ODSJEK ZA ELEKTROTEHNIKU · razvili rješenja za probleme u elektrotehnici. Poseban cilj je razvoj vještina timskog rada, neovisnog i inovativnog razmišljanja i sposobnosti vodstva

INTERNACIONALNI BURČ UNIVERZITET

ODSJEK ZA ELEKTROTEHNIKU

BURCHU N I V E R S I T Y

BURCHU N I V E R S I T Y

A R A J E V OS A R A J E V OS

I N T E R N A T I O N A LI N T E R N A T I O N A L

PROGRAM RADA ZA MASTER STUDIJ NA ODSJEKU ZA ELEKTROTEHNIKU

SARAJEVO

Avgust, 2016

2

SADRŽAJ

SADRŽAJ .......................................................................................................................................................... 2

1. OPIS PROGRAMA .................................................................................................................................... 3

2. PLAN I PROGRAM ..................................................................................................................................... 8

3

1. Opis Programa

1.1 Uvod Elektrotehnika daje poticaj za razvoj gotovo svih grana nauke i primjenu inženjeringa. Zbog svoje uloge u doprinosu civilizaciji, ova disciplina postala je zasebna profesija, inženjeringa. U današnjem dobu elektronike, elektrotehnički inženjering jedan je od najvažnijih grana inženjeringa, koji doprinosi kroz profesionalne usluge prema naprednijem i održivom društvu.

1.2 Misija Misija Odsjeka za elektrotehniku je da obrazuje studente da bi stekli razumijevanje osnova nauke i inženjeringa i kako bi razvili rješenja za probleme u elektrotehnici. Poseban cilj je razvoj vještina timskog rada, neovisnog i inovativnog razmišljanja i sposobnosti vodstva i upravljanja. U suštini program odsjeka za elektrotehniku ima za zadatak da:

Omogući studentu teoretsku podlogu u osnovnim granama nauke i inženjeringa kako bi student ovladao nekim potrebnim tehničkim vještinama,

Razvije sposobnosti studenta za čitanje, pisanje i komunikaciju,

Omogući studentu praktične vježbe sa ciljem povećavanja njegovog inženjerskog znanja kao i mogučnosti njegove upotrebe,

Unaprijedi studentsku samodisciplinu, samopouzdanje i sposobnost samostalnog učenja,

Podrži timski rad, i razvije sposobnost suradnje sa drugim ljudima,

Motiviše studenta da doprinosi razvoju nauke i tehnologije,

Student nauči osnovne etičke vrijednosti u društvu i profesionalnoj karijeri,

Stvori diplomce za inženjering i poslovnu sredinu, koji su pronicljivi, znatiželjni i otvoreni za nove tehnologije i pronalazak boljih rješenja,

Stvori diplomce za inženjering i poslovnu sredinu, koji imaju integritet, odlučnost, procjenu, motivaciju, sposobnost i obrazovanje da preuzmu vodeću ulogu u rješavanju zahtjevnih društvenih izazova.

1.3 Program Elektrotehnika obuhvata veoma širok opseg tehnologije počevši od velikih globalnih sistema za pozicioniranje koji mogu da odrede lokaciju kretajućeg vozila do gigantskih energetskih transformatora. Elektrotehnički inženjeri su odgovorni za sintezu nauke, tehnologije i razvoj dizajna kao i nadgledanja i testiranja proizvodnje elektrotehničke i elektroničke opreme i mašinerije. Također razvoj potrošačkih proizvoda, elektroničkih komponenti, mikročipova, kompjutera, robota, električnih mašina, proizvodnje energije, kontrolu, kao i uređaje za prenos korištene od strane elektrana; rasvjete, instalacije u zgradama kao i razvoj vještačke inteligencije,procesiranje signala, mikro valova, i opreme za telekomunikaciju. Uzimajući u obzir razvoj informacione tehnologije, pružile su se mnoge mogućnosti kada je u pitanju elektrotehnički inženjering. Također možemo vidjeti nevjerovatni porast elektrotehničkih/elektroničkih uređaja u posljednjim godinama. Zapravo razlog ovom razvoju je široka oblast tehnologije gdje se uvijek proizvode novi uređaji kao i konkurencija.

1.4 Učenje i Podučavanje Učenje i Nastavne Metode nude visoko-kvalitetne mogućnosti koje pružaju studentima da pokažu uspjehe i predavanja i modula koje su studenti sami odabrali birajući svoje usmjerenje. Predmet teži da podstakne razvoj neovisnih vještina učenja i nezavisnot učenja i ohrabri predanost cjeloživotnom učenju i kontinuiranom profesionalnom razvoju. Podučavanje i metode učenja nastoje u velikoj mjeri da podstaknu studente da sami preuzmu odgovornost za vlastito obrazovanje i razvoj. Progresivno korištenje projektnog učenja, integrisane procjene i proizvod/problem učenja dozvoljava studentima veću samozainteresovanost u učenje. Poseban naglasak je često stavljen na grupni i timski rad tokom cjelokupnog školovanja Program koristi veliki obim različitih mogućnosti učenja i nastavnih metoda, koje se mogu vidjeti i nastavnom planu i programu, pedagoških istraživanja i kontinuirano napredovanje i obrazovanje uposlenika. Pojedinačne metode za svaki model su određene prije podjele godišnjeg plana. Inovativna pristupanja podučavanju, učenju i razvoju su poželjna. Predmet traži proširenje tehnološke primjene tokom podučavanja i praćenje gdje je to prikladno.

4

Planirane sjednice će uključivati korištenje predavanja, seminara, tutorijala i praktične laboratorijske vježbe. Prednost je upotreba tehnologije i podržavajaćih aktivnosti kako bi se osiguralo da se odvija učinkovito učenje. Ove aktivnosti će uključivati korištenje simulacija, studija slučajeva, projekte, praktični rad, rad baziran na učenju, radionice, rad sa kolegama, radionice, interakciju s kolegama, samostalno upravlja timovima.

1.5 Metode Podučavanja/učenja i strategije Predavanja/nastava: pruža informacije, pregled literature i ilustrativne aplikacije te prezentuje i istražuje osnovne ideje

vezane za predmet. Student će koristiti intelektualne vještine da pripremi rješenja na zadata pitanja koja će diskutovana za vrijeme nastave.

Praktične sesije: računske metode su podučavane kao niz računarski biranih vježbi sa kratkim predavanjima na kojim je objašnjena teorija. Ovo omogućava student razumijevanje problema u primjeni računskih metoda u simuliranim i stvarnim problemima i takođe omogućava razvoj računskih vještina relevantnih za ostatak predmeta uključujući istraživački projekat. Vježbe, kompjuterski i eksperimentalni laboratoriji pružaju mogućnost studentu da primjene teoriju koju su naučili na nastavi.

Grupni projekat: pruža mogućnost detaljnog učenja stvarnog IT problema, praktičnu analizu i vještine rješavanja problema i timski rad.

Individualni projekat: uključuje pregled literature, specifikaciju problema i eksperimente/analize zabilježene u izvještajima. Ovo omogućava student da primjeni tehnike koje su naučili u IT problemima do određene granice kao i da se steknu opće istraživačke vještine.

Ekspert (gost) predavanja i seminari: pruža studentima mogućnost da slušaju različite interne i vanjske predavače iz industrije. Ovo omogućava studentima da steknu priznanja iz nekih primjena, potrebe i uloge elektrotehnike kao i odabir potencijalne karijere.

1.6 Protokoli u ocjenjivanju Svrha rezultatsko baziranog učenja je da se poboljša kvalitet učenja i predavanja na odsjeku za Elektrotehniku. Osnovni principi su:

Učenje studenata je glavna pozornost odsjeka.

Svaki student je jedinstven i izraziće učenje na jedinstven način.

Student moraju biti u mogućnosti da primjene stečeno znanje van nastave.

Student trebaju postati djelotvorni, neovisni, cjeloživotni učenici nakon završene edukacije. Ocjenjivanje ishoda predavanja u elektrotehnici (EEIIP) počinje sa normalni evaluacijskim procesom na glavnim predmetima koje student uzima. Svaki predmet definiše ishode EEIIP -a. Student također pripremaju portfolije koji reflektuju njihova ostvarenja i mogućnost i evaluacija portfolija od strane fakultetske komisije pokazuje završnu evaluaciju studentskog uspjeha u EEIIP -u.

1.6.1 Ocjenjivanje

Ocjenjivanje znanja i razumjevanja je kroz:

Pismeni ispite

Pismeni esejski zadaci

Ocjenjivanje praktičnog rada

Izvještaji o grupnim projektima i timske prezentacije

Izvještaji o samostalnim projektima i kraće prezentacije

1.7 Željeni Ishodi predavanja Program za titulu Mastera Elektrotehnike će omogućiti diplomcima razumijevanje i artikulaciju različitih nivoa i aspekata u elektrotehnici. Ishodi predavanja na Odsjeku za elektrotehniku su: Kritičko razmišljanja i kvantitativna obrazloženja u elektrotehnici: po završetku elektrotehnike, diplomci će biti sposobni

da koriste kritičko razmišljanje da identifikuju, analiziraju i riješe problem i ocjene rješenja u kontekstu ovog inženjeringa.

5

Primjena tehnologija u elektrotehnici: Diplomci elektrotehnike biti sposobni da izaberu postojeće i najnovije alate i procedure da razviju module i sisteme.

Upravljanje tehnologijama u elektrotehnici: Diplomci elektrotehnike će biti u mogućnosti da pristupe i odrede zahtjeve za izvor informacija kako bi razvili rješenja pogodna za stručne i menadžerske pozicije u multinacionalnom I multikulturalnom okruženju.

Stručna praksa u elektrotehnici: Diplomci elektrotehnike moći će da rade efektivno u samostalnom i grupnom okruženju, razumijevajući funkcioniranje grupe, sa mogućnošću preuzimanja vodeće uloge ukoliko je potrebno, i razumijevanje osnova etičkog i profesionalnog kodeksa.

Teorija i Praksa u elektrotehnici: Diplomci elektrotehnike će biti sposobni da razumiju i primjene osnove teorije u razvoju odgovarajućih sistema koje funkcionišu na globalnom nivou.

Nakon uspješnog završetka studija, masteri elektrotehnike će biti sposobni da pokažu:

Sistematsko razumijevanje ključnih aspekata elektrotehnike, koji uključuje sticanje koherentnog i detaljnog znanja.

Veliko razumijevanje koje omogućava studentima da smisle i podrže argument i riješe problem koristeći ideje i tehnike, koje su u prvom planu računarske prakse, i opišu i komentiraju posebne aspekte trenutnih istraživanje, ili naprednih stipendija.

Uvažavanje neizvjesnosti, neodređenosti i granica znanja.

Konzistentna primjena razvojnih metoda i tehnika koje su naučene da za pregled, konsolidaciju i proširenje i da se inicijaliziraju i provedu projekti na profesionalnom nivou.

Mogućnost da se kritički procjene argument, pretpostavke, apstraktni koncepti i podaci, da se napravi procjena i izdvoje prikladna pitanja da vi se postiglo rješenje – ili pronašao set rješenja – na određeni problem.

1.8 Vještine i druge karakteristike Po završetku master studija, studenti trebaju da pokažu slijedeće:

sposobnost upravljanja vlastitim učenjem i korištenje naučnih pregleda i primarnih izvora (npr, istraživački časopisi i/ili originalni materijali prikladni naučnoj oblasti);

prenošenje informacija, ideja, problema i rješenja stručnim i nestručnim licima;

posjedovanje kvaliteta i prenosivih vještina koje zahtijevaju vježbanje inovativnih i ličnih odgovornosti, donošenje odluka u složenom i nepredvidljivom kontekstu i mogućnost učenja potrebnog da se preuzmu odgovarajuća daljnja treniranja stručne prirode.

1.8.1 Intelektualne Vještine

Po završetku nastave, student će razviti vještine u:

Sinteza: integriranje teorije i prakse, osmišljavanje odgovarajućih teorijskih modela u sistemima elektrotehnike.

Računarska analiza: odabir i primjena odgovarajućih računarskih tehnika da se riješe zadani problem.

Eksperimentalna analiza: sticanje, analiziranje i interpretacija sintetičkih i eksperimentalnih podataka i razumjevanja jačine i ograničenja korištenja svih vrsta u eksperimentalnoj analizi podataka.

Kritička analiza: čitanje, kritikovanje i diskusija naučnih članaka, posebno onih koji prelaze granice izmeću inženjeringa i drugih oblasti. Prezentovanje pisanih argumenata koje se zasniva na čitanju iz različitih izvora.

Rješavanje problema: primjena inženjerskih principa u rješavanju različitih problema.

Procjena: interpretacija eksperimentalnih podataka u naučnom kontekstu i demonstracija vještina potrebnih za planiranje, izvođenje i raport istraživačkih projekata.

1.8.2 Praktične vještine vezane za Polje studiranje

Po završetku nastave, student će trebati pokazati slijedeće praktične vještine:

Odabir i primjena računarskih metoda za rješavanje različitih inženjerskih problema.

Primjena informacionih tehnologija za prikupljanje i analizu eksperimentalnih podataka.

Samostalno provođenje istraživačkih projekata sa minimalnim nadgledanjem i praćenjem nadzornih lica.

Razumijevanje problema i sticanje iskustva u radu u multi-disciplinarnim timovima.

1.8.3 Prenosive vještine

Po završetku studija, student će razviti veliki broj prenosivih vještina koje uključuju:

6

Upravljanje vlastitim učenjem i provođenje samostalnih razmišljanja i učenja

Specifikacija problema i modeliranje

Primjena matematičkih i računarskih tehnika za rješavanje (inženjerskih) problema

Korištenje općih informacionih tehnologija

Upravljanje istraživačkim projektima koje uključuje planiranje i vremensko upravljanje

Provođenje

Provođenje inženjerskih istraživačkih radova, od uspostavljanja hipoteze do pisanja izvještaja.

Rad u multi-disciplinarnim timovima.

Kritička analiza

1.9 Metode za Evaluaciju i Unapređivanje Kvaliteta i Standarda u Podučavanju i Učenju

Studentske Grupe i Godišnji studentski pregledi

Promatranje predavača za vrijeme predavanja

Napredne Stručne Diplome u podučavanju i učenju u Visoko Školskom Obrazovanju

Članstvo u Akademiji Visokog Obrazovanja

Izvještaji Vanjskih Ispitivača

Akreditacijske Posjete

Pregled plana i programa

Predmetni Odbori

Godišnji i periodični izvještaji

1.9.1 Mehanizmi za dobivanje povratnih informacija studenata o kvalitetu nastave I njihova iskustva sa učenjem

Prikupljaju se upitnici za svaku komponentu predmeta I razmatraju od strane predavača I tutora tokom sastanka osoblja na odsjeku I provode se postupci I rješenja donešeni na tom sastanku tokom svakog semestra, organizuju se sastanci

studenata sa predavačima. Upitnici za evaluaciju nastave.

1.9.2 Mehanizmi za pregled i evaluaciju podučavanja, učenja, ocjenjivanja i programa rada kao i standard ishoda

Sastanci na odsjeku u Junu/Julu gdje predavači razmatraju strukturu predmeta, način izvođenja nastave, studentske performanse u ocjenjivanju, mišljenja studenata o kvaliteti i prave preporuke za moguće izmjena i poboljšanja. Također se ovi sastanci koriste da se raširi najbolja praksa za tehnike učenja i podučavanja.

Izvještaji ispitivača (vanjskih i unutarnjih) na pregled u pojedinoj godini, gdje se komentariše stopa prolaznosti, standardi učenja i pregled performansi.

Upitnici za evaluaciju nastave. Godišnji izvještaj Direktora Akademskom odboru Odsjeka sa detaljima o prijemu, osoblju, promjenama i kvaliteti na

predmetima, studentske performanse, odredišta diplomiranih studenata Magistara nauka i poteškoće koje su uočene na predmetima.

Odredište studenata, zaposlenje ili daljnji nastavak studiranja. Savjetodavni odbor (iz industrije i kliničke prakse) koji pruža povremene i vrijedne komentare o napretku i razvoju predmeta

za njihove potencijalne buduće uposlenike.

1.10 Pokazatelji Kvalitete i Standarda

Mišljenje studenata o kvaliteti

Stopa uspjeha za svaki ciklus za svaki predmet

Studentske modulske procjene

Godišnje Studentske Ankete

Prvo Odredišna Statistika

Profesionalna akreditacija

Izvještaji Vanjskih Ispitivača

1.11 Kriterij za Prijem Uslovi za prijem su u skladu sa pravilima Univerziteta i Fakulteta, u kojem odjel za elektrotehniku i elektroniku djeluje i to je da prizna svakog aplikanta koji je sposoban uspješno završi odabrane predmete. Tamo gdje je kriterij zasnovan, oni će biti

7

smišljeni na načina da se prouči participacijska agenda i izjednače sa pravilima Univerziteta. Profil za prijem će biti pregledan na godišnjem nivou kao i kriterij za odabir i pružit će fer i objektivnu osnovu za odabir. Prijem ce pratiti Univerzitetske procedure. Prijave će se obično razmatrati tako da studenti trebaju da zadovolje slijedeće kriterije

a) Akademska sposobnost

1. Za sve kandidate tražiti će se posjedovanje dokazane I potencijalne izvrsnosti. Prikladan indikator uključuje dvije ili više povjerljivih reference, akademski transkript ili njegov ekvivalent, (na aplikacijskoj formi) izjava koja objašnjava kako će predmeti pomoći daljnjem napretku karijere aplikanta I performanse na intervju-u.

2. Aplikant je pružio dovoljno dokaza, prema mišljenju nadležne osobe, da predloži da posjeduje dovoljno

akademskih sposobnosti i predanosti da nastavi za odabrani program za zaključivanje unutar određene vremenske granice. Ovo uključuje dovoljan nivo matematike i/ili računarskog programiranja kao osnovu za uspješno završavanje predmeta i razumijevanje kako će magistarski program pomoći kandidatu za napredovanje u karijeri i evidencija za sposobnost rada u multi-disciplinarnim timovima.

3. Od aplikanata se očekuje postizanje Stepena Pohvale (ili ekvivalenta) u inženjeringu, fizici, matematici, kompjuterskim naukama ili sličnom području.

b) Zahtjev za znanje Engleskog Jezika

1. Aplikanti čiji prvi jezik nije Engleski moraju priložiti međunarodno priznatu potvrdu o poznavanju engleskog jezika.

Od kandidata se očekuje da zadovolje iduće kriterije: 2. Za IELTS test, najmanje ostvaren skor potreban je 5. Za TOEFL najmanje je potrebno ostvariti 450 ili za

računarsko-bazirani test 200 bodova ili ekvivalentno.

c) Pogodnost

1. Program studiranje koje kandidat želi da nastavi je podesan za akademske interese i mogućnosti koje privlače pažnju kandidata u njihovim aplikacijama i (gdje je to pogodno) kandidat posjeduje neki preliminarni akademski rad ili predavanje koje se normalno podrazumijeva nužnim za prihvatanje na željeni program.

2. Odsjek za Elektrotehniku i Elektroniku je u mogućnosti obezbjediti nadzor i olakšanja za odabrani program ili rad kandidata.

