Odrzavanje_K1

[Kc] Odravanje Page 1

ODRAVANJE

1. Nacrtajte i detaljno pojasnite radni vijek sredstava za rad s odgovarajuom transformacijom

tehniko-tehnolokih i ekonomskih svojstava ?

AE Vrijeme razvoja opreme; AB Projektiranje, BC Konst. razrada projekta, CD Izrada opreme, DE

Ispitivanje i zavr. Kontrola, EH Razdoblje eksploatacije, EF Uhodavanje opreme, EG Radni vijek bez

odravanja, EH Radni vijek s odrzavanjem

1. Radna sposobnost sredstva bez odravanja

2. Radna sposobnost uz organizirane planske popravke (PP)

3. Prosjena promjena razine radne sposobnosti u uvjetima PP

4. Utroak normat. elemenata (energija, vrijeme) bez odravanja

5. Utroak normat. elemenata u uvjetima organiziranog odravanja

Krivulja 1 predstavlja radnu sposobnost ako se sredstvo ne odrava (evidentno je kontinuirano i naglo smanjenje razine radne sposobnosti radnog sredstva). Krivulja 2 predstavlja promjenu radne sposobnosti u sluajevima organiziranog odravanja. Izmeu dva planska popravka (remonta) smanjuje se razina radne sposobnosti da bi nakon provoenja planskog popravka ponovo porasla radna sposobnost remontiranog radnog sredstva. Krivulja 3 predstavlja prosjenu promjenu razine radne sposobnosti sredstva rada u uvjetima organiziranog odravanja. Krivulja 4 predstavlja utroak normativnih elemenata (energenti, vrijeme) u uvjetima rada bez odravanja, Krivulja 5 u uvjetima rada organiziranog odravanja.

2. Navedite osnovne i sporedne ciljeve funkcije odravanja ?

OSNOVNI CILJEVI:

-Osigurati potrebitu razinu pouzdanosti i raspoloivosti tehnikih sustava u procesu eksploatacije,

-Minimizirati trokove odravanja zbog zastoja uzrokovanih kvarovima teh. Sustavima, koji dovode do

gubitaka u proizvodni,

-Ograniiti i usporiti zastarijevanje teh. sustava ija je posljedica smanjenje kvalitete proizvoda i pojave

karta,

-Pratiti rad teh. sustava te predlagati i provoditi modernizacije i modifikacije u cilju poboljanja radnih

karakteristika i produljivanja ivotnog vijeka opreme,

-Poveanje produktivnosti rada i dr.

[Kc]

SPOREDNI CILJEVI:

-Pratiti i usavravati sigurnost opreme u cilju smanjenja i eliminiranja nepovoljnih utjecaja na okolinu,

-Osigurati rad na siguran nain,

-tednja energije i energenata,

-Ergonomsko oblikovanje radnog mjesta i dr.

3. Nacrtajte i pojasnite pojavnost i razvoj metoda, organizacije i strategije odravanja u odnosu na

vrijeme ?

Danas postojee strategije moemo podijeliti u sljedee skupine:

Korektivno, preventivno, terotehnoloko,

pouzdanosti usmjereno odravanje

1. naelo: ekaj i vidi (znai da se organiimo na popravke kvarova kada se oni jave).

2. naelo: Oportunistiko odravanje (izuzev ienja i podmazivanja odravanje ne poinje prije pojave kvara, nakon pojave

kvara moe se u cilju buduih sprjeavanja kvara uvesti preventivno odravanje).

3. naelo: Preventivno odravanje (pretpostavlja da se dio radova na radnim

bi se sprijeila pojava kvara u buduem vremenu).

4. naelo: Predvianje odravanja (podrazumijeva da se dio radova odravanja obavi na radnim sustavima prije nego to je

nastupio kvar, s ciljem da se predvidi vjerojatnoa nastanka kvara).

5. naelo: Odravanje po stanju (podrazumijeva da se radovi odravanja obavljaju na osnovi utvrenog stanja radnog

sustava).

4. Nacrtajte i pojasnite sposobnost novih

1910. 1950. 1970. 1980. 1990. 2000. godine

Odravanje

Pratiti i usavravati sigurnost opreme u cilju smanjenja i eliminiranja nepovoljnih utjecaja na okolinu,

Osigurati rad na siguran nain,

tednja energije i energenata,

gonomsko oblikovanje radnog mjesta i dr.


anas postojee strategije moemo podijeliti u sljedee skupine:

terotehnoloko, logistiko, odravanje po stanju, plansko, cjelovito

pouzdanosti usmjereno odravanje i samoodravanje.

(znai da se organiimo na popravke kvarova kada se oni jave).

(izuzev ienja i podmazivanja odravanje ne poinje prije pojave kvara, nakon pojave

kvara moe se u cilju buduih sprjeavanja kvara uvesti preventivno odravanje).

