskorištava resurse, koja je zelenija i konkuren-

tnija• Uključiv rast: njegovanje ekonomije s visokom sto-

pom zaposlenos koja donosi društvenu i teritori-jalnu povezanost.

Između ostalog, Strategija ide prema tome da poli -ka javnih nabava mora osigura najučinkovi je kori-štenje javnih fondova, a tržišta nabave moraju osta- otvorena širom Europske unije. Tako su u okviru

energetske poli ke EU 20 – 20 – 20 postavljeni slje-deći ciljevi:

• da se pos gne smanjenje emisija CO2 za 20 %• da se smanji potrošnja energije za 20 % i• da se poveća udio obnovljivih izvora energije u

ukupnoj potrošnji energije na 20 % do 2020.

Javna nabava je jedan od instrumenata utemeljenih na tržištu, koji se koriste za pos zanje pametnog, održivog i uključivog rasta, a kojima se osigurava naj-učinkovi je korištenje javnih sredstava. U tu svrhu, pravila o javnoj nabavi donesena na temelju Direk-

ve 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća1 te Direk ve 2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća2 trebala su se revidira i unaprijedi . Slijedom nave-denoga, u Službenom listu Europske unije L 94 od 28. ožujka 2014. godine, objavljene su tri nove direk ve s područja javne nabave3, i to:

1) Direk va 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vije-ća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovora o koncesi-ji4.

2) Direk va 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vije-ća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direk ve 2004/18/EZ.

3) Direk va 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vije-ća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata, koji dje-luju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru, te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direk ve 2004/17/EZ.

S obzirom na opsežnost teksta novih direk va u ovom članku dajemo prikaz Direk ve 2014/24/EU Europ-skog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direk ve 2004/18/EZ, koja uređuje postupke javne nabave u odnosu na javne naručitelje. Napominjemo da su odredbe Di-

1 Direk va 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožuj-ka 2004. o usklađivanju postupaka nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga (SL L 134, 30.4.2004., str. 1.).2 Direk va Europskog parlamenta i Vijeća 2004/18/EZ od 31. ožuj-ka 2004. o usklađivanju postupaka za sklapanje ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslu-gama (SL L 134, 30.4.2004., str. 114.).3 Dostupno na h p://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=OJ:L:2014:094:FULL&from=HR .4 Novom Direk vom regulirani su svi ugovori o koncesiji (dakle i usluge), za razliku od dosadašnje, koja je regulirala samo radove.

Nove direk ve u sustavu javne nabaveBiljana Lerman * Iva Šuler **

Nove Direk ve EU (Direk va 2014/23/EU o dodjeli ugovorâ o koncesiji, Direk va 2014/24/EU o javnoj na-bavi te Direk va 2014/25/EU o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga) stupile su na snagu 17. travnja 2014. godine te je vremen-ski rok njihove implementacije do 18. travnja 2016. godine. Kako su prve izmjene Zakona o javnoj nabavi predviđene krajem godine, autorice u članku daju pregled najvažnijih ins tuta, koji su revidirani Direk vom 2014/24/EU o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direk ve 2004/18/EZ.

* Biljana Lerman, dipl. iur., Zagreb.** Iva Šuler, dipl. iur., Zagreb.

76

JAVNA NABAVA UDK T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

rek ve za sektorske naručitelje gotovo u istom smislu revidirane, kao i one za javne, te se mnoge promjene iz Direk ve za javne naručitelje nalaze i u Direk vi za sektorske naručitelje.

2. Učinak direk va, njihovo stupanje na snagu, te rok za implementaciju državama članicama

Nove Direk ve u javnoj nabavi stupaju na snagu dva-desetog dana od dana objave u Službenom listu Eu-ropske unije. S obzirom na to da je objava bila 28. 3. 2014., Direk ve su stupile na snagu 17. 4. 2014., te je rok državama članicama za implementaciju novih direk va 18. travnja 2016. godine. Mogući slučajevi odgode implementacije pojedinih odredbi direk -va predviđeni su člankom 90. Direk ve 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direk -ve 2004/18/EZ 5, odnosno člankom 106. Direk ve 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata, koji djeluju u sekto-ru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru, te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direk ve 2004/17/EZ6.

3. Pregled najvažnijih ins tuta javne nabave koji su revidirani

U nastavku dajemo pregled najvažnijih ins tuta, koji su revidirani Direk vom 2014/24/EU Europskog par-lamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direk ve 2004/18/EZ (dalje u tekstu: Direk va).

2.1. Pomoćne ak vnos nabave

Defi nicija pojma pomoćne ak vnos nabave nave-dena je u članku 2., točki 15. Direk ve, te označava ak vnos koje obuhvaćaju pružanje podrške ak vno-s ma nabave, pogotovo u sljedećim oblicima:

(a) u obliku tehničke infrastrukture koja javnim naruči-teljima omogućuje dodjelu javnih ugovora ili skla-panje okvirnih sporazuma za radove, robu ili usluge

(b) u obliku savjeta o provođenju ili izvedbi postupa-ka javne nabave

(c) u obliku pripreme i upravljanja postupcima javne na-bave u ime i u korist određenog javnog naručitelja.

5 V. čl. 90. Direk ve 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direk ve 2004/18/EZ.6 V. čl. 106. Direk ve 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vod-nog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direk ve 2004/17/EZ.

Točkom 17. istog članka Direk ve defi nirano je da po-moćne ak vnos nabave obavljaju pružatelji usluga javne nabave, koji obuhvaćaju javne ili privatne su-bjekte, koji nude te usluge na tržištu. Ugovori o jav-nim uslugama za izvršavanje pomoćnih ak vnos nabave trebali bi, ako ih ne izvršava središnje jelo za nabavu u okviru pružanja središnjih ak vnos na-bave određenom javnom naručitelju, bi dodijeljeni u skladu s odredbama Direk ve. Nadalje, Direk va se ne bi trebala primjenjiva , ako su središnje ili pomoć-ne ak vnos nabave pružene na neki drugi način, a ne ugovorima u svrhu ostvarivanja fi nancijskog inte-resa, koji podrazumijeva nabavu u smislu Direk ve.

2.2. Partnerstva za inovacije

Direk va uvodi novi pojam partnerstva za inovaci-je. Pojam inovacija znači provedba novog ili značajno poboljšanog proizvoda, usluge ili postupka, uključu-jući, ali ne ograničavajući se na postupke proizvod-nje, građenja ili izgradnje, nova metoda stavljanja na tržište ili nova metoda organizacije u poslovnoj praksi, organizacije radnog mjesta ili vanjskih odnosa između ostalog radi pomaganja rješavanja društvenih izazova ili kao potpora strategiji Europa 2020. za pa-metan, održiv i uključiv rast7. U slučaju partnerstava za inovacije, za određivanje procijenjene vrijednos , uzima se u obzir najveća procijenjena vrijednost bez PDV-a ak vnos istraživanja i razvoja, koje će se pro-vodi jekom svih faza predviđenog partnerstva te robe, usluga ili radova koji će bi razvijeni i nabavljeni po završetku predviđenog partnerstva8. Način pro-vedbe postupka propisan je članom 31. Direk ve9.

7 V. čl. 2. toč. 22. Direk ve.8 V. čl. 5. toč. 6. Direk ve.9 V. čl. 31. Direk ve.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

77

UDK JAVNA NABAVA

2.3. Posebna izuzeća za ugovore o uslugama

Direk va ukida razlikovanje između usluga iz Dodat-ka II. A i Dodatka II. B koje je predviđeno Zakonom o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14 – Odluka Ustavnog suda RH; dalje u tekstu: ZJN), koji je trenutno na snazi u RH. Sukladno Direk vi, sve us-luge su podvrgnute jednako strogim procedurama i propisima, uz iznimke navedene u članku 10. Direk -ve. Uz usluge koje su i prema dosadašnjem uređenju bile izuzete od primjene propisa o javnoj nabavi, Di-rek va uvodi izuzeće za sljedeće usluge:

A) Pravne uslugei. Pravno zastupanje stranke od odvjetnika u smi-

slu članka 1. Direk ve Vijeća 77/249/EEZ (2) u:• arbitraži ili mirenju u državi članici, trećoj ze-

mlji ili pred instancom međunarodne arbitra-že ili instancom za mirenje, ili

• sudskom postupku pred sudovima ili jelima javne vlas u državi članici ili trećoj zemlji ili pred međunarodnim sudovima ili ins tucija-ma

ii. Pravno savjetovanje, koje odvjetnik pruža -jekom pripreme bilo kojeg od postupaka iz podtočke i. ili ako postoji konkretna naznaka i velika vjerojatnost da će predmet na koji se sa-vjet odnosi posta tema takvih postupaka, pod uvjetom da je savjet pružio odvjetnik u smislu članka 1. Direk ve 77/249/EEZ,

iii. Usluge ovjeravanja i cer fi ciranja dokumenata koje moraju pruži javni bilježnici,

iv. Pravne usluge koje pružaju skrbnici ili zakonski zastupnici maloljetnika ili druge pravne usluge čije je pružatelje imenovao sud do čne države članice ili su imenovani za izvođenje određenih zadataka pod nadzorom h sudova,

v. Druge pravne usluge koje su u državi članici po-vezane, čak i povremeno, s izvršavanjem služ-benih ovlas .

B) Ugovori o uslugama dodijeljeni na osnovi isključi-vog prava

Direk va se ne primjenjuje na ugovore o javnim uslu-gama, koje javni naručitelj dodjeljuje drugom javnom naručitelju ili udruženju javnih naručitelja na osnovi isključivog prava koje uživaju u skladu s objavljenim zakonom, propisom ili objavljenom upravnom odred-bom koji su u skladu s UFEU-om10.

C) Usluge prijevoza željeznicom

Sukladno Dodatku II. B ZJN-a, usluge željezničkog pri-jevoza su usluge navedene u Dodatku II. B, u katego-riji 18, CPV oznake od 60200000-0 do 60220000-6.

10 Ugovor o funkcioniranju Europske unije.

Relevantne CPV oznake utvrđene su Pravilnikom o primjeni jedinstvenog rječnika javne nabave (CPV; NN, br. 6/12). Dakle, prema važećem zakonodavnom rješenju usluge željezničkog prijevoza nisu izuzete od primjene ZJN-a već je za njihovu nabavu predviđen nešto brži i jednostavniji način, nego kada bi naruči-telj provodio neki od redovnih postupaka javne naba-ve, kao što je otvoreni postupak javne nabave.

Ono što je novost u novim Direk vama EU je izuze-će od primjene prilikom nabave usluga javnog želje-zničkog prijevoza putnika ili prijevoza putnika pod-zemnom željeznicom propisano člankom 10. točkom (i) Direk ve. Naime, člankom 5., stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća izričito je predviđeno da se Direk ve 2004/17/EZ i 2004/18/EZ primjenjuju na ugovore o javnim usluga-ma, odnosno ugovore o javnim uslugama autobusnog ili tramvajskog prijevoza putnika, dok se Uredba (EZ) br. 1370/2007 primjenjuje na koncesije za usluge jav-nog autobusnog ili tramvajskog prijevoza putnika. Također, bi trebalo ponovi da se ta Uredba i dalje primjenjuje na ugovore o javnim uslugama, te na kon-cesije za usluge javnog željezničkog prijevoza putnika ili prijevoza putnika podzemnom željeznicom.

Kako bi se pojasnilo svezu između ove Direk ve i Uredbe (EZ) br. 1370/2007, trebalo bi izričito nave-s da se ova Direk va ne bi trebala primjenjiva na ugovore o javnim uslugama za pružanje usluga jav-nog željezničkog prijevoza putnika ili prijevoza put-nika podzemnom željeznicom, a dodjela h ugovora trebala bi i dalje bi podložna odredbama te Uredbe. Ako se Uredbom (EZ) br. 1370/2007 prepušta nacio-nalnom zakonodavstvu da polazi od pravila utvrđenih tom Uredbom, države članice trebale bi moći u svom nacionalnom pravu odredi da ugovori o javnim uslu-gama za usluge javnog željezničkog prijevoza putnika ili prijevoza putnika podzemnom željeznicom moraju bi dodijeljeni poš vanjem postupka dodjele ugovo-ra, koji je u skladu s njihovim općim pravilima o javnoj nabavi.

2.4. Pravila komuniciranja – e-nabava

Sukladno članku 22. Direk ve, države članice dužne su osigura da se sva komunikacija i razmjena infor-macija, posebno elektroničko podnošenje, provodi elektroničkim sredstvima komunikacije u skladu sa zahtjevima iz tog članka. Ala i uređaji koji se koriste u komunikaciji elektroničkim sredstvima, kao i njiho-va tehnička obilježja, moraju bi nediskriminirajuća, općenito dostupna i interoperabilna s proizvodima informacijske i komunikacijske tehnologije u općoj uporabi i ne smiju ograničava pristup postupku na-bave gospodarskim subjek ma.

78

JAVNA NABAVA UDK T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

Bez obzira na prethodno navedeno, javni naručitelji ne smiju bi obvezani zah jeva elektroničke nači-ne komunikacije u postupku podnošenja u sljedećim slučajevima:

(a) Zbog specijalizirane prirode nabave, korištenje elektroničkih načina komunikacije zah jevalo bi posebne alate, opremu ili formate datoteka, koji nisu široko dostupni ili ih ne podržavaju općenito dostupne aplikacije.

(b) Za aplikacije koje podržavaju formate datoteka pri-kladne za opis ponuda koriste se forma datoteka, koji se ne mogu obradi bilo kojom drugom otvo-renom ili široko dostupnom aplikacijom ili za njih vrijedi sustav zaš te vlasničke licence, te ih javni na-ručitelj ne može preuzima ni ih koris na daljinu.

(c) Korištenje sredstava elektroničke komunikaci-je zah jevalo bi specijaliziranu uredsku opremu, koja nije široko dostupna javnim naručiteljima.

(d) Dokumentacija za nadmetanje zah jeva podnoše-nje fi zičkih ili umanjenih maketa, koje se ne mogu prenosi elektroničkim sredstvima.

Isto tako, neovisno o prethodno navedenom, javni naručitelji nisu obvezni zah jeva elektronička sred-stva komunikacije u postupku podnošenja u onoj mjeri u kojoj je potrebno korištenje drugih sredstava komunikacije osim elektroničkih, zbog povrede sigur-nos elektroničkih sredstava komunikacije ili zbog zaš te osobito osjetljivih informacija, koje zah jevaju tako visoku razinu zaš te koja ne može bi u dovolj-noj mjeri osigurana elektroničkim sredstvima i ure-đajima, koji su ili široko dostupni gospodarskim su-bjek ma ili im mogu posta dostupni na drugi način u smislu stavka 5., članka 22. Direk ve.

Odgovornost je javnih naručitelja koji zah jevaju za proces podnošenja, sredstva komunikacije koja nisu elektronička, da navedu u pojedinačnom izvješću iz članka 84. Direk ve razloge za ovaj zahtjev, odnosno razloge zbog kojih se korištenje sredstava komunika-cije koja nisu elektronička sredstva smatra nužnim. Neovisno o svemu, usmena komunikacija može se odvija u pogledu komunikacije, koja se ne če ključ-nih elemenata postupka nabave, pod uvjetom da je usmena komunikacija u zadovoljavajućoj mjeri do-kumen rana (primjerice stvaranjem pisanih bilješki, audiosnimki ili sažetaka glavnih elemenata te komu-nikacije). Za ugovore o javnim radovima i projektne natječaje, države članice mogu zah jeva korištenje posebnih elektroničkih alata, poput virtualnih prikaza modela zgrade ili sl. U m slučajevima javni naručitelji omogućuju alterna vne načine pristupa, do trenutka kada takvi ala postanu široko dostupni.

Javni naručitelji mogu, prema potrebi, zah jeva ko-rištenje alata i uređaja koji nisu široko dostupni, pod

uvjetom da sami ponude alterna vna sredstva pri-stupa. Države članice mogu odgodi primjenu članka 22., stavka 1., do 18. 10. 2018., osim gdje je obvezno korištenje elektroničkih načina (čl. 34., 35. ili 36., čl. 37. st. 3., čl. 51. st. 2. ili čl. 53.) i mogu odgodi pri-mjenu članka 22., stavka 1., a za središnja jela za nabavu do 18. 4. 2017. Ako država članica odluči od-godi primjenu članka 22., stavka 1., ta država članica predviđa da javni naručitelji mogu odabra između sljedećih načina komunikacije za svu komunikaciju i razmjenu informacija:

(a) elektroničkim načinima u skladu s člankom 22.(b) poštom ili drugom odgovarajućom kurirskom služ-

bom(c) faksom(d) kombinacijom navedenih načina.

2.5. Rokovi

S obzirom na to da Direk va defi nira procedure i obveze za postupke nabave čija, je vrijednost iznad pragova, tako kod određivanja minimalnih rokova, iste određuje samo u odnosu na postupke nabave velike vrijednos . Tako Direk va kao minimalni rok za dostavu ponuda kod otvorenog postupka propi-suje rok od 35 dana od dana slanja poziva na nad-metanje. Time je dosadašnji minimalni rok skraćen s 40 na 35 dana11. Kod ograničenog postupka, mi-nimalni rok za zaprimanje zahtjeva za sudjelovanje je 30 dana od datuma slanja poziva na nadmetanje ili, ako se kao sredstvo poziva na nadmetanje kori-s la prethodna informacijska obavijest, od datuma slanja poziva na potvrdu interesa. Minimalni rok za zaprimanje ponuda je 30 dana od datuma slanja po-ziva na dostavu ponuda12.

Kod pregovaračkog postupka minimalni rok za zapri-manje zahtjeva za sudjelovanje je 30 dana od datuma slanja poziva na nadmetanje, ili, ako se kao sredstvo poziva na nadmetanje koris la prethodna informacij-ska obavijest, od dana slanja poziva na potvrdu inte-resa. Minimalni rok za zaprimanje inicijalnih ponuda je 30 dana od datuma slanja poziva13. Kod natjecatelj-skog dijaloga i partnerstva za inovacije minimalni rok za zaprimanje zahtjeva za sudjelovanje kod natjeca-teljskog dijaloga i partnerstva za inovacije je 30 dana od datuma slanja poziva na nadmetanje.

11 Za skraćivanje minimalnog roka u otvorenom postupku v. čl. 27. st. 2., 3. i 4. Direk ve. 12 Za skraćivanje minimalnog roka u ograničenom postupku v. čl. 28. st. 3., 4., 5. i 6. Direk ve.13 Na skraćivanje rokova primjenjuju se odredbe koje vrijede za ograničeni postupak.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

79

UDK JAVNA NABAVA

2.6. Europska jedinstvena dokumentacija o nabavi

U vrijeme dostavljanja zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda, javni naručitelji dužni su prihva europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi (dalje u tekstu: ESPD), koja se sastoji od ažurirane osobne izjave kao preliminarnog dokaza, umjesto potvrda koje izdaju -jela javne vlas ili treće strane, a kojima se potvrđuje da relevantni gospodarski subjekt ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:

(a) ne nalazi se u jednoj od situacija iz članka 57. Di-rek ve u kojoj se subjek isključuju ili se mogu is-ključi

(b) ispunjava odgovarajuće kriterije za odabir, koji su određeni u skladu s člankom 58. Direk ve

(c) prema potrebi, ispunjava objek vna pravila i kri-terije koji su određeni u skladu s člankom 65. Di-rek ve14.

ESPD se sastoji od službene izjave gospodarskog su-bjekta da nema relevantnih osnova za isključenje i/ili da je odgovarajući kriterij za odabir ispunjen, te pruža relevantne informacije koje zah jeva javni naručitelj. Osim toga, ESPD navodi jelo javne vlas ili treću stranu odgovornu za uspostavu popratnog dokumen-ta i sadrži službenu izjavu da će gospodarski subjekt, na zahtjev i bez odlaganja, moći dostavi te popratne dokumente. Ako javni naručitelj može dobi poprat-ne dokumente izravno, pristupanjem bazi podataka u skladu sa stavkom 5., članka 59. Direk ve, ESPD mora sadržava i podatke koji su potrebni u tu svrhu, kao što je internetska adresa baze podataka, svi iden -fi kacijski podaci i, prema potrebi, izjava o pristanku. Gospodarski subjek mogu ponovno koris ESPD, koji se već koris o u prethodnom postupku nabave, pod uvjetom da potvrde da su podaci koji su u njoj sadržani ispravni.

ESPD se sastavlja na temelju standardnog obras-ca, kojeg utvrđuje Europska komisija te se dostavlja isključivo u elektroničkom obliku. Javni naručitelj može, u bilo kojem trenutku jekom postupka, za-h jeva od ponuditelja i natjecatelja da dostave sve ili dijelove popratnih dokumenta, ako je to potrebno za pravilno provođenje postupka. Prije dodjele ugo-vora, javni naručitelj zah jeva od ponuditelja kojem je odlučio dodijeli ugovor, osim kod ugovora koji se temelje na okvirnom sporazumu, da podnese ažuri-rane popratne dokumente u skladu s člankom 60. i, prema potrebi, člankom 62. Direk ve. Javni naruči-telj može pozva gospodarske subjekte da nadopune ili pojasne zaprimljene potvrde. Od gospodarskih se subjekata neće zah jeva da dostave popratne do-

14 V. čl. 59. Direk ve.

kumente ili drugu dokaznu dokumentaciju, ako javni naručitelj ima mogućnost dobavljanja h potvrda ili relevantnih podataka izravno, pristupanjem besplat-noj nacionalnoj bazi podataka u nekoj državi članici, kao što je nacionalni registar nabave, virtualni dosje poduzeća, elektronički sustav pohrane dokumenata ili pretkvalifi kacijski sustav ili već posjeduje te doku-mente.

2.7. E-Cer s

Europska Komisija stavlja na raspolaganje i upravlja elektroničkim sustavom, odnosno e-Cer som, koji trenutačno na dobrovoljnoj osnovi ažuriraju i pro-vjeravaju nacionalna jela. Cilj sustava e-Cer s je olakšavanje razmjene potvrda i ostale dokazne do-kumentacije, koju javni naručitelji često zah jevaju. Dosadašnje iskustvo ukazuje na činjenicu da dobro-voljno ažuriranje i provjeravanje nije dovoljno, kako bi se osiguralo da se e-Cer s u potpunos iskoris za pojednostavljivanje i olakšavanje razmjene doku-menata posebno za dobrobit malih i srednjih podu-zeća15.

U skladu sa člankom 59., stavkom 6. Direk ve, države članice stavljaju na raspolaganje i ažuriraju u susta-vu e-Cer s potpuni popis baza podataka koje sadrže relevantne podatke o gospodarskim subjek ma, ko-jima mogu pristupi javni naručitelji iz drugih država članica. Države članice dužne su, na zahtjev, priopći ostalim državama članice sve podatke u vezi s bazom podataka iz navedenog članka. Radi olakšavanja pre-kograničnog nadmetanja, države članice dužne su osigura da se podaci u vezi s potvrdama i drugim oblicima dokazne dokumentacije, koji se unose u su-stav e-Cer s, stalno ažuriraju. Javni naručitelji mogu koris sustav e-Cer s te će traži prvenstveno one vrste potvrda ili oblika dokazne dokumentacije koji su obuhvaćeni sustavom e-Cer s.16 Komisija stavlja na raspolaganje sve jezične verzije ESPD-a u sustavu e-Cer s.

2.8. Oslanjanje na sposobnost drugih subjekata

S obzirom na uvjete koji su povezani s ekonomskom i fi nancijskom sposobnos , te tehničkom i stručnom sposobnos , gospodarski subjekt može se osloni , prema potrebi za određeni ugovor, na sposobnos drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu nji-hovog odnosa. S obzirom na uvjete koji su povezani s obrazovnim i stručnim kvalifi kacijama ili na rele-vantno stručno iskustvo, gospodarski subjek mogu se, među m, osloni samo na sposobnos drugih

15 V. čl. 59. Direk ve.16 V. čl. 61. Direk ve.

80

JAVNA NABAVA UDK T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

subjekata, ako će oni obavi radove ili pruži usluge kod kojih se traže te sposobnos . Ako se gospodarski subjekt želi osloni na sposobnos drugih subjekata, mora dokaza javnom naručitelju da ima na raspo-laganju potrebne resurse, na primjer, dostavljanjem obveze h subjekata u tu svrhu.

Javni naručitelj dužan je, u skladu s člancima 59. (ESPD), 60. (načini dokazivanja sposobnos ) i 61. (e-Cer s) Direk ve, provjeri ispunjavaju li subjek- , čiju sposobnost namjerava iskoris gospodarski

subjekt relevantne uvjete sposobnos te postoje li osnove za isključenje. Javni naručitelj će zah jeva da gospodarski subjekt zamijeni subjekt koji ne zado-voljava relevantni uvjet sposobnos ili za koji posto-ji obvezujuća osnova za isključenje. Javni naručitelj može zah jeva ili država članica može zah jeva od njega da zah jeva da gospodarski subjekt zamijeni subjekt za koji postoji neobvezujuća osnova za isklju-čenje. Ako se gospodarski subjekt oslanja na sposob-nos drugih subjekata povezano s uvje ma koji se odnose na ekonomsku i fi nancijsku sposobnost, na-ručitelji mogu zah jeva da taj gospodarski subjekt i subjek budu zajednički odgovorni za izvršenje ugovora.

Pod is m uvje ma, zajednica ponuditelja može se osloni na sposobnost članova zajednice ili drugih subjekata. U slučaju ugovora o radovima, ugovora o uslugama i poslovima postavljanja ili ugradnje u kon-tekstu ugovora o nabavi robe, javni naručitelji mogu zah jeva da određene kri čne poslove obavlja izrav-no sam ponuditelj, ili ako ponudu dostavlja zajednica ponuditelja, član zajednice.

2.9. Kriterij odabira – ekonomski najpovoljnija ponuda

Pojam kriterija odabira ima središnje mjesto u Direk- vi. Stoga je važno da se relevantne odredbe pred-

stave na što je moguće jednostavnije. To se može pos ći korištenjem terminologije: ekonomski najpo-voljnija ponuda, kao glavnog koncepta, jer bi ponude naposljetku trebale bi odabrane u skladu s onim što pojedini javni naručitelj smatra da je ekonomski naj-povoljnije rješenje između ponuđenih.

Sukladno članku 67. Direk ve, ne dovodeći u pitanje nacionalne zakone i druge propise o cijeni određene robe ili naknadi za određene usluge, javni naručitelji temelje dodjelu ugovora o javnoj nabavi na ekonom-ski najpovoljnijoj ponudi. Ekonomski najpovoljnija ponuda sa stajališta javnog naručitelja utvrđuje se na temelju cijene ili troška, koristeći pristup troškov-ne učinkovitos , kao što je trošak životnog vijeka, te može uključiva najbolji omjer između cijene i kvali-tete, koji se ocjenjuje na temelju kriterija, uključujući

kvalita vne, okolišne i/ili socijalne aspekte, poveza-ne s predmetom do čnog javnog ugovora. Ti kriteriji mogu obuhvaća , na primjer: kvalitetu, uključujući tehničku vrijednost, estetske i funkcionalne značaj-ke, dostupnost, rješenje za sve korisnike, društvene, okolišne i inova vne značajke te trgovanje i uvjete tr-govanja; organizaciju, kvalifi kacije i iskustvo osoblja angažiranog na izvršenju određenog ugovora, ako kvaliteta angažiranog osoblja može značajno utjeca na razinu uspješnos izvršenja ugovora; ili uslugu na-kon prodaje i tehničku pomoć, uvjete isporuke kao što su datum isporuke, proces isporuke i rok isporuke ili rok izvršenja.

Element troška može bi u obliku fi ksne cijene ili troška na temelju čega se gospodarski subjek nad-meću samo po kriterijima kvalitete17. Smatra se da su kriteriji za odabir ponude povezani s predmetom javnog ugovora, ako se odnose na radove, robu ili us-luge koje se pružaju u okviru tog ugovora u bilo kojem aspektu i u bilo kojoj fazi njihovog životnog vijeka, uključujući čimbenike obuhvaćene u određenom po-stupku proizvodnje, nabave ili trgovine m radovima, robom ili uslugama ili određenom postupku za drugu fazu njihovog životnog vijeka, i onda kada takvi čim-benici nisu dio njihovog materijalnog sadržaja18.

2.10. Troškovi životnog vijeka

Pod troškovima životnog vijeka (Life Cycle Cost – LCC) podrazumijevamo troškove jekom životnog vijeka proizvoda, usluge ili radova, kao što su troškovi koje snosi sam naručitelj ili njegovi korisnici (troškovi na-bave, održavanja, potrošnja energije, recikliranje i sl.) te troškovi pripisani okolišnim vanjskim učincima povezanim s proizvodom, uslugom ili radovima je-kom njihovog životnog vijeka, ako se može odredi i provjeri njihova novčana vrijednost. Takvi troškovi mogu uključiva troškove emisije stakleničnih plino-va i emisije drugih zagađivača te ostale troškove zbog ublažavanja klimatskih promjena19.

Pojam LCC podrazumijeva, dakle, alat odnosno teh-niku procjene koja omogućuje kompara vnu kvan- fi kaciju troškova cijelog objekta, sustava ili sklopa i

materijala, jekom cijelog njegovog životnog vijeka. Prema nekim analizama, primjenom metode LCC jef- niji su proizvodi poput vozila (srednja klasa), auto-

busa za javni transport, mul funkcionalnih uređaja i

17 Države članice mogu odredi da javni naručitelji ne smiju koris samo cijenu ili samo trošak kao jedini kriterij za dodjelu ili mogu ograniči njihovu primjenu na određene kategorije javnih naručite-lja ili određene vrste ugovora.18 V. čl. 67. Direk ve.19 V. čl. 68. Direk ve.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

81

UDK JAVNA NABAVA

printera, građevinskih radova, dok su primjenom me-tode LCC: hrana, namještaj, električna energija, papir i teks l – skuplji. Primjena ekoloških kriterija osobito može bi prikladna kod nabave proizvoda i usluga u sektorima, gdje javni kupci predstavljaju veliki udio tržišta (npr. izgradnja, zdravstvene usluge, ili javni prijevoz). Kod proizvoda koji koriste velike količine energije, a koriste se dugi niz godina, s njihovim kori-štenjem povezani su drugi, opera vni troškovi. Može se koris u pripremi nabave, za analizu/procjenu ukupnih mogućih troškova, te kao alat za izračun eko-nomski najpovoljnije ponude.

2.11. Podugovaranje

Sukladno članku 71. Direk ve, u dokumentaciji za nadmetanje naručitelj može zatraži , ili se može za-h jeva od strane države članice, da zatraži od po-nuditelja da navede u svojoj ponudi udio ugovora koji namjerava podugovori . Države članice mogu osigura da na zahtjev podizvoditelja i gdje priroda ugovora tako omogućuje, naručitelj plaća izravno po-dizvoditelju, s m da takva plaćanja mogu uključiva odgovarajuće mehanizme, koji dopuštaju da glavni ponuditelj podnese prigovor na nedospjela/nepri-kladna plaćanja s me, da to mora bi navedeno u dokumentaciji. Sukladno Direk vi, navedeno ne do-vodi u pitanje odgovornost glavnog ponuditelja.

S ciljem izbjegavanja povrede obveze iz članka 18., stavak 2. Direk ve, odnosno kako bi se osiguralo da u obavljanju ugovora o javnoj nabavi gospodarski su-bjek djeluju u skladu s važećim propisima u područ-ju zaš te okoliša, socijalnog i radnog prava utvrđenih pravom Unije, nacionalnog prava, kolek vnih ugo-vora i prema odredbama međunarodnog ekološkog, socijalnog i radnog prava, mogu se poduze odgova-rajuće mjere, kao što su:

(a) Ako nacionalni zakon države članice predviđa me-hanizam solidarne odgovornos između ponudi-telja i podizvoditelja, država članica mora osigura- da se relevantna pravila primjenjuju u skladu s

uvje ma iz članka 18. stavka 2. Direk ve.(b) Naručitelji mogu, u skladu s člancima 59., 60. i

61. Direk ve, provjeri , ili se može zah jeva od država članica da provjere, postoje li razlozi za isključenje podizvoditelja u skladu s člankom 57. U takvim slučajevima, naručitelj će zah jeva da gospodarski subjekt zamjeni podizvoditelja u odnosu na kojeg se pokazalo da postoje obvezni razlozi za isključenje. Naručitelj može zah jeva ili se može zah jeva od države članice da zah -jevaju da gospodarski subjekt zamjeni podizvodi-telja u odnosu na kojega se pokazalo da postoje neobvezni razlozi za isključenje.

2.12. Izmjene ugovora nakon njegovog sklapanja

Za razliku od važećeg ZJN-a koji predviđa mogućnost izmjene samo ugovora, Direk va predviđa moguć-nost mijenjanja i ugovora i okvirnih sporazuma bez obveze provođenja novog postupka nabave, i to u svim sljedećim slučajevima20:

(a) Ako su izmjene, bez obzira na njihovu novčanu vri-jednost, predviđene u prvotnoj dokumentaciji o nabavi jasnim, preciznim i nedvosmislenim revizij-skim klauzulama, koje mogu uključiva klauzule o izmjeni cijene, ili opcija. U m klauzulama navodi se opseg i priroda mogućih izmjena ili opcija, kao i uvje u kojima se mogu upotrijebi . Njima se ne predviđaju izmjene ili opcije koje bi izmijenile cje-lokupnu prirodu ugovora ili okvirnog sporazuma.

(b) Za dodatne radove, usluge ili robu koju isporučuje početni ugovaratelj, koja se pokazala potrebnom i koja nije uključena u prvotnu nabavu, ako promje-na ugovaratelja:

• nije moguća zbog gospodarskih ili tehničkih ra-zloga, kao što su zahtjevi za međuzamjenjivošću i interoperabilnošću s postojećom opremom, uslugama ili instalacijama koje se nabavljaju u okviru prvotne nabave; i

• prouzročila bi značajne poteškoće ili znatno ud-vostručavanje troškova za javnog naručitelja. Među m, bilo koje povećanje cijene ne smije bi veće od 50 % vrijednos osnovnog ugovora. Ako je učinjeno nekoliko uzastopnih izmjena, to se ograničenje primjenjuje na vrijednost svake izmjene. Takve uzastopne izmjene ne smiju ima za cilj zaobilaženje Direk ve.

(c) Ako su ispunjeni svi sljedeći uvje : • do potrebe za izmjenom došlo je zbog okolnos

koje pažljivi javni naručitelj nije mogao predvi-dje

• izmjenom se ne mijenja cjelokupna priroda ugo-vora

• svako povećanje cijene nije veće od 50 % vrijed-nos osnovnog ugovora ili okvirnog sporazuma. Ako je učinjeno nekoliko uzastopnih izmjena, to se ograničenje primjenjuje na vrijednost svake izmjene. Takve uzastopne izmjene ne smiju ima za cilj zaobilaženje Direk ve.

