YH,4BEP3,4TET Y EAt-tOJ nYUUAhNOflOAKh OAKYNTET

Epoj: 0913.709-5115

fiaua: 14.05.20 | 5. rogr4ye _

Ha ocHoBy qnaHa 77. 3arcona o Br4coKoM o6pasonarry (<C.nyN6enu rJracHHKPeny6nure Cpncxe> 6poj:73110, l04ll1 u 84/12), qrraHa 54. u 139. Craryra Vuuneprureray Eanoj Jlyun, qJIaHa 19. Craryra @znororuxor $axynrera 14 qnaHa 9. llpaer.rnHr4Ka orlocryrlKy I'I ycnoBLIMa uz6opa HacraBHuKa v capa1Hvrna Ha VHzeep3r4Tery y Fanoj JIyUz6poi:02104-3.1537-106l13 ot28.05.2013. roALrHe, HacraeHo - HayqHo erajehe (Durororuxor$arcynrera aa 67. cje4Hraqra o4pNaHoj 14.05.2015. ro4uueo 4onujeno je

oInyKyo ymepfiueamy npujednoza sa us6op y 3Bofte

Ap Cama Jby6uuruh 6upa ce y 3BarLe Aor{eHTa sa yxy HayqHy o6racr Kracu.{Ha$nironoruja Ha rrepuo4 oA rrer fo4r.rHa.

O6pasnouceH'e

Ha pacnzcaHl4 KoHKypc Ynranep3r4rera y Eanoj Jlyuz o6jaeneH 08.04.2015. roÄüHesa ra:6op HacraBHI,IKa Ha ylxy Hayr{Hy o6racr KlacnqHa $r,rnonoruja npujavurra ce je4naKaHAaAarKHFba 14 To: Ap Cama Jby6raurnh.

HacraeHo-HayqHo er,rjehe (Dnrororuxor tfarcyrrera Ha cje4nuqu o4pxanoj15.04.2015. roAHHe LIMeHoBano je Kouncujy 3a pa3Marparbe KoHKypcHor rtrarepnja.na lrnl4carLe utsejeumja sa a:6op HacraBur4Ka. Korr,rzcr.rja je npunpeMvrra nÄcauu u:njeuraj,npeÄnoxl'IJla Aa ce I43BpIxI4 z:6op Kao y üvcno3LrrvtBy oBe O4lyre u vc.tvt AocraBr.rJra Hapa3MarparLe u oÄnyqr4earLe HacraBHo-HayqHonr eujehy @uloloruxor Qarylrera.

HacrasHo-uayqHo nujehe @urorournor rparynrera y Eanoj Jlyuz sa 67. cje4nzqr,ro4pxaHoj 14.05.2015. rolr4He, yrBplr4no ie rc KaHAr.rAar Ap Carsa lbylulr.uh y qjenocrzI4cnyBaBa ycJIoBe Äa ce 6upa y HaBeAeHo 3BaBe H npe4noxulo je Cenary Yunnepsurera Aace I'IMeHoBaHa tt:a6epe y 3Balbe AoIIeHra 3a pKy HayqHy o6lacr Klacnqsa lpnnonorraja na[epuoÄ oA neT foÄr4Ha.

oea o4nyra AocraBJLa ce ceHary vuuaepsurera y Earroj nytl, Ha oÄnyr{vBarLe.CacraeHLI AI'Io oBe O4ryne je I,Isnjeurraj Korraracuje o npzjaubeHraM KaHAr.rAarr4Ma 3a

rzs6op HacraBHr.rKa v capa1Huta y 3BaBe.

locraevtru:(! CeHary YHraeepsurera,2. Marepujan HHB,3. Ala.

|yneaop eoieoAe flerpo \ojoeuho lo, 5o*o flyraTen.05l/ 340 120;051/ 340 140; Qaxc:051/ 344www.filoloski.rs.bo

145

IIPEÄCJEAH

JA,h,2a/{',a e/ii/rr

O6pasaq - I

YHI4BEP3ITTET Y EAIbOJ JIYUII@AKVJITET:

IßBJEruTAJ KOMMCWJEo npujuomeHult xuttdudamuMa sü us6op HacmürHttKq u cupudnuxa y

