OLIMP-prelom 27 6/18/08 11:07 Page 1 BROJ 27 • LIPANJ …Olimpijskim igrama u Pekingu koje su "pred vratima" i koje Êe se odræati od 8. do 24. ... jedrenju, kajaku, plivanju, rukometu,

MAGAZ I N HRVATSKOG O L IMP I JSKOG ODBORABROJ 27 • LIPANJ 2008.ISSN 1331-9523

OLIMPIJSKE LEGENDE

Sanja OæegoviÊ-Gobac

ÆENSKA STRANA©PORTA

OLIMPIZAM

Muπko ili æensko,rukovodstvo

mora bitiautonomno

OLIMPIJSKI MARKETING

Jamac opstojnostiOlimpijskih igara

Od surove do plemenite igre

Temeljni aspekti olimpizma

NASTANAK MODERNOG ©PORTA

OLIMP-prelom 27 6/18/08 11:07 Page 1


3

Josip »op, dipl. oec.Glavni tajnik Hrvatskogolimpijskog odbora

Dragi Ëitatelji,

predstavljamo vam drugi ovogodiπnji brojOlimpa, Ëasopisa Hrvatskog olimpijskog odbora,koji donosi niz tema iz suvremenog πporta,zanimljive znanstvene i struËne poglede na πport iolimpizam i, dakako, poseban osvrt na nastuphrvatske olimpijske delegacije na ljetnimOlimpijskim igrama u Pekingu koje su "predvratima" i koje Êe se odræati od 8. do 24.kolovoza 2008. godine.

Hrvatski Êe πportaπi nastupiti u Pekingu, za sadaje poznato, u atletici, boksu, biciklizmu,gimnastici, jedrenju, kajaku, plivanju, rukometu,stolnom tenisu, streljaπtvu, tekvondou, vaterpolu iveslanju. Broj πportaπa koji putuju u Peking veÊsada znamo, premaπit Êe broj hrvatskih olimpijacana dosadaπnjim Ljetnim olimpijskim igara. No,konaËni broj buduÊih olimpijaca ustanovit Êemokrajem srpnja kada zavrπavaju sve kvalifikacije zaljetne Olimpijske igre u Pekingu 2008.

Prije Pekinga, prisjetimo se da je na Ljetnimolimpijskim igrama u Barceloni nastupilo 39πportaπa u 12 πportova, u Atlanti 84 u 14πportova, u Sydneyju 91 πportaπ u 12, a u Ateni81 πportaπ u 14 πportova, te da su dosad osvojiliukupno 12 medalja, od kojih su tri zlatne, Ëetirisrebrne i pet bronËanih.

U ime hrvatske olimpijske obitelji æelim svimnaπim olimpijcima πto bolje zavrπne pripreme zanastup u Peking, te najbolje rezultate za koje su,poznato je, ulagali sav trud i znanje, uËenje iupornost u Ëitavom olimpijskom ciklusu. Znamda Êe svaki od njih, kao i Ëlanovi struËnih stoæerai drugih sluæbenih osoba, u ime svih nas u Kini iPekingu biti dostojni zastupnici Hrvatske nanajveÊem πportskom dogaaju na svijetu.

Svima puno uspjeha!

SADRÆAJ

10. str. 50. str.

Olimpizam Ususret olimpijskim igrama

ZA NAKLADNIKAHrvatski olimpijski odbor Josip »op

UREDNIKAnte DrpiÊ

UREDNI©TVOÆeljko Kavran, Draæen Harasin,Gordana GaÊeπa, Nada SenËar,Damir SenËar, Zdenko JajËeviÊ,Radica Jurkin, Jura Ozmec

UREDNIK FOTOGRAFIJEDamir SenËar

LEKTURAMARE

OBLIKOVANJE I PRIJELOMZlatko Vrabec

GRAFI»KA PRIPREMAVEA d.o.o., Zagreb

TISAKTEHNI»AR-COPYSERVIS d.o.o.Zagreb, KranjËeviÊeva 25a

Naklada: 2.000 primjeraka

www.hoo.hr E-mail: [email protected]

Nastanak modernog πporta:Od surove do plemenite igre 4Olimpijske nade: Mario TodoroviÊ, plivaË 6Olimpijske legende: Sanja OæegoviÊ-Gobac, koπarkaπica 8Olimpizam: Temeljni aspekti olimpizma 10Malo poznati πportovi: Rugby Fives 12Olimpijske igre i politika:Olimpijska baklja - politiËka meta 14Religija i πport: Idem s tobom 16Æenska strana πporta:Muπko ili æensko, rukovodstvo mora biti autonomno 18Umjetnost i πport:Sportski motivi u umjetnosti ranog srednjeg vijeka 20Filozofija πporta: Gadamerov koncept igre 22Olimpijski marketing: Jamac opstojnosti Olimpijskih igara 24©port i znanost: Dokolica kao lijek 26PrilogPOVIJEST HRVATSKOG ©PORTA 29©port i duhovnost: Meditacija i vaterpolo 42©portska terminologija: Stolni tenis - ‘mali tenis’ za mnogo ljudi 44©portska fotografija 46Publicistika 48Ususret Olimpijskim igrama: Stotinjak kandidata za Peking 50Od Olimpa do Olimpa 54


4

T radicionalni nogomet, "football",stara je igra s korijenima joπ uantici. Engleska legenda kaæe da

je prva "nogometna" lopta bila glava je-dnog danskog osvajaËa ubijenog u bitci,a vrlo je vjerojatno da igra potjeËe od ne-kog poganskog rituala. U proπlosti je lo-pta varirala u veliËini, obliku i materija-lu od kojeg je napravljena. Tako su uChesteru koristili obojenu drvenu loptu.

Cilj igre bio je prostor u koji je trebalounijeti loptu, iskljuËivo πutirajuÊi je no-gom. Ti prostori bili su udaljeni i po ne-koliko kilometara, a igralo se, na ulica-ma i na poljima. U igri su sudjelovali svisposobni muπkarci. Tradicionalni susretiu "footballu" u ta davna vremena obilo-vali su nasiljem i ozljedama, imali su vr-lo loπu reputaciju i Ëesto su zabranjivani.

Prvu zabranu igranja loptom 1314. go-dine donio je kralj Edvard II., a kasnijivladari produljivali su je sve do 18. sto-ljeÊa. Kada je napokon ukinuta kraljev-ska zabrana, poslodavci i vlasnici tvorni-ca nastavili su svojim radnicima zabra-njivati igranje nogometa jer je igra bilatoliko divljaËka da su igraËi Ëesto dani-ma bili nesposobni za rad. U takvim pri-likama godine 1801. engleski povjesni-Ëar Joseph Strutt napisao je o nogometu- "Igra je u proπlosti bila vrlo popularnameu pukom, ali posljednjih godina viπenije na cijeni i vrlo se malo prakticira".Strutt bi bio nemalo iznenaen Ëinjeni-com da je, samo stotinjak godina nakonte usputne opaske, nogomet u svojemmoderniziranom obliku postao engleskanacionalna igra i, opÊenito, najpopular-niji πport na svijetu.

Broj igraËa nije bio propisanNa prijelazu iz 18. u 19. stoljeÊe zna-

tno je oslabio interes za "football" u πirim slojevima puËanstva. Ipak, u engle-skim privatnim πkolama uËenici ga i da-lje igraju s entuzijazmom, uza svu loπureputaciju i negativan stav ravnatelja inastavnika. Svaka πkola njegovala jesvoj naËin igre, koji je uglavnom ovisioo prostoru na kojem se igralo. U Charter-houseu i Westministeru igralo se u za-tvorenom πkolskom dvoriπtu, u Rugbyjui Cheltenhamu na πirokom, otvorenompolju, dok su Eaton, Winchester, Harrowi Shrewsbury njegovali svoje specifiËnevarijante nogometa.

Broj igraËa nije bio propisan ni ograni-Ëen, a nevjerojatna ilustracija takve situ-acije je zapis Thomasa Arnolda, ravnate-lja πkole u Rugbyju o jednoj utakmici. Utoj utakmici Ëetrdeset uËenika jedne eki-pe igralo je protiv momËadi za koju jeigralo 460 uËenika. U toj ekipi 200 se"borilo", dok je preostalih 260 braniloprostor zgoditka.

Od surove doplemenite igre

“Nogomet” na ulicama Londona u 17. stoljeÊu

S korijenima joπ u antici, nogomet je dugo bio igra spreviπe nasilja i ozljeda, pa je od 1314. Ëesto zabranjivan.No, sredinom 19. stoljeÊa uoËeno je da razvija pozitivnevrline pa je postao Ëak i obavezan dio πkolovanja

NASTANAK MODERNOG ©PORTA

Piπe Ana PopovËiÊ


Dodavanje drugom igraËunije bilo dopuπteno

Zanimljivo je napomenuti da je igraË uposjedu lopte morao pokuπati ostvaritizgoditak jer dodavanje drugom igraËunije bilo dopuπteno. S vremenom su po-jedini ravnatelji zabranjivali nogomet, pasu ga uËenici Ëesto igrali u tajnosti. Go-dine 1823. u πkoli u Rugbyju zbio se do-gaaj koji je otvorio novu stranicu u ra-zvoju ekipnih πportskih igara. UËenikWilliam Webb Ellis, iznerviran loπomigrom svoje ekipe, zanemario je tradicio-nalni naËin igre, uzeo je loptu u ruke ipotrËao do prostora zgoditka. Protivnici,zbunjeni tom neuobiËajenom akcijom,brzo su se snaπli, potrËali su za njim,uhvatili ga i oborili na zemlju. Takav na-Ëin igre prihvatile su sve πkole gradaRugbyja, a ubrzo zatim i πkole u drugimgradovima. Meutim, taj naËin igranja"footballa" nisu prihvatili svi - mnogi sui dalje igrali iskljuËivo nogama.

Tako su u drugoj polovici 19. stoljeÊanastale dvije igre: football - rugby, nogo-met koji se igrao u mjestu Rugbyju, tefootball - association, igra koju su osno-vali pristalice zabrane igranja rukama.Ta dva naziva zadræavaju se do prve de-cenije 20. stoljeÊa, da bi se nakon togapoËeli sve viπe primjenjivati nazivirugby i football, odnosno ragbi i nogo-met.

Nogomet kao nuæno zloPet godina nakon πto je William Web

Elis potrËao s loptom u rukama, ThomasArnold postao je ravnatelj πkole uRugbyju. NaËin na koji je vodio tu πkolurevolucionarno je promijenio sustavπkolstva u Engleskoj i time posrednostav Engleza prema igrama i πportu. Kra-jem 18. stoljeÊa obrazovani graani pre-zirali su nogomet. Iako su ga djeËaciigrali u privatnim πkolama, smatran je zamladenaËku ludost, a ravnatelji πkola to-lerirali su ga kao nuæno zlo, jer uËeniciipak nisu mogli sjediti u klupama po ci-jeli dan.

UobiËajena je praksa zapravo bila dase uËenicima pusti potpuno na njihovuvolju u svim neakademskim aktivnosti-ma. Arnold je promijenio tu praksu i po-Ëeo se zanimati za cjelokupan razvojsvojih uËenika, i intelektualni i duhovni itjelesni. Ne postoje zapravo dokazi da jeArnold bio posebno zainteresiran za πport, ali je prepoznao sve njegove pred-nosti i poticao je uËenike da se u slobo-dno vrijeme njime bave.

Umjesto sile, spretnost isnalaæljivost

Nogomet je bio posebno pogodan jerje razvijao uzajamnu suradnju igraËa ipodreivanje pojedinca cjelini. Legaliza-cijom nogometa i time πto je stavljen podnadzor uËitelja njegov se dotadaπnji

spontani i divljaËki karakter poËeo ogra-niËavati nizom odredbi i pravila. Ona susmanjila silovitost borbenih sukoba,ograniËila dominantnu ulogu sile i zami-jenila je spretnoπÊu i snalaæljivoπÊu.

Ubrzo su i ravnatelji ostalih πkola po-Ëeli svoje uËenike poticati na πport, ne bili ih odvratili od nemorala i uËvrstili di-sciplinu. »ak i izraziti protivnici nogo-meta morali su priznati njegovu kori-snost. IduÊi korak doπao je sa shvaÊa-njem da nogomet nije samo korisna za-mjena za nepoæeljne aktivnosti, negosam po sebi razvija pozitivne vrline - lo-jalnost, nesebiËnost, suradnju, samoær-tvovanje, osjeÊaj Ëasti, pa i sposobnostda se dobro podnese poraz. Nogomet jene samo prihvaÊen, nego je dobio ista-knuto mjesto u sustavu privatnih πkola.U samo nekoliko godina postao je, uzostale πportove, i obavezni dio πkolova-nja.

©kolski susreti unificirali pravila

Samo pedesetak godina nakon πto jeJoseph Strutt predvidio izumiranje zlo-glasne igre, na jednom od najprestiænijihkoledæa, u Eatonu, donesena je odredbada Êe svaki uËenik koji ne igra nogometjednom dnevno svaki dan i dvaput na da-ne kada je praznik biti kaænjen s polakrune i udarcima. Primjer je ekstreman,ali dobro ilustrira ideju o vaænosti nogo-meta u Velikoj Britaniji sredinom 19.stoljeÊa.

Nogometni susreti izmeu razliËitihπkola vodili su spajanju razliËitih naËinaigranja, a s vremenom i do unifikacijepravila. Godine 1846. na sveuËiliπtuCambridge donesen je set nogometnihpravila kojima su se ujedinili razliËitioblici igre i koji je osigurao zadovoljava-juÊu osnovu za igranje nogometa na sve-uËiliπtu. Stara narodna igra koja je tije-kom industrijske revolucije gotovo izu-mrla podignuta je na novu razinu moder-nog πporta. Tom transformacijom nijeizgubila svoju iskonsku, na neki naËin"primitivnu" privlaËnost, a dobila je sveplemenite i najljepπe odlike πporta u naj-boljem smislu te rijeËi.

Literatura1. Goldblatt, D. (2006). The Ball is Round.

London: Viking, Penguin Group2. Holt, R. (1989). Sport and the British a mo-

dern history. Oxford: Oxford UniversityPress

3. Marples, M. (1954). A History of Football.London: Secker&Warburg

5

Slika gore:Igra “nogometa” uKraljevskoj vojnojakademiji - litografijaiz 1857. godine

Slika desno:Susret Aston Ville

i Sunderlanda 1893. godine


6

N a Europskom prvenstvu uEindhovenu ove godinekreirao je senzaciju, s Gor-

danom Koæuljem, Vanjom Rogu-ljom i Dujom Draganjom, osvaja-njem drugoga mjesta u πtafeti 4x100m mjeπovito. Plivao je u svojim di-sciplinama vrlo dobro i bio je touzlet talenta 19-godiπnjega MarijaTodoroviÊa na velikoj sceni. Na 50m leptir πest stotinki sekunde dijeliloga je od postolja, dok je na dvostru-ko duljoj stazi isplivao olimpijsku Anormu i uπao u finale (bio je 8.).

Nije bilo mnogo vremena za sla-vlje jer su odmah poËeli treninzi, ablizu je bilo Svjetsko prvenstvo u25-metarskim bazenima u Manche-steru.

Roeni sprinterOn se sam, kaæe, nije promijenio.

Promijenio se, meutim, odnos ljudiprema njemu.

OLIMPIJSKE NADE

Piπe Liljana Jazbinπek

Mladi KorËulanin, okojemu se od poËetkapriËa kao o nasljednikuDuje Draganje, naOlimpijskim igrama uPekingu æeli vrhunskerezultate

NijeAmerikasve

p l i v a Ë MARIO


7

Tko pogleda malo bolje MarijaTodoroviÊa zakljuËit Êe da je KorËu-lanin roeni sprinter. Moæda se izbog toga, a ne samo zbog dobrih re-zultata, o njemu od samoga poËetkapriËa kao o nasljedniku Duje Draga-nje. Profesor Boris VolËanπek jedno-stavno kaæe: "RijeË je o klasiËnomesprinteru od kojega u Hrvatskoj mo-æemo napraviti vrhunskog plivaËa".

PoËetne je plivaËke zamahe napra-vio na KorËuli. "Moji su me poËelibacati u more veÊ sa Ëetiri godine, asa sedam sam doπao u klub", sjeÊa seMario. Plivali su gotovo cijele godi-ne, a 50-metarski bazen bio im je umoru. Prije odlaska u Zagreb imao jetroje trenera - Jasnu Tedeschi, AndraDepola i Renatu PaviÊ. Iako tinej-dæer, gotovo je godinu dana razmiπ-ljao kamo Êe nakon osnovne πkole.Dubrovnik, Split, Zagreb... Izbor jebio ZagrebaËki plivaËki klub i trenerPero Kuterovac. No, trebala su mutri mjeseca da se navikne na velikupromjenu u æivotu i treningu. Mariose nalazio izmeu uËenja u Geodet-skoj πkoli, gdje su profesori zaistaimali razumijevanja za njega, trenin-ge i opet uËenja. Sad je na prvoj go-dini Kinezioloπkoga fakulteta, alisjete ga se iz bivπe πkole.

"Nekad mise baπ i neradi. Trenertad, naravno,poludi. No,na OI Êu datisve od sebe",iskren je bioMario nakonprvog veli-kog uspjeha.

HoÊu,neÊu

Prviuspjeh uopÊeostvario jena junior-skom EP u Palma de Mallorci 2006.,s dva druga mjesta na 50 i 100 m le-ptir. Medalje su ga odvele na prvoseniorsko natjecanje, EP u Budim-peπti godinu kasnije, bez oËekivanja.No, Eindhoven je bio veÊ druga pri-Ëa. »etvrti na 50 m leptir i u πtafeti4x100 m slobodno, osmi na 100 le-ptir i za kraj - srebrna medalja umjeπovitoj πtafeti.

Æivi u iznajmljenu stanu, veÊinomse hrani u menzi, voli odlazak na pi-Êe s prijateljima i πetnje. Na KorËulusve rjee odlazi. Spreman je na joπ

æeπÊi i tvri rad jer zna da je ovo sa-mo poËetak.

"Bilo je hoÊu li ili neÊu u SAD, ni-sam se mogao odluËiti. Ali kad samrazmislio, shvatio sam da su tamouspjeli samo Duje i Puninski, svi suostali prosjeËni. Dobio sam sponzo-ra, a onda sam vidio i Sanjine rezul-tate. Nije Amerika sve", objaπnjavamladi plivaË svoj æivotni odabir."Æelim u Pekingu vrhunske rezulta-te", dodaje Todi, kako ga zovu.

Roen 1989. na KorËuli. PoËeo je pliva-ti u klubu kao sedmogodiπnjak.

»lan je ZagrebaËkog plivaËkog kluba iæivi u Zagrebu.

Treneri su mu bili Jasna Tedeschi, An-dro Depolo i Tamara PaviÊ. Sadaπnji muje trener Pero Kuterovac. Zavrπio je sre-dnju Geodetsku πkolu, a sad je studentKinezioloπkog fakulteta u Zagrebu.

Na juniorskome EP 2006. u Palma deMallorci bio je srebrni na 50 i 100 m le-ptir. Na seniorskom EP 2008. u Eindho-venu bio je Ëlan srebrne πtafete 4x100m mjeπovito, Ëetvrti na 50 m leptir i uπtafeti 4x100 m slobodno te osmi na100 m leptir.

Tko je Mario TodoroviÊ?

TODOROVIΔ


8

G ledajuÊi Ivu Daneua kako svojesuigraËe vodi do zlata na Svjet-skom prvenstvu u Ljubljani

1970. godine, jedna se æivahna djevojËicas Treπnjevke, kojoj je lopta bila najmilijaigraËka, zaljubila u koπarku. Tata joj jepoznavao Marijana PasariÊa i odveo ju jek njemu u Montmontaæinu koπarkaπkuπkolu.Tako je poËela blistava karijera naj-bolje hrvatske koπarkaπice Sanje Oæego-viÊ. Klub je kasnije mijenjao imena, aliSanja nije odlazila s Treπnjevke. Zvali suje mnogi, najuporniji su bili Talijani, kojisu uz sjajnu plaÊu nudili i kuÊu, automo-bil, trenerski posao suprugu Zoranu Go-pcu, ali Sanja nije mogla zamisliti æivotbez Zagreba.

Deset godina nakon πto je zavoljelakoπarku Sanja je u vitrinu spremila ËakËetiri trofeja: olimpijsku broncu s turnirau Moskvi, broncu s Europskog prvenstvau Banjaluci, pehar za osvojeni Kup Lilia-ne Roncheti i dræavni kup.

- Olimpijsku broncu proslavila sam vo-tkom, zajedno sa svojom cimericom Ve-rom –uraπkovÊ. Srele smo u πetnji Ëelni-ke Saveza i istresla sam im u lice sve πtosam mislila da u naπoj æenskoj koπarci nevalja. Da nije bilo votke, ne bih to uËinila- prisjeÊa se danas uz smijeπak Sanja tihdana.

Prisjetila se i kako je uoËi svakog na-stupa imala veliku tremu.

- Igra ekipe ovisila je o mojojigri, bila sam razigravaËica. I,premda sam najËeπÊe proglaπavananajboljom, premda je ekipa nizalapobjede i uspjehe, uvijek sam imalaveliku tremu, znala bih povraÊati pri-je utakmice, ruke su bile u znoju.Rjeπavala sam to zadajuÊi si zadaÊe uobrani, da uËinim neπto dobro, na koπnisam ni mislila. I kad bih uspjela uËi-niti taj zadani dobar obrambeni potez,trema bi nestala. Tako je bilo do krajakarijere, Ëak i na nevaænim utakmica-ma.

Kada priËa o eurobronci, Sanja se pri-sjeÊa i trenera u reprezentaciji MilanaVasojeviÊa.

- Sjajno smo suraivali, znali smo do-govarati i taktiku. Kao Hrvaticu postaviome za kapetanicu i imao je problema zbogtoga. OdliËno je poznavao koπarku, bio je

OLIMPIJSKE LEGENDE

Piπe Zvonimir VukeliÊ

Marijan PasariÊ bio je moj najdraæitrener, a Marijana Buπljeta fantastiËancentar, najbolji kojega sam poznavala

Trofejna1980.

k o π a r k a π i c aSANJA OÆE


sjajan taktiËar, a odliËno je poznavao ipsihologiju æena.

Sanja je igrala i na Olimpijskim igramau Los Angelesu.

- Prije toga imala sam dugu stankuzbog ozljede ahilove tetive. VasojeviÊ mehtio povesti u Ameriku kao nagradu zaprethodne igre, ali odbila sam to rekavπida ne æelim da otpadne bilo koja igraËicakoja je trenirala tri mjeseca za te igre i ne-ka me povede samo u sluËaju da igramaizborim mjesto u ekipi. I izborila sam ga,iako sam zbog loπeg zahvata na tetivi mo-rala mijenjati i πut i mnogo toga u igri.

PriËa o osvojenom Kupu Liliane Ronc-heti ima i svoj uvod.