(d) Ako novi ugovaratelj zamjenjuje onoga kojemu je javni naručitelj prvotno dodijelio ugovor uslijed:

• nedvosmislene revizijske klauzule ili opcije u skladu s točkom (a)

• općeg ili djelomičnog nasljeđivanja prvotnog ugovaratelja, nakon restrukturiranja poduzeća,

20 V. čl. 72. Direk ve.

82

JAVNA NABAVA UDK T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

uključujući preuzimanje, spajanje, stjecanje ili insolventnost, od strane drugog gospodarskog subjekta koji ispunjava prvotno utvrđene kri-terije za kvalita vni odabir, pod uvjetom da to ne znači druge značajne izmjene ugovora te da nema za cilj zaobilaženje primjene ove Direk ve; ili

• u slučaju da sam javni naručitelj preuzme obveze glavnog ugovaratelja prema svojim podugovara-teljima, ako je takva mogućnost predviđena u nacionalnom zakonodavstvu u skladu s člankom 71. Direk ve21.

(e) Ako izmjene, bez obzira na njihovu vrijednost, nisu značajne u smislu stavka 4., članka 72. Direk ve.22

Bez ikakve potrebe za provjerom, jesu li ispunjeni uvje iz gore navedenih točaka od (a) do (d), ugovore je jednako moguće izmijeni bez potrebe za novim postupkom nabave u skladu s Direk vom, ako je vri-jednost izmjene manja od pragova iz članka 4. Direk- ve23 i od 10 % prvotne vrijednos ugovora za ugovo-

re o uslugama i nabavi robe i 15 % prvotne vrijednos ugovora za ugovore o radovima. Među m, izmjena ne smije mijenja cjelokupnu prirodu ugovora ili okvirnog sporazuma. Ako je učinjeno nekoliko uza-stopnih izmjena, vrijednost se procjenjuje na temelju neto kumula vne vrijednos uzastopnih izmjena.

2.12.1. Izmjene koje se smatraju bitnima

Izmjena ugovora ili okvirnog sporazuma jekom nje-gova trajanja smatra se značajnom u smislu stavka 1. točke (e) članka 72. Direk ve, ako njome ugovor ili okvirni sporazum postaju značajno različi po svojoj prirodi od prvotno zaključenog. U svakom slučaju, ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 2. članka 72., izmjena se smatra značajnom, ako je ispunjen jedan ili više od sljedećih uvjeta:

(a) Izmjenom se unose uvje koji bi, da su bili dio pr-votnog postupka nabave, dopus li prihvaćanje drugih ponuditelja od onih koji su prvotno oda-brani ili prihvaćanje ponude različite od ponude, koja je izvorno prihvaćena ili privlačenje dodatnih sudionika u postupak nabave.

(b) Izmjenom se mijenja gospodarska ravnoteža ugo-vora ili okvirnog sporazuma u korist ugovaratelja na način koji nije predviđen osnovnim ugovorom ili okvirnim sporazumom.

(c) Izmjenom se značajno povećava opseg ugovora ili okvirnog sporazuma.

21 V. čl. 71. Direk ve.22 Javni naručitelji koji su izmijenili ugovor u slučajevima navedeni-ma u točkama (b) i (c) objavljuju obavijest o tome u Službenom listu Europske unije.23 V. čl. 4. Direk ve.

(d) Ako novi ugovaratelj zamijeni onoga kojemu je pr-votno javni naručitelj dodijelio ugovor, osim u slu-čajevima navedenima u stavku 1. točki (d) članka 72. Direk ve.

2.13. Raskid ugovora

Prema postojećem zakonodavnom uređenju javne nabave u RH ne postoje odredbe, koje bi previđale mogućnost raskida ugovora o javnoj nabavi. Direk va ide korak dalje, te u članku 73. propisuje da su drža-ve članice dužne osigura da javni naručitelji mogu, barem u određenim okolnos ma i pod uvje ma, koji su određeni primjenjivim nacionalnim pravom, raski-nu javni ugovor jekom njegova trajanja. Tako Di-rek va predviđa da bi raskid trebalo omogući , ako je ugovor značajno izmijenjen, što bi zah jevalo novi postupak nabave na temelju članka 72.; u vrijeme do-djele ugovora ugovaratelj je bio u jednoj od situacija iz članka 57., stavka 1. te je stoga trebao bi isključen iz postupka nabave; ugovor se nije trebao dodijeli ugovaratelju u svjetlu ozbiljne povrede obveza prema Ugovorima i Direk vi, a koju je proglasio Sud Europ-ske unije u postupku iz članka 258. UFEU-a.

2.14. Posebni režimi nabave

2.14.1. Društvene i druge posebne usluge

Direk vom su predviđene usluge koje bi trebale bi obuhvaćene blažim režimom nabave. Tako se u uvod-nom dijelu Direk ve, kao usluge koje bi trebale bi obuhvaćene blažim režimom, koji je predviđen za so-cijalne i druge posebne usluge spominju usluge kola hitne pomoći za prijevoz pacijenata te ugovori za pružanje usluga kola hitne pomoći, ako bi vrijednost usluga kola hitne pomoći za prijevoz pacijenata bila veća od vrijednos ostalih usluga kola hitne pomoći; hotelijerske i ugos teljske usluge, uz prag od 750 000 EUR-a; određene pravne usluge, uz prag od 750 000 EUR-a, kao i brojne druge usluge, poput spasilačkih usluga, vatrogasnih usluga ili zatvorskih usluga; uslu-ge poput državnih usluga ili pružanja usluga namije-njenih zajednici, uz prag od 750 000 EUR-a; određene zdravstvene, socijalne i povezane usluge, određene usluge obrazovanja i stručnog osposobljavanja, knjiž-nice, arhive, muzeje i ostale usluge povezane s kultu-rom, uslugama u vezi sa sportom i usluge za privatna kućanstva.

Direk va u člancima od 74. do 76. predviđa blaži re-žim nabave. Između ostalog, Direk va nalaže da ako se primjenjuju blaža pravila, mora se osigura tran-sparentnost i jednakost u postupanju prema gospo-darskim subjek ma. Države članice imaju slobodu odredi postupovna pravila, koja će se primjenjiva- , ako ta pravila omogućuju javnim naručiteljima da

uzmu u obzir posebnos do čnih usluga.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

83

UDK JAVNA NABAVA

2.14.2. Rezervirani ugovori za određene usluge

Države članice mogu odredi da javni naručitelji mogu za organizacije rezervira pravo sudjelovanja u postupcima za dodjelu javnih ugovora isključivo za one zdravstvene, društvene i kulturne usluge iz član-ka 74. Direk ve24. Da bi se moglo koris prethodno navedeno pravo, organizacija mora ispunjava odre-đene uvjete. Njezin cilj mora bi ispunjavanje misije javnih usluga, povezane s pružanjem neke od gore navedenih usluga, da se dobit ponovno ulaže kako bi se ostvario cilj organizacije (ako se dobit raspodjeljuje ili preraspodjeljuje, to bi se trebalo temelji na nače-lu sudjelovanja), da se upravljačke ili vlasničke struk-ture organizacije, koja izvršava ugovor temelje na vlasništvu zaposlenika ili načelima sudjelovanja ili za-h jevaju ak vno sudjelovanje zaposlenika, korisnika ili zainteresiranih strana te da do čni javni naručitelj nije dodijelio organizaciji ugovor za do čne usluge u skladu s člankom 77. Direk ve jekom protekle tri go-dine. Najdulje trajanje ugovora u predmetnom sluča-ju može bi tri godine, s m da poziv na nadmetanje mora upućiva na članak 77., odnosno primjenu ove mogućnos .

2.15. Upravljanje i nadzor

Sukladno članku 83. Direk ve, države članice dužne su osigura nadzor nad primjenom pravila o javnoj nabavi. Do 18. 4. 2017., a nakon toga svake tri godine, države članice dostavljaju Komisiji izvješće o nadzoru koje obuhvaća, ovisno o slučaju, podatke o najučes-talijim uzrocima pogrešne primjene ili pravne nesi-gurnos , uključujući moguće strukturne ili opetova-ne probleme u primjeni pravila, o razini sudjelovanja malih i srednjih poduzeća (SME) u javnoj nabavi te o sprečavanju, utvrđivanju i odgovarajućem izvještava-nju o slučajevima prijevare u javnoj nabavi, korupciji, sukobu interesa i drugim ozbiljnim nepravilnos ma.

24 Radi se o uslugama koje su obuhvaćene CPV oznakama 75121000-0 (Upravne usluge u obrazovanju), 75122000-7 (Uprav-ne usluge u zdravstvu), 75123000-4 (Upravne usluge u stambenom gospodarstvu), 79622000-0 (Usluge pribavljanja osoblja za pomoć u kućanstvu), 79624000-4 (Usluge pribavljanja osoblja za medicin-sku njegu), 79625000-1 (Usluge pribavljanja medicinskog osoblja), 80110000-8 (Usluge predškolskog obrazovanja), 80300000-7 (Us-luge visokoškolskog obrazovanja), 80420000-4 (Usluge e-učenja), 80430000-7 (Usluge obrazovanja odraslih na razini sveučilišta), 80511000-9 (Usluge izobrazbe osoblja), 80520000-5 (Sredstva za izobrazbu), 80590000-6 (Usluge mentorstva), od 85000000-9 (Zdravstvene i socijalne usluge) do 85323000-9 (Zdravstvene us-luge zajednice), 92500000-6 (Usluge knjižnice, arhiva, muzeja i druge usluge u kulturi), 92600000-7 (Usluge u području sporta), 98133000-4 (Usluge društvenih članskih organizacija), 98133110-8 (Usluge koje pružaju udruge mladih). V. Pravilnik o primjeni Jedin-stvenog rječnika javne nabave (CPV) (NN, br. 6/12) i čl. 77. Direk- ve.

Države članice osiguravaju da su informacije i smjer-nice za tumačenje i primjenu prava Unije za javnu na-bavu dostupne bez naknade kako bi pomogle javnim naručiteljima i gospodarskim subjek ma, posebice malim i srednjim poduzećima, u pravilnoj primjeni pravila Unije za javnu nabavu, te da pomoć bude dos-tupna javnim naručiteljima s obzirom na planiranje i provođenje postupaka nabave.

Javni naručitelji dužni su, barem jekom trajanja ugo-vora, čuva preslike svih sklopljenih ugovora čija je vrijednost jednaka ili veća od:

(a) 1 000 000 EUR-a u slučaju ugovora o javnoj nabavi robe ili ugovora o javnim uslugama

(b) 10 000 000 EUR-a u slučaju ugovora o javnim ra-dovima.

Sukladno članku 85. Direk ve, do 18. travnja 2017., a nakon toga svake tri godine, države članice pro-sljeđuju Komisiji sta s čko izvješće o nabavi, koja bi bila obuhvaćena ovom Direk vom, ako bi njena vri-jednost premašila relevantni prag utvrđen u članku 4. Direk ve, s navođenjem procjene ukupne zbirne vrijednos takve nabave jekom do čnog razdoblja. Ta procjena može se osobito temelji na podacima, koji su dostupni prema nacionalnim zahtjevima za objavu ili prema procjenama zasnovanim na uzorci-ma25.

3. ZaključakEuropski parlament je usvajanjem novih pravila o javnoj nabavi uveo nove odredbe koje omogućava-ju da se zeleni, društveni i inovacijski aspek ponuda uzmu u obzir kod odabira najpovoljnijeg ponuditelja. Glavna svrha ove legisla vne inicija ve je otvaranje postupaka javne nabave manjim poduzećima i ohra-brivanje javnih vlas za razmatranje novih načina na koji mogu unaprijedi usluge koje pružaju svojim ko-risnicima, posebice uvođenjem obveza elektroničkog načina komunikacije u postupcima javne nabave. Kao što je prethodno ukratko objašnjeno nova pravila EU o javnoj nabavi propisuju i na detaljniji način razrađu-ju pojedine postojeće ins tute, te uvode nove. Kada se uzme u obzir da su nove direk ve stupile na snagu, te da je rok državama članicama za implementaciju novih direk va travanj 2016. godine, smatramo da će uskoro bi nužne prilagodbe važećeg ZJN-a novim pravilima EU o javnoj nabavi.

25 To se izvješće može uključi u izvješće iz čl. 83., st. 3. Di-rek ve.

84

EUROPSKA UNIJA UDK 347.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

1. UvodUlaskom Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije došlo je do bitnih promjena glede uvjeta pod kojima svi poslovni subjek iz Republike Hrvatske (fi zičke osobe – obrtnici i pravne osobe) mogu privremeno i p ovremeno pruža usluge na je-dinstvenom europskom tržištu bez obveze da se po-slovno nastane, odnosno postanu obveznici plaćanja obveznih davanja u toj državi. Također je temeljem prava na poslovni nastan, fi zičkim osobama hrvat-skim državljanima i hrvatskim trgovačkim društvima omogućeno započinjanje i obavljanje gospodarske djelatnos u jednoj ili više država članica Europske unije, odnosno Europskog gospodarskog prostora, i to kao samozaposlene osobe – obrtnici ili osnivanjem trgovačkih društava, podružnica ili zastupništva pod is m uvje ma kao i državljanima drugih država člani-ca Europske unije, odnosno Europskog gospodarskog prostora.

2. Jedinstveno unutarnje tržište Europske unije

Europska unija izuzetno je zainteresirana za daljnji razvoj jedinstvenog unutarnjeg tržišta koje donosi izvanredne prednos i stvara nove prilike za eko-nomski rast. U vrijeme današnje globalne ekonomske krize prioritet se mora da mjerama, koje će po ca rast i zaposlenost, gdje jedinstveno tržište ima ključ-nu ulogu, i to ostvarivanjem mjera koje promiču eko-nomski rast, stvaraju nova radna mjesta i promiču konkurentnost. S obzirom na to da pružanje usluga čini značajan dio ukupnoga bruto nacionalnoga pro-izvoda Europske unije nije neobično da je jedan od glavnih ciljeva uspostave unutarnjega tržišta u Europ-

skoj uniji osiguravanje slobodnoga pružanja usluga na području Europske unije za sve njezinim građanima.

Jedan od važnih dijelova jedinstvenog tržišta predstav-lja i malo i srednje poduzetništvo. U Europskoj uniji postoji 21 milijun SME poduzeća, koja čine oko 99 % svih poduzeća u EU, a od njih je 90 % mikropoduzeća s manje od 10 zaposlenih. S obzirom na to da mala po-duzeća čine 53 % svih radnih mjesta u Europi, može se zaključi da je njihova važnost za europsko gospodar-stvo izuzetno. Poduzetnicima u Europskoj uniji od 1. srpnja 2013. godine i hrvatskim poduzetnicima na ras-polaganju je portal Europske komisije EUGO.network (h p://ec.europa.eu/internal_market/eu-go/), s čime se na prak čan način želi olakša poslovanje poduzet-nicima koji na navedenom portalu mogu naći sve de-taljne informacije o uvje ma i načinu pružanja usluga, osnivanju trgovačkih društava i podružnica u drugim državama članicama Europske unije.

EUGO network je internetski portal Europske komi-sije koji na jednom mjestu okuplja mrežu jedinstve-nih kontaktnih točaka (PSC-Points of Single Contact) svih država članica (osnivanje Jedinstvene kontaktne točke je jedna od odredbi Direk ve o uslugama i kao takva obvezna za svaku državu članicu.)

3. Osnovni pojmovi Zakon o uslugama kao temeljni zakonski propis za područje pružanja usluga u Republici Hrvatskoj pre-nosi temeljne odredbe EU Direk ve o uslugama, opći okvir za slobodno tržište usluga iz domene Direk ve o uslugama što obuhvaća i nove usluge, te obvezu usklađivanja posebnih propisa, dok je Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske nacionalni koordi-nator za provedbu Direk ve o uslugama u Republici Hrvatskoj.

Stoga su odredbom članka 4., stavak 1. Zakona o uslugama defi nirani sljedeći osnovni pojmovi:

Uvje prekograničnog pružanja usluga na europskom tržištuAlan Vajda *

Sandra Vajda **

Navedenim stručnim radom prikazujemo uvjete za prekogranično pružanje usluga na privremenoj i povre-menoj osnovi na jedinstvenom europskom tržištu prema odredbama Direk ve o uslugama na unutarnjem tržištu (2006/123/EZ), odnosno Zakonom o uslugama (NN, br. 80/11).

* Alan Vajda, mag. iur., Zagreb.** Sandra Vajda, dipl. ing., Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

85

UDK 347.2 EUROPSKA UNIJA

1) Usluga kao svaka samostalna gospodarska djelat-nost, koja se uobičajeno obavlja za naknadu.

2) Pružatelj usluge što je svaka fi zička osoba koja je državljanin Republike Hrvatske ili državljanin dr-žave ugovornice EGP-a ili svaka pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili državi ugovor-nici EGP-a koja nudi ili pruža uslugu.

3) Primatelj usluge kao svaka fi zička osoba koja je državljanin Republike Hrvatske ili državljanin dr-žave ugovornice EGP-a ili svaka pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili državi ugovor-nici EGP-a, koja koris ili želi koris uslugu u pro-fesionalne ili neprofesionalne svrhe.

4) Država sjedišta je Republika Hrvatska ili država ugovornica EGP-a na čijem teritoriju pružatelj do- čne usluge ostvaruje pravo na poslovni nastan.

5) Sjedište označava stalno mjesto poslovanja gdje se stvarno upravlja gospodarskom djelatnošću od pružatelja usluga u neodređenom vremenskom razdoblju i sa stalnom infrastrukturom.

6) Postupak ishođenja odobrenja je svaki postu-pak koji pružatelj ili primatelj usluge mora slijedi kako bi od nadležnog jela dobio službenu odluku o pristupu ili obavljanju uslužne djelatnos , uklju-čujući postupke registracije trgovačkih društava, zadruga, obrta i ustanova.

7) Uvjet je svaka obveza, zabrana ili ograničenje koje je predviđeno zakonom, ili drugim propisima Republike Hrvatske ili država ugovornica EGP-a ili koje proizlazi iz sudske ili upravne prakse, propisa profesionalnih strukovnih jela, komora, udruga ili drugih profesionalnih organizacija, usvojenih pri obavljanju svoje pravne nezavisnos .

8) Nadležno jelo je svako jelo koje sukladno svom djelokrugu rada i ovlas ma nadzire ili regulira uslužne djelatnos u Republici Hrvatskoj.

9) Tržišna komunikacija kao svaka vrstu komunika-cije koja je namijenjena neposrednom ili posred-nom promicanju robe, usluga ili ugleda fi zičke ili pravne osobe koja obavlja trgovačku, industrijsku ili obrtničku djelatnost ili ak vnos propisane u okviru određene struke.

10) IMI sustav je informacijski sustav unutarnjeg tr-žišta namijenjen za razmjenu informacija između administracija država ugovornica EGP-a.

4. Slobodno tržište usluga u Republici Hrvatskoj

Opći okvir za slobodno tržište usluga u Republici Hr-vatskoj u području prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga uređen je Zakonom o uslugama (NN, br. 80/11), kojime je implemen rana Direk va EU 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu. Za-kon o uslugama pokriva široki segment tržišnih uslu-

ga. Zakonom je ukinuta obveza registracije sjedišta poslovanja u Republici Hrvatskoj pružateljima usluga prethodno registriranim u bilo kojoj državi ugovorni-ci Europske unije, odnosno Europskog gospodarskog prostora. Također, pružatelji usluga registrirani u Re-publici Hrvatskoj imaju istu slobodu pružanja usluga na cijelom Europskom gospodarskom prostoru, bez obveze ponovne registracije poslovanja.

5. Kriteriji provedbe postupaka ishođenja odobrenja za obavljanje uslužne djelatnos

Prilikom provođenja postupaka ishođenja odobrenja za obavljanje uslužne djelatnos moraju se zadovo-lji kriteriji zabrane diskriminacije, opravdanos pre-vladavajućih kategorija javnog interesa, razmjernos , jasnoće, jednoznačnos i nedvosmislenos , objek- vnos , prethodnog objavljivanja, transparentnos i

dostupnos .

6. Pružanje usluga državljana Republike Hrvatske u drugim državama EU

Člankom 7. Direk ve 2005/36/EZ o priznavanju struč-nih kvalifi kacija, predviđena je mogućnost davanja prethodne izjave o namjeri pružanja usluga u državi članici Europske unije – domaćinu, ako se pružatelj usluga seli iz jedne države članice u drugu da bi tamo pružao svoje usluge. Navedena izjava je svojevrsna obavijest nadležnim jelima države domaćina da će davatelj usluga pruža svoje usluge na njenom terito-riju, te se daje unaprijed (prije prvog pružanja usluga) u pisanom obliku. Izjavi se mogu priloži određeni dokumen , na primjer, dokaz o nacionalnos , dokaz o stručnim kvalifi kacijama, kao i potvrda kojom se potvrđuje da je njezin nositelj pravno osnovan u dr-žavi članici za bavljenje djelatnos ma o kojima je riječ i da u trenutku izdavanja potvrde nema, čak ni privre-meno, zabranu bavljenja zanimanjem ili djelatnošću.

Članak 7. Direk ve 2005/36/EZ prenesen je člankom 6. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifi kacija u hrvatsko zakono-davstvo. Naime, navedenom odredbom utvrđeno je pravo nadležnih jela Republike Hrvatske, kao države domaćina, da od inozemnih pružatelja usluga zatraže prethodnu obavijest (pisanu izjavu i popratnu doku-mentaciju) o namjeri pružanja usluga na teritoriju Re-publike Hrvatske.

S obzirom na to da ni jednim važećim propisom Re-publike Hrvatske nije bila propisana mogućnost, od-nosno obveza nadležnog jela u Republici Hrvatskoj da navedenu potvrdu izda hrvatskom državljaninu, koji želi pruža svoje usluge u drugoj državi ugovor-

86


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

nici Ugovora o europskom gospodarskom prostoru, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava slijedom postojanja takve pravne praznine pristupilo je izradi pravnog akta, koji će predstavlja pravnu osnovu za izdavanje takvih potvrda. Stoga je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profe-sijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifi kacija, koji je riješio navedenu pravnu prazninu, s me da je objavljen u Narodnim novinama broj 74/14., a primje-njuje se od 24. lipnja 2014. godine.

Naime, navedena izmjena bila je nužna, kako bi se na-kon toga mogao donije Pravilnik o EU potvrdi (NN, br. 92/14), koji se primjenjuje počevši od 5. kolovoza 2014. godine. Među m, od ulaska Republike Hrvat-ske u punopravno članstvo Europske unije prisutan je značajan interes za njihovim izdavanjem, a poglavi-to od strane obrtnika u Republici Hrvatskoj, koji žele ostvari svoje pravo na slobodno pružanje usluga na području Europske unije, s me da to nisu bili u mo-gućnos učini dok navedenom EU potvrdom ne do-kažu svoju poslovnu nastanjenost i pravo na slobod-no pružanje usluga u državi članici poslovnog nastana (konkretno u Republici Hrvatskoj).

Primjer dobre prakse u zemljama članicama Europske unije sastoji se u izdavanju EU potvrda, te uklanjanju svih administra vnih prepreka slobodnom pružanju usluga na tržištu Europskog gospodarskog prostora. EU potvrda sadrži skup informacija o kandidatu, od-nosno pružatelju usluga, a u svrhu dokazivanja da je poslovno nastanjen u državi članici poslovnog nasta-na (Republici Hrvatskoj) za bavljenje djelatnos ma o kojima je riječ, te da u trenutku izdavanja potvrde nema, čak ni privremeno, zabranu bavljenja profe-sijom. Sukladno odredbi članka 3., stavak 1. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifi kacija podnositelj zahtjeva za izdava-nje EU potvrde – može bi :

a) pravna ili fi zička osoba, s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, koja namjerava u drugoj drža-vi članici obavlja reguliranu profesiju ili

b) pravna ili fi zička osoba, s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj, koja namjerava u drugoj drža-vi članici obavlja profesiju, koju je obavljala u Re-publici Hrvatskoj najmanje dvije godine u razdoblju od deset godina prije pružanja usluga, u slučaju da ista profesija nije regulirana u Republici Hrvatskoj, ali je regulirana u državi članici domaćinu,

Osim problema nepostojanja pravne osnove za izda-vanje EU potvrda, bili su uočeni nedostaci u proved-bi postupka izdavanja potvrda o formalnoj osposo-bljenos u skladu s odredbama Direk ve 2005/36/EZ, odnosno nije na odgovarajući način određeno nadležno jelo koje je dužno kandidatu izda takvu potvrdu. Osim toga, postojećim odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifi kacija nije bilo jasno određeno kojem je nadležnom jelu kandidat, koji po prvi put želi pru-ža usluge obavljanjem regulirane profesije u Repu-blici Hrvatskoj na privremenoj i povremenoj osnovi, dužan dostavi izjavu o namjeri pružanja svojih uslu-ga u pisanom obliku.

7. Uvje za obavljanje djelatnos stečenih u državi odakle dolazi pružatelj usluge

Opći sustav priznavanja

Dokaz o odgovarajućoj stručnoj kvalifi kaciji izdaju nadležna jela države ugovornice EEP-a, te moraju potvrđiva minimalno onu razinu stručne kvalifi kaci-je, koja neposredno prethodi razini kvalifi kacije, koja se zah jeva u Republici Hrvatskoj. Nadležno jelo mora dopus pristup profesiji, kandidatu koji:

a) je stekao stručnu kvalifi kaciju u državi ugovornici EEP-a i posjeduje potvrdu o kompetencijama ili dokaz o formalnoj osposobljenos koji traži država ugovornica EEP-a za obavljanje regulirane profesije

b) je obavljao tu profesiju u punom radnom vreme-nu najmanje dvije godine u zadnjih deset godina u državi ugovornici EEP-a u kojoj ta profesija nije re-gulirana, pod uvjetom da kandidat posjeduje jednu ili više potvrda o kompetencijama ili dokaza o for-malnoj osposobljenos .

Postupanje nadležnog jela:

1) Prijem zahtjeva pružatelja usluge.2) Ako zahtjev nije potpun, obavještavanje kandidata

u roku od mjesec dana da je zahtjev potpun ili da ga u daljnjem roku od 90 dana dopuni.

3) Kada opravdana sumnja, potvrda o auten čnos od nadležnih jela države kandidata.

4) Odluka se donosi najkasnije u roku od tri mjeseca od dostave potpunog zahtjeva

5) Šutnja administracije – kao da je zahtjev odobren.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

87


Kod obrtničke, trgovačke i industrijske djelatnos do-lazi do automatskog priznavanja stečene stručne kva-lifi kacije na temelju profesionalnog iskustva. Među- m, ako nisu za to ispunjeni uvje primjenjuje se opći

sustav priznavanja. Također je važno napomenu , da se kod reguliranih profesija za njihovo obavljanje tra-ži (pravno, upravno ili regulatorno) kao uvjet posje-dovanje profesionalne kvalifi kacije, koja se dokazuje diplomom, potvrdom i sl.

Stoga sukladno Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifi kacija (NN, br. 124/09, 45/11) razlikujemo pet razina stručnih kvalifi -kacija, kako slijedi:

• Razine stručnih kvalifi kacija 1a) potvrda kompetencije koju izdaje nadležno jelo

na temelju ili:1. tečaja osposobljavanja koji ne čini sastavni dio

svjedodžbe ili diplome u smislu podstavka b), c), d) i e) ovoga stavka, ili na temelju posebnog ispita bez prethodnog osposobljavanja, ili na temelju bavljenja profesijom na puno radno vrijeme u drugoj državi ugovornici EEP-a tri godine zaredom ili u istom trajanju na pola radnog vremena u proteklih 10 godina, ili

2) općeg osnovnog ili srednjeg obrazovanja, po-tvrđujući da je nositelj stekao opća znanja.

• Razine stručnih kvalifi kacija 2b) svjedodžba koja potvrđuje uspješan završetak

srednjeg obrazovanja:1. općeg sadržaja, dopunjenog planom i pro-

gramom stručnog osposobljavanja različitog od onog iz podstavka c) i/ili vježbeničkom ili stručnom praksom koja je obvezna uz taj pro-gram, ili

2. tehničkog ili stručnog sadržaja, kada je po-trebno dopunjenog planom i programom stručnog osposobljavanja kako je utvrđeno pod 1., i/ili vježbeničkom ili stručnom prak-som koja je obvezna uz taj program;

• Razine stručnih kvalifi kacija 3c) diploma koja potvrđuje uspješan završetak:

1. programa osposobljavanja na razini nakon završetka srednjeg obrazovanja, različitog od onog iz podstavka d) i e), u trajanju od najma-nje jedne godine ili u odgovarajućem trajanju povremeno, a za koji je jedan od uvjeta upisa, kao opće pravilo, uspješno završen program srednjeg obrazovanja, koji omogućuje upis programa visokog obrazovanja ili završen isto-vjetan program srednjeg obrazovanja, kao i profesionalno osposobljavanje, koje može bi uvjet uz taj program na razini nakon završetka srednjeg obrazovanja, ili

2. programa osposobljavanja s posebnom struk-turom osposobljavanja, istovjetno razini os-posobljenos pod 1., koja pruža usporedive stručne standarde i koja polaznika priprema za usporedivu razinu odgovornos i funkcija.

• Razine stručnih kvalifi kacija 4d) diploma koja potvrđuje uspješan završetak ob-

razovanja na razini nakon završetka srednjeg obrazovanja, u trajanju od najmanje tri i najviše če ri godine, ili istovjetnog trajanja kad se odvija povremeno, na visokom učilištu (sveučilištu, ve-leučilištu, visokoj školi) ili nekoj drugoj ustanovi jednake razine i, kada je primjenjivo, uspješan završetak stručnog osposobljavanja koje je ob-vezno uz takvo obrazovanje.

• Razine stručnih kvalifi kacija 5e) diploma koja potvrđuje uspješan završetak obra-

zovanja na razini nakon završetka srednjeg obra-zovanja, u trajanju od najmanje če ri godine, ili istovjetnog trajanja kad se odvija povremeno na visokom učilištu (sveučilištu, veleučilištu, visokoj školi) ili nekoj drugoj ustanovi jednake razine i, kada je primjenjivo, uspješan završetak stručnog osposobljavanja koje je obvezno uz takvo obra-zovanje.

Informacije o reguliranim profesijama

Je li neka djelatnost regulirana u nekoj državi članici dostupno je na sljedećem link-u:

h p://ec.europa.eu/internal_market/qualifi ca ons/regprof/

Podaci o kontakt točki u Republici Hrvatskoj dostupni su na sljedećem link-u:

h p://ec.europa.eu/internal_market/qualifi ca ons/contact/na onal_contact_points_en.htm

8. Kategorije usluga na koje se primjenjuju odredbe Zakona o uslugama

Zakon o uslugama primjenjuje se na usluge poslov-nog savjetovanja, turizam, ugos teljstvo i smještaj, posredovanje u prometu nekretnina, prodaju i distri-buciju, graditeljstvo, izdavaštvo i medije, edukaciju i većinu profesionalnih usluga, odvjetništvo i nove us-luge.

9. Ograničenja kod pružanja usluga u Europskoj uniji

Odredbom članka 16. Zakona o uslugama propisane su iznimke kod slobode pružanja usluga u Republici Hrvatskoj tako da ne primjenjuje na fi nancijski sek-tor, promet i elektroničke komunikacije, zdravstvenu

88


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

skrb, socijalnu skrb, posredovanje za privremeno za-pošljavanje, privatnu zaš tu, audiovizualne medije, igre na sreću i javne bilježnike. Stoga se, sloboda pru-žanju usluga ne odnosi na:

• usluge od općeg gospodarskog interesa• pravila o radu izaslanih radnika• pravila o zaš osobnih podataka• pravila kojima se odvjetnicima olakšava učinkovito

korištenje slobode pružanja usluga• djelatnos javnog ovršitelja• pravila o reguliranim profesijama i zahtjeve države

ugovornice EGP-a u kojoj se pruža usluga, kojima se obavljanje djelatnos ograničava na određenu struku

• pravila EU o koordinaciji sustava socijalne sigurno-s

• upravne uvjete u svezi sa slobodnom kretanja oso-ba i njihovim prebivalištem ili boravištem

• pravila povezana sa sustavom viza i boravkom dr-žavljana trećih zemalja

• pravila o nadzoru i provjeri pošiljaka otpada• prava intelektualnog vlasništva• akte koji po zakonu zah jevaju sudjelovanje javnog

bilježnika• pravila o zakonom obveznoj reviziji godišnjih fi nan-

cijskih izvješća i konsolidiranih računa• registraciju vozila zakupljenih u drugoj državi ugo-

vornici EGP-a (leasing)• odredbe koje se odnose na ugovorne i izvanugo-

vorne obveze, uključujući oblik ugovora, određe-ne u skladu s propisima međunarodnog privatnog prava.

10. Odobrenje za obavljanje uslužnih djelatnos u SR Njemačkoj

Prvi korak kod prekograničnog pružanja usluga u SR Njemačkoj sastoji se u podnošenju prijave o pružanju prekograničnih usluga sukladno Direk vi 2005/36/EC o priznavanju inozemnih stručnih kvalifi kacija pri nadležnoj Obrtničkoj komori prema mjestu pruža-nja usluga. Državljanima Europske unije i Švicarske Konfederacije dozvoljeno je prekogranično pružanje usluga, ako su u ma čnoj državi ovlašteni obavlja djelatnos koje su usporedive s obrtničkim djelatno-s ma.

S prijavom za prekogranično pružanje usluga prilaže se:

• Dokaz o državljanstvu• Izvadak iz Obrtnog registra (OR)• Potvrda o stečenoj izobrazbi• Potvrda nacionalne službe u zemlji porijekla (tzv.

EU-potvrda)• Popunjen zahtjev.

Ovjereni službeni izvadak iz Obrtnog registra izdaju nadležna registarska jela – Uredi državne uprave u županijama i njihove ispostave, te Ured Grada Zagre-ba (h p://www.portor.hr/gdje.htm), uz upravnu pri-stojbu od 40,00 kuna, koja se naplaćuje u biljezima, s me da se kao dokaz o državljanstvu koris jedan od

sljedećih dokumenata: osobna iskaznica, putovnica, vojna iskaznica ili domovnica sukladno Zakonu o hr-vatskom državljanstvu.

Stoga kod postupka prvog pružanja usluga u drugoj državi članici Europske unije razlikujemo:

a) Slobodne/neregulirane djelatnos u Saveznoj Republici Njemačkoj za koje nema obveze pri-javljivanja pružanja usluga (Link na neregulirane djelatnos : Privitak B1/B2 – h p://www.geset-ze-im-internet.de/hwo/anlage_b_199.html)

b) Regulirane djelatnos u Saveznoj Republici Nje-mačkoj, gdje je za navedena zanimanja potrebno obvezno ishodi dozvolu prema privitku A Zakona o obrtu (Link na regulirane djelatnos : Privitak A – h p://www.gesetze-im-internet.de/hwo/anla-ge_a_198.html)

Kod obavljanja reguliranih profesija potrebna je pi-smena prijava kod prvog pružanja usluga pri nadlež-noj Obrtničkoj komori prema mjestu prvotnog pru-žanja usluga u Saveznoj Republici Njemačkoj. Naime, nadležna Obrtnička komora izdaje, nakon zaprima-nja prijave o pružanju usluge, potvrdu o podnesenoj prijavi pružanja usluge, gdje troškovi izdavanja iste iznose od 25 do 35 Eura. Navedena potvrda vrijedi 12 mjeseci u cijeloj SR Njemačkoj, s me da je na-kon prestanka važenja iste, potrebno ponovi prijavu (tzv. nastavak prijave) s napomenom da se postupak ponovne prijave ne naplaćuje. Navedeni prilozi tre-baju bi prevedeni od ovlaštenog sudskog tumača na njemački jezik.