36AIIIe

I. rroÄArlr4 o KoHKvPCv

Y-Ng. g aylgra/yuj 9ry r.rv-rg. .o

6-lac-r I

Klasiöna filolosii

Hasus öaxvlrera:FiloloSki fakultet Univerziteta u Banioi Luci

Epoj 5pna4agq ro_jg 9e 6zp,ajy_

I

Dr Pavao Knezoviö, redovni profesor za Latinski jezik i rimsku knjiZevnost,

Sveuöil i Ste u Zagr ebu, uLa nauöna ob last Klasi öna fi lologij a, predsj edn i k

6)Dr Slobodanka Prtiia, docent na nastavnom u Latinski iezik, Filozofski

ulaBJbeHr4 KaHAl{AaTI,t

l) dr Sanja Ljubi5iö

II. rroÄArlu o KAHApTAATpTMA

Ifpeu xanöudam

*--iäüüitöt ü;i';üii;; Bä"jöj L;öiiä ü;ena öuiäii rtäiiena fitologija, eians)

Dr Sanja Radanoviö, vanredni profesor za njemaöki jezik, Filolo5ki fakultetUniverzitet u Banjoj Luci, uLa nauöna oblast Specifiöni jezici - njemaöki jezik, ölan

a) OcuosHuEuo KU nOAarIU :

LIue (urvre o6a po.qurera) u [pe3l4Me: Sania (Mile i Nada) Liubi5iö.Ilarvu n uiecro pohema: 17. 0s.1970.VcraHose y rojr.rrraa je 6uo sanocleH: Filozofski fakultet Univerzitet u Banjoj

Luci (1997-\

PaAHa nrjecra: Filozofski fakultet-vi5i asistent (reizbor)(2009 -)-vi 5i asisten t (2003 -2009.)-asi stent (1 997 -2003.)

r{raHcrso y HayqHI4M 14 crpyqHnMopraHz3arrr4 iava u wt ygpy)Kerbl4Ma :

[unroue rr 3Baba:OqroeHe cryauie

Hasus uucrnryr1u.je: F lozofski fakultet Univerzitet u Beocradu

3sabe: d plomirani klasiöni filologMiecro 14 roÄuHa 3aBprxerKa: Beograd,1996.flpoc.jeuna oqiena us qujelor cry4uja:

IlocrAuu;rovrcrce cryluj e :

Hagus l,rHc'ruryquje: Filozofski fakultet Univerzitet u Beosradu3earLe: masistar klasiöne fi loloeiieMjecro H r'oAHHa 3aBpuerKa: Beosrad. 2003.Hacroe 3aBpruHof pa4a: "Recepcija Tacitovih Anala kod srpskih i

hrvatskih prevodilaca"

Hayuua/yrr,rjerHr4rrKa o6racr (no4aqr.r ra:

Aunroue):Klasiöna filologija

llpocieqna oqiesa:

Aorcropcrce crylui e/aoKTopar:Ha:ne uucrnryuraje: Filolo3ki fakultet Univerzitet u Banjoj Lucr

IIHHa ATHOCT KAHAIIAATA

Mjecro r4 roAHHa o46pane AoKropcKeyucepragujal.

Bania Luka. 2015.

Hasze AoKTopcKe gucepraquj e : "Filolo5ke i metodiöke vrijednostiudZbenika latinskog jezika u Bosni iHercesovini od 1918. do 1941. sodine"

Hayuna/yujerHr4qKa o6racr (nolarrz ns

Ar4nnoMe):

doktor filolo5kih nauka (uvjerenje o

steöenom stepenu doktora nauka)flperxo4uu uz5opu y HacraBHa pr HayqHa

3Barba (uucruryquja, 3Barbe, fo4r4Haus6opa)

-viSi asistent (reizbor) (od 25. 05. 2009.)-vi5i asistent (od 01. 08. 2003.)-asistent (od 1997.)

Pa4oera np raj e floc,'be4Fbe I uz6 opal p evrs6opa(Haeecmu cee padoee czpcmaHe no rcamezopujctJ\4a u3 ,rnaua I9. mu ,maua 20.)

l)"Odnos tradicije i savremenosti u prevodima Tacitovih Anala", Filozofski fakultet u

Banjoj Luci, Nauöni skup, knjiga 5, tom I, Tradicija i savremenost, (2004), 315-324,originalni nauöni rad.

