Održiva potrošnja i proizvodnja

  • View
    235

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Održiva potrošnja i proizvodnja

  • utjecaji Mladi

    Amerikanci u prosjeku na tjedan

    provedu

    Divovski panoi za oglaavanje, promidbene poruke na televiziji, letci, asopisi ovjek vie ne moe pobjei od oglaavanja jer ono je ve doprlo i do najudaljenijega kutka zemaljske kugle. Oglaavanje stvara privid da materijalnih dobara ima u izobilju, uvodi nove trendove, sije sjeme iz kojega niu nove potrebe i promie uvjerenje da kupovati znai biti sretan. Prihodi to se ostvaruju u tome sektoru koji se ne prestaje razvijati primjerice jedan i pol puta su vei od francuskoga dravnog prorauna. Neke zemlje u oglaavanje ulau gotovo jednako koliko i u obrazovanje. Zauzevi poloaj posrednika izmeu onih koji proizvode i onih koji troe, oglaavanje igra kljunu ulogu i u obavjeivanju javnosti i pri oblikovanju njezinih odluka. Dok je neko oglaavanje sluilo jedino tomu da potakne ljude da kupuju vie, u dananje vrijeme ono se mora prilagoavati novim zahtjevima. Naime, sve se vie pojavljuju potroai koji zahtijevaju da oglaavanje bude potenije, transparentnije i etinije. Jednako tako nevladine udruge i same vlade na oglaivae vre pritisak da javnost obavjetavaju o problemima koji sada ugroavaju na planet, da upozoravaju na njih i da potiu na odgovorno ponaanje. I konano oglaivai moraju voditi rauna o zahtjevima Komisije za odrivi razvitak pri Ujedinjenim narodima koja je 1997. oglaivakoj industriji dala zadatak da pomogne promicati nove i, to je najvanije, odrive naine potronje.

    3/4ljudi na svijetu

    posjeduje barem jedan televizor.

    obavjeivanje o okoliu Pod pritiskom skupina za zatitu okolia i potroakih udruga, poduzea su sada primo-rana voditi rauna o zadai koju imaju kao lanovi ire zajednice te postati dobrim graa-nima. Zbog toga su razvila nove naine na koje javnost obavjeuju o svojim drutvenim i ekolokim gleditima. U nekim zemljama, u prvom redu u Nizozemskoj, Norvekoj, Danskoj i Francuskoj, to je ak zakonska obveza. Danas ve nekoliko tisua poduzea kada objavljuje svoja finan-cijska izvjea u njih ukljuuje i obavijesti o odrivu razvitku. Za usporedbu, godine 1997. to je inilo tek nekol iko desetaka poduzea.

    Poticanje pretjerane potronje

    to u razvijenim industrijskim zemljama, a to u zemljama u razvoju, vie od etvrtine svjetskoga stanovnitva prihvatilo je ivotni stil koji se vrti oko potronje. Pod utjecajem oglaavanja i distribucije, ljudi su neprestance u potrazi za novim proizvodima. Zbog toga su se trokovi za osobnu potronju od 1960. ue-tverostruili. Nastavi li se tako, na Zemlji bi uskoro moglo ponestati sirovina potrebnih da se odri korak s potranjom za dobrima i uslugama. Jednako tako Zemlja nee moi razloiti otpad koji se pritom proizvede.

    Jedna kultura svima

    U zemljama u razvoju promidbene kampanje to ih provode multinacionalne tvrtke esto pove-avaju frustracije kod jako siromanih. One ujedno meu lokalnim stanovnitvom pobuuju tenju prema zapadnja-kom bogatom i neumjerenom stilu ivota te navode na to da se lokalna tradicija napusti u korist novih oblika potronje.

    Vizualna oneienost

    Bez obzira na to je li rije o Barceloni, Tokiju ili pak Dakaru, pri ulasku u bilo koji grad vidjet ete isti prizor: krajolik

    izobliuju i nagruju stotine divovskih panoa za oglaavanje na kojima prizori katkada djeluju

    zaprepaujue. Sve uobiajeniji su i prizori svjetleih reklama koje troe silnu energiju te pokretno oglaavanje na otvorenom. http://portal.unesco.org/en/ev.php-URL_ID=13067&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html

    Rasipanje papira

    Broure, katalozi i drugi slian materijal koji stie potom neka su od sredstava to

    ih je razvila oglaivaka industrija kako bi doprla do potroaa. Tog se materijala sada toliko

    nagomilalo da ve nastaju potekoe u gospodarenju umama, recikliranju papira te preradi otpada.

    promidba i komunikacijasredstva za poticanje bolje potronje

    Godine 2002. u svijetu se na oglaavanje potroilo 446 milijardi dolara, to je oko 9 puta vie nego u 1950. godini.

    dijete roeno

    u razvijenoj zemlji tijekom e svojega ivota biti od 30 do 50 puta vei

    potroa nego dijete iz zemlje u razvoju.

    Promidbene poruke najvie utjeu na mlade ljude. Skloni uivanju i istodobno idealisti, ele i odjeu s markom i odrivi planet. Ipak, postaju sve oprezniji to se tie tehnika kojima se poduzea slue pri oglaavanju te sve sposobniji da odgonetnu pravi smisao njihovih poruka.

    sve su

    brojniji protivnici neetikog oglaavanja

    i neumjerene potronje te stjeu sve veu potporu javnosti

    www.worldwatch.org/press/news/2004/01/08

    www.worldwatch.org/pubs/goodstuff/paper www.iied.org

    u svojemu obraanju javnosti neka se poduzea slue

    tzv. ekolokim pranjem (eng. greenwashing) kako bi se

    prikazala ekoloki osvjetenijima nego to stvarno jesu. no, nevladine

    organizacije i potroake udruge taj su pristup podvrgnule kritici, pa su poduzea sada prisiljena dobro promisliti o svojim promidbenim

    strategijama ako ele ostati vjerodostojnima.

    gledajui televiziju. Skoro jednako

    vremena koliko provode u koli.