- Marijan PasariÊ bio je moj najdraæitrener, bio mi je poput drugog oca. Imaoje hrabrosti da me u prvu ekipu uvede veÊkao Ëetrnaestogodiπnjakinju, a sa πesnaestsam igrala i u tom europskom kupu. U fi-nalu smo u Zagrebu hvatale veliku pre-dnost suparnica, PasariÊ me uveo sredi-nom prvog poluvremena. Okrenule smorezultat na svoju stranu, a odluka o tomekome Êe pehar pripasti pala je u poslje-dnjih 30 sekundi. Presjekla sam jednu lo-ptu, dodala je Marijani Buπljeti, koja miju je vratila, bio je zicer i pucala sam. Na-vijaËi su bili na nogama, Ëekalo se hoÊe lilopta u koπ, ali ispala je. Da je uπla, Kupbi bio naπ. Fulala sam, a u karijeri sampromaπila moæda samo pet zicera. Bilasam toliko tuæna i razoËarana da sam sezatvorila u WC, dva sata su me nagovara-li da iziem. I, kada smo 1980. osvojiletaj kup, cure koje su veÊ prestale igratidoËekale su nas na aerodromu. Zadirkiva-le su me: sada si osvojila kup, a onda smomorale plakati zbog tvog promaπenog zi-cera. »esto sanjam taj promaπeni πut, onmi je poput noÊne more.

PasariÊ je najdraæi trener, tko su najdra-æe suigraËice?

- Dobro sam se u igri slagala s JasnomPepeunik, bile smo i prijateljice, a s Mari-janom Buπljetom kao centrom fantasti-Ëno. Marijana je bila svestrani centar,znala je dati koπ i izvana, imala je sjajanpregled igre, znala je dodati. Meni je bilanajbolji centar od svih koje sam poznava-la. Sjajna igraËica i osoba, ona je i danasmoja najbolja prijateljica.

Pamti Sanja i nastup za reprezentacijuEurope.

- Bilo je lijepo, bilo je to veliko prizna-nje, jednako vrijedno kao i neki osvojenitrofej.

Ipak, iz prekrasne karijere nisu ostalesamo lijepe uspomene i medalje.

- Ostala je i jedna mrlja. Oprostila je-sam, ali zaboravila nisam. Kavedæija jebio trener, ekipa izvanredna. Te je sezoneuloæeno jako puno novca, dovedeno jemnogo igraËica, Ëak i neke koje nam nisutrebale jer imale smo dobru ekipu koja jebila prvak. Postavljeni su ciljevi: osvojitiKup prvakinja, prvenstvo i kup. Nismoosvojile niπta i nekoga je trebalo optuæitida se opravda uloæeni novac. I optuæili sumene da sam prodala utakmice protiv Cr-vene zvezde i Bosne ili Partizana, ne sje-Êam se toËno. Optuæile su me i neke sui-graËice, gledajuÊi u pod, da sam uzela no-vac. Bila sam πokirana. Kaznili su me.Poslije mi se klub ispriËao, smijenjen jetrener, otiπle su i mnoge igraËice, ali to ni-je ublaæilo moju bol. Tada sam bacila svemedalje, sve isjeËke koje je tata skupljao.

Ostao je samo jedan Ëlanak.- Na zadnjoj stranici SN revije objavili

su moj portret, a sestre iz Vinogradskebolnice nacrtale su kako bih se trebalaπminkati da budem joπ ljepπa.

I kraj karijere donio je Sanji tugu.- Kad sam imala 28 godina, rodila sam

Anju, a na molbu Mirka SoboËana, kojegiznimno cijenim, vratila sam se u ekipupomoÊi u povratku u prvoligaπko druπtvo.Uspjele smo, a ja sam ponovno zatrudnje-la i odluËila sam zavrπiti karijeru. Donije-la sam trenirku i dres klupskom oruæaru, ito je bilo to. Ni oproπtajne utakmice nihvala. Rastuæilo me.

Dugo veÊ Sanja ne prati koπarku.- Prestala sam jer sam se æeljela potpu-

no posvetiti obitelji, a i zaljubila sam se urukomet, koji sam prije smatrala bezve-znim sportom. Od prvog dana, joπ doksmo hodali, vjerovala sam u viziju svogsupruga Zorana. Jedna od mojih stipendi-ja otiπla je na kupovinu dresova za Zagre-bove rukometaπe. Rukometne utakmicepratim preemotivno, prije nekoliko godi-na na jednoj sam se onesvijestila, pa viπene idem u dvoranu, gledam ih na TV-u.

9

Sanja OæegoviÊ roena je 15. lipnja1959. u Zagrebu. Igrala je za zagrebaËkuMontmontaæu (kasnije Industromontaæa iMonting), s kojom je osvojila nasloveprvakinja bivπe dræave 1982. i 1983. teËetiri kupa (1975., 1978., 1980. i 1982.) iKup Liliane Roncheti 1980. godine.

Za klub je odigrala 348 prvoligaπkih utak-mica i postigla 2311 koπeva, 105 kup-utakmica te 110 meunarodnih, u kojimaje postigla 561 koπ. Reprezentativka jepostala 1971., odigrala je 162 utakmice ipostigla 555 koπeva u ulozi razigravaËice.Nastupila je po dvaput na olimpijskim igra-ma i europskim prvenstvima i osvojilabronËane medalje na OI u Moskvi 1980. iiste godine na EP-u u Banjaluci. Za ju-niorsku reprezentaciju odigrala je 27 utak-mica i igrala na dva EP-a, a za kadetsku jeodigrala 12 utakmica i igrala na jednomEP-u.

Otac Ivan OæegoviÊ bio je nogometaπLokomotive iz njenih prvoligaπkih dana,majka Dragica igrala je hazenu, ujakVladimir »onË bio je nogometni reprezenta-tivac, a brat Æeljko takoer nogometaπ.Suprug Zoran Gobac dopredsjednik jeHrvatskog rukometnog saveza i glavnimenadæer RK Croatia osiguranja, a utemelju je svih uspjeha hrvatskogrukometa. Starija kÊerka Anja udana je zarukometnog reprezentativca JosipaValËiÊa, a deËko mlae Nine takoer jerukometaπ.

VeÊ odavno Sanja je prekinula vezu skoπarkom, na njenoj ljestvici sportova sadaje na mjestu broj jedan - rukomet.

Danas je broj jedan rukomet

EGOVIΔ-GOBAC


D anas, kao nikada prije upovijesti, πport se spomi-nje u kontekstu razvoja

druπtava u cjelini i moguÊnostiobrazovanja i razvoja njezinih Ëla-nova. Teme poput autentiËnostiπporta te oËuvanja primarnog smje-ra Olimpijskih igara i njihove izvor-ne ideje, uloge πporta u πkolama i na-Ëinima optereÊenja mladih πportaπa utrenaænom procesu te odreivanje no-vih metoda treninga temeljenih na naj-novijim znanstvenim istraæivanjimapredmet su Ëestih i kontradiktornih ra-sprava i miπljenja.

Utemeljitelj modernih Olimpijskihigara Pierre de Coubertin joπ 1887. go-dine odgovara na ta pitanja novim su-stavom zasnovanim na trajnim vrije-dnostima poput morala, etike, odgoja iobrazovanja. Svjesni raznih pogreπnihtumaËenja πporta, zbog nedostatka to-Ënih informacija, Ëlanovi Odbora Pier-re de Coubertin pokreÊu akciju pod na-zivom "Back to the Sources", kako biosigurali opstanak doktrine zaËetnikaolimpizma.

Razvoj cjelovite osobeCoubertin je cijeli svoj æivot i rad po-

svetio razvoju olimpizma - obrazovnogsustava utemeljenog na vrijednostimapoput morala i etike te razvoju intele-ktualnih i fiziËkih znaËajki, dakle na ra-zvoju cjelovite osobe. Posebno je isti-cao podruËja poput kulture, povijesti,sociologije te metode uËenja putem ko-jih Êe znanje doÊi do punog izraæaja, a

izbjeÊi Êe se bilo kakvi oblici mrænje,nasilja i diskriminacije.

Upravo πport na temelju takvog pri-stupa, a putem obrazovanja, treba zaπti-titi ljudsko zdravlje, ali i razviti moral-ne i intelektualne znaËajke osobe. JaËa-njem karaktera, moralnih i etiËkih kva-liteta Ëovjeka izgrauje se civiliziranodruπtvo pa se izbjegavaju opasnosti po-put druπtva zasnovanog na ugodi i stje-canju sve veÊeg bogatstva, zanemaru-juÊi pritom bliænje.

Upravo na takvoj koncepciji Couber-tin je obnovio Olimpijske igre, uteme-ljene na navedenim vrijednostima.Tom prilikom zapisao je: "U æelji daobnovim Igre, ali ne toliko formu koli-ko duh Igara, jer u njima sam vidio pe-dagoπku orijentaciju koja je postala to-liko potrebna mojoj zemlji i ËovjeËan-stvu, pokuπao sam obnoviti snaæan in-telektualni i moralni potporanj - onajkoji ih je nosio i u proπlosti".

©port se udaljio od igreSvoenje Olimpijskih igara na puko

odmjeravanje snage i vjeπtine potpunoodstupa od Coubertinove zamisli i za-nemaruje esencijalnu stranu olimpizma- etiku i humanizam. Svi pokuπaji da seπport, kako ga je vidio vidio Coubertin

("©kola plemenitosti i moralne Ëi-stoÊe, kao i izdræljivosti i fiziËke

snage"), odvoji od tih naËelarezultirat Êe u najmanju rukuumanjivanjem, ako ne i go-tovo potpunim negiranjemnjegova nauka.

Danas se pojavljuje pri-vid zasnovan na nedosta-tku potpune slike koju π-port nudi. PrimjeÊuje seveÊe zanimanje za natje-cateljski karakter πporta, a

sve manje za njegove peda-goπko-odgojne znaËajke i

trajne vrijednosti. Coubertinupozorava da je πport potrebno

promatrati kao sredstvo koje nasdovodi do cilja, a ne kao sami cilj te

naglaπava tri vaæne znaËajke koje πporti bavljenje πportom trebaju donijeti: za-dovoljstvo, fiziËku kulturu i obrazova-nje te razvoj moralnih i intelektualnihkarakteristika.

Spoznaj sama sebeUza sve te znaËajke, πport, koji se ne-

dvojbeno udaljio od igre, treba pruæatiodmor i regeneraciju duha i tijela odobveza koje donosi svakodnevni æivot.On treba prevladati izazove postavljenepred svakog Ëovjeka, sluæeÊi se Cou-

10

Temeljniaspektiolimpizma

Piπe Saπa Ceraj

OLIMPIZAM

©port ne smije biti samom sebi svrha. ModerneOlimpijske igre, kako ih je zamislio Pierre deCoubertin, pretpostavljaju πport kao pokret kojimdominiraju etika i moral, a bavljenje njime trebadonijeti zadovoljstvo, tjelesnu kulturu, obrazovanjete razvoj moralnih i intelektualnih osobina


11

bertinovom maksimom "Spoznaj, vla-daj i nadvladaj sama sebe". Coubertinje nedvojbeno bio inspiriran poznatomgnomom Gnóthi seautón (grË. Spoznajsama sebe) koja je stajala na ulazu uApolonov hram u Delfima, a Ëesto ju jeisticao i Sokrat. Kao niti jedna drugastvar u æivotu, tako ni πport ne smije bi-ti samom sebi svrha. Moderne Olimpij-ske igre, kako ih je zamislio Coubertin,prihvaÊaju πport kao kategoriju i pokretu kojem dominiraju etika i moral.

Protiv civilizacije materijalizma

Svaki pokuπaj svoenja Olimpijskihigara na "svjetska prvenstva" te na-mjerno ispuπtanje i zanemarivanje inte-lektualnog, kulturno-umjetniËkog izri-Ëaja umanjuje vrijednosti Igara i poru-ke koje njihovo odræavanje prenosi. Uvrijeme neoliberalnog kapitalizma iprofita kao ultimativne kategorije nemoæe se ne primijetiti utjecaj komerci-jalizacije na sve aspekte druπtva pa ta-ko i na Olimpijske igre.

Meutim, u Coubertinovoj filozofijiprepoznajemo drugi smjer koji svimapruæa jednake moguÊnosti i daje pravoizbora, da bi svatko u osobnoj slobodiimao moguÊnost izbora i pravo izrazitisvoju vlastitu osobnost. »ini se daupravo Coubertinova pedagogija pruæa

potpuni program obrazovanja uteme-ljenog na humanizmu te pokuπava bitiprimjerom ljudske perfekcije, protiveÊise civilizaciji materijalizma.

Coubertin je upravo putem olimpi-zma æelio stvoriti druπtvo u kojem Êe"πkola i sveuËiliπta biti otvorena za svete Êe omoguÊiti spoznaju radosti intele-ktualnog rada, koji u traæenju dokaza iputem umjetniËke oËaranosti predsta-vlja svijetu skriveni i jedinstveni aspekti postignuÊe potpunog posredovanja

jedinstvene i nezamjenjive fiziËke i in-telektualne sposobnosti Ëovjeka".

Literatura

1. Bulonj, P. (1984). Olimpijski duh Pjerade Kubertena. Beograd, Narodna knjiga

2. Coubertin, P. (1975). Olympic Memoirs. Lausanne, InternationalOlympic Committee

3. JajËeviÊ, Z. (2007). Olimpizam u Hrvatskoj. Zagreb, Libera Editio d.o.o.


12

Rugby Fives

MALO POZNATI ©PORTOVI R ugby Fives je πportska igra sloptom koja se rukama bacao zidove igraliπta. Jedna je

od najjednostavnijih i vjerojatno je-dna od najstarijih igara s loptom.Rugby Fives je naziv za jednu od tri-ju istovjetnih igara koje potjeËu s en-gleskih sveuËiliπta. Prvi se put spomi-nje u 16. stoljeÊu, kada je uËiteljiThus Erasmus i Richard Mulcasternazivaju "ruËnim tenisom".

Od 18. st. u Engleskoj se za nju gra-de posebna igraliπta, a prva pisanapravila igre su iz 19. st. Ime joj dola-zi od engleske rijeËi Five, pet, tj. petprstiju ruke s kojom se igra. RugbyFives je πportska igra koja iziskujespretnost ruku, precizno odmjerava-nje, oπtro oko i uravnoteæen rad nogu.Stilovi i tehnike variraju, a igraËi na-stoje lopticu zadræati u niskom letu iposlati je πto bliæe i paralelnije s bo-Ënim zidovima kako bi protivniku bi-lo oteæano vratiti je, ili je udariti πtojaËe da se odbije od kraja terena.

RazliËiti tereniPojedinaËno ili u parovima, igra

poËinje servisom iz gornjeg dijelaigraliπta. Igraliπte je pravokutni pro-stor omeen zidovima. Najviπi je pre-dnji - frontalni zid. Dimenzije terenamogu varirati, ali standard je 8,5 me-tara duæine i 5,5 πirine, dok je odokolnih zidova onaj prednji visok 4,6metara, a boËni se stupnjevito spuπta-ju sa 4,6 m na 3,7 m, da bi straænji zidbio visok 1,8 m. Na visini od 76 cm,uzduæ frontalnog zida igraliπta monti-rana je daska πirine desetak centime-tara.

Teren za Winchester Fives je sliËankao za Rugby Fives, ali ima niæe zi-dove, dok teren za Eton Fives nemastraænjeg zida. Rugby Fives ima nat-krito igraliπte ograeno s Ëetiri strane,tako da se moæe igrati po svakomvremenu. Na mjestima gdje teren zatu igru nije postojao igralo se tako dase loptica bacala u zidove crkve ilisamostana. Eton Fives se razvio izigre koja se igrala u dvoriπtu, uza zidkapele u Etonu. UnatoË gradnji pose-bnih terena u 19. stoljeÊu, originalniprostor u Etonu nije mijenjan i joπ gase moæe vidjeti.

Pravila Rugby FivesaIgra se pojedinaËno i u parovima.

IgraË koji servira, baca loptu rukom u

Rugby Fives je igra koja iziskuje spretnu ruku, oπtro oko iuravnoteæen rad nogu. Stilovi i tehnike variraju, a igraËinastoje lopticu zadræati u niskom letu i poslati je πto bliæei paralelnije s boËnim zidovima da bi je protivnik πto teæevratio, ili je udariti πto jaËe da se odbije od kraja terena

Piπe Sanja Sokol


frontalni zid iznad graniËne da-ske. Lopta se nakon odskoka odtla odbija u boËni zid. Nakonodbijanja od njega suparnik morauhvatili loptu prije ne-go drugi put padnena tlo. To je tzv.first cut. Kadauhvati loptu, za-poËinje oπtro me-usobno bacanje ozidove (rally) sve doknetko ne pogrijeπi. Poene moæeostvariti samo ona strana koja je ser-virala. Igra traje dok jedna strana nepostigne 15 poena. Pri stanju 14:14pobjeuje onaj koji prvi postigne dvapoena uzastopce.

OpremaStaru lopticu za Rugby Fives prefe-

rirali su svi igraËi dok se nije prestalaproizvoditi sredinom 19. stoljeÊa.Srediπnji dio loptice bio je od plutaomotanog tkaninom. Sve je to biloumotano u namoËenu koæu, zaπivenoi nakon toga ostavljeno da se suπi.Moderna loptica je mnogo manja, aliunutraπnjost joj je nalik staroj, dok jeizvana prekrivena tankom plastikom.IgraËi nose rukavice podstavljene nadlanovima i prstima. Loptica koja sekoristi za Rugby i Winchester Fivestvra je pa su potrebne deblje rukavi-ce. U Eton Fivesu lopta je mekπa pasu rukavice tanje.

Male razlike ustvari iste igreS vremenom su se, s obzirom na ra-

zlike u igraliπtima, profilirale tri ver-zije igre, a to su uz Rugby Fives, EtonFives i Winchester Fives. Iz naziva jeoËito da te igre potjeËu s dva uglednaengleska sveuËiliπta. NaËin bodova-nja je u Rugby Fivesu jednak kao i uWinchester Fivesu, ali razliËit odEton Fivesa. Eton Fives se iskuljuËi-vo igra u parovima, dok se Rugby Fi-ves igra i pojedinaËno i u parovima.Tek kada su se poËeli igrati susretiizmeu pojedinih sveuËiliπta, pojaviose problem standardizacije terena ipravila tih triju igara.

Rugby Fives se do kraja 20-ih godi-na 20. stoljeÊa igrao na razliËitim te-renima, ovisno o tome u kojoj se πko-li igralo. S osnivanjem udruge RugbyFives Association 1927. godine ulo-æeni su napori za unificiranje pravilaigre, a kada je to postignuto, i za uje-dnaËavanjem dimenzija terena. Stilo-

vi i tehnike tih triju igara variraju, aliu osnovi igraËi nastoje lopticu zadr-æati u niskom letu i poslati je πto bli-æe i paralelnije s boËnim zidovima dabi protivniku bilo oteæano vratiti je,ili je udariti πto jaËe da se odbije odkraja terena.

Rugby Fives iskljuËivo u Engleskoj

Pravila za Rugby Fives i Eton Fivesobjavljena su 1931. godine, a RugbyFives je imao prvi sluæbeni meË1925. godine. Daljnju afirmaciju

Rugby Fi-vesa kaoπportske grane pospjeπili su natjeca-teljski susreti, poput onoga izmeuOxforda i Cambridgea 1925., zatimπkolska prvenstva 1930. i nacionalnoprvenstvo pojedinaca 1932. i parova1934. godine.

Meutim, ni dan-danas nisu svi te-reni standardizirani. S obzirom naminorni status Rugby Fivesa u veÊinijavnih πkola, opÊa standardizacija te-rena je malo vjerojatna i u skoroj bu-duÊnosti. Imena poznatih igraËa sunepoznata πiroj javnosti, iako su nekido njih - poput J. G. W. Daviesa i D.R. Silka - poznati kao i igraËi kriketa.Igra se iskljuËivo u Velikoj Britaniji,a u savez je ukljuËeno samo pedestakklubova. Postoji i jedan klub u South-boroughu u SAD-u.

Literatura

1. Cuddon, J. A. (1980). Sport and games.London: The Macmillan press ltd.

2. Levinson, D., Christensen, K. (1996).Encyclopedia of world sport. Santa Barbara

3. Wilkinson, J. (1974). Rules of the game.New York: Paddington Press Ltd.

13


14

O vogodiπnje noπenje olimpij-skog plamena tradicionalnoupaljenog sunËevim zrakama

na Olimpu svakako je bilo najzanimljivi-je do sada. Viπetjedno praÊenje kretanjaplamena po svijetu od niza rutinskih vi-jesti koje sluæe za popunjavanje srednjihstranica novina i drugog dijela televizij-skih vijesti pretvorilo se u prvorazrednidogaaj zanimljiv sam po sebi. Olimpij-ski plamen pokazao se kao zgodna metatisuÊama ljudi koji su prosvjedovali zbogkineske politike prema Tibetu.

Ugaπen tri do pet putaProblemi su poËeli veÊ na Olimpu:

usamljeni prosvjednik pokuπao je omestipaljenje olimpijske baklje. »ovjek je biosam, a osiguranje jako; stoga je brzo uda-ljen, a sveËanost nastavljena. Meutim,kada je olimpijski plamen poËeo putova-ti svijetom, broj prosvjednika je bitnonarastao i poËela je igra maËke i miπa:vlasti su pojaËavale osiguranje, mijenja-le trasu kojom je trkaË prolazio, prosvje-dnici pokuπavali doÊi do baklje i plame-na, a novinari su s uæivanjem pratili do-gaanja. Kretanje olimpijskog plamenapostalo je vijest dana, a djelovanje pros-vjednika skoro pa πportska disciplina.Sve je dodatno politiËki zaËinila i Ëinje-nica da je cilj prosvjeda politika NarodneRepublike Kine, stalne Ëlanice VijeÊa si-gurnosti UN-a i jedne od najutjecajnijihdræava svijeta.

No, koliko god se svi policajci svijetau svojim raznolikim uniformama trudili,dogodilo se: olimpijski plamen je bio na-kratko ugaπen. I to u Francuskoj, zemljigdje su prosvjedi nacionalna tradicija, a"kuka i motika" se diæu svako malo veÊbarem 200 godina. Sedmog travnja 2008.agencije su prenijele: "Olimpijski pla-men danas je ugaπen malo nakon 13:30sati dok se pribliæavao zgradi francusketelevizije blizu mosta Garigliano iz'tehniËkih razloga', objavila je francuskapolicija, da bi u 13:50 sati bio ponovnoupaljen blizu mosta Issy-les-Moulineaux(jugozapadni dio Pariza)." Novinari supobrojali da je olimpijska vatra bilaugaπena negdje izmeu tri i pet puta, aprosvjednici su Ëak bili "oboruæani" iodgovarajuÊim pomagalom: aparatom zagaπenje poæara.

NemoguÊe izvan politikeDobar dio onih koji su sluπali tu vijest

Ëitanu ozbiljnoπÊu kao da je kakva kata-klizma nasmijali su se; kako uopÊe dru-gaËije zamisliti situaciju gdje jedan nosiupaljenu baklju, stotine uniformiranih gaËuvaju, a okolo je par tisuÊa onih koji tuistu baklju æele simboliËno ugasiti?

OLIMPIJSKE IGRE I POLITIKA

Piπe Goran VojkoviÊ

Protesti u San Franciscu

Meunarodniolimpijski odborne mora se bojatiπto Êe biti kad se opetbude trËalo solimpijskom bakljom.Jednostavno, olimpijskiplamen je iz antike doπao u reality showglobalizma i pridobio paænju svijeta - znaËi da je i dalje aktualan, a to je dobro

Olimpijska baklja - politiËka meta


©portaπima koji su plamen nosili sigurnonije bilo ugodno zbog svega, politiËari sugledali kako se ne zamjeriti Kini, a nedu-go zatim su procurile i vijesti kako jeMeunarodni olimpijski odbor uæasnut ida se razmiπlja o prekidu tradicionalnognoπenja olimpijskog plamena po svijetu.