Kandidatkinja u ovom radu pokazuje u kojoj mjeri i na koji naöin se mogu osmatrati, naplanu leksiökom i stilistiökom, pojmovi tradicija i savremenost. Te5ko odredive granicemedu pomenutim pojmovima jo5 vi5e pobuduju znatiäelju savremenog öitaoca kada se

nade pred tekstovima antiökih autora kakav je bio rimski istoriograf Tacit. NjegovoZanrovsko svrstavanje posljedica je vi5e Skolskoga pristupa u prouöavanju antiökeknjiZevnosti. Retoriöko obrazovanje Tacitovo svakako je doprinjelo pregnantnostinjegovog jeziökog izraza i posebne stilske obojenosti njegovih tekstova, pa ga otuda s

pravom smatraju majstorom dramskog kazivanja. Ovaj svjedok najstra5nijih dogaclaja,koji su potkopali temelje Rimske republike, saöuvao je u svojim tekstovima tragove kojijasno pokazuju kako se na razliöitim ravnima presijecaju tradicija i savremenost kaokategorije koje se uzajamno dopunjuju.

19/9 (bodova 6)

2)"Tacit- rimski istoriöar i veliki stilista", Radovi 6, Banja Luka (2003),213-227,orisinalan nauöni rad

Ovaj rad se odnosi na rimskog istoriografa Tacita i njegovo djelo Anale (Ab excessu diviAugusti) u kojima je data istorijska slika julijevsko-klaudijevske porodice. Na osnovuprimjera iz Anala i njihove detaljne leksiöke i stilistiöke analize kandidatkinja govori ovaLnim karakteristikama neponovljivog Tacitovog knjiZevnog stila. U Analima su

istorijski dogadaji opisani na dramatiöan naöin sa puno psiholo5ke analize, pa se sa

pravom ovo djelo svrstava u umjetniöko. Anale nazivaju i carskim tragedijama, a poznataje i sintagmaza Anale "tok tragedije u prozi". Tacit svojim jedinstvenim stilom slika ljudei dogadaje, te taj njegov Zivopisani opis slikama predstavlja naroöit poetski kolorit. Stogase Tacitov stil i zove color poeticus. U radu kandidatkinja govori o Tacitovom retorskomobrazovaniu Sto mu ie omoguöilo primienu razliöitih stilova i kniiZevnih rodova, navodeöi

svakom navedenom \*"Äq pizniuje ipak por,,.ö"nu ÄäiäJä; #;#'i;:llJstilom" naslijedenim od senekö i särurti;u öije su karakterisiike lapidarnost, isprekidanosti sentencioznost. Jezik Tacitov u Analirnu Ir pun r;;;; i metafore sa vergilijevskimodjekom' Puno je athaizama, neogolizama, pjeiniökih ilraza, aliteracija i asindetonskognizanja rijeöi' struktura reöenicJ je Stedljiva i efektivna, a sintaks a snaLna i öestoeksperimentalna. ove konstatacije su potkrepljr". ;;o;;;rojnim primjerima iz Anarakoje kandidatkinja donosi u-prvom di;etu 3{ä iojr r. "a?"r;

na Tacitov jezik,dok su udtyggq dijelu ovog.rada.-doneseni primjeri koji se oJnor" na njegov stil. Doneseniprimjeri su sa sljedeöim stilskim figuäma: asindäton, polisindenton, zeugma , aliteracija,homojoteleuton, anafora,. preonaiam. hendiadi oii,'iii*'u*, metafora, inkoncinitet,

:',"::',""",1:J::d"""l1y:,1 q:\?,,j" l: ,.y Ä;?| ";ä;iöko djero pisano u prozi, ati

:*i:j::::;*!-(M:,-Äii:ir=t?, ?;li;;niijäii-uräüj"af nä-räöitoniäiir-tdiiiu

da gaje Tacit svim sredstvima retorike i stiristike pribli#poeziji.1919 (bodova 6)

3)"Antiöka strujanja], (Antiöka i srpska retorika dr vojislav Jeliö), Krajina, l_2, BanjaLuka (2002), l9g-200, prikaz knjige

t9/43 (bodova I)4)"Gramatika grökog j ezika" (dr Bojana silaen -Maneviö), Radovi 4,Banjaluka (200r),281-285,prikaz knjige

t9/43 (bodova t)5)"celovit pregled razvoja: Gramatika latinskog jezika,,, (dr Bojana si;aen_vaneviö),Radovi l, Banja Luka (199g),319_392, prikazk"Jid.

t9/43

Palonra noclaje rocre4rber nzlopa/peus6opa(f;:";:#:::5;3*'' öamu rcuxoe KpamaK npuKq3 u 6poi *odaea c,pcmaHux no rcameeopujatra u3 waHa

l)"Gramatike latinsko g iezika Bosne srebreneo', Radovi öasopis za humanistiöke idrustvene nauke 16,BanjaLuka (2012), rgl-2l3,originaran nauöni rad