    23 sata

    nazivi nekih proizvoda namjerno se

    veu uz prizore iz prirode kako bi se stvorio dojam istoe

    i brige za okoli, koje na alost postoje samo na papiru ili ekranu, a prikrilo njihovo

    stvarno svojstvo oneiivaa okolia.

    www.globalreporting.org

  • Oglaavanje i odrivi razvitak: prvi

    Francuski ured za norme pri oglaava-nju (Association franaise des publici-taires pour une publicit responsable, BVP) objavio je preporuke o tome kako se pojam odriva razvitka moe upo-trebljavati u oglaavanju. Od sada se tim pojmom vie nije mogue koristi-ti za to da se proizvodi i robne marke promiu neogranieno. Kada se u pro-midbenim porukama ipak spomene odrivi razvitak, moraju se potivati naela istinite, objektivne i potene ko-munikacije. To je uope prvi primjer da je oglaivaka industrija poduzela ko-rake kako bi sama regulirala uporabu pojma odriva razvitka u komunikaciji. www.uneptie.orgwww.corpwatch.org/index.php

    u pravom smjeru pretvaranje zamisli u djelaPojedinci bi trebali: nauiti odgonetnuti promidbene poruke i nauiti procijeniti njihov sadraj zabraniti da se nezatraeni oglasni materijal ostavlja u potanskom sanduiu gledanje televizije svesti na minimum lobirati da se uklone ilegalni panoi za oglaavanje traiti od poduzea izvjea o odrivu razvitku prevarantske promidbene poruke prijaviti tijelima koja su mjerodavna za samoregulaciju

    Poduzea bi trebala: obavjeivati javnost o tome kako poduzee na konkretan nain pridonosi

    odgovornomu i odrivu razvitku voditi rauna o tome da promidbene poruke budu u skladu s preporukama same oglaivake industrije

    zabraniti da se u promidbenim porukama namjerno vara javnost (tzv. ekoloko pranje) te zabraniti poruke koje potiu

    na nepotrebnu potronju izbjegavati da se unedogled izmiljaju proizvoljne etikete koje samo zbunjuju potroae

    ograniavati uporabu tiskanoga promidbenog materijala i paziti na to da dostavni popisi budu aurirani postaviti temelje za razvitak okolinih i humanitarnih projekata te socijalnoga marketingaLokalne vlasti bi trebale: ostvarivati i promicati okolino i drutveno odgovorne projekte podizati javnu svijest irenjem

    poruka i mobiliziranjem lokalnih informacijskih kanala (recikliranje, trita na kojima se trguje poteno, rad lokalnih

    volonterskih skupina itd.) pobrinuti se da oglaavanje u gradovima ostane u granicama pristojnosti te da se u pogledu

    njegova sadraja potuju preporuke tijela sprjeavati da se oglaavanje (panoi i svjetlee reklame) iri nekontrolirano

    doznajte vieMediji u informacijskom drutvu, Europska komisija (The media in the information society, European Commission): http://europa.eu.int/comm/internal_market/media/index_en.htm Mlade i mediji, razvoj kritike svijesti (The young people and the media, awareness network): www.media-awareness.caKanadske norme za oglaavanje (Canadian advetising standards): www.adstandards.com Kodeks Meunarodne trgovinske komore o oglaavanju uz spominjanje okolia (International Chamber of Commerce code of environmental advertising): www.iccwbo.org/home/statements_rules/rules/2001/code_of_environmental_advertisng.aspEuropski savez za norme u oglaavanju (European Advetising Standards Alliance): www.easa-alliance.orgCentar za novi ameriki san (Centre for a new American dream): www.newdream.orgOdgovorno oglaavanje i djeca (Responsible advertising and children): www.responsible-advertising.orgSvjetski glas u korist potroaa (The global voice for consumers): www.consumersinternational.org

    pri unep-u oglaivaki i komunikacijski forum o odrivosti Kao odgovor na prepreke i izazove u oglaivakom sektoru, UNEP je 1999. utemeljio Oglaivaki i komunikacijski forum (Advertising and Communication Forum). Njegova je svrha da se meu oglaivaima, promidbenim agencijama i medijima podigne razina osvijetenosti o pitanjima odriva razvitka kako bi se naveli na razmiljanje o alternativnim oblicima komuniciranja koji bi bolje odraavali promjene u oekivanjima potroaa. www.unep.fr/scp/communications

    Organizatori dogaanja postaju zeleni

    Odrivi razvitak takoer se poinje uzi-mati u obzir kada se planiranju razni dogaaji. Meunarodni portski svijet pridruio se pokretu. Godine 1999. Meunarodni olimpijski odbor (MOO) prihvatio je Agendu 21 koju je sastavilo nje-govo Povjerenstvo za port i okoli. Prihva-anjem te deklaracije Olimpijske igre ob-vezale su se na to da svoj utjecaj na okoli nee samo svesti na najmanju mjeru, nego e ak pomoi da se okoli pobolja, i tako iza sebe ostaviti pozitivno zeleno naslijee. Druge organizacije slijedile su njihov primjer.www.olympic.org/uk/organisation/commissions/environment/index_uk.asp

    potie li odrivost prodaju?

    Premda se aktivnosti usmjerene ka odrivu razvitku danas smatraju

    dijelom ukupnoga rada nekoga poduzea, ipak