(pretpostavlja da se dio radova na radnim sustavima obavi jo dok se kvar nije pojavio, da

bi se sprijeila pojava kvara u buduem vremenu).

(podrazumijeva da se dio radova odravanja obavi na radnim sustavima prije nego to je

vidi vjerojatnoa nastanka kvara).

(podrazumijeva da se radovi odravanja obavljaju na osnovi utvrenog stanja radnog

4. Nacrtajte i pojasnite sposobnost novih-starih tehnikih sustava (strojeva-opreme) ?

1910. 1950. 1970. 1980. 1990. 2000. godine

Page 2

Pratiti i usavravati sigurnost opreme u cilju smanjenja i eliminiranja nepovoljnih utjecaja na okolinu,


cjelovito produktivno,

(izuzev ienja i podmazivanja odravanje ne poinje prije pojave kvara, nakon pojave

sustavima obavi jo dok se kvar nije pojavio, da

(podrazumijeva da se dio radova odravanja obavi na radnim sustavima prije nego to je

(podrazumijeva da se radovi odravanja obavljaju na osnovi utvrenog stanja radnog

opreme) ?

[Kc]

5. Prema postupku tehnolokog odravanja definirajte ivotni vijek tehnikog sustava odnosno opreme (ivotni krug

ivotni vijek sustava je vrijeme od poetka ulaganja materijalnih sredstava s ciljem realizacije konanog izdavanja sustava iz procesa eksploatacije.

6. Nacrtajte i pojasnite tehniki indikator ispravnosti opreme (teorijsko motrite vezano uz

eksploataciju opreme) ?

Sve pozicije imaju na poetku razinu tehniputanjama. Svaka od pozicija dolazi u razlipozicija 2 za 2t . Ako se ne znaju granice ispravnosti pojedinih pozicija, zahvati odravanja pozicija 1 ostati raditi due za t tj ispravnost pala za 1I . Treba uoiti da sve pozicije u sklopu od tog trenutka ubrzavaju pad svoje ispravnosti, tj njen vijek trajanja se skrauje. U primjeru ovog tijeka ispravnosti lei bit preventivnog odravanja, odnosno pravodobnog pristupa popravku. To znauporaba izvan tih granica uzrokuje skra

Odravanje

Prema postupku tehnolokog odravanja definirajte ivotni vijek tehnikog sustava odnosno opreme (ivotni krug potreba za opremom pa do otpisa opreme) ?

ivotni vijek sustava je vrijeme od poetka ulaganja materijalnih sredstava s ciljem realizacije

konanog izdavanja sustava iz procesa eksploatacije.


etku razinu tehnike ispravnosti 0I , a tada s vremenom ispravnost pada po razli

putanjama. Svaka od pozicija dolazi u razliitom vremenu do granine razine ispravnosti . Ako se ne znaju granice ispravnosti pojedinih pozicija, zahvati odravanja

tj ,1t , odnosno poz. 1 e raditi ispod razine granine ispravnosti pa joj je iti da sve pozicije u sklopu od tog trenutka ubrzavaju pad svoje ispravnosti, tj

uje. U primjeru ovog tijeka ispravnosti lei bit preventivnog odravanja, odnosno popravku. To znai zamijeniti dotrajale dijelove do doputene granice ispravnosti, jer

uporaba izvan tih granica uzrokuje skraenje vijeka trajanja ostalih pozicija u sklopu i e

Page 3

Prema postupku tehnolokog odravanja definirajte ivotni vijek tehnikog sustava odnosno potreba za opremom pa do otpisa opreme) ?

ivotni vijek sustava je vrijeme od poetka ulaganja materijalnih sredstava s ciljem realizacije sustava pa do


, a tada s vremenom ispravnost pada po razliitim

gI . Pozicija 1 za 1t , . Ako se ne znaju granice ispravnosti pojedinih pozicija, zahvati odravanja e kasniti pa e

ne ispravnosti pa joj je iti da sve pozicije u sklopu od tog trenutka ubrzavaju pad svoje ispravnosti, tj

uje. U primjeru ovog tijeka ispravnosti lei bit preventivnog odravanja, odnosno i zamijeniti dotrajale dijelove do doputene granice ispravnosti, jer

ee zahvate odravanja

[Kc]

7. Nacrtajte i detaljno pojasnite krivulju mortaliteta

Dijagram kade esto se koristi da se prikae udobije se superpozicijom (zbrajanjem) triju krivulja: krivulja djekrivulja istroenosti sustava. Slika pokazuje kvalitativni dijagram kade. xprikazana (tako da vrijedi openito), a yje oznakom (1), faza normalnog rada sustava oznabolesti relativno je kratak poetni period rada sustava gdje je moguproizvodnje. Faza istroenosti javlja se zbog degradacije svojsta