Predmet ovog nauönog rada je latinski je.zik i njegova upotreba u provinciji BosniSrebrenoj' Na osnovu istraLivarya kandidatlinju gouärinu koji naöin se latinski jezik uöiou Provinciji i ko su bili njegovi prvi uöitelj i. rstraLivanje je fokusirano na latinskegramatiöke priruönike nastale za potrebe nanl"uaetih ,Äortunskih skola. Rijeö je oprvim latinskim gramatikama na maternjem jeziku (,,ilirskom,,) sa objasnjenjima,prevodima gramatiökih primjera i cijelih räe"nlca. s"rri l. priruönik imaö dvojeziöni

:*::,;l"L':,*:;l['ll' 51ai{at\inj a.1e imata ," ,ii1 ,igted,ati razvojni pur larinskihgramatika koje su se od prve porovinö 1"8. vijeka uporräur;":uurr"; **";tä uuoturu

3"T":.::::'Tl:_u,l:::tih sramatill nü",u4" ,dl"F;;ekra uöenja ratinskog jezika,ö Jszrr\.aveö uöenja i usvajanja morfoloskin äur.onitorr i leksike maternjeg jezika. Naime

/

gramatiöke norme su bile obja5njene na maternjem jeziku uöenika i sa prevodimagramatiökih i reöeniönih primjera. Na osnovu analize tih gramatika do5lo se do zakljuökada su one bile uglavnom kompilacija iste materije stranih autora. Franjevci, koji supriredivali gramatike latinskog jezika,nerejetko su preuzimali cijele gramatiöke partije sa

navedenim primjerima od drugih autora kojim su se sluZili kao uzor u pisanju. Meduautorima se, kao glavni uzor, spominje Josip Grigelj. Na kraju rada kandidatkinjazakljuöuje da bi istraZivanje navedenih priruönika komparativnom metodom pruZiloodgovore koje su bile njihove prednosti, a koji nedostaci.

19/9 (bodova 6)

2)"Uöitelj u balkanskim kulturama kroz vjekove", Medunarodni nauöni skup, Vranje(2011),390-398 (koautorski rad sa Biljanom Paniö Babiö), nauöni rad

U ovom radu je je sagledan uöiteljski poziv u balkanskim kulturama od daleke pro5losti, udoba nastanka prvog prosvjetiteljskog rada na Balkanu, te sve Sta nam je to doba ostavilou naslijede dana5njeg vaspitanja i obrazovanja. Cilj rada je osvrt na istorijat uöiteljstva naBalkanu od antiökog perioda do poöetka dvadesetog vijeka iz kojeg se izvodi zakljuöakkoje su to zajedniöke vrijednosti i odlike uöitelja u balkanskim kulturama u pro5losti. Prvidio rada koji je pisala kandidatkinja odnosi se na antiku i gröki naöin obrazovanja odnajstarijih vremena. Kroz istorijski presijek istaknuto je da su gröki filozofi pioniri uvaspitanju i obrazovanju o öemu svjedoöe njihovi radovi i njihove Skole (PlatonovaAkademija i Aristotelov Licej). Potom je govoreno o sofistima od doba Periklove Atine iznaöaju sofistike koja je doprinjela Sirenje nauöne obrazovanosti. Opisan je naöin kako su

djeca sticala obrazovanje u staroj Grökoj, a potom je opisano obrazovanje u starom Rimu.Istaknuto je da se Skolovanje djece u antici, a i kasnije u doba helenizma, vizantijsko dobai u srednjem vijeku zasnivalo na slobodnim vje5tinama (septem artes liberales). Nadaljekandidantkinja izlaLe kako ih je pjesnik Beotije podijelio na trivium i quadrivium, te kakou srednjem vijeku nauka o obrazovanju razlikuje dvije teorije o vje5tinama: patristiöku isvjetovno-Skolsku koje su öesto isprepletene. Za primjer je naveden Kasiodorov spisUstanove boäanskih i sujetovnih ujeitina (Institutiones divinarum et saecularumlitterarium) u kojem je isprepletena tradicija grökih samostana i hri5öansko istoönjaökihsveuöili5ta ili katehetskih Skola. U spisu se pouöava da se osnove vje5tina od prapoöetakanalaze u boZanskoj mudrosti i Svetom pismu. Tradicija antiökog ökolstva nastavlja se uranom hri5öanskom periodu. IzloZeno je kako se sticalo obrazovanje u tom periodu, kakose izvodila nastava i ko su bili uöitelji. Govoreno je i o zakonu o Skolstvu iz 362. godine n.