Link na popis Obrtničkih komora u SR Njemačkoj:

h p://www.handwerkskammer.de/

Link na formular za prijavu prekograničnog pružanja usluga:

h t t p: // w w w. h w k n o . d e / v i e w D o c u m e n t?o n -r=76&id=13243

Link na formular za produženje prijave prekogranič-nog pružanja usluga:

h t t p: // w w w. h w k n o . d e / v i e w D o c u m e n t?o n -r=76&id=13520

Ako zemlja porijekla za obavljanje određene djelat-nos ne zahtjeva određenu kvalifi kaciju ili izobrazbu, tada se ta djelatnost može prekogranično pruža , uz uvjet da je obavljana najmanje dvije godine u zemlji

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

89


porijekla. Među m, kod zdravstvenih zanimanja pre-ma privitku A Zakona o obrtu broj od 33 do 37 (op -čar, akus čar za slušne aparate, ortopedski tehničar, tehničar za izradu ortopedskih cipela, zubni tehničar), i kod dimnjačarskih usluga, nadležna obrtnička ko-mora može proves ispi vanje stručnos .

Dodatne informacije o prekograničnom pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi, preko je-dinstvenih kontaktnih točaka dostupnih na internet-skoj adresi: h p://www.ixpos.de/IXPOS/Naviga on/EN/Your-business-in-germany/Eu-service-market/po-ints-of-single-contact.html

11. Odobrenje za obavljanje uslužnih djelatnos u Republici Austriji

Prva prijava obavljanja prekograničnog pružanja uslu-ga (Dienstleistungsanzeige) podnosi se Saveznom mi-nistarstvu za rad, obitelj i mladež Republike Austrije na propisanom obrascu, s me da is ujedno sadrži popis svih djelatnos , koje se mogu obavlja na pri-vremenoj i povremenoj osnovi.

Kontakt:

Bundesministerium für Wirtscha , Familie und Jugend Abteilung I/9, Stubenring 1, 1011 Wien (tel. +43 (0)1 71100 5827, faks: +43 (0)1 71100 12205, e-mail: [email protected] .gv.at)

Naime, prijava prekograničnog pružanja usluga vrijedi 12 mjeseci, s me da je istu potrebno obnovi svake kalendarske godine propisanim obrascem. Također je potrebno upozori da prekogranično pružanje usluga ne smije prekorači vremenski period od 90 radnih dana unutar jedne kalendarske godine. Među m, ako bi došlo do prekoračenja navedenog vremenskog perioda samozaposlene osobe su dužne prijavi po-rez na dohodak ili dobit u državi, gdje pružaju usluge, odnosno postaju porezni obveznici države gdje pru-žanju navedene usluge.

Link na formular za prijavu prekograničnog pružanja usluga:

http://www.bmwfw.gv.at/Unternehmen/Gewerbe/Documents/Muster%20-%20Formular%20physisc-he%20 Person.pdf

Link na formular za produženje prijave prekogranič-nog pružanja usluga:

http://www.bmwfw.gv.at/Unternehmen/Gewerbe/Documents/Muster%20-%20Formular%20 Erneueru-ng.pdf

Link na formular za provedbu postupka priznavanja strukovne kvalifi kacije stečene u drugoj državi čla-nice Europske unije:

http://www.en.bmwfw.gv.at/Vocationaltraining/Apprenticeshipsandvocationaltraining/Documents/Federal%20Ministry%20of%20Economy.pdf

12. Uvjet posjedovanja odgovarajuće potvrde o izobrazbi

Ako je obavljanje određene struke regulirano u Re-publici Hrvatskoj, potrebno je dokaza da pružatelj prekogranične usluge ispunjava sve propisano za obavljanje iste u Republici Hrvatskoj. Među m, kada profesija nije regulirana u Republici Hrvatskoj, po-trebno je priloži dokument kojim se dokazuje obav-ljanje navedene profesije najmanje dvije godine u zadnjih deset godina u državi iz koje pružatelj usluga dolazi.

Potrebno je na propisanom obrascu ponije zahtjev Saveznom ministarstvu za rad, obitelj i mladež Re-publike Austrije radi provedbe postupka priznavanja strukovne kvalifi kacije stečene u drugoj državi članice Europske unije i radi dokazivanja da je ista jednaka potvrdi o naukovanju Republike Austrije, sukladno Zakonu o stručnom osposobljavanju (BAG), s me da Savezno ministarstvo za rad, obitelj i mladež Republi-ke Austrije ujedno predstavlja i nacionalnu kontaktnu točku za prekogranično pružanje usluga sukladno Di-rek vi o uslugama 2006/123/EZ.

Kontakt:

Bundesminsterium für Wirtscha , Familie und JugendMrs Irene Linke, Department I/7, Industrial Law, Stubenring 1, 1010 Wien, Österreich (tel: +43 1 71100 5446, faks: +43 1 71100 935446, e-mail: Irene.linke@bmw .gv.at)

Dodatne informacije o prekograničnom pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Repu-blici Austriji preko jedinstvene kontaktne točke do-stupne su na internetskoj adresi: h p://www.eap.gv.at/index_en.html

90


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

13. Uvje za primjenu postupaka prekograničnog pružanja usluga u Republici Sloveniji

Kao i u prethodna dva slučaja, prekogranično pruža-nje usluga započinje dostavom zahtjeva s potrebnim dokumen ma nadležnom jelu. Naime, kod regulira-nih profesija, prije početka povremenog posla u Re-publici Sloveniji, mora se posla pisani zahtjev nad-ležnom jelu, na za to propisanom obrascu. Također se, u skladu sa slovenskim zakonodavstvom, mora u zahtjevu defi nira zanimanje koje se želi obavlja .

Kada profesija nije regulirana u Republici Hrvatskoj, mora se priloži dokument kojim se dokazujete da je ta profesija obavljana najmanje dvije godine prije podnošenja navedenog zahtjeva. Među m, ako je struka koja se želi obavlja regulirana u Republici Hr-vatskoj, tada se mora dokaza da i u Republici Hrvat-skoj ispunjava sve propisane uvjete. Dokumen koje treba priloži su navedeni u zahtjevu, s me da se oni mogu razlikova u zahtjevima nadležnog jela, koje obavlja postupak za svaku pojedinu profesiju.

Link na Listu reguliranih profesija:

http://www.regulatedprofessions.si/incoming/regi-ster-of-regulated-professions-or-regulated-professio-nal-ac vi es.aspx

Također je potrebno ishodi odobrenje od nadležnog jela ili dopunjavanje zahtjeva. Naime, nadležno jelo

mora podnositelja obavijes u roku od mjesec dana od primitka zahtjeva i dostavljenih svih dokumenta, s me da ako su ispunjeni svi uvje , nadležno jelo donosi rješenje o priznavanju stručnih kvalifi kacija, odnosno ako nisu ispunjeni uvjete, mora podnosite-lja obavijes o razlozima kašnjenja is h. Ako nema odgovora od nadležnog jela u roku od mjesec dana od podnošenja prijave, smatra se da možete poče obavlja svoju profesiju u Republici Sloveniji na pri-vremenoj osnovi. Također, kada nadležno jelo ocije-ni da stručna sprema podnositelja treba daljnje pro-vjere, obavješćuje podnositelja o tome, te podnositelj ima mjesec dana za dopunu, s me da cijela procedu-ra prijave mora bi završena u roku od tri mjeseca.

Kao završni korak u postupku prekograničnog pruža-nja usluga, potrebno je posla zahtjev na Zavod za za-pošljavanje Republike Slovenije. Naime, prije početka rada (najmanje jedan dan prije), podnositelj mora prijavi svoj dolazak i obavljanje usluga na teritoriju Slovenije pri Zavodu za zapošljavanje Republike Slo-venije, na propisanom obrascu TUJ 5A. Među m, ako usluge izvodi državljanin Europske unije, Europskog gospodarskog prostora ili Švicarske konfederacije pri-laže se obrazac TUJ 5B.

Link na Ministarstvo rada, obitelji, socijalne poli ke i jednakih mogućnos Republike Slovenije: h p://www.mddsz.gov.si/en/

Literatura:

Direk va o uslugama na unutarnjem tržištu (2006/123/EC)Direk va o priznavanju stručnih kvalifi kacija (2005/36/EC) Zakon o znanstvenoj djelatnos i visokom obrazova-nju (NN, br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13 i 139/13)Zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifi ka-cija (NN, br. 158/2003, 198/2003, 138/06 i 45/11)Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inoze-mnih stručnih kvalifi kacija (NN, br. 124/09, 45/11 i 74/14),Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akadem-skom stupnju (NN, br. 107/07 i 118/12),Zakon o Hrvatskom kvalifi kacijskom okviru (NN, br. 22/13)Pravilnik o mjerilima za priznavanje inozemnih struč-nih kvalifi kacija (NN, br. 89/13)Pravilnik o EU potvrdi (NN, br. 92/14).

Dvodnevna edukacija: „Provedba EU projekata – podugovaranje i izvještavanje“Zagreb, 11. i 12. studenoga 2014., hotel Palace

Osnovni cilj edukacije je educira korisnike koji provo-de projekte EU-a o izazovima, problemima, najčešćim pogreškama i preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekata EU-a, te ih upozna s osnovama i obvezama koje proizlaze iz ugovora o dodjeli bes-povratnih sredstava (obvezama korisnika, partnera, pravilima provedbe, procedurama nabave, osnovama fi nancijskog i računovodstvenog praćenja).

Edukacija je namijenjena voditeljima projekata, fi -nancijsko-računovodstvenim djelatnicima, svima onima čiji su projek u fazi provedbe, ali i svima oni-ma koji su aplicirali na neki od natječaja ili će pak apli-cira na neki od natječaja koji nas očekuju. Pravovre-menim planiranjem, praćenjem i uključivanjem svih relevantnih osoba i ins tucija pos že se kvalitetnija provedba i veća iskorištenost sredstava EU-a.

Sudionici po završetku dobivaju potvrdu o sudjelo-vanju.

Detaljan program pročitajte na stranici broj 5 Maga-zina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

91

UDK 657.2 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

1. UvodHrvatski sabor je 3. listopada 2014. godine donio Zakon o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija (dalje u tekstu: Zakon) koji je objavljen u Narodnim novinama, broj 121/14, a stupa na snagu 1. siječnja 2015. godine. Do tada se primjenjuje Uredba o računovodstvu neprofi tnih or-ganizacija (NN, br. 10/08, 7/09, 158/13, 1/14 i 44/14 – dalje u tekstu: Uredba). Višegodišnjom primjenom Uredbe uočena je potreba za uspostavljanjem zako-nodavnog okvira kojim bi se propisao sustav dobrog fi nancijskog upravljanja i kontrola, ne samo u dijelu računovodstva, već planiranja i programiranja, izrade fi nancijskih planova i njihovog izvršavanja te izvješta-vanja. Nadalje, Uredba nije primjereno odgovorila na zahtjeve za primjenom načela javnos i transparen-tnos , posebice u dijelu fi nancijskog izvještavanja. Uredbom nisu mogle izravno bi propisane prekr-šajne i kaznene odredbe što je svakako utjecalo na činjenicu da jedan dio neprofi tnih organizacija, una-toč obvezi, nije primjerice sastavljao fi nancijske izvje-štaje, odnosno predavao ih u utvrđenim rokovima. Veliki broj neprofi tnih organizacija također pro vno propisima, nije bio ni upisan u Registar neprofi tnih organizacija.

Cilj je novoga Zakona sveobuhvatno uredi sustav fi -nancijskog poslovanja, računovodstva te nadzora nad fi nancijskim poslovanjem i računovodstvom neprofi t-nih organizacija. Ovim se Zakonom defi niraju obvezni-

ci primjene, načela sustava fi nancijskog poslovanja, izrada i izvršavanje fi nancijskih planova, izvještavanje o potrošnji proračunskih sredstava, računovodstve-na načela i računovodstveni poslovi, poslovne knjige i knjigovodstvene isprave, obveza i provedba popisa imovine i obveza, način iskazivanja imovine, obveza i vlas h izvora, priznavanje prihoda, rashoda, primi-taka i izdataka, fi nancijsko izvještavanje, revizija go-dišnjih fi nancijskih izvješća, Registar neprofi tnih or-ganizacija, javna objava godišnjih fi nancijskih izvješća te nadzor nad fi nancijskim poslovanjem, računovod-stvenim poslovima i predajom fi nancijskih izvješća.

Zakon je predvidio i donošenje tri prateća pravilni-ka: 1. Pravilnika o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola, izradi i izvršavanju fi nancijskih planova ne-profi tnih organizacija; 2. Pravilnika o izvještavanju u neprofi tnom računovodstvu i Registru neprofi tnih organizacija; 3. Pravilnika o neprofi tnom računovod-stvu i računskom planu, a Pravilnik o službenoj iska-znici i službenoj znački inspektora fi nancijskog i pro-računskog nadzora (NN, br. 125/13) će se uskladi s odredbama ovoga Zakona. Donošenje prvog pravilni-ka – Pravilnika o neprofi tnom računovodstvu i račun-skom planu očekuje se već u prosincu, jer će se od 1. siječnja 2015. godine primijenjiva računski plan koji je njegov sastavni dio.

2. Obveznici primjeneU Registar neprofi tnih organizacija koji vodi Ministar-stvo fi nancija do sredine lipnja 2014. godine bilo je upisano 26.362 neprofi tne organizacije. Od ukupnog

Osvrt na Zakon o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija Ivana Jakir-Bajo *

U Narodnim novina broj 121/14 objavljen je Zakon o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija. Iako će neprofi tne organizacije godišnje fi nancijske izvještaje za 2014. godinu sastavlja pre-ma važećoj Uredbi o o računovodstvu neprofi tnih organizacija, od 1. siječnja 2015. godine primjenjivat će se odredbe novoga Zakona razrađene Pravilnikom o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola, izradi i izvršava-nju fi nancijskih planova neprofi tnih organizacija, Pravilnikom o izvještavanju u neprofi tnom računovodstvu i Registru neprofi tnih organizacija, Pravilnikom o neprofi tnom računovodstvu i računskom planu te Pravilnikom o službenoj iskaznici i službenoj znački inspektora fi nancijskog i proračunskog nadzora. Autorica daje pregled sadržaja ključnih poglavlja Zakona osvrčući se i na uređenje obavljanja gospodarske djelatnos .

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

92

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

broja upisanih u Registar najveći je broj udruga, njih 23.617 od 51.435, koliko ih je upisano u ma čni Re-gistar udruga. U Registar neprofi tnih organizacija također je upisano i 598 saveza udruga, 112 udruga poslodavaca, 24 strane udruge, 422 ustanove, 292 tu-ris čke zajednice, 282 sindikata, 227 umjetničkih or-ganizacija, 137 zaklada, 199 vjerskih zajednica i prav-nih osoba osnovanih od strane vjerskih zajednica, 96 poli čkih stranaka, 4 fundacije i 64 komore.

Navedene neprofi tne organizacije iskazale su u Bi-lanci sa stanjem na dan 31. prosinca 2013. godine ukupnu imovinu od 37,3 milijarde kuna, od čega 21,8 milijardi kuna nefi nancijske imovine, a 15,5 milijardi kuna fi nancijske imovine. Od ukupno iskazane fi nan-cijske imovine, 2,2 milijarde kuna nalazi se na računu kod banaka, a 2,1 milijarda kuna je u depozitu. Ne-profi tne organizacije iskazale su i 11,2 milijarde kuna obveza u Bilanci sa stanjem na dan 31. prosinca 2013. godine, od čega 6 milijardi kuna obveza po kredi ma i zajmovima, a 1,2 milijarde kuna obveza za materi-jalne rashode. Neprofi tne organizacije prenijele su u 2014. godinu ukupan višak iz 2013. godine i prethod-nih godina u iznosu od 8,1 milijardu kuna (obračunska kategorija).

U zbrojnom Izvještaju o prihodima i rashodima svih neprofi tnih organizacija, koje su dostavile izvješća Ministarstvu fi nancija za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine iskazan je godišnji prihod od 12 milijardi kuna, od čega su najznačajniji: prihodi po posebnim propisima iz proračuna (državnog i pro-računa jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave) i donacije iz proračuna (državnog i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave) u iznosu od 3,2 milijarde kuna, prihodi po posebnim propisima iz ostalih izvora 3,2 milijarde kuna, 1,8 mi-lijardi kuna ostvareno je prihoda od prodaje roba i pružanja usluga na tržištu, 1,4 milijarde od članarina i članskih doprinosa, prihodi od imovine ostvareni su u iznosu od 550,7 milijuna kuna.

U zbrojnom Izvještaju o prihodima i rashodima svih neprofi tnih organizacija koje su dostavile izvješća Ministarstvu fi nancija za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine iskazan je godišnji rashod od 11,4 milijarde kuna, od čega su najznačajniji ma-terijalni rashodi u iznosu od 5,4 milijarde kuna, ras-hodi za radnike od 2,2 milijarde kuna i donacije od 1,8 milijardi kuna. U zbrojnom Izvještaju o prihodima i rashodima iskazano je stanje novčanih sredstava na početku 2013. godine u iznosu od 2,5 milijardi kuna, ukupni priljevi na novčane račune i blagajne jekom 2013. godine u iznosu od 33,2 milijarde kuna, a uku-pni odljevi od 33,4 milijarde kuna. Ukupni prosječni broj radnika na osnovi stanja krajem izvještajnog raz-

doblja u neprofi tnim organizacijama, koje su predale fi nancijska izvješća za 2013. godinu iznosio je 20.947.

Odredbe Zakona u najvećem dijelu odnose se na one neprofi tne organizacije koje su trenutno obveznici primjene Uredbe. Dakle, obveznici primjene jesu do-maće i strane udruge i njihovi savezi, zaklade, funda-cije, ustanove, umjetničke organizacije, komore, sin-dika , udruge poslodavaca i sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjeca-nje dobi , za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofi tnog karaktera.

Zakonom je prepoznat specifi čni položaj poli čkih stranaka i vjerskih zajednica. Oni su obveznici isklju-čivo jednog dijela odredbi Zakona. Poli čke stran-ke temeljem odredbi ovoga Zakona vode poslovne knjige i upisuju se u Registar neprofi tnih organizaci-ja. Financijsko poslovanje, izvještavanje i nadzor po-li čkih stranaka uređen je Zakonom o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe (NN, br. 24/11, 61/11 i 27/13).

Vjerske zajednice primjenjuju ovaj Zakon u dijelu sastavljanja i dostave izvješća o potrošnji proračun-skih sredstava. Vjerske zajednice mogu bi subjek- kontrola na licu mjesta o utrošku proračunskih

sredstava, kao i fi nancijskog nadzora sredstava iz javnih izvora. Vjerske zajednice nisu obvezne upi-sa se u Registar neprofi tnih organizacija, vodi poslovne knjige i sastavlja fi nancijska izvješća su-kladno odredbama ovoga Zakona. Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na poduzetnike na koje se primjenjuju odredbe Zakona o računovodstvu, jedini-ce lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao ni na proračunske korisnike upisane u Registru pro-računskih i izvanproračunskih korisnika, a koji fi nan-cijsko poslovanje i računovodstvo vode u skladu sa Zakonom o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12).

Ono što je novost u odnosu na obveznike utvrđene Uredbom je, da se odredbe ovoga Zakona ne odnose na ustanove kojima su osnivači fi zičke osobe i druge pravne osobe koje su, sukladno propisima koji ure-đuju poreze, obveznici utvrđivanja i plaćanja poreza na dobit za svoju ukupnu djelatnost. Kako ni jed-nim propisom nije bilo jasno i nedvojbeno naznačeno koje računovodstvo vode ovakve ustanove kojima su osnivači fi zičke osobe kao primjerice dječji vr ći i do-movi za starije i nemoćne, one su do sada samoinici-ja vno odabirale vodi računovodstvo za neprofi tne organizacije ili računovodstvo za poduzetnike. Zakon ih od 1. siječnja 2015. godine obvezuje na vođenje računovodstva za poduzetnike. Privatne škole su od samih početaka svojeg osnivanja vodile računovod-stvo za poduzetnike, te su usklađene s odredbama novog Zakona, ali to nije slučaj primjerice s dječjim

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

93


vr ćima. Dječji vr ći bez obzira na osnivače i način vođenja računovodstva, uvijek ostaju ustanove jer ne mogu drugačije ni bi osnovane, te obavlja propisa-nu djelatnost.

Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave do sada su i fi nancirale dječje vr će, kojima je osni-vač fi zička osoba i koji su obveznici poreza na dobit što je razvidno iz evidencija Porezne uprave. Dakle, ne postavlja se pitanje opravdanos sufi nanciranja iz javnih sredstva, ako je neka od predškolskih ustanova porezno tre rana različito u odnosu na neku drugu predškolsku ustanovu (s obzirom na kriterije osniva-ča), a posebice zbog činjenica da ove ustanove, bez obzira na to što će vodi računovodstvo za poduzet-nike, dobit ostvarenu poslovanjem mogu isključivo koris za unapređenje djelatnos za koju je ustano-va osnovana, a temeljem Zakona o ustanovama.

3. Primjena načela dobrog fi nancijskog upravljanja i kontrola

3.1. Samoprocjena funkcioniranja sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola

Višegodišnjom primjenom Uredbe uočena je potreba za uspostavljanjem zakonodavnog okvira, kojim bi se propisao sustav dobrog fi nancijskog upravljanja i kon-trola, ne samo u dijelu računovodstva, već planiranja i programiranja, izrade fi nancijskih planova i njihovog izvršavanja te izvještavanja. Poslovanje neprofi tne organizacije trebaju se temelji na načelu javno-s i transparentnos te načelu dobrog fi nancijskog upravljanja i kontrola. Financijsko upravljanje i kon-trole može se defi nira kao sustav kojim su fi nancijski aspek poslovanja neprofi tne organizacije usmjereni i kontrolirani tako da podupiru realizaciju ciljeva or-ganizacije. Adekvatni sustavi fi nancijskog upravljanja i kontrola uspostavljeni su onda kada upravljačka struktura planira i organizira poslovanje tako da se pruža razumna sigurnost da uspješno upravlja rizici-ma i da se u realizaciji ciljeva sredstva, uključujući i sredstva članstva, koriste pravilno, e čno, ekonomič-no, učinkovito i djelotvorno.

Dakle, fi nancijsko upravljanje i kontrole odnosi se na upravljačku odgovornost u planiranju, programi-ranju, izradi fi nancijskih planova i njihovoj realizaciji, računovodstvu i izvješćivanju kako bi se pos gli po-stavljeni ciljevi i osigurala zaš ta resursa od gubita-ka, neadekvatnog korištenja i prijevara. Financijsko upravljanje i kontrole obuhvaća sve aspekte pove-zane s prihodom/primitkom, rashodom/izdatkom, imovinom i obvezama. Sustavi fi nancijskog upravlja-nja i kontrola temelje se na pet međusobno poveza-nih komponen unutarnjih kontrola, koje uključuju: kontrolno okruženje, upravljanje rizicima, kontrolne ak vnos , informacije i komunikacije te praćenje i procjenu sustava:

1) Pod kontrolnim okruženjem podrazumijeva se osobni i profesionalni integritet te e čne vrijedno-s zakonskih zastupnika i zaposlenika, rukovođenje i s l upravljanja, određivanje misije, vizije i ciljeva neprofi tne organizacije, organizacijska struktura, uključujući dodjelu ovlas i odgovornos , te us-postavu odgovarajuće linije izvještavanja, praksu upravljanja ljudskim potencijalima i kompeten-tnost zaposlenika.

2) Upravljanje rizicima cjelokupan je proces utvrđi-vanja, procjenjivanja i praćenja rizika, uzimajući u obzir ciljeve neprofi tne organizacije, te poduzima-nja potrebnih radnji, posebice primjenom sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola, a radi smanjenja rizika.

3) Kontrolne ak vnos temelje se na pisanim pravili-ma i načelima, postupcima i drugim mjerama koje se uspostavljaju radi ostvarenja ciljeva neprofi tne organizacije smanjenjem rizika na prihvatljivu ra-zinu. Kontrolne ak vnos moraju bi prikladne i pravodobne, a troškovi njihove uspostave ne smiju premašiva prihvatljivu razinu.

4) Financijska izvješća i druga izvješća sadrže poslovne informacije koje omogućuju upravljanje i kontrolu poslovanja neprofi tne organizacije. Informacije moraju bi odgovarajuće, ažurne, točne i dostupne radi učinkovite komunikacije na svim razinama ne-profi tne organizacije, izgradnje prikladnoga uprav-ljačkog sustava informacija, s točno određenom ulogom svakoga zaposlenika uključenog u fi nancij-sko upravljanje i kontrole te dokumen ranja svih procesa i transakcija.

5) Praćenje sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola obavlja se u svrhu procjenjivanja njegova odgova-rajućeg funkcioniranja i osiguranja njegova daljnjeg poboljšanja.

Za neprofi tne organizacije koje su obveznici vođenja dvojnog knjigovodstva uvodi se obveza provođenja samoprocjene učinkovitog i djelotvornog funkcio-niranja sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola.

94


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

Zakonom je predviđeno da ministar fi nancija pravilni-kom utvrđuje način provođenja samoprocjene funk-cioniranja sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola neprofi tnih organizacija uzimajući u obzir visinu pri-hoda, vrijednost imovine i pravni oblik neprofi tne or-ganizacije. Neprofi tne organizacije zanima način na koji će provodi navedenu samoprocjenu. Može se reći da će se koris sličan model, koji je uveden za proračune i proračunske korisnike po obvezi sastav-ljanja i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos . Izja-vom čelnik potvrđuje da je u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinko-vito i djelotvorno funkcioniranje sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola u okviru sredstava utvrđenih u proračunu odnosno fi nancijskom planu.

Ključni instrument na temelju kojeg se Izjava daje je Upitnik o fi skalnoj odgovornos , koji obuhvaća pitanja iz područja planiranja, izvršavanja, računo-vodstva, javne nabave i izvještavanja koja služe čel-niku za što objek vniju procjenu kvalitete uspostav-ljenog sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola u ovim procesima. U samoprocjeni kvalitete sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola neprofi tne organi-zacije, koje vode dvojno knjigovodstvo, koris t će se sličnim upitnikom koji će bi propisan pravilnikom. Također treba istaknu da su se pristupanjem Repu-blike Hrvatske Europskoj uniji otvorile mogućnos za korištenje sredstava iz fondova Europske unije i za veliki dio neprofi tnih organizacija. S obzirom na obveze koje se moraju ispuni prije i pri korištenju fondova Europske unije, od potencijalnih korisnika sredstava iz fondova Europske unije zah jeva se iz-građen i transparentan sustav fi nancijskog upravlja-nja i kontrola.

3.1. Planiranje

Planiranje je osnova svakog dugoročnog razmišljanja i temelj za uspješno poslovanje neprofi tne organiza-cije, stoga se Zakonom uvodi obveza izrade fi nan-cijskih planova za neprofi tne organizacije koje su obveznici vođenja dvojnog knjigovodstva. Uredbom nije bila utvrđena obveza donošenja fi nancijskih pla-nova, stoga su tu obvezu neprofi tne organizacije naj-češće uređivale statutom i drugim propisima, kojima se uređuje njihov ustroj te djelovanje. Među m, zbog važnos koje proces planiranja ima u poslovanju ne-profi tnih organizacija, Zakonom se propisuje obveza izrade fi nancijskih planova koji se sastoje od plana prihoda i rashoda, plana zaduživanja i otplata te obra-zloženja fi nancijskog plana. Financijski plan podnosi se na usvajanje najvišem jelu neprofi tne organizaci-je, odnosno jelu koje je temeljem statuta neprofi tne organizacije za to ovlašteno, najkasnije do 31. prosin-ca tekuće godine za sljedeću godinu.

To je velika novina za neprofi tne organizacije, čije su skupš ne najčešće uobičavale fi nancijske plano-ve donosi u veljači, odnosno ožujku godine za koju se fi nancijski plan donosi. U prijelaznim i završnim odredbama Zakona je naglašeno da se prvi fi nancij-ski planovi izrađuju temeljem odredbi ovoga Zako-na u 2015. godini, a za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. godine. Predviđeno je da ministar fi nancija pravilnikom propiše metodologiju i rokove izrade fi nancijskog plana te način i uvjete izvršavanja fi nancijskog plana.

4. RačunovodstvoRačunovodstvo neprofi tnih organizacija mora se temelji na računovodstvenim načelima točnos , is nitos , pouzdanos i pojedinačnom iskazivanju pozicija. Načelo točnos znači da svaka informacija koja se objavi u fi nancijskom izvješću is nito iskazuje transakcije i druge poslovne događaje. Pouzdanom se smatra svaka informacija u fi nancijskom izvješću u kojoj nema značajne pogreške i pristranos , odnosno kad vjerno odražava ono što predstavlja. Osigurava-nje prikazivanja podataka pojedinačno po vrstama prihoda, rashoda, kao i o stanju imovine, obveza i vlas h izvora karakteris ka je načela pojedinačnog iskazivanja pozicija. Prema načinu knjiženja poslovnih promjena, načelima na kojima se temelje, cilju koji se želi ostvari i poslovnim knjigama koje se vode, dva su temeljna sustava knjigovodstva: jednostavno i dvojno knjigovodstvo.

Pri vođenju jednostavnog knjigovodstva, u poslovnim knjigama se iskazuju poslovne promjene tek kada nastanu prome gotovog novca, te prihodi i rashodi prema novčanom načelu. Novčano računovodstveno načelo znači da se učinci transakcija i ostalih događaja priznaju ne kada nastanu, već kada se primi ili ispla novac i/ili novčani ekvivalent. Osnovno obilježje dvoj-noga knjigovodstva je da se svaku poslovnu promje-nu obvezno eviden ra usporedo na dva različita raču-na iz računskog plana, a na kojima uzrokuje promjene suprotne prirode. Dvojno knjigovodstvo omogućuje automatsku kontrolu, jer je iznos proknjižen na du-govnoj strani računa jednak iznosu proknjiženom na potražnoj strani.

Granica za određivanje obveznika vođenja dvojnog knjigovodstva i predaje fi nancijskih izvješća podi-gnuta je od 1. siječnja 2014. godine Izmjenama i do-punama Uredbe sa 100.000,00 kuna na 230.000,00 kuna. Zakonom je predviđeno zadržavanje ove gra-nice za određivanje obveznika dvojnog knjigovod-stva, među m fi nancijsko izvještavanje postaje obvezno za sve neprofi tne organizacije, neovisno o vrs računovodstva koje vode, ali u različitom op-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

95


segu. Neprofi tna organizacija čija je imovina u pret-hodne tri godine uzastopno imala vrijednost manju od 230.000,00 kuna, a godišnji je prihod ostvaren u istom razdoblju iznosio manje od 230.000,00 kuna, te ako su prošle najmanje tri godine od osnivanja, nije u obvezi vođenja dvojnog knjigovodstva i primjene ra-čunovodstvenog načela nastanka događaja.

Neprofi tna organizacija koja zadovoljava navedene kriterije dužna je od 1. siječnja 2015. godine vodi najmanje knjigu blagajne, knjigu primitaka i izdataka, knjigu ulaznih računa, knjigu izlaznih računa i popis dugotrajne nefi nancijske imovine primjenom jedno-stavnog knjigovodstva i novčanog računovodstvenog načela. Trenutno obveznici primjene jednostavnog knjigovodstva, prema Uredbi, vode isključivo knjigu blagajne te knjigu primitaka i izdataka.

Među m i sada postoji određeni broj neprofi tnih organizacija koje udovoljavaju kriterijima za vođe-nje jednostavnog knjigovodstva, ali su se odlučile za dvojno knjigovodstvo te sastavljanje i predaju fi -nancijskih izvješća. Zakon je prepoznao navedene neprofi tne organizacije, te im omogućio da mogu primjenjiva odredbe povezane sa sastavljanjem i predajom fi nancijskih izvješća ne opterećujući ih pri tome drugim obvezama, koje proizlaze iz Zakona, za neprofi tne organizacije koje su obveznici primjene dvojnog knjigovodstva. To primjerice znači da ne-profi tne organizacije, koje udovoljavaju kriterijima za vođenje jednostavnog knjigovodstva, ali su se odlu-čile za dvojno knjigovodstvo nisu obvezne izrađiva godišnji program rada i fi nancijski plan za njegovu provedbu sukladno odredbama Zakona ili provodi samoprocjenu učinkovitog i djelotvornog funkcioni-ranja sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola.

Prihodi i rashodi u sustavima dvojnog knjigovodstva priznaju se uz primjenu računovodstvenog načela nastanka događaja. Primjena ovog računovodstve-nog načela nastavak je dosadašnjeg postupanja, koje je utvrđeno Uredbom. Računovodstveno načelo na-stanka događaja znači da se učinci transakcija i ostalih događaja priznaju kada nastanu. Zakon, kao i Uredba, defi nira recipročne i nerecipročne prihode uzimajući u obzir specifi čnos fi nanciranja neprofi tnih organi-zacija članarinama, donacijama, pomoćima i sl. Re-cipročni prihodi (prihodi na temelju isporučenih do-bara i usluga) priznaju se u izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da se mogu izmjeri ne-ovisno o napla , dok se nerecipročni prihodi (donaci-je, članarine, pomoći, doprinosi i ostali slični prihodi) priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose pod uvjetom da su raspoloživi (naplaćeni) najkasnije do trenutka predočavanja fi nancijskih izvještaja za isto razdoblje.

Donacije povezane s izvršenjem ugovorenih progra-ma (projekata i ak vnos ) priznaju se u bilanci kao odgođeni prihod uz priznavanje u prihode izvještaj-nog razdoblja razmjerno troškovima provedbe ugo-vorenih programa (projekata i ak vnos ), donacije povezane s nefi nancijskom imovinom, koja se amor- zira priznaju se u bilanci kao odgođeni prihod uz pri-

znavanje u prihode izvještajnog razdoblja na sustav-noj osnovi razmjerno troškovima uporabe nefi nancij-ske imovine u razdoblju korištenja. Način priznavanja rashoda također se ne mijenja u odnosu na dosadaš-nje postupanje. Rashodi se priznaju u izvještajnom razdoblju na koje se odnose neovisno o plaćanju, a rashodi za utrošak kratkotrajne nefi nancijske imovine u trenutku stvarnog utroška, odnosno prodaje. Troš-kovi nabave dugotrajne imovine se kapitaliziraju, a u rashode priznaju jekom korisnog vijeka uporabe. Dakle, rashod u vezi s nabavom dugotrajne nefi nan-cijske imovine iskazuje se prema sustavnom trošenju vrijednos nabavljene imovine.

5. Izvještavanje 5.1. Financijska izvješća

Zbog potrebe da se sta s čkim podacima obuhva cijeli neprofi tni sektor, Zakonom se svim neprofi tnim organizacijama uvodi obveza dostave fi nancijskih izvješća, ali prilagođeno visini prihoda i vrijednos imovine, odnosno obvezi vođenje jednostavnog ili dvojnog knjigovodstva. Dio neprofi tnih organizacija koje vode jednostavno knjigovodstvo imat će obvezu sastavljanja godišnjeg fi nancijskog izvješća, koji će se zva godišnje izvješće o primicima i izdacima, skra-ćenog sadržaja u odnosu na neprofi tne organizacije koje vode dvojno knjigovodstvo i koje će i nadalje bi obveznici tromjesečnog, polugodišnjeg i godišnjeg izvještavanja. Dakle, razdoblja izvještavanja i vrste fi nancijskih izvješća za ove neprofi tne organizacije neće se mijenja u odnosu na obvezu izvještavanja utvrđenu Uredbom.