8

2. PLAN I PROGRAM

Prvi Semestar ŠIFRA NAZIV PREDMETA T P ECTS XXX xxx Izborni I 3 0 6 XXX xxx Izborni II 3 0 6 XXX xxx Izborni III 3 0 6 XXX xxx Izborni IV 3 0 6 EEE 591 Postdiplomski projekat I 0 0 6

Ukupno 12 0 30

Drugi Semestar ŠIFRA NAZIV PREDMETA T P ECTS XXX xxx Izborni V 3 0 6 XXX xxx Izborni VI 3 0 6 XXX xxx Izborni VII 3 0 6 XXX xxx Izborni VIII 3 0 6 EEE 592 Postdiplomski projekat II 0 0 6

Ukupno 12 0 30

Izborni Predmeti

ŠIFRA NAZIV PREDMETA T P ECTS EEE 505 Metode naučnog istraživanja 3 0 6 EEE 506 Upravljanje energijom 3 0 6 EEE 507 Obnovljivi izvori energije 3 0 6 EEE 508 Distribuirana proizvodnja i integracija u elektro distributivnu mrežu 3 0 6 EEE 509 Stabilnost i upravljanje elektroenergetskim sistemima 3 0 6 EEE 510 Napredne tehnologije u pametnim elektoenergetskim mrežama 3 0 6 EEE 511 Optoelektronički uređaji 3 0 6 EEE 514 VLSI testiranje i pouzdanost 3 0 6 EEE 517 Elektronska kola niskih snaga 3 0 6 EEE 519 Kombinovani Analogni/Digitalni IC Dizajn 3 0 6 EEE 520 Mikrotalasna elektronska kola 3 0 6 EEE 521 Elektromagnetni talasi i primjena 3 0 6 EEE 522 Napredna poglavlja iz elektromagnetike 3 0 6 EEE 523 Teorija antena 3 0 6 EEE 524 Računska elektromagnetika 3 0 6 EEE 525 Statistička teorija telekomunikacija 3 0 6 EEE 526 Satelitska komunikacija i dizajn mikrotalasnih sistema 3 0 6 EEE 527 Teorija informacija 3 0 6 EEE 528 Kognitivni radio 3 0 6 EEE 529 Uvod u stohastičke sisteme 3 0 6 EEE 530 Statistička obrada signala 3 0 6 EEE 531 Projektovanje visokofrekventnih sklopova 3 0 6 EEE 532 Projektovanje telekomunikacijskih mreža 3 0 6 EEE 533 Arhitektura interneta 3 0 6 EEE 534 Protokoli u telekomunikacijskim mrežama 3 0 6 EEE 538 Napredna digitalna obrada signala 3 0 6 EEE 539 Obrada govornih signala 3 0 6 EEE 540 Mobilna i bežična komunikacija 3 0 6 EEE 541 Napredni komunikacijski sistemi 3 0 6 EEE 543 Distribucijski sistemi i industrijske komunikacije 3 0 6 EEE 544 Računarska inteligencija 3 0 6

9

EEE 545 Digitalni sistemi upravljanja 3 0 6 EEE 546 Programiranje ugradbenih sistema 3 0 6 EEE 547 Sistemi u realnom vremenu 3 0 6 EEE 548 Arhitektura ugradbenih računara 3 0 6 EEE 549 Sistemi na čipu 3 0 6 EEE 550 Projektovanje ugradbenog softvera za komunikacije 3 0 6 EEE 560 Stabilnost dinamičkih sistema 3 0 6 EEE 561 Projektovanje električnih mašina 3 0 6 EEE 563 Električno i magnetno polje u elektroenergetici 3 0 6 EEE 564 Analiza elektroenergetskih sistema 3 0 6 EEE 565 Napredna poglavlja u zaštiti elektroenergetskih sistema 3 0 6 EEE 566 Energetski efikasni sistemi osvjetljenja 3 0 6 EEE 569 Napredne visokonaponske tehnike 3 0 6 EEE 570 Računarske metode u elektroenergetici 3 0 6 EEE 575 Industrijski sistemi automatskog upravljanja 3 0 6 EEE 577 Adaptivno upravljanje 3 0 6 EEE 579 Optimalno upravljanje 3 0 6 EEE 580 Identifikacija sistema 3 0 6 EEE 581 Napredna robotika 3 0 6 EEE 584 Robusni sistemi upravljanja 3 0 6 EEE 587 Sistemi upravljanja otporni na kvarove 3 0 6 EEE 588 Varijabilni sistemi upravljanja 3 0 6 GBE 509 Biomedicinska telemetrija 3 0 6

GBE 513 Odabrana poglavlja u bioinženjerstvu 3 0 6

GBE 514 Odabrana poglavlja u bioinformatici 3 0 6

GBE 525 Sistem upravljanja kvalitetom laboratorija 3 0 6

CEN 552 Data Mining 3 0 6 CEN 557 Digitalna obrada slika 3 0 6 CEN 559 Mašinsko učenje 3 0 6 CEN 563 Mrežno programiranje 3 0 6 CEN 566 Mobilno programiranje 3 0 6 CEN 582 Računarska i mrežna sigurnost 3 0 6 CEN 583 Paralelna računarska arhitektura 3 0 6 CEN 585 Napredne računarske mreže 3 0 6 CEN 591 Neuronske mreže 3 0 6

Šifra Predmeta : EEE 505 Naziv Predmeta: METODE NAUČNOG ISTRAŽIVANJA

Stepen: Master Godina: 1 Semestar: 1, 2 ECTS: 6

Status: Izborni Sati Sedmično: 3+0 Ukupno Sati: 45+0

Opis Predmeta

Cilj ovog predmeta je pregled i analiza koncepta naučnog istraživanja teoretski i praktično. Ovaj predmet uvodi u prirodu istraživanja u prirodnim naukama, najizrazitije u elektrotehnici. Sve faze osmišljavanja i izvođenja istraživanja, pretvaranje dobijenih podataka u smislene rezultate, i predstavljanje rezultata putem naučnih radova su pokriveni kroz predmet. Ovaj predmet nudi studentima objašnjenjeo načinu na koji se vrši pregled literature za potrebe različitih vrsta naučnih radova, načinu prikupljanja primarnih podataka, te obrazloženju rezultata. Također se diskutuju osnovna etička načela koja će biti primijenjena za vrijeme istraživanja. Na kraju semestra, studenti bi trebali analizirati originalne naučne članke i studije slučaja kako bi shvatili njihovu razliku. Aktivno učešće studenata i priprema visoko kvalitetne prezentacije su od najvećeg značaja

Ciljevi Predmeta

Kognitivni, afektivni i bihevioralni ciljevi predmeta su sljedeći: Podučavanje koncepata istraživačke metodologije u polju genetike i bioinženjerstva teoretski i praktično. Omogućavanje studentima da daju izvještaj o istraživačkom radu i daju prijedlog teze u njihovim poljima interesa

kroz semestar. Ohrabrivanje studenata da efektivno prezentuju istraživačke radove.

Sadržaj Predmeta

Sedmica 1: Priroda istraživanja u genetici i bioinženjerstva Sedmica 2: Formulisanje i razjašnjavanje istraživačke teme i ciljeva Sedmica 3: Pravljenje razlike izmedju studija slučaja, pregleda i originalnog naučnog rada Sedmica 4: Kritički pregled naučne literature Sedmica 5: Razumijevanje istraživačkog materijala i metoda, filozofije i pristupa Sedmica 6: Formulisanje eksperimentalnog istraživačkog dizajna Sedmica 7: Etika pristupa i istraživanja Sedmica 8: PARCIJALNI ISPIT Sedmica 9: Selekcija i prikupljanje uzoraka Sedmica 10: Prikupljanje primarnih podataka kroz opservaciju i eksperimente Sedmica 11: Prikupljanje primarnih podataka koristeći različite analitičke alate Sedmica 12: Prezentovanje dostignutih rezultata Sedmica 13: Analiziranje originalnih naučnih radova Sedmica 14: Analiziranje studija slučaja Sedmica 15: Pisanje i prezentovanje prezentacije o istraživačkim primjenama u genetici i bioinženjerstvu Sedmica 16: ZAVRŠNI ISPIT

Metode predavanja 1. Interaktivna predavanja 2. Diskusija i grupni rad 3. Prezentacije

Metode ocjenjivanja studenata (%)

Kviz 0 % Lab/Praktični ispit 0 %

Zadaća 0 % Seminarski rad 0 %

Projekat 20 % Prisustvo 0 %

Parcijalni ispit 20 % Participacija na času 0 %

Prezentacija 30 % Završni ispit 30 %

Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po okončanju ovog predmeta, studenti trebaju biti u mogućnosti: 1. Definisati osnove naučno-istraživačkih metoda 2. Opisati istraživački dizajn i metode prikupljanja podataka 3. Dati u glavnim crtama strategiju analize 4. Ispitati istraživačke izvještaje i publikacije 5. Definisati ulogu etike u istraživanju 6. Početi da efikasno rade kao dio tima 7. Razviti međuljudske, organizacijske i vještine rješavanja problema u okruženju 8. Vježbati neke lične odgovornosti 9. Prezentovati dobijene rezultate 10. Interpretirati naučne podatke 11. Citirati literaturu pravilno

Preduslovni predmet(i) -

Jezik nastave Engleski

Obavezna literature Razni istraživački radovi na polju elektrotehnike.

Preporučena literatura -

ECTS (PO STUDENTU) OPTEREČENJE

Aktivnosti Količina Trajanje (sat) Ukupno opterečenje

Predavanja (14 sedmica x broj sati Predavanja po sedmici) 15 3 45

Laboratorije/Praksa (14 sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici) 15 2 30

Parcijalni ispit ( 1 sedmica) 2 2

Završni ispit (1 sedmica) 1 2 2

Priprema za parcijalni ispit 1 10 10

Priprema za završni ispit 1 20 20

Zadaća / Projekat 1 21 21

Seminar / Prezentacija 1 20 20

Ukupno opterečenje 150

ECTS (Ukupno opterečenje / 25) 6

Šifra Predmeta : EEE 506 Naziv Predmeta: Upravljanje energijom



Opis Predmeta

Cilj predmeta je omoguciti studentima da steknu nove znanja i vjestine kako bi bili u mogucnosti da rjesavaju analiticke i strateske probleme u oblasti energetskih sistema i uprvaljanja bazirano na sistemskom razmisljanu i modelovanju. Studenti ce nauciti o istijskom aspektu proizvodnje energije i troskovima potrosnje elektricne energije. Osnovni prinicipi upotrebe energije i uticaja na okolis, te finanaijski aspekti ce takodjer biti objasnjeni. Razumijevanje energetskog sistema ukljucujuci aspekt menadzmenta (upravljanja) ce biti objasnjen kroz konkretne primjere koji obuhvataju razlicite aspekte kao sto su analiza sistema uprvaljanja, biznis strategije, novi trendovi u upravaljanju, te upotreba novih tehnologija u razvoju.

Ciljevi Predmeta Upoznavanje sa menadzmentom u energetskom sektoru, strategijom proizvodnje u energetskom sektoru. Upoznavanje sa trgovinom i kupnjim energije na trzistu, uprvaljnje potrosnjom u industriji i domacinstvima. Pronalazenje mogucnosti i metoda za efikasnijom upotrebom energije.

Sadržaj Predmeta

1. Analiza energetskog system. Pregled energetskih sistam, diskusije na posljedice promjena koje se desavaju u energetkom sistemu u svijetu.

2. Metode za evaluaciju efikasnosti energetskog Sistema, modelovanje. Diskusija razlicitih metoda koje se koriste u analizi energetskog Sistema. Ovaj dio ukljucuje primjere razlicitih modela energetskih analiza koje su povezanesa termodinamikom.

3. Proizvodnja, potrosnja i potreba energeije kroz istoriju i danas 4. Potrosnja energije i uticaj na okolis 5. Mogucnosti ustede energije 6. Strategije upravljanja potrosnjom energeije u razlicitim sektorima 7. Troskovno ucinkovite strategije u oblasti uprvaljnja energijom 8. Identifikacija, evaluacija I implmentacija mjera skladistenja energije 9. Novi trendovi na trzistu energijom, Deregulisano trziste energijom. 10. Upotreba IT tehnologija u oblasti upravljanja energijom 11. Skladistenje energije u industriji 12. Uprvaljanje elektricnom energijom 13. Regulacija energetskih djelatnosti i organizacija tržišta energije

Metode predavanja

1. Interaktivna predavanja 2. Diskusija i grupni rad 3. Prezentacije (4-5 studenata po Semestru) 4. Projekti







Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po uspijesnom zavrsetku kursa studenti ce biti u mogucnosti da: 1. Objasne globalnu proizvodnju, potrosnju i upotrebu energetskih resursa kroz istoriju i danas 2. Objasne okolisni, ekonomski i politicki uticaj potrosnje energije 3. Objasne upotrebu programa uprvaljanja energijom 4. Navedu i objasne komponente efektivnog uprvaljanja energijom 5. Objasne principe troskovno ucinkvitih projekata i programa u enregtskom sektoru, optimizaciju upotrebe energije i

digorocno prihvatljvih tehnickih rjesenja u uprvaljanju energijom kroz razlicite primjere 6. Objasne osnovne principe trziosta elektricne energije 7. Objasen osnovne princpie skladistenja energije, reduciranja troskova i planiranja u energetskom sektoru



Obavezna literature Barney L. Capehart, Wayne C. Turner, William J. Kennedy, Guide to Energy Management, 2006 Ehud I. Ronn: Real Options and Energy Management: Using Options Methodology to Enhance Capital Budgeting

Decisions, Risk Books, 2003

Preporučena literatura Kennedy, William J., Turner, Wayne C., & Capehart, Barney L., Guide to Energy Management , The Fairmount

Press, (1994.)




Laboratorije/Praksa (14 sedmica x broj sati Laboratorije po sedmici)

Parcijalni ispit ( 1 sedmica) 1 2 2




Zadaća / Projekat 17 17

Seminar / Prezentacija 17 17



Šifra Predmeta : EEE 507 Naziv Predmeta: Obnovljivi izvori energije



Opis Predmeta

Kroz predmet ce se objasniti osnove energetskih sistema i obnovljivih izvora energije, sa detaljnom analizom energetskog sektora i fokusaom na alternativne izvore enrgeije, njihovom tehnologijom i primjenom. Kroz predemt ce se predstvaiti i objasniti danasnje i buduce potrebe drustava za energijom, objasniti konvencionalne izvore enregije i sisteme, ukljucujuci fosilna goriva i nuklearnu energiju. Fokus ce se staviti na obnovljive izvore energije koa sto su solarna enregija, biomasa, enregija vjetra, geotermalna energije, hidor itd. Metode konverzije energije ce biti objasnjene i pokazane kroz razlicite primjere.

Ciljevi Predmeta Student će spoznati globalnu važnost obnovljivih izvora energije te upoznati s mogućnošću njihova iskorištavanja. Usvojena znanja moći će primijeniti na rješavanje praktičnih problema primjene obnovljivih izvora energije.

Sadržaj Predmeta

Osnovni koncpet obnovljivih izvora energeije, konverzija energije i skladistenje, fizikalni principi i osnovne jednacine, tehnologije konverzije I skladistenja, upotreba obnovljivih izvora energeije (grijanje, goriva, elektricna energija) sa fokusom na elektricnu energiju, konevrzija solarne energije, konverzija energije vjetra, vjetroelektrane, male hidrocentrale, konverzija geotermalne enrgeije i skladistenje, biomasa. Regulativa obnovljvih izvora energije.

Metode predavanja






Parcijalni ispit 25% Participacija na času 0 %


Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon položenog ispita od studenta se očekuje da zna: 1. opisati osnovne principe tehnologije obnovljivih izvora energije i njihovu primjenu 2. Razumije izazove i probleme koji se odnose na upotrebu razlicitih izvora energije, ukljucujci fosilna goriva,

uzimajuci u obzir uticaj na okolis 3. definirati energetski potencijal i ekonomiju primjene pojedinih obnovljivih energetskih izvora 4. Opisati i objasniti osnvne komponente razlicitih sistema obnvljivih izvora 5. prepoznati probleme vezane za primjenu pojedine tehnologije u postojeće energetske sisteme 6. Izvesti jednostavne tehnicko-ekonomske procjene obnvljivih izvora energije konvencionlnih sistema 7. Analizira uticaj na okolis 8. Projektovati jednostavne sisteme bazirane na obnvljivim izvorima energije



Obavezna literature Boyle, Godfrey. 2004. Renewable Energy (2nd edition). Oxford University Press Boyle, Godfrey, Bob Everett, and Janet Ramage (eds.) 2004. Energy Systems and Sustainability: Power for a

Sustainable Future. Oxford University Press

Preporučena literatura Schaeffer, John. 2007. Real Goods Solar Living Sourcebook: The Complete Guide to Renewable Energy

Technologies and Sustainable Living













Šifra Predmeta : EEE 508 Naziv Predmeta: Distribuirana proizvodnja i integracija u elektro distributivnu mrežu



Opis Predmeta

Distribuirana proizvodnja (obnovljivi izvori elektricne enrgije) predstvaljaju znacajan segment trzista elektricne energije u dijleu proizvodnje, distribucije i potrosnje elektricne energeije. Distribuirana proizvodnja ukljucuje lokalne energetske resurse/izvore bazirane na fosilnim gorivima (na primjer ko-generacija LNG), obnvoljive izvore energije kao sto su vjetar, voda, sunce, nisko-karbonski hibridni energetski sistemi koji kombinuju enregtske resurse, bilo da se radi o obnovljivim izvorima ili baziranim na fosilnim gorivima. Kroz ovaj predmet ce se objasniti i razmatrati osnovi principi, prakse i problematika koja se odnosi na prikljucenje obnovljvih izvora energije na elektro-energetsku mrezu. Nadalje, teme kao sto su upravljanje i zastiti proizvodnje energeije iz obnovljih izvora unutar distributivnih mreza, te aspekti planiranja i pouzdanosti ce takodjer biti razmatrani. Predmet ce se uglavnom fokusirati na integraciju obnovljivih izvora baziranih na suncu i vjetru, kao i mogucnostima skladistenja energije.

Ciljevi Predmeta Cilj predmeta je da objasni distribuirane proizvodne sisteme, da objasni problematiku prikljucenja istih u elektroenergetsku mrezu. Takodjer ima za cilj da student upozna sa modelovanjem i simulacijom energetskog sista sa distribuiranim izvorima, fokusirajuci se na vjetrogeneratore, solarne sisteme.

Sadržaj Predmeta

1. Dinamika elektro-energetskog Sistema ukljucujuci distribuirane sisteme 2. Konverzija energeije i snage izmedju elektricnih masina i mreze 3. Upravljanje energetskim sistemima koristeci konvertore 4. Aktivni mrezni uredjaji, FACTS tehnologija 5. Najvise koristene tehnologije u distribuiranoj proizvodnji, interakcija izmedju istih u zavisnosti od nacina spajanja

na mrezu 6. Inkuzija sistam skladistenja energeije u mrezi 7. Solarni sistemi, tehnicki zahtjevi za prikljucenje u mrezu, specificni zahtjevi investitora, pracenje vrsnih opterecenja 8. Energija vjetra, vjetro generatori, principi pretvorbe energije vjetra, karaktersitike vjetro turbine 9. Sistemi vjetro generatora, tehnicki zahtjevi za prikljucenje na mrezu, konfiguracija farmi vjetro generator, struktura

invertora i upravljanje

Metode predavanja





Projekat 25% Prisustvo 0 %



Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon uspijesno zavrsenog predmeta, student ce: 1. Razumjeti funkcionisanje i strukturu razlicitih obnovljivih izvora, te pratece tehnologije 2. Razumjeti izazove i rjesenja za integraciju obnovljivih zivora energeije u zgradama podstanicama i u

elektroenergetskoj mrezi, 3. Znati da razmatra razlicita rjesenja za projektovanje obnovljivih izvora energije 4. Poznavati zakonski okvir koji se tice uslova prikljucenja obnovljivih izvora energije u elektroenergetsku mrezu 5. Razmatra problematiku koja se odnosi na prikljucenje distribuiranih izvora na mrezu, poredi efikasnost razlicitih

rjesenja skladistenja energije u mrezi, te da prati posljednja dostignuca u razvoju obnovljivih izvora energije



Obavezna literature Teodorescu, R.; Liserre, M.; Rodríguez, P. Grid converters for photovoltaic and wind power systems [on line]. Wiley,

2011. [Consultation: 16/05/2014]. Available on: <http://onlinelibrary.wiley.com/book/10.1002/9780470667057>. ISBN 978-0-470- 05751-3.

Preporučena literatura

Farret, F.A.; Simões, M.G. Integration of alternative sources of energy [on line]. Hoboken: John Wiley and Sons, 2006 [Consultation: 21/05/2014]. Available on: <http://onlinelibrary.wiley.com/book/10.1002/0471755621>. ISBN 9780471712329.

Bollen, M.H.J.; Hassan, F. Integration of distributed generation in the power system. Hoboken, New Jersey: Wiley-IEEE Press, 2011. ISBN 9780470643372.













Šifra Predmeta : EEE 509 Naziv Predmeta: Stabilnost i upravljanje elektroenergetskim sistemima



Opis Predmeta

Kroz predmet ce se detaljno razmotriti problemi stabilnosti i uprvaljanja elektro energetskog sistema. Generalno, predmet se odnosi na izucavanje uprvaljanja enersgetskim sistemom ukljucujuci funkcionisanje proizvodna postrojenja u normalnim i abnormalnim rezimima rada. Predmet ce razmatrati razlicite pojave nestabilnosti u enregtskom sistemu koje mogu voditi do ispada, te objasniti kako se ovakve pojave mogu izbjeci koriste razlicite tehnologije uprvaljanja. Predmet pocinje sa pregledom velikih ispada koji su se desili u prethodnom periodu u svijetu, te predstvaljanjem i objasnjenjem razlicitih pojava nestabilnosti u sistemu. Procjena ststickih i dinamcikih stanja ce biti objasnjena.

Ciljevi Predmeta Cilj predmeta je da studenti steknu osnovna znanja o problemima ugaone stabilnosti u elektro energetskom sistemu, ukljucujuci fizikalne procese, modelovanje i simulacije.

Sadržaj Predmeta

Uvod i pregled problema vezanih za stabilnost elektro energetskog sistema (ugaona i naponska stabilnost) Model elektroenergetskog Sistema u stacionarnom stanju Teorija i modelovanje sinhronih masina Elemeni Sistema kao objekti upravljanja Opterecenje energetskog Sistema Upravljanje aktivnom i reaktivnom snagom P-f and Q-V regulacija Tranzijenta stabilnost Naponska stabilnost Metode za poboljsanje stabilnosti

Metode predavanja








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon uspijesno zavrsenog predmeta, studenti ce biti u mogucnosti da: 1. Objasne funkcionisanje sistema u stacionarnom rezimu rada 2. Objasne razlicite pojave nestabilnosti u elektroenergetskom sistemu 3. Da primjenom matematickog modela analiziraju stabilnosti elektro energetskog sistema 4. Objasne razlicite metode uprvaljanj elektro energetskim sistemom, te njihov uticaj na stabilnost sistema 5. Pokazu kako tranzijentna stabilnost energetskog sistema moze moze biti analiziorana upotrebom kriterija

jednakih podrucja 6. Analiziraju elektromehanicke rezime rada u energetskom sistemu 7. Razumiju i analiziraju tranzijentu i naponsku stabilnost sistema



Obavezna literature P. M. Andersson and A. A. Fouad, Power System Control and Stability, 2nd Edition, Wiley Interscience 2003.

Preporučena literatura M. Ghandhari: "Stability of Power Systems, An introduction" "Power System Stability and Control", (1165 pages) Prabha Kundur, McGraw-Hill, ISBN 0-07-035958-X













Šifra Predmeta : EEE 510 Naziv Predmeta: Napredne tehnologije u pametnim elektoenergetskim mrežama



Opis Predmeta

Upotreba komunikaciono-informacionih tehnologija znacajno je doprinjela u unaprijedju isporuke energije. Pmatne enrgetske mreze koriste ovu tehnologiju kako bi se elektricna energija isporucila na pouzdan i efiksan nacin, te ima potnecijal da znacajno utice na promjene u elektro-energetskom sektoru. Stoga, ovaj predmet ce pokazati i predstvaiti ICT tehnologije koje se danas koriste u pametnim mrezama, te uticaj pametnih mreza na industriju. Studenti na ovom predmetu ce nauciti osnovne elemente i karakteristike pametnih mreza, ciljeve, tehnologije, arhitekturu i uprvaljanje pametnim mrezama.