e. koji je donio Julijan Otpadnik kojim se zabranjuje da se za uöitelje primaju hri5öani. Nakraju prvog dijela ovog rada kandidatkinja govori o pedagoSkom spisu svetog AugustinaO uöitelju (De magistro) u kojem Augustin iznosi svoju filozofsku opservacijju oduZnostima i zadaöamajednog uöitelja. Kandidatkinja donosi zakljuöak da Augustinovodjelo i danas moZe biti polazna osnova o shvatanju uöiteljskog poziva i njegoveodgovornosti, jer se u njemu nude odgovori i daje podstrek uöiteljima da u duhuhri5öanstva odgajaju i obrazuju mladog öovjeka. Drugi dio rada se nastavlja sa

prosvjetiteljskim radom solunske braöe, pa sve do dana5njih vremena.

19/15 (bodova 5)

3)"Savreme"ö;f iltiök- **--ä;;-Niläiküp:

S;;;;;;;i;ü; i;;i;,u;;äüi-k"jii;iä,ös,ti iä-aiäi-inastavi i nauci, Uöiteljski fakultet u Vranju (2010), 165-172, originalni nauöni rad, ISBN978-86-82695-78-3

U radu kandidatkinja govori o savremenosti i aktuelnosti antiöke basne od najstarijihvremena do dana5njih dana. O promjenama koje je basna kao knjiZevna vrsta doZivjelä usadrZinskom pogledu, pripovjedaökom kao i u pogledu naravouöenja. Poöetak rada odnosise na definisanje basne, mjesto koje je zauzimalau helenskoj i rimskoj knjiZevnosti. Dat jeistorijski presjek od najstarijeg basnopis caEzopa do dana5nJeg vremena. U radu je praöänrazvoj, uoöen znaöaj i su5tina basne kroz nzna vremena. Istaknuto je da su basne i nlihorruupotreba kroz vremena bila razliöita, kao Sto su i termini koji su je oznaöavali razliöitotumaöeni od razliöitih autora. Govoreno je o terminima koji su kori5teni za basnu (ainos,mythos, Iogos, i na latinskom fabella i apologus), te o basni kao pripremnoj retorskojvieäbi u Skolama. Posebna paLnja je posveöena basnopiscu Doiitelu OUiaAoviöu injegovim prevodima Ezopovih basana. Kandidatkinja uoöava da je Dositej mali brojEzopovih basana preveo vjerno originalu i da su se njegove basne u veöoj ili manjoj mjerirazlikovale od originala. Dositej je preuzimao ideju, a ostatak teksta je sam pro5irivao iliskraöivao. Ovaj rad ukazuje i na moralistiöko-pedago5ku tedenciju basne, d. na njenvaspitni znaöaj i istiöe se doprinos i uticaj basne na intelektu alni razvoj djele u svimvremenima.

19/15 (5 bodova)

4)"o upotrebi latinizama u jeziku dnevne Stampe,,, Nauöni skup: Nauka i politika,Filolo5ke nauke, zbomik radova sa nauönog skupa pale (2010), knjiga 5/1, t3l-237,koautorski rad sa Biljanom Paniö Babiö), nauöni rad