Neprofi tne organizacije sastavljaju i podnose fi nancij-ska izvješća na razini pravne osobe s uključenim po-dacima o poslovanju njenih organizacijskih dijelova. Navedena odredba unesena je u Zakon iz uputa Mi-nistarstva fi nancija. Ove su upute u nekoliko navrata dane neprofi tnim organizacijama koje u svom sasta-vu imaju organizacijske jedinice koje nemaju pravnu osobnost, a u čijim su fi nancijskim izvješćima u po-čecima primjene Uredbe (2008. i 2009. godina) uo-čene nepravilnos u vezi s vođenjem računovodstva i predaje fi nancijskih izvješća. Obveza je neprofi tne pravne osobe iskazivanje u fi nancijskim izvješćima objedinjenih podataka za neprofi tnu organizaciju u cijelos uzimajući u obzir i središnjicu i organizacijske

96


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

jedinice. Ovakvo izvješće mora obuhva podatke iz jedinstvene glavne knji-ge, a organizacija računo-vodstva ustrojava se tako da je poslovanje i sre-dišnjice i organizacijskih jedinica vidljivo u jednoj glavnoj knjizi, odnosno na razini neprofi tne pravne osobe. Ovo se primjenju-je isključivo u slučaju kada organizacijske jedinice ne-profi tnih pravnih osoba imaju svoj transakcijski račun (žiroračun).

Financijska izvješća podnosit će se Ministarstvu fi -nancija, ali ne više i Državnom uredu za reviziju. Mi-nistarstvo fi nancija može ovlas drugu ins tuciju za zaprimanje i obradu fi nancijskih izvješća. Tako je u 2014. godini za poslove prikupljanja i obrade fi nan-cijskih izvješća Ministarstvo fi nancija ovlas lo Finan-cijsku agenciju. U prijelaznim i završnim odredbama Zakona je naglašeno da se prva fi nancijska izvješća, propisana ovim Zakonom sastavljaju za izvještajna razdoblja od 1. siječnja 2015. godine, što znači da se godišnja fi nancijska izvješća za 2014. godinu sastav-ljaju po starom, a u skladu s odredbama Uredbe.

Neprofi tna organizacija koja jekom poslovne godi-ne nije imala poslovnih događaja, ni je u poslovnim knjigama ima podatke o imovini i obvezama, dužna je u roku propisanom za predaju godišnjih fi nancij-skih izvješća Ministarstvu fi nancija dostavi izjavu o neak vnos za prethodnu poslovnu godinu. Ovo je nova obveza za neprofi tne organizacije koja do sada nije bila uređena Uredbom. Predviđeno je da ministar fi nancija pravilnikom o fi nancijskom izvje-štavanju i Registru neprofi tnih organizacija propisuje oblik i sadržaj fi nancijskih izvješća i izjave o neak v-nos , razdoblja za koja se sastavljaju, obvezu i rokove njihova podnošenja.

5.2. Izvješća o potrošnji proračunskih sredstva

Financijska izvješća treba razlikova od izvješća o potrošnji proračunskih sredstava. Prema Zakonu, ne-profi tne organizacije koje ostvaruju sredstva iz javnih izvora, uključujući i sredstva državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su nadležnom jelu državne upra-ve, jedinici lokalne i područne (regionalne) samou-prave, odnosno drugom nadležnom jelu javne vlas dostavi izvješće o potrošnji proračunskih sredstava. Nadležna jela državne uprave i jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave imaju pravo vrši

kontrole na licu mjesta o utrošku sredstava iz dr-žavnog proračuna i pro-računa jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prema va-žećim propisima, kontrole na licu mjesta za pojedi-načne isplate neprofi t-nim organizacijama iznad 20.000,00 kuna predstav-ljaju standard dobrog su-stava fi nancijskih kontrola utvrđen Upitnikom o fi -

skalnoj odgovornos na temelju kojeg svi proračun-ski i izvanproračunski korisnici te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sastavljaju izjave o fi skalnoj odgovornos . Zakonom je propisano da će ministar fi nancija pravilnikom o izvještavanju u ne-profi tnom računovodstvu i Registru neprofi tnih or-ganizacija utvrdi minimalni sadržaj i rokove dostave izvješća o potrošnji proračunskih sredstava.

6. Primjena načela javnos i transparentnos

6.1. Javna objava fi nancijskih izvješća

Načelo javnos i transparentnos ključni je instru-ment u borbi pro v nepravilnos i prijevara u fi -nancijskom poslovanju svih neprofi tnih organizacija. Uvođenje ovoga načela očituje se između ostaloga i u obvezi javne objave fi nancijskih izvješća svih nepro-fi tnih organizacija u Registru neprofi tnih organizacija. Već je 2008. godine, odnosno jekom prve godine primjene Uredbe uočena potreba za većom i ažurni-jom kontrolom dostave fi nancijskih izvješća nepro-fi tnih organizacija Ministarstvu fi nancija i Državnom uredu za reviziju. Za to je bilo potrebno osigura cje-lovite podatke o obveznicima primjene neprofi tnog računovodstva te se razmišljalo i o povezivanju po-stojećih ma čnih registara (Registra udruga, Registra zaklada, Registra pri trgovačkom sudu i ostalih ma č-nih registara).

S informa čkom i cjenovnom zahtjevnos takvoga projekta, ključni argument zbog kojeg se odlučilo na ustrojavanje novog registra, pod nazivom Registar neprofi tnih organizacija (dalje u tekstu: Registar), bio je u činjenici da postojeći registri ne sadrže elemente dostatne za praćenje fi nancijskih podataka neprofi t-nih organizacija na razini sektora, kao cjeline. Ustro-javanje i obveza upisa neprofi tnih organizacija u sam Registar, propisana je prvim izmjenama i dopunama Uredbe u 2009. godini. Za upis je potrebno ispuni Obrazac: RNO dostupan na stranicama Ministarstva

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

97


fi nancija. Prilikom upisa, Ministarstvo fi nancija dodje-ljuje RNO broj bez kojeg nije moguća predaja fi nancij-skih izvješća, ako je neprofi tna organizacija obveznik predaje izvješća prema kriterijima iz Uredbe.

Zakonom je dodatno naglašena obveza upisa nepro-fi tnih organizacija u Registar, tako da one koje nisu upisane u Registar ne mogu ostvariva sredstva iz državnog proračuna, kao ni proračuna jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave. Prema odredbama Zakona, Ministarstvo fi nancija i nadalje nastavlja vodi Registar, ali s proširenom funkcio-nalnošću. Godišnja fi nancijska izvješća neprofi tnih organizacija bit će javno dostupna u Registru, i to od 1. siječnja 2015. godine, već godišnje fi nancij-sko izvješće za 2013. godinu, uz određene iznimke. Saborska je rasprava ukazala na potrebu iznimki od primjene načela javnos fi nancijskih izvješća za sin-dikate i udruge poslodavaca. Sindika navode kako konvencije Međunarodne organizacije rada jamče slobodu udruživanja i pravo sindikata da samostalno oblikuju svoja pravila djelovanja, što uključuje i fi nan-cijsku neovisnost te pravo da se njihovi fi nancijska iz-vješća javno ne objavljuju.

Na udruge poslodavaca primjenjuju se ista načela. Uvažavajući primjedbe iz saborske rasprave, u član-ku 37. Zakona je propisano kako se javna objava go-dišnjih fi nancijskih izvješća ne odnosi na sindikate i udruge poslodavaca. To ne znači da su sindika i udruge poslodavaca izuze od obveze sastavljanja i predaje fi nancijskih izvještaja. Oni su i nadalje obve-zni sastavlja fi nancijska izvješća i dostavlja ih Mini-starstvu fi nancija, odnosno Financijskoj agenciji, ali se ta izvješća javno ne objavljuju.

6.2. Obveza revizije i javna objava izvješća o obavljenoj reviziji

Uz sve gore rečeno, načelo javnos i transparentno-s očituje se i u obvezi objave revizorskog izvješća o obavljenoj reviziji godišnjih fi nancijskih izvješća (za neprofi tne organizacije s ukupnih prihodom iznad 10 milijuna kuna), odnosno o uvidu u fi nancijske izvje-štaje za prethodnu godinu (za neprofi tne organizacije s ukupnim prihodom iznad tri milijuna kuna). Javna rasprava je ukazala na nedostatnu upoznatost javno-s s postupkom Uvida (Review) u fi nancijska izvješća. Budući da je revizija fi nancijskih izvješća administra- vno zahtjevan postupak, koji je zbog toga i prilično

skup (ako se radi kako treba), u državama Europske unije odnedavno se popularizira postupak Uvida za manje subjekte za koje nacionalna zakonodavstva ipak žele da su pod kontrolom, a za koje, s obzirom na cijenu, nije op malno da se radi revizija. S tog temelja je 2013. godine značajno unaprijeđen standard 2400,

koji regulira Uvid. Uvid (Review) je postupak kojem je cilj da se stekne ograničeno uvjerenje da su fi nan-cijska izvješća (kao cjelina) bez značajnih pogrešnih prikazivanja.

Od ukupno 26.362 neprofi tne organizacije upisane u Registar neprofi tnih organizacija, a na temelju po-dataka iz baze godišnjih fi nancijskih izvješća nepro-fi tnih organizacija, koju vodi Ministarstvo fi nancija, u 2013. godini 126 neprofi tnih organizacija je ostvarilo ukupne prihode iznad 10 milijuna kuna, dok ih je 286 ostvarilo ukupne prihode od 3 do 10 milijuna kuna. Procijenjeni trošak revizije za neprofi tne organizaci-je iznad 10 milijuna kuna iznosi 60.000,00 kuna bez PDV-a, a procijenjeni troškovi uvida u fi nancijska iz-vješća za neprofi tne organizacije od tri do 10 milijuna kuna iznosi 30.000,00 kuna bez PDV-a. Cijene revizi-je i uvida ovise o visini imovine, visini prihoda, broju transakcija, djelatnos , riziku, kvalite računovod-stva i sl. Dio neprofi tnih organizacija, posebice onih iznad 10 milijuna kuna i do sada je revidirao godišnja fi nancijska izvješća po ovlaštenim revizorima.

Neprofi tne organizacije dužne su do 30. lipnja tekuće godine objavi na svojim mrežnim stranicama revi-zorsko izvješće o obavljenoj reviziji godišnjih fi nancij-skih izvješća, odnosno o uvidu u fi nancijska izvješća za prethodnu godinu. Prva godišnja fi nancijska izvje-šća, koji se daju na uvid, odnosno revidiraju po ovla-štenom revizoru odnosit će se na 2015. godinu.

Sindika i udruge poslodavaca izuzimaju se od ob-veze objave revizorskog izvješća o obavljenoj revi-ziji godišnjih fi nancijskih izvješća, odnosno o uvidu u fi nancijska izvješća za prethodnu godinu, ali mogu dostavi revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji go-dišnjih fi nancijskih izvješća, odnosno o uvidu u fi nan-cijska izvješća za prethodnu godinu zainteresiranim

98


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

stranama, ako se me ne narušava njihovo slobodno i neovisno djelovanje.

Dakle, sindika i udruge poslodavaca, koji su u fi -nancijskim izvješćima iskazali ukupan prihod od tri do uključivo 10 milijuna kuna, podliježu revizijskom uvidu koji se obavlja sukladno revizijskim propisima, a oni iznad 10 milijuna kuna podliježu reviziji, koja se obavlja sukladno revizijskim propisima. Jedina razlika u odnosu na druge neprofi tne organizacije je da se njihova revizorska izvješća i uvidi u fi nancijska izvje-šća za prethodnu godinu javno ne objavljuju. Stoga su sindika i udruge poslodavaca dužni revizorska iz-vješća, odnosno uvide u fi nancijska izvješća dostavi Ministarstvu fi nancija do 30. lipnja tekuće godine.

7. Gospodarska djelatnostZakon o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu ne-profi tnih organizacija ne utvrđuje porezne obveznike. Utvrđivanje porezne obveze ostaje i nadalje u nad-ležnos Porezne uprave, a temeljem odredbi Zako-na o porezu na dobit. Uzimajući u obzir općekorisnu svrhu za društvenu zajednicu i potrebu razvoja civil-nog društva, Zakon o porezu na dobit propisuje da pravne osoba kao što su udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva, zajednice tehničke kulture, turis čke zajednice, vjerske zajednice, sin-dika , komore, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije nisu obveznici poreza na dobit. Zakon o porezu na dobit također pretpostavlja da navedene osobe ostvaruju određene prihode, a zbog svoje općekorisne svrhe su oslobođeni plaćanja poreza na dobit, sve dok obavljaju onu djelatnost za koji su temeljno oslobođeni plaćanja porez na dobit.

Na žalost, česta je pojava u posljednjih nekoliko go-dina da se udruge i športski klubovi osnivaju ne radi ostvarivanja društveno korisnog interesa, već prven-stveno radi obavljanja djelatnos na tržištu i u tržiš-nim uvje ma koje se smatraju prvenstveno poduzet-ničkim, bez obzira na statutom utvrđene djelatnos . S druge strane, i neprofi tne organizacije koje djelu-ju za opće dobro, često obavljaju i druge djelatnos koje se temeljno smatraju oporezivim (ugos teljstvo, najam prostora, prodaja proizvoda, pružanje usluga i dr.). Zakonom o porezu na dobit propisano je, još od samih početaka, da ako osobe koje načelno nisu obveznici poreza na dobit obavljaju gospodarstvenu djelatnost, pri čemu bi neoporezivanje te djelatnos dovelo do stjecanja neopravdanih povlas ca na tr-žištu, Porezna uprava će na vlas tu inicija vu ili na prijedlog drugih poreznih obveznika ili druge zainte-resirane osobe, rješenjem utvrdi da su navedene osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost. Dakle, poreznim zakonom ne razmatra se primarno

kako neprofi tna organizacija koris višak prihoda nad rashodima, već uzima u obzir činjenicu da bi neopore-zivanje primjerice neprofi tne organizacije koja iznaj-mljuje prostor istu stavilo u povoljniji položaj na trži-štu od poduzetnika koji također iznajmljuje prostor, a obveznik je poreza na dobit.

Treba istaknu da je u odnosu na prvo čitanje Pri-jedloga zakona, u drugom čitanju brisan članak 33. kojim se propisivao iznos od 230.000,00 kuna pri-hoda ostvarenih jekom jedne godine od obavlja-nja gospodarske djelatnos kao granica iznad koje je za obavljanje gospodarske djelatnos potrebno osnova trgovačko društvo ili drugi oblik udruživa-nja, koji nije neprofi tni. Navedeni prijedlog, koji je odbačen, bio je preuzet iz prakse drugih država koje su uvele obvezu osnivanja trgovačkog društva s me da su iznosi prihoda ostvareni od gospodarske djelat-nos , odnosno limit iznad kojeg je potrebno osnova trgovačko društvo različi od države do države. Tako je primjerice limit u Francuskoj Republici – 60.000 EUR-a, Saveznoj Republici Njemačkoj – 30.000 EUR-a, Republici Češkoj – 11.000 EUR-a, Slovačkoj Republici – 9.000 EUR-a i sl.

Dakle, u dijelu oporezivanja gospodarske djelatnos neprofi tnih organizacija nastavit će se dosadašnja praksa. Porezna uprava je i u prethodnim godinama za jedan broj neprofi tnih organizacija, koje obavljaju gospodarsku djelatnost rješenjem utvrdila da su ob-veznici poreza na dobit za tu djelatnost. Pri procje-ni gospodarske djelatnos , Porezna uprava utvrđuje obavlja li se gospodarstvena djelatnost samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobi ili drugih gospodar-stveno procjenjivih koris te dovodi li neoporezivanje te djelatnos do stjecanja neopravdanih povlas ca na tržištu. Navedeno porezno postupanje utvrđeno je odredbama Zakona o porezu na dobit, koji i nadalje ostaje zakonski akt temeljem kojeg se utvrđuju ob-veznici i obveza poreza na dobit. Neprofi tne organi-zacije kojima se rješenjem utvrdi da su obveznici po-reza na dobit za gospodarsku djelatnost, za potrebe utvrđivanja porezne obveze vode odvojene porezne i knjigovodstvene evidencije za gospodarsku djelat-nost, a za cjelokupno poslovanje (koje uključuje i gos-podarsku djelatnost) neprofi tno računovodstvo.

8. Prekršajne odredbe Uredbom nisu mogle izravno bi propisane prekršaj-ne i kaznene odredbe, što je svakako utjecalo na či-njenicu da jedan dio neprofi tnih organizacija nije pri-mjerice sastavljao fi nancijska izvješća (a imao je ob-vezu), odnosno predavao ih u utvrđenim rokovima. Veliki broj neprofi tnih organizacija nije bio ni upisan u Registar neprofi tnih organizacija. Od trenutka javne

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

99


objave teza Prijedloga zakona i kasnije samog teksta u kojem su utvrđene prekršajne i kaznene odredbe, broj neprofi tnih organizacija upisanih u Registar znat-no se povećao, a broj predanih fi nancijskih izvješća za 2013. godinu veći je za 10 % od broja predanih fi nan-cijskih izvješća u 2012. godini.

S obzirom na to da je dosadašnja praksa u provođe-nju Uredbe ukazala na potrebu njihova uvođenja, novim zakonskim rješenjima sustavno se uredilo pi-tanje prekršaja i kazni, poglavito u slučajevima, ako neprofi tna organizacija sukladno odredbama ovoga Zakona:

• ne provodi samoprocjenu funkcioniranja sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola

• ne izrađuje i/ili ne usvaja fi nancijske planove• ne dostavi izvješće o potrošnji proračunskih sred-

stava nadležnom jelu državne uprave, odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve

• ne vodi poslovne knjige i ne sastavlja knjigovod-stvene isprave i fi nancijska izvješća na hrvatskome jeziku i u valutnoj jedinici, koja se primjenjuje u Re-publici Hrvatskoj

• ne vodi poslovne knjige dvojnoga knjigovodstva• ne unosi podatke u glavnu knjigu po unaprijed pri-

premljenom računskom planu• ne vodi poslovne knjige tako da se osiguraju isprav-

nost i kontrola unesenih podataka, i/ili čuvanje i mogućnost korištenja podataka, i/ili dobivanje uvi-da u promet i stanja na računima glavne knjige, te vremenski slijed obavljenog unosa poslovnih doga-đaja

• vodi poslovne knjige za godinu koja nije jednaka kalendarskoj godini

• ne otvori poslovne knjige• ne zaključi poslovne knjige• ne zaš poslovne knjige koje se vode na elektro-

ničkom mediju• ne čuva dnevnik, glavnu knjigu i pomoćne knjige• ne čuva knjigu primitaka i izdataka, knjigu blagajne,

knjigu ulaznih računa, knjigu izlaznih računa i popis dugotrajne nefi nancijske imovine

• ne čuva knjigovodstvene isprave• ne popiše imovinu i obveze• imovinu i obveze ne iskazuje po računovodstve-

nom načelu nastanka događaja• prihode i rashode ne priznaje uz primjenu računo-

vodstvenog načela nastanka događaja• ne sastavlja i ne podnosi fi nancijska izvješća• ne objavi na svojim internetskim stranicama revi-

zorsko izvješće o obavljenoj reviziji godišnjih fi nan-cijskih izvješća, odnosno o uvidu u fi nancijska izvje-šća za prethodnu godinu

• ne upiše se u Registar neprofi tnih organizacija

• ne izvijes o promjeni podataka unesenih u Regi-star neprofi tnih organizacija

• ne omogući nadzor ovlaštenoj osobi i• ne otkloni utvrđene nepravilnos i ne obavijes

Ministarstvo fi nancija o učinjenom.

Saborska je rasprava nakon prvog čitanja Prijedloga zakona ukazala na neprimjereno visoke novčane ka-zne za prekršaje, te na potrebu da se iste usklade s fi nancijskim mogućnos ma neprofi tnih organizacija. Stoga su Zakonom propisane različite novčane kazne za neprofi tne organizacije koje vode jednostavno od onih koji vode dvojno knjigovodstvo. Novčanom ka-znom u iznosu od 5.000,00 kuna do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj zakonski zastupnik neprofi tne organizacije koja vodi dvojno knjigovodstvo, a novča-nom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj zakonski zastupnik ne-profi tne organizacije koja vodi jednostavno knjigo-vodstvo. Uz spomenute kazne za neprofi tne organiza-cije, uvode se i kazne za čelnike jela državne uprave, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, ako odobre isplatu neprofi tnoj organizaci-ji koja nije upisana u Registar neprofi tnih organizacija i to u iznosu od 10.000,00 kuna do 50.000,00 kuna.

9. Financijski nadzor Zakonom se ovlašćuje Ministarstvo fi nancija obavlja nadzor neprofi tnih organizacija u dijelu fi nancijskog poslovanja, računovodstvenih poslova i predaje fi -nancijskih izvještaja. Novost je da fi nancijski nad-zor obuhvaća nadzor nad zakoni m pribavljanjem fi nancijskih sredstava iz javnih, ali i drugih izvora, upravljanjem fi nancijskim sredstvima te utvrđiva-njem koriste li se sredstva za ostvarivanje ciljeva zbog kojih je osnovana neprofi tna organizacija. Ov-dje nije riječ o poreznom nadzoru, već o nadzoru koji će provodi Sektor za fi nancijski i proračunski nad-zor. Ovaj Sektor nije dio Porezne uprave, već Uprave za fi nancijsko upravljanje, unutarnju reviziju i nad-zor Ministarstva fi nancija, a do sada je prvenstveno obavljao inspekcijski nadzor zakonitos , svrhovitos i pravodobnos korištenja proračunskih sredstava kod središnjih jela državne uprave, ustanova i drugih proračunskih korisnika državnog proračuna, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i proračunski nadzor kod izvanproračunskih fondova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u kojima država ima odlučujući utjecaj na upravljanje, te kod pravnih i fi zičkih osoba koje primaju sredstva iz pro-računa i fi nancijskih planova izvanproračunskih kori-snika. Sada će taj nadzor bi proširen i na neprofi tne organizacije, koje ne ostvaruju sredstva iz državnog proračuna ili proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

100

ŠKOLSTVO UDK 330.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

1. Javne službe Kada se govori o plaćama u javnim službama u praksi se često postavlja pitanje što se uopće podrazumijeva pod pojmom javne službe, a upravo Zakon o plaćama u javnim službama (NN, br. 27/01 i 39/09) člankom 2. defi nira javne službe kao javne ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i javne ustanove koji-ma se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvat-skog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Dakle, naglasak je na izvoru iz kojeg se fi nanciraju pla-će zaposlenika, a to je kod javnih službi državni pro-račun. Sukladno članku 142. Zakona o odgoju i obra-zovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, br. 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12 i 94/13; dalje u tekstu: ZOOOSŠ), sredstva za plaće zaposlenicima školskih ustanova osiguravaju se u dr-žavnom proračunu. pa se stoga rad u školskim usta-novama smatra radom u javnoj službi.

Važno!

Rad u dječjim vr ćima – u smislu Zakona o plaćama u javnim službama – NE smatra se radom u javnoj službi, jer se sredstva za plaće zaposlenika u dječjim vr ćima ne osiguravaju u državnom proračunu, već u proračunima jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave – JLPRS-ima.

2. Osnovna plaćaOsnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koefi cijenta složenos poslova radnog mjesta na koje je zaposle-nik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža Na ovaj je način plaća defi nirana Zakonom o plaćama u javnim službama, a jednaka defi nicija sadržana je i u Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i na-mještenike u javnim službama (NN, br. 141/12, dalje u tekstu: TKU; čl. 51., st. 2.) i primjenjuje se pri obra-čunu plaće zaposlenika školskih ustanova.

Važno!Dodatak na plaću od 13,72 %, kojeg zaposlenici u su-stavu obrazovanja ostvaruju temeljem Sporazuma o dodacima na plaću u obrazovanju i znanos iz 2006. godine, ne predstavlja dio osnovne plaće već je dodatak na osnovnu plaću – jednako kao i drugi dodaci na plaću poput dodatka za smjenski rad, prekovremeni rad itd.

3. Osnovica za obračun plaće u javnim službama

Osnovica za obračun plaće u javnim službama u 2014. godini iznosi 5.108,84 kn bruto, a utvrđuje se na način reguliran Zakonom o osnovici plaće u jav-nim službama (NN, br. 39/09 i 124/09).

Važno!Osnovicu za obračun plaće u javnim službama treba razlikova od tzv. proračunske osnovice, koja služi za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa. Proračunska osnovica za 2014. godinu iznosi 3.326,00 kn, a utvrđena je Zakonom o izvršavanju državnog proračuna (NN, br. 152/13), koji se donosi na godišnjoj razini.

Plaće zaposlenih u školama – osnovni pojmovi i pitanja iz prakse Fadila Bahović *

Zbog velikog broja propisa koji imaju utjecaj na obračun plaća zaposlenih u školskim ustanovama, kao i činjenice da su Granski kolek vni ugovori na različite načine uredili pojedine elemente plaće za zaposlenike osnovnih škola u odnosu na zaposlenike srednjih škola, proces obračuna plaća u obrazovanju prilično je slo-žen. Stoga je cilj ovog članka pojasni neke osnovne pojmove s kojima se škole susreću u procesu obračuna plaća te najčešća pitanja iz prakse.

* Fadila Bahović, dipl. oec., Voditeljica Službe za rashode zaposlenih u sustavu znanos i obrazovanja, Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

101

UDK 330.1 ŠKOLSTVO

4. Koefi cijen složenos poslova Svakom radnom mjestu službenika i namještenika u javnim službama pridružen je određeni koefi cijent, kojim se vrednuje složenost poslova tog radnog mje-sta. Što je posao koji zaposlenik obavlja složeniji i za-h jeva veću razinu znanja i vješ na, odgovornos te samostalnos u donošenju odluka, to je i pripadajući koefi cijent složenos poslova – veći. Popis svih rad-nih mjesta službenika i namještenika u javnim služba-ma, zajedno s pripadajućim koefi cijen ma, utvrđen je Uredbom o nazivima radnih mjesta i koefi cijen- ma složenos poslova u javnim službama (NN,

br. 25/13, 72/13, 151/13, 9/14, 40/14, 51/14, 77/14, 83/14 – ispravak, 87/14 i 120/14 – dalje u tekstu: Uredba).

Za zaposlenike školskih ustanova važna su dva član-ka navedene Uredbe: članak 1. kojim su propisani je-dinstveni nazivi radnih mjesta i koefi cijen složenos poslova u javnim službama, te članak 7. kojim su pro-pisani koefi cijen složenos poslova za radna mjesta u školskim ustanovama – osnovnim i srednjim škola-ma te učeničkim domovima.

P :

Kuharica u školi ima završenu srednju građevinsku školu. Smatra li se da ima srednju stručnu spremu bez obzira na to što stručna sprema nije u vezi s ugos -teljstvom ili joj možemo prizna samo osnovnu školu odnosno koefi cijent 0,601?

O :

Ako škola svojim Pravilnikom o unutarnjem ustroj-stvu kao uvjet za radno mjesto kuharice ne utvrdi po-trebnu vrstu obrazovanja (kuharski smjer) već samo razinu obrazovanja (srednja stručna sprema), tada se i srednja građevinska škola smatra odgovarajućom stručnom spremom za radno mjesto kuharice. No, valja ima na umu da škole u svojim internim Pravilni-cima o unutarnjem ustrojstvu u pravilu traže kuharski smjer za radno mjesto kuharice. Pripadajući koefi cijent za radno mjesto kuharice iznosi 0,776, a potrebna razi-na obrazovanja je srednja stručna sprema.

P :

U nenastavno osoblje spadaju i ravnatelji. Što ako je ravnatelj promoviran u mentora ili savjetnika? Pove-ćava li se njemu koefi cijent ili ne?

O :

Ne. Činjenica da je ravnatelj prethodno, dok je ra-dio na radnom mjestu učitelja, napredovao u zvanje mentora ili savjetnika nema utjecaja na njegov koe-fi cijent za obračun plaće, jer takva mogućnost nije predviđena Uredbom. Naime, u Uredbi ne postoji

radno mjesto ravnatelja-mentora ili ravnatelja-sa-vjetnika, za razliku od radnog mjesta učitelja kod ko-jeg je predviđen i veći koefi cijent za obračun plaće ako je is napredovao u zvanje učitelja-mentora ili učitelja-savjetnika.

P :

Djelatnik ima VŠS, teolog je i radi na radnom mjestu učitelja gitare sa srednjom stručnom spremom. Po ko-jem mu se koefi cijentu treba obračuna plaća?

O :

Budući da zaposlenik radi na radnom mjestu učitelja gitare za koje je Pravilnikom o stručnoj spremi uči-telja i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (NN, br. 47/96, 56/01) propisano da učitelj mora bi diplomi-rani glazbenik – gitarist, profesor glazbe neovisno o smjeru – uz uvjet da je završio program gitare na ra-zini srednje stručne spreme ili diplomirani glazbenik – uz uvjet da je završio program gitare na razini srednje stručne spreme, očigledno zaposlenik koji je teolog i ima VŠS nema odgovarajuću vrstu i razinu stručne spreme, te mu se plaća treba obračuna po koefi ci-jentu strukovnog učitelja sa srednjom stručnom spre-mom, što iznosi 1,034.

P :

Diplomirani inženjer prometa s visokom stručnom spremom i položenom stručnom grupom predmeta radi na poslovima učitelja tehničke kulture. Koji mu koefi cijent pri obračunu plaće pripada?

O :

Pravilnikom o stručnoj spremi i pedagoško-psiho-loškom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu – člankom 2., stavkom 18. propi-sano je da se odgovarajućom stručnom spremom za izvođenje nastave tehničke kulture u osnovnoj školi smatra sljedeća vrsta stručne spreme:

• profesor tehničkog obrazovanja• profesor proizvodno-tehničkog obrazovanja• profesor politehnike i fi zike• diplomirani inženjer tehničke struke.

Nadalje, Pravilnikom o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN, br. 76/05 – 32/13) propisano je da Fakultet prometnih znanos spada u područje tehničkih znanos , polje tehnologi-ja prometa i transporta.

Prema gore navedenom proizlazi da diplomiranom inženjeru prometa s visokom stručnom spremom i s položenim stručnim ispitom na poslovima učitelja tehničke kulture pripada koefi cijent 1,325.

102


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

P :

Koji je koefi cijent za radno mjesto učitelja tjelesne i zdravstvene kulture u ustanovi za djecu s posebnim potrebama? Sada im se plaća obračunava po koefi -cijentu za radno mjesto učitelja edukatora-rehabili-tatora? Kako u Registru zaposlenih u javnom sekto-ru upisa takvog zaposlenika: kao učitelja tjelesne i zdravstvene kulture ili učitelja edukatora-rehabilita-tora?

O :

Učitelju tjelesne i zdravstvene kulture u ustanovi za djecu s posebnim potrebama (visoka stručna sprema prema ranijim propisima) pripada koefi cijent slože-nos poslova 1,325. Pogrešno je zaposleniku na tom radnom mjestu obračunava plaću po koefi cijentu radnog mjesta učitelja – stručnjaka edukacijsko-re-habilitacijskog profi la (1,385). U Registru zaposlenih u javnom sektoru takvog učitelja treba prijavi na radno mjesto učitelja, a ne na radno mjesto učite-lja-stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profi la.

P :

Medicinske sestre rade u školi kao strukovni učitelji. Imaju završenu višu medicinsku školu (VŠS). Tražeći koefi cijente u Uredbi, nismo pronašli pripadajući ko-efi cijent. Jedna je kolegica mentor i njenog koefi ci-jenta nema među radnim mjes ma II. vrste. Postoji koefi cijent u radnim mjes ma I. vrste i radnim mjes -ma III. vrste. Koji koefi cijent pripada medicinskoj se-stri-strukovnom učitelju mentoru, a koji medicinskoj sestri-strukovnom učitelju?

O :

Pripadajući koefi cijent složenos poslova medicinske sestre (VŠS), koja u školi radi na radnom mjestu stru-kovnog učitelja-mentora prema Uredbi je 1,254 (rad-no mjesto strukovnog učitelja-mentora, koji ima VŠS svrstano je u Uredbi u skupinu Radnih mjesta I. vrste), a koefi cijent medicinske sestre (VŠS) koja u školi radi na radnom mjestu strukovnog učitelja je 1,164 (radno mjesto strukovnog učitelja svrstano je u skupinu Rad-nih mjesta II. vrste).

P :

Molimo da nam pošaljete aktualni Pravilnik o siste-ma zaciji radnih mjesta ili nam ukažete na koji način moramo doći do njega, odnosno nekakav dokument o nazivima i koefi cijen ma radnih mjesta, kako bismo izmijenili koefi cijente u Registru zaposlenih u javnom sektoru.

O :

Koefi cijen složenos poslova na temelju kojih se obračunavaju plaće zaposlenicima u školskim usta-

novama propisani su Uredbom o nazivima radnih mjesta i koefi cijen ma složenos poslova u javnim službama, koju donosi Vlada RH. Dakle, koefi cijente ne propisuju škole svojim općim ak ma. Ono što ško-le defi niraju svojim općim ak ma je potrebna razina i vrsta obrazovanja za radna mjesta, koja nisu pro-pisana Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Primjerice, za radno mjesto tajnika školske ustanove propisana je vrsta i razina obrazo-vanja navedenim Zakonom (i opći ak škole trebaju bi s is m usklađeni), dok za radno mjesto kuharice potrebnu vrstu obrazovanja propisuje škola svojim općim ak ma.

P :

Mi smo ustanova čija je djelatnost odgoj i osnov-noškolsko obrazovanje djece s većim teškoćama u psihofi zičkom razvoju. Koji koefi cijent imaju zaposle-nici koji rade na radnom mjestu učitelja-edukatora rehabilitatora, a nemaju odgovarajuću vrstu stručne spreme; primjerice, diplomirani učitelji odnosno ma-gistri primarnog obrazovanja? Do kraja lipnja imali su koefi cijent 1,164 za radno mjesto učitelja-stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profi la-bez položenog stručnog ispita, jer je tako bilo u nekadašnjoj print-li-s . Sada u novoj Uredbi koefi cijent za radno mjesto učitelja, nastavnika, stručnog suradnika, odgajatelja – bez odgovarajuće vrste obrazovanja iznosi 1,124. Je li to koefi cijent zaposlenika koji rade na poslovima učitelja-edukatora rehabilitatora, a nemaju propisa-nu stručnu spremu?

O :

U konkretnom se slučaju radi o radnom mjestu uči-telja – stručnjaka edukacijsko rehabilitacijskog profi -la bez odgovarajuće vrste obrazovanja. Kako je ovo jedinstven slučaj da na radnom mjestu radi osoba s potrebnom razinom obrazovanja, ali bez odgovaraju-će vrste, ne čudi činjenica da Uredba nije prepoznala ovakvu situaciju koja se može pojavi u praksi, pa se postavlja pitanje pripadajućeg koefi cijenta za obra-čun plaće. Mišljenja sam da se plaća treba obračuna- po koefi cijentu 1,164 – istom onom po kojemu se

obračunava plaća za radno mjesto učitelja edukacij-sko-rehabilitacijskog profi la bez položenog stručnog ispita, jer su i kod drugih radnih mjesta jednaki koefi -cijen za zaposlenika bez odgovarajuće vrste obrazo-vanja i za zaposlenika bez položenog stručnog ispita.