A u biti niπta se posebno nije dogodilo.Koliko god πportaπi voljeli biti formalnoodvojeni od politike, a Meunarodniolimpijski odbor æelio ostati nepolitiËan,Olimpijske igre su jednostavno prevaæandogaaj da bi ostale izvan politike. Touostalom vidimo odmah na otvaranju:πportaπi su svrstani iza dræavnih zastava,a ne po πportskim disciplinama. Nose dr-æavne boje i sluπaju dræavne himne.

Svake Olimpijske igre jednostavnoprate duh svog vremena. Sjetimo se Ber-lina 1936. Crno-bijeli filmski snimci ko-ji su za buduÊe generacije saËuvali svusnagu trijumfa Jesseja Owensa na 100metara puno su viπe od sjeÊanja na sjaj-nu πportsku pobjedu. Owens je bio mo-

æda prvi koji je na tako Ëist i sjajan naËinpokazao ispraznost rasnih teorija. Bilo jeto joπ u doba kada je Ëak i zemlji odakleje dolazio biti obojen znaËilo biti Ëovjekdrugog reda.

Olimpizam u hladnom ratuOlimpijske igre dobro pamte i hladni

rat: one u Moskvi 1980. ostale su zapam-Êene po bojkotu velikog broja zapadnihdræava, πto je bio prosvjed protiv sovjet-ske invazije Afganistana godinu prije.Neπto manje, 14 dræava sa SovjetskimSavezom na Ëelu, bojkotiralo je igre uLos Angelesu 1984. godine. Naπlo bi sejoπ puno primjera, kako pozitivnih tako itragiËnih, gdje se politiËka stvarnost gru-bo uplela u olimpizam.

Stoga, ono πto se dogaalo proπlihmjeseci nije niπta neobiËno i bilo kakvepriËe o tome kako noπenje olimpijskogplamena predstavlja problem nemajuosnove - svijet se, Ëinjenica je, demokra-tizirao. U daleko najveÊem broju dræava

slobodno se prosvjeduje, pa i radi dale-kog Tibeta.

Niti jedna dræava domaÊin Olimpijskihigara viπe neÊe biti imuna na otvoreneprigovore pojedinca i raznih udruga uvezi s vlastitom politikom, odnosom pre-ma manjinama, ekologiji i drugimdruπtvenim i politiËkim temama. To je ubiti dobro. Na neki naËin je i u duhuolimpizma, makar posljedica bila da seolimpijski plamen mora ponovno upalitiπibicom. Kome smeta - ne mora se kan-didirati za domaÊina Olimpijskih igara.

Iz antike u globalizamJedino πto u svemu daje gorak osjeÊaj

jest saznanje da plamen koji Êe ovogaljeta zasjati u Pekingu u biti nije onaj sOlimpa. No, kada bolje razmislimo, tkonam moæe jamËiti je li sve one sate u Ëar-ter-avionu olimpijski plamen uopÊe upa-ljen. Moæda je sve oko tog plamena po-malo bajka, a negdje na pariπkim ulica-ma saznali smo istinu, kao πto smo je unekom æivotnom dobu saznali za DjedaMraza ili ZubiÊ vilu.

Zato, neka se Meunarodni olimpijskiodbor bavi svojim poslom, a ne strahomπto Êe biti kada se opet bude trËalo solimpijskom bakljom. Jednostavno,olimpijski plamen je iz antike doπao ureality show globalizma i pri tome prido-bio paænju svijeta. ©to samo znaËi da je idalje aktualan. A to je dobro.

Literatura1. www.javno.hr (arhiva vijesti)2. http://www.totalportal.hr (arhiva vijesti)3. Jesse: The Man Who Outran Hitler, Jesse

Owens, Mass Market Paperback, 1985.4. Whitaker's Olympic Almanack: An

Encyclopedia of the Olympic Games, StanGreenberg, 2000.

15

Slika sasvim gore:Olimpijska vatra je bila ugaπena u Parizu

Slika gore:Olimpijski plamen zapaljen u Olimpiji

Slika gore desno:Baklja je bila i na Mount Everestu

Slika desno:Olimpijska baklja stigla je u Peking


16

B iblijski tekstovi nastaju upatrijarhalnom ozraËju pajoπ viπe zadivljuju æenski

likovi s odsudnom ulogom u æivotuzajednice. Jedna od njih je Debora,jedina æena meu biblijskim suci-ma-spasiteljima. Samo ona nosi inaslov proroËice (Suci 4, 4). Iz da-naπnjeg πporta znamo da njime nedominiraju samo muπkarci, nego æe-ne takoer obaraju rekorde. ©toviπe,i psihologija i svagdanje iskustvosvjedoËe da æenska duπa mnogo br-æe zna πto hoÊe i ustrajnija je na pu-tu do svog cilja. Biblijska DeboraveÊ svojim imenom upozorava na teodlike. Njezino ime znaËi pËela.

Otvorenih oËijuTa junakinja ima oka za prilike u

kojima je njezin narod. Uspjeh dokojeg Êe njezino zalaganje dovestisilan je. Nasuprot dvadeset godinapotlaËenosti (Suci 4, 3), uslijedit ÊeËetrdeset godina mira (5, 31). Zaopis nevolje u tekstu sluæi izraz"prodati" (4, 2.9), πto upozorava naulogu novca u πportu danas i opa-snosti u svezi s tim.

Debora oprezno formulira boæan-ski nalog vojskovoi Baraku (4, 6) itvrdnju o Boæjem vodstvu (4, 14).Obje reËenice - sroËene kao pitanje -sukladne su stoljetnom religioznomiskustvu da je Boæje djelovanjeskrovito. Potrebna je pomnja da gaprepoznamo. Kao πto πportaπ iz tre-ninga u trening sa sve veÊom lako-Êom izvodi zadane pokrete i pogaa

cilj, tako i marljiv vjernik sve lakπeuoËava koja nadahnuÊa dolaze odBoga. Potvrdu za autentiËnost De-borinih proroπtava treba pronaÊi.

Osobno zalaganjeDebora stvara povjerenje. Sama

se pridruæuje akciji da osobnom pri-sutnoπÊu bude potpora u izvrπenjuvelike zadaÊe. Jamac je pouzdanostiBoæje najave. Potvrdnim odgovo-rom ohrabruje i zaustavlja oklijeva-nje: "Sigurno idem s tobom!" (4, 9).U tili Ëas - u istom biblijskom retku- spremno izvrπava obeÊanje: ustajei polazi. Pokret s vojskom svjedoËio njezinoj psihofiziËkoj kondiciji.OËi svijeta upravo u suvremenomπportu vide da se cijeli Ëovjek u svo-joj aktivnosti daje. Same rijeËi nisudosta.

Iz πporta takoer znamo da uspjehdonosi eksploziju radosti. U biblij-skom opisu nakon zahtjevnog pot-hvata (Suci 4) slijedi raskoπna sla-vljeniËka pjesmu koja prπti od silineosjeÊaja (Suci 5). Debora istiËe vla-stitu osobu: ona Êe pjevati, a zasluπatelje poziva kraljeve i knezove(5, 3)! Svjesna je da je incijatorica(5, 7) i govori o voditeljicama u na-rodu (5, 2). Uvod kaæe da je udanaæena (4, 4), a u pjesmi ona samasvoje mjesto u zajednici definiramajËinstvom: ona je majka u Izraelu(5, 7).

Svaki trener zna da je najvaænijeizravno motivirati Ëovjeka. Deboraje u tome uzor. Najprije s velikimautoritetom koji se krije u rijeËi

Biblijska æena i majka Debora jamËi da jenaj-taktika ona kad Bog ide ispred nas.Pritom je vaæna potpora - sve ËeπÊe kodnas oznaËena tuicom support

Idem s tobom

RELIGIJA I ©PORT

Piπe p. Niko BiliÊ, SJ (dr. teol., FFDI, Zagreb)


17

πalah - biblijskoj πifri za boæansko po-slanje - daje pozvati Baraka (4, 6). Po-tom na dan boja otvoreno nareuje"Ustani!" (4, 14).

Biblijski tekst respektira protivnika,istiËuÊi njegovih devet stotina oklop-nih kola (4, 3.13). Deborino vodstvosvodi ga na ravnopravnu mjeru. MoÊniÊe napadaË na koncu pjeπice bjeæati (4,15.17), sliËno braniteljima koji su vla-stitim nogama hodili (4, 10).

Boæja potvrdaTaktika koju Debora predlaæe u Bo-

æje ime pokazuje se vrlo uspjeπnom.Potvrdu da je rijeË o pravim proroπtvi-ma daje najprije Ëudesna Boæja inter-vencija blokiranjem nadmoÊnog pro-tivnika (4, 15). I. Fischer upozorava daje tako Deborina povijest vezana uznajslavniju i izvornu biblijsku pobjedu- izlazak Boæjeg naroda u slobodu kadje na isti naËin zaustavljena progoni-teljska vojska pred Crvenim morem(Izl. 14, 24).

Pouzdanost Deborinih planova otkri-va i biblijski motiv Jahvina rata u ko-jem je prije i ispred (hebr. lifnê) voj-nog pohoda veÊ sve ureeno. Bog samide ispred (4, 14). »ini bezopasnombrutalnu silu (4, 15). On ispred Boæjegnaroda vrhovni autoritet protivnika Ëi-ni malenim (4, 23). Tu je i bitna stra-teπka prednost. Prema proroπtvu, oda-brana momËad okuplja se na gori Ta-bor (4, 6.14), a protivnici se smjeπtajuu dolinu potoka Kiπona (4, 7.13; 5, 21).Kiπon ne znaËi samo podreen poloæaji siguran poraz, nego ujedno podsjeÊana temeljit obraËun proroka Ilije s ido-lopoklonstvom (1 Kr 18, 40).

Deborinu ulogu izvrsno saæimlje po-novljen poziv cijeloj zajednici da iska-æe hvalu Bogu (5, 2.9). Premda je uvidu njezinu osobnu molitvu vrlo prikri-ven i suzdræan te se u hrvatskom prije-vodu takoreÊi izgubio, ipak otkrivaizvor iz kojeg dolazi tolika snaga. De-bora moli: "Gospodine, sii k meni!"(5, 13).

Literatura1. Fischer, I. (2002). Gotteskünderinnen,

Stuttgart, 126.-127.2. Fohrer, G. (1989). "Debora, Deboralied" u

Calwer Bibellexikon, Stuttgart, 207.-208.3. Schulz, A. (1926). Das Buch der Richter,

Bonn, 31.-39.4. Wong, G. T. K. (2007). "Song of Deborah as

polemic" u Biblica, Rim, 1.-22.

Slika gore:Debora znaËi pËela na hebrejskom

Slika sasvim lijevo:Ilustracija Debore i Baraka

Slika lijevo:Prikaz æene s knjige o Debori

Slika dolje:Pogled na brdo Tabor gdje se radnjazbiva

I tijelo i duh traæe vjeæbu.Izravan poziv Ëuda Ëini.Tko sam krene, najviπe pokrene!Povjerenje nije manje vaæno odmiπiÊa.

i s k r i c e✴ ✴


F ifina jakosna ljestvica vjero-jatno je najpopularnija rang-lista nekog momËadskog

πporta u svijetu. Pratimo, naravno,ekskluzivne pozicije koje dohvaÊanaπa vrsta: prije nekoliko mjesecibila je Ëak πesta, a u BiliÊevom jemandatu stalno unutar ili nadomakprvih deset. Fifa, dakako ima i æen-sku listu koja meu najbolje nogo-

metne ekipe svijeta svrstava Brazil,NjemaËku, SAD, Norveπku, Koreju,Kanadu, Japan... Ne treba biti velikpoznavatelj da bi se uoËila slaba ko-relacija s muπkom ljestvicom: æen-ski Seleção i æenski Elf, to da - aliπto u muπkom nogometu predsta-vljaju oni egzoti? I gdje su nam Ta-lijanke, Engleskinje, Argentinke? AHrvatice? Pa, dok se spuπtamo pr-

stom niz tablicu, nalazimo naπe dje-vojke kako ËuËe na 50. od 120 ran-girnih mjesta svjetske nogometnefederacije.

Lopta je kljuËnaAko se πport, osim od materijalnih

i ljudskih resursa, sastoji i od svojedijakronijske dimenzije, koju u bo-

18

ÆENSKA STRANA ©PORTA

Piπe Ratko CvetniÊ

Uspije li æenska strana lopte ekipirati svoje rukovodstvo, onda Êe moÊiraËunati na dosad osvojene materijalne i struËne resurse πporta kojem

pripada. Pritom ideja uopÊe nije u æenskom nego u autonomnomerukovodstvu, u smislu pozicije unutar krovnoga saveza

Muπko ili æensko,rukovodstvo mora biti

autonomno


19

ljim sluËajevima nazivamo tradici-jom, onda za loptaËke πportove mo-æemo reÊi da su kljuËni dio naπeπportske tradicije. DapaËe "tradicio-nalistima" s brojnih istoËnih i sje-vernih tribina upravo je lopta sino-nim za πport u cjelini. Nije neoËeki-vano da su nogomet, rukomet,koπarka, vaterpolo i odbojka πporto-vi koje Hrvatski olimpijski odborvidi u prvoj kvalitativnoj skupini hr-vatskoga πporta, premda ih u godiπ-njoj kotaciji, koja se izraËunava usklopu kriterija za vrednovanjeprograma nacionalnihsaveza, ne raz-dvajanamuπkui æen-skukonku-renciju.Zagreba-Ëki πport-ski savez,unutar koje-ga su oviprogramskilogaritmi i na-stali, te kriteri-je primjenjujetako da u nave-denim sluËajevi-ma πport dijeli namuπku i æenskudisciplinu. Daodmah i razjasnimo moguÊu dvoj-bu: nije ovdje u pitanju bolji ililoπiji model, jer su zakonske razlikeizmeu proraËuna nacionalne i lo-kalne razine ipak prevelike da bi sesvele na istu metodologiju. No, zailustraciju nam je svakako prikla-dniji primjer iz Z©S-a. Evo izvodaiz tablice "Status πportova" na osno-vi koje se pripremao program za2008. godinu:

Do sliËnih bismo rezultata doπliusporeujuÊi i ljestvice odnosnihmeunarodnih πportskih federacija(npr. naπa je muπka odbojka 51. od

108 rangira-nih, æenska44. od 98).Obratimoovdje po-zornost na1., 3. i 5.kolonu:unatoËtrenuta-

Ënim razli-kama, nikoga ne bi

iznenadilo da jedna dobra æen-ska generacija - klupska, reprezen-tativna - sutra postane nositelj kva-litete cijeloga πporta. Sa æenskimvaterpolom - koji je istini za voljutek u nastajanju, ali mu povijestupravo nameÊe obvezu - veÊ je dru-kËije, a o nogometu da ne govori-mo. No, tu smo blizu poante: idejada se resursi - objekti, struka, cijeloinfrastrukturno naslijee jednogaπporta - mogu prenositi s jedne ro-dne polutke u drugu privlaËna je, alivarljiva: u sustavu proraËunskogaπporta (naravno i profesionalnoga,ali to je ipak druga priËa) muπki iæenski podsustavi ipak su jedni dru-gima konkurencija i iÊi Êe za tim dajedan drugome oduzmu prednost napojilu.*

Sizif i administracijaZavrπimo gdje smo i poËeli - s no-

gometom. BBC-jev kolumnist TimVickery posvetio je jedan od svojihtekstova uspjehu æenske nogometnereprezentacije Brazila, koja je laniosvojila zlato na PanameriËkimigrama pobijedivπi SAD sa 5-0. Ikoja je, s lako zamislivim odu-πevljenjem, doËekana na Maracani.Cijeli se tekst u kojem govore Mar-ta, najbolja svjetska igraËica, i tre-neri Barcellos i Simoes, svodi na je-dnu te istu æalopojku - sizifovskaborba s administracijom brazilskogasaveza. I to je sva istina: bude liæenska strana lopte uspjela ekipiratisvoje rukovodstvo, onda Êe moÊi ra-Ëunati na dosad osvojene materijal-ne i struËne resurse πporta kojempripada - boriliπta, trenere, sponzo-re, medijski prostor.... Pritom idejauopÊe nije u æenskom nego u auto-nomnome rukovodstvu, u smislupozicije unutar krovnoga saveza.Tamo gdje to ne uspije i dalje Êemou tzv. upravama æenskoga πportagledati likove koji kao da su u svojefoteljice upali iz nekog od malna-rovskih televizijskih koπmara.

Literatura1. HOO, Zagreb (2002). Kriteriji za vrednovanje

πportskih programa nacionalnih πportskih save-za

2. Z©S, Zagreb (2008). Program javnih potreba uπportu grada Zagreba i Plan sredstava za sufi-nanciranje programa javnih potreba u πportugrada Zagreba za 2008. godinu

3. Vickery, Tim (2007). http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/internationals/6986650.stm

* Zanimljiv eksperiment Ëini se da slijedi u rukometu Ëijije faktotum odluËio stati na kraj posrtajima æenskevrste. Intervju u jednim naπim dnevnim novinamanaslovljen je „Rukometaπice viπe neÊemo tolerirati nifinancirati". Naslov je, naravno, redakcijski, ali naËinrazmiπljanja je autentiËan, pogotovo uz onaj „mi", ma-jestetiËni plural u versailleskom stilu, uobiËajenom zanaπe πportske faktotume. Ali Gobac, Zoran ne Davor,naravno zna gdje πkripi i odmah ukazuje na neuspjeπnuupravu kao osnovni razlog serije posrtaja æenske vrste.

©port Muπkarci æene(ukupno 58

u poretku)

Rukomet 1 15Nogomet 2 40Koπarka 3 14Vaterpolo 7 nisu u poretku

Odbojka 12 12


20

S rednji vijek doba je feudalno-ga druπtvenoga poretka odpropasti Zapadnorimskoga

Carstva 476. godine do poËetka razvo-ja graanskoga kapitalistiËkog druπtva.Oko vremenskih granica srednjeg vije-ka meu povjesniËarima postoji nesla-ganje. Prema nekima, srednji vijek po-Ëinje u prvoj polovici 3. stoljeÊa, u do-ba vladavine rimskog cara Dioklecija-na. Nasuprot kultu tijela u robovlasni-Ëkom razdoblju, u feudalizmu se nje-guje kult duha. Tjelesno vjeæbanje itjelesni odgoj davali su glavni ton feu-dalnoj viteπkoj naobrazbi.

RanokrπÊanska umjetnostPrvih pet stoljeÊa nove ere umje-

tnost je bez specifiËnog stila. Milan-skim ediktom kojim car Konstantin313. godine priznaje krπÊanstvo kaodræavnu religiju i premjeπta prijestolni-cu u Konsantinopol otvaraju se novemoguÊnosti. Ubrzano se razvija sakral-na arhitektura, a s njom i ranokrπÊan-ska bazilika velikih zidnih povrπinakoje treba oslikati. Tu do izraæaja dola-zi jedna stara sumerska tehnikausavrπena u helenizmu. Mozaik od si-tnih kamenËiÊa iz 3. st. koji prikazujeutrku kolima sada zamjenjuje svjetlu-cavi i narativni mozaik koji idealnoprikazuje iluziju nestvarnosti, nebe-sko carstvo i simbole u standardizi-ranom rasporedu koji prethodi iko-nografiji srednjeg vijeka. Sjajne idonekle nepravilne fasete staklenihkockica odbijaju svjetlost, tako dacjelina djeluje kao Ëvrsta kontinui-

rana povrπina.

Ilustriranja tekstova iluminacijama

Kako je ranokrπÊansko doba vri-jeme pisanja evanelja i prepisiva-nja starozavjetnih dijelova Biblije,πiri se djelatnost ukrasnog pisanja ibogatog ilustriranja tekstova ilu-minacijama na pergamentu. Izme-u 1. i 4. st. "Vellum codex" zami-jenio je stari oblik svitka i omogu-Êio primjenu raskoπnih boja, pa izlata, a posljedica je bila da suilustracije postale minijaturnipandan mozaicima, zidnim slika-ma i slikama na dasci.

Najstariji ilustrirani biblijskirukopisi koji su do danas prona-eni oËevidno pripadaju poËe-tku πestog stoljeÊa. NajznaËajni-ji primjer su prizori iz priËa oJakovu koji su u BeËkoj knjizipostanka. Iluminacija ne prika-zuje jedan dogaaj, nego cijeli

Nasuprot kultu tijela u robovlasniËkom razdoblju,u srednjem vijeku, dobu feudalnog druπtvenogporetka, njeguje se kult duha, atjelesno vjeæbanje i tjelesni odgojdavali su glavni ton feudalnojviteπkoj naobrazbi

Piπe Diana ©imek

UMJETNOST I ©PORT

Sportski motiviu umjetnostiranog srednjeg vijeka

Gore: "Evanelistar iz Lindisfarna, oko 8 st."

Desno:"Kamen s likovima

iz Klinte Hunningsa, 8 st."


slijed, nanizan duæ rotiranog slova U,tako da prizori u prostoru postaju slijedu vremenu (kontinuirana naracija).

Kiparstvo je imalo sekundarnu uloguU ranokrπÊanskom slikarstvu

povrπina nije plosnata, ali je zbog po-stizanja iluzije nestvarnosti Ëitavo je-dno svjetlosno carstvo napuËeno nebe-skim biÊima ili simbolima. Perspektivaje uglavnom prikazana, iako je pomaloiskrivljena. Umjetnik rjeπava problemnedostatka prostora i otkriva naËin ka-ko zgusnuti sloæene radnje u likovnioblik koji Êe se lako moÊi promatrati izdaljine.

Kiparstvo u toj fazi ima sekundarnuulogu. Slobodna monumentalna skul-ptura grËke tradicije bliæi se svom kra-ju, a portretna plastika gubi osobne ka-rakterne crte i postaje odraz duhovnogideala. Biblijska zabrana "urezivanjaslika", u drugoj zapovijedi Boæjoj, kaoda se izriËito odnosila na velike kultnekipove, idole poganskih hramova. Akoje krπÊansko kiparstvo æeljelo izbjeÊioptuæbu za idolopoklonstvo, onda je uprvom redu moralo izbjegavati prikazi-vanje ljudskog lika u prirodnoj veliËinipa se poËelo razvijati prema plitkimoblicima reljefa maloga formata i Ëi-pkastih povrπinskih ukrasa. Jedna odtakvih je bjelokosna intarzija iz sredine4. st. koja prikazuje utrku dvokolica na

hipodro-mu sagrae-nom pokraj ca-rigradske AjaSofije 203. go-dine.

Bizantskaumjenost

KlasicistiËketeme nepresta-no su se iznovajavljale od sre-dine Ëetvrtogado poËetka πestoga stoljeÊa. To osobitovrijedi za ploËe od bjelokosti i reljefemaloga formata izraene od skupocje-nih materijala Ëija umjetniËka vrije-dnost premaπuje njihove fiziËke di-menzije. Tako na primjer reljef Carskidiptih od bjelokosti, iz 6. st. prikazujecara Justinijana na konju. Do zlatnogdoba Justinijanove vladavine prevlada-va izraz ranokrπÊanskog duha, a od ta-da se polako nameÊu standardi bizant-ske umjetnosti. U sakralnoj arhitekturiranokrπÊansku longitudinalnu bazilikuzamjenjuje crkva centralnog tlocrta skupolom.