Na osnovu odabranog istraZivaökog korpusa koji sadrZi odlomke, fragmente i pojedinaöneprimjere koji se odnose na latinizme u srpskom jeziku, bilo da iu dosli direktno izlatinskog ili indirektno iz romanskih iezika, odnosno posrednom latinizacijom puremengleskog jezika stvoren je uvid o prisutnosti i upotrebi latinizamu u ,rprliom jeziku.Nametnula su se pitanja da li su ti i toliki latinizmi potrebni u svakodn.,rno.n leiietomsaobraöanju, da li prosjeöno obrazovan öovjek mole d,a apsorbuje tolike tudice iz dnevneStampe i koliko su te rijeöi razumljive Siroj öitalaökoj publici. Kandidatkinja u radu govorida latinski jezik ima poseban vid upotrebe koja sluZi pojmovno-terminötoSt ol upotrebiunutar neke struke. Latinski ima svoju univerzalnu primjenljivost kao jezik nauke o öemudalje obrazlaLe. Uporedo sa nauöno-struönom upotrebom latinskog postoji statusnaupotreba tog jezika. Takva upotreba je izraäena naroöito u dnevno-politiekim gävorima. Unastavku rada doneseni su primjeri i tumaöenj a latinizama iz naile dnevne Stampe.Navedeni su öesti vi5esloZni izvorni latinizmi tipa imenica koje se zavr5avaju na sufiks -acija i neke druge imenice (latinizmi) preuzeti iz dnevne Stampe. Zatim su navedenipridjevi u srpskom jeziku preuzeti iz latinskog, kao i prilozi. U nastavku rada navedeniprimjeri su obja5njeni sa filolo5kog stanovi5ta, tj. obja5njena je njihova tvorba fonetska,morfolo5ka i njihova semantiöka vrijednost od klasiönog latinikog preko vulgarnoglatinskog do romanskih jezika. Praöen je njihov razvojni put i u znaöenju i u upotrebi. Naosnovu izw5ene analize do5lo se do zakljuöka da su latinske rijeöi, koje su-prisutne u

zadrLale svoiena5em govoru, zadrZale svoje prvobitno znaöenje iz klasiönog latinskoe. Medutim. na

osnovu primjera iz novinskih tekstova, vidljiva je i njihova upotreba u pogre5nomznaöenju i kontekstu. Iz svega navedenog proiza5aoje zakljuöak o opravdanosti upotrebelatinizama u nauöno-struönoj terminologiji, a ukoliko se upotrebljavaju u svakodnevnomjeziökom saobraöanju, onda ih treba upotrebljavati saznanjem i mjerom.

19/15 (bodova 5)

5)"Znaöaj, uloga i cilj uöenja latinskog jezika", Nauöni skup: Nauka i nastava naUniverzitetu, Pale (2009), knjiga 3/1, 157-162, nauönirad

U radu se govori koliko je veliki znaöaj i uloga latinskog jezika, kako sa kulturno-istorijskog, tako i sa knjiZevno-jeziökog aspekta. Istaknut je cilj uöenja latinskog jezika, a

to je da se pravilno proöitaju stari tekstovi, ustanovi originalan tekst i ustanove naknadnidodaci i eventualne pogre5ke, te se isti pravilno prevedu. Kako latinskijezik nije govorni ikako znaöajnu ulogu u izuöavanju latinskog jezika imaju gramatika i originalni tekstgovoreno je o metodici nastave latinskog jezika. Ukazano je na nekoliko segmenata nakoje se odnosi uöenje latinskog jezika: usvajanje vokabulara, öitanje, usvajanjegramatiökih pravila i njihova primjena, prevodenje, razumjevanje teksta i spoznaja okulturnom, civilizacijskom'i istorijskom kontekstu. Kandidatkinja u svom izlaganjudetaljno obrazlaLe svaki navedeni segment uöenja latinskog jezika.

19/15 (bodova 5)

6)"Banja Luka - znamenite Zene u istoriji grada", Banja Luka (2014), Narodna iuniverzitetska biblioteka Republike Srpske, (koautorstvo: Paniö Babiö, Biljana,Karapetroviö, Milena, Ljubi5iö, Sanja i dr.), ISBN 978-99938-30-75-7; COBISS.RS-ID4529 688, nauöna knj i ga nacionalno g znaöaja

Ova nauöna monografija predstavlja nauöno utemeljeno i sistematsko istraZivanjezasluLnihLenau banjaluökoj regiji. Knjiga je podijeljenana dva dijela: Znamenite Leneupro5losti Banje Luke 1494-1918. i Znamenite Lene u pro5losti Banje Luke 1918-1945.godine. Uz navedene i obradene biografske podatke iz Livota znamenitih Banjaluöankiparalelno je opisan i cio dru5tveno-istorijski i kulturolo5ki kontekst u kom su Zivjele i

radile. Kroz njihove biografrje moZe se pratiti i razvoj Banja Luke od naselja orjentalnogtipa do zanatskog i industrijskog centra pred Drugi svjetski rat. U ovoj monograftji Sanja

Ljubiöiö je autorka tri poglavlja: Hermina Gantert - voditeljica sestara u Bosni (40-50);Uprava ViSe djevojaöke Skole: Jelica Beloviö BernadZikovski (85-93) i Jagoda Truhelka(e4-ee).