P :

Prema članku 12., stavku 1., točki 4. Kolek vnog ugo-vora za OŠ, učitelju koji radi u posebnom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini s učenicima s većim teškoćama u razvoju po posebnom nastavnom planu i programu, plaća se uvećava za 12 % na te-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

103

UDK 330.1 ŠKOLSTVO

melju ukupne količine tjednog radnog vremena pro-vedenog u tom radu. Ostvaruju li učitelji – kojima je u ukupnom tjednom neposrednom radu s učenicima uračunat i rad sindikalnog povjerenika (prema čl. 52. Kolek vnog ugovora za OŠ) i povjerenika zaš te na radu (prema čl. 40. Kolek vnog ugovora za OŠ) – pra-vo na dodatak od 12 %, odnosno je li u evidenciji rad-nog vremena potrebno odvojeno vodi ove sate?

O :

Učitelji ne ostvaruju pravo na uvećanje plaće za sate sindikalnog povjerenika i povjerenika zaš te na radu, jer se navedena odredba Kolek vnog ugovora odnosi na posebne uvjete rada tj. na ono vrijeme kada uči-telj radi s učenicima s većim teškoćama u razvoju, te jasno govori da se plaća uvećava na temelju ukupne količine tjednog radnog vremena provedenog u tom radu.

5. Radni staž Radni staž ima značajnu ulogu u plaći zaposlenika; što je duži radni staž zaposlenika, veća je i njegova plaća. Naime, množenjem koefi cijenta složenos poslova radnog mjesta i osnovice za izračun plaće u javnim službama dobiva se umnožak, koji se uvećava za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža.

Važno!

Za uvećanje plaće od 0,5 % po navršenoj godini rad-nog staža važan je ukupni radni staž, neovisno o tome gdje je ostvaren: u javnim službama, državnoj upravi ili privatnom sektoru.

Uvećanje plaće od 0,5 % računa se za navršenu godi-nu radnog staža, dakle punu godinu. Primjerice, za-poslenik škole s 11 godina, 9 mjeseci i 23 dana radnog staža ostvario bi uvećanje plaće za 5,5 % (11 godina x 0,5 % = 5,5 %). Preostalih 9 mjeseci i 23 dana ostva-renog radnog staža ne bi bilo uzeto u obzir za izračun ovog uvećanja.

U praksi se pojavljuje niz pitanja o tome što zaposle-niku treba prizna u radni staž radi ostvarenja prava na uvećanje plaće od 0,5 % po navršenoj godini rad-nog staža. U nastavku teksta dat će se odgovori na neka najčešće postavljena pitanja.

P :

Ima li zaposlenik pravo na uvećanje plaće za 0,5 % za svaku godinu radnog staža za vrijeme kada je radio kao individualni poljoprivrednik, kao samostalni obrt-nik, kada je obavljao profesionalnu djelatnost fi lm-skog radnika, za produženo osiguranje i za vrijeme nezaposlenos kada je dobivao naknadu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje?

O :

Budući da radni staž nije defi niran ni TKU-om ni bilo kojim propisom, mišljenje zajedničkog Povjerenstva za tumačenje TKU-a je, da je potrebno ispuni dva uvjeta da bi se radilo o radnom stažu u smislu prava na uvećanje plaće za 0,5 %, a to su:

1) da je to rad za koji su plaćeni doprinosi; i2) da se to razdoblje prema propisima mirovinskog

osiguranja računa u staž osiguranja, neovisno radi li se o radu kod poslodavca ili o samostalnom radu.

Sukladno tome, u radni staž se ne računa produženo osiguranje te vrijeme nezaposlenos za koje se do-bivala naknada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje1.

P :

Uračunava li se zaposleniku za ostvarenje prava na uvećanje plaće od 0,5 % po godini radnog staža i rad-ni staž stečen u inozemstvu?

O :

Inozemni staž ne uračunava se u radni staž zaposle-nika. Prema odredbama Zakona o mirovinskom osi-guranju, inozemni radni staž je radni staž ostvaren u drugoj državi i ne računa se u mirovinski staž u Re-publici Hrvatskoj pa se, s obzirom na navedeno, ne može ni uračuna u radni staž zaposlenika2.

P :

Uračunava li se zaposleniku za ostvarenje prava na uvećanje plaće od 0,5 % po godini radnog staža i rad-ni staž ostvaren u bivšim republikama SFRJ?

O :

Radni staž ostvaren u bivšim republikama SFRJ ura-čunava se u radni staž zaposlenika u javnim službama samo do 8. 10. 1991. godine, a radni staž ostvaren na-kon navedenog datuma ne uračunava se u radni staž zaposlenih u javnim službama, jer se radi o radnom stažu ostvarenom u drugim državama, dakle, u ino-zemstvu. Naime, 8. listopada 1991. godine donijeta je i stupila je na snagu Odluka da Republika Hrvat-ska raskida državno-pravne sveze na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila tadašnju SFRJ (NN, br. 53/91). Sukladno navedenom, radni staž kojeg je zaposlenica ostvarila nakon 8. Li-stopada 1991. godine izvan RH, smatra se inozemnim stažem, koji se prema odredbama Zakona o

mirovinskom osiguranju ne uračunava u mirovinski

1 Tumačenje broj 7. A/12-2013 zajedničkog Povjerenstva za tuma-čenje TKU-a. 2 Tumačenje broj 54/51 zajedničkog Povjerenstva za tumačenje TKU-a.

104


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

staž u Republici Hrvatskoj pa se prema navedenom ne može uračuna u radni staž u javnim službama3.

P :

Računa li se u radni staž vrijeme provedeno na radu u SAD-u?

O :

Vrijeme provedeno na radu u SAD-u ne računa se u radni staž za uvećanje plaće od 0,5 % po godini rad-nog staža4.

P :

Računa li se u radni staž za uvećanje plaće od 0,5 % po godini staž proveden u inozemstvu na znanstvenim in-s tu ma i sveučilištu (SAD, Danska, Italija, Njemačka)?

O :

Staž proveden u inozemstvu računa se u radni staž za uvećanje plaće od 0,5 % po godini, samo pod uvje-tom da se is staž računa u Republici Hrvatskoj u staž osiguranja za mirovinu, dakle ako je to tako regulira-no međunarodnim ugovorima (sporazumima) Repu-blike Hrvatske i pojedinih drugih državama, ili se radi o stažu u zemljama Europske unije nakon 1. srpnja 2013. godine5.

6. Dvokratni rad Osnovna plaća zaposlenika uvećava se za 10 % za dvo-kratni rad prema članku 54. TKU-a te članku 11. Ko-lek vnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (NN, br. 63/14) i članku 19. Kolek vnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanova-ma (NN, br. 72/14). Dvokratni rad je rad zaposlenika koji poslove obavlja jekom dvije smjene u jednom danu s prekidom duljim od 90 minuta. Osnovom za ostvarivanje prava na uvećanje plaće za dvokratni rad ne smatra se sudjelovanje u radu učiteljskih i ra-zrednih vijeća, sjednica stručnih ak va, održavanje roditeljskih sastanaka i informa vnih razgovora s ro-diteljima.

Tri uvjeta trebaju bi zadovoljena da bi se rad zapo-slenika smatrao dvokratnim radom:

• rad u školi mora bi organiziran u smjenama (pri-jepodnevnoj i poslijepodnevnoj)

• zaposlenik u istom danu radi u obje smjene

3 Tumačenje broj 55/51 zajedničkog Povjerenstva za tumačenje TKU-a. 4 Tumačenje broj 41/2014. zajedničkog Povjerenstva za tumačenje TKU-a. 5 Tumačenje broj 50/2014. zajedničkog Povjerenstva za tumačenje TKU-a.

• između rada zaposlenika u prijepodnevnoj smjeni i rada u poslijepodnevnoj smjeni postoji prekid dulji od 90 minuta.

Dvokratni rad treba razlikova od smjenskog rada. Primjerice, zaposlenik radi dvokratno kada u istom danu radi i prije i poslije podne (primjer na koji če-sto nailazimo u svakodnevnom životu je rad trgova-ca, koji rade u istom danu od 8.00 do 12.00 sa pa opet od 16.00 do 20.00 sa ), dok kod smjenskog rada zaposlenik radi u smjenama, ali u različite dane (npr. ponedjeljkom radi prije podne, a utorkom popodne i tako naizmjenično mijenja smjene iz dana u dan, a može mijenja smjene i na tjednoj osnovi, tako da je-dan tjedan radi prije podne, a idući tjedan popodne).

Način obračuna uvećanja plaće od 10% za dvokratni rad is je kao i kod smjenskog rada – naknada za dvo-kratni rad isplaćuje se kao postotno uvećanje dnev-ne zarade toga dana.

P :

Imaju li nastavnici koji su angažirani na državnoj ma-turi prije podne, a poslije državne mature imaju na-stavu, pravo na 10 % uvećanja plaće za dvokratni rad, ako je između ta dva rada proteklo vrijeme preko 90 minuta?

O :

Nastavnici u konkretnom primjeru ostvaruju pravo na dodatak na plaću za dvokratni rad za dane kada rade dvokratno, ako rade u dvije smjene i ako je pre-kid između rada u prijepodnevnoj i poslijepodnevnoj smjeni duži od 90 minuta.

P :

Može li ravnatelj Centra za odgoj, obrazovanje i re-habilitaciju radi dvokratno, u kojem slučaju i tko o tome odlučuje?

O :

I ravnatelj može radi dvokratno kao i drugi zaposle-nici. Naravno, preduvjet za dvokratni rad je da škola radi u dvije smjene i da je dvokratni rad neophodan zbog prirode posla. Škola svojim internim aktom od-lučuje o radnom vremenu; sukladno članku 58. Za-kona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, školski odbor u suradnji s učiteljskim odnosno nastavničkim odnosno odgajateljskim vijećem, vije-ćem učenika i vijećem roditelja donosi kućni red, ko-jim se, između ostalog, utvrđuje i radno vrijeme škole (i zaposlenika).

7. Smjenski radOsnovna plaća zaposlenika uvećava se za 10 % za smjenski rad prema članku 54. TKU-a te članku 11.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

105

UDK 330.1 ŠKOLSTVO

Kolek vnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškol-skim ustanovama (NN, br. 63/14) i članku 19. Ko-lek vnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (NN, br. 72/14).

Za obračun uvećanja plaće za smjenski rad zaposleni-ka važno je naglasi sljedeće:

• rad u smjenama je rad zaposlenika koji mijenja smjene unutar tjedna (naizmjenično mijenja smje-ne ili najmanje dva dana u tjednu radi u prvoj i dru-goj smjeni); primjerice, ponedjeljkom i srijedom radi prije podne, a utorkom, četvrtkom i petkom poslije podne

• rad u smjenama je rad zaposlenika koji mijenja smjene unutar mjeseca (izmjena smjena na tjed-noj osnovi); primjerice, prvi i treći tjedan u mjesecu radi prije podne, a drugi i četvr tjedan u mjesecu radi poslije podne

• naknada za rad u smjenama isplaćuje se za obavlja-nje poslova u drugoj smjeni (14.00 do 22.00 sata). Nikako ne treba poistovje pojam druga smjena s pojmom suprotna smjena, jer suprotna smjena može bi i jutarnja smjena dok se uvećanje plaće za smjenski rad isplaćuje isključivo za rad u drugoj, poslijepodnevnoj smjeni6

• naknada za rad u smjenama isplaćuje se kao po-stotno uvećanje dnevne zarade toga dana; dnevna zarada je dio plaće, koju je zaposlenik ostvario (za-radio) u jednom danu.

P :

Ima li nastavnica pravo na uvećanje plaće za smjenski rad, ako mijenja tjedne unutar mjeseca tako da jedan tjedan radi prije podne, a drugi poslije podne, ali u svakom tjednu jedan dan radi u suprotnoj smjeni? Pri-mjerice, u tjednu A radi 4 dana prije podne i 1 poslije podne, a u tjednu B radi 4 dana poslije podne i 1 prije podne?

O :

Da, nastavnica ima pravo na uvećanje plaće za smjen-ski rad7.

P :

Nastavnica je ispitni koordinator i u ponedjeljak nema nastavu, a ostale dane radi jedan tjedan prije podne, a drugi poslije podne. Ostvaruje li pravo na uvećanje plaće za smjenski rad?

6 Tumačenje broj 27/12-2013. zajedničkog Povjerenstva za tuma-čenje TKU-a.7 Tumačenje broj 52/2014. zajedničkog Povjerenstva za tumačenje TKU-a.

O :

Da, nastavnica ostvaruje pravo na uvećanje plaće za smjenski rad8.

P :

Kolegica odgajatelj u učeničkom domu radi ponedjelj-kom od 6.30 do 12.30 (6 + 2 pripreme), utorkom od 15.00 do 21.00 (6 + 2 pripreme), srijedom od 17.00 do 23.00 sata (6 + 2), četvrtkom od 6.30 do 12.30 (6 + 2) i petkom od 15.00 do 21.00 sat. Koji su sa smjenski rad; dva dana prije podne ili tri dana poslije podne?

O :

Zaposlenica iz navedenog primjera ima pravo na uve-ćanje plaće za smjenski rad za dane kada radi u dru-goj smjeni, dakle poslije podne (utorkom, srijedom i petkom). Pojam druge smjene ne treba poistovje s pojmom suprotne smjene; naime, važećim kolek- vnim ugovorima, uvećanje plaće za smjenski rad

isplaćuje se isključivo za rad u drugoj smjeni, a ne za rad u suprotnoj smjeni.

P :

Pedagog radi (6 + 2 sata) ponedjeljkom, utorkom, sri-jedom i četvrtkom od 12.30 do 18.30, a petkom od 6.30 do 12.30 sa . Ima li pedagog pravo na uvećanje plaće za smjenski rad, jer če ri dana radi poslije pod-ne, a jedan dan radi prije podne?

O :

Ne, pedagog nema pravo na uvećanje plaće za smjen-ski rad, jer nisu ispunjeni uvje propisani kolek vnim ugovorima, a to je da zaposlenik najmanje dva dana u tjednu mora radi u prvoj i drugoj smjeni. U ovom slučaju, pedagog radi če ri dana u drugoj smjeni, a je-dan dan (petkom) u prvoj smjeni – i tako svaki tjedan – te stoga nema pravo na navedeno uvećanje plaće.

8. Dodatak na plaću za znanstveni stupanjZaposlenici u svim javnim službama, pa tako i u školskim ustanovama, ostvaruju pravo na uvećanje osnovne plaće za 8 %, ako imaju znanstveni stu-panj magistra znanos odnosno 15 %, ako imaju znanstveni stupanj doktora znanos . Ovo je pravo ugovoreno Temeljnim kolek vnim ugovorom za služ-benike i namještenike u javnim službama (čl. 54., st. 2.) i granskim kolek vnim ugovorima za zaposlenike u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama. Uvećanje plaće od 8 % odnosi se na znanstveni stu-panj magistra znanos , a ne i na sveučilišne specija-liste. Prema propisima koji reguliraju sustav visokog

8 Tumačenje broj 52/2014. zajedničkog Povjerenstva za tumačenje TKU-a.

106


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

obrazovanja i znanos , magistarski znanstveni studij više ne postoji, pa se ovo uvećanje plaće odnosi na zaposlenike koji su taj stupanj stekli prema ranijim propisima.

P :

Ostvaruje li i zaposlenica na radnom mjestu učitelja bez odgovarajuće vrste obrazovanja (u Našem primje-ru vjeroučiteljica) pravo na dodatak na plaću od 8 %, jer je ista stekla znanstveni stupanj magistra znano-s ?

O :

Da, svi zaposlenici škole koji su stekli znanstveni stu-panj magistra znanos ostvaruju ovo pravo, neovisno o tome na kojem radnom mjestu rade. Pravo na ovaj dodatak na plaću nije povezan s radnim mjestom.

P :

Ima li stručni suradnik psiholog u osnovnoj školi pra-vo na dodatak na plaću za doktorat, ako je završio doktorski studij pedagogije ili pravo ostvaruje samo ako završi doktorski studij psihologije?

O :

Da, ima pravo. Zaposlenik ostvaruje pravo na uveća-nje plaće za 15 % za znanstveni stupanj doktora zna-nos , neovisno o području u kojemu je is stečen. Znanstveni stupanj ne mora bi povezan s poslovima koje zaposlenik obavlja u školi, te u ovom konkret-nom upitu doktor pedagogije ima pravo na dodatak na plaću za znanstveni stupanj doktora znanos bez obzira na to što u školi radi kao stručni suradnik psi-holog.

9. Dodatak na plaću za rad u posebnim uvje ma

Tzv. defektološki dodatak

Učitelju i stručnom suradniku u osnovnoj školi, koji radi u posebnom razrednom odjelu ili odgojno obra-zovnoj skupini s učenicima s većim teškoćama u ra-zvoju po posebnom nastavnom planu i programu, plaća se uvećava na temelju ukupne količine tjednog radnog vremena provedenog u tom radu za 12 % (čl. 13. Kolek vnog ugovora za zaposlenike u osnovnoš-kolskim ustanovama). U žargonu se ovaj dodatak na-ziva: defektološki dodatak.

P :

Mi smo osnovna škola s djecom s teškoćama u razvo-ju. Učitelji imaju defektološki dodatak. Imaju li učitelji, koji imaju kombinaciju, pravo i na jedno i na drugo, odnosno i na defektološki dodatak i na kombinaciju?

O :

Da. Sukladno članku 13., stavku 8. GKU-a za OŠ, ako zaposlenik ostvaruje pravo na uvećanje osnovne pla-će na temelju više prava utvrđenih navedenim član-kom, isplaćuje mu se uvećanje osnovne plaće po naj-više dvije najpovoljnije osnove.

P :

Imaju li učitelji edukacijskog-rehabilitacijskog profi la, koji rade samo s učenicima s većim teškoćama u ra-zvoju u Centru, također pravo na dodatak na plaću po posebnim uvje ma rada?

O :

Imaju. Dodaci na plaću za rad u posebnim uvje ma propisani člankom 13. novog GKU-a za OŠ odnose se također i na učitelje – stručnjake edukacijsko-rehabi-litacijskog profi la.

Dodatak na plaću učiteljima predmetne nastave i nastavnicima, koji u jednom danu realiziraju nasta-vu u više škola

Učitelj predmetne nastave odnosno nastavnik, koji jekom jednog dana realizira nastavu u tri ili više ma- čnih ili područnih škola, ostvaruje pravo na uvećanje

osnovne plaće za 5 %, i to kao postotno povećanje dnevne zarade toga dana (čl. 13. Kolek vnog ugovora za OŠ i čl. 21. Kolek vnog ugovora za SŠ).

Pitanje škole:

Primjenjuje li se uvećanje od 5 % za učitelje koji rade na više područnih ili ma čnih škola, i na one koji rade u jednoj ma čnoj i dvije područne škole (npr. učitelj stranih jezika, vjeroučitelji)?

O :

Da, primjenjuje se, s napomenom da zaposlenik ostvaruje ovo pravo pod uvjetom da radi u tri ili više ma čnih ili područnih škola u istom danu.

10. Dodatak na plaću za otežane uvjete rada

Jedan od posebnih uvjeta rada zaposlenika osnov-nih i srednjih škola je i rad u školi, koja radi u ote-žanim uvje ma. Naime, u Hrvatskoj postoje škole sa statusom škole koja radi u otežanim uvje ma rada. Takav su status škole dobile temeljem određenih kri-terija, a uglavnom se radi o školama koje se nalaze u područjima od posebne državne skrbi, brdsko-planin-skim i otočnim područjima, odnosno područjima koja predstavljaju specifi čne životne sredine zbog svog malog i/ili disperziranog broja stanovnika, slabe pro-metne povezanos s ostatkom Hrvatske, niske stope nataliteta i sl. Upravo se u m područjima, radi nji-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

107

UDK 330.1 ŠKOLSTVO

hovog društvenog i gospodarskog razvoja, pokušava zadrža nastavno osoblje.

Jedan od načina bio je taj da se školama u navedenim područjima dodijeli poseban status – status škole koja radi u otežanim uvje ma rada, što svim zapo-slenicima škole osigurava dodatak na plaću od 10 %.

Važno!

Oba granska kolek vna ugovora sadrže popis ško-la koje rade u otežanim uvje ma (osnovne škole s takvim statusom navedene su u čl. 14. Kolek vnog ugovora za OŠ, a srednje škole u čl. 19. Kolek vnog ugovora za SŠ), te se navedena postotna uvećanja plaće odnose isključivo na zaposlenike škola koje se nalaze na popisu.

Dodatak na plaću od 10 % za rad u školi s otežanim uvje ma rada obračunava se na osnovnu bruto plaću.

P :

Odnosi li se dodatak na plaću za rad u školi s otežanim uvje ma rada na sve zaposlenike školskih ustanova ili samo na nastavno osoblje?

O :

Pravo na dodatak na plaću za rad u školi s otežanim uvje- ma rada imaju svi zaposlenici škole s takvim statusom.

11. Odsutnost tajnos plaćaU javnim službama nema tajnos plaća. Javnost plaća znači da su podaci o plaćama svih zaposlenika škol-ske ustanove dostupni svim zaposlenicima ustanove i javnos , te neposrednim uvidom sindikalnog povje-renika (čl. 53. TKU-a).

P :

Što se točno podrazumijeva pod pojmom odsutnos tajnos plaća u javnim službama,te je li moguće obja-vi plaće bez suglasnos zaposlenika?

O :

Sukladno članku 53. TKU-a, u javnim službama nema tajnos plaća, te se javnost plaća osigurava dostu-pnošću podataka o plaćama svih zaposlenika usta-nove svim zaposlenicima ustanove i javnos , iz čega proizlazi da je plaću moguće objavi bez suglasnos svakog od zaposlenika.

Načelo tajnos plaća odnosi se na elemente plaće koje su zaš ćene prisilnim propisima RH (npr. Obiteljski za-kon), stoga struktura odbitaka odnosno ustegnuća iz plaće zaposlenika ne mogu bi predmet javne objave9.

9 Tumačenje broj 51/53 zajedničkog Povjerenstva za tumačenje TKU-a.

P :

Je li škola dužna na zahtjev zaposlenika izvrši obu-stave na plaći po osnovi kredita zaposlenika?

O :

Da, škola je dužna upla obustave kredita, uzdržava-nja, sindikalne članarine, osiguranja i sl. (čl. 52. TKU-a).

Dvodnevna edukacija: „Provedba EU projekata – podugovaranje i izvještavanje“Zagreb, 11. i 12. studenoga 2014., hotel Palace

Osnovni cilj edukacije je educira korisnike koji provo-de projekte EU-a o izazovima, problemima, najčešćim pogreškama i preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekata EU-a, te ih upozna s osnovama i obvezama koje proizlaze iz ugovora o dodjeli bes-povratnih sredstava (obvezama korisnika, partnera, pravilima provedbe, procedurama nabave, osnovama fi nancijskog i računovodstvenog praćenja).

Edukacija je namijenjena voditeljima projekata, fi -nancijsko-računovodstvenim djelatnicima, svima onima čiji su projek u fazi provedbe, ali i svima oni-ma koji su aplicirali na neki od natječaja ili će pak apli-cira na neki od natječaja koji nas očekuju. Pravovre-menim planiranjem, praćenjem i uključivanjem svih relevantnih osoba i ins tucija pos že se kvalitetnija provedba i veća iskorištenost sredstava EU-a.

Sudionici po završetku dobivaju potvrdu o sudjelo-vanju.

Detaljan program pročitajte na stranici broj 5 Maga-zina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

Državne potpore – pravila i praksaSPECIJALIZIRANA RADIONICA ZA JEDINICE

LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

10. studenoga 2014., hotel Palace, Zagreb, od 10.00 do 15.30 h

Cilj je ovim seminarom da konkretan i detaljan pregled svih pravila i mogućnos sustava državnih potpora, te Vam omogući da izradite kvalitetne programe državnih potpora i usmjerite proračunska sredstva u projekte s višom dodanom vrijednošću.


108

ZDRAVSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

1. UvodAmerički program Medicare uveden 1983. godine bio je prvi savezni program za uvođenje prilagodbe u složenost posla pomoću modela ABC za fi nancira-nje zdravstvene usluge. Sustav je korišten za kontrolu složenos posla i rezul rao je dijagnos čkim – te-rapijskim postupkom (DTP), sustav klasifi kacije koji olakšava grupiranje pacijenata na temelju obrade pojedinog pacijenta i potrebnih troškova. Tijekom proteklog desetljeća metoda ABC je postala prevla-davajući mehanizam isplate u europskim bolnicama. Glavni razlog za prelazak na sustav ABC je uspostava transparentne veze između fi nanciranja i djelatnos . Ova veza je bila nejasna mnogim europskim zdrav-stvenim sustavima, gdje su globalni proračuni bili glavni mehanizam isplate u bolnicama.

Ekonomska teorija tvrdi da preko isplate bolnica na temelju fi ksne kamatne stope po jedinici ak vnos , sustav koji se temelji na ak vnos treba osigura fi -nancijski po caj s ciljem da se poveća ak vnost koja je odsutna u globalnim proračunima. Glavna svrha ovog istraživanja je ispita mo vaciju za uvođenjem i prilagodbom modela ABC u pet europskih zemalja – Engleskoj, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj i Irskoj. Na-vedene zemlje su izabrane kako bi se prikazalo pro-vođenje modela ABC u zdravstvenim ustanovama s različi m organizacijskim strukturama u fi nancijskom sustavu, te uključivanje javnos i privatnog sektora u pružanju bolničkih usluga.

Postoje neke sličnos , ali i razlike između h ze-malja u prilagodbi i provedbi sustava ABC. Metoda

ABC u Engleskoj, Francuskoj i Njemačkoj slijedi više konvencionalni model u odnosu na Finsku i Irsku, u smislu da su cijene unaprijed fi ksne. U Finskoj, su-stav se koris za određivanje cijena uglavnom za po-trebe zdravstvene naplate, iako te cijene mogu bi podložne naknadnim promjenama, kako bi se osigu-rala dodjela odgovarajućih sredstava bolnicama. U Irskoj, sustav se koris za prilagođavanje bolničkih proračuna složenos poslu i ostvarivanju uspješno-s 1.

2. Sustav fi nanciranja na temelju ak vnos

U tablici 1 pokazuje se kada i kako je sustav fi nancira-nja na temelju ak vnos uveden u odabranim europ-skim zemljama.

U Irskoj od uvođenja, primjena metode ABC se tro-struko povećala u odnosu na broj bolnica koje kori-ste taj sustav. U Finskoj, prijelaz sa sustava po cijeni dnevnice prema ispla po slučaju rezultat je refor-me iz 1993. godine prema kojem državne subvencije za zdravstvo isplaćuju općine, koje se tere da su fi -nancirale bolničke usluge samo za svoje stanovnike. Nakon prvog usvajanja sustava DTP 1997. godine, u Finskoj trenutno od 13 od 21 bolničkih okruga kori-s taj sustav. U Engleskoj, Francuskoj, i Njemačkoj, sustav ABC je uveden na nacionalnoj razini jekom 2000.-ih.

1 O’Reilly, J.; Busse, R.; Ha’kkinen, U.,;Or, Z.; Street, A.; Wiley, M. (2012) Paying for hospital care: the experience with implemen ng ac vity-based funding in fi ve European countries, Cambridge University Press, UK; str. 75.

Iskustvo u primjeni metode ABC u nekim europskim zemljamaIvana Dražić Lu lsky * Dorotea Bešenić **

Postupak donošenja odluke o primjeni metode ABC u zdravstvenim ustanovama veoma je složen i zahtje-va uključenost cijele organizacije, te njihovu predanost i upornost. Mnoge zemlje su proteklih godina bile ustrajne u primjenjivanju metode ABC u zdravstvu, jer su uvidjele pozi vne učinke metode i unatoč neuspje-sima nastavljale su primjenu. U nastavku rada su opisana iskustva primjene primjene metode ABC u pojedi-nim europskim zemljama (Engleska, Finska, Francuska, Njemačka i Irska).

* Dr. sc. Ivana Dražić Lu lsky, izv. prof., Ekonomski fakultet, Zagreb.** Dorotea Bešenić, mag. oec., Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

109

UDK 657.2 ZDRAVSTVO

Tablica 1. Kronologija i proces uvođenja fi nanciranja na temelju metode ABC

GODINA INICIJALNOG UVOĐENJA ABC

ENGLESKA2003. – 2004.

FINSKA1997.

FRANCUSKA2004. – 2005. (a)2

NJEMAČKA2003. – 2004.

IRSKA1993.

Proces uvođenja metode ABC

u fazama kroz 4-godišnje razdoblje do 2007. – 2008. (b)3

uvedena na dobrovoljnoj bazi u pojedinim bolničkim okruzima

postupno uvođenje u javnim bilnicama2004. – 2008. (c)4

uvedena kroz če ri faze

postupno uvođenje za javne bolnice

Naknada za izvršeni rad proračun i ugovori plaćanje po slučaju i isplata dnevnica

Neprofi tne javne i privatne bolnice: Globalni proračuni profi tnih privatnih bolnica: dnevnice i naknada za uslugu

plaćanje po slučaju i isplata dnevnica

globalni proračun

KARAKTERISTIKE ZDRASTVENOG SUSTAVAPristup bolničkim uslugama

univerzalno, besplatno do točke upotrebe na mjestu usluge

univerzalno unverzalno univerzalno univerzalno, ali ne nužno do točke upotrebe na mjestu usluge

Pružanje bolničkih usluga pretežno javni sektor privatni i javni sektor privatni i javni sektor privatni i javni sektor pretežno javni sektor

Glavni izvor fi nanciranja iz poreza iz poreza socijalno osiguranje zdrastveno socijalno osiguranje

iz poreza

Izvor: Prilagođeno prema: O’Reilly, J., Busse, R., Ha’kkinen, U., Or, Z., Street, A., Wiley, M. (2012) Paying for hospital care: the experience with implemen ng ac vity-based funding in fi ve European countries, Cambridge University Press, UK; str. 76.

(gdje privatne bolnice imaju važnu ulogu u obavljanju operacija i gdje nema problema s čekanjem) naglasak na povećanju transparentnos i pravednos u fi nan-ciranju između javnih i privatnih pružatelja usluga i na pružanju kvalitetnije usluge. Tablica 2 pokazuje neke zajedničke, ali i pojedinačne ciljeve poli ke za uvođe-nje metode ABC.

Tablica 2. Ciljevi poli ke za uvođenje fi nanciranja na teme-lju metode ABC

CILJ Engleska Finska Francuska Njemačka IrskaPovećanje učinkovitos + + + +

Proširenje ak vnos +

Omogući lakši izbor pacijen ma

+

Smanji liste čekanja +

Poboljša kvalitetu usluge

+ + +

Osigura pravednu raspodjelu resursa po zemljopisnim područjima, te po i unutar zdravstvenih sektora

+ + + +

Uvođenje2sustava3ABC4smatra se načinom po canja konkurencije između javnih i privatnih pružatelja uslu-ga, s čime se stvara natjecateljsko okruženje. Sustav ABC je uvođen u fazama od nekoliko godina, omogu-ćavajući bolnicama i inves torima dovoljno vremena za prilagodbu, s čime se smanjuje vjerojatnost even-tualnog odbacivanja sustava. U početku, primjena sustava ABC bila je ograničena na pojedine bolnice (fondovi za osnivanje u Engleskoj) i rela vnom malim sudjelovanjem bolnica (Engleska i Francuska), s po-četnim gubicima i ograničenjima (Njemačka). Tijekom vremena bolnice se udaljavaju od bolničkih isplatnih rata, što je u skladu sa Shleifer’s teorijom, koja tvrdi da je potencijalno poboljšanje djelatnos maksimizi-rano kada su isplatne rate u potpunos neovisne od bolničkih troškova (Shleifer, 1985.)5.

3. Ciljevi uvođenja metode ABC Postoje neki zajednički ciljevi u provođenju, iako oni variraju od zemlje do zemlje. Primjerice, u Engleskoj je prioritet povećanje učinkovitos , dok je u Francuskoj

2 (a) Primjenjuje se na sve bolnice od 2008.3 (b) Ali promjenjivo s trenutnim učinkom na osnivačke fondove.4 (c) Primjenjuje se na privatne bolnice od 2005. Cijene su prilago-đene za sve bolnice do 2012. (Or, 2009).5 O’Reilly, J., Busse, R., Ha’kkinen, U., Or, Z., Street, A., Wiley, M. (2012) Paying for hospital care: the experience with implemen ng ac vity-based funding in fi ve European countries, Cambridge Uni-versity Press, UK, str. 77

110


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

Poboljša transparen-tnost bolničkog fi nanciranja, ak vnos i upravljanje

+ + + +

Pokriće troškova proizvodnje

+

Stvori jednake uvjete za plaćanje javnim i privatnim bolnicama

+ +

Poboljša dokumentaciju internih procesa i poveća utjecaj menadžmenta, koji će poveća učinkovitost i kvalitetu usluge

+

Uspostavi vezu između ak vnos i usluga

+ + +

Izvor: Prilagođeno prema: O’Reilly, J., Busse, R., Ha’kkinen, U., Or, Z., Street, A., Wiley, M. (2012) Paying for hospital care: the expe-rience with implemen ng ac vity-based funding in fi ve European countries, Cambridge University Press, UK. str 78.

Postoje značajne razlike u načinu provedbe i razvoja metode ABC u zemljama koje se razmatraju. Istraživa-nje je obuhva lo če ri glavna područja:

1) bolnička djelatnost2) bolnički troškovi3) utvrđivanje cijena/tarifa i4) kontrolni mehanizam.

1) Bolnička djelatnost

U Engleskoj, Francuskoj i Njemačkoj zah jevalo se da sve relevantne bolnice sudjeluju u primjeni metode ABC. Sudjelovanje svih bolnica smanjuje mogućnost da se trošak prebacuje na druge ins tucije u okviru bolničkog sektora, ali bolnice još uvijek pokušavaju smanji svoje troškove prebacujući pacijente u dru-ge dijelove zdravstvenog sustava, koji nisu povezani s ovim načinom isplate. Svih pet zemlja koris metodu ABC da nadoknade dnevne slučajeve i bolničko liječe-nje. Engleska, Finska i Irska koriste sustav za ambulan-tno liječenje. U Njemačkoj postoji stroga organizacij-ska podjela između pružanja bolničkih i ambulantnih usluga: udruženje regionalnih liječnika ima učinkovit monopol na pružanjem ambulantne njege, dok je u

bolnicama dopušteno pružanje samo stacionarno (odjelno) liječenje. Ova podjela ograničava proširenje sustava ABC na ambulantno liječenje. U Francuskoj za ambulantnu uslugu pruženu u bolnici isplaćuje se na-knada temeljem mehanizma: cijena puta usluga, kao u ambulantnom sektoru.

Shema koja se koris za klasifi kaciju ak vnos u sku-pine sa sličnom upotrebom resursa i sličnim bolnič-kim karakteris kama ključna je za sustav ABC. Postoji znatna razlika u broju skupina shema koje svaka ze-mlja koris (npr. broj DTP-a u Francuskoj je tri puta veći nego u Irskoj). Ne postoji dogovor u literaturi o op malnom broju skupina. S teorijskog gledišta pred-nos manje skupine, u smislu po canja učinkovitos i smanjenja mogućnos manipulacije podacima, tre-baju neutralizira potencijalne nedostatke biranja troškovno manje zahtjevnijih pacijenata i opadanja kvalitete6.