Ciljevi Predmeta

1. Da se objasni i pokaze kako moderan elektro energetski sistem funkcionise sa ekonomskog I fizikalnog stanovista 2. Da se detaljno objasni kako se ICT tehnologije koriste u prenosnooj mrezi 3. Da se detaljno objasne kako se ICT tehnolgije koriste u elektro distributivnoj mrezi 4. Da se detljano objasni upotreba ICT tehnolgija u svrhu uprvaljanja potrosnjom elektricne energeije

Sadržaj Predmeta

Razvoj elektro-energetskog sistema i elektro energetskih mreza kroz istoriju Pametne mreze I snadbijevanje elektricnom energijom (Mikromreze, Skladistenje, obnovljivi izvori

energije u mrezi) Elementi elektroenrgetske mreze i tehnologije mjerenja: proizvodnja, prenos, distribucija, potrosnje,

Sistem siroko-podrucnog mjerenja, Fazorska mjerenja (PMU) Elementi komunikacije i umrezavanja: arhitektura, standardi i adaptacija komunikacije kroz energetske

vodove, GSM; modeli komunikacije izmedju elemenata u pametnoj mrezi, Pametna mreza i distribucija Elementi upravljanja: aspekti upravljnja energijom u pametnim mrezama, SCADA sistemi, mikrogrid, Projekti, primjeri iz prakse Upravljacki elementi u pametnoj mrezi

Metode predavanja








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon uspijesno zavrsenog predmeta, studenti ce: 1. Znati i razumjeti fundamentalne osnove pametnih mreza 2. Razumjeti strukturu pametnih mreza 3. Znati da koriste simulacione alate i programe, kao sto su MATLAB, za analizu, optimizaciju i procjenu stanja 4. Biti upoznati sa komunikacionim tehnologijama, umrezavanjima koji se koriste u pametnim mrezama 5. Biti upoznati i znati koristiti racunarske tehnike koje se koriste u proracunima vezanim za pametne mreze



Obavezna literature James Momoh, “Smart Grid Fundamentals of Design and Analysis,” Wiley, 2012 ISBN 978 -0-470‐88939‐8

Preporučena literatura J Ekanayake, K. Liyanage, J.Wu, A. Yokoyama, N. Jenkins, “Smart Grid: Technology and Applications”- Wiley, 2012.













Šifra Predmeta : EEE 511 Naziv Predmeta: Optoelektronični uređaji



Opis Predmeta Principi poluprovodničkih lasera. Dinamika modulacije. Jednofrekventni laseri. Osnovne osobine AM i FM šuma. Podesivi poluprovodnički laseri. Kvantni laseri. Elektrooptički modulatori i prekidači. Detektori. Integrirana optoelektronička kola. Optički pojačivači – poluprovodnička i Erbijumska vlakna. Podesivi optički filteri.

Ciljevi Predmeta Cilj predmeta je da studentima ponudi solidno razumijevanje: Pasivnih i aktivnih fiber komponenti, poluprovodničkih lasera i pojačivača, optičkih detektora, multipleksera i demultipleksera, odašiljača i prijemnika, i optičkih prekidača.

Sadržaj Predmeta

Uvod u optička vlakna

Gubici u vlaknu, disperzija i nelinearnosti

Pasivne komponente

Aktivne komponente

Planarni medij prostiranja

Poluprovodnički laseri

Poluprovodnički pojačivači

Optički modulatori

Optički detektori: pin fotodiode

Optički detektori: Lavinska fotodiode

WDM komponente: Multiplekseri i demultiplekseri

WDM komponente: Odašiljči i prijemnici

Optički prekidači

Metode predavanja 1. Interaktivna predavanja 2. Diskusija i grupni rad 3. Prezentacije (4-5 studenata po Semestru)







Ukupno 100 %

Ishodi učenja

1. Upoznati osnovne principe optike i osnovne optoelektroničke uređaje 2. Razumjeti korištenje i radni režim osnovnih optoelektroničkih uređaja 3. Razumjeti ogromnu potencijalnu primjenu optoelektroničkih uređaja i odgovarajućih alata 4. Znati uraditi proračun osnovnih optoelektroničkih uređaja 5. Dobiti osjećaj interakcije elektronskih, termalnih, i optičkih fenomena u laserskim diodama 6. Osnovno znanje rukovanja i aplikacije optoelektroničkih uređaja



Obavezna literature F. Träger (Editor), Springer Handbook of Lasers and Optics, Springer, 2007.

Preporučena literatura -













Šifra Predmeta : EEE 514 Naziv Predmeta: VLSI testiranje i pouzdanost



Opis Predmeta

Predmetom su pokriveni VLSI testiranje i tehnike projektovanja za testiranje. Istaknute su i teme iz pouzdanosti integriranih kola i sistema. Pored različitih načina i standarda projektovanja, paćnja je posvećena i osnovnim koracima automatskog projektovanja, testiranja i programiranja digitalnih i analogno-digitalnih kola. Vježbama i tutorijalima se studenti pripremaju na korištenje komercijalnih alata.

Ciljevi Predmeta Naučiti teoriju i praksu vezanu za testiranje i pouzdanost VLSI

Sadržaj Predmeta

Osnove projektovanja VLSI Optimizacija rasporeda na čipu Postavljanje i povezivanje modula Optimizacija projektovanja modula na čipu Ekstrakcija kola Brza VLSI kola Analiza pouzdanosti Napredno parametarsko testiranje VLSI Modeli kvara Generiranje testnih uzoraka Projektovanje za testiranje BIST Testiranje Sistema na čipu

Metode predavanja Interaktivna predavanja 2. Diskusija i grupni rad







Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po završetku, student može: Razumjeti projektovanje i testiranje kompleksnih sistema hardvera i softvera Izvesti osnovne korake sinteze, validacije, testiranja i programiranja Koristiti alate za automatizaciju projektovanja Elaborirati strategiju testiranja Analizirati potrebe u VLSI testu Projektovati test VLSI sistema iz blokova Procijeniti potrebu za testiranjem



Obavezna literature

VLSI Physical Design Automation: Theory and Practice Authors: Sadiq M. Sait, Habib Youssef VLSI Test Principles and Architectures: Design for Testability (Systems on Silicon) by Laung-Terng Wang, Cheng-Wen Wu, Xiaoqing Wen, Morgan Kaufmann














Šifra Predmeta : EEE 517 Naziv Predmeta: Elektronska kola niskih snaga



Opis Predmeta

Estimacija snage na različitim nivoima dizajna (kolo, transzistor, ulaz), optimizacija snage za kombinaciona kola, optimizacija snage za sekvencijalna kola, višestepena sinteza za nisku potrošnju, dizajn na nivou kola i rasporeda za nisku potrošnju, metode naponskog skaliranja, memorija nasumičnog čitanja niske potrošnje, sistemska analiza i projektovanje snage.

Ciljevi Predmeta Naučiti teoriju i praksu vezanu za elektronska kola niskih snaga.

Sadržaj Predmeta

Uvod

Potrošnja snage u CMOS krugovima

Niskonaponski uređaji i dvonaponski sistemi

Redukovanje dinamičke snage

Analiza snaga

Logika za povrat energije

Memorije

Procesori niske potrošnje

Višejezgreni paralelizam i sistemi niske potrošnje

Redukcija snage u FPGA








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po završetku predmeta, student može: Analizirati i projektovati kola malih snaga Koristiti uzorke projektovanja i alate za kola malih snaga Optimizirati potrošnju sekvencijalnih i kombinacijskih kola Projektovati kola malih snaga na štampanoj ploči Koristiti softver za projektovanje



Obavezna literature Low Voltage, Low Power VLSI Subsystems (Hardcover) by Kiat-Seng Yeo , Kaushik Roy, McGraw-Hill Professional










Zadaća / Projekat




Šifra Predmeta : EEE 519 Naziv Predmeta: Kombinovani analogni/digitalni IC dizajn



Opis Predmeta Osnove dizajna analognog integriranog kruga, CAD tlocrt, počev od osnovnih pojačala kako osnovnih gradivnih elemenata preko diferencijalnih operacionih pojačala. Komparatori, Konvertori podataka. Pokriva metodologije dizajna i integracije analognih i digitalnih krugova unutar za potrebe simulacije na sistemskom nivou.

Ciljevi Predmeta Cilj kursa je ponuditi studentu solidno razumijevanje pri projektovanju raznih analognih/digitalnih integriranih krugova, obezbjeđujući napredne mogućnosti uz smanjenje troškova i cijene

Sadržaj Predmeta

Sandbox

Tehnike Projektovanja

Periferna kola

Specijalne logične strukture i memorije

Logika, binarna matematika i procesiranje

Uvod u analogna kola i pojačala

Uvod u oscilatore i RF

Tehnike konvertovanja

Pakiranje i testiranje








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po završetku, student može: Razumjeti faktore koji su uključeni u projektovanje mješovitih kola Pokazati ovo razumijevanje praveći shemu takvog kola u CAD softveru Projektovati mješovito kolo Izvršiti simulaciju takvog kola Izvesti mješovito kolo uz pomoć makroćelija



Obavezna literature Keith Barr, Asic Design in the Silicon Sandbox: A Complete Guide to Building Mixed-signal Integrated Circuits, McGraw-Hill, 2006.














Šifra Predmeta : EEE 520 Naziv Predmeta: Mikrotalasna elektronska kola



Opis Predmeta Tehnike tehnologije analognih kola u visokofrekventnom režimu. Distribuirani elementi kola; S-parametar dizajn visokofrekventnih analognih kola; analiza i dizajn potpomognuta računarom. Akcenat na dizajnu planarnih visokofrekventnih integriranih kola korištenjem CMOS i SiGE tehnologije. Oscilatori, pojačalo niskog šuma, pojačala snage

Ciljevi Predmeta

Ovaj predmet ce objasniti studentima dizjan, fabrikovanja i karakterizaciju mikrotalasnih elektronskih kola i uredjaja. Naglasak ce se staviti na: Tehnike i tehnologije analognih strujnih krugova u rezimima visoke frekvnecije, prenosne vodove i distribuirane strujne krugove, Dizajn S-parametara visoko frekevntnih aktivnih strujnih kola, analize primjenom racunara. Nadalje, kroz predmet ce se razmatrati i dizajn planarnih visoko-frekventnih aktivnih strujnih kola uz pomoc CMOS i SiGe tehnologija. Elementi za dizajn elektronskih kola i wireless komunikacija ce biti objasnjena ukljucujuci oscilatorna, nisko-frekventna pojacala.

Sadržaj Predmeta

Uvod. Tehnologija analognih kola pri visokim frekvencijama Distribuirani elementi Prenosne linije S Parametri. Smitov dijagram Analiza i dizajn potpomognuta računarom Pojačala Pojačala niskog šuma Širokopojasna pojačala Oscilatori Mikseri Pojačala snage Prezentacija projekta








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon uspijesno zavrsenog predmeta, studenti ce: 1. Znati da objasne principe funkcionisanja mikrotalasnih strujnih krugova i uredjaja 2. Moci da primjene znanja za projektovanje elektronickih krugova za mikrotalasne sisteme 3. Razumjeti i moci projektovati elektronicka kola za pojacanja signala, za nisko i visoko frekevntna kola, u

zavisnosti od vrste aplikacije i primjene 4. Moci da izvode mjerenja da okarakterisu i verificiraju karakteristike mikrotalsnih kola i uredjaja 5. Moci da istrazuju funckionisanje kljucnih mikrotalasnih standarda



Obavezna literature Microwave Engineering, David M. Pozar, 2nd ed., John Wiley & Sons,1998, ISBN 0-471-17096-8














Šifra Predmeta : EEE 521 Naziv Predmeta: Elektromagnetni talasi i primjena



Opis Predmeta Uvod u osnovne koncepte i primjenu elektromagnetnih talasa, uključujući prostiranje talasa u ravni, tokove energija i Poytingov vector, geometrijsku i fizičku optiku, koaksijalni talasovod, pravougaoni talasovod, dielektrični talasovod i fiber optika, šuplji rezonatori, dipolne antene i ostale vrste antena, bežične i radar aplikacije..

Ciljevi Predmeta

Cilj predmeta je da se objasne teme elektromagnetnih polja i talasa, prenosne vodove, talsovode i antene. Predmet je najmjenjen studentima koji studiraju prirodne nauke (fizika) i inzinjerske discipline, elektrothenika, kompijter inzinjering I telekomunikacije. Kroz predmet se zele pokazati vazne aplikacije elektromagnetizma i mikrotalasnih sistema studentima magistarskog studija.

Sadržaj Predmeta

Maxwellove jednačine i osnovni koncepti elektomagnetike,

Tokovi energije i Poyntingov vektor,

Aproksimacija geometrijske optike

Aproksimacija fizičke optike,

Valna rješenja za paralelne talasovode,

Valna rješenja za koaksijalne talasovode,

Valna rješenja za pravougaone talasovode,

Valna rješenja za dielektrične talasovode

Valna rješenja za fiber optiku,

Valovi u šupljim rezonatorima,

Radijacija dipolnih antena,

Polje antene, princip multiplikacije uzorka, faktor polja

Bežične i radar aplikacije








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon uspijesno zavrsenog kusra, studenti ce: 1. Razumjeti i moci primjeniti Maksvelove jednacine u odredjenim analizama u statsickim, stacionarnim i

dinamickim rezimima rada 2. Znati odrediti osnovne osobine elektromagnetnih talasa u talasovodima 3. Razviti jednacine koje opisuju ponasanje talasa duz ravnomjernog prostiranja te da rjese razlicite probleme

talasovoda 4. Znati da analiziraju pravougaone talasovode i razumiju prostiranje elektromagnetnih talasa, ukljucujuci

prostiranje u dielektricnim talasovodima i optickim vodovima 5. Znati da primjene analiticke i numericke tehnike za rjesavanje prakticnih problema



Obavezna literature “Electromagnetic Waveguides: Theory and Applications”, S. F. Mahmoud, IET, 1991, ISBN: 0863412327, 9780863412325.














Šifra Predmeta : EEE 522 Naziv Predmeta: Napredna poglavlja iz elektromagnetike



Opis Predmeta Maxwellove jednačine, teorema reciprociteta, intergalne jednačine, Grinova funkcija, analiza singulariteta Grinove funckije, raspršenje elektromagnetnih talasa, integralne reprezentacije, inverzni problemi, funkcija kontrasta

Ciljevi Predmeta Cilje predmeta je da objasni napredne teme iz elektroemagnetizma koje ukljucuju teoremu reciprociteta, integralne jednačine, Grinove funkcije, raspršenje valova, inverzne probleme.

Sadržaj Predmeta

Maxwellove jednačine u vremenskom i frekventnom domenu

Vektorski potencijal A i F izražen preko J i M

Rješenja valne jednačine za A

Rješenja valne jednačine za F

Teorema reciprociteta u elektromagnetici

Principi ekvivalencije polja

Integralne jednačine u elektromagnetici

Grinove funkcije za valne jednačine

Analiza singulariteta za Grinove funckije

Raspršenje elektromagnetnih talasa

Integralni oblik problema raspršivanja talasa

Raspršivanje od cilindričnih objekata

Inverzni problem raspršivanja

Funkcije kontrasta








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon uspijesno zavrsenog predmeta, studenti ce: 1. Znati da urade proracun elektricnih i magnetnih polja u smislu odredjivanja skalarnih i vektorskih potnecijala,

proracun primjenom Maxwelovih jednacina 2. Znati da vizualiziraju ponasanje elektromagnetnih polja kako se oni prostiru u materijalima, zrace iz izvora, i

rasprsavaju usljed prepreka 3. Znati da primjene kvanitativne analize i rjesenja za odredjeni broj fundamentalnih problema 4. Znati da primjene elektromagnetne teoreme na odredjene probleme 5. Znati da primjene funkcije skalarnog i vektorskog potnecijala u problemima elektromagnetizma



Obavezna literature “Electromagnetics”, Edward J. Rothwell, Michael J. Cloud, CRC Press, 2001, ISBN: 084931397X, 9780849313974














Šifra Predmeta : EEE 523 Naziv Predmeta: Teorija antena



Opis Predmeta Mexwellove jednačine, električno i magnetno polje, radijacija, razne vrste antena, Huygensovi principi, reflektor, projektovanje antena, sistem pametnih antena

Ciljevi Predmeta Glavni cilj predmeta je upoznati studenta sa osnovnim konceptimaanalize i projektovanja antena.

Sadržaj Predmeta

Uvod, Vrste antena i mehnizmi radijacije Fundamentalni parametri antena, Efektivna dužina i efektivna površina antene Integrali radijacije, Teorem dualnosti i reciprociteta Linearne zicna antene, Dipoli i Unipoli Antenski niz, Pravilni linerani niz. Niz sa uniformnom raspodjelom amplituda Helikoidalna antena. Aktivna antena. Aktivna primjena antena i njeni parametri Siroko pojasne antenet Frekventno nezavisne antene, Jednoelementna predajna antena. Adaptivni antenski sistem. Pametne Antene Mjerenja kod antena








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon uspijesno zavrsenog predmeta, studneti ce: 1. Znati da formulisu odgovarajuci model i proracunaju osobine za linearni antneski niz kao i za pravougaone antene 2. Znati da objasne teoretske osobine antena, te vezu izmedju elektramganteskih osobina, efikasnosti antene i opsega

djelovanja 3. Znati da proracunaju radijaciju antene i odgovarajuce parametre iz raspodijele struja 4. Znati da analiziraju mikrostrip antene 5. Znati da analiziraju reflektor antene 6. Znati da analiziraju i dizajniraju antenski niz



Obavezna literature Antenna Theory: Analysis and Design-Third Edition, Constantine A. Balanis, Wiley, 2005, ISBN: 0-471-66782-X;

Preporučena literatura Antennas: For All Applications-Third Edition, John D. Kraus and Ronald J. Marhefka, Mc Graw Hill, 2002, ISBN: 0-07-232103-2; Foundations of Antenna Theory and Techniques, Vincent F. Fusco, Pearson, 2005, ISBN: 0-130-26267-6













Šifra Predmeta : EEE 524 Naziv Predmeta: Računska elektromagnetika



Opis Predmeta Pregled numeričkih rješenja matričnih jednačina, metoda momenata, metode varijacije, pristup korištenjem frekventnog domena. Korištenje navedenih metoda pri rješavanju raznih problema raspršivanja, i u analizi pasivnih mikrotalasnih komponenti.

Ciljevi Predmeta Cilje predmeta je da objasni koncept racunraskih metoda koje se primjenjuju u elektromagnetizmu. Nadalje, cilj predmeta je da pojasni nacine formulisanja problema iz elektromagnetizma i predlozi odgovarajuca rjesenja, da pojasni upotrebu razlicitih softwareskih paketa, kako bi studenti stekli osnovu za rad na problemima elektromagnetizma

Sadržaj Predmeta

Pregled terorije elektromagnetnih talasa

Maxwellove jednačine u diferencijalnoj i intergalnoj formi, u vremenskom i frekventnom domenu

Metod konačnih razlika, Yee grid šeme i osnovni FDTD algoritam

FDTD: Numerička stabilnost, Numerička disperzija, granični uslovi

FDTD: aplikacija na jedno- ili dvo-dimenzionalne probleme

FDTD: aplikacija na trodimenzionalne probleme

Veza izmedu izvora i polja i Grinova funkcija

Metoda momenata, osnovne funkcije i jednostavne primjene

Implementacija MM-a, rješenja sistema linearnih jednačina, primjeri

Integralne jednačine električnog i magnetnog polja za PEC objekte, Aplikacija MM-a

Analiza singulariteta Grinove funkcije Galerkin i Rayleigh-Ritz metode, elementi višeg reda








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon uspijesno zavrsenog predmeta, studenti ce znati da: 1. Opisu dvije osnovne racunarske tehnike koje se primjenjuju u elektromagnetizmu (MoM, FDTD) 2. Forumlisu i implementoraju metod transfera matrica 3. Formulisu i implmentoraju metod sirenja talasa u ravni 4. Reduciraju proracun inzinjerskih problema primjenom elektromagnetskih jednacina i predloze moguca rjesenja 5. Rade na posebnim aspektima elektromagnetskog proracuna



Obavezna literature Electromagnetic Simulation Using the FDTD Method, by Dennis M. Sullivan. Published by IEEE (ISBN

0780347471). J. Jin,


The Finite Element Method in Electromagnetics, 2nd edition, Wiley, 2002. A. Taflove and S. Hagness, Computational Electrodynamis The Finite Difference Method, Artech House, Third Edition, 2005. A. F. Peterson, S.

L. Ray, and R. Mittra, Computational Methods for Electromagnetics, Wiley-IEEE Press, 1997. R. F. Harrington, Field Computation by

Moment Method, Wiley-IEEE Press, 1993.













Šifra Predmeta : EEE 525 Naziv Predmeta: Statistička teorija telekomunikacija



Opis Predmeta Predmet se bavi uvodom u diskretne i kontinualne slučajne procese u telekomunikacijama. Osnovi teorije filtracije, korelacija i detekcija.

Ciljevi Predmeta Nakon kursa, studenti postaju upoznati sa osnovnim metodama koje koriste probabilistički pristup u tretiranju i rješavanju komunikacionih problema.

Sadržaj Predmeta

Model komunikacionog sistema.

Slučajne promenljive.

Raspodele slučajnih promenljivih.

Funkcije slučajne promenljive.

Momenti.

Karakteristična funkcija.

Slučajni procesi, pojam ansambla.

Stacionarnost, ergodičnost, korelaciona funkcija.

Viner-Hinčinova teorema.

Izdvajanje signala iz šuma filtracijom i korelacijom.

Optimalni filtar po Vineru.

Detekcija signala u šumu.

Praktična nastava:

Računske vežbe i domaći zadaci








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon zavrsetka predmeta studenti ce: 1. Znati proracunati statisticke asimptotske svojstvene vrijednosti za razlicite sistema primjenjujuci Stieltjes

transformacije, R-transformacije, S – transformacije 2. Znati kreirati model telekomunikacionih sistema 3. Analizirati karakteristike telekomunikacionih sistema 4. Evaluirati digitalne komunikacione linkove na strukturalni nacin i evaluirati moguca rjesenja 5. Izvoditi simulacije razllicitih sistema



Obavezna literature A. Papoulis, Probability, Random Variables, and Stohastic Processes, 2nd ed., McGraw Hill Book Company, 1986.


H. L. Van Trees, Detection, Estimation, and Modulation Theory, Part I: Detection, Estimation, and Linear Modulation Theory, John Wiley & Sons, Inc. New York, 2001.

D. Drajić: Uvod u statističku teoriju telekomunikacija, 2. izdanje, Akademska misao, 2006, Beograd., D. Drajic: Introduction in statistical communications theory, Academic mind, 2nd ed., 2006, Belgrade.













Šifra Predmeta : EEE 526 Naziv Predmeta: Satelitska komunikacija i dizajn mikrotalasnih sistema



Opis Predmeta Propagacija radio talasa i atmosferski efekti. Satelitski sistemi. Mikrotalasni dizajn. Frekventni konverteri, modulatori, demodulatori. Izbor i tipovi antena. Principi frekventnog planiranja, frekventni opsezi, i planiranje frekventnih opsega. Principi i tipovi interferencije i njena analiza. Navigacija satelitom: GPS.