8. Nacrtajte i detaljno pojasnite promjenu radne sposobnosti opreme ?

Pravac 1 => prikazuje pad radne sposobnosti nepopravljive opreme u idealnom sluKrivulja 2 => realan pad radne sposobnosti nepopravljive opreme (nema odravanja).Znaajne toke: A, B i C. Pad radne sposobnosti do to(razdoblje normalne eksploatacije) razmjerno padao u ovisnosti o vremenu, a tek na krajuuslijedio nagli pad uzrokovan poveanjem vremenskih kvarovaKrivulja 3 => - "oblik pile" - pad radne sposobnosti popravljive opreme. U odrevremenskim intervalima se izvode zahvati odravanja koji krivulju podignu na odrerazinu, a nakon toga se nastavlja pad radne sposobnosti. Nakostaju zaostale pogreke (nije ekonomino mijenjati sve dijelove u sklopovima)Pravac 4 => linija degradacije opreme uz odravanje

Odravanje

7. Nacrtajte i detaljno pojasnite krivulju mortaliteta (kade) s karakteristinim kvarovima?

esto se koristi da se prikae uestalost kvarova tijekom radnog vijeka sustava. Dijagram kade dobije se superpozicijom (zbrajanjem) triju krivulja: krivulja djejih bolesti, krivulja normalnog rada sukrivulja istroenosti sustava. Slika pokazuje kvalitativni dijagram kade. x-os predstavlja vrijeme i na slici nije

enito), a y-os predstavlja razdiobu kvarova. Na slici faza djenormalnog rada sustava oznaena je s (2), a faza istroenosti oznakom (3). Faza dje

etni period rada sustava gdje je mogua pojava greki zbog tehnologije proizvodnje. Faza istroenosti javlja se zbog degradacije svojstava tranzistora, korozije materijala i sl.

8. Nacrtajte i detaljno pojasnite promjenu radne sposobnosti opreme ?

prikazuje pad radne sposobnosti nepopravljive opreme u idealnom sluaju (nema odravanja)

bnosti nepopravljive opreme (nema odravanja). ke: A, B i C. Pad radne sposobnosti do toke A je brz, da bi do toke B

(razdoblje normalne eksploatacije) razmjerno padao u ovisnosti o vremenu, a tek na kraju anjem vremenskih kvarova

pad radne sposobnosti popravljive opreme. U odreenim vremenskim intervalima se izvode zahvati odravanja koji krivulju podignu na odreenu razinu, a nakon toga se nastavlja pad radne sposobnosti. Nakon svakog zahvata odravanja ostaju zaostale pogreke (nije ekonomino mijenjati sve dijelove u sklopovima)

linija degradacije opreme uz odravanje

Page 4

(kade) s karakteristinim kvarovima?

estalost kvarova tijekom radnog vijeka sustava. Dijagram kade jih bolesti, krivulja normalnog rada sustava,

os predstavlja vrijeme i na slici nije os predstavlja razdiobu kvarova. Na slici faza djejih bolesti oznaena

ena je s (2), a faza istroenosti oznakom (3). Faza djejih a pojava greki zbog tehnologije

va tranzistora, korozije materijala i sl.

aju (nema odravanja)

[Kc]

9. Nacrtajte i detaljno pojasnite mehanizam nastanka kvara s prikazom kvara/oteenja u

izvora oteenja/kvara i uzroka oteenja/kvara ?

10. Navedite pet naela te ista pojasnite u smislu pojavnosti strategije i metoda odravanja?

1. naelo: ekaj i vidi (znai da se organiimo na popravke kvarova kada se oni jave).

2. naelo: Oportunistiko odravanje

nakon pojave kvara moe se u cilju buduih sprjeavanja kvara uvesti preventivno odravanje).

3. naelo: Preventivno odravanje (pretpostavlja da se dio radova na radnim sustavima obavi jo dok se kvar

nije pojavio, da bi se sprijeila pojava kvara u buduem vremenu).

4. naelo: Predvianje odravanja (podrazumijeva da se dio radova odravanja obavi na radnim sustavima prije

nego to je nastupio kvar, s ciljem da se predvidi vjerojatnoa nastanka kvara).

5. naelo: Odravanje po stanju (podrazumijeva da se radovi odravanja obavljaju na osnovi utvrenog stanja

radnog sustava).

11. to predstavlja korektivno odravanje te pojasnit

Korektivno odravanje zasniva se na otklanjanju oteenja i kvarova nakon to se oni pojave.

Kvar je promjena stanja radnog sustava ili njegovih komponenti, koja smeta ili onemoguava normalno

funkcioniranje tog radnog sustava.

Oteenje je promjena stanja radnog sustava ili njegovih komponenti koja jo ne smeta funkcioniranju radnog

sustava, ali se moe razviti u kvar.