2) Bolnički troškovi

Svaka od pet promatranih zemalja usvojila je različi pristup uspoređivanja podataka o troškovima. Pri-stup odozdo prema gore koris se u Njemačkoj i Fin-skoj, te se temelji na podacima po pacijentu o upotre-bi resursa po jedinici troška. Trošak po pacijentu se smatra točnijim pristupom, jer se temelji na stvarnoj, a ne na prosječnoj upotrebi resursa. Zbog nedostat-ka podataka o troškovima po pacijentu, u Engleskoj, Francuskoj i Irskoj se koris pristup odozgo prema dolje i uključuje dodjelu značajnih bolničkih rashoda na određene usluge i specijaliziranos .

Podaci o troškovima mogu bi prikupljeni po uzorku pojedine bolnice (kao u Finskoj, Francuskoj i Njemač-koj) ili po bolničkoj populaciji koja sudjeluje u proved-bi metode ABC (kao u Irskoj)7. Pristup temeljem uzor-ka osigurava dobru kvalitetu podataka po rela vno niskim administra vnim troškovima, osiguravajući da bolnice pružaju podatke u odgovarajućem formatu. Nedostatak ovog pristupa je da uzorak može bi ne-reprezenta van, pa može prikazivat pogrešne infor-macije. Pouzdanost metoda obračuna troškova, kao i točnost i transparentnost podataka o troškovima, iznimno su važni za uvođenje i funkcioniranje metode ABC.

Mehanizmi za fi nanciranje kapitalnih troškova razli-kuju se u svim zemljama što prikazuje tablica 3. Is-ključivanjem kapitalnih troškova iz metode ABC (Nje-

6 O’Reilly, J.; Busse, R.; Ha’kkinen, U.; Or, Z.; Street, A.; Wiley, M. (2012) Paying for hospital care: the experience with implemen ng ac vity-based funding in fi ve European countries, Cambridge Uni-versity Press, UK; str. 827 Isto, str. 84.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

111

UDK 657.2 ZDRAVSTVO

mačka i Irska) lokalne, regionalne i nacionalne vlade zadržale su kontrolu nad odlukama povezanih s plani-ranjem novih bolničkih zgrada i opreme. U Francuskoj i Engleskoj, kapitalni troškovi su uključeni u cijenu DTP-a. Među m, značajan dio kapitalnih troškova se fi nancira po određenim isplatama francuskim javnim bolnicama kao pomoć u fi nanciranju skupih inves -cijskih planova nametnu ma nedavnim zdravstvenim reformama.

Tablica 3. Pristupi za uspoređivanje podataka o troškovima

Engleska Finska Francuska Njemačka Irska (e)8

Metodologija troškovnog računovodstva

Uzorak

Broj (%) bolnica u uzorku

Uključivanje kapitalnih troškova

odozgo prema dolje

sve Na-cionalne zdrastve-ne služ-be (a)9

sve bolnice Nacio-nalne zdra-

stvene službe

+ (b)10

odozdo prema gore

sve bolnice u najvećem

bolnič-kom

okrugu

5

+

odozgo prema

dolje (c)11

uzorak

99

+

odozdo prema gore

uzorak

125

X (d)12

odozgo prema dolje

sve izabrane bolnice

39

X

Izvor: Prilagođeno prema: O’Reilly, J., Busse, R., Ha’kkinen, U., Or, Z., Street, A., Wiley, M. (2012) Paying for hospital care: the expe-rience with implemen ng ac vity-based funding in fi ve European countries, Cambridge University Press, UK; str. 83.89101112

3) Utvrđivanje cijena/tarifa

U Engleskoj, Francuskoj i Irskoj cijene su formirane na nacionalnoj razini. Unutar decentraliziranog sustava zdravstva u Finskoj cijene variraju unutar bolničkih okruga, odražavajući platni sustav određen na lokal-noj razini. Unatoč tomu što javni i privatni pružate-lji zdravstvene usluge podliježu metodi ABC, oni se u Engleskoj, Francuskoj i Njemačkoj ne suočavaju s istom cijenom. Ako troškovi bolnica nisu u cijelos pod njihovom kontrolom, takva konkurencija može

8 (e) pilot projek je pokrenut 2009. godine, kako bi se procijenili potencijalni pristupi za razinu troškova po pacijentu.9 (a) Podaci o troškovima samo su za bolnice Nacionalne zdrastve-ne službe.10 (b) Pokriveno kroz ABC fi nanciranje i zasebnih potpora.11 (c) Mali udio troškova određuje se na razini pacijenta.12 (d) Financirano od strane državnih vlas .

bi štetna za kvalitetu zdravstvene njege. Štoviše, ignorirajući strukturne razlike između bolnica u odre-đivanju cijena može se ugrozi sposobnost sustava da osigura potrebnu zaš tu, kao i pravednost sustava. Dakle, različite tarife mogu se koris za podešava-nje troškovnih razlika, koje su pod utjecajem vanjskih varijabli, a s me i stvori pravedno natjecateljsko okruženje između javnog i privatnog sektora.

U svih pet zemalja kao osnova za utvrđivanje tarifa korišteni su prosječni troškovi, što je kri zirano iz ne-koliko razloga. Prvo, promatrane bolnice s visokim prosječnim troškovima po ak vnos po ču poveća-nje ak vnos , ako je granični trošak manji ili jednak cijeni/prosječnom trošku, što bi moglo doves do pružanja njege koja je fi nancijski neodrživa i/ili me-dicinski neodgovarajuća. Drugo, povezanost između cijene i prosječnog troška po če približavanje prosje-ku, radije nego po canju napretka u performansama. Treće, cijene ne moraju odražava vrijednost usluge, i stoga to može rezul ra proizvodnjom neodgova-rajuće kombinacije usluga s društvenog gledišta. Nedavne inicija ve odmaknule su se od prosječnog troška u namjeri poboljšanja kvalitete i da se smanje neobjašnjive razlike u bolničkoj praksi. Uvođenjem najbolje prakse tarifa u Engleskoj se uspostavlja veza između plaćanja i pružanja visokokvalitetne njege, dok se u Njemačkoj u obzir uzimaju određeni indika-tori kvalitete u pružanju usluge.

Gotovo sve zemlje su uvele korekcije cijena i /ili do-punske mehanizme plaćanja u priznavanju ograniče-nja u vezi s metodom ABC za pojedine vrste djelat-nos ili slučajeve. Dakle, dok se cijene mogu unapri-jed odredi , prilagodbe za specifi čne slučajeve, koji odskaču od normalne (koristeći plaćanje dnevnicama ovisno o duljini prekovremenog rada) znače da sustav nije perspek van i da se neki od fi nancijskih rizika dijele između pružatelja i korisnika usluga. Određe-ni skuplji lijekovi i uređaji nisu obuhvaćeni ABC me-todom u svim zemljama, osim Finske, te se plaćaju iznad DTP cijene.

4) Kontrolni mehanizmi

Financijski po caj bolnicama da povećaju ak vnost unutar inicijalno uspostavljene metode ABC može doves do neodržive potrošnje i može bi potenci-jalno povezan s lošim zdravstvenim ishodima. Svaka zemlja je usvojila različi pristup u rješavanju nave-denog problema. U Engleskoj, Njemačkoj i Irskoj obu-jam usluga određen je na lokalnoj razini, što je nave-deno u ugovorima između bolnica i korisnika usluge. U Njemačkoj se cijene DTP usklađuju, ako se usluge pružaju iznad (ili ispod) ugovorene količine u okviru dogovorenog godišnjeg ugovora između pacijentovih

112


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

fondova i bolnica13. Tako je onemogućen bolnički po- caj da se poveća ak vnost iznad ugovorene razine.

I u Francuskoj se koris spomenuta strategija, iako u praksi postoje neke razlike: ako u bolnici izdaci prela-ze nacionalnu ciljanu razinu sve bolnice se suočava-ju sa smanjenjem cijena. Taj način je kri ziran zbog stvaranja neizvjesnos oko cijene s kojima se suoča-vaju bolnice.

U Finskoj općine i bolnički okruzi pregovaraju o koli-čini i cijeni usluga. Proračun svakog bolničkog okruga temelji se na m pregovorima i odluku donosi vijeće koje se sastoji od članova svake općine, te je odgo-vorno za određivanje načina plaćanja i razinu cijena. Ako se prekorači proračun bolničkog okruga, općine moraju pokri manjak iz vlas h izvora, uglavnom plaćanjem veće cijene bolničke usluge. Povećanje bolničkih troškova fi nancira se povećanjem lokalne porezne stope ili smanjenjem dodijeljenih sredstava socijalnim djelatnos ma, kulturnim ak vnos ma, sportskim dvoranama, itd. Iz navedenoga je vidljivo da se po če općine da učinkovito dijele resurse, ali i da na razuman način stvaraju troškove 14.

Zbog nedavnog uvođenja metode ABC u pojedinim zemljama prerano je za procjenu njezinog utjecaja. Metoda ABC se ne provodi u kontroliranim uvje ma pa je teško izdvoji njezin učinak od druge poli ke koja je istodobno uvedena. Potencijal metode ABC za pos zanjem povećane ak vnos i poboljšane učinko-vitos može ovisi o prethodnom mehanizmu isplate svake zemlje, kao i o specifi čnom dizajnu i upravljanju novim sustavom. S obzirom na vremensko razdoblje, kraća razdoblja su nedovoljna da se uoče promjene, ako se reforme provode u nekoliko godina, dok duža razdoblja mogu bi predmet potencijalnih zbunjuju-ćih čimbenika, zbog uvođenja druge poli ke jekom prijelaznog razdoblja.

Povezanost fi nanciranja i ak vnos unutar metode ABC pruža bolnicama po caj za povećanje protočno-s pacijenata. Ta pretpostavka je podržana od strane empirijskih dokaza koji pokazuju da je obujam ak v-nos povećan nakon uvođenja metode ABC u Engle-skoj, Francuskoj i Njemačkoj. U pokušaju da se pove-ća protočnost pacijenata a smanje troškovi, bolnice su povećale udio ak vnos koje se odnose na sluča-jeve po danu. Kako bi se izbjeglo povećanje dnevnih ak vnos , koje bi mogle rezul ra neodgovarajućim i neučinkovi m pružanjem usluga, Fond zdravstvenog osiguranja uveo je defi niciju dnevne ak vnos da se

13 O’reilly, J., Busse, R., Ha’kkinen, U., Or, Z., Street, A., Wiley, M. (2012) Paying for hospital care: the experience with implemen ng ac vity-based funding in fi ve European countries, Cambridge Uni-versity Press, UK,. str. 87.14 Ibid.

spriječi zloupotreba sustava. Uz navedeni problem, postoji i rizik lažnog predstavljanja podataka o bole-sniku u svrhu ostvarivanja veće naknade. U Engleskoj je Komisija za reviziju u svojoj prvoj nacionalnoj re-viziji podataka između 2007. i 2008. godine došla do rezultata da su pogreške bile slučajne ili prouzročene nepažnjom, te je stopa pogreške pala u narednim po-slovnim godinama15.

U rela vno kratkom vremenskom razdoblju usvaja-nje metode ABC u pet europskih zdravstvenih susta-va pridonijelo je poboljšanju učinkovitos u složenim bolničkim sektorima. Budući smjer ABC metode je jasan: potrebne su daljnje prilagodbe da se u pot-punos razmotri sve veći naglasak na kvalitetu zdrav-stvene skrbi i stvaranje vrijednos .

4. ZaključakSvaka od promatranih zemalja imala je svoje ciljeve koji su se razlikovali, ali je naglasak bio na poboljšanju učinkovitos , unapređenju transparentnos i pra-vednos u fi nanciranju između javnih i privatnih pru-žatelja usluga, te pružanje kvalitetnije usluge. Primje-na metode ABC pridonijela je poboljšanju poslovanja složenih zdravstvenih sustava, ali i dalje su potrebne brojne prilagodbe da se osigura kvaliteta zdravstve-ne zaš te, pravedniji sustav pružanja usluga, te bolja alokacija troškova.

U Hrvatskoj je nedavno uveden Zakon o sanaciji jav-nih ustanova, kako bi se riješio problem velikih du-gova bolničkih ustanova, ali on je ostao nedorečen i pojavljuju se brojna pitanja oko njegove primjene. Najnoviji pokušaj bolje organizacije zdravstvenog su-stava Hrvatske je predstavljanje Nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica 2014. – 2016., koji ima za cilje-ve poveća dostupnost bolničke zdravstvene zaš te, unaprijedi kvalitetu i učinkovitost pružanja bolnič-kih usluga i poveća djelotvornost i racionalizira troškove poslovanja bolnica. Primjena metode ABC u Hrvatskoj pomogla bi u rješavanju velikog problema gomilanja troškova, koji iz godine u godine rastu, te osigurala kvalitetnije informacije o troškovima kao podlogu za daljnje planiranje i upravljanje troškovi-ma. Primjenjujući praksu mnogih zemalja svijeta Hr-vatska bi trebala uves promjene u zdravstveni su-stav, jer samim odgađanjem neizbježnog dovodi do kočenja mogućeg razvoja.

15 O’reilly, J., Busse, R., Ha’kkinen, U., Or, Z., Street, A., Wiley, M. (2012) Paying for hospital care: the experience with implemen ng ac vity-based funding in fi ve European countries, Cambridge Uni-versity Press, UK,. str. 93.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

113

UDK 657.2 ZDRAVSTVO

LITERATURA

1. Arnaboldi, M. i Lapsley,I. (2005) Acitvity Based Cos ng In Healthcare: a UK Case Study, Research in Healthcare Financial Management. 10 (1), str. 61 –75.

2. Cinquini L., Miolo Vitali P., Pitzalis A., Campanale C. (2009) Process view and cost management of a new surgery technique in hospital, Business Pro-cess Management, 15 (6), str. 895–919.

3. Doyle, G., Duff y, L., McCahey, M. (2004) An Empi-rical Study of Adop on/Non adop on of Ac vity Based Cos ng in Hospitals in Ireland, University College Dublin.

4. Horngren C. et. al. (2009) Cost accoun ng: a ma-nagerial emphasis. Upper Saddle River : Pearson Pren ce Hall.

5. Kaplan, R. S., Atkinson A. (1989) Advanced Ma-nagement Accoun ng. New Yersey: Pren ce Hall Interna onal.

6. Kuchta, D., Zbek, S. (2011) Ac vity-based cos ng for health care ins tu ons, Ins tute of Organi-za on and Management, Wroclaw University of Technology, Poland; str. 300–311.

7. Lawson R. A., (2005) The Use Of Acitvity Based Cos ng In Healthcare Industry 1994. VS. 2004, Research in Healthcare Financial Management. 10 (1); str. 77–94.

8. Lukovnjak, I. (2014.) Hrvatska ljekarnička komora (Zakon o sanaciji javnih ustanova) [online]. Dostu-pno na: h p://www.hljk.hr/LinkClick.aspx?fi le c-ket=rfVVd9dKULw%3D&tabid=37 [30. 6. 2014].

9. Ministarstvo zdravlja: Zakonodavstvo (Nacionalni plan – javna rasprava). Dostupno na: h p://www.zdravlje.hr/zakonodavstvo/nacionalni_plan_jav-na_rasprava [30. 6. 2014.].

10. Narodne novine (2012) Zakon o sanaciji javnih ustanova. Zagreb: Narodne novine d.d. 136/12.

11. O’Reilly, J., Busse, R., Ha’kkinen, U., Or, Z., Street, A., Wiley, M. (2012) Paying for hospital care: the experience with implemen ng ac vity-based funding in fi ve European countries, Cambridge University Press, UK; str. 73–111.

12. Poslovni dnevnik: Tijekom sanacija bolnica neće bi ukidanja odjela ni djelatnos [online]. Do-stupno na: h p://www.poslovni.hr/hrvatska/ jekom-sanacije-bolnica-nece-bi -ukidanja-odje-

la-ni -djelatnos -228802 [30. 6. 2014].13. Ross T.K. (2004) Analyzing Health Care Opera -

ons Using ABC, Journal of Health Care Finance. 30 (3); str. 1–20.

14. Sabor: Prijedlog i konačni izgled Zakona o sanaciji javnih ustanova [online]. Dostupno na: h p://www.sabor.hr/Default.aspx?art=51153 [30. 6. 2014].

PRIJEVOZ I OSTALA MATERIJALNA PRAVA U JAVNIM SLUŽBAMA - novine i posebni slučajevi primjene

kolek vnih ugovora i radnopravnih propisa

Zagreb, hotel Palace, 17. studenog 2014., od 10.00 do 14.00 h

Ustavni sud je donio Rješenje da se pokreće po-stupak za ocjenu suglasnos s Ustavom povezan s obustavom isplata božićnica i regresa što bi, ako se donese konačno rješenje prema navedenom, moglo znači da će se isplata i božićnica i regresa omo-gući , ali možebitno i omogući mnogo širi raspon materijalnih prava jer je US u procesu utvrđivanja, između ostalog, (ne)zakonitost otkazivanja GKU-a. Do konačne presude, primjenjuju se pravna pravila propisana trenutno važećim propisima.

S obzirom na potpuno drugačiji način obračuna prijevoza u javnim službama, te na činjenicu da je cijeli članak 67. TKU-a kompliciran za tumačenje, a tumačenja Komisije često budu kontradiktorna odredbama samog članka, javlja se potreba za rje-šavanjem svih nedoumica i upita u najkraćem mo-gućem roku. Osim područja prijevoza, brojni upi postoje i o pitanju primjene ograničenja propisa-nih Dodatkom II TKU-a, kojim se nastavljaju pri-mjenjiva restrikcije u isplatama i u 2014., 2015. i 2016. godini, s obzirom na to da u proračunu i dalje nema prostora za isplate određenih materi-jalnih prava.

Nadležna ministarstva pripremaju nove Odluke povezane sa službenim putovanjima, kojima će se posebno riješi brojne dileme u vezi s isplatom naknada za službena putovanja u inozemstvo, što će se kao novina predstavi na seminaru. Usli-jed velikog broja upita, osvrnut će se i na druga aktualna područja iz radnog prava, koja detaljni-je dostavljamo u programu u nastavku.


www. m4pin.hr.

Svoje upite šaljite na:

[email protected]

114

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 347.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

1. UvodJedinice lokalne samouprave i jedinice područne (re-gionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLS i JPRS) kao pravne osobe javnog prava u pravnom prometu zaklju-čuju ugovore građanskog prava: ugovore o prodaji ne-kretnina (čl. 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima – NN, br. 91/96, 68/98137/99 – Odluka USRH, 22/00 – Odluka USRH, 73/00, 129/00 – 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12), te ugovore o prodaji građevinskog zemljišta (čl. 176. Zakona o pro-stornom uređenju i gradnji – NN, br. 153/13), ugovore o najmu stanova (st. 4., čl. 40. Zakona o najmu stanova – NN, br. 91/96, 48/98, 66/98 i 22/06), ugovore o za-kupu i prodaji poslovnih prostora (čl. 1. Zakona o zaku-pu i kupoprodaji poslovnog prostora – NN, br. 125/11), ugovore o korištenju ili zakupu javnih površina (st. 7., čl. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu – NN, br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 144/12, 94/13 i 153/13 – dalje u tekstu: ZKG)1, te ugovore o koncesiji (čl. 11. ZKG-a)2.

* Desanka Sarvan, dipl. iur., Županija Istarska, Pula1 Kako ZKG ne sadrži posebne odredbe o pravnoj osnovi za korište-nje javnih površina, to JLS mogu općim aktom predstavničkog jela u neposrednoj provedbi ZKG-a, praksa je iskazala kako su JLS-i na razli-čite načine odredili akt kojim se odobrava korištenje javnih površina. To može bi : a) ugovor o zakupu javnih površina, ugovor o korištenju javne površine, ugovor o davanju na uporabu javne površine , ili b) odobrenje za korištenje javne površine, rješenje o razrezu poreza za korištenje javne površine. U tom smislu, za činjenicu je li JLS za ko-rištenje javne površine s korisnikom zaključuje ugovor (građansko-pravni odnos) ili donosi rješenje, kojim se odobrava korištenje javne površina (upravnopravni odnos) mjerodavne su odredbe općeg akta JLS-a, kojim je uređeno pitanje davanja na korištenje javnih površina.2 Koncesijom se može steći pravo obavljanja komunalnih djelatno-s te izgradnja i korištenje objekata i uređaja komunalne infrastruk-

Izrada teksta navedenih ugovora u nadležnos je -jela uprave JLS-a i JPRS-a. u čijem su djelokrugu po-slovi raspolaganja imovinom, odnosno komunalne djelatnos , te je od naročite važnos da se u izradi ugovora JLS-i i JPRS-i zaš te od mogućeg nepoš -vanja izvršavanja ugovornih obveza druge ugovorne strane (fi zičke ili pravne osobe), pa je stoga u ugovore potrebno unije ugovorne klauzule koje š te intere-se JLS-a i JPRS-a, i osiguravaju izvršenje obveza koje proizlaze iz h ugovora, naročito u odnosu na naplatu novčanih sredstava (kupoprodajne cijene, najamnine, zakupnine, naknade za korištenje javne površine, na-knade za koncesiju). Pojedini posebni zakoni posebno is ču instrumente osiguranja naplate novčanih dava-nja, dok za neke od h ugovora zakonima ne određu-ju nikakve odredbe glede tog pitanja, što ne znači da se ugovorne klauzule ne mogu dopuni odredbama o instrumen ma osiguranja naplate novčanih davanja.

2. Oblici osiguranja naplate novčanih tražbina u posebnim propisima

Odredbe pojedinih posebnih propisa, iako se ne od-nose izravno na pravne poslove koje zaključuju JLS-i i JPRS-i, upućuju na određene oblike osiguranja napla-te novčanih tražbina, koje mogu u ugovorima primi-jeni i JLS-i i JPRS-i.

1) Jedan od načina osiguranja plaćanja kupoprodajne cijene kod prodaje nekretnina je prodavateljevo naknadno izdavanje tabularne isprave, nakon pla-

ture u cilju obavljanja ovih komunalnih djelatnos : crpenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz sep čkih, sabirnih i crnih jama, prijevoz putnika u javnom prometu, skupljanje i odvoz komunalnog otpada, prikupljanje komunalnog otpada, tržnice na malo, prijevoz pokojni-ka i obavljanje dimnjačarskih poslova.

Unaprjeđenje ovršnopravne zaš te JLP(R)S-a u ugovornim odnosimaDesanka Sarvan *

JLS i JPRS u svojemu djelovanju zaključuju brojne ugovore građanskog prava. Pritom je vrlo važno da se u izradi ugovora zaš te od mogućeg nepoš vanja izvršavanja ugovornih obveza druge ugovorne strane. Stoga u ugovore treba unije ugovorne klauzule koje š te interese JLS-a i JPRS-a, i osiguravaju izvršenje obveza koje proizlaze iz h ugovora. U ovom radu cilj je ukaza na instrumente osiguranja naplate novčanih davanja, koje JLS-i i JPRS-i mogu inkorporira u ugovore u cilju pojednostavljenja njihove naplate i izbjegavanja sporova i troškova.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

115

UDK 347.2 LOKALNA SAMOUPRAVA

ćanja kupoprodajne cijene. Primjerice, Uredba o načinu raspolaganja nekretninama u vlasništvu Re-publike Hrvatske (NN, br. 127/2013) određuje da je kupac dužan kupoprodajnu cijenu za kupljenu ne-kretninu pla u roku od 30 dana od dana sklapa-nja kupoprodajnog ugovora, te kako kupoprodajni ugovor obvezno sadrži odredbu da će Državni ured izda kupcu tabularnu ispravu radi uknjižbe njego-va prava vlasništva u zemljišnu knjigu nakon ispla-te cjelokupne kupoprodajne cijene (čl. 14. Uredbe).

2) Zakon o koncesijama (NN, br. 143/12 – dalje u tekstu: ZK) određuje davanje jamstva za provedbu ugovora o koncesiji na sljedeći način:• davatelj koncesije dužan je prije sklapanja ili

prije stupanja na snagu ugovora o koncesiji prikupi od odabranog najpovoljnijeg ponudi-telja, odnosno podnositelja zahtjeva za dobiva-nje koncesije potrebna jamstva i/ili instrumen-te osiguranja naplate naknade za koncesiju te naknade štete koja može nasta zbog neispu-njenja obveza iz ugovora o koncesiji (zadužnice, bankarske garancije, osobna jamstva, mjenice, polog i ostalo) u iznosu određenom u skladu s procijenjenom vrijednos koncesije

• ugovor o koncesiji neće bi sklopljen, odnosno neće stupi na snagu, ako jamstva i/ili instru-men osiguranja ne budu dostavljeni davatelju koncesije u roku određenom u dokumentaciji za nadmetanje u skladu s posebnim zakonom – jamstva i instrumen osiguranja pohranjuju se na prikladnom mjestu kod davatelja koncesije, koji ih je dužan čuva za vrijeme trajanja ugo-vora o koncesiji i mogu se, u skladu s dokumen-tacijom za nadmetanje i ugovorom o koncesiji, a nakon isteka polovice roka trajanja ugovora o koncesiji ili po završetku faze gradnje i/ili rekon-strukcije kod koncesija za javne radove i konce-sija za javne usluge, zamijeni istovjetnim jam-stvima i instrumen ma umanjene vrijednos , koja odražava ostatak vrijednos koncesije koju je izračunao davatelj koncesije

• davatelj koncesije dužan je redovito provjerava valjanost instrumenata osiguranja, a u slučaju da priloženi instrument osiguranja nije valjan, davatelj koncesije dužan je bez odgađanja zatra-ži od koncesionara dostavu novog odgovaraju-ćeg instrumenta osiguranja (čl. 31. ZK).

3) Zakon o lovstvu (NN, br. 140/05, 75/09, 153/09 14/14) obvezuje koncesionara lovišta za uredno izvršenje koncesije osigura fi nancijska sredstva u dvostrukom iznosu godišnje naknade za konce-siju prava lova (garancijom banke ili avaliranom mjenicom), prema stavaku 5. članka 23., te lovo-zakupnika za uredno izvršenje zakupa na osigura-

nje fi nancijskih sredstva u visini iznosa godišnje lovozakupnine (garancijom banke ili avaliranom mjenicom), prema stavku 3. članka 30. U slučaju otkaza ili raskida ugovora, lovozakupnik gubi pra-vo na sredstva za uredno izvršenje zakupa, osim u slučaju, ako se površina lovišta smanji za više od 20 %.

4) Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog pro-stora (NN, br. 125/11 – dalje u tekstu: ZZKPP) pro-pisano je kako se plaćanje cijene poslovnoga pro-stora može se ugovori odjednom ili obročnom otplatom, prema izboru kupca, te kada se plaćanje cijene poslovnoga prostora isplaćuje odjednom, rok isplate ne može bi duži od 30 dana od dana sklapanja ugovora, dok kod kupnje poslovnoga prostora uz obročnu otplatu ukupan rok otplate ne može bi duži od 20 godina od dana sklapanja ugo-vora. Ugovor o kupoprodaji poslovnoga prostora mora bi sastavljen u pisanom obliku i potvrđen (solemniziran) kod javnog bilježnika. Kod kupnje poslovnoga prostora uz obročnu otplatu ukupan rok otplate ne može bi duži od 20 godina od dana sklapanja ugovora. Ugovor o kupoprodaji poslov-noga prostora naročito treba sadržava izjavu kupca kojom dopušta radi osiguranja dugovanog iznosa u korist prodavatelja upis založnoga prava radi osiguranja dugovanog iznosa u zemljišnoj knji-zi na poslovnom prostoru koji je predmet kupopro-daje obročnom otplatom (čl. 36. ZZKPP-a).

Ugovor o zakupu poslovnoga prostora JLS, odnosno JPRS ne može sklopi s fi zičkom ili pravnom osobom koja ima dospjelu nepodmirenu obvezu prema držav-nom proračunu i JLS-u, odnosno JPRS-u, osim ako je sukladno posebnim propisima odobrena odgoda pla-ćanja navedenih obveza, pod uvjetom da se fi zička ili pravna osoba pridržava rokova plaćanja. Drugo, ugovor o zakupu poslovnoga prostora mora bi sa-stavljen u pisanom obliku, a kada ga kao zakupodavac zaključuje JLS, odnosno JPRS i potvrđen (solemnizi-ran) kod javnog bilježnika. Ugovor o zakupu sklopljen pro vno navedenome je ništetan, prema stavcima 2. – 4., članka 4. ZZKPP-a.

Ugovor o zakupu sklopljen na neodređeno vrijeme otkazuje se pisanim otkazom, koji se dostavlja po-štom preporučeno, a otkazom po javnogm bilježniku kada je ugovor potvrđen (solemniziran) kod javnog bilježnika. Ako se ugovor o zakupu otkazuje pp jav-nom bilježniku, javni bilježnik o priopćenom otkazu sastavlja zapisnik i poduzima radnje propisane poseb-nim zakonom. Zapisnik koji sadrži izjavu potpisanu od pro vne strane da se ne pro vi otkazu, ima snagu ovršne isprave, te se u tom slučaju ovrha može traži temeljem ugovora o zakupu i navedenog zapisnika.

116


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

3. Ugovorne klauzule JLS i JPRS mogu u ugovore unije ugovorne klauzule radi osiguranja svojih novčanih tražbina tj. ugovori , zatraži i prikupi instrumente osiguranja naplate. To mogu bi , primjerice, bankarska garancija, mjenica, zadužnica ili bjanko zadužnica, privatna isprava duž-nika o suglasnos zapljene novčanih sredstava, te osiguranje tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama, pokretnim stvarima i pravima dužni-ka. Posebno je važna solemnizacija ugovora kod jav-nog bilježnika, te izjava obvezanika o tome da se na temelju tog ugovora može radi ostvarenja duž-ne činidbe, nakon dospjelos obveze, neposredno proves prisilna ovrha, jer solemniziran ugovor ima značaj ovršne isprave, pa se tako izbjegavaju mogu-ći dugotrajni sudski sporovi i troškovi glede izvršenja plaćanja ugovornih obveza.

1) Bankarska garancija na poziv je svaka pisana ob-veza na plaćanje, bez obzira na to kako je nazvana, kojom se banka (garant) obvezuje da će na pisani zahtjev korisnika ovome ispla određeni novčani iznos, ako je udovoljeno uvje ma iz garancije. Ban-karska garancija je samostalna obveza neovisna o osnovnom poslu u vezi s kojim je izdana, pa i u slučaju da se taj posao u njoj spominje (čl. 1039, Zakon o obveznim odnosima – NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11).

Ugovorna klauzula o osiguranju novčane tražbine za-dužnicom može glasi :

III

„Koncesionar je obvezan prije zaključenja ugovora o koncesiji izda davatelju koncesije bankarsku garan-ciju u skladu s dokumentacijom za nadmetanje u izno-su od ___________ kn, koja će bi pohranjena na prikladnom mjestu kod davatelja koncesije, koji će je čuva za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji. Ban-karska garancija može se nakon isteka polovice roka trajanja ugovora o koncesiji zamijeni novom ban-karskom garancijom umanjene vrijednos , koja odra-žava ostatak vrijednos koncesije koju će izračuna davatelj koncesije. U slučaju da priloženi instrument osiguranja jekom trajanja ugovora ne bude valjan, davatelj koncesije će bez odgađanja zatraži od kon-cesionara dostavu novog odgovarajućeg instrumenta osiguranja.“

2) Mjenica kao sredstvo osiguranja novčanih tražbi-na može se ugovori sukladno odredbama Zakona o mjenici (NN, br. 74/94 i 92/10). Isplata mjenice može se za cijelu mjeničnu svotu ili za izvjestan njen dio osigura avalom (mjeničnim jamstvom). Ovo osiguranje može da treća osoba ili čak i netko od potpisnika mjenice (čl. 29. zakona).

Ugovorna klauzula o osiguranju novčane tražbine mjenicom može glasi :

III

„ Zakupoprimac je obvezan prije zaključenja ugovora o zakupu poslovnog prostora izda zakupodavatelju mjenicu iznosa od __________kn , osiguranu mje-ničnim jamstvom jednoga jamca.“

3) Zadužnica je privatna isprava dužnika potvrđena kod javnog bilježnika, kojom se daje suglasnost da se radi naplate tražbine određenoga vjerovni-ka zaplijene svi računi koje ima kod banaka te da se novac s h računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, isplaćuje vjerovniku. Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i ima učinak pravomoćnoga rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja. Na toj ispravi ili u dodatnim ispravama uz tu ispravu, istodobno kad i dužnik ili naknadno, obvezu prema vjerovniku mogu preuze i druge osobe u svojstvu jamaca plataca, i to davanjem pisane izjave koja je po svojem sadržaju i obliku ista s izjavom dužni-ka. Ove isprave imaju svojstvo ovršnih isprava na temelju kojih se može traži ovrha pro v dužnika ili jamaca plataca na drugim predme ma ovrhe. Navedene isprave dostavlja Agenciji vjerovnik s učincima dostave pravomoćnoga sudskog rješenja o ovrsi izravno, po davatelju poštanskih usluga pre-poručenom poštanskom pošiljkom s povratnicom neposrednom dostavom ili preko javnog bilježnika, prema stavcima od 1. do 3., članka 214. Ovršnog zakona, (NN br. 112/12, 25/13 i 93/14 – dalje u tek-stu: OZ).

Ugovorna klauzula o osiguranju novčane tražbine za-dužnicom može glasi :

III

„Najmoprimac je obvezan prije zaključenja ugovora o najmu stana izda najmodavcu zadužnicu kojom dužnik daje suglasnost da se radi naplate dospjelih neplaćenih najamnina do iznosa od _________kn, zaplijene svi njegovi računi kod banaka, te da se nov-čana sredstva s h računa izravno s računa isplate najmodavatelju.“

Bjanko zadužnica je privatna isprava potvrđena kod javnog bilježnika, kojom dužnik daje suglasnost da se radi naplate tražbine čiji će iznos bi naknadno upisan u ispravi zaplijene svi njegovi računi kod banaka, te da se novčana sredstva s h računa, u skladu s njego-vom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno s računa isplate vjerovniku koji je određen u ispravi ili koji će naknadno bi u nju upisan (bjanko zadužnica). Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i, nakon što u nju budu bude upisan iznos tražbine i podaci o vjerov-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

117

UDK 347.2 LOKALNA SAMOUPRAVA

niku, ima učinak pravomoćnoga rješenja o ovrsi ko-jim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovr-hovoditelja. Ispravu s naknadno upisanim iznosom tražbine i podacima o vjerovniku Agenciji s učincima dostave pravomoćnoga sudskog rješenja o ovrsi, do-stavlja vjerovnik izravno, preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom neposrednom dostavom ili preko javnog bilježnika. Dostavom te isprave zaplje-njuje se tražbina po računu i prenosi se na vjerovnika (st. 1. i 2., čl. 215. OZ-a). Isprava iz stavka 1. ovoga članka is nita je u pogledu svojeg sadržaja, ako je vje-rovnik naknadno upisao iznos tražbine koji je manji ili jednak onome za koji mu je dužnik dao suglasnost u trenutku kad je potvrđena kod javnog bilježnika, te podatke o vjerovniku (st. 5., čl. 2015. OZ-a).