Ciljevi Predmeta Razumijevanje mikrotalasne terminologije, uređaja, i sitema; tipični mikrotalasni sistemi, navigacija, radarska oprema, internacionalni Sateliti, domaći Sateliti, komunikacija brod-obala; Direktni širokopojasni sateliti

Sadržaj Predmeta

Propagacija elektromagnetnih valova u slobodnom prostoru

Kalkulacije gubitka putanje (ERP and G/T).

Orbitalna mehanike, geosinhrone orbite LEO

Internacionalni sateliti

Frekventni konverteri, modulatori i demodulatori

Mikrovalne cijevi

Tipovi antena

Planiranje putanje, Fresnell elipsoide

Planiranje frekvencije i frekventnih opsega.

RR veze

Sateliti za daljinsko osmatranje Satelitska navigacija








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon uspijesno odslusanog predmeta studenti ce: 1. Znati da odrede i evaluiraju tehnicke osnove za projektovanje mikrotalasnih veza 2. Znati da opisu kretanje satelita u orbiti 3. Znati da povezu podrucje pokrivanja satelita i sirinu zrake antene 4. Znati da projektuju satrelitske veze malog propusnog opsega kao sto su sistemi koji se koriste na brodovima 5. Znati da proracunaju karakteristike analognih i digitalnih sistema



Obavezna literature "Satellite Communications", Dennis Roddy, McGraw-Hill Professional, 2006, ISBN:0071462988, 9780071462983














Šifra Predmeta : EEE 527 Naziv Predmeta: Teorija informacija



Opis Predmeta Predmet ima zadatak da izloži osnovne postavke Teorije informacija, kao i da se sistematski predstave osnovi kodovanja izvora, osnovne tehnike kanalnog i linijskog kodovanja, kao i elemenata kriptologije.

Ciljevi Predmeta Osposobljavanje studenata za razumevanje osnovnih pojmova teorije informacija, osnovnih metoda konstrukcije i dekodovanja zaštitnih kodova. Pored toga će biti u mogućnosti da prate najnovija dostignuća kompresije i kriptologije.

Sadržaj Predmeta

Uvod

Entropija

Markovljevi izvori. Dijagram stanja i trelis.

Diskretni i kontinualni izvori informacija.

Teorema o kodovanju izvora. Kompresija podataka

Modeli diskretnog kanala i kapacitet kanala. Teorema o kanalnom kodovanju.

Linearni blok kodovi, interliving.

Uvod u ciklične kodove. Konvolucioni kodovi.

Uvod u turbo kodove i prostorno vremenske kodove. Teorija informacija i kriptografija.








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon uspijesno zavrsenog predmets, studenti ce: 1. Razumjeti osnovne klase tehnika kompresije 2. Znati da odrede najbolju klasu tehnika kompresije za posebne situacije 3. Znati da primjene tehnike kompresije na prakticne probleme 4. Razumjeti koncept entropije i informacijskog sadrzaja 5. Znati primjeniti ove koncepte da pokazu granicne vrijednosti kompresije u bilo kojoj situacija 6. Ovladati osnovnim konceptima baziranim na kapacitetima komunikacijskih kanala



Obavezna literature T.M. Cover, J.A. Thomas, Elements on Information Theory, John Wiley & Sons, 2nd ed, 2006


S. Lin, D. J. Costello, Error Control Coding, fundamentals and applications, 2nd edition, Prentice Hall, New Jersey, 2004.

D. Drajić, P. Ivaniš, Uvod u teoriju informacija i kodovanje, III izd. Akademska misao, Beograd, 2009., D. Drajic, P. Ivanis, Introduction in information theory and coding, 3rd ed., Academic mind, Belgrade, 2009.













Šifra Predmeta : EEE 528 Naziv Predmeta: Kognitivni radio



Opis Predmeta

Kako se sve više funkcionalnih blokova implementira softverski, radio postaje sve fleksibilniji. Zato se radio može prilagoditi različitim uslovima i funkcionirati koristeći različite bežične protokole. Ovaj predmet najprije istražuje radijske komponente i njihovu softversku implementaciju. Principi programske arhitekture za podršku softverski definiranom radiju (SDR) su jedna od ključnih tema. Slijedi analiza osnovnih principa kognitivnog radija i detalji o istraživanju u ovoj oblasti, kao i nove generacije radio sistema stvorenih s ciljem zadovoljavanja potreba za velikim propusnim opsegom. Kroz cijeli predmet, studenti uče kako bolje iskoristiti spektar.

Ciljevi Predmeta

Cilj je da studenti - upoznaju novi način razmišljanja i istraživanja u oblasti radio komunikacija - kognitivni radio - upoznaju tehnike boljeg pristupa i efikasnijeg korišćenja resursa, posebno spektra, u kombinaciji sa tehnologijom elektronskog učenja u oblasti radija. - sagledaju buduće pravce razvoja radio komunikacija kroz primjenu kognitivnosti u oblasti radija.

Sadržaj Predmeta

Radio evolucija ka kognitivnom radiju

Idealni i realni kognitivni radio

Struktura kognitivnog radija: komponente i njjihove funkcije, kognitivni ciklus, hijerarhija zaključivanja (algoritamska implementacija kognitivnosti)

Multidimenzionalni spektralni prostor i tehnike analize zauzetosti spectra

Dinamičko upravljanje spektrom.

Praktična nastava:

Rešavanje problema koegzistencije primarnih i sekundarnih korisnika u kognitivnom radiju kroz računske primere.








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Identificirati glavne elemente kognitivnog radio sistema Ocijeniti buduće tokove u ovoj oblasti Odabrati prikladne algoritme za projektovanje integriranog kognitivnog sistema za rješavanje konkretnog

problema Opisati osnovne značajke kognitivnog radija Projektovati bežične mreže zasnovane na kognitivnom radiju



Obavezna literature Joseph Mitola III, “Software radio architecture: object-oriented approaches to wireless systems engineering”, John

Wiley & Sons, ISBN 0-471-38492-5, New York, 2000.


Jeffrey H. Reed, “Software radio: a modern approach to radio engineering”, Prentice Hall PTR, ISBN 0-13-081158-0, New Jersey, 2002.

Joseph Mitola III, “Cognitive radio architecture: The Engineering Foundations of Radio XML”, John Wiley & Sons, ISBN 0-471-74244-9, New Jersey, 2006.

Bruce A. Fette, “Cognitive radio technology”, Elsevier Inc, ISBN 0-7506-7952-2, Burlington, 2006.










Seminar / Prezentacija



Šifra Predmeta : EEE 529 Naziv Predmeta: Uvod u stohastičke sisteme



Opis Predmeta

Ovim se predmetom uvode pojmovi šuma, neizvjesnosti i slučajnosti u kontekstu signala i sistema. Analiziraju se diskretni i kontinualni slučajni procesi u vidu ulaza i/ili izlaza različitih sistema. Predmetom su pokrivene teme vezane za elementarne principe modeliranja i analize stohastičkih procesa, procjenu parametara i stanja, kao i osnove upravljanja stohastičkim sistemima.

Ciljevi Predmeta

Dati studentima uvod u metode zasnovane na vjerovatnoći u inženjerstvu Približiti studentima stohastičke procese Dati studentima osnovne matematske alate za slučajne procese Uputiti studente u tehnike stohastičke simulacije Upoznati studente s primjenama stohastičkih metoda u savremenim problemima u inženjerstvu

Sadržaj Predmeta

Stohastički sistemi, stacionarnost, ergodičnost Pregled signala i sistema, vjerovatnoća Spektralna analiza stohastičkih sistema, propagacija procesa kroz sisteme Osnove teorije procjene Procjena determinističkih i stohastičkih parametara Markovljevi procesi Procjena stanja Wienerovi i Kalmanovi filteri Prošireni Kalmanov filter








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po završetku predmeta, student može: Analizirati imodelirati stohastičke sisteme Primjenjivati različite metode za procjenu parametara i stanja Implementirati osnovne vrste upravljanja stohastičkim sistemima Analizirati linearne stohastičke diferencijalne jednačine korištenjem metoda zasnovanih na spektru i korelaciji Koristiti osnovne matematske alate za slučajne procese



Obavezna literature Fundamentals of Stochastic Systems and Signals and Estimation Theory, B. Kovacevic, Z. Djurovic, Springer Verlag, 2008.














Šifra Predmeta : EEE 530 Naziv Predmeta: Statistička obrada signala



Opis Predmeta Predmetom su pokrivene teme koje uključuju: pregled teorije vjerovatnoće i slučajnih varijabli, njihova transformacija, slučajni procesi, linearne transformacije, optimalno filtriranje, linearna predikcija i modeli, kao i procjena spektra snage.

Ciljevi Predmeta Studenti će naučiti koncepte i tehnike statističke obrade signala i kako projektovati statistički DSP algoritam željenih performansi. Primijenit će metode u vektorskom prostoru i naučiti koristiti MATLAB u razvoju i testiranju statističkih DSP algoritama.

Sadržaj Predmeta

Uvod Slučajni procesi Analiza drugog reda Linearna transformacija Optimalno filtriranje Linearna predikcija Linearni modeli Procjena spektra Prezentacije projekata, ispiti








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po završetku, studenti mogu: Koristiti metode vektorskih prostora za probleme statističke obrade signala Koristiti MATLAb za razvoj i testiranje DSP algoritama Definirati i opisati koncept PSD za stacionarne slučajne procese Definirati i opisati koncept slučajnog procesa i statističkih nizova Analizirati u vremenskom i frekventnom domenu efekte transformacije slučajnih procesa u linearnim sistemima



Obavezna literature Statistical Digital Signal Processing and Modeling, M. Hayes, J. Wiley and Sons, 1996.


Modern Spectral Estimation, Steven M. Kay, Prentice-Hall, 1988. Introduction to Spectral Analysis, Stoica and Moses, Prentice-Hall, 1997. Fundamentals of Statistical Signal Processing, Steven M. Kay, Prentice-Hall, 1998. Probability and Random Processes Using MATLAB: With Applications to Continuous and Discrete Time Systems, Donald G. Childers, McGraw-Hill, 1996.













Šifra Predmeta : EEE 531 Naziv Predmeta: Projektovanje visokofrekventnih sklopova



Opis Predmeta Ovaj predmet se bavi naprednim temama RF projektoravanja, konkretno korišenjem alata poput Microwave Office za projektovanje RF kola kao što su pojačala malih signala, pojačala snage, filteri, oscilatori i mikseri. Također se bavi projektovanjem štampanih ploča za kola koja rade s visokim frekvencijama, s posebnim osvrtom na integritet signala.

Ciljevi Predmeta Koristiti simulator za kola na visokim frekvencijama za simuliranje kola i projektovanje PCB struktura uz izvještavanje o rezultatima. Koristiti simulator za individualna kola i PCB strukture.

Sadržaj Predmeta

Napredne teme o pojačalima malih signala RF pojačala, filteri, oscilatori, mikseri i širokopojasna kola Korištenje simulatora za RF kola i njihovo projektovanje (npr. Microwave Office) RF koncepti za HF PCB projektovanje HF PCB materijali i postupci Vodovi na HF PCB Pitanje integriteta signala i pristupi projektovanju PCB pakiranje i HF komponente Korištenje HF EM/simulatora kola za HF PCB projektovanje








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Opis i korištenje naprednijih koncepata za RF kola za male signale, velike snage, linearne i nelinearne. Korištenje komercijalnih simulatora za RK kola i sisteme u svrhu projektovanja RF kola Opis korištenja RF koncepata za brza PCB rješenja i simulacija problema integriteta signala Opis glavnih projektantskih rješenja za refleksiju, interferenciju, ukrštanje, šum napajanja i EMC



Obavezna literature Stephen, C. Thierauf 2004, High-Speed Circuit Board Signal Integrity, Artech House Microwave Library [ISBN: 978-1580531313]














Šifra Predmeta : EEE 532 Naziv Predmeta: Projektovanje telekomunikacijskih mreža



Opis Predmeta Na predmetu se obrađuju procesi analize potreba korisnika i projektovanja TK mreža. Razvijanje analitičke sposobnosti studenata sa stanovišta raščlanjivanja zahtjeva korisnika i povezivanja sa mogućnostima raspoloživih tehnologija za izgradnju mreža. Upoznavanje studenata sa zakonskom regulativnom ove oblasti.

Ciljevi Predmeta

Cilj je upoznati studenta sa potrebnim znanjem o uspješnom razvoju telekomunikacione mreže. Prezentovane su posebne faze kreiranja telekomunikacione mreže na fizičkom, podatkovnom, link, i servisnom nivou. Predemt je fokusiran na mogućnosti unutar projektovanja mrežne topologije, inicijalizacije opreme, implementacije servisa, i funkcionalne verifikacije telekomunikacione mreže.

Sadržaj Predmeta

1. Zakonska regulativa. Tipovi informacija. 2. TK mreže i sistemi. Komunikacioni zahtjevi TK servisa. 3. Strukturni kablovski sistemi. 4. IP/MPLS, WDM tehnologija. Projektovanje LAN, MAN, WAN i metro mreža. 5. Sistemi za nadzor i upravljanje mrežama Izrada tehničke dokumentacije za projektovanu mrežu. 6. Primjeri i analize realnih projekata telekomunikacionih mreža 7. Praktična nastava: 8. Upoznavanje studenata sa zakonskom regulativom iz oblasti projektovanja i praktičnim iskustvima. 9. Analiza urađenih projekata uz diskusiju mogućih varijanti rešenja sa osvrtom na moguća drugačija rješenja u skladu

sa razvojem novih tehnologija.








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon odslušanog kursa, studenti će biti u stanju:

1. Uraditi analizu mreže i pripremiti projekat mreže 2. Biti svjestan elemenata strukturnog procesa projektovanja mreže 3. Alocirati ispravne adrese u procesu projektovanja mreže 4. Analizirati uvjete koji utiču na odluke unutar projektovanja mreže 5. Izračunati uticaj projektovanja mreže na njenu sigurnost i strategiju upravljanja mrežom



Obavezna literature Cabling: The Complete Giude to Network Wiring, David Barnett, David Groth, Jim McBee, SYBEX, 2004.

Preporučena literatura Broadband Telecommunications Handbook, Second edition, Regis J. (Bud) Bates, McGraw-Hill, 2002. Fiber-optic Communication Systems, Third edition, Govind P. Agrawal, Wiley-Interscience, 2002. Computer Networks, Fourth edition, Andrew S. Tanenbaum, Prentice Hall, 2003.













Šifra Predmeta : EEE 533 Naziv Predmeta: Arhitektura interneta



Opis Predmeta Historijski razvoj arhitekture interneta od početka do današnjeg dana. Protokoli koji se koriste za rutiranje saobraćaja na internetu. Načini funkcionisanja osnovnih servisa na internetu.

Ciljevi Predmeta Ovaj predmet prezentira studentu dizajn, rad, i izazove Interneta kao globalne mreže. Također pruža studentu napredni pogled u adresiranje, ruting, i performanse interneta, i razumijevanje najnovijih napredaka poput IPv6. Na kraju, student se priprema za istraživanje u oblasti internet inženjerstva.

Sadržaj Predmeta

1. Historijat razvoja Interneta. 2. Osnovni elementi arhitekture Interneta. 3. Internet adresiranje kod IPv4 i IPv6 protokola. 4. Značaj i principi rada DNS servisa. 5. Protokoli za dinamičko rutiranje saobraćaja na Internetu. 6. Upoznavanje sa načinom rada sledećih protokola: RIP, IGRP, RIPV2, OSPF, EIGRP, BGP-V4. 7. Osnovni servisi na Internetu: e-mail, web, web pretraživanje, udaljeni pristup računarima, prenos datoteka. 8. Praktična nastava: 9. Upoznavanje studenata sa radom na komunikacionoj opremi proizvođača Cisco Systems. 10. Samostalna izrada tehničkog rešenja povezivanja više lokacija u jedinstvenu komunikacionu mrežu na bazi IP

protokola.








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon odslušanog predmeta, student će biti u stanju:

1. Analizirati proces rutinga i riješi eventualne probleme 2. Ponuditi rješenje za spajanje udaljenih mreža u jednu mrežu spojenu na internet 3. Konfigurisati rutere za te svrhe 4. Definirati osnovne servise unutar mreže 5. Uporediti performanse različitih ruting algoritama u različitim slučajevima



Obavezna literature Routing on the Internet, Charles Huitema, Cisco Press


OSPF Network Desing Solutions, Thomas M. Thomas, Cisco Press Internet Routing Architectures, Second Edition, Basam Halabi, Cisco Press Internetworking with TCP/IP Vol.1: Principles, Protocols, and Architecture, Douglas Comer, Prentice RFCs, www.ietf.org













Šifra Predmeta : EEE 534 Naziv Predmeta: Protokoli u telekomunikacijskim mrežama



Opis Predmeta Ovladavanje referentnim modelima, mehanizmima protokola, principima specifikacije, verifikacije, implementacije i testiranja telekomunikacionih protokola.

Ciljevi Predmeta Ovaj predmet upoznaje studenta sa komunikacijskim protokolima unutar mreže. Demonstrira se neophodnost protokolnih arhitektura, i daje se pregled najobuhvatnijih komunikacijskih protokola poput OSI i Internet-a

Sadržaj Predmeta

1. Osnovni pojmovi i slojeviti referentni modeli. 2. Sloj linka za podatke 3. Mrežni sloj – IP i protokoli rutiranja. 4. Transportni sloj. 5. Specifikacija, verifikacija, implementacija i testiranje protokola. 6. Simulacija protokola Interneta. 7. Aplikacioni protokoli. 8. Upravljački protokoli. 9. Protokoli za signalizaciju. 10. Rezervacija resursa i signalizacija kvaliteta servisa.








Ukupno 100 %

Ishodi učenja


1. Imati obuhvatno znanje o arhitekturama telekomunikacijksih protokola 2. Demonstrirati procedure protokol dizajna (funkcionalna i formalna specifikacija, verifikacija, implementacija,

testiranje) 3. Izračunati i uporediti performanse različitih mreža 4. Simuirati nove protokole u OMNET++ i NS3 5. Imati jasno razumijevanje protokola signalovanja.



Obavezna literature A. S. Tanenbaum, D. J. Wetherall, "Computer Networks", 5th edition, Pearson Education Inc. & Prentice Hall, 2011.

(Odabrana poglavlja).


K. Wehrle, M. Günes, J. Gross, "Modeling and Tools for Network Simulation", Springer, 2010. Relevantni IETF dokumenti, ITU-T preporuke, ETSI standardi, IEEE standardi, 3GPP standardi, MEF standardi.,

Relevant IETF documents, ITU-T recommendations, ETSI standards, IEEE standards, 3GPP documents, MEF documents.

M. Stojanović, V. Aćimović-Raspopović, "Savremene IP mreže: arhitekture, tehnologije i protokoli", Beograd, Akademska misao, 2012. (Udžbenik), M. Stojanovic, V. Acimovic-Raspopovic, "Advanced IP-based Networks: Architectures, Technologies and Protocols", Belgrade, Academic mind, 2012.













Šifra Predmeta : EEE 538 Naziv Predmeta: Napredna digitalna obrada signala



Opis Predmeta Digitalna obrada signala predstavlja osnovu za različite inženjerske sisteme, uključujući komunikacije, procesiranje slike, glasa, potrošačku elektroniku i procesiranje podataka.

Ciljevi Predmeta Cilj je uspostaviti osnovne koncepte obrade signala, parametarskog modeliranja, teorije linearne predikcije, moderne estimacije spektra, i visokorezolucijske tehnike.

Sadržaj Predmeta

Diskretna Furierova Transformacija.

Frekventna reprezentacija Signala i Sistema

Frekventni i fazni odziv. Struktura filtera.

Uzorkovanje. Kvantizacija. Analogno-digitalni konvertori (ADC).

Projektovanje FIR filtera: Prozori, frekventno uzorkovanje, Parks-McClellan.

Projektovanje IIR filtera: Bilinearni, Prony, Shanks.

DFT. FFT. Spektralna analiza i estimacija.

Vremensko-frekventne analize.

Linearno predviđanje. AR modeliranje. Levison-Durbin Algoritam.

Adaptivno filtriranje. LMS adaptivni filteri.

LMS konvergencija. Metoda Rekurzivnih najmanjih kvadrata (RLS).

Primjene adaptivnog filtriranja.








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po završetku, student će moći Ovladati predstavom diskretnih signala u frekventnom domenu (DFT) Implementirati DFT kroz FFT Opisati osnovne oblike IIR i FIR filtera Iskoristiti odgovarajući prozor za filtriranje Pokazati efekte dužine prozora na rezoluciju spektra Razlikovati AD i DA konverziju Analizirati signale u vremenskom i frekventnom domenu



Obavezna literature Luis F. Chaparro, “Signals and Systems using MATLAB”, Academic Press.

Preporučena literatura A.V. Oppenheim, R.W. Schafer and J.R. Buck, Discrete-Time Signal Processing, Prentice- Hall, 2nd ed., 1999. J.G. Proakis and D.G. Manolakis, Digital Signal Processing: Principles, Algorithms, and Applications, 4th ed.,

Prentice-Hall, 2007.













Šifra Predmeta : EEE 539 Naziv Predmeta: Obrada govornih signala



Opis Predmeta

Generiranje govora; informacija sadržana u govornom signalu; LabVIEW kao sredstvo za analizu. Modeli govora. Statistika i prepoznavanje uzoraka. Teorema uzorkovanja, diskretni signali i Z-transformacija. DTFT. Analiza korištenjem linearnih prediktivnih koeficijenata. Kodiranje govora. Prepoznavanje govora i govornika. LabVIEW, Matlab i C jezik će biti korišteni kao demonstracijski alat. Studenti su obavezni uraditi prezentaciju i predati projekat.

Ciljevi Predmeta Sistemi prepoznavanja govora i govornika; modeliranje govora; kodiranje govora.

Sadržaj Predmeta

Diskretna Furierova Transformacija.

Frekventna reprezentacija Signala i Sistema

Frekventni i fazni odziv. Struktura filtera.

Uzorkovanje. Kvantizacija. Analogno-digitalni konvertori (ADC).

Projektovanje FIR filtera: Prozori, frekventno uzorkovanje, Parks-McClellan.

Projektovanje IIR filtera: Bilinearni, Prony, Shanks.

DFT. FFT. Spektralna analiza i estimacija.