Havarija je tei oblik kvara radnog sustava kod kojeg dolazi do potpunog unitenja radnog sustava

njegovih komponenti s moguim negativnim djelovanjem na okoli.

12. Navedite nedostatke i prednosti te mogua poboljanja korektivnog odravanja ?

Nedostaci korektivnog odravanja su:

- ekanje na kvar predstavlja rizik kako po pitanju sigurn

kvarova,

-nema nadzora i pouzdanosti u radu postrojenja,

-vei proizvodni gubici u vremenu i sredstvima zbog neoekivanih i duljih zastoja,

-potreba osiguranja rezervne opreme (za kljunu opremu),

-vei broj zaposlenika na odravanju u rezervi i pripremi za kvar,

-dulje vrijeme popravka,

- vei zahtjevi za koliinama rezervnih dijelova na skladitu.

Prednost korektivnog odravanja je u boljem (dugotrajnijem) koritenju rezervnih dijelova i

Odravanje

9. Nacrtajte i detaljno pojasnite mehanizam nastanka kvara s prikazom kvara/oteenja u

izvora oteenja/kvara i uzroka oteenja/kvara ?


(znai da se organiimo na popravke kvarova kada se oni jave).

Oportunistiko odravanje (izuzev ienja i podmazivanja odravanje ne poinje prije pojave kvara,


(pretpostavlja da se dio radova na radnim sustavima obavi jo dok se kvar

nije pojavio, da bi se sprijeila pojava kvara u buduem vremenu).

(podrazumijeva da se dio radova odravanja obavi na radnim sustavima prije

to je nastupio kvar, s ciljem da se predvidi vjerojatnoa nastanka kvara).

(podrazumijeva da se radovi odravanja obavljaju na osnovi utvrenog stanja

11. to predstavlja korektivno odravanje te pojasnite pojmove: kvar, oteenje i havarija?

zasniva se na otklanjanju oteenja i kvarova nakon to se oni pojave.

je promjena stanja radnog sustava ili njegovih komponenti, koja smeta ili onemoguava normalno

je promjena stanja radnog sustava ili njegovih komponenti koja jo ne smeta funkcioniranju radnog

je tei oblik kvara radnog sustava kod kojeg dolazi do potpunog unitenja radnog sustava

njegovih komponenti s moguim negativnim djelovanjem na okoli.


Nedostaci korektivnog odravanja su:

ekanje na kvar predstavlja rizik kako po pitanju sigurnosti tako i oteenja druge opreme te havarijskih

nema nadzora i pouzdanosti u radu postrojenja,

vei proizvodni gubici u vremenu i sredstvima zbog neoekivanih i duljih zastoja,

potreba osiguranja rezervne opreme (za kljunu opremu),

vei broj zaposlenika na odravanju u rezervi i pripremi za kvar,

vei zahtjevi za koliinama rezervnih dijelova na skladitu.

je u boljem (dugotrajnijem) koritenju rezervnih dijelova i

Page 5

9. Nacrtajte i detaljno pojasnite mehanizam nastanka kvara s prikazom kvara/oteenja u funkciji


(izuzev ienja i podmazivanja odravanje ne poinje prije pojave kvara,


(pretpostavlja da se dio radova na radnim sustavima obavi jo dok se kvar

(podrazumijeva da se dio radova odravanja obavi na radnim sustavima prije

(podrazumijeva da se radovi odravanja obavljaju na osnovi utvrenog stanja

e pojmove: kvar, oteenje i havarija?

zasniva se na otklanjanju oteenja i kvarova nakon to se oni pojave.

je promjena stanja radnog sustava ili njegovih komponenti, koja smeta ili onemoguava normalno

je promjena stanja radnog sustava ili njegovih komponenti koja jo ne smeta funkcioniranju radnog

je tei oblik kvara radnog sustava kod kojeg dolazi do potpunog unitenja radnog sustava ili neke od


osti tako i oteenja druge opreme te havarijskih

je u boljem (dugotrajnijem) koritenju rezervnih dijelova i komponenti.


Mogua poboljanja uinkovitosti korektivnog odravanja su:

- odravanje opreme prije pojave kvara (uvoenjem preventivnog odravanja),

-konstrukcija pouzdanijih komponenti tehnikog sustava, ili rekonstrukcija postojeih u cilju poveanja

pouzdanosti,

-projektiranje i izgradnja proizvodnih procesa manje zavisnih od pouzdanosti pojedine opreme.

13. Navedite znaaj i funkciju radnog naloga korektivnog odravanja ?

Za svaku aktivnost preventivnog ili korektivnog odravanja u IS odravanja se kreira radni nalog koji je sredinji

dokument u odravanju tehnikih sustava.