Ugovorna klauzula o osiguranju novčane tražbine bjanko zadužnicom može glasi :

III

„ Najmoprimac je obvezan prije zaključenja ugovora o najmu stana izda najmodavcu bjanko zadužnicu ko-jom dužnik daje suglasnost, da se radi naplate dospje-lih neplaćenih najamnina, čiji će iznos bi naknadno upisan u ispravi, zaplijene svi njegovi računi kod ba-naka, te da se novčana sredstva s h računa izravno s računa isplate najmodavatelju.“

4) Zapljena po pristanku dužnika provodi se teme-ljem privatne isprave dužnika potvrđene kod jav-nog bilježnika, kojom je dužnik dao suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni nje-gova plaća, odnosno drugo stalno novčano prima-nje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe. Suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe, ne proizvodi pravne učinke. Isprava se izdaje u jednom primjerku, ima značenje pravnog posla, o stjecanju na nekoj stvari ili pravu založnog ili sličnog prava, radi osiguranja tražbine, te pravni učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi. Isprava ima svojstvo ovršne isprave na te-melju koje se može traži ovrha pro v dužnika i na drugim predme ma ovrhe. Ispravu s učincima dostave rješenja o ovrsi poslodavcu dostavlja vje-rovnik, po davatelju poštanskih usluga preporuče-nom poštanskom pošiljkom s povratnicom ili pre-ko javnoga bilježnika. Iznimno zapljena na temelju suglasnos dužnika nema utjecaja na provedbu ovrhe na plaću, radi namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnos i naknade štete po os-novi izgubljenoga uzdržavanja zbog smr davatelja uzdržavanja, prema stavcima 1. – 5., članka 202. OZ-a.

Ugovorna klauzula o osiguranju novčane tražbine za-pljenom po pristanku dužnika može glasi :

III

„Najmoprimac je obvezan prije zaključenja ugovora o najmu stana izda najmodavcu ispravu potvrđenu kod javnog bilježnika, kojom daje suglasnost da se radi naplate tražbine najmodavca zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, osim u dijelu u kojem je to primanje izuzeto od ovrhe.“

5) Prema Zakonu o javnom bilježništvu (NN, br. 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09 – dalje u tekstu: ZJB) javnobilježnički akt je izvršna isprava, ako je u nje-mu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagodi i, ako sadrži izjavu ob-vezanika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelos obveze, neposredno proves prisilnu ovrhu. Na temelju javnobilježničkog akta koji sadrži obvezu da se osnuje, prenese, ograniči ili ukine koje ze-mljišnoknjižno pravo može se neposredno prove-s upis u zemljišne knjige, ako je obvezanik izričito na to pristao u tom aktu, te se na temelju javnobi-lježničkog akta, na temelju kojega je u zemljišnim knjigama upisana hipoteka na određenoj nekretni-ni, može neposredno traži ovrha na toj nekret-nini radi naplate osiguranog potraživanja, nakon njegove dospjelos , ako je dužnik na to u tom aktu izričito pristao3. Is učinak ima i privatna isprava koju je javni bilježnik potvrdio (solemnizirao). Ako privatna isprava ne sadrži navedenu izjavu obve-znika ili je nejasna, takvu izjavu na zahtjev obve-znika, u nastavku teksta privatne isprave, ispod koje će obveznik stavi svoj potpis, a prije solemnizacije, može unije i javni bilježnik4 (st.: 1, 2, 3, 5. i 6., član-ka 54. ZJB-a). Ovršnost javnobilježničkog akta može se pobija po odredbama Ovršnog zakona, ali će sud obustavi ovrhu i kad utvrdi da pri sastavljaju ili otpravljanju javnobilježničkog akta nisu poš vani uvje , koji moraju bi ispunjeni da bi taj akt dobio snagu javne isprave ili postao ovršan (čl. 55.).

Ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobiljež-nička isprava su ovršne isprave (čl. 23. OZ-a).

Ovršna ugovorna klauzula ugovora koji će se solemni-zira glasila bi:

3 (4) Ako obveza ovisi o uvjetu ili roku koji nije određen kalendarski, za ovršnost javnobilježničkog akta, ako se stranke u tom javnobiljež-ničkom aktu nisu drugačije dogovorile, potrebno je da se javnom ispravom ili ispravom na kojoj je ovjeren potpis vjerovnika, odnosno, ako to nije moguće, pravomoćnom presudom donesenom u parnič-nom postupku utvrdi da je nastupio uvjet ili da je protekao rok.4 (7) U slučajevima iz stavka 1., 3. i 6. ovoga članka javni će biljež-nik, na zahtjev stranke, sam stavi na ispravu potvrdu o njenoj ovrš-nos (čl. 54.).

118


IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

III

„Zakupac je suglasan da na temelju ovog ugovora za-kupodavac može neposredno zatraži ovrhu novčanih sredstava dospjelih neplaćenih zakupnina“

Prema stavku 1., članka 307. OZ-a, sporazum vjerov-nika i dužnika koji se po svom sadržaju podudara sa sporazumom stranaka iz članka 301., stavka 1. OZ-a (tj. sadrži utvrđenje o postojanju tražbine predlaga-telja osiguranja i vrijeme njezina dospijeća te njihovu suglasnost da se radnjama osiguranja iz članka 300. OZ-a5, u ovisnos o predmetu osiguranja, osigura ta novčana tražbina zasnivanjem založnoga prava pre-ma čl. 301. OZ-a) – sklopljen u obliku javnobilježnič-koga akta ili solemnizirane privatne isprave, koja sadrži i izjavu dužnika da je suglasan da se, radi osi-guranja određene novčane tražbine vjerovnika, na nekom njegovu predmetu može zasnova založno pravo radnjama, koje će umjesto suda poduze javni bilježnik – ima snagu sudske nagodbe (st. 2., čl. 301. OZ-a). Radnje kojima se na predme ma pro vnika osiguranja stječe založno pravo javni bilježnik podu-zima na način predviđen za poduzimanje h radnji od suda, s me da javni bilježnik sve radnje za čije je poduzimanje potrebna suradnja stranaka smije podu-ze samo uz suglasnost stranaka (st. 2., čl. 307 OZ-a).

Ugovorna klauzula ugovora koji podliježe solemniza-ciji može glasi :

III

„Ovaj ugovor je pravovaljan nakon solemnizacije kod javnog bilježnika.“

6) Osiguranje plaćanja kupoprodajne cijene kod ugo-vora o prodaji nekretnina u vlasništvu JLS-a, odno-sno JPRS-a, može se izvrši uvjetovanjem plaćanja cijene i naknadnim izdavanjem tabularne isprave

5 Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja stjeca-njem založnoga prava na određenim predme ma osiguranja, predla-gatelj osiguranja i pro vnik osiguranja mogu suglasno traži od suda da odredi i provede u korist predlagatelja osiguranja: a) polaganjem kod zemljišnoknjižnog suda sporazuma stranaka o zasnivanju založ-nog prava na nekretninama koje nisu upisane u zemljišne knjige, b) upisom založnog prava na pokretnim stvarima pro vnika osiguranja, c) upisom založnog prava na novčanoj tražbini pro vnika osiguranja, d) upisom založnog prava na dijelu primanja pro vnika osiguranja po osnovi ugovora o radu ili službi, e) upis založnog prava na dijelu mirovine, invalidnine ili naknade izgubljene zarade, f) upisom založ-nog prava na tražbini koju pro vnik osiguranja ima na računu kod banke ili na štednoj knjižici, g) upisom založnog prava na tražbini da se predaju ili isporuče pokretne stvari ili da se preda nekretnina, h) upisom založnog prava na drugim imovinskim, odnosno materijal-nim pravima, i) upis založnog prava na ispravama o dionici i drugim vrijednosnim papirima te njihovo povjeravanje na čuvanje, j) upis založnog prava na dionicama za koje nije izdana isprava o dionici te udjela, odnosno poslovnih udjela u trgovačkim društvima, k) upisom založnog prava na vrijednosnicama, koje se vode kod Depozitarnog društva (toč. 2. – 12., st. 1. Čl. 300. OZ-a).

na temelju koje će kupac moći ishodi upis pra-va vlasništva u zemljišnim knjigama na svoje ime. Ugovorna klauzula u ugovoru o prodaji nekretnina u vlasništvu JLS-a, odnosno JPRS-a, glasila bi:

III

„Prodavatelj se obvezuje izda kupcu tabularnu ispra-vu podobnu za upis njegovog prava vlasništva u ze-mljišnim knjigama nakon isplate kupoprodajne cijene iz točke --- ovog ugovora u cijelos .“

4. Zaključno razmatranjeSvrsishodno je da ugovori građanskog prava koje za-ključuju JLS-i i JPRS-i u svom djelokrugu sadržavaju ugovorne klauzule o sredstvima i instrumen ma osi-guranja novčanih potraživanja, jer je pravovremena naplata tražbina s osnova h ugovora u javnom in-teresu, i jer se iz h prihoda podmiruju javni rashodi. Prihodi koje JLS i JPRS ostvaruju s osnova h ugovo-ra, prihodi su njihovih proračuna i služe za obavljanje poslova od lokalnog, odnosno regionalnog značaja koje su ovim osobama javnog prava stavljene u nad-ležnost temeljem Ustava Republike Hrvatske (NN, 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14) i Zako-na o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13).

To su poslovi koji obavljaju JLS-i i odnose se na uređe-nje naselja i stanovanja, prostorno i urbanis čko pla-niranje, komunalne djelatnos , brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaš tu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, tehnič-ku kulturu, zaš tu potrošača, zaš tu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaš tu; te poslovi koje obavljaju JPRS-i, tj. poslovi od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslovi koji se od-nose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanis čko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu in-frastrukturu, te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova, te kako je njihovo kon nuirano obavljanje u javnom intere-su, posebno je važno za JLS i JPRS osiguranje naplate tražbina i njihova naplata, jer to izravno utječe na ra-zinu kvalitete i opsega zadovoljavanja javnih potreba za koje su iste zadužene.


centar@ m4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

119

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

R. br. Vrsta isplate Dopuštena isplata

I. NAKNADE

1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT

1.

Dnevnice u zemlji (do 8 sa se ne isplaćuje, 8 – 12 sa 1/2 dnevnice, preko 12 sa puna dnevnica, za udaljenos najmanje 30 km)

170,00 kn dnevno

2.

Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora bi udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika)

170,00 kn dnevno

3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno4. Pomorski dodatak 250,00 kn dnevno5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 kn mjesečno

6. Dnevnice u inozemstvu

do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06, primjena od 18. siječnja 2006.)

7. Dnevni troškovi - per diemdo propisanog iznosa(objavljeno u časopisu br. 3)

III. OTPREMNINE I DAROVI

1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) 8.000,00 kn

2.

Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

6.400,00 kn8.000,00 kn za invalide rada

3.

Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

8.000,00 kn

4. Dar djetetu do 15 godina staros 600,00 kn godišnje5. Dar radniku u naravi (godišnje) 400,00 kn

6. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.) 2.500,00 kn godišnje

IV. POTPORE1. Zbog invalidnos zaposlenika 2.500,00 kn godišnje

2.

U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu)

7.500,00 kn

3.

Potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju pravne i fi zičke osobe te jedinice lokalne i područne (lokalne) samouprave na temelju svojih općih akata

u ukupnom iznosu isplate

4. U slučaju smr člana uže obitelji zaposlenika 3.000,00 kn

5. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana 2.500,00 kn godišnje

6. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1 3.326,00 kn

7. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata2

8. Darovanje za zdravstvene potrebe3

9. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja4

10.

Sredstva koja se fi zičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU po jelima akredi ranim⁵ u skladu s pravilima EU, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja

ukupan iznos primitaka⁶

V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA

1.

Za navršenih:• 10 godina radnog staža• 15 godina radnog staža• 20 godina radnog staža• 25 godina radnog staža• 30 godina radnog staža• 35 godina radnog staža• 40 godina radnog staža i svakih

narednih 5 godina

1.500,00 kn2.000,00 kn2.500,00 kn3.000,00 kn3.500,00 kn4.000,00 kn5.000,00 kn

VI. STIPENDIJE

1. S pendije (učenicima srednjih škola i redovnim studen ma) 1.600,00 kn mjesečno

1 Sukladno čl. 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (NN, br. 152/13, 39/14).2 Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa.3 Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije.4 Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kn mjesečno.⁵ Agencija za mobilnost i programe EU.⁶ Sukladno čl. 7., st. 13. Pravilnika o porezu na dohodak.⁷ Pravilnik o dodjeli nagrada sportašima za sportska ostvarenja (NN, br. 46/14).

120

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

2. S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća 4.000,00 kn mjesečno

3. S pendije iz proračuna EU u ukupnom iznosu isplate

4.

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja

u ukupnom iznosu isplate

VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA

1.

Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje

1.600,00 kn mjesečno

2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima 1.600,00 kn mjesečno

3. Nagrade za sportska ostvarenja⁷ 20.000,00 kn godišnjeVIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA

1. Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika 50.000,00 kn godišnje

2. Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada 1.600,00 kn mjesečno

1.1. Isplate zaposlenicima

Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. po-slodavac može ispla neoporezivo samo zaposleni-cima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako ispla telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagra-da veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na do-hodak).

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osoba-ma koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stavku 20. Pravilnika o porezu na dohodak. Iznimka su neprofi tne organizacije i proračunski korisnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu neprofi tne or-ganizacije i proračunski korisnici mogu neoporezivo isplaćiva :

• Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obav-ljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi ne-samostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 7., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak.

• Troškove noćenja i prijevoza na službenom puto-vanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvje-tom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro-fi tnu organizaciju ili proračunskog korisnika.

2. Naknade korisnika državnog proračuna2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora

i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Temeljem članka 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2014. godinu (NN, br. 152/13, 39/14) osnovica za obračun naknada i drugih primanja na te-melju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn.

2.2. Materijalna prava prema kolek vnim ugovorima za državne i javne službenike i namještenike

Prema Dodatku I. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12) i Dodatku I. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje i privreme-no ukidanje nekih materijalnih prava u 2012. i 2013. godini, koja su ugovorena Temeljnim kolek vnim ugo-vorom za službenike i namještenike u javnim službama (dalje u tekstu: TKU) donesenim za razdoblje do 12. 12. 2016.; odnosno Kolek vnim ugovorom za državne služ-benike i namještenike (dalje u tekstu: KU) donesenim za razdoblje do 1. 8. 2016. Privremeno ograničenje i pri-vremeno ukidanje materijalnih prava je nastavljeno, potpisivanjem Dodatka II. Temeljnog kolek vnog ugo-vora za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatka II. Kolek vnog ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 150/13 – isprav. 153/13).

Privremeno je ukinuto pravo na isplatu božićnice (pra-vo defi nirano čl. 64. KU, čl. 71. TKU) i regresa za godišnji odmor (pravo defi nirano čl. 50. KU, čl. 60. TKU) od dana stupanja na snagu dodataka II. kolek vnim ugovorima (10. 12. 2013.), pa sve dok su is kolek vni ugovori na snazi. Privremeno ograničena materijalna prava su: dnevnice, osnovica za isplatu jubilarnih nagrada i teren-ski dodatak. Dnevnice (ugovoreno u čl. 55., st. 2. u KU; te u čl. 64., st. 2. u TKU), osnovica za isplatu jubilarnih nagrada (ugovoreno u čl. 62., st. 2. u KU, te u čl. 69., st. 2. u TKU) te terenski dodatak (ugovoreno u čl. 56., st. 4. u KU; te u čl. 65., st. 3. u TKU) se privremeno ograniča-vaju, dok su kolek vni ugovori na snazi, a ograničenje se obustavlja također u slučaju da dođe do rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesječja i pada defi cita ispod 3 %.

Na sjednici održanoj 27. prosinca 2013. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o otkazivanju Kolek vnog ugovora za osnovne škole, srednje škole te znanost i visoko obrazovanje, a otkazni rok za sva tri kolek vna ugovora istekao je nakon tri mjeseca, odnosno 27. ožujka 2014. Za znanost i visoko obra-zovanje, u primjeni je Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, sve

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

121

TIM4PIN INFO

dok se ne defi nira njihov novi GKU (u trenutku izdava-nja časopisa, GKU još nije zaključen). Donoseni su novi GKU-i za osnovnoškolsku i srednjoškolsku djelatnost. Od 1. travnja, u primjeni je Kolek vni ugovor za osnov-noškolsku djelatnost (NN, br. 63/14), dok je Kolek vni ugovor za srednjoškolsku djelatnost (NN, br. 72/14) u primjeni od 1. svibnja, zaključen 22. svibnja 2014.

Za znanost i visoko obrazovanje, u primjeni je Te-meljni kolek vni ugovor za službenike i namješteni-ke u javnim službama, sve dok se ne defi nira njihov novi GKU. Donoseni su novi GKU za osnovnoškolsku i srednjoškolsku djelatnost. Od 1. travnja, u primjeni je Kolek vni ugovor za osnovnoškolsku djelatnost (NN, br. 63/14), dok je Kolek vni ugovor za srednjoškolsku djelatnost (NN, br. 72/14) u primjeni od 1. svibnja, za-ključen 22. svibnja 2014.

Djelatnost socijalne skrbi primjenjuje novi kolek- vni ugovor od 25. ožujka 2014., koji je u primjeni

od 1. travnja 2014., objavljen u Narodnim novina-ma, br. 42/14. Od trenutka stupanja na snagu ovog GKU-a, sve djelatnos javnih službi na koje se primje-njuje Zakon o plaćama u javnim službama, obvezno primjenjuju odredbe o prijevozu defi nirane TKU-om. Granski kolek vni ugovor za zaposlenike u ustano-vama kulture, koje se fi nanciraju iz državnog prora-čuna (NN, br. 70/14) zaključen je 29. svibnja 2014., čime prestaje važi stari GKU (NN, br. 146/11).

Primjena Dodatka II. KU-a, potpisanog od sva tri sindika-ta potpisnika KU-a nije sporna, jer su ga potpisali svi re-prezenta vni sindika za kolek vno pregovaranje radi sklapanja KU-a za državne službenike i namještenike, prema Rješenju Povjerenstva za utvrđivanje reprezen-ta vnos (KLASA: 006-04/13-06/13, URBROJ: 689/2-13-10), ali je sporna primjena Dodatka II. TKU-a, jer su ga potpisala dva od šest sindikata potpisnika TKU-a. Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Dodatka II. TKU-a sindika ma potpisnicima (djelatnost socijalne skrbi i djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu potpisali is , ne postoji obveza njene primjene (djelatnost kulture, znanost i visoko ob-razovanje, osnovnoškolska i srednjoškolska djelatnost).

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2014. godini, prema dodacima kolek vnih ugovora

Materijalno pravoDržavni

službenici i namještenici

Službenici i namještenici u

javnim službamaDnevnica za službeni put u zemlji 150,00 kn 150,00 kn*Terenski dodatak 150,00 kn 150,00 knRegres za godišnji odmor Neće se ispla Neće se ispla Božićnica Neće se ispla Neće se ispla Osnovica za isplatu jubilarne nagrade

500,00 kn** 500,00 kn***

* Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Dodatka II. TKU-a sin-dika ma potpisnicima (djelatnost socijalne skrbi i djelatnost zdravstva

i zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu potpisali is , ne po-stoji obveza njene primjene (djelatnost kulture, znanost i visoko ob-razovanje, osnovnoškolska i srednjoškolska djelatnost), tako da mogu isplaćiva dnevnicu u visini od 170,00 kn, kako defi nira TKU.** Ova osnovica primjenjuje se od 1. kolovoza 2013. godine.*** Mišljenja smo da službenici i namještenici u javnim službama koji nisu potpisali Dodatak II. TKU-a, primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

2.3. Jubilarna nagradaTablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2014. godini prema

dodacima kolek vnih ugovora

Godine neprekidne službe/rada u državnim

jelima i jedinicama

lokalne i područne

(regionalne) samouprave

Ugo-voreno pravo

Državni službenici i namješte-

nici

Službenici i namještenici

u javnim službama – potpisnici Dodatka II

TKU-a

Službenici i namješteni-ci u javnim službama – nepotpisni-ci Dodatka II TKU-a**

Neopore-zivi iznosi jubilarnih nagrada

osnovica: 500,00 kn

osnovica: 500,00 kn*

osnovica: 1.800,00 kn

5 1 osnovica 500,00 500,00 1.800,00 u cijelos

oporezivo

10 1,25 osnovice 625,00 625,00 2.250,00 1.500,00

15 1,5 osnovice 750,00 750,00 2.700,00 2.000,00

20 1,75 osnovice 875,00 875,00 3.150,00 2.500,00

25 2 osnovice 1.000,00 1.000,00 3.600,00 3.000,00

30 2,5 osnovice 1.250,00 1.250,00 4.500,00 3.500,00

35 3 osnovice 1.500,00 1.500,00 5.400,00 4.000,00

40 4 osnovice 2.000,00 2.000,00 7.200,00 5.000,00

45 5 osnovica 2.500,00 2.500,00 9.000,00 5.000,00

* Smanjena osnovica za isplatu jubilarnih nagrada od 500,00 kn ukida se, te počinje važi osnovica defi nirana kolek vnim ugovo-rima (od 1.800,00 kn) u slučaju rasta BDP-a u tri uzastopna tro-mjesječja i defi citom manjim od 3 %, što je defi nirano dodacima II. kolek vnih ugovora.

** Mišljenja smo da če ri sindikata djelatnos kulture, znanos i visokog obrazovanja, osnovnoškolske i srednjoškolske djelatnos , koji nisu potpisali Dodatak II., ne primjenjuju odredbe Dodatka II., kojim je smanjena osnovica na 500,00, već primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

2.4. Zakonom o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN, br. 41/14.) privremeno se, u razdoblju 1. 4. 2014. – 31. 12. 2014., uskraćuje pravo na uvećanje plaće po os-novi ostvarenih godina radnog staža, koje je kolek v-nim ugovorima za državne službenike i namještenike te službenike i namještenike u javnim službama ugo-voreno u visini od 4, 8 i 10 %.

122

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

2.5. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno pu-tovanje u zemlji i visini naknada za državne dužno-snike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnici-ma i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se slje-deći iznosi naknada:

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevnoTroškovi noćenja prema priloženom računuNaknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

Terenski dodatak 150,00 kn dnevnoNaknada za odvojeni život od obitelji 1.000,00 mjesečnoNaknada za odvojeni život kada je osiguran smještaj na teret proračuna

500,00 kn mjesečno

2.6. Odlukom o visini dnevnice za službeno putova-nje u inozemstvo za korisnike koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skla-du s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 160/13) propisan je neoporezivi iznos dnevnica za službeni put u ino-zemstvo (visina dnevnica po državama objavljena je u dodatku s časopisom br. 9).

3. Plaće3.1. Doprinosi

3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2014. godini

Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Minimalna plaća za razdoblje od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014. godine iznosi 3.017,61 kn.

Najniža mjesečna osnovica

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjeseč-ne osnovice, koja za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn (prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun do-prinosa na obvezna osiguranja za 2014. godinu; NN, br. 157/13).

Najviša mjesečna osnovica

Najviša mjesečna osnovica iznosi 47.646,00 kn.

Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovi-ce ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje

(I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, na-grada i otpremnina doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

Najviša godišnja osnovica

Najviša godišnja osnovica iznosi 571.752,00 kune i primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigu-ranje za I. stup.

3.1.2. Stope doprinosa iz plaćeTablica 5. Doprinosi iz plaće

Doprinosi iz plaće• za mirovinsko osiguranje 20 %• I. stup 15 %• II. stup 5 %

3.1.3. Stope doprinosa na plaćuTablica 6. Doprinosi na plaću

Doprinosi na plaću• Za zdravstveno osiguranje 15 %*• Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 %• Za zapošljavanje i doprinos za

po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom**

1,7 %(ili 1,6 + 0,1 %)

(ili 1,6 + 0,2 %)

* Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (NN, br. 41/14.) povećana je opća stopa za zdravstveno osiguranje s 13 % na 15 %, a primjenjuje se od 1. travnja 2014.

** 1. siječnja 2014. godine stupio je na snagu novi Zakon o profesional-noj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13).

Tablica 7. Pregled stopa doprinosa za zapošljavanje i po-sebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s inva-liditetom nakon 1. siječnja 2014. godine

Obveznici uplate – poslodavciDoprinos za zapo-šljavanje

Posebni doprinos za po canje zapo-šljavanja osoba s

invaliditetom

koji zapošljavaju manje od 20 radnika (stanje na dan 31. 12. prethodne godine)

1,7 % -

koji zapošljavanju 20 i više radnika, a nisu imali obvezu zapošljavanja invalidnih osoba prema starom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 143/02 i 33/05)

1,6 % 0,1 %

koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom i zaposlili su odgovarajući broj invalida

1,6 % 0,1 %

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

123

TIM4PIN INFO

koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali nisu zaposlili odgovarajući broj invalida (prema starom Zakonu imali su obvezu zaposli najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 35 zaposlenih, do 31. 12. 2013.)

1,6 % 0,2 %

koji zapošljavaju 20 i više radnika nakon ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom prema novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13)

1,7 %

do ispunjenja kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom (primjenjuje se stari Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom)

1,6 % 0,1 % (ili 0,2 %)

od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako ne budu imali određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom¹

1,7 %

posebna novčana naknada koja se

utvrđuje u visini od 30 % od umnoška

broja osoba s inva-liditetom, koje je

obveznik bio dužan zaposli i iznosa

mininalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi

¹ Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integra- vnih i zaš tnih radionica.

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i poveća-ni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 8.

Tablica 8. Staž osiguranja s povećanim trajanjem

Za 12 mj. staža priznaje

se

Ukupna stopa

doprinosa

Stope doprinosa za radnike u I.

stupu

Stope doprinosa za radnike u II.

stupu14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %

3.1.4. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog do-hotka (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08 – 41/14) za vrijeme izaslanja, službenog boravka ili

službenog puta u inozemstvu. Doprinos se ne plaća za službena putovanja, boravak ili izaslanje u:

• države članice Europske unije• države s kojima je međunarodnim ugovorom o

socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaš te u inozemstvu (Bosna i Herce-govina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska, Nor-veška, Island i Lihtenštajn).

Tablica 9. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec

Osnovica za obračun doprinosa u 2014. godini 2.779,35 knStopa 20 %Iznos doprinosa 555,87 kn

Tablica 10. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalen-darskih dana u mjesecu za uplatu posebnog do-prinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Broj dana u mjesecu28 30 31

Dnevna osnovica u kn 99,26 92,65 89,66Dnevna obveza u kn 19,85 18,53 17,93

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mje-secu za prethodni mjesec, na račun Državnog prora-čuna Republike Hrvatske

HR1210010051863000160

poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

• Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršava-nja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osiguranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji, uvećanu za 20 %.

3.1.5. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08 – 41/14), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su godinu dana plaćanja do-prinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona o doprinosi-ma). Prema Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle osobe u niže navedenim situacijama, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaš tu na radu, te doprinos za zapošlja-vanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invalidite-tom):

a) nezaposlenu osobu, koja ima više od jedne godine eviden ranog staža u zvanju za koje se obrazovala,

124

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu

b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao neza-poslena osoba vodi neprekidno duže od dvije godi-ne i zapošljava se temeljem ugovora o radu.

3.2. Osobni odbici

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

Vlada Republike Hrvatske upu la je u saborsku proceduru Prijedlog zakona o izmjenama i dopu-nama Zakona o porezu na dohodak prema kojemu se, između ostaloga, mijenjaju osnovni osobni od-bitak i porezni razredi. Izmjene i dopune Zakona o prezu na dohodak stupit će na snagu 1. siječnja 2015. godine i primjenjivat će se na obračun plaće za prosinac 2014. godine koja se isplaćuje u siječ-nju 2015. godine.

U tablici 12. prikazani su novi iznosi osobnog od-bitka prema faktorima, a u tablici 14. novi porezni razredi.

Tablica 11. Pregled osobnih odbitaka do 31. 12. 2014.

Osobni odbitakFaktor

osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka

mjesečno Osnovni osobni odbitak 1,00 2.200Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi)

0,50 1.100

Prvo dijete 0,50 1.100Drugo dijete 0,70 1.540Treće dijete 1,00 2.200Četvrto dijete 1,40 3.080Peto dijete 1,90 4.180Šesto dijete 2,50 5.500Sedmo dijete 3,20 7.040

Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd.Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

0,30 660

Za 100 % invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

1,00 2.200

Osobni odbitak umirovljenika - Visina mirovine, najviše 3.400

Potpomognuta područja¹

I. skupina 3.200,00

II. skupina 2.700,00

područje Grada Vukovara

3.200,00

¹ Odredbe o olakšicama za potpomognuta područja i područje Gra-da Vukovara primjenjivat će se pri podnošenju godišnjih poreznih prijava za 2014. godinu.

Status potpomognutog područja prema članku 26. Zakona o regionalnom razvoju RH (NN, br. 153/09.) stječe:

• jedinica područne (regionalne) samouprave razvr-stana u skupinu I. iz članka 24. podstavka 1. Zakona

• jedinica lokalne samouprave razvrstana u skupinu I. ili II. Iz članka 25., podstavaka 1. i 2. Zakona.

Vlada RH donijela je na sjednici od 27. prosinca 2013. godine Odluku o razvrstavanju jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN, br. 158/13). (Tablica u ko-joj su prikazane jedinice lokalne samouprave pre-ma skupinama objavljena je u dodatku s časopisom br. 9/14.).

Tablica 12. Pregled osobnih odbitaka od 1. 1. 2015.

Osobni odbitakFaktor

osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka

mjesečno Osnovni osobni odbitak 1,00 2.600Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi)

0,50 1.300

Prvo dijete 0,50 1.300Drugo dijete 0,70 1.820Treće dijete 1,00 2.600Četvrto dijete 1,40 3.640Peto dijete 1,90 4.940Šesto dijete 2,50 6.500Sedmo dijete 3,20 8.320

Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd.Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

0,30 780

Za 100 % invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

1,00 2.600

Osobni odbitak umirovljenika - Visina mirovine, najviše 3.800

Potpomognuta područja

I. skupina 3.500

II. skupina 3.000

područje Grada

Vukovara

3.500

3.3. Stope poreza na dohodak (porezni razredi)Tablica 13. Pregled stopa poreza na dohodak do 31. 12.

2014.

StopaVisina porezne osnovice

Mjesečno Godišnje12 % do 2.200 kn do 26.400 kn

25 % 6.600 kn (razlika od 2.200 do 8.800)

79.200 kn (razlika od 26.400 do 105.600)

40 % Iznad 8.800 kn Iznad 105.600 kn

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

125

TIM4PIN INFO

Tablica 14. Pregled stopa poreza na dohodak od 1. 1. 2015.

StopaVisina porezne osnovice

Mjesečno Godišnje12 % do 2.200 kn do 26.400 kn

25 % 11.000 kn (razlika od 2.200 do 13.200)

132.000 kn (razlika od 26.400 do 158.400)

40% Iznad 13.200 kn Iznad 158.400

Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržava-nom djecom ne smatraju se osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi pri-mici, koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 11.000,00 kn godišnje*. Na temelju članka 36., stavka 5. Za-kona o porezu na dohodak, u svotu od 11.000,00 kn ne ulaze samo primici isplaćeni prema posebnim propisima po osnovi:

● socijalnih potpora● doplatka za djecu● primitaka za opremu novorođenog djeteta● obiteljskih mirovina nakon smr roditelja.

* Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak ovaj iznos povećat će se na 13.000,00 kuna.

Tablica 15. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa dopri-nosa iz plaće i na plaće te naknade plaće

R. br.

Vrste dohotka

Porez i

prirez

Dopri-nosi iz

plaće zaDoprinosi na plaću za

Ukupno dopr. na

plaću

Poseb-ni do-prinos za zdr. osig.

Mirovin. osigura-

nje

Osn. zdr.

osig.

Zaš tu na

radu

Za-pošlj.

1 2 3 4 5 6 7 8 = 5 + 6 + 7 9

1.

Plaće za redovni i prekovreme-ni rad

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 %¹ 17,20 % -

2. Plaće HRVI² da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % -

3.Plaća upuće-nih na rad u inozemstvo

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % 10 %³

4.Plaće – prvo zapošljava-nje⁴

da 20 % - - - - -

5.

Plaće u str. međun. org. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta)

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % -

6.

Naknada plaće za vrijeme bolovanja na teret poslo-davca

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % -

7.

Naknade plaće za bolovanja na teret HZZO-a

ne - - - - - -

8.

Naknade, nagrade i potpore iznad propi-sanih iznosa radnicima

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % -

9. Neplaćeni dopust ne - - - - - -

10.

Naknade, potpore i nagrade do propisanih iznosa (čl. 13., Pravilnika)

ne - - - - - -

11.

Stručno osposoblja-vanje bez zasnivanje radnog odno-sa (bez staža osiguranja)

ne20 % na osnovi-

cu⁵- - - - -

12.

Stručno osposoblja-vanje bez zasnivanja radnog odnosa (s eviden ra-nim stažom osiguranja)

ne20 % na osnovi-

cu⁵15 % 0,5 % -

15,50 % na

osnovicu⁵-

¹ Obveza uplate i visina doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.3.² Obračuna porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene in-validnos .³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.4.⁴ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapošlja-vanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.6.⁵ Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposobljava-nju bez zasnivanja radnog odnosa za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn.

Tablica 16. Stope prireza i uplatni računi za gradove i op-ćine, koji su promijenili stopu prireza od 1. 1. 2013. godine

Grad/Općina

Uplatni račun za porez i prirez na dohodak

Stopa prireza

prije pro-mjene

Nova stopa

prirezaPrimjena od Objava

u NN, br.