Vremensko-frekventne analize.

Linearno predviđanje. AR modeliranje. Levison-Durbin Algoritam.

Adaptivno filtriranje. LMS adaptivni filteri.

LMS konvergencija. Metoda Rekurzivnih najmanjih kvadrata (RLS).

Primjene adaptivnog filtriranja.

Metode predavanja 1. Interaktivna predavanja 2. Tutorijali







Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po završetku, student može: Analizirati digitalne signale kao što su audio signali u vremenskom i frekventnom domenu Predstaviti na efikasan način audio signale Implementirati široko korištene algoritme za analizu govora i procesiranje govora u frekventnom i vremenskom

domenu Projektovati jednostavne sisteme za realizaciju multimedijalnih aplikacija uz korištenje osnovnih tehnika za

procesiranje audio i govornih signala Riješiti praktične probleme nastale korištenjem osnovnih tehnika za procesiranje audio i govornih signala



Obavezna literature Fundamentals of Speech Signal Processing: Monograph, Shuzo Saito, Kazuo Nakata, Academic Press, 1985, ISBN: 0126148805, 9780126148800














Šifra Predmeta : EEE 540 Naziv Predmeta: Mobilna i bežična komunikacija



Opis Predmeta

Ovaj predmet pokriva glavne oblsti iz mobilne i bežične komunikacije. Tehnički aspekti i tehnologije iza trenutnih bežičnih standarda će biti analizirane u detalje. Počinje se sa kodiranje kanala, gdje se naglašava važnost ovog problema u trenutnim mobilnim komunikacijama. Također se izučavaju razne tehnike višestrukog pristupa kroz generacije mobilnih komunikacija. Posebna pažnja je posvećena MIMO sistemima i njihovoj praktičnoj izvedbi. N kraju se upoznajemo sa ad-hoc mrežama zbog njihove važnosti i široke upotrebe u bežičnim mrežama

Ciljevi Predmeta

1. Upoznavanje studenta sa mobilnim i bežičnim mrežama 2. Razumijevanje tehničkih i tehnoloških problema u bežičnim komunikacijskim sistemima 3. Potcrtavanje prednosti i mana raznih pristupa višestrukog pristupa mobilnim mrežama 4. Definisanje trenutnog standarda u mobilnim komunikacijama.

Sadržaj Predmeta

1. Kodiranje kanala 2. FDM pristup 3. TDM pristup 4. Tehnike širenja spektra i CDMA 5. Space-division višestruki pristup 6. MIMO Sistemi 7. Mobilne komunikacije 8. Ad-hoc bežične mreže








Ukupno 100 %

Ishodi učenja


1. Poznavanja tehničkih izazova unutar mobilnih i bežičnih komunikacija 2. Projektovati specifičan odašiljač/prijemnik blok korištenjem različitih višepristupnih šema 3. Unaprijediti praktične vještine vezane za modeliranje bežičnih komunikacijskih sistema 4. Definirati zahtjeve za različite bežične komunikacijske sisteme 5. Koristiti OMNET++ i NS3 radi simulacije mrežnih protokola.



Obavezna literature Simon O. Haykin, "Modern Wireless Communications," Pearson Education Inc., 2005.


Andrea Goldsmith, "Wireless Communications," Cambridge University Press, 2005. Theodore S. Rappaport, "Wireless Communications: Principles and Practice," Pearson Education, 2009. N. Bilić; Mobilne radio komunikacije, skripta, ETF Sarajevo, 1999 N. Bilić; Mobilne radio komunikacije, Knjiga, ETF Sarajevo, u pripremi










Kviz 1 1 1

Prezentacija kviza 1 16 16



Šifra Predmeta : EEE 541 Naziv Predmeta: Napredni komunikacijski sistemi



Opis Predmeta Kakakterizacija komunikacijskih signala i sistema. Optimalni prijemnici za kanal aditivnog bijelog šuma. Kapacitet kanala i kodiranje. Blok i konvolucijski kanalni kodovi. Dizajn signala za frekventno-ograničene kanale. Komunikacija kroz kanale frekventno-ograničenih linearnih filtera. Višekanalni sistemi. Tehnike širenja spektra. Višekorisnička komunikacija.

Ciljevi Predmeta Studenti se uvode u digitalnu modulaciju i demodulaciju. Dodatne oblasti uključuju kodiranje kanala, sinhronizacija, modulacija i kompromisi kodiranja, multipleksiranje, i višestruki pristup.

Sadržaj Predmeta

1. Uvod u tehnike širenja spektra 2. Širenje spektra metodom direktne sekvence 3. Širenje spektra metodom skakanja frekvencije 4. Binarne Shift-registar sekvence za širenje spektra 5. PN generatori 6. Petlje za praćenje koda 7. Početna sinhronizacija 8. Performanse sistema za širenje spektra kod zaglušivanja 9. Uvod u feding kanale 10. Raznovrsnost u feding kanalima 11. Multiplikativne smetnje (višeputanjski feding i feding sa zasjenjivanjem) 12. CDMA Digitalni mobilni sistemi 13. OFDM/OFDMA tehnologije 14. Primjeri digitalnih mobilnih sistema 15. Metode niske vjerovatnoće presijecanja 16. Prijemnici optimalnog presijecanja








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon odslušanog kursa, student će biti u stanju: 1. Imati sveobuhvatno znanje o digitalnoj modulaciji signala 2. Izračunati performanse digitalnih komunikacijskih sistema 3. Koristiti budžet analizu i ocijeniti komunikacijske sisteme 4. Razumjeti prednosti i mane kodiranja 5. Odlučiti koji metod višestrukog pristupa je pogodan za određeni scenario



Obavezna literature "Introduction to Spread Spectrum Systems" by Roger L. Peterson, Rodger E. Ziemer, and David E. Borth, Prentice-Hall, 1995, ISBN 0-02-431623-7

Preporučena literatura "Introduction to Spread Spectrum Systems" by Roger L. Peterson, Rodger E. Ziemer, and David E. Borth, Prentice-Hall, 1995, ISBN 0-02-431623-7













Šifra Predmeta : EEE 543 Naziv Predmeta: Distribucijski sistemi i industrijske komunikacije



Opis Predmeta

Predmet se bavi savremenim problemima u automatici i distribuiranim sistemima, Centralna tema je podsistem komunikacija koji predstavlja kičmu distribuiranog sistema, Studenti dobijaju praktično znanje i iskustvo s industrijskim sistemima komunikacije kao što su PROFIBUS, PROFINET, ETHERNET/IP, DeviceNet, RIO. Stundentima se predstavlja širok opseg veza u sistemima, komunikacijskih standarda, zaštićenih komunikacijskih sistema i njihove implementacije. Drugi dio predmeta se bavi distribuiranim sistemima upravljanja od nivoa upravljanja do nivoa operatora.

Ciljevi Predmeta Cilj predmeta je povezati znanje studenata iz oblasti telekomunikacije, automatike i kompjuterskih mreža u jedinstvenu radnu platformu za ugradbene sisteme. Po završetku predmeta, od studenta se očekuje da bude sposobad da projektuje i analizira industrijske distribuirane sisteme upravljanja i komunikacija na određenom nivou.

Sadržaj Predmeta

Arhitekture komunikacija za distribuirano upravljanje Distribuirano računanje u stvarnom vremenu Mrežni sloj: IP i rutiranje Algoritmi distribuiranog upravljanja Informacijski sistemi otvorene arhitekture za upravljanje








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po završetku predmeta, studenti će moći: Analizirati i projektovati distribuirane sisteme Otklanjati kvarove u industrijskim distribuiranim sistemima Birati komponente, tehnologije i topologije za industrijske distribuirane sisteme Interpretirati komunikacijske protokole i podatke primljene kroz industrijske komunikacije



Obavezna literature Çela, Arben, et al. Optimal Design of Distributed Control and Embedded Systems. Springer Science & Business Media, 2013.

Preporučena literatura Çela, Arben, et al. Optimal Design of Distributed Control and Embedded Systems. Springer Science & Business Media, 2013.













Šifra Predmeta : EEE 544 Naziv Predmeta: Računarska inteligencija



Opis Predmeta Predmet počinje uvodom u soft računanje, od fuzzy logike do genetskih algoritama. Nakon detaljnog studiranja sistema fuzzy logike, uvodi se koncept mašinskog učenja u općenitoj formi. Predavanjima su pokrivene najvažnije klase mašinskog učenja, kao i njihova implementacija.

Ciljevi Predmeta Ovaj kurs daje studentu mogućnost posmaranja metoda data mininga i mašinskog učenja kroz perspektivu ugradbenih sistema i mogućnost implementacije algoritama za učenje na različitim platformama.

Sadržaj Predmeta

Uvod u računarsku inteligenciju Sistemi fuzzy logike Vještačke neuronske mreže Evolutivne strategije, genetski algoritam Particle swarm optimizacija PCA, ICA Ispiti Algoritam najbližih susjeda SVM Nenadgledano učenje, klasteri Microsoft Azure Deep Learning: Google TensorFlow








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Praktično znanje o sistemima zasnovanim na znanju, neuronskim mrežama, fuzzy logici, evolutivnim strategijama i tipičnim algoritmima mašinskog učenja

Primjena tehnologija zasnovanih na inteligentnim sistemima u raznim oblastima inženjerstva Implementacija tipičnih algoritama računarske indeligencije u MATLAB-u, WEKA-i, TensorFlowu ili Azureu Efektivna prezentacija ideja i rezultata Kritičko razmišljanje i samostalno učenje



Obavezna literature S. Theodoridis, K. Koutroumbas, An Introduction to Pattern Recognition: A MATLAB Approach, 2010.

Preporučena literatura Engelbrecht, Andries P. Computational intelligence: an introduction. John Wiley & Sons, 2007. P. P. Cruz, F. D. R. Figueroa, Intelligent Control Systems with LabVIEW, 2010













Šifra Predmeta : EEE 545 Naziv Predmeta: Digitalni sistemi upravljanja



Opis Predmeta Ovaj predmet studentima daje radno znanje sljedećih tema: modeliranje fizikalnih sistema u svrhu analize i projektovanja sistema upravljanja, arhitekture upravljanja u zatvorenom, metode projektovanja i alati za diskretne (digitalne) sisteme upravljanja, softverski i hardverski principi za računarsko upravljanje, digitalni senzori, osnove upravljanja kretanjem.

Ciljevi Predmeta Predmet pomaže studentima da načine prijelaz sa kontinualnih sistema upravljanja na njihove diskretne analogone s naglaskom na implementaciju na ugradbenim sistemima. Po okončanju predmeta, studenti će moći projektovati i analizirati diskretne upravljačke konture i implementirati upravljačke algoritme na različitim ugradbenim platformama.

Sadržaj Predmeta

Uvod u diskretne sisteme upravljanja: digitalni sistemi, kvantizacija, akvizija podataka. Z-transformacija: definicija, osobine, diferencne jednačine, z-ravan, sample and hold, konvolucija. Digitalni regulatori i filteri Prostor stanja: predstava u prostoru stanja, rješenje jednačina u prostoru stanja. Stabilnost Projektovanje sistema upravljanja: upravljivost, osmotrivost, kanonske forme, postavljanje polova

Metode predavanja 1. Interaktivna predavanja 2. Diskusija i grupni rad







Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Studenti će po okončanju predmeta moći: Implementirati kontinualne/diskretne PID regulatore Optimizirati PID konture Proračunati i implementirati druge tipove regulatora i kontura Koristiti metodu geometrijskog mjesta korijena za projektovanje upravljanja Projektovati upravljačku konturu s modelom Projektovati digitalnu upravljačku konturu pazeći na stabilnost i performanse Koristiti osnovne metode identifikacije za elementarne modele



Obavezna literature Dorf, Richard C., and Robert H. Bishop. Modern control systems. Pearson, 2011.

Preporučena literatura Dorf, Richard C., and Robert H. Bishop. Modern control systems. Pearson, 2011.













Šifra Predmeta : EEE 546 Naziv Predmeta: Programiranje ugradbenih Sistema



Opis Predmeta

Ovaj se predmet bavi razvojem softvera za ugradbene sisteme. Ugradeni softver je obično slojevito organiziran, od dijelova ovisnih o hardveru do dijelova vezanih za samu primjenu. Niži nivoi softvera omogućavaju usluge apstrakcije hardvera, komunikacije i menadžmenta resursima za više nivoe sotvera. Zbog prirode ugradbenih sistema, sav ugradbeni softver mora poštovati stroga nefunkcionalna ograničenja kao što su kašnjenja, propusnost, potrošnja i memorija. Predmet se fokusira na aspekte softvera u stvarnom vremenu.

Ciljevi Predmeta Ovaj predmet studentima daje mogućnost da koriste bitne koncepte razvoja ugradbenog softvera u praksi po njegovom završetku. Time studenti mogu klasično znanje programiranja upotrijebiti u novim okvirima.

Sadržaj Predmeta

Razvojna okruženja za ugradbeni softver Programiranje uz praćenje resursa Programiranje hardvera Programiranje s nitima Međuprocesna komunikacija i dijeljena memorija Prosljeđivanje poruka Programiranje na operativnim sistemima u stvarnom vremenu Detekcija kvarova i testiranje Tolerancija na kvarove i oporavak








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po završetku predmeta, studenti će moći: Objasniti posebne funkcionalnosti koje se traže od ugradbenih sistema Pokazati kako procesor, memorija, periferne komponente i sabirnice čine ugradbeni sistem Ocijeniti utjecaj projekta arhitekture i implementacije na performanse i potrošnju energije Razviti ugradbeni softver visoke kvalitete u višim programskim jezicima, npr. C Razviti ugradbene sisteme zasnovane na operativnim sistemima u stvarnom vremenu Razviti softver na hardverskim platformama uzimajući u obzir njihova ograničenja kao što su memorija, procesor

i propusni opseg.



Obavezna literature Liu, Jane WS. "Real-time systems”. 2000.

Preporučena literatura Elecia White: “Making Embedded Systems: Design Patterns for Great Software” 2011













Šifra Predmeta : EEE 547 Naziv Predmeta: Sistemi u realnom vremenu



Opis Predmeta Kroz ovaj predmet studenti upoznaju tehnologiju softvera u realnom vremenu koja se nalazi u temelju mnogih ugradbenih sistema kao što su oni u automobilima, pametnim telefonima, multimedijalnim uređajima i avionima. Teme uključuju teoriju rasporeda aktivnosti, operativne sisteme u realnom vremenu, QoS i bežične senzorske mreže u realnom vremenu.

Ciljevi Predmeta Cilj ovog predmeta je studentima pokazati tehnologije softvera u realnom vremenu.

Sadržaj Predmeta

Definicija realnog vremena

Determinizam vremena i događaja

Arhitektura

Prekidi i događaji

Vrijeme odziva i kašnjenje

Real-time clock

Operativni sistemi

Ispiti

Struktura RTOS

Sinhronizacija i komunikacija

Prioriteti, redovi

Drajveri

Studije slučaja: Windows CE, VxWorks

Jezici u realnom vremenu, problemi

Programiranje u realnom vremenu u višim programskim jezicima








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po okončanju predmeta, studenti će moći: Formulirati zahtjeve za ugradbene sisteme sa strogim ograničenjima kašnjenja i frekvencije Kategorizirati i opisati različite slojeve sistemskih arhitektura za sisteme u realnom vremenu Konstruisati softverske jedinice za paralelno izvođenje zadataka s interfejsom na hardverske uređaje

(senzore/aktuatore) Analizirati, projektovati i implementirati sisteme u realnom vremenu Primijeniti formalne metode u analizi i projektovanju sistema u realnom vremenu



Obavezna literature Liu, Jane WS. "Real-time systems”. 2000.

Preporučena literatura Jane W. S. Liu, Real-Time Systems , University of Illinois at Urbana-Champaign Prentice Hall, ISBN 0-13-099651-3













Šifra Predmeta : EEE 548 Naziv Predmeta: Arhitektura ugradbenih računara



Opis Predmeta

Obrađuju se DSP (digitalna obrada signala), VLIW (jako duga instrukcijska riječ, uključujući TTA), SIMD (jedna instrukcija, više podataka), GPU (grafička procesna jedinica), ASIP (procesori posebnih namjena) i slabo programirljivi procesori. U svim ovim slučajevima je pokazano kako programirati ove arhitekture. Nadalje, njihova kombinacija i povezivanje u MPSoC (višeprocesorski sistem na čipu) je također analizirana, kao i tehnike stvaranja koda korištenjem paralelizma na instrukcijskom nivou, posebno za VLIW (i metode optimizacije na asemblerskom nivou). Projektovanje naprednih memorijskih hijerarhija za podatke i instrukcije je u detalje objašnjeno. Predstavljena je i metodologija za efikasno korištenje hijerarhije podatkovne memorije.

Ciljevi Predmeta

Ovaj predmet ima za cilj razumijevanje arhitektura procesora koje će se koristiti u budućim višeprocesorskim platformama, uključujući njihovu memorijsku hijerarhiju, pogotovo za ugradbene sisteme. Analizirani su procesori od onih opće namjene do jako optimiziranih izvedbi. Kompromis performansi, fleksibilnosti, programirljivosti, potrošnje energije i troškova je posebna tema. Pokazat će se i kako ove procesore podesiti za različite namjene.

Sadržaj Predmeta

DSP, VLIW, SIMD GPU, ASIP, MPSoC Generiranje i rekombiniranje koda Optimizacija asemblera Projektovanje hijerarhije Hijerarhija podatkovne memorije








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po okončanju kursa, student će: Razumjeti različite procesorske arhitekture i procese projektovanja na sistemskom nivou Razumjeti komponente i rad memorijske hijerarhije i pitanja performansi koja utječu na projektovanje Razumjeti organizaciju i rad savremenih sistema paralelno procesiranja, uključujući višeprocesorske i

višejezgrene sisteme Razumjeti principe ulaza/izlaza u računarskim sistemima, kao i prikladne mehanizme za ulaz/izlaz i sekundarnu

memoriju Razviti vještine sistemskog programiranja u kontekstu računarskog sistemskog projektovanja i organizacije.



Obavezna literature Corporaal, Henk. "Microprocessor Architectures: from VLIW to TTA." (1997).

Preporučena literatura Corporaal, Henk. "Microprocessor Architectures: from VLIW to TTA." (1997).













Šifra Predmeta : EEE 549 Naziv Predmeta: Sistemi na čipu



Opis Predmeta Ovaj praktično-orijentiran predmet se fokusira na projektovanje velikih sistema na čipu (SoC) korištenjem nizova logičkih kola programirljivih u polju djelovanja (FPGA). Moderne FPGA izvedbe i komercijalno dostupne radne jezgre omogućavaju inženjeru projektovanje visoko kompleksnih sistema na jednoj FPGA ploči.

Ciljevi Predmeta Cilj predmeta je studentima dati mogućnost da projektuju i testiraju ove inherentno kompleksne sisteme.

Sadržaj Predmeta

Verilog RTL projektovanje s primjerima Sistemski C Osnovne strukture sabirnica ESL i transakcijsko modeliranje ABD Inženjerski aspekti toka projektovanja za FPGA i ASIC Pristupi s višeg nivoa








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po završetku predmeta, studenti će moći: Projektovati digitalni hardver Projektovati ugradbeni softver i analogni hardver Koristiti najvažnije alate i jezike za razvoj hardvera Iznijeti i razumjeti ciljeve projektovanja, planove i rezultate kroz izvještaje i prezentacije drugim inženjerima Objastini sve važne komponente sistema na čipu i ugradbenog sistema, tj. digitalnog i analognog hardvera i

ugradbenog softvera



Obavezna literature Wolf, Wayne. Modern VLSI design: IP-based design. Pearson Education, 2008.














Šifra Predmeta : EEE 550 Naziv Predmeta: Projektovanje ugradbenog softvera za komunikacije



Opis Predmeta Komunikacijski sistemi uključuju veliki broj različitih uređaja s različitim stepenom kompleksnosti, od malih telefona do velikih sistema za povezivanje. Ovaj predmet objašnjava izazove zajedničke za proizvodnju najvećeg dijela komunikacijske opreme i softvera za istu.

Ciljevi Predmeta Približiti studentima pristup stvaranja softvera za komunikacijsku opremu. Razumjeti kontekst funkcionalnosti na svakom sloju komunikacijskog modela, te izazove i rješenja vezanih za hardver i softver.

Sadržaj Predmeta

Uvod u komunikacije Particioniranje softvera Tabele i druge strukture podataka Softver za menadžment Projektovanje softvera za komunikaciju među ugradbenim sistemima








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po završetku predmeta, studenti će moći: Razumjeti zahtjeve za projektovanje ugradbenih sistema u polju komunikacija Odabrati protokole i implementirati ih u funkcionalnim sistemima Nadograditi i otkloniti kvarove u postojećim sistemima Preći s protokola na protokol



Obavezna literature Sridhar, T. Designing embedded communications software. CRC Press, 2003.

Preporučena literatura Sridhar, T. Designing embedded communications software. CRC Press, 2003.













Šifra Predmeta : EEE 560 Naziv Predmeta: Stabilnost dinamičkih sistema



Opis Predmeta Pregled modela dinamičkih sistema, klasifikacija ravnotežnih stanja. Rezultati za dvodimenzionalne sisteme, Poincare-Bendixonova teorema, Ljapunovljeva teorema. Definicija stabilnosti i primjene u linearnim i nelinearnim sistemima s povratnom spregom. Stabilnost ulaza/izlaza. Definicije i izvođenje kriterija stabilnosti na osnovu frekventnog odziva.

Ciljevi Predmeta Uvode se problemi stabilnosti i njihova rješenja za bitne klase sistema. Analiziraju se mnogi konkretne primjere i primjene u digitalnim sistemima upravljanja, nelinearnim sistemima, sistemima upravljanim impulsno-širinskom modulacijom i vještačkim neuronskim mrežama.