Radni nalog slui za planiranje i praenje tehnikog aspekta odravanja - definiranje opsega i tehnikih uputa za

izvrenje aktivnosti te pohranjivanje utvrenih rezultata i zapaanja u arhivu objekta odravanja. Osim toga,

funkcija radnog naloga je planiranje potreba, rasporeivanje i evidencija stvarnog angamana zaposlenika i

utroenog materijala za izvrenje pojedinih aktivnosti, tj. trokova odravanja.

14. Pri oblikovanju radnog naloga korektivnog odravanja obino se dijele na tri sekcije, navedite ih

te pojasnite tijek otvaranja, lansiranja i zakljuivanja radnog naloga ?

?!

15. Pojasnite to podrazumijevamo pod pojmom Preventivno odravanje ? Nacrtajte podjelu

preventivnog odravanja i kratko opiite svaku sastavnicu ?

Preventivno odravanje zasniva se na obavljanju niza zahvata po zacrtanom planu prije nego to doe do

pojave oteenja ili kvara. Poinje se primjenjivati u SAD nakon drugog svjetskog rata a zatim se proirilo po

cijelom svijetu, te postaje strategija na kojoj su razvijene mnoge nove metode i strategije odravanja.

Preventivno odravanje, pojednostavljeno reeno, poiva na krilatici bolje sprijeiti nego lijeiti i sadri niz

poslova koji se obavljaju u cilju stalnog nadzora rada tehnikog sustava i poduzimanja odreenih aktivnosti za

smanjenje pojava oteenja i kvarova.

Osnovna podjela preventivnog odravanja je na:

1.)preventivno odravanje po konstantnom ciklusu odreenom vremenski ili prema nekom radnom parametru

sadri odreene operacije koje se obavljaju planski po nekom od radnih kriterija; ciklusi ponavljanja mogu biti

odreeni na razliite naine; ovaj oblik PO obavlja se na osnovi unaprijed pripremljenih postupaka i uputa

2.)odravanje po stanju koje se zbog svog znaaja esto definira kao posebna nova strategija odravanja

odreujemo stanje svakog dijela teh. sustava kojeg moemo mijeriti i ije ponaanje moemo kontrolirati

odreenim parametrima; po pravilu se bira najutjecajniji parametar u procesu eksploatacije; potrebno je znati

doputene vrijednosti granice parametra, kritine vrijednosti istroenja...

3.)kontrolne preglede

imaju zadatak zadrati sigurnost u radu opreme ili od povrede na radu; izvode se prema propisima,

pravilnicima, provjerom...

PREVENTIVNO ODRAVANJE

CIKLINO PO RADNIM

PARAMETRIMAPO STANJU KONTROLNI PREGLEDI

PO VREMENU

PO PRIJEENOM

PUTU

PO BROJU ISPALJENIH

ZRNA

PO KOLIINI PROIZVEDENIH

PROIZVODAVIBRACIJA BUKA TEMPERATURA

[Kc]

16. to podrazumijevamo pod PPP ? Navedite koje se aktivnosti obavljaju pod ovom kraticom ?

PREVENTIVNO ODRAVANJE PO KONSTANTNOM CIKLUSU

ILI

PREVENTIVNI PREGLEDI, IENJE I PODMAZIVANJE (PPP)

PPP su aktivnosti u koje obino ubrajamo

1. Pregled

2. podeavanja

3. privrenja

4. rutinske izmjene rezervnih dijelova

5. podmazivanje

6. ienje

17. Cjelokupna organizacija preventivnog odravanja podijeljena je po fazama, na

Pojasnite koje zadatke i aktivnosti su vezane za pojedine faze ?

Cjelokupna organizacija preventivnog

- tehnoloka priprema uputa - podloga za preventivno odravanje

-operativna priprema (terminiranje, lansiranje

-izvoenje preventivnog odravanja

18. to predstavlja Terminski list za poslove preventivnog odravanja ? Koja mu je svrha te ga

kratko opiite ?

Za organiziranje, obavljanje i praenje operacija preventivnog odravanja koriste se razliiti obrasci i pomona

organizacijska sredstva (planska ploa, jahai itd.).

Terminski list predstavlja raspored za obavljanje poslova preventivnog odravanja. Na prednjoj strani se na

operacije i rokovi izvoenja, a na poleini izvjetaj o prvim narednim pregledima. U zaglavlju terminskog lista

nalazi se mjerilo za grafiki prikaz duljine trajanja operacije pregleda ime se omoguava runo rasporeivanje

(terminiranje) operacija preventivnog odravanja na planskoj ploi.