Šifra grada /

općine za JOPPD

BABINA GREDA HR3110010051700312000 - 5% 1.1.2015. 124/14. 00035KLOŠTAR PODRAVSKI HR7810010051709412006 - 5% 8.7. 2014 79/14. 01945LASINJA HR2010010051722512006 - 10 % 1. 5. 2014. 53/14. 02259PAKRAC HR8310010051731812008 - 10 % 1. 4. 2014. 37/14. 03182ZADAR HR1110010051752012002 12 % 10 % 1. 7. 2014. 20/14. 05027PERUŠIĆ HR5310010051732312001 - 8 % 1. 2. 2014. 5/14. 03239DARUVAR HR6110010051706712005 - 10 % 18. 1. 2014. 3/14. 00671PAZIN HR7910010051732112004 5 % 9 % 1. 2. 2014. 2/14. 03212

126

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

BENKOVAC HR3110010051701712001 - 5 % 1. 1. 2014. 1/14. 00175ANTUNOVAC HR8410010051700212009 5 % 10 % 1. 1. 2014. 149/13. 00027HRVATSKA KOSTANICA HR7210010051715012000 4 % 6 % 1. 1. 2014. 147/13. 01503

ILOK HR4110010051715412004 5 % 10 % 1. 1. 2014. 136/13. 01546SVETI LOVREČ HR6810010051743112002 1 % 5 % 1. 1. 2014. 136/13. 04316ŠKABRNJA HR5710010051744512007 - 10 % 1. 1. 2014. 155/13. 04456SVETI ILIJA HR3810010051743812009 - 10 % 1. 10. 2013. 113/13. 04383VLADISAVCI HR0710010051759712002 - 10 % 1. 1. 2013. 118/13. 05797SVETA NEDJELJA (Labin) HR5210010051743212006 3 % 6 % 1. 9. 2013. 107/13. 04324

LUKAČ HR6010010051724512008 - 8 % 1. 8. 2013. 84/13. 02453SLAVONSKI BROD HR4910010051739612002 8 % 12 % 1. 8. 2013. 96/13. 03964ŽMINJ HR6910010051753112005 10 % 5 % 8. 1. 2013. 9/13. 05312DUBROVNIK HR7310010051709812006 15 % 10 % 1 .1. 2013. 147/12. 00981

3.4. Uplatni računi za javna davanja iz plaće i na plaću

Tablica 17. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamo-stalnog rada

Naziv doprinosa/poreza Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija računa Poziv na broj¹

Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje

HR1210010051863000160Državni proračun RH

HR688486-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)²

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaš te zdravlja na radu

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR688630-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje – na temelju generacijske solidarnos



Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem



Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje

HR7610010051700036001Doprinos za mirovinsko osi-guranje na temelju individu-alne kapitalizirane štednje


Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem kapitalizirane štednje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem

HR7610010051700035001Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje


Doprinos za zapošljavanje HR1210010051863000160Državni proračun RH


Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom



Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada

Račun grada/općine³ prema prebivalištu posloprimca, npr. za Zagreb:HR1110010051713312009

HR681880-OIB ispla telja dohotka-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

¹ Od 1. siječnja 2014. godine brojčana oznaka poziva na broj sastoji se od tri dijela bez obzira na to radi li se o upla doprinosa ili pore-

za: brojčana oznaka vrste doprinosa/poreza-OIB ispla telja dopri-nosa/poreza-oznaka izvješća JOPPD.

² Oznaka izvješća JOPPD sastoji se od pet znamenaka, prve dvije znamenke označavaju godinu (14), a sljedeća mjesta o rednom bro-ju dana u godini na koji je izvršena isplata primitka ili na koji su obračuna i uplaćeni doprinosi. Npr., ako se obrazac JOPPD podno-si 15. siječnja 2014. godine, oznaka izvješća će bi 14015.

³ IBAN grada/općine prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2014. (NN, br. 95/14).

Tablica 18. Obvezni elemen poziva na broj zaduženja pre-ma Uredbi o načinu provedbe plaćanja dopri-nosa prema plaći, primicima s plaćom, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa teme-ljem radnog odnosa (NN, br. 49/12, 31/14)

Oznaka Opis oznakeNa snazi u periodu od 1. 5. 2012. – 14. 3. 2014.

Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-MMGG-X67 broj modelaOIB OIB obveznika plaćanja javnih davanja

MMGGMM – oznaka mjeseca za koji se isplaćuje plaćaGG – oznaka godine za koju se isplaćuje plaća

X

0 – isplata plaće1 – isplata prvog dijela plaće2 – isplata drugog dijela plaće3 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II.stup4 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicuPrimjenjuje se od 15. ožujka 2014.

Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-GG001 do GG365/GG366-X

OIB OIB obveznika plaćanja svih davanjaGG001 do GG365/366 Oznaka izvješća Obrasca JOPPD na kojem je iskazana obveza

doprinosa prema plaći koja se isplaćuje

X

0 – isplata plaće1 – isplata prvog dijela plaće2 – isplata drugog dijela plaće3 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. stup4 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu5 – isplata plaće kao prioritetne tražbine u otvorenom postupku predstečajne nagodbe i to za vrijeme trajanja postupka do sklapanja nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom ili do obustave postupka (samo doprinosi na osnovicu)6 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. stup i upla doprinosa na osnovicu7 – isplata plaće prema kojoj su javna davanja sadržana u zahtjevu za reprogramiranje naplate poreznog duga ili zahtjevu za otpis duga s osnove kamata i reprogram glavnice duga ili jednokratnu uplatu glavnice prema posebnom propisu, a o zahtjevu u trenutku isplate još nije odlučeno

Svoje upite šaljite na:

[email protected]

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

127

TIM4PIN INFO

3.5. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2014. godinu

Tablica 19. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama

Bruto osnovica Propis

Državni službenici i namještenici

5.108,84 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09)

Javne službe 5.108,84 knOdluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim služ-bama (NN, br. 40/09)

Državni dužnosnici 4.221,762 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine

Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos

4.443,958 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i dru-gih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine

3.6. Minimalna plaća

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u pu-nom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 156/13) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. u visini od 3.017,61 kn. Primjenjuje se od 1. siječnja 2014.

Tablica 20. Iznos minimalne plaće

Bruto iznos za puno radno vrijeme

za razdobljeod 1. 6. 2011.

do 31. 5. 2012.

od 1. 6. 2012.

do 31. 5. 2013.

od 1. 6. 2013. do 31. 12. 2013.

od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014.

Iznos minimalne plaće 2.814,00 2.814,00 2.984,78 3.017,61Objavljeno u NN, br. 58/11. 60/12. 51/13. 156/13.

4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad

Za prva 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno 7 dana za invalida rada, naknadu isplaćuje poslodavac na svoj teret u visini utvrđenoj kolek vnim ugovorom, pravilni-kom o radu ili ugovorom o radu, uz obvezu obračuna-vanja i plaćanja doprinosa iz plaće i na plaću, te pore-za na dohodak i prireza. Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13, 137/13), Zako-nu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08 – ispr., 34/11 i 54/13) u tablici 19. dan je pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla telji-ma, kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja, a isplaćuju se na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna.

Tablica 21. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolova-nja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna

R. br.

Privremena nesposobnost

za rad

Isplaćuje/na teret

Osnovica za naknaduVisina

naknade kod isplata prema

stupcu 4

Isplaćene barem dvije ili

više plaća

Isplaćena jedna ili

ni jedna plaća

1 2 3 4 5 6

1.

Privremena nesposobnost za rad zbog boles – od 43. dana, odnosno od 8. dana za invalide rada

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.779,35

70 %/ 80 %¹/ od osnovice, ne više od 4.257,28

2.

Njega obolje-log supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana




70 % / 80 % /od osnovice, ne više od 4.257,28

3.

Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana




100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

4.

Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles – od prvog dana




100 % od osnovice, bez ograničenja

5.

Kada je radnik određen za pra telja bolesnika





6.

Izoliran kao kliconoša ili zbog po-jave zaraze, nesposoban za rad zbog transplanta-cije organa u korist druge osobe – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret




7.

Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana





128

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

8.

Rodiljni dopust², do 6 mjeseci djetetova života – od prvog dana



-100 % od osnovice, bez ograničenja

9.

Roditeljski dopust:od 6 mjeseci do 1 godine

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

100 % osnovice, ali ne više od 80 % proračunske osnovice =2.660,80

Roditeljski dopust:Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete

50 % proračunske osnovice = 1.663,00

10. Roditeljski dopust:Od 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

Ne više od 50 % proračunske osnovice = 1.663,00

11. Prenatalni pregled(slobodan dan)

Poslodavac na svoj teret

Redovna plaća 100 %

¹Naknada u visini od 80 % isplaćuje se za razdoblje bolovanja od 6 do 12 mjeseci.

²Prema čl. 24., st. 8. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama zaposleni ili samozaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta ima pravo na naknadu koja iznosi 1.663,00 kn (50 % proračunske osnovice).

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od:

70 % – za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

80 % – od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.

50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do 3 godine.

Zaposlenicima koji su na neprekidom bolovanju du-ljem od 18 mjeseci zbog liječenja zločudih boles i u drugim slučajevima iz čl. 52., st. 3. Zakona o obve-znom zdravstvenom osiguranju (NN, 80/13 i 137/13), naknada plaće neće se umanjiva na 50 %.

Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s pre-kidima u posljednje dvije godine (čl. 56. Zakona o ob-veznom zdravstvenom osiguranju). Ako nije ispunjen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50 kn) za sve vrijeme trajanja bolovanja

5. Drugi dohodakDrugi dohodak je razlika između svakog pojedinačnog primitka, što se ne smatra primitkom od nesamostal-nog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatno-s , od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osi-guranja i propisanih izdataka.

5.1. Porezi koji se obračunavaju i plaćaju po osnovi primitaka od drugog dohotka

• Porez na dohodak od drugog dohotka − obračuna-va, obustavlja i plaća ispla telj prilikom svake ispla-te primitka.

• Prirez porezu na dohodak − plaća obveznik poreza na dohodak, ako je prirez propisan gradskom ili op-ćinskom odlukom u gradu ili općini njegovog prebi-vališta ili uobičajenog boravišta.

• Porez na dodanu vrijednost (PDV) − obračunava i plaća porezni obveznik, ako je u prethodnoj kalen-darskoj godini vrijednost ukupnih godišnjih isporu-ka bila veća od 230.000,00 kn ili ako je već upisan u registar obveznika PDV-a.

5.2. Obvezni doprinosi pri obračunavanju i plaćanju drugog dohotka

Obvezni doprinosi se moraju obračuna i pla po osnovi primitaka od drugog dohotka, osim po osnovi primitaka, što su nabrojani u sljedećoj tablici:

Tablica 22. Vrste drugog dohotka na koje se ne plaćaju do-prinosi za obvezna osiguranja

Drugi dohodak1. naknada za isporučeno autorsko pravo i/ili srodna prava2. naknada za isporučeno umjetničko djelo3. nagrada za rad učeniku, odnosno nagrada redovitom

studentu za vrijeme prak čnog rada i naukovanja4. primitak za rad učenika, odnosno studenta preko

posrednika pri zapošljavanju učenika i redovi h studenata5. s pendija učeniku odnosno studentu6. sportska s pendija7. potpora obitelji za slučaj smr radnika8. potpora za školovanje djetetu bivšeg radnika ili poginulog

branitelja iz Domovinskog rata do 15. godine života, odnosno do završetka osmogodišnjeg školovanja

9. stalna mjesečna nagrada koja se isplaćuje članu Hrvatske akademije znanos i umjetnos , sukladno posebnom propisu

10. novčane pomoći i pomoći u naravi što ih, na temelju odredaba svojih općih akata, isplaćuju ili daju općina, grad, županija i Grad Zagreb u svrhu zaš te majčinstva, roditeljske njege novorođenog djeteta, podizanja i odgoja djeteta, a koje su namijenjene roditelju ili drugoj osobi koja se brine o djetetu, sukladno posebnom propisu

11. naknada sportskom sucu i delegatu12. primitak za rad osobe mlađe od 15 godina života13. renta koju bivši poslodavac isplaćuje po sudskoj presudi

članu obitelji bivšeg radnika

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

129

TIM4PIN INFO

14. novčana naknada koju mobiliziranom a nezaposlenom građaninu isplaćuje jelo, koje je naložilo mobilizaciju, sukladno posebnom propisu

15. primitak od kojega se utvrđuje drugi dohodak isplaćen umirovljeniku

5.3. Izdaci koji se priznaju pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka

• Svota što je iz primitka uplaćena za obvezne dopri-nose, i5

• Paušalni izdatak u visini od 30 % primitka od:6a) autorske naknade što je isplaćena prema Zako-

nu o autorskom pravu i srodnim pravimab) primitka za profesionalnu djelatnost novinara,

umjetnika i sportaša koji su osigurani po toj os-novi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju Porezne uprave

c) primitka nerezidenta za obavljanje umjetničke, ar s čke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnos , djelatnos u svezi s skom, radiom, televizijom i zabavnim priredbama.

Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni odbitak.

Obveznici koji ostvaruju drugi dohodak ne moraju vodi poslovne knjige i evidencije, osim kad se pri-jave u Registar poreznih obveznika s namjerom da dohodak utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnos , kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka na temelju podataka iz propisanih poslov-nih knjiga i evidencija.

Tablica 23. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

Drugi dohodak*

Doprinos za MIO -20 %

Stopa poreza 25 %

Drugi dohodak za

koji ne postoji obveza

doprinosa**Paušalni

izdaci – neDoprinos za

MIO – neStopa poreza

25 %

Autorski honorarPaušalni izdaci –

30 %Stopa

poreza – 25 %

Umjetnički autorski honorar

uz potvrdu ovlaštene

udrugeNeoporezivi dio

– 25 %Paušalni izdaci

– 30 %Stopa poreza –

25 %1 2 3 4 5

0,00 1,666667 1,333333 1,212121 1,1267611,00 1,672241 1,337793 1,214698 1,1281912,00 1,677852 1,342282 1,217285 1,1296243,00 1,683502 1,346801 1,219884 1,1310624,00 1,689189 1,351351 1,222494 1,1325035,00 1,694915 1,355932 1,225115 1,1339486,00 1,700680 1,360544 1,227747 1,135396

6,25 1,706485 1,361702 1,228407 1,1357596,50 1,703578 1,362862 1,229067 1,1361227,00 1,706485 1,365188 1,230391 1,1368487,50 1,709422 1,367521 1,231717 1,1375768,00 1,712329 1,369863 1,233046 1,1383049,00 1,718213 1,374570 1,235712 1,139763

10,00 1,724138 1,379310 1,238390 1,14122712,00 1,736111 1,388889 1,243781 1,14416513,00 1,742160 1,393728 1,246494 1,14563915,00 1,754386 1,403509 1,251956 1,14860018,00 1,773050 1,418440 1,260239 1,153070

* Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osigura-nja (stupac 2.) ispla telj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 15 %.** Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji u slučaju smr radnika, s pendije iznad neoporezivih iznosa i dr.

Tablica 24. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za do-prinose, poreza i prireza na drugi dohodak

DoprinosiBroj i naziv uplatnog

računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj

Doprinos za zdravstveno osiguranja



Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR68 8176-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR761001005170003601Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Porez i prirezRačun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka

Poziv na broj

Za sve vrste isplate drugog dohotka

Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2013. godini (NN, br. 95/14.)

HR 681945-OIB ispla telja poreza-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

6. Primici izuze od ovrheČlanak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12 i 25/13, 93/14*) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odred-bama navedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta:

130

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

• primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, nakna-de štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, od-nosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uz-državanja

• primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga ošte-ćenja prema propisima o invalidskom osiguranju

• primanja po osnovi socijalne skrbi• primanja po osnovi privremene nezaposlenos • primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako po-

sebnim propisom nije drugačije određeno• primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i

studen ma• naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po os-

novi zakonskog uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika

• primanja po osnovi odličja i priznanja• rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno• utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni

na poseban račun kod banke• naknada troškova za službeno putovanje i nakna-

da troškova prijevoza na posao i s posla do pro-pisaih iznosa, do kojh se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada

• dar za djecu do 15. godine života i potpore za no-vorođenče do propisanih iznosa, do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesa-mostalnog rada

• naknada za saniranje posljedica štete od kata-strofa i elementarnih nepogoda

• potpore zbog invalidnos radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smr radnika i smr člana uže obitelji rad-nika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada

• ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim pro-pisima.

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13), kao poseban propis na kojeg upućuje Ovršni zakon u članku 36., defi nira sljedeća izuzeća od ovrhe:

• naknada plaće za vrijeme privremene nesposob-nos , odnosno spriječenos za rad, zbog korište-nja zdravstvene zaš te

• novčana naknada zbog nemogućnos obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici od kojih se utvrđuju drugi dohoci, sukladno propi-sima o doprinosima za obvezna osiguranja

• naknada za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaš te iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja

• naknada za troškove smještaja jednom od roditelja ili osobi, koja se skrbi o djetetu za vrijeme bolnič-kog liječenja djeteta, u iznosu i pod uvje ma uvr-đenim općim ak ma Zavoda za zdravstveno osigu-ranje

• novčane naknade na ime povrata troškova za pra-va iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, koje je osigurana osoba ostvarila temeljem rješenja Zavo-da za zdravstveno osiguranje.

* izmjene i dopune Ovršnog zakona stupile su na snagu 1. rujna 2014.

7. Financijske obavijes

Zatezne kamate

Tablica 25. Stope zateznih kamata od 11. 9. 1996. do 29. 6. 2013.

Razdoblje Subjek Godišnja stopa Propis

11. 9. 1996. – 30.

6. 2002.Svi subjek

18 %Uredba o visini stope zatezne kamate (NN,

br. 76/96)1. 7. 2002. – 31. 12.

2007.15 %

Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 72/02. i 153/04)

1. 1. 2008. – 30. 6. 2011.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

17 %¹

Zakon o obveznim odnosima (NN, br.

35/05 i 41/08) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09, 82/10 i

1/11)Ostali odnosi 14 %

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

15 %²

Zakon o obveznim odnosima (NN,

br. 35/05, 41/08 i 125/11.) i Eskontna

stopa HNB-a (NN, br. 74/11, 11/12, 1/13 i

83/13)Ostali odnosi 12 %

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % godišnje.

² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % godišnje.

Pretplate na časopis TIM4PIN MAGAZINza 2015. su u jeku

www.tim4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 11/2014.

131

TIM4PIN INFO

Tablica 26. Stope zateznih kamata od 30. 6. 2013.

Ugovorni odnosi

Stope zateznih kamata (zakonskih i ugovornih)

za isporuku robe ili usluge obavljene 30. lipnja 2013., i poslije

od 30. 6. do

31. 12. 2013.

od 1. 1. do 30. 6. 2014.

od 1. 7. do

31. 12. 2014.

Između trgovaca (poduzetnika) međusobno

12,40 %

12,35 % 12,29 %

Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava (grad, općina, županija, RH i dr.) dužnik novčane obveze

12,40 %

12,35 % 12,29 %

Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava vjerovnik novčane obveze

15 % 15 % 15 %

• Potrošački ugovori (dužnici su građani kao potrošači

• Trgovci kada sklapaju ugovore izvan svoje gospodarske djelatnos

• Građanskopravni ugovori između građana međusobno

• Izvanugovorni odnosi

12 % 12 % 12 %

Ugovorni odnosi s fi nancijskim, kreditnim i sl. ins tucijama (banke, leasing društva, osiguravajuća društva i sl.)

15 % 15 % 15 %

Tablica 27. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim oso-bama RH

Tromjesečno razdobljeIznos u kunama

mjesecIznos u kunama

godinaIznos u kunama

bruto neto bruto neto bruto netoXI./2012. – I./2013. 7.983 5.566 I./2013. 7.974 5.529 2002. 5.366 3.720XII./2012. – II./2013. 7.910 5.488 II./2013. 7.863 5.447 2003. 5.623 3.940I./2013. – III./2013. 7.941 5.498 III./2013. 7.986 5.516 2004. 5.985 4.173II./2013. – IV./2013. 7.912 5.480 IV./2013. 7.889 5.478 2005. 6.248 4.376III./2013. – V./2013. 7.980 5.525 V./2013. 8.065 5.581 2006. 6.634 4.603IV./2013. – VI./2013. 7.951 5.515 VI./2013. 7.899 5.486 2007. 7.047 4.841V./2013. – VII./2013. 7.962 5.523 VII./2013. 7.922 5.404 2008. 7.544 5.178VI./2013. – VII./2013. 7.918 5.501 VIII./2013. 7.933 5.513 2009. 7.711 5.311VII./2013. – IX./2013. 7.884 5.482 IX./2013. 7.796 5.428 2010. 7.679 5.443VIII./2013. – X./2013. 7.882 5.482 X./2013. 7.919 5.506 2011. 7.796 5.441IX./2013. – XI./2013. 7.909 5.522 XI./2013. 8.014 5.634 2012. 7.875 5.478X./2013. – XII./2013. 7.979 5.565 XII./2013. 8.005 5.556 2013. 7.939 5.515XI./2013. – I./2014. 8.009 5.581 I./2014. 8.007 5.553XII./2013. – II./2014. 7.909 5.490 II./2014. 7.809 5.427I./2014. – III./2014. 7.922 5.494 III./2014. 7.949 5.502II./2014. – IV./2014. 7.893 5.475 IV./2014. 7.919 5.497III./2014. – V./2014. 7.932 5.499 V./2014. 7.927 5.497IV./2014. – VI./2014. 7.957 5.518 VI./2014. 8.024 5.558V./2014.-VII./2014. 7.973 5.529 VII./2014. 7.967 5.530VI./2014.-VIII./2014. 7.976 5.535 VIII./2014. 7.938 5.516

8. Ostale informacijeTablica 28. Otpremnine prema poreznim propisima i prema

Zakonu o radu

R. br.

Prestanak ugovora o

radu

Pravo na otpremninu

Pravo na otpremninu prema Zakonu o radu; NN, br. 93/14 (čl. 126.) – nakon 2 godine neprekidnog rada

Mogućnost neoporezive

isplate

1. Poslovno uvjetovani otkaz

Pravo radnika na otpremninu

određuje se kolek vnim ugovorom, ugovorom

o radu, pravilnikom o radu, internim

ak ma poslodavca

te Zakonom o radu

Najmanje: Otpremnina za svaku navršenu godinu rada = 1/3 prosječne bruto plaće ostvarene u poslednja tri mjeseca prije prekida radnog odnosaNajviše: Prosječna bruto plaća ostvarena u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa x 6

Do visine 6.400,00 kn za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod istog poslodavca (čl. 13., st. 2., t. 21. Pravilnika o porezu na dohodak)2.

Osobno uvjetovani otkaz

3.

Osobno uvjetovani otkaz zbog ozljede na radu ili pro-fesionalne boles

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne boles , te nakon završenog liječenja ne bude vraćen na posao pravo na otpremninu ostvaruje u najmanje dvostrukoj svo od svote koja bi mu inače pripadala (čl. 42. Zakona o radu; NN, br. 93/14)

Do visine 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca (čl. 13., st. 2., t. 21. Pravilnika o porezu na dohodak)

4. Odlazak u mirovinu

Najviše 8.000,00 kn (čl. 13., st. 2., t. 20. Pravilnika o porezu na dohodak)

5.

Sporazumni prestanak ugovora o radu

Svota koja se isplaćuje u cijelos podli-ježe plaćanju poreza i do-prinosa (kao dohodak od nesamostal-nog rada)

132

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 1

1/20

14.

Tablica 29. Pregled radnih sa po mjesecima u 2014. godini

siječanj 184 srpanj 184veljača 160 kolovoz 168ožujak 168 rujan 176travanj 176 listopad 184svibanj 176 studeni 160lipanj 168 prosinac 184

Ukupan broj radnih sa u 2014. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u ko-jem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

Tablica 30. Blagdani i neradni dani od listopada do prosin-ca 2014.

1. studenog (subota) Dan svih sve h25. prosinca (četvrtak) Božić26. prosinca (petak) Sve Stjepan

Tablica 31. Oznake izvješća na obrascu JOPPD za dane u studenom 2014.

Datum u studenom

Oznaka obrasca JOPPD

Datum u studenom


Datum u studenom


1. 14305 11. 14315 21. 14325 2. 14306 12. 14316 22. 14326 3. 14307 13. 14317 23. 14327 4. 14308 14. 14318 24. 14328 5. 14309 15. 14319 25. 14329 6. 14310 16. 14320 26. 14330 7. 14311 17. 14321 27. 14331 8. 14312 18. 14322 28. 14332 9. 14313 19. 14323 29. 1433310. 14314 20. 14324 30. 14334

Tablica 32. Rokovi za podnošenje obrazaca u studenom 2014. godine za proračune, proračunske kori-snike i JLP(R)S

Obrasci u studenom

Obrazac JOPPD

• na dan isplate primitka ili sljedeći dan

• u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva

• do 30. studenog 2014. za primitke u naravi, mirovine HZMO-a, drugi dohodak sezonskih radnika u poljoprivredi

PDV za mjesečne obveznike

do 20. studenog 2014., za listopad 2014.

Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S)

do 20. studenog 2014., za listopad 2014.

Mjesečno izvješće o obvezama korisnika državnog proračuna

do 10. studenog 2014.

Konsolidirano mjesečno izvješće o obvezama korisnika državnog proračuna – razdjela

do 17. studenog 2014.

9. Novi ekonomsko-fi nancijski propisi

Naziv propisa Narodne novine, br:

Stupanje na snagu

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima

127/14. 6. 11. 2014.

Uredba o izmjeni Uredbe o klasifi kaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

125/14. 4. 11. 2014.

Pravilnik o izmjenama Pravilnika o izobrazbi u području javne nabave

125/14.

Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu

124/14. 24. 10. 2014.*

Odluka o provođenju dubinske analize rashoda Državnog proračuna Republike Hrvatske

124/14.

Zakon o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija

121/14. 1. 1. 2015.

Odluka o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u jelima državne uprave, stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske

114/14. 4. 10. 2014.

Odluka o aktualnoj vrijednos mirovina od 1. srpnja 2014.

110/14. 25. 9. 2014.

Odluka o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža

110/14 25. 9. 2014.

Zakon o radu 94/14. 6. 8. 2014.Zakon o izmenama i dopunama Ovršnog zakona

93/14. 1. 9. 2014.(iznimke, čl. 84.)

Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2014. godini

95/14 -

Pravilnik o izmjeni Pravilnika o načinu i sadržaju vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom

97/14 14. 8. 2014.

Uredba o dopuni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koefi cijen ma složenos poslova u javnim službama

87/14 22. 7. 2014.

Ureba o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koefi cijen ma složenos poslova u državnoj službi

94/14 1. 8. 2014.

Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja

94/14 2. 8. 2014.

* Računovodstveno eviden ranje za 2014. godinu obavit će se pre-ma odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i račun-skom planu (NN, br. 114/10 i 31/11 – ispr.).

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE

13. i 14. studenoga, hotel Palace, Zagreb

U Hrvatskoj djeluje oko 4.000 proračunskih subjekata u različitom djelatnos ma i u različi m pravnim obli-cima. Svi subjek primjenjuju propisani sustav računovodstva i fi nancijskog izvještavanja. Ovaj je sustav slo-žen zbog višestruke svrhe fi nancijskog izvještavanja, a poglavito zbog složenos proračunskih procesa koje primjenjuje. Sve većim uključivanjem proračunskih subjekata u porezni sustav nameće se potreba ustrojava-nja i izdvojenih računovodstvenih evidencija. Računovodstveni proces u uskoj je vezi s procesom planiranja i praćenja izvršavanja fi nancijskih planskih dokumenata, a također i u uskoj je korelaciji s dokazivanjem fi skal-ne odgovornos čelnika proračunskih subjekta. U Hrvatskoj se ne provodi sustavna izobrazba za obavljanje računovodstvenih poslova, te se ova edukacija ocjenjuje vrlo potrebnom i društveno korisnom. Polaznici će steći dodatna i ažurira svoja znanja nužna za dobro fi nancijsko upravljanje, planiranje ak vnos , praćenju fi nancijske efi kasnos i zakonitos u kontekstu fi skalne odgovornos , sastavljanju i razumijevanju fi nancij-skih izvješća i izradi proračunskih planskih dokumenata.

Cilj programa je upozna i usavrši polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, eko-nomskim i fi nancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstvenim praćenjem poslovanja JLS-a i pro-računskih korisnika, fi nancijskim izvještavanjem, fi nancijskim upravljanjem, fi skalnom odgovornošću i izradom fi nancijskog plana/proračuna.

Namjena: Računovođama i fi nancijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na opera vnim razina-ma, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima.


Cijena: 1.600 kn (uključuje PDV i pisane materijale)

Uplate: TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-40, model 00.

Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usavršavanja.

1. dan

Ins tucionalni okvir sustava proračuna

Obilježja i funkcije sustava proračuna, proračunski proces, zakonski okvir

Osnove računovodstva

Klasifi ciranje poslovnih događaja, odnos proračuna i proračunskih korisnika, riznica – uređen sustav javnih fi nancija

Porezni položaj proračunskih subjekata (PD, PDV)

Državna i interna revizija, FMC u javnom sektoru

2. dan

Klasifi kacije, priznavanje i mjerenje rashoda – pravila i primjeri

Klasifi kacije, priznavanje i mjerenje prihoda

Priznavanje i mjerenje imovine i izvora – pravila i primjeri

Financijska izvješća i izvješća o izvršenju proračuna – načela, sadržaj i primjeri sastavljanja

Planiranje proračuna – metodologija i prak čni primjeri. Izrada fi nancijskog plana proračunskih korisnika – metodologija i prak čni primjeri

Plaće i oporezivanje dohodaka

Kolek vni ugovori

P R O G R A M

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMAspecifi čna pitanja, službeni stavoviOstvarivanje materijalnih prava zaposlenika u kontekstu dinamičnog za-konskog okvira vrlo je osjetljivo i zahtjevno, kako osobno tako i stručno područje. Uslijed brojnih i čes h zakonskih izmjena te objave službenih tumačenja povjerenstava za tumačenje kolek vnih ugovora, događaju se značajne izmjene u primjeni materijalnih prava službenicima i na-mještenicima u državnim i javnim službama. Vaši učestali upi i pri-sutne dileme s područja primjene kolek vnih ugovora i općenito rad-nopravnih propisa mo virali su nas na objavljivanje ovoga stručnog iz-danja, u kojem objedinjujemo pouzdana stručna stajališta, službena mi-šljenja i zakonsku regula vu ovoga kompleksnog i zahtjevnog područja.

P odručja kojima izdanje posvećuje posebnu pažnju su: radni odnosi, radno vrijeme, odmori (s naglaskom na godišnji odmor), dopus , plaće i dodaci na plaću, naknada za bolovanje, regres, otpremnina kod odla-ska u mirovinu, pravo na pomoć, službeno putovanje i rad na terenu, naknada za odvojeni život, kolek vno osiguranje i sistematski pregledi, jubilarna nagrada, dar za djecu, božićnica, otpremnina, zaš ta službeni-ka i namještenika, te brojna druga.

S obzirom na kontradiktorne odredbe, posebice u javnom sektoru, na-knada troškova prijevoza je i nadalje područje s brojnim nejasnoćama i pogrešnim postupanjima u praksi. Stoga, upravo ovom pitanju u knjizi

posvećujemo posebnu pažnju. Osim općeg i šireg pristupa materijalnim pravima u državnom i javnom sektoru, izda-nje obrađuje i najvažnija pitanja specifi čne primjene kolek vnih ugovora po pojedinim djelatnos ma.

Posebnu prak čnu vrijednost ovom izdanju daje i sveobuhvatna zbirka propisa te pročišćenih aktualnih kolek vnih ugovora.

Cijena izdanja: 300,00 kn Cijena u pretpla do ska 15.11.: 250,00 kn

Naziv ins tucije: TIM4PIN d. o. o. za savjetovanjeUlica grada Vukovara 237a

10 000 Zagrebtel.: 01/5531-755

faks i tel.: 01/5531-335mob: 099/3037-677, (-678)

prijave@ m4pin.hr; centar@ m4pin.hr

www. m4pin.hr

Adresa:Poštanski broj i mjesto:Kontakt telefon:Faks:OIB:IBAN:E-pošta:

Narudžbenica broj ________

Datum:RB Opis Kom. Jedinična cijena Cijena u pretpla do ska 15.11. Ukupno

1.

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM

SLUŽBAMA - specifi čna pitanja, službeni stavovi i zbirka propisa

300,00 kn(uključen PDV) 250,00 kn (uključen PDV)

NAPOMENE: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20 %.Prilikom plaćanja, u “poziv na broj”

pisa : OIB pravne osobe – 60, model 00

IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5

Svrha uplate: Kupnja knjige PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA

Knjigu možete naruči slanjem popunjene narudžbenice e-poštom: prijave@ m4pin.hr, online: www. m4pin.hr, faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678.

Uskoro izlazi

iz tiska!



TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

stu

deni • 2

014.

NA

KL

AD

NIK

: TIM

4P

IN, U

LIC

A G

RA

DA

VU

KO

VA

RA

237A

, 10

00

0 Z

AG

RE

B °

WW

W.T

IM4P

IN.H

R °

E-M

AIL

: C

EN

TA

R@

TIM

4P

IN.H

R

TIS

KA

NIC

A -

PO

ŠTA

RIN

A P

LA

ĆE

NA

U P

OŠ

TI 10

00

0 Z

AG

RE

B

ISSN 1848-7610

9 7 7 1 8 4 8 7 6 1 0 0 2

SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

PROCJENA VRIJEDNOSTI NEKRETNINA - praktična provedba Uredbe i Pravilnika

Stupanjem na snagu Uredbe o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 74/14) i Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 79/14) po prvi put je u Republici Hrvatskoj detaljno propisana norma za procjenu

vrijednosti nekretnina. Značajan iskorak zakonodavca u tom segmentu potrebno je dobro iskoristiti, te u nadolazećem periodu prikupiti sva iskustva u provedbi Uredbe i Pravilnika, kako bi se u budućem zakonskom

normiranju predmetne materije mogla ugraditi najbolja rješenja.

Uvažavajući potrebe stalne edukacije stručne javnosti i rasprave oko eventualnih dvojbi tvrtka LIBUSOFT CICOM d.o.o. u suradnji s Udrugom gradova organizira cjelodnevni stručni seminar na temu

STRUČNI SEMINAR

Stručni seminar će se održati u petak, 28. studenog 2014. godine,s početkom u 09:00 sati u Hotelu Antunović u Zagrebu.

Seminar je namijenjen jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a posebno uredima za prostorno planiranje, imovinsko-pravne poslove i gospodarenje gradskom imovinom; tijelima za provođenje postupaka izvlaštenja;

agencijama za upravljanje imovinom u javnom sektoru (DUUDI, APN); agencijama za posredovanje u prometu nekretnina, bankarskim nekretninskim uredima, ovlaštenim sudskim vještacima i sudskim procjeniteljima; zemljišnoknjižnim odjelima, te

javnobilježničkim i odvjetničkim uredima.

Predavači: mr.sc. Željko Uhlir, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, zamjenik ministrice; Branimir Majčica, mag. zemljišnog menadžmenta, Grad Zagreb, voditelj službe za vred. nekretnina; Maja Polić, mag.ing.geod. i geoinf., Grad Zagreb, viša stručna suradnica, službe za vred. nekretnina; Ana-Marija Končić,voditeljica Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u

Sesvetama; predstavnici Udruge Gradova i konzultanti tvrtke LIBUSOFT CICOM d.o.o.

Online prijavnicu, kao i sve dodatne informacije o stručnom seminaru možete pronaći na našoj web stranici www.spi.hr/bpkc.

Na seminaru će se obraditi ključne teme i dati odgovori na pitanja, koja trebaju u bitnome pomoći svim dionicima u provedbi predmetnih propisa:

Uvodno o ciljevima donošenja Uredbe i Pravilnika, te pripreme za donošenje zakonskog okvira Pripreme za uvođenje Baze podataka o kupoprodajnim cijenama nekretnina (BKC) Plan približnih vrijednosti i određivanje cjenovnih blokova Izvori za pribavljanje podataka o prometu nekretnina Obveze javnih bilježnika koji ovjeravaju potpise na ispravama o prodaji i raspolaganju nekretnine Identifikacija potrebnih isprava o kupoprodaji nekretnina koje se ulažu u zbirku isprava zemljišnoknjižnih odjela Sadržaj zbirke kupoprodajnih cijena Ciljevi evaluacije podataka iz zbirke kupoprodajnih cijena ostalih 12 tema možete pogledati na našoj web stranici putem linka www.spi.hr/bpkc.

BROJ 11 • 2014

Evidentiranje državne imovine

Godišnji obračun poreza pri zadnjoj isplati plaće

Javna nabava usluga iz dodatka II. B

Novi računovodstveni okvir za neprofi tne organizacije

Plaće u školstvu



Uskoro izlazi

iz tiska!