Sadržaj Predmeta

Uvod Dinamički sistemi Stabilnost i ograničenost Rezultati u metričkim prostorima Primjene u klasi sistema s diskretnim događajima Dinamički sistemi konačne dimenzije Posebni rezultati u konačnim dimenzijama Primjene na sisteme u konačnim dimenzijama Dinamički sistemi beskonačne dimenzije Primjene na sisteme s beskonačnim dimenzijama








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po završetku predmeta, student može: Naučiti i koristiti razne alate za analizu i upravljanje dinamičkim sistemima Ostvariti uvid u kompleksnost dinamičkog sistema Raditi s širokim spektrom zanimljivih, inherentno dinamičkih sistema Razumjeti raznolikost fenomena u dinamičkim sistemima Primjenjivati standardnu analizu i upravljanje dinamičkim i viševarijabilnim sistemima



Obavezna literature Stability of Dynamical Systems Continuous, Discontinuous, and Discrete Systems, Michel, Anthony N., Hou, Ling, Liu, Derong

Preporučena literatura Stability of Dynamical Systems, by Xiaoxin Liaoand, L.Q. Wang, and P. Yu.













Šifra Predmeta : EEE 561 Naziv Predmeta: Projektovanje električnih masina



Opis Predmeta

Indukcione mašine: Klasifikacija, principi dizajna, električni i magnetni pogon, određivanje dimenzija i broja slotova, redukcija parazitnih momenata, namotaji, izračunavanje parametara. Dizajn sinhronih mašina: određivanje dimenzija i namotaja, određivanje terminalnog napona. Optimalni dizajn indukcionih i sinhronih mašina. Projektovanje transformatora.

Ciljevi Predmeta Cilj predmeta je da objasni projektovanje elektricnih motora i generatora baziranih na osnovnim teorijama. Predmet objasnjava osnovne postavke elektricnih masina i sluzi kao uvod u napredne predmete iz elektricnih masina.

Sadržaj Predmeta

Magnetna kola, indukcione mašine, sinhrone mašine Uvod u software za dizajn mašina. Selekcija konstrukcijske veličine sinhronog motora. Stator i namotaji indukcione mašine. Rotor i namotaji indukcione mašine. Gubici i efikasnost u indukcionoj mašini. Konstrukcijski primjer indukcione mašine. Dimenzije, tip i selekcija parametara sinhrone mašine. Stator i namotaji sinhrone mašine. Namotaji i konstrukcija rotora sinhrone mašine. Mehanički aspekti i hlađenje sinhrone mašine. Konstrukcijski primjer sinhrone mašine. Materijali za permanentni magnet.

Sinhrone mašine sa permanentnim magnetom.








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon uspijesno zavrsenog predmeta, studenti ce: 1. Razumjeti osnovne principe nastanka momenta u elektricnim masinama 2. Shvatiti vaznost magnetskog i elektricnog optercenja 3. Razumjeti načine rada električnih strojeva (asinkrone i istosmjerne električne masine) i primjenu osnovnih

zakona magnetizma i pojave u elektrotehnici u realizaciji rada električnih masina, 4. Razumjeti osnovne principe projektovanja namotaja 5. Razumjeti osnovne proracune za projektovanje AC masina 6. Razumjeti fundamentalne postavke vezane za upravljanje AC i DC masinama 7. Moci koristiti standardne metode da odredi tacne parametre modelovanja/simulacije elektricnih masina za

razlicite svrhe



Obavezna literature Introduction to AC Machine Design by Thomas A. Lipo Handbooks of Small Electric Motors by William H. Yeadon

Preporučena literatura Hubert, Electrical Machines-Theory, Operation, Applications, & Control, Prentice Hall. Sen, Principles of Electric Machines & Power Electronics, Wiley













Šifra Predmeta : EEE 563 Naziv Predmeta: Električno i magnetno polje u elektroenergetici



Opis Predmeta Pregled teorije elektromagnetizma potrebne da se shvati analiza i dizajn elektroenergetske opreme. Dizajn kablova i izolatora, penetracija magnetnog fluksa, vrtložne struje, gubici, generacija obrtne sile.

Ciljevi Predmeta Cilj predmeta je da objasni teorije elektromagnetizma potrebne da se shvati analiza i dizajn elektroenergetske opreme. Dizajn kablova i izolatora, penetracija magnetnog fluksa, vrtložne struje, gubici, generacija obrtne sile.

Sadržaj Predmeta

Uvod Osnove teorije elektromagnetizma Projektovanje elektroenergetske opreme Tehnike za estimaciju polja Case study u električnom i magnetnom polju Dizajn kablova i izolatora Gas bus sistemi Elektrostatičko taloženje Penetracija magnetnog fluksa Vrtložne struje, gubici Oklop

Generacija obrtnog momenta








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po uspijesno zavrsenom predmetu, studenti ce: 1. Znati da rade proracune vezane za elektricno polje, jacinu, potnecijal, energiju iz razlicitih naelektrisanja i

raspodijelu opterecenja 2. Znati da proracunaju elektricni fluks, gustina fluksa i ukupni naboja iz Gausove raspodijele

3. Moci izracunati gustinu struje, elektricnu struju i otpor provodnika 4. Znati rjesiti Laplaspove jednacine i odrediti kapacitivnost i otpornost koaksijlanog kabla 5. Moci izracunati jacinu struje i pripadajuce magnetno polje oko provodnika 6. Izracunati jacinu i moment magnetnog polja 7. Izracunati magnetni fluks kroz mognetno jezgro 8. Znati primjeniti Maxwelove jednacine za prostiranje elektromagnetnih polja



Obavezna literature Edward M. Purcell, David J. Morin: “Electricity and Magnetism” 3rd Edition, 2013

Preporučena literatura David K. Cheng, “Field and Wave Electromagnetics”, Addison Wesley Publishing Company, 1989.













Šifra Predmeta : EEE 564 Naziv Predmeta: Analiza elektroenergetskih sistema



Opis Predmeta Karakteristike i ekvivalentna kola za dalekovode i transformatore. Per unit sistem. Uravnotežen trofazni sistem i ograničenja pri prenosu snage. Simetrične komponente i njihova analiza kvara.

Ciljevi Predmeta

Cilj predmeta je da studente upozna sa osnovima energetike. Studenti ce steci znanja o slijedecim temama: karakteristicnim i ekvivalentnim semama za predstvaljanje prenosnih vodova i transformatora, jeidnicni sistem, uravnotezeni trofazni sistemi i ogranicenja snage po vodovima. Nadalje, kroz predmet ce se pokazati i objasniti simetrične komponente, proračun simetričnih radnih stanja mreže, matrični metod proračuna struja kratkih spojeva.

Sadržaj Predmeta

Uvod Ekvivalentno kolo za dalekovode Ekvivalentno kolo transformatora Per unit sistem Uravnotežen trofazni sistem Ograničenja pri prenosu snage Simetrične komponente Analiza kvara kod simetričnih komponenti

Primjeri








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon uspijesno zavrsenog predmeta, studenti ce: 1. Steci osnovna znanja o funkcionisanju modernog energetskog sistema 2. Nauciti osnovne tehnike modelovanja koje s eprimjenjuju u analizi energetskog sistema 3. Znati modelovati elemente energetskog sistema (transformator, motori, prenosni vodovi) 4. Da anliziraju jednofazni i trofazni sistem 5. Da urade proracun tokova snaga 6. Da urade proracun kvarova na vodovima (simetricni i asimetricni kvarovi)



Obavezna literature Power system analysis, William Stevenson

Preporučena literatura John J. Grainger and W.D. Stevenson Jr., ‘Power System Analysis’, McGraw Hill International Book Company, 1994













Šifra Predmeta : EEE 565 Naziv Predmeta: Napredna poglavlja u zaštiti elektroenergetskih sistema



Opis Predmeta Ispitivanje oblika struje i napona prilikom kvarova i drugih nestabilnosti. Nove šeme zaštite primjenljive u sistemima zaštite visokih brzina. Digitalni prenos. Unaprijeđenja u integriranoj zaštiti, upravljanju i sistemima mjerenja

Ciljevi Predmeta Obezbijediti opširan pogled na metode i uređaje koji se koriste pri zaštiti elektroenergetskih sistema; Sistemi zaštite, tipovi releja, zaštita mašina, transformatora i vodova; moderni trendovi u zaštiti kaošto je primjena digitalnih tehnika.

Sadržaj Predmeta

Primarna i sekundarna zaštita, strujni transformatori za zaštitu, naponski transformatori

Pregled elektromagnetnih releja, statični releji.

Vemensko-struja karakteristika releja, direkcioni relej

Kompenzacija za mjerenje distance.

Šeme pilotnih releja.

Algoritmi digitalnih releja

Uvod u mikroprocesore.

Zaštitni releji bazirani na mikroprocesoru

Matematičke relacije za distantne releje.








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon uspijesno zavrsenog predmeta, studenti ce: 1. Znati objasniti svrhu zastite u energetskom sistemu, osnovne elemente zastitet i opremu, prinicpe zastite 2. Izabrati i objasniti odgavrajucu zastitu za specificne slucajeve i aplikacije 3. Analizirati i porediti specificne sisteme zastite 4. Porediti razlicite metode, relejnu opremu i druge zastitne uredjaje 5. Izvesti proracun potreban za izbor odgavarajuce opreme u svrhu zastitet energetskog sistema



Obavezna literature Paul M. Anderson: “Power System Protection” IEEE Press, 1999

Preporučena literatura P.Kundur, “Power System Stability and Control”, McGraw-Hill, 1993 J.Lewis Blackburn, Thomas J.Domin: “Protective Relaying: Principles and Applications, 4th Edition, CRC Press,

2014













Šifra Predmeta : EEE 566 Naziv Predmeta: Energetski efikasni sistemi osvjetljenja



Opis Predmeta

Teorija svjetlosti. Oko, osjetljivost i vrste vizija. Svjetlosna refleksija, fenomen apsorpcije i prijenosa. Definicija svjetlosnih pojmova. Svjetlosne metode. Interni svjetlosni sistemi i proračun. Svjetlosne aparature i armature. Fotometrijska mjerenja. Osnove pretprojektnih priprema. Unutrašnje elektroinstalacije, niski i visoki strujni sistemi i nacrti. Osnove pripreme projekta. Metode ispravke niskog faktora snage u internim instalacijama. Proračun pada napona svjetlosnih sistema. Hardverska oprema za kompjuterski potpomognut dizajn (CAD). Predstavljanje CAD paket programa (AutoCad). Korištenje osnovnih komandi crtanja. Dvodimenzionalno crtanje. Tekstualne operacije. Aplikacije.

Ciljevi Predmeta

Cilj predmeta je da objasni razlicite tipove osvjetljenja koji se primjenjuju unutar objekata. Teme koje ce se razmatrati su, teorije osvjetljenja; reflekcija svjetal, apsorpcija i fenomen prenosa svjetla, definicija osvjetljenja, metode osvjetljenja, unutrasnji sistemi osvjetljneja i proracuni, oprema za osvjetljenje, metode osvjetljenja, unutrasnje elektricne instalacije, projektovanje instalacija, osnove prakticnih aplikacija, proracun padova napona u sistemu osvjetljenja. Takodjer ce biti objasnjeni programski paketi koji se koriste u svrhu projektovanja osvjetljenja, kao sto AutoCAD, te operacije i komande koje se koriste u ovom programu.

Sadržaj Predmeta

1. Teorija osvjetljenja. Oko, osjetljivost i vrste osvjetljenja 2. Reflekcija svjetla, absorpcija i fenomen prenosa 3. Definicija osvjetljenja 4. Unutrasnji sistemi osvjetljenja i proracun 5. Oprema za osvjetljenje 6. Mjerenja 7. Osnovne pripreme za projektovanje osvjetljenja 8. Proracun unutrasnjih elektricnih instalacija, slabe struje 9. Elektricne instalacije, vodovi za elektricne instalacije 10. Prakticne primjene 11. Primjena racunara u projektovanju unutrasnjih instalacija za osvjetljenje








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

1. Moci da primjene osnovne principe dnevne rasvjete i da ih integrisu u razlicite prostore 2. Moci da prepoznaju razlicite sisteme rasvjete i primjene razlicita razmatranja u procesu projektovanja te odrede

karakteristike razlicitih sistema osvjetljenja 3. Steci znanja o razlicitim vjestackim kontorlnim sistemima rasvjete i znati da izaberu odgovarajuce sisteme i

opremu 4. Razumjeti uticaj vjestackog osvjetljenja na zdravlje, prostor, ljudske aktivnosti u unutrasnjim prostorijama



Obavezna literature Gary Gordon, “Interior Lighting”, Wiley, Fourth Edition, January 10, 2003.

Preporučena literatura Mark Karlen, James R. Benya, “Lighting Design Basics”, Wiley, March 19, 2004.









Projekat 17 17

Zadaća 15 15

Kviz 1 2 2



Šifra Predmeta : EEE 569 Naziv Predmeta: Napredne visokonaponske tehnike



Opis Predmeta

Principi izolacije kod visokonaponske opreme. Lučna pražnjenja i prenaponi koji se generišu kod visokonaponskih sistema. Korona pražnjenja i računanje korona gubitaka. Elektromah+gnetna interferencija generirana visokonaponskim sistemima. Problem zaprljanja rebara kod visokonaponskih izolatora. Uređaji za limitiranje prenapona, visokonaponski izolatori, osigurači. Dizajn izolatora kod visokonaponskih transformatora, kablova i kondenzatora. Testiranje visokonaponske opreme.

Ciljevi Predmeta

1. Izučavanje naprednih aspekata visokonaponskog inženjeringa 2. područja primjene visokih napona 3. Izučavanje metoda i tehnika za mjerenje i testiranje raznih vrsta visokih napona i pratećih efekata. 4. Upoznati se sa komponentama visokonaponskih instalacija uključujući GIS, kablove i izolaciju. 5. Izučavanje metoda pri Istraživanje nekih 6. procesu monitoringa visokonaponske opreme.

Sadržaj Predmeta

1. Visoko naponski kablovi 2. Gasom izolovani prekidač (osnove, dizajn i razvoj) 3. Visokonaponska izolacija (tipovi, dizajn i primjena) 4. Visokonaponska mjerenja i tehnike testiranja. 5. Fenomen korona pražnjenja i industrijske primjene 6. Pražnjenja u čvrstim, tečnim i gasovitim dielektricima. 7. Izvori visokog naizmeničnog, jednosmernog i udarnog napona. 8. Merenja napona i struja. 9. Primena osciloskopa u visokonaponskim merenjima. 10. Primena optičkih metoda u visokonaponskim merenjima. 11. Tehnike mjerenja parcijalnog pražnjenja 12. Monitoring visokonaponske opreme








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

1. Znati da proracunaju elektrostaticka polja za sve vrste sistema elektroda 2. Znati da projektuju sistem elektroda i HV uredjaja 3. Da razumiju pojam praznjenja, i odrede parametre praznjenja 4. Da znaju odrediti izvor prenapona, vrste prenapona i odgovarajucu zastitu 5. Znati upotrijebiti procedure za koordinaciju izolacije 6. Znati HV parametre, prinicipe mjerenja i odgovarajuce metode



Obavezna literature E. Kuffel and W.S. Zaengl, High Voltage Engineering Fundamentals, Second Edition, Publisher: Pergamon Press, 1984, ISBN: 0-08-024213-X


M.S. Naidu and V. Kamaraju, High Voltage Engineering, Second Edition, Publisher: McGraw–Hill, 1996, ISBN: 0-07-462286-2

H. M. Ryan and G. R. Jones, SF6 Switchgear, IEE Power Engineering Series 10, Publisher: Peter Peregrinus, 1989, ISBN: 0-86341-123 1.









Projekat 17 17

Zadaća 10 10



Šifra Predmeta : EEE 570 Naziv Predmeta: Računarske metode u elektroenergetici



Opis Predmeta Primjenjuje znanje iz elektroenergetike s ciljem rješavanja obimnih problema korištenjem računarskih metoda. Tretira matrične tehnike, analizu tokova snaga, izgradnju mreže, ispitivanja kratkih spojeva, numeričku integraciju, metodu konačnih elemenata.

Ciljevi Predmeta Cilj predmeta je da se studentima objasne numeričke meotde koje se koriste u elektroenergetici, te pokazati njihovu primjenu pri ispitivanju tokova snaga i stabilnosti sistema.

Sadržaj Predmeta

1. Numeričke metode u linearnoj algebri. 2. Gauss-Seidel iteracija. 3. LU faktorizacija, inverzija matrice. 4. Cholesky metoda. 5. Newton-Raphson metoda. 6. AC Tok Snaga. 7. DC Tok Snaga. 8. Pregled FORTRAN programskog jezika. 9. Formiranje matrice svojstvenih vrijednosti. 10. Metoda konačnih razlika. 11. Metoda konačnih elemenata. 12. Metoda graničnog elementa. 13. Rješenje jednostavnih diferencijalnih jednačina. 14. Integralne jednačine.








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

1. Razumjeti neophodnost primjenu razlicitih numerickih metoda u rjesavanju problema u energetici 2. Razumjeti i znati primjeniti osnovne algoriteme linearne algebre u razlicitim aplikacijama u elektrotehnici 3. Razumjeti i znati primjentiti algoritme koji se odnose na rjesavanje razlicitih problema optimizacije sa i bez

ogranicenja 4. Znati koristiti matematicke software za rjesavanje optimizacionih problema u elektrotehnici 5. Znati odrediti metode koje se primjenjuju u rjesavanju optimizacionih problema ili korisiti jedna od alata kao sto

je MATLAB



Obavezna literature Steven C. Chapra, Raymond P. Canale: Numerical Methods For Engineers, Sixth Edition, 2010

Preporučena literatura Stanislav Rosloniec: “ Fundamental Numerical Methods for Electrical Engineering”, Springer, 2008

Introduction to Numerical Methods: A MATLAB Approach by Abdelwahab Kharab, Ronald B. Guenthe









Zadaća /Projekat 1 17 17

Kviz 1 2 10



Šifra Predmeta : EEE 575 Naziv Predmeta: Industrijski sistemi automatskog upravljanja



Opis Predmeta Struktura sistema automatskog upravljanja. Upravljanje industrijskim sistemima velikih razmjera. Hijerarhijsko upravljanje, višeslojno upravljanje i njegova optimizacija.

Ciljevi Predmeta Izložiti pregled industrijskih sistema automatskog upravljanja i dati uvodne koncepte. Izučiti napredne strategije upravljanja.

Sadržaj Predmeta

1. Uvod u sistema industrijske automatike 2. Povratna sprega i upravljanje omjerom 3. Napredne tehnike s jednom povratnom spregom 4. Uzorkovanje, filtriranje i upravljanje 5. Višestruke petlje upravljanja 6. Upravljanje po više varijabli 7. Optimizacija u realnom vremenu 8. Model prediktivno upravljanje 9. Praćenje procesa 10. Upravljanje nizom procesa 11. Upravljanje fabrikom 12. Projektovanje sistema automatskog upravljanja 13. Projekti, ispiti








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po završetku predmeta, student može Razumjeti različite automatske procese Implementirati automatizaciju na osnovu ugradbenih sistema, PLC, SCADA Koristiti različite strategije upravljanja procesima uključujući upravljanje na mikroprocesoru Prepoznati potrebu za upravljanjem u industriji Razumjeti sistem rada PLC u industriji Razumjeti i koristiti tipične industrijske ulazno/izlazne module Projektovati i razviti prikladne ugradbene regulatore Pokazati razumijevanje SCADA sistema



Obavezna literature Process Dynamics and Control, D.E. Seborg, T.F. Edgar, D.A. Mellichamp, 2004, 2nd Edition, John Wiley & Sons, Inc. ISBN: 978-0-471-00077-8. Book Web page: www.wiley.com/college/seborg


Practical Process Control Using Control Station 3.7, Doug J. Cooper, 2004, Control Station LLC. Book Web page: www.controlstation.com

Process Control Instrumentation Technology, Curtis D. Johnson, 2006, 8th Edition, Prentice Hall. ISBN: 0-13-197669-9. Book Web page: www.uh.edu/~tech13v/pcit










Kviz 1 10 10



Šifra Predmeta : EEE 577 Naziv Predmeta: Adaptivno upravljanje



Opis Predmeta

Uvod. Real-time estimacija parametara. Deterministički samoštimajući regulatori. Stohastički i predvidivi samoštimajući regulatori. Adaptivni sistemi koji koriste modele. Osobine adaptivnih sistema. Stohastička adaptivna kontrola. Auto-štimanje. Raspoređivanje pojačala. Robustni i samooscilirajući sistemi. Praktični problemi i implementacij. Komercijalni proizvodi i aplikacije. Budućnost adaptivnog upravljanja.

Ciljevi Predmeta Uvod u teoretske i praktične aspekte adaptivnog upravljanja sa gledišta stohastike i deterministike. Prezentacija tehnika i kjučni pristupi adaptivnom upravljanju.

Sadržaj Predmeta

Adaptivno upravljanje sa otvorenom spregom Adaptivno upravljanje sa povratnom spregom Optimalni kontroleri Podoptimalni dualni kontroleri Raspoređivanje pojačala Adaptivni sistemi sa upotrebom modela Gradient optimizacija MRAC Optimizacija stabilnosti MRAC Parcijalni Ispit Identifikacija modela adaptivnog upravljanja Pažljivi adaptivni upravljači Sigurnosni ekvivalentni adaptivni kontroleri Napredne teme u adaptivnom upravljanju Primjene








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po završetku predmeta, studenti mogu: Projektovati i implementirati eksperimente identifikacije sistema Koristiti ulatne i izlazne podatke za indentifikaciju matematskih dinamičkih modela Koristiti metode identifikacije sista za projektovanje adaptivnih regulatora Objasniti prednosti i nedostatke adaptivnog u odnosu na druge vrste upravljanja Analizirati postojeće metode u smislu stabilnosti



Obavezna literature Karl.J.Astrom, Bjorn Wittenmark, Adaptive Control, 2/e, Dover Publications, December 2008 . ISBN13: 9780486462783 ISBN10: 0486462781 EAN: 9780486462783

Preporučena literatura Ioannou & Sun, Robust Adaptive Control, Prentice Hall, 1996. ISBN 9780134391007










Seminar/Presentation 0 0 0



Šifra Predmeta : EEE 579 Naziv Predmeta: Optimalno upravljanje



Opis Predmeta Uvod. Analiza kontrolnih sistema: Multivarijabilni linearni sistemi. Vektorski nasumični procesi. Izvedba. Robustnos. H2 kontrola: Linearni kvadratni regulator. Kalman filter. Linearno kvadratno Gausovo upravljanje. Upravljanje: upravljanje sa podpunim informacijama i estimacija. Povratna veza sa izlazom. Smanjenje reda upravljanja.

Ciljevi Predmeta Metode optimalnog upravljanja. Robustnos. Sistemi upravljanja dizajn i analiza.