19/6;23/3 (bodova 4)

yKYIIAH EPOJ EOÄOBA: 45

O6pasonna 4j eraruocr npuj e no cne4lser us6 op a/ p eus6opa(Haeecmu c6e aKmuzHocmu (ny6nuxa4uje, zocmyjytta Hacmalq u MeHmopcmeo) cepcmauw norcameeopujaua us unana 2 I.)

--iä'öäeniö ;iätbi-il;öiit"ü-äsiiiöÄi;-ötiei-ioöiiö üöffiäil täiü;ki iä;i[;ä öA;iäü"

Ha AleJrarHocr KaHAHAara:

iJiöii:ä'.-rliüößli|faturtöi-reeiii|;emäiäl;-öäijöriü*fiänöü[i-jä'ili-|.Filoloski fakultet, (öetiri semestra), odsjeku ii"h;."rr.i j"riL i srpski jezik i knjiZevnost,

l'l:J""Y'^?"*li:,;,!fii.T:ilid; j:,:g"y:" ui"zai-;u';;;'n.tu Latinski jezik i Grökijezikna odsjeku filozofija, Firozofski fakuliet, lsvaki p..ä.*r dva semestra).

a) Crpy.rga AieJrarHocr KaHAüAara:

-izvodenje vieLbi u svojstvu vi5eg asist enta (2003-2009) na predmetu Latinski jezik,odsjek istorija, Filozofski fakultel; olsj?k r.un.urt i iä.iu i knjiZevnost, te odsjekitalijasnki jeziki knjiZevnost isrpski jezikiknjizevnost, Filoloski fakultet.

|?::::: l:rrarHocr RaHAt4Aara rr

I ltla6e-g,.mu c6e aKmuqHocmu c1pcmaHw no Kam,

fyrryr;s,s ?K4yi:y:g:ry! z -orn gopo:y gwiroy!* r? Fgm.e_e_op!i!!a us unaua 22.)-ucesce na prolektu (kao ölan komisije): "Modä;üäöüililö;ih ;ääiraj,ä*;Ä-i-;aüüeÄgimnazlle svih smjerova za predmei Latinski jezik","Ministarstvo prosvjete i kultureRepublike Srpske, 2010.

22/12 (bodova t)"Modernizacija nastavnih sadrZaja za rr.razred gimnazije svih smjerova za predmetLatinski jezik', Ministarstvo p.orul.tu i kurture Repiruht<e d.pste, 2012.

22/lZ (bodova 1)

":'Jff äj,:"i"'IJi;f3?ä:lf ,;^'-",",T,:il': i:l: ii":'iiys'aay', istra.zivaöki projekat-no si oci Fi l ozo fski i F il o l o ski fakurtet un i"r.ritrtu, e u;j oi ri.i" ö6 0; _;; ;;;, ä##ä;

OdpasoaHa 4ielarHocr n(Haeecmu c6e aKmu1Hocmu (ny.6nuxar4uje, eocmyjyrro norÄouä u *rr^oprruo) u 6poj 6oöoea c,pcmaHuxf".o,..f g"m"e_!"9""p$W_?".1t1...1.aary21)

-izvodenje tjäibi-il"öjit', "isöä

ä;i'iüä Jäq9ryä üeämärü üii;skf Jö;iü,-ö;;jöüistorija, Filozofski fakultet; odsjek francuski jezik i lnjiZävnost, te odsjek italijasnki jeziki knjiZevnost, Filolo5ki fakultet.

-uöeSöe na medunarodnom seminaru .,Rodnaiskustava Spanije i Bosne i Hercegovine, Bania

25. (bodova t0)pitanja i akademska zajednica,,o razmjenaLuka, 201 1, uöe5öe u diskusii i

-uöeSöe u radu okruglog stola ,,Rod i jezik,,Banja Luka (200g).2l/10 (bodova 3)

2t/10 (bodova 3)

-edukacija u inostranstvu na McGill University, Montreal, Canada, gg4gg16 Continuingeduc spec int english (199S)

27/10 (bodova 3)yKynAH EPOJ EOAOBA:

projekta dr Biljana paniö Babiö

Ostale profesionalne aktivnosti na Univerzitetu :

-ölan komisije za prijemni ispit na odsjeku za isroriju (199s-201 l)

-ölan Nastavno-nauöno g vij eöa Fi lozoßko g fakulteta ( I 999-2000)

22/12 (bodova 1)

22/22 (bodova 2)

22/22 (bodova 2)