Ostali dio zaglavlja sadri sljedee rubrike:

IB opreme Naziv INB opreme

Izvoa Vrijeme Ciklus Koordinacija

19. Navedite prednosti i nedostatke Preventivnog odravanja ?

Odravanje


PREVENTIVNO ODRAVANJE PO KONSTANTNOM CIKLUSU

I PODMAZIVANJE (PPP)

tivnosti u koje obino ubrajamo

rutinske izmjene rezervnih dijelova

17. Cjelokupna organizacija preventivnog odravanja podijeljena je po fazama, na

Pojasnite koje zadatke i aktivnosti su vezane za pojedine faze ?

og odravanja ima sljedee faze:

podloga za preventivno odravanje

(terminiranje, lansiranje i praenje poslova preventivnog odravanja)

izvoenje preventivnog odravanja uz evidentiranje uoenih oteenja ili kvara


obavljanje i praenje operacija preventivnog odravanja koriste se razliiti obrasci i pomona

organizacijska sredstva (planska ploa, jahai itd.).

Terminski list predstavlja raspored za obavljanje poslova preventivnog odravanja. Na prednjoj strani se na



eventivnog odravanja na planskoj ploi.

Ostali dio zaglavlja sadri sljedee rubrike:

IB opreme Naziv INB opreme

Izvoa Vrijeme Ciklus Koordinacija -

i nedostatke Preventivnog odravanja ?

Page 7


17. Cjelokupna organizacija preventivnog odravanja podijeljena je po fazama, navedite ih ?

i praenje poslova preventivnog odravanja)


obavljanje i praenje operacija preventivnog odravanja koriste se razliiti obrasci i pomona

Terminski list predstavlja raspored za obavljanje poslova preventivnog odravanja. Na prednjoj strani se nalaze




20. to podrazumijevamo pod Podmazivanjem ? Za poslove podmazivanja obino se

organiziraju grupe koje provode ove aktivnosti. Navedite koje su to aktivnosti ?

Pod PODMAZIVANJEM podrazumijevamo sve radnje u vezi s dovoenjem odgovarajueg maziva na mjesto za

podmazivanje a to su:

-ienje odnosno ispiranje mjesta podmazivanja, dovoda maziva, agregata za podmazivanje i neposredne

okoline mjesta podmazivanja

-zamjena maziva

-provjera koliine i stanja (starenje, gubitak mazivih svojstava, zagaenost) maziva

-dodavanje maziva

-provjera ispravnosti mjesta podmazivanja i agregata za podmazivanje

Podmazivanje u velikoj mjeri produuje vijek eksploatacije opreme

Grupe vode brigu o aktivnostima:

-dokumentaciji proizvoaa o podmazivanju

-izradi vlastite dokumentacije o podmazivanju

-stalna suradnja s odjelima za primjenu maziva

-tipizacija maziva u poduzeu

-oznaavanje mjesta podmazivanja na opremi i na ambalai maziva

-planiranju ciklusa i vrsti zahvata podmazivanja za svu instaliranu opremu

-izvravanju i kakvoi zahvata podmazivanja po opremi

21. Za poslove podmazivanja koristimo dokumentaciju. Navedite koja se dva osnovna dokumenta

obino koriste za poslove podmazivanja i koje podatke sadravaju ?

Za poslove podmazivanja se obino koriste dva dokumenta i to:

KARTA PODMAZIVANJA sadri sve podatke o podmazivanju stroja i arhivira se u

kartoteci svih karata podmazivanja kod tehnologa podmazivanja

LIST PODMAZIVANJA sadri opis svih zahvata podmazivanja koji se moraju provesti

smjenski. Nalazi se na stroju a provodi podmazivanje rukovatelj na stroju.

Tjedne, mjesene, polugodinje zahvate podmazivanja vriti e podmazivai.

22. to je sadraj poslova i radnih zadataka Tehnologa podmazivanja ?

Tehnolog podmazivanja vodi rauna i o:

-skladitenju maziva (zakonski propisi)

-naruivanju maziva

-smanjenju asortimana maziva (u konzultaciji sa proizvoaem maziva)

-uzorkovanje ulja i slanje na analizu u laboratorije (za vee koliine ulja u strojevima gdje je to ekonomski

opravdano)

-i slino.

23. to podrazumijevamo pod pojmom Kontrolni pregledi (koji im je osnovni zadatak te na osnovu

ega se izvode) ?

Kontrolni pregledi imaju zadatak zadrati sigurnost u radu opreme u doputenim ekolokim granicama, ili

sigurnost od povrede na radu koje bi mogle nastati kvarom ili oteenjem opreme.

Kontrolni pregledi se izvode najee prema zakonskim propisima, propisima poduzea, pravilnicima (za rad na

siguran nain) ili provjerom doputenih parametara sigurnosti ili tonosti rada u odreenim vremenskim ili

radnim intervalima.