Sadržaj Predmeta

Osnove upravljanja sa povratnom spregom Multivarijabilni linearni sistemi Vektorski nasumični procesi Odlike izvedbe Nepredvidivost modela i robustnos Linearni kvadratni regulatori Kalman filter H2 optimalna kontrola Linearno kvadratno Gausovo upravljanje Upravljanje sa podpunim informacijama i estimacija Povratna veza sa izlazom Smanjenje reda upravljanja Diskretno vremensko upravljanje








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po završetku predmeta, studenti mogu: Koristiti MPC za rješavanje problema optimalnog upravljanja s ograničenjima za upravljanje i stanje, kao i

razumjeti razliku između eksplicitnog i implicitnog MPC upravljanja Formulirati problem optimalnog upravljanja u standardnoj formi na osnovu specifikacija dinamike, ograničenja

i cilja upravljanja, te objasniti kako različiti ciljevi upravljanja utječu na optimalne performanse Objasniti principe iza standardnih algoritama za numeričko rješavanje problema optimalnog upravljanja i koristiti

MATLAB za rješavanje jednostavnih, ali realističnih problema. Primjenjivati metode optimalnog upravljanja na probleme linearnog upravljanja.



Obavezna literature Linear Optimal Control, Jeffrey B. Burl, 1/e, 1999, Prentice Hall, ISBN-10: 0201808684 & ISBN-13: 9780201808681.

Preporučena literatura Robust and Optimal Control, Kemin Zhou, John C. Doyle, Keith Glover, 1/e, 1996, Prentice Hall, ISBN-10: 0134565673 & ISBN-13: 9780134565675.













Šifra Predmeta : EEE 580 Naziv Predmeta: Identifikacija sistema



Opis Predmeta Počevši od teorije signala i sistema, preko metoda za estimaciju parametara i načina izbora strukture modela i projektovanje eksperimenta, ovaj predmet uvodi osnovne ideje teorije identifikacije sistema.

Ciljevi Predmeta Glavni cilj predmeta je da student stekne teorijsko i praktično znanje koje će mu pomoći u razumijevanju i korištenju bitnih identifikacijskih sistema.

Sadržaj Predmeta

Sistemi i modeli Vremenski invarijantni sistemi Modeli za vremenski varijantne i nelinearne sisteme Bezparametarski vremenske i frekventne metode Metode za estimaciju parametara Asimptotska raspodjela predviđenih parametara. Proracun procjenjenih vrijednosti. Rekurzivne estimacione metode. Utjecaj na raspodjelu prenosne funkcije predviđenih parametara. Projektovanje eksperimenata. Izbor identifikacijskih kriterija. Odabir strukture modela i njegova validacija. Identifikacija sistema u stvarnoj upotrebi.








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Studenti po završetku mogu: Prepoznati problem identifikacije sistema Predložiti i implementirati rješenja za jednostavne probleme identifikacije Identificirati dinamičke sisteme koristeći podatke s ulaza i izlaza Validirati model sistema koji je identificiran i uporediti različite modele Projektovati eksperiment za identifikaciju jednostavnog sistema Razviti dublje razumijevanje identifikacije sistema samostalno u cilju rješavanja složenijih problema



Obavezna literature System Identification, by T. Soderstrom and P. Stoica, Prentice Hall

Preporučena literatura Lenart Ljung: “System Identification: Theory for the User” 2nd Edition













Šifra Predmeta : EEE 581 Naziv Predmeta: Napredna robotika



Opis Predmeta Ovaj predmet razvija sposobnosti studenata u polju robotike na osnovu prethodnog znanja iz sistema automatskog upravljanja. Teme koje su pokrivene uključuju osnove kinematike, diferencijalni pogon, dinamičku analizu, planiranje putanje, aktuatore, senzore, procesiranje slike i sisteme vizije, kao i fuzzy logiku.

Ciljevi Predmeta Cilj predmeta je da uvede pojmove dinamike, planiranja putanje, upravljanja pozicijom i silom u smislu robotskih sistema.

Sadržaj Predmeta

Uvodni materijal i pregled

Prednja i inverzna kinematika pozicije

Diferencijalna kretanja i Jakobian

Planiranje trajektorije i puta

Kontrola nezavisnog spoja

Dinamika robota

Multivarijabilna kontrola

Kontrola sile

Parcijalni ispit

Geometrijska nelinearna kontrola

Aktuatori i senzori

Računarska vizija

Kontrola bazirana na viziji Fuzzy logika








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po završetku predmeta, studenti mogu: Izvesti kinematičku analizu robotskog manipulatora Izvesti dinamičku analizu robota Razumjeti različite diferencijalne pogone i njihovu primjenu Razumjeti izazove projektovanja robota Pokazati piroko poznavanje i razumijevanje primjena robota u industriji



Obavezna literature „Introduction to Robotics – Analysis, Systems, Applications”, Saeed B. Niku, 2001, Prentice Hall. ISBN: 0-13-061309-6

Preporučena literatura “Robot Dynamics and Control”, M. W. Spong and M. Vidyasagar, 1989, John Wiley and Sons. ISBN: 0-471-61243-X.













Šifra Predmeta : EEE 584 Naziv Predmeta: Robusni sistemi upravljanja



Opis Predmeta Robusnost u MIMO sistemima.Predstavljanje sistema sa konceptom generalnih pogona. Ograničenja izvedbi SISO i MIMO sistema. Nepredvidivost i robustnos u SISO sistemima. Strukturalne nepredvidivosti i strukturalne singularne vrijednosti (m). Konstruisanje kontrolera koristeći DK iterativne metode.

Ciljevi Predmeta Robusnost u MIMO sistemima.Predstavljanje sistema sa konceptom generalnih pogona. Ograničenja izvedbi SISO i MIMO sistema. Nepredvidivost i robustnos u SISO sistemima. Strukturalne nepredvidivosti i strukturalne singularne vrijednosti (m). Konstruisanje kontrolera koristeći DK iterativne metode.

Sadržaj Predmeta

Modelovanje parametara nepredvidivosti Kharitonova teorema Proširivanje Kharintonove toreme Teorija ruba Linearne matrične nejednakosti Cijelovita kvadratna ograničenja Vremenski promjenljive nepredvidivosti.








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po završetku predmeta, studenti mogu: Pokazati duboko razumijevanje metoda upravljanja i terminologije iz oblasti upravljanja po više varijabli Pokazati duboko razumijevanje matematskih metoda za analizu sistema s više ulaza i dinamičkih sistema s

neizvjesnošću Pokazati vještinu modeliranja dinamičkih sistema s više varijabli zasnovanog na empirijskim podacima i

formuliranja opisa neizvjesnosti za dinamičke sisteme Pokazati sposobnost formzulacije zahtjeva za performansama sistema upravljanja i utvrđivanja izvodivosti

performansi Koristiti standardne metode za projektovanje i analiziranje robusnih regulatora i regulatora za viševarijabilne

sisteme Pokazati sposobnost za drugpnu analizu, simulaciju, procjenu i implementaciju regulatora za viševarijabilne

sisteme na stvarnim procesima i izvještavanje o tome Identificirati ograničenja jednostavnih regulatora i potrebu za složenijim metodama



Obavezna literature G. E. Dullerud and F. Paganini, A Course in Robust Control Theory: A Convex Approach, Texts in Applied Mathematics 17, Springer-Verlag, New York 2000.














Šifra Predmeta : EEE 587 Naziv Predmeta: Sistemi upravljanja otporni na kvarove



Opis Predmeta Analiza kontrolnih sistema održivih nakon kvara pojedinih komponenti.Osnovni koncepti dijagnoze greške i prilagođavanje.Metode pronalaska i izolacija kvarova komponenti.Dijagnoza kvarova na osnovu posmatranja. Evaluacija stabilnosti kontrolnih sistema. Načini za sanaciju kvarova.

Ciljevi Predmeta

Analiza bazirana na modelu i dizajn metoda za dijagnozu kvara i kontrolu dozvoljene tolerancije kvara. Arhitektonski i strukturalni modeli korišteni za analizu širenja kvara u određenom procesu. Testirati mogućnosti detektovanja kvara kao i pronači viškove u sistemu koji mogu biti korišteni u procesu osiguravanja tolerancije greške. Projektovanje metoda za dijagnozu sistema i kontrolere za toleranciju kvara kod procesa opisanih analitičkim modelom, pomoću diskretnih modela. Analiza slučaja pilot procesa.

Sadržaj Predmeta

Osnovni problemi pronalaska kvara i kontrola tolerancije kvara Primjeri Pregled nekih dinamičkih sistema Upotreba određenih grafičkih metoda u analizi širenja kvara Algoritmi za pronalazak trajnih modela Analitički bazirane tehnike za dinamičke sisteme koji su podložni dodatnim šumovima. Problemi kontrole tolerancije greške Tehnika stohastičnog modeliranja za sisteme pod nadzorom Nadzor sistema za koji su dostupne ulazne i izlazne mjerne jedinice








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po završetku ovog predmeta, studenti mogu: Definirati probleme detekcije kvara i upravljanja otpornog na kvarove Pokazati poznavanje dinamičkih sistema Koristiti grafičke metode za propagaciju kvara Razvijati algoritme Koristiti tehnike prikladne za dinamičke sisteme s aditivnim šumom Definirati probleme upravljanja otpornog na kvarove Modelirati stohastičke sisteme pod nadzorom



Obavezna literature Blanke, M., Kinnaert, M., Lunze, J., Staroswiecki, M., Diagnosis and Fault-Tolerant Control,2/e, 2006, Springer, ISBN: 978-3-540-35652-3.














Šifra Predmeta : EEE 588 Naziv Predmeta: Varijabilni sistemi upravljanja



Opis Predmeta

Uvod u dinamičke varijabilne sisteme sa kliznim režimima. Definicija kliznog režima, klizni režim u relejnim i varijabilnim sistemima.Multidimenzionalni klizni režimi. Matematički modeli za varijabilne sisteme upravljanja. Regulisanje jednačina. Dizajniranje kontrole klizne površine i kliznog režima koristeći Ljapunovljevu metodu. Kontrola klizanja u prisustvu nepredvidivosti. Promatrači kliznih režima. Cjeloviti klizni režimi.Aplikacije.

Ciljevi Predmeta Sigurna kontrola linearnih i nelinearnih sistema uz prisustvo nepredvidivosti i drugih poremećaja. Metodologija i implementacija dizajna kontrolera za klizne režime. Dizajniranje učinkovitih kontrolnih sistema.

Sadržaj Predmeta

Uvod u varijabilne sisteme upravljanja Definicija varijabilnih sistema upravljanja i kliznog režima Postojeći uslovi kliznog režima Kretanje kliznog režima Generalni oblik zakona upravljanja varijabilnim sistema u otvorenom stanju Metode ekvivalentne kontrole VSC dizajn metode:Linearni vremenski-invarijantni i vremenski varijantni pogoni sa parametrima koji narušavaju

rad Nelinearni pogoni, dizajn kliznih površina Sinteza zakona upravljanja Lokalni i globalni uslovi asimptotske stabilnosti Drugi Ljapunov metod, čvrstoća Uslovi čvrstoće Dizajniranje promatrača kliznog režima, primjeri dizajna








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po završetku predmeta, studenti će moći: Opisati sisteme promjenljive strukture Definirati promjenljive strukture i klizni režim Opisati uslove kliznih režima Projektovati klizne površine za LIT, nestacionarne i nelinearne procese Odrediti zakon upravljanja Opisati lokalne i globalne uslove asimptotske stabilnosti Objasniti izazove robusnosti



Obavezna literature V.I. Utkin, J. Guldner, J. Shi , 1999, Sliding Mode Control in Electro-mechanical Systems, Taylor & Francis series in systems & control. ISBN: 9780748401161.














Šifra Predmeta :GBE 509 Naziv Predmeta: Biomedicinska telemetrija



Opis Predmeta

Ovaj predmet je osmišljen na način da pruži uvid u biomedicinsku telemetriju za bioinženjere. Predmet objašnjava glavne komponente tipičnog biomedicinskog telemetrijskog sistema, kao i njegove tehničke izazove. On također obezbjeđuje studentima vrlo detaljne naučne analize, primjere primjene biomedicinske telemetrije, tehnologiju za biomedicinski sensing, i dizajn biomedicinskih telemetrijskih uređaja. Studentima je data prilika da vide kako sve komponente telemetrijskog sistema funkcionišu unutar biomedicinskih uređaja koji se koriste u medicini kroz povremene praktične sesije.

Ciljevi Predmeta Uvod u biomedicinsku telemetriju. Objašnjavanje dizajna biomedicinskih telemetrijskih uređaja. Demonstracija veze između biomedicinske telemetrije i biomedicine.

Sadržaj Predmeta

Sedmica 1: Uvod u biomedicinsku telemetriju Sedmica 2: Dizajn uređaja biomedicinske telemetrije Sedmica 3: Sensingprincipi za biomedicinsku telemetriju Sedmica 4: Sensing tehnologije za biomedicinsku telemetriju Sedmica 5: Pitanja energije u biomedicnskoj telemetriji Sedmica 6:Numeričke i eksperimentalne tehnike za područje elektromagnetike Sedmica 7: Induktivne sprege Sedmica 8: PARCIJALNI ISPIT Sedmica 9: Antene i RF komunikacije Sedmica 10: Komunikacija putem ljudskog tijela Sedmica 11: Optička biotelemetrija Sedmica 12: Tehnologija komunikacije biosenzorima i standardi Sedmica 13:Veza između biomedicinske telemetrije i telemedicine Sedmica 15: Sigurnosna pitanja u bioemdicinskoj telemetriji Sedmica 15: Kliničke aplikacije tjelesnih senzornih mreža Sedmica 16: ZAVRŠNI ISPIT








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

1. Opisati glavne komponente tipičnog biomedicinskog telemetrijskog sistema, zajedno s tehničkim izazovima 2. Razgovarati o pitanjima regulacija spektra, standarda i interoperabilnosti 3. Dati pregled područja elektromagnetike, induktivnog spajanja, antena za biomedicinsku telemetriju, komunikacija

unutar tijela, ne-RF komunikacijskih veza za biomedicinsku telemetriju (optičku biotelemetriju), kao i pitanja sigurnosti, ljudskog fantoma, i procjene izloženosti visoko frekventnim biotelemetrijskim poljima

4. Razjasniti topologije i standarde biosenzorske mreže; multi-senzorne fuzije; sigurnosna pitanja i pitanja privatnosti u biomedicinskoj telemetriji; i veze između biomedicinske telemetrije i telemedicine

5. Procijeniti kliničke primjene Body Sensor Networks (BSNs) uz odabrane primjere nosivih uređaja koji se gutaju i ugrađuju, stimulatora i integriranih sistema za zdravstvenu zaštitu za praćenje i terapijske intervencije



Obavezna literature Nikita, K. S. (Ed.). (2014). Handbook of Biomedical Telemetry. New York: John Wiley & Sons.














Šifra Predmeta :GBE 513 Naziv Predmeta: Odabrana poglavlja u bioinženjerstvu



Opis Predmeta

Ovaj predmet nudi studentima jedinstvenu priliku da se upoznaju sa praktičnom primjenom bioinženjerstva u različitim oblastima nauke i industrije. Kao moderno područjue nauke koje je svo o praktičnoj primjeni, izuzetno je važno za naše studente da budu svjesni značaja bioinženjerstva. Predmet pokriva aplikacije bioinženjerstva u medicini, biosenzorima, molekularnom i inženjerstvu tkiva, informatici i nanotehnologiji. Na kraju semestra, od studenata se očekuje da identifikuju temu koja im najbolje odgovara i da čitaju članke, razgovaraju o njima, te prezentuju pred kolegama. Jedan od važnih ciljeva ovog predmeta je predstaviti mogućnosti karijere u biomedicini onima koji uzimaju predmet.

Ciljevi Predmeta

Diskutovanje o molekularnim i ćelijskim osnovama života iz inženjerske perspektive. Ilustriranje presudnih molekularnih parametara uključenih u događanja u ćeliji. Objašnjavanje ćelija-funkcija odnosa i ćelija-biomaterijal odnosa. Pružanje osnovnih pojmova termodinamike i kinetike protein/ligand vezivanja, sa naglaskom na eksperimentalne

tehnike za mjerenje molekularnih parametara: afinitet ravnoteže, konstante kinetičkih stopa, i koeficijenti difuzije.

Sadržaj Predmeta

Sedmica 1: Uvod u bioinženjerstvo: Osnovni pojmovi Sedmica 2: Biohemijsko molekularno inženjerstvo Sedmica 3: Biomedicinski signali i senzori Sedmica 4: Biotransport Sedmica 5: Sistemi bioinženjerstva i kontrola Sedmica 6:Inžinjerstvo tkiva Sedmica 7: Biomehanika Sedmica 8: PARCIJALNI ISPIT Sedmica 9: Napredno molekularno bioinženjerstvo Sedmica 10: Računarsko bioinženjerstvo Sedmica 11: Bioinženjerstvo i nanotehnologija Sedmica 12: Inženjerstvo materijala za biomedicinske aplikacije Sedmica 13: Bioinženjerstvo sistema Sedmica 14: Analiza i diskusija članaka Sedmica 15: Prezentacije studenata Sedmica 16: ZAVRŠNI ISPIT








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

1. Vladati osnovnim temama u bioinženjerstvu 2. Dati pregled naprednih tema u bioinženjerstvu 3. Primijeniti vještine i metodologije bioinženjerstva u pripremi teze 4. Mjeriti i manipulirati molekularnim parametrima eksperimentalno 5. Istražiti i kritikovati postojeće i nove tehnologije koje iskorištavaju današnje poznavanje molekularne biologije i

citologije



Obavezna literature Chien, S., & Fung, Y. C. (2008). An introductory text to bioengineering (Vol. 4). Singapore: World Scientific.

Preporučena literatura Deen, W. M. (1998). Analysis of Transport Phenomena, Topics in Chemical Engineering (Vol. 3). New York: Oxford University Press.













Šifra Predmeta :GBE 514 Naziv Predmeta: Odabrana poglavlja u bioinformatici



Opis Predmeta

Ovaj predmet je bioinformatika naprednog nivoa za profesionalce u genetici i bioinženjerstvu. Osim sažetih analiza DNK i RNK sekvenci, veći dio predmeta zasnovan je na analizama sekvenci proteina, koje uključuju evolucijska i filogenetska istraživanja zansnovana na proteinskim sekvencama, izgradnji mreža za proteinsku interakciju, i utvrđivanje funkcije proteina i domena iz primarne strukture. Metode Kernel i skriveni Markov modeli statističke analize podataka su također obuhvaćeni u predmetu. Ovaj predmet je koristan za one koji namjeravaju nastaviti karijeru u bioinformatici, kao i za one koji koriste bioinformatiku kao alat za analizu podataka.

Ciljevi Predmeta

Kognitivni, afektivni i bihevioralni ciljevi predmeta su sljedeći: Objašnjavanje osnovnih pojmova tema napredne bioinformatike. Ilustriranje praktične primjene tih pojmova. Poticanje studenata da primijene svoje znanje u istraživanju.

Sadržaj Predmeta

Sedmica 1: Osnovni pojmovi u bioinformatici Sedmica 2: DNK i RNK sekvence: Pronalaženje gena od interesa i ravnanje sekvenci Sedmica 3: Komparativna analiza genoma Sedmica 4: NGS Sedmica 5: In silico analiza proteina: Pronalaženje sekvenci aminokiselina i ravnanje sekvenci Sedmica 6: Problemi savijanja proteina. Predviđanje sekundarne i tercijarne strukture Sedmica 7: Višestruko strukturno ravnanje i proteinski doking Sedmica 8: PARCIJALNI ISPIT Sedmica 9: Klasifikacija proteina po funkciji Sedmica 10: Anotacija ljudskog genoma Sedmica 11: Filogenetička analiza: UPGMA i NJ metode Sedmica 12: Proučavanje evolucije koristeći ravnanje sekvenci proteina Sedmica 13: Statističko modeliranje bioloških podataka: Kernel metode i skriveni Markov modeli Sedmica 14: Integracija podataka Sedmica 15: Predviđanje genetičkih mreža i mreža interakcije proteina Sedmica 16: ZAVRŠNI ISPIT








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Po okončanju ovog predmeta, studenti trebaju biti u mogućnosti: 1. Ilustrirati napredne metode za rješavanje važnih bioloških problema 2. Prepoznati najnovija dostignuća u području bioinformatike 3. Inicirati istraživanja u ovoj oblasti 4. Prepoznati trenutne izazove u bioinformatici 5. Primijeniti znanje dobiveno kroz predmet u drugim poljima istraživanjima



Obavezna literature Orengo, C., Jones, D. T., & Thornton, J. M. (2003). Bioinformatics: genes, proteins and computers. London: Garland Science.














Šifra Predmeta :GBE 525 Naziv Predmeta: Sistem upravljanja kvalitetom laboratorija



Opis Predmeta

Ovaj predmet će upoznati studente sa sistemima kvalitete i procesom akreditacije u laboratorijama. Predmet je baziran na evaluaciji sistema kvalitete laboratorija te njenoj implementaciji u proces poboljšanja. Izučavaju se ISO 9001, ISO 17020, ISO 17025, ISO 15189 standardi, kao i načini sprovoženja internih revizija, postavljanje dnevnika greške, rekordi treninga, te dokumentacija potrebna za akeditaciju.

Ciljevi Predmeta Pregled osnovnih koncepata kvalitete i njene uloge u organizaciji zajedno s tehnikama. Uvod u efektivnu implementaciju procedura u laboratoriji. Ilustrovanje doprinosa organizacijskoj strategiji za uspjeh.