22/22 (bodova 2)

-sekratar Odsjeka za (1997 -19e9)

Äpyrn KaHAI{Aar vt cBaKV tup"4t, aKo r,rx rana (cae rroHoBJbeHo Kao 3a rrpBor xaH4u4ara)

Na konkurs koji je objavljen u "Glasu Srpske" 08.04.2015. Banja Luka, Univerzitet BanjaLuka, www.unibl.rs prijavio se jedan kandidat: dr Sanja I.luU1Sle. Na osnovu priloZenedokumentacije i podataka o objavljenim radovima, te uöäSöa na nauönim i struönimskupovima, kao i njenom angaLovanju na fakultetu utvrdeno je da kandidat ispunjava sveuslove za izbor u zvanje docenta - u skladu sa Zakonom o Visokorn obru"ovanjuRepublike Srpske, Statutom Univerziteta u Banjoj Luci, Statutom FiloloSkog fakulteta,Pravilnikom o postupku i uslovima izbora nastavnika i saradnika na Univerzite;u u BanjojLuci.Dr Sanja Ljubi5iö se u svojim poöetnim radovima neposrednije bavila struönomproblematikom, a to znaÖi da je njena paLnja bila usmjerena na kritiöke osvrte i prikaze.Poslije izbota za vi5eg asistenta, kao i reizbora kandidat uöestvuje na nauönim skupovimana kojima saopStava svoje radove istraZivaökog karaktera. Uöestvuje na domaöim imedunarodnim konferencijama i na projektu koje je odobrilo Ministarstvo nauke itehnologije i projektu koji je vodilo Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske.Kao asistent, a kasnije kao vi5i asistent, angaLovnaje na izvodenju nastave latinskogiez{ka na Odsjeku za istoriju, na Filozofskom fakultetu u eanjoj Luci, Odsj eku zäitalijanski jezik i knjiZevnost i Odsjeku za francuski jezik i knji2evnost na Filolo5komfakultetu u Banjoj Luci. Na Odsjeku zafilozofijubila je angaLovanazanastavuiz grökog ilatinskog jezika. U svom radu sa studentima pokazalaje odliöne rczultate Sto dolazuje ivisoka ocjena prilikom sprovedene studentske evoluaciie.Na osnovu svega navedenog ölanovi komisije jednoglasno predlaZu da kandidat dr SanjaLjubi5iö bude izabrana u zvanje docenta za uLu nauönu oblast Klasiöna filologija na

yKynAH EPOJ EOAOBA:

YKYIIAH EPOJ FOÄOBACTPYTIHA): 45+19+9:73

3A CBE ÄJEIATHOCTI,I (HAyIIHA, OFPA3OBHA,

III. 3AKJSyIIHO MI4IIIJ6EIbE

Fjlo_fgiko_m faku!1etg Qniv-.91_zi-teta u Banjoj Luci,

\

Vxolaxo ce na KoaxypcJütgTy cBr4X KAHAUAATa

V Eanoj IIy\u, AÄ.MM.20rr.foÄrdHe

; -----.'-------.'*----".------npujannno nurue xau4r.rl;a t 5ä.*il;ö;ffid;;y ööä"äääo jila;öä;-ü;;

ca Ha3HaKOM 6poja ocrojeHvx 6040ua, Ha oc'oBy roje he 6zrn $oprr,rynacaH

llornuc qnaHoBa rouzcuje:

l.Dr Pavao Knezoviö, redovni profesor zaLatinski jezik i rimsku knjiZevnöst (nauönaoblast Klasiöna filologija), SveuöiliSta uZagrebu,predsjednik

/il),ä ö. süüäilü; p;ij Jll#"sü #ffi ä-Latinski jezik (nauöna oblast Klasiönafilologija), Filozofski fakultet u BanjojLuci. ölan A././//L,:a-L4/"- :1)3.Dr Sanja Radar{oviö,'uunirJni pöf";öi ;-njemaöki jezik (nauöna oblast Specifiönijezici), Filolo5ki fakultet u Banjoj Luci, ölan

flo:rluc snaHoBa xouucuje ca ns4eojennu3aKJByrIHI4M Mr,r[ubeFbeM

1.

2.

V Eanoj n1irJu,27.04.2015. fonrrHe

IV. I43ABOJEHO 3AKJsyqHo M?rruJbErbE

oB)a KoMncr.rje o pasroi;Ma äa;;äjää;ä.rbi;ö; dä;.i'