[Kc]

24. Pojasnite zato i kako se provode kontrolni pregledi alatnih strojeva ?

Kod alatnih strojeva naroito je, u okviru kontrolnih pregleda, znaajno odreiv

strojeva. Tehnoloka tonost je najznaajnija karakteristika alatnog stroja: u svom radu alatni stroj mora

ostvariti traenu tonost mjera i oblika na obraivanom radnom predmetu. Stanje tehnoloke tonosti

odreuje: geometrijska tonost,

tonost i pouzdanost pozicioniranja,

radna tonost

25. to predstavlja kratica CBM ? Pojasnite ovaj pristup

CBM Odravanje po stanju (Condition Based Maintenance)

Odravanje po stanju je prema tome dijagnostiki proces kojim odreujemo stanje (zdravlje) svakog dijela

tehnikog sustava kojeg moemo mjeriti i ije ponaanje moemo kontrolirati odreenim parametr

parametri koji se uzimaju kao mjerila u promjeni radnih karakteristika jesu fizikalne veliine koje se mjere i

prenose najee analognim putem. Po pravilu bira se najutjecajniji parametar u procesu eksploatacije.

Odravanje prema stanju zasniva se na rezultatima dijagnostikog procesa, koji omoguava odreivanje stanja

svake komponente ukljuene u dijagnostiki nadzor, na osnovi kojeg se odreuje naredni plan ispitivanja,

pregleda i zamjene, poveavajui na taj nain vrijeme efektivnog rada tehni

nepotrebne zastoje.

Modeli odravanja po stanju mogu se podijeliti u dvije glavne skupine:

odravanje po stanju s kontrolom parametara,

odravanje po stanju s kontrolom razine pouzdanosti.

26. Navedite o emu ovisi izbor dij

nadzor stanja tehnikih sustava ?

Izbor parametara zavisi od funkcije tehnikog sustava

oslikavaju rad i troenje tehnikog sustava

Parametri mogu biti razliiti: razina vibracija, razina buke, napon struje, koliina proizvoda, neistoe u ulju,

temperatura, protok fluida itd. Ponekad se obavlja

razine vibracija kod leajeva itd.).

Izbor parametara obavlja se na osnovu:

- izuavanja funkcija, naina i uvjeta rada tehnikih sustava,

-analize razine njihovog funkcioniranja,

- sastavljanja logikih shema uzrono

koji utjeu na radnu sposobnost tehnikog sustava,

- analize zastoja i utjecaja na zastoje.

27. Nacrtajte i pojasnite opi sluaj odreivanja granica nadzora stanja tehnikog sustava?

Odravanje

24. Pojasnite zato i kako se provode kontrolni pregledi alatnih strojeva ?

Kod alatnih strojeva naroito je, u okviru kontrolnih pregleda, znaajno odreivanje tehnoloke tonosti



tonost i pouzdanost pozicioniranja,

radna tonost

25. to predstavlja kratica CBM ? Pojasnite ovaj pristup strategiju ?

Odravanje po stanju (Condition Based Maintenance)


tehnikog sustava kojeg moemo mjeriti i ije ponaanje moemo kontrolirati odreenim parametr



e na rezultatima dijagnostikog procesa, koji omoguava odreivanje stanja


pregleda i zamjene, poveavajui na taj nain vrijeme efektivnog rada tehnikog sustava i eliminirajui

Modeli odravanja po stanju mogu se podijeliti u dvije glavne skupine:

odravanje po stanju s kontrolom parametara,

odravanje po stanju s kontrolom razine pouzdanosti.

26. Navedite o emu ovisi izbor dijagnostikih parametara te navedite neke od parametara za

nadzor stanja tehnikih sustava ?

funkcije tehnikog sustava i pronalaenja utjecajnih parametara koji najbolje

oslikavaju rad i troenje tehnikog sustava ili neke od njegovih komponenti.

razina vibracija, razina buke, napon struje, koliina proizvoda, neistoe u ulju,

. Ponekad se obavlja nadzor kombinacije parametara (mjerenje temperature i

Izbor parametara obavlja se na osnovu:

izuavanja funkcija, naina i uvjeta rada tehnikih sustava,

analize razine njihovog funkcioniranja,

sastavljanja logikih shema uzrono zavisnih parametara i faktora

radnu sposobnost tehnikog sustava,

analize zastoja i utjecaja na zastoje.