Bizantska umjetnost je takoer sa-kralna umjetnost, a tematski sadræaj jeiskljuËivo ideoloπki koncipiran. U pri-mjeni su monumentalno zidno slikar-stvo i bogati mozaik. Spiritualne ten-dencije ogledaju se u negaciji realnog

svijeta, a prostor slike se zatvara zla-tnom ili plavom pozadinom. Predmetisu liπeni teæine, figure su izduæene i na-glaπene jakom konturnom linijom. Per-spektiva je razlomljena, boje nisu ufunkciji naracije nego dekora, pa slikapostaje ornamentalna.

Napuπtanje sakralnih motivaKrajem πestog stoljeÊa ikone i slike s

motivima Krista, Bogorodice i svetacapoËele su se natjecati s relikvijama kaopredmetima πtovanja. Nakon Justinija-nova doba razvoj bizantske umjetnosti,ne samo slikarstva i kiparstva, nego igraditeljstva, prekinut je zbog ikono-klastiËkog spora. On je zapoËeo car-skim ukazom iz 726. godine, kojim sezabranjuju slike s vjerskim sadræajem.

Napuπtanjemsakralnih mo-tiva posezalose za motivi-ma prirode,sela, lova,svakodneviceili apstraktneornamentike.

Spor jezavrπio 843.godine pobje-dom πtovalacaslika i to je do-velo do pro-cvata slikar-stva. FreskaKahrije dæa-mije, Anasta-tis, πto na gr-Ëkom znaËiuskrsnuÊe,prikazuje Spa-sitelja okruæe-nog sjajnomaureolom. On

pobjeuje sotonu i ruπi vrata pakla teizvodi Adama i Evu iz limba. Krist sekreÊe izvanredno energiËno, izvlaËeÊiAdama i Evu iz groba tako snaæno dase Ëini da lete. To je izuzetno impresi-vna slika pobjedniËkoga duha. Takvaje dinamiËnost bila sasvim nepoznata uranijoj bizantskoj umjetniËkoj tradicijii pokazuje da ona joπ posjeduje svusvoju stvaralaËku snagu.

Literatura1. Grupa autora (1978). Umjetnost u slici

- Bizant i svijet islama. Rijeka: OtokarKerπovani

2. Janson, H. W. (2005). Povijest umje-tnosti. Rijeka: Otokar Kerπovani

3. Prette, M. C., De Giorgis, A. (2003).Povijest umjetnosti. Zagreb: NakladaLjevak

21

Lijevo:" PriËa o

Jakovu, beËkaknjiga postanka"

Dolje:"Carski diptih odbjelokosti, 4 st."


22

© to se dogaa s nama u igri, pi-ta Gadamer i odgovara: Izgu-bimo se. Ponajprije izgubimo

svoj svijet svakodnevice, tzv. realnisvijet ozbiljnih namjera i nastojanja, alito Ëinimo uspostavljajuÊi drukËiju, joπizraæeniju ozbiljnost, jer igra, kao iπportska igra, da bi bila iskrena i auten-tiËna, mora biti shvaÊena ozbiljno. Na-Ëin bivanja (postojanja) igre ne do-puπta igraËu da se prema njoj odnosikao prema objektu.

Ne moæemo se poigravati igrom æe-limo li da bude i ostane prava igra. Nemoæemo se pretvarati kao da smo jeshvatili ozbiljno - ona mora biti ozbilj-na. Kako, meutim, to postiÊi s obzi-rom na to da je ozbiljnost igre u samojnjenoj neozbiljnosti. Dok igra, premaGadameru, nikada ne moæe biti ozbilj-na, on naglaπava da ozbiljnost u igridolazi iznutra, te da se ne oslobaa,odnosno ne uspostavlja, dok se igra ne

shvati kao ne-ozbiljna. Igra ispunjavasvoju svrhu samo onda kada se igraËizgubi u svojoj igri.

Primat igre nad svijeπÊuigraËa

IgraË uvijek nastoji postiÊi ozbiljnostigre, a ozbiljnost se dostiæe iskljuËivo"neozbiljnoπÊu" pristupa. Tu je izgledaona kvaliteta igre koja je odgovorna zanjenu fascinantnu draæ: na igru se nika-da ne moæe gledati kao na objekt, nitisamo izvana, jer bi tada izgubila vlasti-tu ozbiljnost i svrhu, te bi se time na-ruπila i sama struktura igre.

O ozbiljnosti igre govori nam, pri-mjerice, boksaË koji se ne pretvara daæeli onesvijestiti suparnika; on to doistaæeli uËiniti. Kako to, jesu li ti mladi lju-

di prirodno surovi? Ako nisu, πto ih op-sjedne kad se tako brutalno ponaπaju?©to se, ustvari, dogodi svima koji su-djeluju u igri? To πto ih obuzme ili op-sjedne jest Igra, kaæe Gadamer. Na dje-lu je - primat igre nad svijeπÊu igraËa.

Ideja je igre da se subjekt 'izgubi'Subjekt igre nije igraË - on je samo

sredstvo koje omoguÊuje prezentacijuigre. U igri je subjekt promijenjen; kaoigraË, Ja viπe ne djelujem „prirodno" -kao Ja. Rekli bismo da je to zapravonetko drugi tko nanosi bol suparniku,trpi poniæenje u porazu ili pretjerano li-kuje u pobjedi. Ta se promjena jedno-stavno raa iz Ëinjenice da subjektu ni-je "dopuπteno" odnositi se prema igrikao prema objektu te tako ni subjektsam viπe ne ostaje πto je bio. IgraË gu-bi samokontrolu i prepuπta kontroluigri, dopustivπi da ga ona "ponese".

Gadamerov koncept igre

FILOZOFIJA ©PORTA

Piπe Drago VujeviÊ

PrivlaËnost πportske igre (game) proizlazi iz istoga motiva kao iprivlaËnost Ëiste igre (play), a to je draæ koja 'osvaja' igraËe pravilima,

'negira' ih kao igraËe-subjekte u korist Igre kao subjekta. Predati se igriuvjet je koji moramo prihvatiti æelimo li uopÊe igrati


23

Ali, zapravo to ni nije moguÊe izbje-Êi πto, sugerira Gadamer, mi (igraËi) ni-ti ne æelimo. KonaËno, ideja je igre dase subjekt "izgubi" te da igra preuzmeinicijativu. Stoga igraË nikada ne moæebiti svjestan ozbiljnosti igre, jer se onai ne moæe obuhvatiti iskustvom igranja.Objekt propitivanja biti igre nije, dakle,ni igraËko iskustvo niti razmatranjaigraËa o tome πto je igra, nego igra sa-ma postaje predmetom istraæivanja.Gadamer time obrÊe odnose izmeuigraËa i igre tako πto igri daje ulogu su-bjekta, dok je subjekt objektiviran. Igraje time neovisna o svijesti igraËa i imasvoju vlastitu suπtinu.

Igra postoji samo onda kada se igra

Ipak, reÊi da Igra "preuzima" inicija-tivu ili igraËa samog ne implicira daobjekt nastavlja tamo gdje je subjektstao. Naprotiv, subjekt se "gubi" upra-vo u trenutku kada ne stoji nasuprotobjektu samom; kada viπe ne tretiraigru kao objekt, veÊ kao neπto Ëemu sepridruæuje, s Ëim se veæe i Ëemu kona-Ëno potpuno pripada. Pojam Igre Gada-meru nije, dakle, puki objekt. ©ah nisufigurice u kutiji, niti je nogomet u knji-zi o pravilima igre. Igra stvarno postojitek onda i samo onda kada se igra, ka-da objekt i subjekt srastu i spoje se ta-

ko da objekt viπe nije objekt, niti je su-bjekt ono πto je bio.

Kada se igramo, odluËujemo da neradimo i biramo neku odreenu igru:tenis, koπarku i sl. Svaka od tih igaraima svoje posebno ozraËje i posebnomjesto odigravanja, koje je "zatvoreno"i zaπtiÊeno od moguÊih utjecaja izvana.Kada "zauzmemo" prostor, mjesto igrei obuzme nas "duh" igre koju igramo,na putu smo koji transformira naπe oso-bne ciljeve u svrhu odreene igre. Naπcilj moæe biti postizanje pogodaka iliËak pobjeda, ali sve je to u "sluæbi"igre. ©toviπe, mi zapravo moramo teæi-ti pobjedi æelimo li igrati dobro i "slu-æiti" svrsi igre. KonaËno, zadatak jeigre samo je igrati bez nekih pragmati-Ënih, ovozemaljskih ciljeva. Igra pred-stavlja red stvari koji naizgled karakte-rizira beskonaËno ponavljanje pokreta(kretanja) bez cilja, napora ili muke.Kao da se dogaa (igra) sama od sebe.IgraË to doæivljava kao opuπtanje kojebriπe napor inicijative koja predstavljamuku egzistencije.

Djeca se igraju samo za sebePrivlaËnost πportske igre (game) pro-

izlazi iz istoga motiva kao i privlaËnostËiste igre (play), a to je draæ igre koja"osvaja" igraËe pravilima, te ih "negi-ra" kao igraËe-subjekte u korist Igrekao subjekta. Predati se igri i biti "limi-

tiran" uvjeti su koje moramo prihvatitiæelimo li uopÊe igrati, ali isto tako mo-ra postojati sloboda kretanja i izbora dabi uopÊe bilo moguÊe neπto takvo kaoπto je igra.

OpÊenito govoreÊi, kaæe Gadamer,iako su igre u biti predstavljanja, a igra-Ëi predstavljaËi, Igre nisu zapravo na-mijenjene publici. Djeca se igraju samoza sebe i onda kada predstavljaju. »akni πportovi koji se igraju pred gledatelj-stvom nisu im zapravo namijenjeni.Doista, natjecanja su u opasnosti gu-bljenja svog igraËkog karaktera upravostoga πto se pretvaraju u produciranja ispektakle.

Gadamer ukazuje na vaænost igre nesamo za razumijevanje umjetnosti, ne-go i za lakπe razumijevanje suπtinestvari. Kada sudjelujemo u igri, premdasamo zbog razonode, ili upravo zato πtoigramo iz zabave, to je upravo ono πtonam omoguÊuje vidjeti stvari onakvi-ma kakve bi doista trebale biti.

Literatura1. Gadamer, H. G. (1996). Truth and Met-

hod. New York: Continuum 2. Vikhagen, A. K. (2006). Gadamer's con-

cept of play. CKK. Chalmers ofTechnology

3. Kangrga, M.(2004.). Etika. Zagreb:Golden marketing - TehniËka knjiga


M eunarodni olimpijskiodbor je sasvim dobrofunkcionirao bez televizi-

je posljednjih 60 godina i siguran samda Êe tako ostati i sljedeÊih 60 - izja-vio je 1956. Avery Brundage, tadaπnjipredsjednik Meunarodnog olimpij-skog odbora (IOC). Gospodin Brun-dage nije ni slutio koliko je njegovaizjava pogreπna i naivna.

IOC je u razdoblju 2001.-2004.ostvario marketinπke prihode od 4,2milijarde ameriËkih dolara, od kojihje 53 posto ostvareno prodajom pravaTV-prijenosa. Olimpijske igre 2004.u Ateni pratilo je viπe od Ëetiri mili-jarde gledatelja u 220 zemalja. Kakvemarketinπke moguÊnosti te Ëinjenicenude nije potrebno posebno naglasiti.

Meutim, IOC nije uvijek bio u tojzavidnoj situaciji u kojoj, prema izja-vi predsjednika Jacquesa Rogga, mo-æe bez gubitaka propustiti odræavanje

jednih Olimpijskih igara. Do poËetka80-ih godina nije se naπao pouzdannaËin odræavanja Igara bez veÊih gu-bitaka, πto ne znaËi da marketinπkipristup nije uopÊe postojao.

Ekonomska dimenzijaVeÊ u organizaciju prvih Olimpij-

skih igara novog doba, 1896. u Ateni,bile su ukljuËene razne tvrtke, izmeuostalog i Kodak, koji je do danassponzor IOC-a. I Coca-Cola, jedan odnajpoznatijih sponzora IOC-a, prisu-tna je na Olimpijskim igrama veÊ od1928. u Amsterdamu. Olimpijske igreni u svome poËetku nisu mogle posto-jati bez komercijalizacije. Tako su se1900. financirale uz pomoÊ svjetskeizloæbe na kojoj se demonstrirala in-dustrijska moÊ, a 1908. u Londonuutrka motornih Ëamaca prvi i poslje-dnji put bila je olimpijska disciplina,upravo u vrijeme kada je motor s unu-

traπnjim izgaranjem postajao poznat usvijetu. U 20-im i 30-im godinama20. stoljeÊa Olimpijske igre koristilesu se u politiËke svrhe i sluæile su pro-pagandi raznih ideologija. Tek krajem20. stoljeÊa dobivaju i ekonomsku di-menziju.

Olimpijske igre 1984. u Los Ange-lesu oznaËile su preokret i poËetak na-juspjeπnijeg razdoblja olimpijskogmarketinga. Pod vodstvom Ameri-kanca Petera V. Ueberotha, danaπnjegpredsjednika AmeriËkog olimpijskogodbora, Organizacijski odbor zaklju-Ëio je prve privatno financirane Olim-pijske igre s dobitkom od 250 miliju-na dolara. Dodatno je ukinut amater-ski status i dopuπten nastup profesio-nalnim sportaπima.

Danas se olimpijski pokret financi-ra uz pomoÊ πest marketinπkih pro-grama. Zadatak je olimpijskog mar-ketinga osigurati buduÊnost te finan-cijsku stabilnost i neovisnost Olimpij-skog pokreta i Igara. Sve moguÊnostimarketinga odreuje Olimpijska po-velja, kodifikacija svih fundamental-nih principa, zakona i pravila Olim-pijskog pokreta. IOC provodi prodajuprava prijenosa, a TOP (The OlympicPartners) sponzorski program i pro-gram sluæbenih dobavljaËa i licencira-nja. Za sponzorstva i licenciranje uzemlji odræavanja Olimpijskih igarate prodaju ulaznica zaduæen je Orga-nizacijski odbor Olimpijskih igara(OCOG).

I internet u ponudiKada je 1936. prvi put u povijesti

162.000 gledatelja u Berlinu i okolicipratilo Olimpijske igre, nitko nije slu-tio koliko Êe televizija temeljito pro-mijeniti naËin praÊenja Igara. Olim-pijske igre 1960. u Rimu prenosile suse prvi put u povijesti izravno u 18 ze-malja Europe, te u SAD, Kanadu i Ja-pan. Prodaja prava prijenosa od tadaje najizdaπniji izvor financiranjaOlimpijskog pokreta. NBC je za pra-vo prijenosa Olimpijskih igara od2000. do 2008. platio 3,5 milijardi do-lara. S dolaskom novih medija IOC jeu svoju ponudu uvrstio i internet temobilnu telefoniju.

IOC je 1985. razvio marketinπkiprogram TOP (The Olympic Par-tners), koji se zasniva na principu "πtomanje sponzora, tim vrednije spon-zorstvo". Jedan TOP-program obu-hvaÊa Ëetiri godine i time dvoje Olim-pijske igre. Dvanaest partnera u TOPVI, dakle πestoj generaciji TOP-pro-grama, donijelo je u razdoblju 2005.-2008. godine 866 milijuna dolara ili

24

OLIMPIJSKI MARKETING

Olimpijske igre ni upoËetku nisu moglepostojati bezkomercijalizacije, alizapravo tek krajem 20.stoljeÊa dobivaju iekonomsku dimenziju.Danas se Olimpijski pokret financira uz pomoÊ πestmarketinπkih programa koji osiguravaju stabilnost ineovisnost Olimpijskog pokreta i Igara

Jamac opstojnostiOlimpijskih igara

Piπe Manuela Sentderdi


32 posto IOC-ovom budæetu. Partne-rima su zajamËena marketinπka pravadiljem svijeta i ekskluzivnost u kate-goriji proizvoda. IOC poduzima veli-ke napore da bi zaπtitio njihova pravai opravdao materijalnu vrijednostsponzorstva. Upravo iz tog razlogadonedavno se protivio ukljuËivanjuinterneta u prava prijenosa, jer bi timekontrola i suzbijanje zloporabe bilioteæani.

Vrijednost prava koriπtenja olimpij-skih krugova postaje jasna ako seuzme u obzir da su oni najpriznatijilogotip na svijetu, jer ih prepoznajeËak 94 posto svjetskog stanovniπtva.Tvrtke koje partnerstvo s olimpijskimpokretom koπta prosjeËno viπe od 70milijuna dolara veÊ su odavno prepo-znale da samim oglaπavanjem ne mo-gu ispuniti svoje komunikacijske ci-ljeve, a posebno se ne smije zaboravi-ti da su Olimpijske igre jedina πport-ska manifestacija na kojoj nije do-puπteno oglaπavanje na boriliπtima.Zato veliki dio njihovog sponzorskogangaæmana Ëine proizvodi, usluge itehnologija. Dodatno su shvatile da jeregionalni pristup uËinkovitiji od glo-balnog.

Dobrobit komercijalizacijeOlimpijske igre u Pekingu izazvale

su mnogo negativnih reakcija u svije-tu i moglo bi se pomisliti da su nega-tivno utjecale na imidæ tvrtki iz TOP-programa. Moæda je to toËno za Euro-pu ili Ameriku, ali njihova popular-nost u Kini iz dana u dan raste, jer suIgre Kinezima nacionalni izazov, atvrtke iz TOP-programa ih podræava-

ju. KljuËan je u toj raËunici samo zna-Ëaj kineskog træiπta za pojedine par-tnere.

92 posto svojih ukupnih marke-tinπkih prihoda IOC prosljeujeOlimpijskom pokretu, a osam posto,πto je viπe od 300 milijuna dolara,troπi na svoju operativu i administra-ciju. U okviru Olimpijskog pokretanajveÊi dio sredstava koristi se za or-ganizaciju Olimpijskih igara, Ëiju po-lovinu troπkova snosi IOC. Troπkoviorganizacije Olimpijskih igara u Pe-kingu procjenjuju se na 2,1 milijardudolara. Ostala sredstva iz marke-tinπkih prihoda dobivaju nacionalniolimpijski odbori i meunarodneπportske federacije. Iz programa TOP

VI Hrvatski olimpijski odbor dobio je60.000 dolara.

Nacionalni olimpijski odbori, kaotreÊa razina olimpijskog marketinga,moraju generirati svoje marketinπkeprihode da bi bili u stanju ispunjavatisvoje zadatke. Tu Ëesto nastaju po-teπkoÊe, jer olimpijski marketing, Ëijapravila odreuje Olimpijska povelja,postavlja mnoge prepreke kojih nemau drugim πportskim organizacijama.Jedna od prepreka je upravo TOP-program, koji svakom partneru jamËiekskluzivnost u svim nacionalnimolimpijskim odborima te ograniËenuupotrebu lika πportaπa prije i za vrije-me Olimpijskih igara.

IOC se od πportske organizacije ko-ja je desetljeÊima bila na rubu finan-cijskog kolapsa razvila u financijskistabilnu organizaciju koja zauzimavodeÊu poziciju u unosnom svijetuπportskih priredbi. Amatere zaljublje-ne u πport zamijenili su vrhunski me-nadæeri i pretvorili Ëisto πportsko na-tjecanje iz 19. stoljeÊa u jedan od naj-profitabilnijih πportskih dogaaja nasvijetu. Svijet se znatno promijeniootkako je Coubertin potkraj 19. stolje-Êa oæivio Olimpijske igre. Danas bezOlimpijskih igara nije moguÊe πiritiolimpijska naËela, a bez velikih finan-cijskih sredstava Olimpijske igre nisumoguÊe. Zato kritizirati komercijali-zaciju Olimpijskih igara znaËi ignori-rati realnost.

Literatura1. International Olympic Committee (2008).

Olympic Marketing Factfile 2008 Edition

2. Jörg Hahn. Die Doppelmoral der OlympischenSpiele: Frankfurter Allgemeine Zeitung, 28. 3.2008.

25


Z ahvaljujuÊi progresivnom ra-zvoju komunikacijskih tehno-logija, internetu, bazama po-

dataka i sl., znanost nikad nije bila uveÊoj ekspanziji nego danas. Rezultattoga su tisuÊe knjiga, struËnih i znan-stvenih radova koji se dnevno objaveu svijetu, ali i sve viπi kriteriji koji sepostavljaju pred buduÊe generacijeznanstvenika. Mogli bismo zakljuËitida ljudi nikad u povijesti nisu bili pa-metniji nego danas. No ipak se morapriznati da znanost nije uspjela prona-Êi odgovore na neka od krucijalnih pi-tanja vezanih uz npr. proizvodnju hra-ne, globalne klimatske promjene, lije-Ëenje velikog broja bolesti i sl. KevinTrudeau u svojoj knjizi "Prirodni lije-kovi za koje oni ne æele da vi znate"razotkriva πokantnu istinu o tome daupravo lijekovi koji, reklamirajuÊi se

izravno potroπaËu i biljeæe rekorduprodaju, uzrokuju bolesti gotovo epi-demiËne razine. Iz tih i sliËnih razlo-ga, javnost sve viπe vjeruje da je dioznanstvenika u sluæbi ekonomije pro-fita, dakle πto veÊe zarade uz πto ma-

nje troπkove proizvodnje, Ëesto naπtetu okoliπa.

Neπto ne valja Kineziologija, kao relativno mlada

znanost, u rekordnom je roku postalavrlo popularna u znanstvenom svije-tu. Napravljena su brojna istraæivanjau podruËju πportskog treninga, opo-ravka πportaπa i sl., redovito se odræa-vaju meunarodne konferencije, a po-sao trenera smatra se jednim od zani-manja buduÊnosti (VeËernji list, 2.svibnja 2008.). Ipak, ni tu situacija ni-je sasvim blistava. Sve viπe teπkihozljeda vrhunskih πportaπa, problemiu njihovoj socijalizaciji nakon zavrπ-etka πportske karijere, te rezultatiistraæivanja koji pobijaju tvrdnju da jeπport najbolji naËin prevencije ovi-snosti o teπkim drogama govore daneπto ne valja.

26

Osmiπljavanje programa tjelovjeæbe koji Êe utjecati na poboljπanje motoriËkih ifunkcionalnih sposobnosti, unaprijediti zdravlje, reducirati stres, a istodobnopoboljπati mentalne sposobnosti proces je koji od trenera zahtijeva mnogostrpljivosti, empatije, koncentracije i, naravno, znanja. Uz brojne znanosti,

presudnu ulogu u svemu ima kineziologija

Dokolica kao lijek©PORT I ZNANOST

Piπe Miroslav Hræenjak

Ne trebate izaÊi iz svoje sobe. Ostanite sjeditiza stolom i sluπajte. Nemojte ni sluπati,jednostavno Ëekajte. Nemojte ni Ëekati,

budite sasvim mirni i sami. Svijet Êe vam sedareæljivo ponuditi da ga razotkrijete. Nemadrugog izbora. U ushiÊenu zanosu past Êe

vam pred noge i predati vam se.Franz Kafka

Sposobnost da inteligentno osmislimodokolicu posljednji je proizvod civilizacije.

Bertrand Russel


27

Ipak, da bi se javnosti jasno dalo doznanja kako je sve u redu i da laici ni-su dovoljno struËni da raspravljaju otim problemima stvoren je metajezik.RijeË je o specifiËnom jeziku u kojemse koriste πifre poput "sustav", "pro-ces", "projekt", "pozicija", zatim nekelatinske fraze, strane rijeËi koje nitkodo kraja ne razumije pa tim intelektu-alnije zvuËe i sl. RijeËi su to kojeostavljaju dojam da je govornik doistastruËnjak od formata. Takoer, taj je-zik sluæi i za medijsko obezvrjeiva-nje onih koji misle da znanost pone-kad pobjeuje nad zdravim razumom.