Sadržaj Predmeta

Sedmica 1: Upravljanje kvalitetom Sedmica 2: Međunarodni standardi-terminologija i definicije Sedmica 3: Opći uslovi 1 Sedmica 4: Opći uslovi 2 Sedmica 5: Strukturalni uslovi 1 Sedmica 6: Strukturalni uslovi 2 Sedmica 7: Resursni uslovi Sedmica 8: PARCIJALNI ISPIT Sedmica 9: Procesni uslovi Sedmica 10: Dokumentacija u upravljanju kvalitetom Sedmica 11: Pregled upravljanja Sedmica 12: Neovisni uslovi Sedmica 13: Procedure rada neovisnih uslova 1 Sedmica 14: Procedure rada neovisnih uslova 1 2 Sedmica 15: Priprema za završni ispit Sedmica 16: ZAVRŠNI ISPIT








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

1. Prepoznati naučne koncepte na osnovu upravljanja kvalitete 2. Prepoznati naučne procedure na osnovu upravljanja kvalitete 3. Analizirati aplikaciju određenih međunorodnih standarda 4. Raspravljati o uslovima za međunarodne standarde 5. Razviti vještine upravljanja povezane sa inventarom, osobljem i operacijama u sistemu upravljanja kvalitetom



Obavezna literature Barrie G. Dale, Ton van der Wiele, Jos van Iwaarden , Managing Quality, 5th Edition, BlackWell Publishing, 2007


International Standard ISO/IEC 17020:2012, International Standard ISO 9001:2008, 2015 Handbook of International Quality Control, Auditing, Review, Other Assurance, and Related Services

Pronouncements













Šifra Predmeta :CEN 552 Naziv Predmeta: Data mining



Opis Predmeta Pregled Data mining klasifikacije, regresija, vremenske serije. Mjerenje prediktivnih performansi, pripremanje podataka, smanjenje podataka. Matematička rješenja, statističke metode, distance rješenja, stable odlučivanja, pravila odlučivanja.

Ciljevi Predmeta Uvod studenata u osnovne Data Mining tehnike i koncepte. Razvijanje vještina upotrebe skorašnjih data mining softvera za rješavanje praktičnih problema. Sticanje iskustva izvođenja neovisnih projekata i istraživanja.

Sadržaj Predmeta

Obrada podataka Mining Frequent Patterns Asocijacije Korelacije Klasifikacija Proračun Cluster analiza Parcijalni ispit Mining Stream Vremenske serije Sekvencionalni podaci Mining grafova Analiza društvenih mreža Multi-Relational Data Mining Mining objekata, prostora, multimedije, teksta i Web podataka

Metode predavanja

1. Interaktivna predavanja 2. Tutorijali 3. Projekti 4. Zadaće







Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da: 1. Pokaže obimno razumijevanje različitih data mining zadataka i algoritama najpogodnijih za rješavanje tih zadataka 2. Procijeni modele/algoritme u odnosu na njihovu tačnost 3. Pokaže kapacitet za obavljanje praktičnog rada koji zahtijeva primjenu data mining tehnika 4. Kritikuje rezultate data mining vježbe 5. Razvije hipoteze na osnovu analize rezultata i testira ih 6. Konceptualizira data mining rješenje nekog praktičnog problema.



Obavezna literature Data Mining: Concepts and Techniques, 1st ed., by Jiawei Han and Micheline Kamber, Morgan Kaufmann, 2001.

Preporučena literatura T. M. Mitchell, Machine Learning, McGraw Hill, 1997. T. Hastie, R. Tibshirani, and J. Friedman, The Elements of Statistical Learning: Data Mining, Inference, and Prediction, Springer-Verlag, 2001










Seminar/Presentation 0



Šifra Predmeta :CEN 557 Naziv Predmeta: Digitalna obrada slike



Opis Predmeta

Vizualne informacije predstavljaju jedane od najbitnijih informacija u našem životu. Večina ovih informacija je predstavljenja kao digitalne slike. Obrada digitalne slike je našla veoma široku primjenu uključujući televiziju, fotografiju printane medije, percepciju robota. Ovaj predmet je uvodni predmet u osnove digitalne obrade slike. Naglasak predmeta je na principima obrade slike a ne na primjenama. Slijedeće teme će biti obrađene u ovom predmetu: akvizicija slike, reprezentacija boja, sempliranje i kvantizacija, operacije u jednoj tačci, linearni filteri i korelacije, transformacije i dekompozicija slike, poboljšavanje boje i kontrasta, restauracija slike i kompresija slike.

Ciljevi Predmeta Cilj ovog predmeta je razjasni studentima koncepte: akvizicija slike, reprezentacija boja, sempliranje i kvantizacija, operacije u jednoj tačci, linearni filteri i korelacije, transformacije i dekompozicija slike, poboljšavanje boje i kontrasta, restauracija slike i kompresija slike.

Sadržaj Predmeta

Uvod u digitalnu obradu slike Osnove digitalne slike Transformacije i prostorno filtriranje I Transformacije i prostorno filtriranje II Transformacije i prostorno filtriranje III Filtriranje u domenu frekvencije I Filtriranje u domenu frekvencije II Parcijalni ispit Filtriranje u domenu frekvencije III Restauracija i rekonstrukcija slike I Restauracija i rekonstrukcija slike II Procesiranje slike u boji Kompresija slike Morfološka obrada slike Prezentacija projekta

Metode predavanja

1. Interaktivna predavanja 2. Tutorijali 3. Projekti 4. Zadaće







Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da: 1. Procesira slike korištenjem tehnika smekšavanja, izoštravanja, histograma i filtriranja 2. Objasni sempliranje i kvantizaciju u procesu prikupljanja digitalnih podataka 3. Poboljša digitalne slike korištenjem filtera u prostornom i fekvencijskom domenu 4. Obnovi sliku koja na sebi ima šum korištenjem tehnika filtriranja 5. Objasni najčešće modele boja i njihovu primjenu u obradi slike.



Obavezna literature R. C. Gonzalez and R. E. Woods, “Digital Image Processing”, 3rd Ed., 2008











Seminar/Presentation 0



Šifra Predmeta :CEN 559 Naziv Predmeta: Mašinsko učenje



Opis Predmeta

Ovo je uvodni predmet za pregled velikog broja koncepata, tehnika i algoritama mašinskog učenja. Početne teme su vezane za klasifikaciju i linearnu regresiju dok se predmet završava sa trenutno najaktuelnijim temama kao što su boosting, SVM, HMM i Bajesove mreže. Ovaj predmet će studentima dati osnovne ideje i intuiciju iza modernih metoda mašinskog učenja i formalno znanje kako, gdje i kada primjeniti pojedinu metodu.

Ciljevi Predmeta Tekući ključni algoritmi i teorija čine srž mašinskog učenja. Oslanja se na kocepte i rezultate na mnogim poljima, uključujući statistiku, umjetnu inteligenciju, filozofiju, teoriju informacija, biologiju, kognitivne nauke, računska složenost i teoriju kontrole.

Sadržaj Predmeta

Uvod Koncept učenja – Uvod u mašinsko učenje Linearne metode Bajesove mreže Vještačke neuralne mreže Radial Basis mreže Osnovne kasifikacijske tehnike Alternativne klasifikacijske tehnike Teorija učenja (bias/variance odnos; VC teorija; velike margine, SVM) Nesupervizirano učenje (klastering, reduciranje dimenzija, metode s kernelom) Evaluacija hipoteze Stablo odlučivanja Prezentacija projekta Prezentacija projekta Prezentacija projekta








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da: 1. Opiše algoritme mašinskog učenja i primjeni ih u otkrivanju znanja u problemima vođenim podacima 2. Dizajnira i implementira nekoliko algoritama mašinskog učenja 3. Identifikuje, formuliše i riješi problem mašinskog učenja 4. Opiše prednosti i nedostatke različitih metoda mačinskog učenja i primjeni ili kombinira nekoliko osnovnih elemenata

postojećih metoda mačinskog učenja da kreira novi algoritam 5. Uporedi aspekte modeliranja različitih metoda mašinskog učenja.



Obavezna literature Du and Swamy, Neural Networks in a Softcomputing Framework, Springer-Verlag London Limited, 2006






Parcijalni ispit ( 1 sedmica)


Priprema za parcijalni ispit






Šifra Predmeta :CEN 563 Naziv Predmeta: Mrežno programiranje



Opis Predmeta Dizajn i implementacija mrežnih programa, protokola i sistema: modeli mrežnog programiranja, istodobnost i istodobni programi, napredno socket programiranje, distribuirano programiranje, međuprogram orijentisan na poruke, istorazinski programiranje, mobilni agenti, multimedijsko umrežavanje, uvod u programe razvoja poduzetništva .

Ciljevi Predmeta Osnovni cilj ovog kursa je da omogući studentima da razviju osnovne vještine za razvoj robusni i skalabilnih mrežnih aplikacija i za upravljanje mrežnim komunikacijama. Zadatak ovog kursa je da nauči studente osnove socket programiranja, multithreaded programiranje i razvij aplikacija visokih performansi.

Sadržaj Predmeta

Uvod u mrežno programiranje Komjuterska komunikacija i mreže Osnovni koncepti Web-a Streamovi Threadovi Pretraživanje Internet adresa URL i URI Parcijalni ispit Socketi za klijente i servere Sigurni soketi Neblokirajući I/O UDP datagram i socket Multicast Socketi URL konekcije Protokol i Content Handleri, Servleti

Metode predavanja 1. Interaktivna predavanja 2. Tutorijali 3. Projekat







Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da: 1. Razlikuje TCP i UDP sokete 2. Razvije skalabilne aplikacije visokih performansi 3. Upravlja mrežom 4. Napiše web aplikaciju korištenjem klijent tehnologija (JavaScript, HTML, XML, WML) i server tehnologija (JSP, JSF,

SERVLETS) 5. Experimentiše sa alatima za snimanje mrežnog sadržaja i razumije sadržaj koji se prenosi mrežom.



Obavezna literature Elliotte Rusty Harold, Java Network Programming, 4th Edition, O'Reilly, 2014. Richard Blum, C# Network Programming, Sybex , 2003.

Preporučena literatura J. Graba: “An Introduction to Network Programming with Java”, 3rd edition, Springer, 2013. F. Reid, Network Programming in .NET, Elsevier Inc., 2004.










Seminar/Presentation



Šifra Predmeta :CEN 566 Naziv Predmeta: Mobilno programiranje



Opis Predmeta Ovaj predmet se bavi programiranjem za mobilne uređaje. Naglasak predmeta je razvoj softvera za zajednicu korištenjem open source tehnologija kao što je Android. Studenti koji planiraju upisati ovaj kurs trebaju imati znanje iz Java programskog jezika, XML-a i Unix-a. Ovaj kurs će dati studentima mogućnost da naprave aplikaciju i da je objave.

Ciljevi Predmeta Cilj ovog predmeta je da studentima pruži znanje o programiranju zasnovanom na događajima koje se koristi prilikom programiranja mobilnih aplikacija. Predmet objašnjava razlike u programiranju aplikacija za server i za mobilni uređaj.

Sadržaj Predmeta

WebView, kreiranje vlastitog pogleda, ListView Drawables, Widgets Interaktivne mape Dialog, preference, fragmenti, action bars Animating widgets; Korištenje kamere Playing media; Handling events Advance service patterns Parcijalni ispit Korištenje sistemskih postavki i servisa Content provider; SearchManager Introspection and integration Rad s SMS-om Device configuration Push notification, NFC Testiranje








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da: 1. Napiše i kompajlira aplikaciju za mobilni uređaj 2. Opiše komponente i strukturu frameworka za razvoj mobilnih aplikacija i da zna koje komponente treba iskoristiti za

razvoj mobilnih aplikacija. 3. Opiše razlike u programiranju za server i za mobilni uređaj. 4. Razvije aplikaciju za mobilni uređaj i server koje rade skupa 5. Dizajnira, implementira i objavi mobilnu aplikaciju korištenjem odgovarajućeg IDE-a



Obavezna literature The Busy Coder's Guide to Advanced Android Development, Mr. Mark L Murphy

Preporučena literatura Android Programming Tutorials: Easy-To-Follow Training-Style Exercises on Android Application Development













Šifra Predmeta :CEN 582 Naziv Predmeta: Računarska i mrežna sigurnost



Opis Predmeta

Tehnike za postizanje sigurnosti u višekorisničkim računarskim sistemima i distribuiranim računarskim sistemima: Osnovi Kriptografije, mrežne sigurnsone aplikacije i sigurnost sistema, konvencionalno šifriranje i pouzdanost poruka, kriptografija javnog ključa i autentifikacija poruka, primjene autentifikacije. Elektronske poruke, IP, web i sigurnost upravljanja mrežama. Uljezi, virus i firewall.

Ciljevi Predmeta 1. Uvođenje pojmova povjerljivost, cjelovitost i dostpunost 2. Razvoj općih dizajnerskih odluka koje trebaju biti donijete kod pravljenja sigurnosnih sistema 3. Razvijanje osnovnih aplikacija u informacionoj sigurnosti.

Sadržaj Predmeta

1. Uvod u računarsku i Mrežnu Sigurnost 2. Kriptografski Alati 3. Autentifikacija Korisnika 4. Kontrola Pristupa 5. Sigurnost Baza Podataka 6. Otkrivanje Uljeza 7. Zlonamjerni Softver 8. Odbijanje Usluga (DoS) 9. Firewall i Suzbijanje Uljeza 10. /Trusted Computing/ i Višerazinska Sigurnost 11. Prekoračenje Kapaciteta Međuspremnika 12. Neki problem u Sigurnosti Softvera 13. Fizička i Infrastrakturna Sigurnost

14. Ljudski Faktori 15. Revizija Sigurnsoti 16. Upravljanje IT Sigurnosti i Procjena

rizika informacijskog sistema 17. IT Sigurnost Kontrole, Planovi i Procedure 18. Legalni i Etički Aspekti 19. Simetrično Šifriranje i Povjerljivost Poruka 20. Kriptografija Javnog Kluča i Autentifikacija Poruka 21. Internet Sigurnost Protokoli and Standardi 22. Internet Autentifikacijske Aplikacije 23. Unix/Linux Sigurnost 24. Windows i Windows Vista Sigurnost








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

1. Definiraju informacijsku sigurnost i navedu glavne komponente. 2. Identificiraju glavne vrste prijetnji za sigurnost informacija i datih napada 3. Razviju strategiju za zaštitu informacija organizacije od uobičajenih napada. 4. Identificiraju glavne tehnike, pristupe i alate koji se koriste za otkrivanju ranjivosti mreže i sistema. 5. Definiraju ulogu kriptografije u sigurnosti informacija.



Obavezna literature William Stallings and Lawrie Brown, Computer Security, Principles and Practice, Prentice Hall, 2008.














Šifra Predmeta :CEN 583 Naziv Predmeta: Paralelna računarska arhitektura



Opis Predmeta RISC arhitektura, dizajn procesora sa protočnom strukturom (instrukcije i aritmetičke protočne strukture), multiprocesori i alternativna arhitektura, dinamičke i statičke međusobno povezane mreže, /shared memory/ multiprocesorski sistemi, proslijeđivanje poruka multiprocesorskim sistemima i paralena obrada.

Ciljevi Predmeta Ciljevi predmeta su da: se razviju strukturne intuicije o tome kako hardver i softver radi, počevši od jednostavnih sistema do kompleksnih resursa paralelnih struktura; se daju smjernice o tome kako pisati i dokumentirati programski paket; se data publika upozna sa glavnim tehnikama paralelnog programiranja i zajedničkim programskim paketima / bibliotekama.

Sadržaj Predmeta

1. Mašina za opštu namjenu 2. Mašine, mašinski jezik i digitalna logika (1) 3. Mašine, mašinski jezik i digitalna logika (2) 4. Neke realne mašine 5. Dizajn procesora 6. Dizajn procesora – napredne teme (1) 7. Dizajn procesora - napredne teme (2) 8. Parcijalni ispit 9. Računarska aritmetika i aritmetičke jedinice (1) 10. Računarska aritmetika i aritmetičke jedinice (2) 11. Dizajn memorijskih sistema (1) 12. Dizajn memorijskih sistema (2) 13. Učaz i izlaz 14. Periferni uređaji 15. Prezentacija projekta








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da: 1. Primjeni znanja o računarstvu i matematici koja odgovaraju datoj disciplini 2. Analizira problem i identificira zahtjeve računarstva koji su odgovarajući za njegovo rješenje 3. Dizajnira, implementira i procijeni kompjuterski sistem, proces, komponentu ili program koji zadovoljavaju željene

potrebe 4. Dizajnira i razvija načela u izgradnji softverskih sistema različite složenosti 5. Primjeni matematičke osnove, algoritamske principe i teorije informatike za modeliranje i dizajn sistema zasnovanih

na računaru na način koji pokazuje razumijevanje kompromisa uključenih u izboru dizajna.



Obavezna literature Huering and Jordan, “Computer Systems Design and Architecture, 2/e”

Preporučena literatura Computer Organization and Design, 2/e”, Patterson & Hennessy, Morgan Kaufmann Structured Computer Organization, 4/e”, Andrew S. Tanenbaum, Prentice-Hall Computer Organization and Architecture, 5/e”, W Stallings, Prentice Hall, 2000













Šifra Predmeta :CEN 585 Naziv Predmeta: Napredne računarske mreže



Opis Predmeta

Ovaj predmet predstavlja naredne tehnike u računarskim mrežama. Studenti će razviti razumijevanje naprednih principa računarskih mreža. Posebna pažnja se poklanja principima mrežne arhitekture i slojeva, multipleksinga, mrežnog adresiranja, usmjeravanja i ruting protokola. Aktivnosti uključuju osposobljavanje lokalne mreže, Interneta, sigurnosti, upravljanja mrežom i analiza performansi mreže.

Ciljevi Predmeta Cilj predmeta je da studentima pokažu osnovne strukture mreža i kako te strukture rade.

Sadržaj Predmeta

1. Prijenos podataka, Komunikacijske usluge(SMDS, X.25, FR, ISDN, ATM, BISDN) 2. Topologije računarskih mreža 3. Višestruke metode pristupa, slojevita struktura mreže (1) 4. Višestruke metode pristupa, slojevita struktura mreže (2) 5. OSI i TCP / IP referentni model, primjer mreže 6. Standardizacija mreže, fizički sloj, vrsta medijuma za prijenos, X.21, ISDN i V.35, interfejsi 7. Funkcije sloja za vezu podataka, kadriranje, kontrola protoka, kontrola greška, HDLC, SLIP i PPP

protokola 8. Parcijalni ispit 9. Medium access control (MAC) podsloj 10. Repetitori, bridževi, LAN prekidači, ruteri 11. Layer-3 prekidači i gejtveji 12. Umrežavanje i principi rada interneta 13. Internet usmjeravanje, kontrola zagušenja i operacije. 14. Local area networks: Topologies, medium access under contention, queuing principles, performance

evaluation 15. Lokalne mreže: topologije, srednji pristup pod tvrdnju, queuing načela, vrednovanje učinka, 16. Upravljanje mrežom, Sistemi za rukovanje porukama, www, multimedijalne aplikacije, multimedija,

kodiranje, kompresije, sigurnost, usluge direktorija








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

1. Neovisno opiše osnovne tehnologije kompjuterskih mreža 2. Objasni sisteme za komunikaciju podataka i nj komponente 3. Prepozna različite vrste mrežnih topologija i protokola. 4. Nabroji slojevi OSI modela i TCP / IP. Objasni funkciju (e) svakog sloja. 5. Prepozna različite vrste mrežnih uređaja i njihove funkcije unutar mreže. 6. Uspostavi lokalnu mrežu.



Obavezna literature Andrew S. Tanenbaum, Computer Networks, Fourth Edition, Prentice Hall, 2003.

Preporučena literatura Diane Barrett and Todd King, Computer Networking Illuminated, Jones and Bartlett Publishers Inc., 2005. William Stallings, Data and Computer Communications, Pearson, 2009













Šifra Predmeta :CEN 591 Naziv Predmeta: Neuronske mreže



Opis Predmeta Ovaj kurs istražuje organizaciju sinaptičkih veza kao osnovu za neuronsko učenje i računanje. Perceptroni i dinamičke teorije rekurentnih mreža uključujući pojačala, atraktore i hibridno račuanje su obrađene. Dodatne teme uključuju povratnu propagaciju i Hebianovo učenje, kontrolu motora, memoriju i neuronski razvoj.

Ciljevi Predmeta Ciljevi ovog predmeta su: uvod u neuronske mreže kao sredstvo za računarsko učenje; prezentovanje osnovnih mrežnih arhitektura za klasifikaciju i regresiju; davanje dizajna za metodologiju umjetnih neuronskih mreža; pružanje znanja za tuniranje mreža i izbjegavanje overfitinga; demonstriranje primjene neuronskih mreža na realnim zadacima

Sadržaj Predmeta

Uvod u ANN i biološki neuronski model Neuronski model i arhitektura mreže – ilustrativni primjeri Perceptron – struktura i pravila za učenje ADALINE – adaptivni linearni element, struktura i pravila za učenje Feedforward višeslojna neuronska mreža Backpropagation algoritam Primjena višeslojne neuronske mreže i backpropagation Aplikacije sa Matlabom Prezentacija članka (1) Prezentacija članka (2) Priprema za finalni projekat (1) Priprema za finalni projekat (2) Prezentacija finalnog projekta (1) Prezentacija finalnog projekta (2) Prezentacija finalnog projekta (3)








Ukupno 100 %

Ishodi učenja

Nakon završetka ovog predmeta, student bi trebao moći da: 1. Objasni odnos između stvarnog mozga i jednostavnih modela neuronskih mreža. 2. Objasni i uporedi najčešće arhitekture i algoritme učenja za višeslojni perceptron, Radial-Basis function mreže,

Committee mašine, i Kohonen Self-Organized mape. 3. Diskutuje o glavnim faktorima koji su u uključeni u postizanje dobrog učenja i generalizacije performansa u sistemu

neuronske mreže. 4. Identifikuje osnovne probleme tokom implementacije uobicajenih sistema neuronskih mreža 5. Prepozna glavne probleme u primjeni sistema neuronske mreže. Procijeni praktična razmatranja u primjeni neuronskih

mreža u stvarnoj klasifikaciji i problemu regresije.



Obavezna literature Hertz, John, Anders Krogh, and Richard G. Palmer. Introduction to the Theory of Neural Computation. Redwood City, CA: Addison-Wesley Pub. Co., 1991. ISBN: 9780201515602.

Preporučena literatura Koch, Christof. Biophysics of Computation: Information Processing in Single Neurons. New York, NY: Oxford University Press, 2004, ISBN: 9780195181999





Parcijalni ispit ( 1 sedmica)

Završni ispit (1 sedmica)

Priprema za parcijalni ispit

Priprema za završni ispit





Documents

ODSJEK ZA ELEKTROTEHNIKU · razvili rješenja za probleme u elektrotehnici. Poseban cilj je razvoj vještina timskog rada, neovisnog i inovativnog razmišljanja i sposobnosti vodstva