Page 9

anje tehnoloke tonosti




tehnikog sustava kojeg moemo mjeriti i ije ponaanje moemo kontrolirati odreenim parametrima. Ovi



e na rezultatima dijagnostikog procesa, koji omoguava odreivanje stanja


kog sustava i eliminirajui

agnostikih parametara te navedite neke od parametara za

utjecajnih parametara koji najbolje

razina vibracija, razina buke, napon struje, koliina proizvoda, neistoe u ulju,

parametara (mjerenje temperature i


[Kc]

Na slici je pokazan opi sluaj odre

kvara. 0 - linija predstavlja idealnu vrijednost promatranog parametra (naravno da nema potrebe niti je esto

uope mogue napraviti stroj s takvim idealnim vrijednostima parametara)

predstavljaju vrijednosti normalnog rada. Pribliavanje vrijednosti parametra vrijednosti

poremeaj u radu tehnikog sustava kroz pokazatelj tog parametra. Kada vrijednost parametra uzme vrijednost

x1 (u vremenu t6) to je pokazatelj da je potrebno izvriti odreene aktivnosti odravanja kako bi se izbjeglo

oteenje ili kvar (popravak, zamjena) i u svakom sluaju smanjiti vrijeme dijagnostikih mjerenja i pregleda

(interval [t6,tg] manji je od intervala dijagnostikih pregleda u normalnom radu).Vrijeme

vrijeme) predstavlja trenutak u kojem je vrijednost parametra postala vea od

vrijeme) vrijeme u kojem dolazi do oteenja ili kvara tehnikog susta

28. Koje osnovne karakteristike opisuju vibracije ? Kada se provodi frekvencijska analiza?

Osnovne karakteristike koje opisuju

Frekvencijska analiza koristi uvijek kada je potre

- Prepoznati uzrok oteenja ili pogreku,

-Identificirati oteeni dio,

-Utvrditi stupanj oteenja,

-Pravovremeno pratiti nastupanje oteenja,

-Ocijeniti opadanje kvalitete ugraenog dijela i cijelog stroja.

29. Zato se koristi metoda Ferograf

Optiki ferograf:

- slui za oitanje brzine troenja,

- vee estie izdvoje se prije nego manje jer je sila na esticu proporcionalna njezinom volumenu, a otpor

gibanja kroz medij proporcionalan njezimom poprenom

- slui za rutinsku kontrolu stanja procesa troenja.

30. to predstavlja (opiite ju) te pojasnite kraticu SPM ? Navedite osnovne dijagnostike

parametre ove metode ?

Metoda udarnih impulsa SPM

Udarni impulsi generirani mehanikim sudarima kotrljajuih elemenata i povrine !

Jedan od estih elemenata koji se javljaju na svim tipovima postrojenja i veem broju strojeva su leajevi.

Odravanje leajeva predstavlja jedan od zadataka koji se uspjeno rjeava odr

dijagnostike stanja leajeva obavlja se preko udarnog impulsa (ova metoda se zove SPM metoda). Uvoenjem

Odravanje

Na slici je pokazan opi sluaj odreivanja granica za stanje pred oteenje i kvar odnosno stanje oteenja i

linija predstavlja idealnu vrijednost promatranog parametra (naravno da nema potrebe niti je esto

uope mogue napraviti stroj s takvim idealnim vrijednostima parametara). Vrijednost unutar skupine {>0, 0,


tehnike dijagnostike i odravanja po stanju leajeva postiu se sljedei efekti:

sprjeavanje iznenadnih oteenja i kvarova a samim tim i havarija te zastoja strojeva i postrojenja,

bolje i realnije planiranje aktivnosti preventivnog odravanja,

podizanje kakvoe operativne pripreme,

smanjenje trokova odravanja,

smanjenje trokova zastoja u radu stroja ili postrojenja.

Za tehniku dijagnostiku leajeva najee se koriste metoda udarnog impulsa (SPM) i metoda toplinske

kontrole (mjerenje temperature). S obzirom da se metoda SPM zasniva na mjerenju zvunih pritisaka nastalih

kao rezultat mehanikih udara u leaju, to se mjerna sonda mora prisloniti neposredno na tijelo kuita. Kod

leajeva kod kojih to nije mogue, potrebno je izraditi i ugraditi odreene nastavke kojima se omoguava

indirektno mjerenje.

-jedna mehanika veza puta uzbudnog signala,

-put mjerenja signala treba biti to krai,

-uzimanje mjernog signala iz smjera optereenja leaja,

-mjerenje izvriti u prozoru emisije signala leaja,

-mjerenje izvriti direktno na kuitu leaja,

-mjerna povrina mora biti metalna, ista i ravna.

31. Navedite osnovne prednosti i nedostatke strategije odravanja prema stanju ?

Prednosti:

-porast sigurnosti,

-poveanje izlaza (koliine proizvoda) iz proizvodnog sustava,

-porast raspoloivosti i smanjenje poslova odravanja,

-poboljanje kvalitete proizvoda,

-planiranje poslova odravanja,

-povienje zadovoljstva kupaca i dr.

Nedostaci:

-dodatni napor menadera za organiziranje i uvoenje odravanja po stanju,

-veliki vremenski razmak izmeu vremena uvoenja i ostvarivanja koristi primjene odravanja po stanju,

-nesigurnost da li e odravanje po stanju predvidjeti pogoranje odnosno pojavu oteenja.

Documents

Odrzavanje_K1