SamokaænjavanjeUz spomenutog autora knjige "Pri-

rodni lijekovi za koje oni ne æele da viznate", koji istiËe nevjerojatne mogu-Ênosti kretanja i tjelovjeæbe za Ëovje-kovo zdravlje, mladi kanadski pisacCarl Honoré u knjizi "Pohvala sporo-sti" istiËe cijeli niz dokaza o tome ko-liko svjetski pokret deceleracije(usporavanja), koji ukljuËuje i metodesporog vjeæbanja, moæe poboljπati Ëo-vjekov æivot, unaprijedit zdravlje, po-veÊati radnu efikasnost, Ëak i po-boljπati πportski rezultat - bez poslje-dica na zdravlje. Dakako, nije rijeË nio kakvim rubnim podruËjima znano-sti, nego o znanstveno utemeljenimËinjenicama. Ipak, takvo πto za da-naπnje pojmove zvuËi vrlo kontraver-zno. Suvremeni trendovi tjelovjeæbeponeπto su drukËiji. Joπ vlada uvjere-nje da je zdravo iscrpljivati se do be-skraja, te da treba podizati trenaænaoptereÊenja iznad svih granica Ëovje-kovih moguÊnosti. Ljudi koji su sva-

kodnevno izloæeni stresu na svojimradnim mjestima smatraju da Êe ih tr-Ëanje po najveÊoj vruÊini, s nekoliko"πuπkavaca" na sebi, dobro preznojitii osloboditi stresa. Njihova zgrËena icrvena lica odaju samo autodestrukti-vne motive, odnosno potrebu za sa-mokaænjavanjem. Takve i sliËne ilu-zije o super ljudima, dakako, nisuprodukt ni jedne znanosti, nego suproizvod sve rasprostranjenije i agre-sivnije industrije slobodnog vremenai niza pogreπnih uvjerenja koja su sepostupno uselila u svijest suvremenogËovjeka.

Ipak, kvalitetno osmiπljavanje slo-bodnog vremena ili dokolice nije ni-malo nebitna stvar u æivotu suvreme-nog Ëovjeka. Polagano vjeæbanje uzsporo razmiπljanje predmet je brojnihstruËnih rasprava i znanstvenih istra-æivanja. U knjizi "Zaπto se inteligen-cija poveÊava kad manje razmiπljate"britanski psiholog Guy Claxton istiËevrijednost sporog razmiπljanja koje jeintuitivno, neodreeno i kreativno.Na taj naËin razmiπljamo kad pritiskanema i kad imamo vremena pustiti za-misli da same kuhaju na laganoj vatri.Ono nam donosi vrijedne i oπtroumneuvide. Opuπtanje uz polaganu tjelo-vjeæbu upravo prethodi takvom spo-rom razmiπljanju.

Naivnost potroπaËkogdruπtva

Meutim, osmiπljavanje takvogprograma tjelovjeæbe koji Êe utjecatina poboljπanje motoriËkih i funkcio-nalnih sposobnosti, unaprijediti zdra-vlje, reducirati stres, a istodobno po-

boljπati mentalne sposobnosti procesje koji od trenera zahtijeva mnogo str-pljivosti, empatije, koncentracije i,naravno, znanja. U ovom trenutku po-stoje brojni znanstveni dokazi o tomeda je kvalitetno osmiπljena dokolicakljuËna za zdravlje Ëovjeka i njegovuradnu efikasnost. Iako se tu isprepliÊubrojna znanstvena podruËja, presudnuulogu ima kineziologija. Ako bi seona uhvatila u koπtac s naivnoπÊu po-troπaËkog druπtva, morala bi najprijeraskrinkati profitni model "πto veÊazarada (broj ukljuËenih sudionika), uzπto manje troπkove (upitna struËnost imotiviranost kadra, kvaliteta progra-ma) na πtetu prirodnih resursa (naπegzdravlja i zdravog razuma)".

Pozitivan razvoj takvog scenarija ubuduÊnosti bi mogao smanjiti redoveu bolnicama, poveÊati radnu produ-ktivnost zaposlenih, te mnogoj djeciomoguÊiti cjeloviti razvoj i odrastanjeuz pomoÊ πporta. U protivnom, gledatÊemo zabrinuta lica ljudi koji stalnoæure, a nikad nikamo ne stignu na vri-jeme, odnosno, gledat Êemo πportaπekoji, iscrpljeni od nebrojenih ozljeda iafera u svojim klubovima, ostavljajudojam da se πportom bave radi nekogdrugog, a ne radi sebe.

Literatura1. Claxton, G. (1997). Why intelligence increaces

when you think less. London, Fourth Estate

2. Honoré C. (2006). Pohvala Sporosti. Zagreb,Algoritam

3. Trudeau, K. (2007). Prirodni lijekovi za kojeoni ne æele da vi znate. Zagreb, V.B.Z.



UDK 796/799(091) • CODEN: PHSPFG • ISSN 1330-948X

BiciklistiËka reprezentacija Jugoslavije na OI 1928. godine.

Slijeva: Viktor JurËec, Stjepan LjubiÊ, Antun Banek, Josip ©krabl, Josip ©olar i Nikola BoπkoviÊ

GODINA 39 • BROJ 145 • LIPANJ 2008.


125. OBLJETNICA SOKOLANE

Napisao Milivoj RadoviÊ 27. sijeËnja 1985.

GovoreÊi o zdanju πto se prostire s juæne strane Hrvat-skog narodnog kazaliπta u Zagrebu, nije jedna jedin-stvena zgrada, veÊ su to tri zgrade, zvane "Kolo" -

"Sokol" - "Slikarnica". Sve te tri zgrade dio su naπe kultur-ne povijesti. Srediπnja zgrada Hrvatskog sokola bila je je-dno od glavnih æariπta u kojem se razbuktala naπa tjelesna,a u zgradi "Kola" glazbena kultura. Srednji dio, broj 6, sa-gradilo je Druπtvo za tjelovjeæbu Hrvatski sokol 1883. go-dine. IstoËni dio, "Kolo" na broju 5, u kojem se danas nala-zi Akademija za kazaliπte, film i televiziju, sagradilo je1884. godine Hrvatsko pjevaËko druπtvo Kolo. Zapadnidio, "Slikarnicu", izgradilo je Hrvatsko narodno kazaliπte usuradnji s Hrvatskim sokolom za svoje potrebe 1895. godi-ne.

HPD Kolo koje je osnovano u Zagrebu 1862. godine pri-druæilo se zamisli da Hrvatski sokol sagradi vlastitu zgra-du. Na glavnom godiπnjoj skupπtini HPD Kolo arhitekt –u-ro Crnadak predloæio je da se Sokol zdruæi s Kolom i Mati-com hrvatskom, te da se u Zagrebu sagradi jedan veliËan-stveni Narodni dom. Ipak, svoj dom Hrvatski sokol je samizgradio. Gradnja je zapoËela 3. V. 1883., a zavrπena u re-

kordnom roku, 24. XI. 1883. godine, dakle za samo πest ipol mjeseci. Napominjemo da je na tom prostoru bilo slo-bodno zemljiπte na kojem je zimi bilo ureeno klizaliπte.

Izgraena i zgrada KolaGodinu dana nakon Hrvatskog sokola, tj. 1884. godine,

HPD Kolo je sagradilo svoj dom na istoËnom dijelu. Iakoje njihova djelatnost bila potpuno razliËita, Kolo i Sokol,kako se skraÊeno nazivao Hrvatski sokol, æivjeli su gotovopod istim krovom i u najboljoj slozi. Kolika je jedinstve-nost vladala izmeu ta dva druπtva, vidi se po tome πto suzgrade, kako u prizemlju tako i u prvom katu spojene vra-tima. Tako je publika, recimo gimnastiËku i maËevalaËkupriredbu gledala u velikoj dvorani Hrvatskog sokola, a plesbi se odvijao u dvorani Kola. U prizemlju HPD Kola nala-zila se velika restauracija s nusprostorijama zvana "Kolo".Prihodi te restauracije pokrivali su jedan dio troπkova gra-dnje. Ljeti, odnosno za lijepa vremena restauracija "Kolo"radila je i u vrtu na juænoj strani. Prema toj restauraciji ne-ki su i zgradu Hrvatskog sokola nazivali "Kolo". Godine1929. neposredno prije prestanka djelovanja Hrvatskog so-kola, dograeno je posebno krilo u sredini cjelokupnogzdanja prema jugu, koje danas koristi Lado. Taj dio imadvoranu i prostorije, koje su bile predviene za razvitak se-kcija Hrvatskog sokola, a posebno maËevanja. Ovaj jeobjekt projektirao arhitekt Aleksandar Freudenreich, pre-dnjak Hrvatskog sokola, koji je jedno vrijeme bio intendantHrvatskog narodnog kazaliπta.

Karta koja je omoguÊavala vjeæbanje u Singerovoj dvorani

Sokolana 1885. godine

Dom Hrvatskog sokola u ZagrebuU povodu znaËajne godiπnjice objavljujemo tekst Milivoja RadoviÊa (1915.-1989.),povjesniËara πporta i izuzetnog poznavatelja Hrvatskog sokola

2


Stjeciπte tjelovjeæbenog i kulturnog æivota grada

Putem organiziranog djelovanja tjelovjeæbenih i πport-skih sekcija Hrvatskog sokola, te djelovanjem HrvatskogpjevaËkog druπtva Kolo, slavenska je ideja i na taj naËinstala na put daljnjem ponijemËavanju hrvatskog naroda. UHrvatskom sokolu je 1877. godine i u tehniËkom pogleduuveden hrvatski jezik umjesto njemaËkoga. U "Sokolani" jena prijedlog Josipa Hanuπa, a u provedbi Frantiπeka Hoc-hmanna pod konac 1883. godine uvedeno tikanje, a 1900.godine i pozdrav "Zdravo". Tu su u vjeæbaÊem stroju staja-li jedan do drugoga pekar do pravnika, stolar do inæenjera,krojaË do naËelnika grada, mesar do sveuËiliπnog profeso-ra…

Nakon 1929. u dvorani nije bilo tjelovjeæbe

U "Sokolani" poËelo je i πportsko maËevanje. UËitelj ma-Ëevanja, major August Piazza je 1893. godine na istoËnombalkonu prvi put u Zagrebu prikazao πportsko maËevanje sasvojim prvim uËenicima, Tomislavom i Rudolfom Vrbani-Êem, Nikolom KoπÊecom i Franjom Durstom. U toj dvora-ni odræana je prva i druga zabava Hrvatskog Akademskog©portskog Kluba 1910. i 1911. pod nazivom Gaudeamus,

nazvane prema poznatojstudentskoj pjesmi Gaudeamus

igitur. Od prosinca 1883. do 6. I. 1929. utom gimnastiËkom domu djelovao je nje-gov graditelj - Hrvatski sokol. Od 1929. do1941. ovaj je dom imao mnogostruku na-mjenu. Nakon zabrane djelovanja Hrvat-skog sokola od 1929. do 1948. godine u tojdvorani nije bilo tjelovjeæbe, pa je sluæilahrvaËima H©K Croatia, a u veËernjim sati-

ma uËitelj druπtvenog BiπkupoviÊ tu je uz glasovirsku pra-tnju odræavao svoju plesnu πkolu. Svake subote odræavanesu javne zabave s plesom na koje su dolazili studenti, gi-mnazijalci i ostali graani.

Od 1948. do 1976. u zgradi "Sokolane" je djelovaloDruπtvo za tjelesni odgoj Partizan, a nakon toga Gimnasti-Ëko druπtvo Zagreb.

Zgradu Hrvatskog sokola pretvoriti

u Muzej fiziËke kulture

Dvorana bivπeg Druπtva za tjelovjeæbu Hrvatskog soko-la, a danas GimnastiËkog druπtva Zagreb, uglavnom jeizvanredno uπËuvana, pa je ostala i originalna boja slikari-ja na stropu. Za danaπnji naËin vjeæbanja ova dvorana jeprekratka i pretijesna. Tome naπem najsvetijem tjelovje-æbenom hramu moramo i dalje posveÊivati najveÊu paænjui poπtovanje. Zato bi valjalo sagraditi novu, modernu vje-æbaonicu, a ovaj dom pretvoriti u Muzej fiziËke kulture.»vrsto vjerujemo da Êe nadleæni Ëinitelji shvatiti vrijednosti veliËinu tog poduhvata, i da Êe na Trgu marπala Tita broj6 zaista osvanuti toliko potreban Muzej fiziËke kulure, amladi vjeæbaËi dobiti svoj moderni dom.

Sokolana neposrednonakon izgradnje

3

Zgrade (slijeva) Kola, Sokolane i Slikarnice 1925. godine


Piπe Branko Pleπe

PO»ECI NOGOMETA U KOPRIVNICI

4

ÆeljezniËka pruga Budimpeπta-Zagreb, na kojoj je i Ko-privnica, sagraena je davne 1870. godine. OmoguÊi-la je vezu sa Zagrebom i Budimpeπtom, a nakon toga

i BeËom i Pragom. Na tim su relacijama putovale i sve na-predne ideje u gospodarstvu, znanosti, kulturi pa i u πportu.Prvu tiskaru, Tita KostinËera, Koprivnica je imala veÊ 1885.godine, a 1896. godine poËeo je izlaziti - KoprivniËki gla-snik, koji je zabiljeæio vaænije dogaanja tog vremena. Po-sebno zahvaljujuÊi dr. Leanderu BrozoviÊu, osnivaËu Mu-zeja grada Koprivnice, saËuvana je brojna povijesna graa,a kako je on bio i tajnik H©K Slavena, oËuvano je i mnogodokumenata iz povijesti πporta Koprivnice i Podravine.

Prvi klub osnovali srednjoπkolci

Iako je u πportskim analima zabiljeæeno da je NK Kopri-vnica osnovan 1907. godine, poËeo je raditi 1906. godine uZagrebu. Grupa koprivniËkih srednjoπkolaca sastajala se uMarovskoj ulici broj 7, a okuπala se u prvom baratanju lo-ptom na Elipsi, danaπnjem Srednjoπkolskom igraliπtu. Inici-jatori okupljanja i najuporniji u vjeæbanju bili su MilanGraf, Vlado ©Ërbak, Emil Reπ, –oka TrbojeviÊ, Viktor Zla-tar i Duπan OæegoviÊ.

Godine 1907. poËinje djelatnost kluba u Koprivnici, gdjeje 30. lipnja 1907. osnovan –aËki nogometni klub Kopri-vnica. Prvo okupljaliπte nogometaπa bilo je na LeniπÊu, gdjesu imali svoj glavni stan i igraliπte. LeniπÊe je prijepodnesluæilo kao sajmiπte, a na prvim nogometaπima je bilo da gastalno Ëiste, da bi poslijepodne moglo sluæiti kao igraliπte.Kada je Slavko Steiner nabavio prve vratnice, veselju nijebilo kraja. U prodavaonici Marka Druckera u Zagrebu 25.srpnja 1907. kupljena je prva nogometna lopta za 16 kruna.

Da bi se proπirilo zanimanje za nogomet, organizirani sujavni treninzi, prireivani su koncerti i organizirane povor-ke gradom u πportskoj odjeÊi. Honorari za koncertne nastu-pe nisu postojali jer su nastupali uglavnom Ëlanovi kluba.Solisti na koncertima bili su Milan Graf (violina) i DuπanOæegoviÊ (glasovir). Klupske priredbe u hotelima Kriæ i To-plak bile su odliËno posjeÊene. »lanovi kluba sami su pro-davali ulaznice za utakmice, a od prihoda su financirali na-bavu rekvizita.

'Plavi' protiv 'crvenih'

BuduÊi da u ono vrijeme, osim u Zagrebu, nije postojalodovoljno klubova da bi se moglo razviti natjecanje, dosko-Ëilo se tom nedostatku tako πto su u klubu formirane dvijemomËadi. Jedna je oko bijelih koπulja imala uπitu plavu, a

druga crvenu vrpcu, pa su tako nastupali "plavi" protiv "cr-venih". HlaËice su bile crne. Kad su KoprivniËani ugledali"nore deËkiÊe kak na LeniπÊu nateravaju nekπnju loptu", bi-lo je smijeha i zabadanja napretek. Pomalo se to stiπalo i uposlijepodnevnim satima okupilo bi se na LeniπÊu sve viπeznatiæeljnika koji su poËeli shvaÊati da "nabijanje lopte" ni-je puka ludorija, nego ima i ozbiljnu svrhu. »lanovi klubasu bili uporni na treningu, a buËni na sastancima, na kojimase dugo raspravljalo o buduÊnosti kluba. Æivo se diskutira-lo i o pravilima igre i upravljanju klubom. Onima koji su ru-kovodili klubom Ëesto su zamjerali da u to ne ulaæu dovolj-no truda. Uskoro se poËeo kaænjavati izostanak s treninga ilinedolazak na klupske sastanke.

RazliËito tumaËenje pravila igre

U poËetku igraËi nisu imali kopaËke i igrali su u obiËnimcipelama. Prema tadanjem obiËaju, treniralo se i igralo sklupskom kapom na glavi. BuduÊi da je fer-plej u ono vri-jeme bio u prvom planu nogometne igre, ozljeda je bilo ma-lo. Na sjednici kluba 1. srpnja 1907. zakljuËeno je da se na-bavi nogometna lopta za 15 kruna. Tri tjedna kasnije na gla-vnoj skupπtini kluba 21. srpnja 1907. blagajnik je izvijestioo pasivi u poslovanju od 3 krune i 90 filira.

Na sastancima kluba pravile igre najËeπÊe je tumaËioMikπa Klein, porijeklom Maar. Pravila su raznoliko tuma-Ëena. Tako je na pimjer reËeno da se kazneni udarac izvodiu sluËaju igranja rukom u vratarevu prostoru s udaljenostiod πest metara od vrata. SreÊom, prisutan je bio i lokalni su-dac Emil Reπ, koji je napomenuo da je to moguÊi obiËaj uMaarskoj, ali nije u Hrvatskoj.

Prva velika utakmica

Prvi znaËajan dogaaj u povijesti kluba bio je susret sHA©K-om iz Zagreba 25. kolovoza 1907. godine. HA©K jedoπao u najjaËem sastavu. Na sam dan utakmice bilo je pre-dvieno ËiπÊenje i ravnanje igraliπta. Boje –NK Koprivnicebranili su Viktor Zlatar, Pepi ©tefaniÊ, –oko TrbojeviÊ,Drago ©alamun, Nacek MataπiÊ, Milan Graf, Josip Blaæeko-viÊ, Emil Reπ, Vlado ©Ërbak, Dragec OreπkoviÊ i SlavkoSteiner. PriËuve su bile Jakob Reich i Mikπa Klein. Sudio jeMilovan ZoriËiÊ iz Zagreba, koji je 1908. godine s engle-skog preveo prva meunarodna nogometna pravila u nas.

IgraËi Koprivnice bili su izuzetno impresionirani va-ænoπÊu susreta, a ni znanje nogometne igre nije im bilo navisini, pa su poraæeni s visokih 1:15. No, buduÊi da publikanije znala pravila igre, mnogo golova u mreæi domaÊe

Prvi nogometni klub u Koprivnici osnovali su 1907. koprivniËki srednjoπkolci inazvali ga –aËki nogometni klub Koprivnica. Sugraanima su isprva bili smijeπni,ali se popularnost tog sporta poveÊala nakon gostovanja zagrebaËkog HA©K-a1907. godine. VeÊ 1912. osnovan je i drugi klub - Hrvatski πportski klub Slaven

Nori deËkiÊi nateravajunekπnju loptu


5

momËadi nije ju previπe zabrinulo, a visok poraz nije pri-mljen tragiËno. Jedini pogodak postigao je Emanuel Reπ,koji je bio i predsjednik kluba.

Lijep i zdrav πport

Ne treba posebno isticati da je teren sajmiπta bio jako ne-ravan, a tijekom utakmice bilo je mnogo situacija koje su za-bavljale gledatelje. Igra je bila vrlo fer. Bilo je smijeπnih du-ela, driblinga gostiju te sjajnih golmanskih parada. Od nogo-metu neprimjerenih dogaaja registriran je ulazak psa lutali-ce i πetnje gledatelja preko igraliπta. Nakon utakmice ipak susvi bili prezadovoljni. Nakon podmirenja svih troπkova orga-nizacije utakmice u klupsku blagajnu stavljeno je 16 kruna i33 filira. Bilo je to pravo bogatstvo. Ta je utakmica dala no-vi impuls "norim deËkima" iz Koprivnice. Meutim, mnogose nauËilo, a s HA©K-om su uspostavljene prijateljske veze.Tako su u nekim iduÊim utakmicama u ekipi KoprivniËanaigrali i poneki igraËi HA©K-a kao pojaËanja.

No, bilo je i Ëinjenica u kojima su KoprivniËani bili ispredZagrepËana. Tako zagrebaËke Novosti istiËu da Koprivnicaima svoje ureeno πportsko igraliπte dok ga veliki Zagrebjoπ nema. U dnevniku Obzor u rubrici Pokrajinske vijesti, unajavi susreta napisano je: Ova nam utakmica svjedoËi da selijepi i zdravi nogometni πport poËeo veÊ gajiti i u provinci-ji, a πiri ga u prvom redu srednjoπkolska mladeæ. Ovo je pr-vi matsch u hrvatskoj provinciji, te Êe to biti pobudom dru-gim gradovima.

Porast zanimanja za nogomet

Dolaskom u klub braÊe Friedrich, braÊe Kollmann iz be-Ëkog WAC-a i Mikija Feldeπije iz budimpeπtanskog BTC-akvaliteta kluba naglo je porasla. Postizani su bolji rezultati,a i gledaoci su bili sve brojniji. U klubu je igrao i kasnije po-znati πportski novinar David Weiss, koji je organizirao tur-neje I. hrvatskog graanskog πportskog kluba u Zagrebu.–NK Koprivnica je imala i meunarodni program, koji jebio usmjeren na susrete s maarskim provincijskim klubo-vima i redom ih je pobjeivala.

Na prijedlog Slavka Steinera, oprema kluba bile su crnehlaËice i dres s crvenim okomitim prugama. BuduÊi da je

Koprivnica u to vrijeme dobila realnu gimnaziju, to je zna-Ëilo da srednjoπkolci viπe neÊe morati odlaziti u Zagreb naπkolovanje. Naglo se poveÊao broj domaÊih igraËa koji susvaki slobodan trenutak provodili na nogometnom igraliπtu,u gombaonici Hrvatskog sokola i u dvorani za zabavu u ta-daπnjem hotelu Zrinski, a manje su boravili po gostionica-ma, kojih je tada u Koprvinici bilo u izobilju.

Osnivanje H©K SlavenaNa prijedlog Ferde Friedricha na skupπtini kluba odluËe-

no je da se klub preimenuje u Hrvatski πportski klub Kopri-vnica. Radi rjeπenja sukoba izmeu Dragutina Friedricha -Karleka i Vladimira ©Ërbaka odluËeno je da se primijeniËlan 28. pravila kluba, tj. "Obrambeni sud". Za svaku stra-nu u sporu odluËuju po dva Ëlana koja Êe ispitati sluËaj i do-nijeti odluku. OgorËeni Ferdo je na to, a da nije dobio rijeË,rekao: Sjajno, sudit Êe nam apoπtoli - slavenski apoπtoli, aKarlek je nadodao: Ako je tako, mi Êemo istupiti iz kluba iosnovati novi koji Êe se zvati Slaven, i to hrvatski i πportski.

Palo mu je to na pamet jer je 5. srpnja u Koprivnici odr-æana redovita proslava narodnog blagdana, dana slavanskihapostola Svetoga Δirila i Metoda, koji su Hrvatima donijelivjeru Kristovu, slavensko bogosluæje i pismo. Samo dva da-na nakon utakmice 20. kolovoza 1912. grupa oko braÊe Fri-edrich zatraæila je istupnicu iz kluba i pokrenula osnivanjenovog koprivniËkog nogometnog kluba - H©K Slavena.

Literatura

1. FrntiÊ, F. (1972). 80 godina sportskog rada u Koprivnici.Povijest sporta, 3 (10), 948.-949.

2. Graf, M. (1975). PoËeci sportske djelatnosti u Koprivnici.Povijest sporta, 6 (22), 1978-1984.

3. Pleπe, B., Maπansker, G. ».(2008). Nogometni klub SlavenBelupo Koprivnica 1907.-2007. Koprivnica: GrafiËar d. d.Ludbreg

Slika desno:–NK Koprivnica 1907. godine

Prvi red odozgo: MatiπiÊ, ©alaman, Reich, TrbojeviÊ, Polonia, ©tefaniË

Srednji red: Steiner, ©erbak, Reπ, BlaæekoviÊ, GrafDonji red: Zlatar, OreπkoviÊ, Klein

Slika gore: Ekipa HA©K-a i –NK Koprivnice prije susreta 25. kolovoza 1907. godine


POVIJEST KARTANJA

Razvoj karata od prakarata do danaπnjih igraÊih ka-rata trajao je nekoliko tisuÊa godina. Realno, mo-æe se tvrditi da je kartanje poËelo u Egiptu 2500.

godine prije Krista. U to je vrijeme veÊ bila poznata izra-da kartona, materijala od kojeg su se izraivali tanki li-stovi πto su zadræavali prvobitan oblik, a u ruci ih se isto-vremeno moglo viπe dræati. Kao i danas, oslikavala sesamo jedna strana karte. To je strana koja otkriva njezinindentitet (lice), a poleina je kod svih karata bila ista.Osnovna svrha karata kod EgipÊana bilo je odreivanjeputa, odnosno proricanje zagrobnog æivota i buduÊih do-gaaja u ovozemaljskom æivotu. Prakarte su bile vla-sniπtvo vrhovnih sveÊenika itemelj njihove moÊi, a prori-canje, koje je s prakartamabilo vrlo vjerodostojno,osnova je tadaπnjega, a i da-naπnjeg tarota.

Kada su Perzijanci u 7. sto-ljeÊu prije Krista osvojiliEgipat, djelom su prihvatili ikartanje. Sredinom 8. stolje-Êa na Sredozemlje i Bliskiistok prodrli su Arapi, kojipoznaju razne kartaπke igre,a buduÊi da su znali proizvo-diti papir, kartanje se πirilona podruËju koje su osvojili.U kriæarskim ratovima i po-morskim prometom dolaziloje do proæimanja kultura, paje tako i kartanje stiglo u Eu-ropu. Iz 13. stoljeÊa potjeËu

dokumenti i publikacije πto svjedoËe o kartanju u Vene-ciji, Firenci, Baselu i Bernu.

Prvi 'kartenmaleri'

Najstariji dokument o kartanju u nas pronaen je u ar-hivu grada Trogira. Iz 1272. godine je i odnosi se na gra-anina Valentina Petrija. Osim presude da mora platititroπkove æivota tijekom dvije godine nekom svom su-graaninu, prijetila mu je i veÊa kazna ako bude igraohazardne igre ili druge igre s kartama ili bude li uËiniokrau ili prijevaru...

Kartanje se spominje i u statutima jadranskih gradovau srednjem vijeku, uglavnomu negativnom kontestu. Priadaptaciji grada Ozlja 1929.godine, ispod æbuke su pro-naene Ëetiri karte za tarok iz1740. godine. Smatraju senajstarijim kartama u nas iËuvaju se u Hrvatskom povi-jesnom muzeju. PoËetkom19. stoljeÊa Ëesto se na po-druËju grada Zagreba govorio 'kartenmalerima', tj. proi-zvoaËima karata. Emil Hir-schfeld iz Bremena kupio je1835. od Franje Rudolfaknjiæarski posao te tvornicuigraÊih karata u Dugoj ulici uZagrebu.

Narod igra razne zabavne

igre na karte

Potkraj 19. stoljeÊa naπiproizvoaËi polako nestajujer ne mogu izdræati velikukonkurenciju stranih proi-zvoaËa, naroËito Austrijana-ca i Talijana, pa naπi knjiæarisve viπe prodaju karte uveze-ne iz inozemstva. Nisu prona-ena objavljena pravila i upu-ta za kartanje, ali to nije ni-malo smetalo πirenju raznihkartaπkih igara u nas usme-nom predajom. To je, daka-

Kartanje je poËelo u Egiptu joπ 2500. prije Krista, u Europu su ga donijelikriæari u 13. stoljeÊu nove ere, a najstariji dokument o kartanju u nas potjeËe iz1272. Prva pravila o kartaπkim igrama objavio je Franjo ValiÊ 1920. godine, a 15-ak godina poslije toga Hrvatska je veÊ imala jaku bridæ reprezentaciju

Kartanje je staro koliko i civilizacija

Piπe Slavko Kreπo Mrkoci

6

Gore:Rukom oslikane francuskekarte s poËetka 15. stoljeÊa.VeÊ se pojavljuju i francuskekartaπke boje

Lijevo:

Bog Thot, u liku ptice Ibis, nakrmi sunËane barke odreujeput u zagrobni æivot faraonana osnovi zapisa s prakarte,koju dræi u desnoj ruci


ko, dovodilo do mnogih varijacija jedne te iste igre, ali ido stalnih nesporazuma.

Ti su razlozi nagnali naπeg doajena kartaπkih pravila,Franju ValiÊa, da 1920. u Zagrebu i Osijeku prvi objavipravila kartaπkih igara pod nazivom Pravila komersnih(tj. zabavnih) igara na karte. Napisana su kratka pravilaza pignet, πnapse, preferanca, alsoπ, dardl, æandar, ta-rot, rumi (remi) i bridge-rumi (remi). U predgovoruknjige autor je napisao da kod nas, kao i u veÊini dræavau Europi, narod mnogo igra razne zabavne igre na karteu privatnim druπtvima i klubovima, a najviπe u kavana-ma i gostionama.

Prva knjiga o bridæu

Oskar KljuËec objavio je 1926. godine Igre i vjeπtine skartama, a 1932. Petar I. LuËiÊ objavio je prvu knjigu obridæu. Radi kartaπkog druæenja u igri marijaπ, uglednigraani Krapine osnovali su potkraj 19. stoljeÊa Graan-ski marijaπki kartaπki klub, prvi kartaπki klub u nas. »la-novi kluba su vrijeme provodili u igri u prostorijamaStarog grada.

Dana 14. veljaËe 1907. slavio se roendan Staroste(Ëelnika) druπtva Valentina Berca. Tom prilikom uruËe-na mu je spomenica s potpisima tridesetak Ëlanova. Za-nimljiv je sastav Ëlanova druπtva - preteæno su to bili tr-govci i obrtnici te gostioniËar, biljeænik i naËelnik grada.Uglavnom je bio zastupljen srednji staleæ koji je imaovremena za zabavu.

Pojava najpopularnije kartaπke igre

Poslije prvog svjetskog rata u Hrvatskoj se intenzivnopoËeo igrati bridæ, koji se igra sa 52 karte. Igraju dvaprotiv dva igraËa i ekipno (πest igraËa). Igra se zasnivana licitaciji, uz vrlo sloæena pravila. Pobjeuje strankakoja prva postigne rubber (60 poena u dvije partije). Pr-vi klub, Prvi zagrebaËki bridge klub, utemeljen je 2. ko-lovoza 1934. godine. Klupske prostorije bile su na Jela-ËiÊevom trgu 7, a od 1935. u JuriπiÊevoj 1. U prosincu1934. osnovan je Bridge klub Culberston.

Natjecanja su se odræavala u hotelu Esplanda, kavaniCorso, TrgovaËkom i Ruskom domu. U sastavu dræavne

bridæ reprezentacije u prijeratnom razdoblju nastupali suiskljuËivo zagrebaËki igraËi. Na EP 1935. nastupili suGeza Klein, Artur Bader, Julijus Klein, Lav Singer i Mi-lan Spitzer. Osvojili su drugo mjesto, a na svjetskom pr-venstvu godinu dana poslije bili su treÊi.

Osnovan Hrvatski bridæ savez

Nakon drugog svjetskog rata pod utjecajem ondaπnjeideologije bridæ je smatran aristokratsko-buræujskomigrom. Sportski bridæ klub Zagreb zapoËeo je radom1966., a dvije godine kasnije u Zagrebu je utemeljenBridæ savez Jugoslavije. Kasnije su osnovani bridæ klu-bovi u Karlovcu, Puli, Rabu, Rijeci, Samoboru i Splitu.

Hrvatski bridæ savez osnovan je 7. rujna 1991. u Za-grebu, u Ëlanstvo European Bridge League (EBL) pri-mljen je 1. oæujka 1992, a u World Bridge Federation(WBF) 6. svibnja 1992. godine. Na EP 1998. u mjeπovi-tim sastavima hrvatska bridæ reprezentacija osvojila jetreÊe mjesto. Bridæ savez koordinira radom dvadesetakklubova u Zagrebu, Dubrovniku, Puli, Karlovcu, Pore-Ëu, Rabu, Rijeci, Splitu, Vukovaru i Zadru.

Literatura

1. KljuËec, O. (1926). Igre i vjeπtine s kartama. Zagreb:L. Hartman - S. Kugli.

2. Mrkoci, S. K. (1996). Mala povijest kartanja. Zagreb:Vlastita naklada.

3. ValiÊ, F. (1920). Pravila komersnih igara na karte. Za-greb i Osijek.

Dolje:

Logoraπke karte: pik deËko s portretom

Borisa Erdeljija, pik as - potpis slikara

Tomislava Fazekaπa

Lijevo:

Dræavno prvenstvo ubridæu 1985. godine

7


STO GODINA VESLANJA U ROVINJU

Piπe Marino Budicin

ObiljeæavajuÊi stotu obljetnicu najstarijeg i najtrofejni-jeg rovinjskog kluba, moramo se osvrnuti na prilikekoje su vladale posljednjih desetljeÊa 19. stoljeÊa. Bi-

lo je to vrijeme posebnog politiËkog okruæenja i velikog go-spodarskog zanosa. Prvi istarski veslaËki klubovi u PoreËu iPuli sudjelovali su u osnivanju Federazione Adriatica di Ca-nottaggio sa sjediπtem u Trstu. Taj je veslaËki savez bio je-dan od osnivaËa Meunarodne veslaËke federacije (FISA) uTorinu 1892. godine.

U to su vrijeme rovinjski veslaËki entuzijasti samoinicija-tivno sudjelovali na regionalnim regatama, nakon πto im je1888. propao pokuπaj osnivanja nautiËkog kluba. Naime, na-dleæno politiËko tijelo austrijskog primorja, u Ëijem je sasta-vu bila Istra, sumnjiËavo je doËekalo inicijativu da se osnujeklub pod nazivom Patria i odbilo je prihvatiti statut noveudruge.

NautiËki klub ArupinumNovi πportski zanos poËetkom 20. stoljeÊa potaknuo je

osnivanje rovinjskog NautiËkog kluba Arupinum. Bilo je tokrajem ljeta 1907. godine, a prvi su uspjesi na regionalnimregatama postignuti veÊ 1911. te neπto kasnije na ËuvenojtrπÊanskoj meunarodnoj regati u Barcoli.

Prve pobjede istaknule su veslaËe Bortola Fagarazzija, Cri-stofora Bassicha i Giovannija Sandrija. Intenzivna aktivnostrovinjskog Arupinuma, tada u sastavu Kraljevine Italije, na-stavila se odmah poslije I. svjetskog rata, a klupski je dresostao isti. Bila je to plavo-bijela majica s amblemom na ko-jem su bili sidro i dva prekriæena vesla te natpisi Rovigno iArupinum.

Uspjesi na prvenstvima Italije

NajveÊi su uspjesi postignuti poËetkom dvadesetih godina,pod upravom Pietra Romana Ive, kada su rovinjski veslaËi

osvojili tri talijanske dræavne titule u juniorskoj konkurenciji -1921., 1922. i 1924. godine, 17 pobjeda na regionalnim utrka-ma i 18 pobjeda na meunarodnim regatama.

Najbolje i najtrofejnije posade bili su dvojac Bortolo Faga-razzi i Giovanni Sandri s kormilarom Mariom Vianellijem,braÊa Domenico i Pietro Rismondo s kormilarom GiacomomDessantijem te braÊa Domenico i Vincenzo Buranello. Najviπepobjeda i titula s prvenstava Italije rovinjski veslaËi izvojevalisu preteæito u joli-dvojcu s kormilarom u Ëuvenom Ëamcu Pa-ron Bello. NajveÊi uspjeh postigao je Francesco Dapiran, kojije ponikao u Arupinumu, a karijeru nastavio u trπÊanskoj Gi-mnastici. Postao je viπestruki dræavni prvak, Ëak i u kanuu, ana Olimpijskim igrama 1948. zauzeo je Ëetvrto mjesto u dvoj-cu na pariÊe, zajedno s Mariom Ustolinom iz Trsta.

Inicijativa za obnovu VK ArupinumaJugoslavenski pokret "socijalistiËke obnove" sporta i fizi-

Ëke kulture nije zaobiπao ni Rovinj. Meu Ëlanovima pokre-taËima lokalnog Druπtva za tjelesni odgoj Partizan, utemelje-nog 1954. godine, bio je i Slavko BroniÊ, profesor tjelesnogodgoja, koji je kao osoba zaduæena za veslaËku sekciju Pli-vaËkog kluba Delfin ubrzo pokrenuo inicijativu za osnivanjesamostalnog veslaËkog kluba.

VeÊ 20. srpnja iste godine odluËeno je da se ponovno osnu-je VeslaËki klub Arupinum, no on je zbog naziva dugo Ëekaoodluku o registraciji, iako je imao viπe od 50 Ëlanova. Kakoproizlazi iz arhivske dokumentacije druπtva, na sluæbenim jedokumentima kluba ime Arupinum prekriæeno rukom i zami-jenjeno novim nazivom VeslaËki klub Lim, koji je sluæbeno iregistriran u Puli 25. svibnja 1955. godine.

Prvi naslovi dræavnog prvaka

VeslaËi Lima dokazali su svoju vrijednost nakon organiza-cije prve poslijeratne regate u Rovinju u rujnu 1955. godine.

Rovinjski veslaËiispred starog sjediπta ArupinumaporedAkvarijuma,dvadesetih godina 20. st.

Jedna od æenskih pobjedniËkih posada Arupinuma (Jajce, 1979.):slijeva, Dubravka SvetliËiÊ (korm.), Ivetta VolËiÊ, Lorena PavaËiÊ,Dolores BabiÊ i Morena Marangon

Najuspjeπniji rovinjskiπportski klubVeslaËki zanos u Rovinju traje viπe od stoljeÊa. Uspjehe su rovinjski veslaËi poËelinizati joπ u doba austrijske i talijanske uprave, a veliki je doprinos veslanju VK Arupinum dao i u vrijeme ondaπnje Jugoslavije te u samostalnoj Hrvatskoj

8


U razdoblju 1957.-1959. osvojena sutri naslova prvaka i dva treÊa mjestana prvenstvu Jugoslavije, a pet prvihmjesta na prvenstvima Hrvatske.

Najuspjeπniji su bili Ëetverac s kor-milarom za stariji podmladak u sasta-vu Giovanni Rocco, Ivan Kresina,Giovanni MartinËiÊ, Viktor Okmaca(kormilar Mario Marich), te AntonioMarich u skifu za pod-mladak. Oni su doveliVK Lim u sam vrh hr-vatskog i jugoslaven-skog veslanja. Prvomjesto na dræavnom pr-venstvu 1958. godinesestara Rozane i MarijeTomiπiÊ u dvojcu napariÊe preklopne gra-dnje za podmladak na-javio je kasniji nizuspjeha veslaËica.

Uspjesi æenskog

veslanja

Nakon kratkotrajnekrize u ljeto 1963. akti-vnosti u klubu bude sezahvaljujuÊi zalaganjunovog rukovodstva,posebno Egidija Ma-toπoviÊa, GiovannijaMartinËiÊa, Ivana Mar-tinËiÊa i FeruËa Cerina tepripajanjem veslanja uSportsko druπtvo Delfin. Tek 1967. godine veslaËi se pono-vno osamostaljuju, a klubu se vraÊa staro ime - VeslaËki klubArupinum.

U meuvremenu je, u kolovozu 1964. godine, Rovinj orga-nizirao noÊnu regatu, prvu takve vrste u ondaπnjoj Jugoslavi-ji. ZahvaljujuÊi prije svega æenskoj sekciji osvojene su novedræavne titule. Bile su to godine kada je Lidia Sponza, danasMartinËiÊ, osvajanjem prvih juniorskih dræavnih naslova, za-poËela dugu i uspjeπnu karijeru. Bio je to veliki poticaj za ci-jeli rovinjski veslaËki pokret. Uz Lidiju i viπestruku prvaki-nju Deliju Curto, danas Troπt, stasao je niz vrsnih veslaËica,ali i veslaËa, poput dræavnog prvaka i reprezentativca SaveKukulja.

Regate u Limskom kanalu

Godine 1971. organizirane su prve veslaËke regate u Lim-skom kanalu, nakon Ëega je taj prekrasni dio rovinjskog arhi-pelaga bio domaÊin prvenstva Hrvatske (1971. i 1978.) te pr-vog probnog jugoslavenskog otvorenog prvenstva (1971.). Iosamdesete su godine bile vrlo uspjeπne veslaËima i veslaËi-cama.

Prvi dio osamdesetih protekao je u znaku Ivette VolËiÊ,viπestruke republiËke i dræavne prvakinje koja se afirmirala ina meunarodnom planu, ali su joj zbog nenaklonjenosti ru-kovodstva veslaËke reprezentacije izmakli nastupi na Olim-pijskim igrama u Moskvi i u Los Angelesu. U drugoj polovi-ni osamdesetih zapaæeni su izvanredni rezultati viπestruke dr-æavne prvakinje Sanje ObπivaË, koja je 1988. u skifu osvoji-la πesto mjesto na juniorskom svjetskom prvenstvu.

Limski kanal domaÊin FISA-ine regate

Od osamostaljenja Hrvatske do danas klub je najbolje re-zultate postigao s mlaim uzrastom. Tako je Igor BoæiÊ udvojcu na pariÊe s Ivicom StojakoviÊem iz osjeËkog Iktusa

osvojio bronËanu medalju najuniorskom prvenstvu svijeta1997. godine.

Limski kanal je od 1998.domaÊin FISA-ine regate naduge staze. Odræava se poËe-tkom oæujka kao provjera for-me hrvatskih i inozemnih ve-slaËa prije proljetnih i ljetnihnatjecanja. Iz VK Arupinumaje potekla inicijativa za osni-vanje VeslaËkog saveza Istar-ske æupanije, koji je i osno-

van 20. prosinca 2001. Prvapredsjednica bila je LidijaMartinËiÊ, a danas je na toj du-ænosti Ivetta VolËiÊ-ÆufiÊ.

Ponos rovinjskog πporta

Ni danas, nakon niza godina, nije jednostavno objasniti taj-nu uspjeha veslaËica i veslaËa Arupinuma u godinama kadase klub suoËavao s brojnim i nemalim problemima kojih se uovom osvrtu nismo doticali, ali Ëinjenica je da je VK Arupi-num ponos rovinjskog πporta uopÊe. Ne samo zbog rezultata,iako su vaæni, nego zbog odanosti, odgovornosti i strasti pre-ma moru i veslanju koja je neraskidivo povezivala upravu,trenere i veslaËe i na regatama i na ranojutarnjim treninzima,kada je trebalo kamionima, kombijima, vlakovima i autobu-sima prevoziti Ëamce, koji su najËeπÊe posuivani od drugihklubova.

Na sveËanoj sjednici Gradskog vijeÊa, 15. rujna 2007., ko-ja tradicionalno prethodi Danu Grada Rovinja i BlagdanuSvete Eufemije, VK Arupinumu je dodijeljena Plaketa Gradau povodu znaËajnog jubileja: stogodiπnjice osnivanja i rada.U te Ëetiri πture rijeËi sabran je ne samo neprocjenjiv dopri-nos Arupinuma rovinjskom druπtvenom kontekstu i πportu,nego i niz ispriËanih i preπuÊenih ljudskih priËa koje su ga iËinile posebnim, æivim i dugovjeËnim tijekom stoljetnih za-veslaja.

Literatura

1.MacanoviÊ, H. (1972). 50 godina veslaËkog saveza Jugosla-vije. Split, VeslaËki savez Jugoslavije.

2.MacanoviÊ, H. (1974). VeslaËka druπtva u Istri i Slovenskomprimorju krajem 19. stoljeÊa, Povijest sporta, 17 (5). 1561.-1567.

3.©koriÊ, ». (1987). Pokuπaj osnivanja Saveza hrvatskih vesla-Ëkih druπtava, Povijest sporta, 7 (2), 610.-617.

4.Stener, F. (1988.). Le società giuliano dalmate nei cento annidel remo italiano. Trst.

Limski kanal, 12. oæujka 2006. - osmerac "veterana"

Plakat VeslaËkog prvenstva Hrvatske odræanog u Limskom

kanalu 24. i 25. lipnja 1978.

Rozana i Marija TomiπiÊ, prve rovinjske "laureatkinje",

1958. godine

9


POVIJEST OLIMPIJSKIH IGARA

Piπe Tomica JamiËiÊ

Najzasluæniji za dobivanje organizacije Olimpijskihigara u Amsterdamu 1928. godine bio je barun F. W.de Tuyll de Serooskerken (1851.-1924.). Zbog njego-

vih zasluga Nizozemci ga smatraju ocem svog πporta. Bio jeosnivaË i prvi predsjednik nizozemskog olimijskog odbora, aod 1898. godine i prvi Ëlan MOO-a iz Nizozemske.

Naæalost, barun nije doæivio Igre u svojoj domovini, alinjemu u Ëast ispred olimpijskog stadiona postavljen je kipπportaπa koji pozdravlja desnom ispruæenom rukom, olimpij-skim pozdravom.

Narod spaπava Igre

Usprkos nastojanjima baruna de Tuylla, odræavanje 9.Olimpijskih igara dovedeno je u pitanje jer se konzervativnaveÊina u nizozemskom parlamentu sredinom dvadesetih go-dina protivila naumu da se πportaπi natjeËu i nedjeljom, pa jevlada povukla obeÊanih milijun guldena potrebnih za organi-zaciju Igara. Naπavπi se u teπkoj situaciji, organizacijskiodbor pozvao je Nizozemce da dobrovoljnim prilozima po-mognu u organizaciji Igara. Za dva tjedna skupljeno je 1,5milijuna guldena i Olimpijske igre u Amsterdamu bile suspaπene.

Olimpijski plamen

Olimpijske igre u Amsterdamu, koje su prvi put nosile slu-æbeni naziv Ljetne olimpijske igre, unijele su novosti u orga-nizaciju. Jedna, kasnije se pokazalo vrlo znaËajna novost, bioje olimpijski plamen. On nije postojao na dotadaπnjim Igra-ma, a poslije Amsterdama neizostavni je dio olimpijskog ce-remonijala otvaranja.

Bila je to ideja arhitekta olimpijskog stadiona Jana Wilsa,koji je ispred stadiona podigao toranj i nazvao ga maraton-skim tornjem. Na vrhu je gorjela vatra, kao simbol vjekovneËovjekove teænje za jedinstvom i povezanoπÊu. Otad organi-zatori Igara nastoje upaliti olimpijski plamen na πto spekta-kularniji naËin, a taj sveËani Ëin povjeravaju u pravilu nekompoznatom πportaπu. Prvi olimpijski plamen u Amsterdamuupalio je πibicom radnik amsterdamske plinare.

ZnaËajan iskorak æenskog πporta

Druga novost koja se pojavila na Olimpijskim igrama1928. godine vezana je uz defile zemalja sudionica na cere-monijalu otvaranja. Prvi su stupali Grci, a posljednji domaÊi-ni Nizozemci. Otad je takav raspored usvojen i na svim idu-

Êim Olimpijskim igrama.Igre u Amsterdamu

doprinijele su velikojafirmaciji æena u nastupuna toj najveÊoj svjetskojπportskoj priredbi. Iakoje πportaπica bilo samodesetak posto, ipak je na-pravljen znaËajan isko-rak jer se njihov broj uodnosu na proπle Olim-pijske igre viπe negoudvostruËio. Æene su do-tad nastupale u nekimπportskim granama, a uAmsterdamu su prvi putnastupile u atletici i gi-mnastici.

Tri πportska mjeseca

Igre je sluæbeno otvo-rio princ Hendrik 17.svibnja 1928., a zatvore-ne su nakon gotovo trimjeseca. Sudjelovala suukupno 2883 natjecatelja(277 æena) iz 46 zemalja,

10

U Amsterdamu je roen olimpijski plamen Prije 80 godina u Amsterdamu su odræane 9. Olimpijske igre, koje Êe ostati zapamÊene potome πto je tada prvi put zapaljen olimpijski plamen i otad je tradicija, a æene su postalevaæan dio olimpizma

Nogometna reprezentacija Jugoslavije prije susreta s reprezentacijom Portugala na OI 1928. godine


a natjecalo se u 14 πportova. Te su Igre obiljeæili ameriËkiplivaË Johnny Weissmüller i finski atletiËar Paavo Nurmi.Prvorazredno iznenaenje priredio je Kanaanin PercyWilliams osvojivπi zlatne medalje na 100 i 200 metara, a nje-maËki πportaπi vratili su se na Igre prvi put nakon 1912. go-dine.

Iako je æenska atletika postala sastavni dio olimijskog pro-grama, zbog Ëinjenice da su na kraju utrke na 800 m neke na-tjecateljice bile potpuno iscrpljene, sve do Igara 1960. te di-scipline nije bilo na programu. PobjedniËka francuska πeste-roËlana posada u klasi osmometarskih jedrilica imala je i je-dnu æenu - Virginie Hériot.

Nastup naπih πportaπa u Amsterdamu

Hrvatski πportaπi su na tim Igrama nastupali pod zastavomreprezentacije Jugoslavije. U to vrijeme u Jugoslaviji je u po-litiËkom pa i πportskom æivotu vladao kaos. Srpski πportskidjelatnici poveli su akciju da se srediπnja πportska organiza-cija, Jugoslavenski olimpijski odbor, preseli u Beograd. Bu-duÊi da je stanje bilo neodræivo, skupina zagrebaËkih πport-skih djelatnika osnovala je 1926. godine Meusavezni odbor(MESAVOD) radi priprema i slanja πportaπa na Olimpijskeigre. Destruktivno djelovanje srpskih odbornika u JOO-ukulminiralo je 1927., kada je za predsjednika izabran DuπanStefanoviÊ, a sjediπte JOO-a premjeπteno je u Beograd.

Naprosto je nevjerojatno, ali jugoslavenske πportaπe za na-stup u Amsterdamu nije prijavio JOO, nego MESAVOD, ko-ji je spretno vodio zagrebaËki πportski djelatnik Stevan Ha-dæi. Dræava je u posljednji trenutak odobrila novac, iako ne-dovoljan za pripreme, opremu, putovanje i boravak u Am-sterdamu. Meutim, novËanim su sredstvima odlazak πpor-

taπa pripomogli i MESAVOD i πportski savezi, pa su na 9.Olimpijskim igrama od hrvatskih πportaπa nastupili nogome-taπi, atletiËari, hrvaËi i biciklisti.

Hrvatski olimpijci bez vrijednog uspjeha

Ni ovaj put u tim πportovima nije poluËen ni jedan bolji re-zultat. ZagrebaËki trkaË Franjo PredaniÊ ispao je u prednatje-canju utrke na 1500 m. Ista sudbina zadesila je Vilima Me-snera u bacanju koplja. Desetobojac Branko Kallay bio je 24.od 38 sudionika. U cestovnoj utrci na 168 km pojedinaËnoStjepan LjubiÊ bio je 48., a Antun Banek 60. od 63 sudioni-ka. HrvaËi Miroslav Metzner i Franjo PalkoviÊ takoer suispali u prednatjecanju. U prvoj utakmici na olimpijskom no-gometnom turniru reprezentacija Jugoslavije izgubila je odPortugala 1:2 (1:1) i ispala iz natjecanja.

Nastupili su Danko Premerl, Slavin CindriÊ, Franjo Gilleri Ante BonaËiÊ, koji je postigao pogodak, a meu priËuvamasu bili Maksimilijan MihelËiÊ, Emanuel Perπka i DragutinBabiÊ. FantastiËan uspjeh postigli su slovenski gimnastiËariu dresu jugoslavenske gimnastiËke reprezentacije, predvoe-ni Leonom ©tukeljom - osvojili su jednu zlatnu, jednu srebr-nu i tri bronËane medalje.

Literatura

1. JajËeviÊ, Z. (2007), Olimpizam u Hrvatskoj. Zagreb: LiberaEditio d.o.o.

2. Radan, Æ. (1976). Olimpizam u krajevima naroda Jugoslavije do1919. godine. Beograd: Doktorska disertacija

3. Wallechinsky, D. (2004). The complete book of the Olympics.London: Aurum press

11

Toranj za olimpijski plamen

Gore:Stadion za vrijeme otvaranja OI 1928.

Dolje: Jugoslavenska gimnastiËka vrsta u Amsterdamu


12

»uveni britanski vaterpolist Paolo RadmiloviÊ roenje u Cardiffu 3. oæujka 1886. od oca Antuna Radmi-loviÊa iz Dubrovnika i majke Annie roene Dillon iz

Irske. Paolov djed Ivo rodio se u Makarskoj, a 1809. godi-ne doselio se u Dubrovnik, gdje je radio kao postolar. Tu jes Marijom Pupom 1832. godine sklopio brak u kojem se ro-dilo sedmoro djece. Najmlai sin Anton, roen 1846. godi-ne, odselio se u Veliku Britaniju, gdje je s Irkinjom AnnieDillon sklopio brak u kojem je roen Paolo.

S osam godina Paolo je postao Ëlan plivaËkog klubaPrincipality u Cardiffu. Na prvenstvu Walesa bio je prvi u12. i 13. godini, a vrlo je uspjeπan i na prvenstvu V. Brita-nije za djeËake mlae od 16 godina. Na svom prvom seni-orskom prvenstvu Walesa pobijedio je u plivanju na 100 i440 yardi.

Godine 1903. bio je najmlai vaterpolist Velike Britani-je. »lanom olimpijske reprezentacije Velike Britanije po-stao je 1906. godine na olimpijskim meuigrama u Ateni izatim na 4. Olimpijskim igrama u Londonu 1908. Na tim jeigrama osvojio dvije zlatne medalje kao Ëlan πtafete 4x200m slobodnim stilom i u vaterpolu. Na OI 1912. prvi je u va-terpolu. Na OI 1920. osvojio je Ëetvrtu zlatnu medalju, ta-da kao kapetan britanske vaterpolske reprezentacije. Igraoje i na OI 1924. i 1928. godine. Dakle, na Olimpijskim igra-

ma nastupao je u rasponu od 20 godina. Prvi put kao 22-go-diπnjak i posljednji put kao 42-godiπnjak.

Bio je i sudionik plivaËkih natjecanja od 1902. do 1931.godine, tj. od 16. do 45. godine æivota. U tom razdoblju po-stigao je brojne pobjede. Na prvenstvima Walesa i Amater-ske plivaËke federacije Velike Britanije bio je devet putaprvi, deset puta drugi i jedanaest puta treÊi u disciplinamaslobodnog stila plivanja. Natjecao se i u ronjenju pa je nameunarodnom mitingu u Parizu osvojio prvo mjesto. Pli-vanjem i vaterpolom bavio se ljeti, a u ostalim mjesecimabio je nogometaπ i igraË golfa.

Godine 1967. uvrπten je u The International SwimmingHall of Fame u Fort Lauderdaleu (SAD). Umro je 1968. u82. godini æivota u gradiÊu Weston-super-Mare u bliziniCardiffa, gdje je boravio veÊi dio æivota.

Literatura

1. JajËeviÊ, Z. (2007), Olimpizam u Hrvatskoj. Zagreb: LiberaEditio d.o.o.

2. Radan, Æ. (1976). Olimpizam u krajevima naroda Jugoslavije do1919. godine. Beograd: Doktorska disertacija

3. Wallechinsky, D. (2004). The complete book of the Olympics.London: Aurum presss

U SPOMEN

Piπe Zdenko JajËeviÊ

Prije 40 godina umro je Paolo RadmiloviÊ

»uveni engleski vaterpolist i plivaË hrvatskog porijekla Paolo RadmiloviÊ nastupao je na Olimpijskim igrama od 1908. do 1928. godine, a na plivaËkim je natjecanjima

sudjelovao od 1902. do 1931. godine

Vaterpolska reprezentacija V. Britanije na OI 1920. godine



H rvatska posjeduje hvalevrijednoiskustvo vezano uz vaterpolo.Niæu se pobjede, natjecanja,

borbe i oËekivanja. Postoje dobri temeljiza kvalitetnu igru, doprinos u razvoju to-ga πporta na πiroj meunarodnoj razini.Meditacija sa srodnim pojmovima Ëovje-kova uma i duha otvara nove moguÊnostiza vaterpolo u konkretnom vremenu iprostoru - danom trenutku. Dobro pozna-ta igra u mnogim treninzima i utakmica-ma postaje nova po meditaciji u svojojkvaliteti i snazi, preciznosti i uËinkovito-sti.

Svaki Ëovjek ima svoju misijuU zadanu danost vaterpola, u kojemu

vrijede poznata pravila, tehnike i zakoni-tosti, ulazi posebna i znaËajna stvarnostzvana meditacija. ZnaËajna je po nebroje-nim moguÊnostima koje pruæa vaterpolu.Nadovezuje se na tisuÊljetnu tradicijuIstoka i Zapada. S obzirom na pravila, te-hnike i zakonitosti, meditacija pruæa pote-ze koji premaπuju uobiËajeno, standar-dno, "veÊ vieno". Ozbiljnim meditanti-ma omoguÊuje prave odluke, obrane i po-gotke.

Meditacija za vaterpolo, kao i svakadruga πportska meditacija, u korelaciji jes dva glavna podruËja zapadnog kultur-nog podneblja, psihologijom i duho-

vnoπÊu. U tome smislu govorimo o huma-nistiËkoj psihologiji 20. stoljeÊa koja usrediπtu pozornosti ima dobru i najboljuviziju Ëovjeka. Promatra uspjeπne poje-dince: njihov put, odgoj, odrastanje,uspon i samoostvarenje. ProuËava razlogenjihova uspjeha u razliËitim situacijama.Takoer, govorimo o duhovnosti civiliza-cije koja je protkana krπÊanskim humani-zmom. U srediπtu su vrednote zaje-dniπtva, suradnje, slobode, odgovornosti,solidarnosti, poslanja. Svaki Ëovjek ima

svoju misiju - zadaÊu koju treba ostvaritina osobno i zajedniËko dobro.

Meditacija je istodobno i apstraktna i konkretna

Vaterpolisti noπeni meditacijom ulaze usvoje prirodno psihofiziËko stanje. Medi-tacija im pruæa iskustvo mira i noπenostipoput iskustva vode i æivota. UËe novespoznaje koje æive u njima, a kojih nerije-tko nisu svjesni. Ulaze u svijet vrijednostiusmjeren kvaliteti, radu, napretku, rado-sti, zajedniπtvu i uËinkovitosti. Gledaju itragaju za smislom, za uporiπtem koje po-kreÊe, usmjeruje, vodi i nosi.

Dobro osmiπljena, planirana i ostvarenameditacija s raznim vjeæbama moæe una-prijediti, ojaËati i oplemeniti igru unutarzadanih okolnosti, granica i ograniËenja.Moæe pomoÊi nadilaæenju granica, pogo-tovo onih koje su u natjecateljima - igra-Ëima u utakmici πporta i æivota. Meditaci-ja je u isto vrijeme i apstraktna i konkre-tna. Uzdiæe Ëovjeka u nove dimenzije du-ha i tijela, pomaæe u konkretnim situacija-ma kada treba ispravno reagirati. OdluËu-juÊi pogodak ili promaπaj u prevaænomtrenutku rezultat je procjene igraËa - su-bjektivne odluke koja gubi na svojoj real-nosti i istinitosti ovisno o stupnju stresa,napetosti i prevelikih oËekivanja. Sma-njuje se moÊ osobne procjene, a onda i re-akcije koja rezultira porazom.

Meditacija nadilazi sitne probitke i raËunice

NeobiËno je vaæno da svaki igraË posje-duje dobru i pravu podrπku, ne samo u va-terpolu (utakmici), nego i na treninzima(u bazenu i izvan njega). Vaæno je imatistruËnu osobu pokraj sebe koja uËi mirno-Êi, strpljenju, koncentraciji i realnosti.

42

Dobro osmiπljena, planirana i ostvarenameditacija moæe unaprijediti, ojaËati i oplemenitiigru u zadanim okolnostima i ograniËenjima.Moæe pomoÊi nadilaæenju granica, pogotovo onihkoje su u natjecateljima - igraËima u utakmiciπporta i æivota

Meditacija i vaterpolo

©PORT I DUHOVNOST

Piπe Tvrtko Beus


43

Zna-Ëajno jeimati pra-vu osobu zaprave odluke, pra-ve promjene i pravi napredak... Napredakje doista moguÊ u svojoj konkretnosti i di-namizmu. Dakako, meditacija nadilazi si-tne probitke i raËunice. Teæi novoj konce-pciji æivota koja pruæa novu kvalitetu uËe-nja, igre, πporta, rada i stvaranja. Voditeljmeditacije u isto vrijeme pokazat Êe svo-ju kompetentnost i kreativnost kao i smi-sao za konkretan æivot, konkretna pitanjai probleme igraËa i trenera.

Program meditacije za vaterpoliste (unajuæoj poveznosti s trenerima i vod-stvom kluba) provodi se u manjim radnimskupinama (tri do pet osoba). Dovoljno jeosigurati miran prostor za misaoni i rela-ksirajuÊi rad. Susreti se dogaaju jedan-put ili dvaput tjedno oko sat vremena utoËno odreeno vrijeme. Polaznici medi-tacije nastavljaju rad kod kuÊe svaki dan,barem pola sata dnevno.

Stvarnost nije samo sreÊa i sudbina

U poËetku programa dolazi model pra-vilnog i produktivnog disanja, koji uËidubinskom i osvijeπtenom disanju i dræa-nju. Tzv. osnovna vjeæba opuπtanja i sabi-ranja proπiruje se vjeæbama istezanja i in-tegralnog jaËanja. Pruæaju se raznolikaemocionalna iskustva. Polaznici uËe pre-

poznavati emocije - svoje i tu-e. UËe se emocionalnoj stabil-

nosti i jaËini. Rade na svladava-nju vlastitih granica, impulzivno-

sti i konfliktnosti. Energija se razvi-ja i pravilno (pre)usmjeruje.

RadeÊi na produktivnoj maπtovitostiigraËa, uslijed ozbiljnog i predanog rada,nastaju nove i korisne ideje, potezi i odlu-ke na konkretnom terenu. JaËa se vjera,povjerenje, samopouzdanje, maπtovitost,opuπtenost, motiviranost, sabranost,odgovornost, solidarnost, uspjeπnost. Te-æi se cjelovitoj sreÊi i cjelovitom uspjehu.Teæi se stvarnosti koja nije samo tijelo itehnika, koja nije samo sreÊa ili sudbina.

Prave vrijednosti mijenjajuuhodane πablone

Kreativna vizualizacija odvodi na teren(u maπti, umu), stvarajuÊi simulacijustvarnih dogaaja noπenu voljom i oso-bnoπÊu meditanta i moderatora vjeæbi.Iskustvo meditacije otvara put analiti-Ënom pristupu u vaterpolu. Potezi se gle-daju, promiπljaju i razmatraju. Æele seukloniti povrπnost i brzinski pristup u igrikoji umanjuju moguÊnost za uspjeh i uvo-de kruti tehnicizam. Upravo meditacija svjeæbama vizualizacije i drugim djelatno-stima uma i duha otvara put dubini,ozbiljnosti i odgovornosti u miπljenju.Analiza odigrane utakmice postaje put zanovo promiπljanje i vrednovanje noπenosvjeæinom pravih vrijednosti. Prave vrije-dnosti mijenjaju uhodane πablone, uvodenovost u igru. Bolje i dublje koriπtenjeljudskog (joπ nedovoljno istraæenog) mo-zga pruæa nov duh vaterpolu.

Vjeæbe se provode u dva temeljna obli-ka osnovne i primijenjene meditacije. Uprimijenjenoj meditaciji, izmeu ostalog,analiziraju se i kreativno vrednuju situaci-je i pozicije igraËa. Svaka vrsta igraËaprolazi svoje specifiËne i zajedniËke vje-æbe. Ne izostaje tjelovjeæba - gimnasti-Ëko-refleksivne vjeæbe u raznim uvjetimai situacijama.

Istraæivanja o utjecaju meditacije i vi-zualizacije na svijest i ponaπanje vaterpo-lista i vaterpola uopÊe tek su na poËecima.To je novo, gotovo neistraæeno podruËje.Teren na kojem treba zaplivati i uÊi u bor-bu joπ je prazan. Traæe se dobri igraËi zadobre i vrhunske rezultate. Traæi se pravaigra koja raduje plemenitoπÊu, kvalitetomi prirodnoπÊu.

Literatura

1. Griesbeck, J. (1997). 77 meditative Im-pulse. Freiburg: Herder

2. Maggi, D. (2001). I πport ima duπu. Pe-dagoπko-duhovna razmiπljanja za πport-ske djelatnike. Zagreb: Salezijanski bo-goslovni dom

3. Naranjo, C., Ornstein, R. E. (1976).Psychologie der Meditation. Frankfurt:Fishcher Taschenbuch Verlag

4. Pravila vaterpolske igre (2005). Zagreb:Hrvatski vaterpolo savez

5. ©imenc, Z. (1997). SpecifiËne antropo-loπke karakteristike vaterpola. U: Postu-pci izbora i praÊenja u vrhunskom spor-tu. Zagreb: Fakultet za fiziËku kulturu

6. Tilmann, K. (1981). Uvod u meditaciju.Naravna meditacija. Zagreb: KrπÊanskasadaπnjost


G otovo da nema osobe u Hrvat-skoj kojoj nisu poznata imenaDragutina ©urbeka, Zorana

Primorca ili Tamare Boroπ. Njihovisvjetski uspjesi uËinili su puno na pro-mociji Hrvatske u svijetu, kao πto su touËinili i Janica i Ivica KosteliÊ, GoranIvaniπeviÊ, Blanka VlaπiÊ i mnogi drugisvjetski poznati hrvatski πportaπi i πpor-taπice.

Iako o podrijetlu stolnoga tenisa imarazliËitih miπljenja, najËeπÊe se u raznimizvorima navodi da taj sport nastaje uEngleskoj i SAD-u izmeu sredine 19. ipoËetka 20. stoljeÊa, kada se igralo teni-skim reketima, gumenim lopticama i lo-pticama od pluta na stolovima za objedo-vanje (Boggan i Neuberger, 1993.-1999.), a umjesto mreæe na stolu je bioniz knjiga ili je preko stola bila posta-vljena daska. Stolovi Êe kasnije biti pre-sudni za naziv igre - stolni tenis.

Minijaturni tenis u zatvorenom

U svojim se poËetcima ta nova igra na-zivala miniature indoor lawn tennis,odnosno minijaturni tenis u zatvorenom.RijeË lawn, istina, oznaËava travnjak,odnosno Ëinjenicu da se tenis moæe igra-ti i na travi - i danas se, na primjer, GrandSlam turnir u Wimbledonu igra na travi.Osim miniature indoor lawn tennisom,igra u kojoj se loptica reketom udaralapreko daske, niza knjiga, a kasnije mreæepostavljene na stolu nazivala se i Gossi-ma, Whiff-Whaff te Ping-Pong (Wiki-pedia - The Free Encyclopedia, 2008.).

Igru je imenom ping-pong nazvao Ja-mes Gibb, koji je iz SAD-a u Engleskudonio celuloidne loptice, a naËelo po ko-jemu je dao naziv toj igri bilo je onoma-topejsko, odnosno naziv je imitirao zvukloptice koja udara o stol i o reket (Hi-ckokSports.com, 2008.).

Pim-pam i ping-pongU Francuskoj su novu igru nazivali

pim-pam, πto je takoer bilo onomato-pejsko ime. Naziv ping-pong postao jepatentirani trgovaËki naziv, odnosnomarka proizvoda (Boggan i Neuberger,1993.-1999.), kada ga je patentirala en-gleska tvrtka (proizvoaË) Jacques &Son 1901. i koja je 1907. godine prodalaprava na ime Ping-Pong ameriËkoj tvrtkiParker Brothers iz SAD-u (Wikipedia -The Free Encyclopedia, 2008.).

Godine 1902. utemeljena je tzv. Ping-Pong Association koja se, istina, raspalatri godine kasnije, ali je ponovno vraÊe-na u æivot godine 1920., odnosno 1921.,

44

Stolni tenis je nastao u Engleskoj i SAD-u izmeusredine 19. i poËetka 20. stoljeÊa, a do danas suse u njemu zadræali mnogi termini razliËitogporijekla: ping-pong, pim-pam, servis, bekend,forhend, pehholder, finta...

©PORTSKA TERMINOLOGIJA

Piπe Darija OmrËen

Stolni tenis -'mali tenis' zamnogo ljudi

Werner Rittberger

Cornelia Vaida iTamara Boroπ


45

kada je i πport dobio novo ime - stolni te-nis (engl. table tennis). Meunarodni jestolnoteniski savez (Fédération Interna-tionale de Tennis de Table) utemeljen1926. godine u Berlinu, a prvo je svjet-sko prvenstvo odræano 1927. u Londonu.Godine 1988. na Olimpijskim igrama uSeulu stolni tenis postaje olimpijskimπportom.

RijeË servis vjerojatno je iz etruπËanskog

Danas je naziv ping-pong u brojnim je-zicima, na primjer, hrvatskom, engle-skom, njemaËkom, ali i u talijanskom(Mazza, 2002., 159.) itd., ostao kolokvi-jalni naziv za stolni tenis, a u englesko-me se jeziku Ëak rabi i kao glagol u zna-Ëenju brzo se kretati naprijed-natrag, br-zo se premjeπtati s jednog mjesta na dru-go ili brzo se ili pravilno mijenjati (Ran-dom House Webster’s UnabridgedDictionary, 1999.). Termini koji se da-nas rabe u stolnome tenisu vrlo su sliËniterminima u 'obiËnom' tenisu.

U hrvatskome se jeziku rabe tuice,odnosno anglizmi poput forhenda (engl.forehand), bekenda (engl. backhand),servisa (engl. service) itd. Hrvatski je na-ziv za potonji navedeni struËni naziv -servis - poËetni udarac. RijeË servis jelatinskoga podrijetla u kojemu glagolservire znaËi biti rob, ili sluæiti, a premaLongman Dictionary of ContemporaryEnglish (2005.) rijeË vjerojatno dolazi izetruπËanskog. Iz latinskoga je rijeË naj-prije uπla u starofrancuski - servise ili

service, a zatim u srednjoengleski (Ran-dom House Webster’s UnabridgedDictionary, 1999.).

Penholder podsjeÊa na naËindræanja olovke

Jedan od najzanimljivijih naziva ustolnome tenisu je naziv penholder. Ri-jeË dolazi od engleskoga penhold(er)grip - dakle, rijeË penholder koja se rabiu hrvatskome jeziku je anglizam, u nje-maËkome (der Penholder) takoer itd.RijeË penholder u opÊem engleskom je-ziku oznaËava dræaË, odnosno stalak zakemijsku olovku u koji se ona stavlja ta-ko da se njezin vrh stavlja u dræaË/stalak,pa olovka stoji uspravno (Random Hou-se Webster’s Unabridged Dictionary,1999.).

RijeË penholder iz opÊeg jezika uπla jeu struËni πportski jezik u kombinaciji srijeËju grip, πto je na engleskome hvat, ipostala struËnim terminom u stolnometenisu u kojemu oznaËava naËin dræanjastolnoteniskog reketa tako da je drπka re-keta postavljena izmeu palca i kaæiprstai okrenuta prema gore (DUDEN - De-utsches Universalwörterbuch, 2003., str.1194). SliËnost je izmeu poloæaja olov-ke u njezinom dræaËu/stalku i naËina ka-ko je postavljen reket u πaci prigodomhvata koji se zove penholder oËigledna -vrh se olovke stavlja u dræaË, a dio za ko-ji se olovka dræi prigodom pisanja okre-nut je prema gore, baπ poput reketa u to-me hvatu u kojemu je glava reketa okre-nuta prema dolje, a drπka prema gore.

Meutim, pravi je razlog nazivu pen-hold(er) grip Ëinjenica da takav naËin dr-æanja reketa podsjeÊa na naËin dræanjaolovke prigodom pisanja.

Finta na starofrancuskom -pretvarati se

Drugi naziv u engleskome jeziku za je-dan od naËina dræanja reketa je shake-hands grip, dakle, u slobodnome prijevo-du hvat prigodom kojega se drπka reketadræi tako kao da se s njome rukuje, poputrukovanja pri susretu ili upoznavanju snekom osobom, s time da je kaæiprstπake ispruæen i njime se pridræava reket(World Book Millenium 2000., 1999.).

Jedan od naziva udaraca po loptici ustolnome tenisu je finta (Uzorinac,1997., str. 132), Ëiji je cilj zbuniti proti-vnika i lopticu odigrati u smjeru drugaËi-jem od onoga koji oËekuje protivnik. Ri-jeË finta (engl. feint) u srednjoengleski jeuπla izmeu 1275. i 1325. godine (Ran-dom House Webster’s UnabridgedDictionary, 1999.), i to iz starofrancu-skog - feinte, πto u francuskome dolaziod glagola feindre, koji znaËi pretvaratise, odnosno simulirati.

Literatura

1. Boggan, T. i Neuberger, L. (1993.-1999.),Table tennis. Microsoft® Encarta®Encyclopedia 2000. ∂ 1993-1999Microsoft Corporation

2. DUDEN - DeutschesUniversalwörterbuch. (2003.), 5. izdanje.(str. 1194). Mannheim: BibliographischesInstitut & F. A. Brockhaus Ag,Langenscheidt KG

3. HickokSports.com (2008.), Sports history.Table tennis

4. http://www.hiskoksports.com/history/tabltenn.shtml. S mreæe skinuto: 19. 5.2008.

5. Longman Dictionary of ContemporaryEnglish. (2005.), Writing AssistantEdition CD-ROM. Pearson EducationLimited

6. Mazza, D. (2002.), Oxford paperbackItalian Dictionary. Italian-English.English-Italian (str. 159). Oxford: OxfordUniversity Press

7. Random House Webster’s UnabridgedDictionary. (1999.), V2.2 for 16bitWindowsTM systems, V3.0 for 32bitWindowsTM systems, Random House, Inc.Collexion Reference Software (1998)Lemout & HousepieTM

8. Uzorinac, Z. (1997.), Stolnoteniski ABC(str. 132). Bjelovar: Prosvjeta

9. Wikipedia - The Free Encyclopdia(2008.), Table tennis.http://www.en.wikipedia.org/wiki/Table_tennis. S mreæe skinuto: 19. 5. 2008.

10.World Book Millenium 2000. (1999).Table tennis. World Book Inc.

ZoranPrimorac


Svakom fotografskom motivu,pa tako i πportu, moæe sepriÊi na razliËite naËine.

Neπto od toga pogledajte na ovimstranicama. Æeljeli bismo da,gledajuÊi ove fotografije,razmiπljate o tome koliko je vaæna,presudna tehniËka perfekcija uslici, a kada se moæe donekle izapostaviti, u sluËajevima ako je jefotografija funkcionalna,informativna i izraæajna.

Fotografija je, rekli bi znalci, loπa uprvom redu zbog kompozicije (likovi

sa strane rezani rubovima slike, odrezaneigraËeve noge i drugo), a svakako jezanimljiva jer prikazuje odluËujuÊitrenutak. Fotograf je reagirao u pravitrenutak i vidimo ono πto ni mnogisudionici utakmice nisu mogli zamijetitina isti naËin.

I ova snimka ima sliËne, nazovimo totako, propuste. RabeÊi πirokokutni

objektiv, autor je uspjeπno prikazaodinamiËnost i æar igre, iako je pritomigraË u prvom planu rezan rubovimaslike, na lijevoj strani slike pojavljuju seneka ruka i sjena, pa je djelomiceærtvovana oπtrina. Usprkos svemu iærtvujuÊi tehniËku perfekciju, punfotografski pogodak.

Poziranje za snimanje? Manekenskapoza? Moæda, ali fotografija plijeni

pozornost u prvom redu zbog boje(trostruki crveni koloristiËni akcenti,ukljuËujuÊi zeleni travnjak ukomplementarnoj boji). Treba pohvaliti idobro odabran format slike, Ëime jenaglaπen prostor. Sve u svemu, okuugodno!

Fotografija za koju moæemo dvojitigdje je snimljena, na πportskom

terenu ili u studiju uz pomoÊ rasvjete.Djeluje kao ovo drugo. Esteskiprofinjeno, prava je suprotnost ostalimfotografijama koje smo danas objavili naovim stranicama. Mogli bismoeventualno povuÊi paralelu s treÊomfotografijom.

Snimak maratona koji obiljeæavaneobiËan, donji kut (rakurs)

snimanja, izraæen prednji plan trkaËicemaratona, pri Ëemu su blagomneoπtrinom naglaπeni pokret i dinamikakretanja, opÊa nagnutost slike (sve visi),izraæena dubinska oπtrina u slici… iponovno ista priËa. Zanemarive su brojnepogreπke, jer je dobiveno i izraæeno onobitno.

Vaæno je prepoznati koliko je i kada presudna tehniËkaperfekcija na fotografiji, i onda o tome voditi raËuna, akada se moæe donekle i zapostaviti - ako je fotografijafunkcionalna, informativna i izraæajna

Piπe Kreπimir MikiÊ

©PORTSKA FOTOGRAFIJA

1

3

2

©port nadrugaËiji naËin

4

5

2

1


5

Digitalna fotografija donijela je niz novih naziva, poput kompresije.Latinska rijeË comprimere znaËi sabiti, zbiti, zgusnuti. Kakve toveze ima s fotografijom? ©to se tu zguπnjava, zbija? Znamo da sufotografije, koristimo li kompjutorski æargon, "teπke", da zauzima-ju puno mjesta. Upravo kompresijom one se mogu smanjiti. Mno-gi se pitaju dolazi li pritom do gubitaka, kojih i Ëega. Moæda ipaktreba ostaviti fotografiju u njezinoj punoj rezoluciji? Digitalniaparat, to znamo, omoguÊuje podeπavanje rezolucije, ovisno onamjeni fotografije (internet, projekcija, printanje, izrada slika napapiru, tisak…), ali i stupnjeva kompresije.

NajËeπÊe rabljena kompresija je JPEG. RijeË je o tome da se traæepikseli koji imaju pribliæno istu vrijednost boje i svjetloÊe. Zabiljeæi

se prvi piksel i ukupan broj ponavljanja. Tako se fotografija kom-primira i πtedi prostor na memorijskoj kartici. Kad komprimiranusnimku otvorimo na raËunalu, odgovarajuÊi program oËitava prvipiksel i podatke o pikselima iste vrijednosti i tako formira sliku.BuduÊi da svaki piksel nema jednaku vrijednost, javljaju se gubicipodataka. Naime, program traæi sliËnosti meu njima.Pri dekompresiji se viπe ne mogu oËitati originalni podaci pa se po-javljuju popratne pojave, poput neoπtrine, mutnih rubova na mo-tivima. Naravno, πto je stupanj kompresije bio veÊi, to su gubicividljiviji. Posebice treba biti oprezan s Ëinjenicom da, ako smo sni-mali u JPEG-u, a nakon toga sliku obraivali u nekom od progra-ma za obradu slika, nikako ne bismo smjeli usnimavatiu istom formatu, jer Êe tada gubici glede kakvoÊe bitijoπ veÊi. Stoga tada rabite neki drugi format.

Fotografski savjetnik

Ova se fotografija odlikuje neobiËnimhorizontalnim formatom. Puna je

onog πto se u fotografskom poslu znanazivati elementarnim pogreπkama, kaoπto je cjelokupno nagnuÊe slike u lijevustranu, rezane, kako to kaæemo, glave inoge igraËa i joπ poneπto (dominacijapromidæbenih poruka). Postavlja se,meutim, pitanje: kako je trebao pristupitifotograf? ©to je vaænije? TehniËko-estetska perfekcija ili reportaænazabiljeæba dogaaja tijekom igre? Drugi jeproblem koliko gledatelj slike zaista moæedo kraja shvatiti πto se dogaa u dvorani ikoliko su ove pogreπke stoga opravdane?U naπem odabiru fotografija ovo jeprimjer za razmiπljanje.

4

6

3

6

47


48

P U B L I C I S T I K A

Treneri tijekom stoljeÊa

Hajdukovi treneriAutor: Jurica GizdiÊGlavni urednik: Mihovil RadjaOblikovanje i priprema za tisak: Zoran JuriÊ,Studio ACMEGodina i mjesto izdavanja: 2008., Split Stranica: 136, format: 21x27 cmIzdavaË: HNK HajdukTisak: Sutontisak, Split

N ogometni klub Hajduk za tri godine proslavit Êe svojustotu obljetnicu postojanja. O njemu su napisane

brojne knjige, a joπ jedna u nizu autora Jurice GizdiÊaposveÊena je trenerima koji su vodili seniorske momËaditog kluba od 1911. do 2008. godine. Treneri su vrlo vaæandio svakog kluba, Ëesto je njihova uloga puno viπe od samotrenerske, oni su oËevi, prijatelji, struËni suradnici,kritiËari, povjerenici, sve πto nekog nogometaπa ili cijelumomËad pokreÊe i dræi kao cjelinu koja u sportu postajeprepoznatljiva, usudit Êemo se reÊi - legenda.

U Hajduku je bilo puno trenera: neki su ostali vrlokratko, a drugi su se zadræali puno dulje, treÊi su bilisezonu-dvije, dolazili i odlazili, Ëetvrti su postali legende, apete se puno manje pamti, ali svi su slagali priËu kojaHajduk Ëini prepoznatljivim i ljubimcem mnoπtva navijaËa.

Prvi trener Oldrich Just i posljednji, ovosezonski, RobertJarni, treneri su Ëijim portretima poËinje i zavrπava knjiga.Za svakog su tu biografija, dolazak i trajanje na trenerskojpoziciji, te rezultati koji su im obiljeæili karijeru u tomrazdoblju. Svakom treneru autor je posvetio jednak prostor,pokazujuÊi i tako njihovu vaænost u razvoju kluba, a svakije predstavljen i fotografijom. Autor je svjestanprolaznosti, ali i vaænosti svih koji suklub oblikovali jer, kakokaæe, "Svi smomiprolazni,samoHajdukæivivjeËno!"

Recenzentknjige jeAnte DoriÊ,predgovore sunapisalipredsjednikSkupπtineHajduka dr. AnteNosiÊ ipredsjednik Zboratrenera HNS-a mr.sc. Fredi Fiorentini.

Nogomet perom znalca

Bronca 98Autor: Branko StipkoviÊUrednik: Ivica KihaliÊOblikovanje i priprema za tisak: ©tefica Zgorelec,Pero RaguæGodina i mjesto izdavanja: 2008., ZagrebStranica: 152, format: 15x21 cmIzdavaË: Sportske novosti, ZagrebTisak: Tiskara Vjesnik d.d.

N ogomet, ta najvaænija sporedna stvar na svijetu,ispunjava i ove godine svaki dom u Hrvatskoj i

Europi, jer je Euro 2008. kulminacija nogometa na Staromkontinentu. I, dok se niæu i oËekuju nove pobjede, na velikitrijumf hrvatske nogometne vrste podsjeÊa nas novinarSportskih novosti Branko StipkoviÊ. Taj vrsni pisacprisjetio se svih dogaaja koji su obiljeæili Euro prije desetgodina.

Knjigu je podijelio u πest poglavlja: Kvalifikacijskiciklus; Zavrπni turnir; Uspomene, uspomene; Gdje su bili,πto rade; Deset godina poslije i Utakmice. StipkoviÊ jeknjigu napisao stilom koji odlikuje i njegov novinarskiizriËaj, izvjeπtajno precizno, a opet s puno iskriËavih,reporterskih opaski i detalja iz vremena kvalifikacija itijekom prvenstva. Tu ima anegdota, izjava, opaæanja ikomentara sudionika, zabiljeæenih rijeËi nogometaπa,navijaËa, komentara stranih novina i svega πto je prije desetgodina pratilo nastupe Vatrenih. Teπko je izdvojiti nekopoglavlje kao najbolje i najvaænije, ali ono s prisjeÊanjimanogometaπa na vaæne detalje i trenutke s Eura 98. pokazujesve emocije s kojima su prolazilikvalifikacije i prvenstvo, pokazujeih iz joπ jednog kuta, kutasenzibilnosti, kojije karakteristikasvih velikihsportaπa.

Knjiga jeilustrirana brojnimfotografijama sutakmica, privatnihtrenutaka i javnihnastupa urednikafotografije SN-aRoberta Valaia i izarhive Sportskihnovosti.

Zbog svega togaknjiga Bronca 98 vrlo jeËitljiva, Ëak i onimakojima nogomet nijenajvaænija sporedna stvarna svijetu.


Piπe Milena DragiπiÊ

Æivot ispunjen æivotom

DolinarAutori: Gordan GrliÊ Radman, Miroslav Novak,Zdenko UzorinacGlavni urednik: Miroslav NovakOblikovanje i priprema za tisak: MiroslavSkorupskiGodina i mjesto izdavanja: 2004., Zagreb Stranica: 192, format: 18x24,5cmIzdavaË: Stella Film, ZagrebTisak: Viatoni

U suvremenom svijetu sporta, kada se u postizanjurezultata zaboravlja rezultat æivota, treba se zaustaviti

i proËitati knjigu trojice autora - GrliÊa Radmana, Novaka iUzorinca - o æivotu, sportu i radu Æarka Dolinara.Podnaslov "Pet æivota u jednom" govori upravo o tomekoliko je bio poseban Æarko Dolinar.

Sportski æivot obiljeæio je stolnim tenisom, profesionalnimedicinom i veterinom, a slobodno vrijemekolekcionarstvom i humanitarnim radom. Vitalnost,zainteresiranost za svijet i æivot te neumornost u sportu iradu doveli su ga na vrh svega Ëime se bavio. Iako je samgovorio da je "sve u mom æivotu, Ëitavu karijeru, odrediosluËaj", prije bi se moglo reÊi, nakon Ëitanja knjige, da suDolinarov æivot odredili strast i uporan rad koji ga jeradovao.

Bogato ilustrirana fotografijama i dokumentima izcijelog njegovog æivota, te pismima, mislima i porukama,knjiga je vrlo zanimljiva za Ëitanje, ipodsjetnik da prije svega trebauæivati u sportu kojiodaberemo, a uDolinarovomsluËajubio jeto stolnitenis.

StoljeÊe nogometa u Koprivnici

NK Slaven BelupoKoprivnica 1907.-2007.Autori: Branko Pleπe, Goran »iËin-MaπanskerUrednik: Branko PleπeOblikovanje i priprema za tisak: GrafiËar d.d.,LudbregGodina i mjesto izdavanja: 2008., KoprivnicaStranica: 340, format: 23x33 cmIzdavaË: NK Slaven Belupo, KoprivnicaTisak: GrafiËar d.d., Ludbreg

S vaki grad u Hrvatskoj ima svoju dugu i bogatu povijest.Dio je te povijesti i sport. U Koprivnici, gradu bogate,

duge tradicije koja traje osam stoljeÊa, posljednjih sto godinaigra se i nogomet. O njemu, njegovoj povijesti i znaËaju kojije imao i ima za taj grad i za Hrvatsku, pisali su autoriBranko Pleπe i Goran »iËin-Maπansker, u monografijiposveÊenoj Nogometnom klubu Slaven Belupo.

Podijeljena u sedam poglavlja, bogato ilustrirana arhivskimdokumentima i fotografijama, knjiga je vaæan dokument rastai razvoja nogometa u tom kraju, kluba i njegova statusa iutjecaja na druπtvene dogaaje, kao i njih na nogomet uturbulentnim vremenima u povijesti naπih krajeva. Dojmljivaje Ëinjenica da u svojoj stogodiπnjoj povijesti taj klub nijedjelovao samo dvije godine, i to u razdoblju od 1927. do 1929.

Vrijednost je ove monografije i u tome πto sadræi mnoπtvopodataka koji su tako spaπeni od proπlosti i zaborava - odimena igraËa, trenera, vodeÊih ljudi, gradnje stadiona, dorezultata u nacionalnim ligama i svih utakmica odigranih nameunarodnoj sceni. Ti su podaci obraeni utekstu, ali su i posebno navedeni na krajuknjige, vrlo pregledno, pogodinama, imenima idogaajima. Stogaova monografijazasluæuje mjesto ubiblioteci svakogpoπtovatelja sporta inogometa.

Predgovormonografiji o SlavenuBelupu napisali supredsjednik klubaStanislav BiondiÊ,direktor Robert Markulin,predsjednik Slaven Belupaod 1994. do 1999. NikolaFelak, predsjednik HNS-aVlatko MarkoviÊ te dr.Mladen Vedriπ, predsjednikHNS-a od 1988. do 1994.godine.

49


50

H rvatska Êe u Pekingu petiput nastupiti na Ljetnimolimpijskim igrama, a mje-

sec dana prije kraja kvalifikacijskogperioda olimpijskih je kandidataviπe nego ikad. Nastup u Pekinguosigurala su 97 sportaπa, a 8 ih joπima prigodu za to. Uz njih, πansu zaplasman na Olimpijske igre imaju ikoπarkaπi na srpanjskim kvalifikaci-jama u Ateni. To znaËi da bi u naj-boljem sluËaju u Peking moglo viπeod 100 hrvatskih sportaπica i spor-taπa!

Moæda je joπ vaænije to da Hrvat-ska nikad nije imala jaËu olimpijskureprezentaciju ni viπe kandidata zaodliËja. Naime, barem deset naπiholimpijaca odnosno momËadi imasasvim realne πanse za neku meda-lju.

VATERPOLISTI: RudiÊeva re-prezentacija osvojila je zlato naproπlogodiπnjem svjetskom prven-stvu u Melbourneu i naπi vaterpolistiuopÊe ne skrivaju ambicije da svjet-skom zlatu dodaju i olimpijsko.

RUKOMETA©I: Nakon europ-skog srebra i pobjede na kvalifika-cijskom turniru u Zadru »ervarova

Nastup u Pekingu osigurala su 97 sportaπa, 8 ih joπima prigodu za to, a πansu za plasman na Igre imajui koπarkaπi na srpanjskim kvalifikacijama u Ateni. U

najboljem sluËaju u Peking bi moglo viπe od 100hrvatskih sportaπica i sportaπa!

Stotinjak kandidata za Peking

Piπe Marin ©arec

USUSRET OLIMPIJSKIM IGRAMA

Blanka VlaπiÊ


51

momËad priprema se i za treÊi tur-nir, olimpijski, na kojem brani zlatoiz Atene.

ATLETI»ARI: Blanka VlaπiÊ jeod lipnja 2007. do lipnja 2008. nani-zala 26 pobjeda, osvojivπi zlatnemedalje u skoku uvis na Svjetskomprvenstvu u Osaki i Svjetskom dvo-ranskom prvenstvu u Valenciji. Pro-sjek skokova ove joj je godine preko202 centimetra.

Ivana BrkljaËiÊ sezonu je otvorilas tri hica preko 73 metra i trenutaËnoje meu pet naboljih svjetskih baca-Ëica kladiva. Ne treba zaboraviti daje na SP u Osaki u kvalifikacijamaostvarila najbolji rezultat u povijestisvih kvalifikacija na velikim natje-canjima (74,69).

PLIVA»I: Duje Draganja u obra-nu srebrne olimpijske medalje na 50metara slobodno kreÊe kao europskidoprvak u toj disciplini i svjetski re-korder na 50 metara slobodno u ma-lim bazenima (20,81).

Sanja JovanoviÊ je bronËana s eu-ropskog prvenstva i svjetska rekor-derka u 25-metarskim bazenima uneolimpijskoj disciplini (50 metaraleno), no njezin napredak na 100metara leno u poslednjih je godinudana impresivan.

Ç

Duje Draganja

Hrvatska vaterpolska reprezentacija

Sanja JovanoviÊ

Na dan 16.6.2008. broj kandidata po πportovima

OLIMPIJSKI broj ATL BIC BOKS DIZ GIM HRV JED JUDO KAJ PLIV RUK ST STR TAE TE TRI VES VATKANDIDATI kandidata

EVIDENTNI 97 10 3 2 0 2 0 10 0 2 11 20 6 4 2 6 0 4 15

“A” 4 1 0 0 0 0 0 0 0 0 3 0 0 0 0 0 0 0 0

“B” 4 1 0 0 0 0 1 0 0 1 0 0 0 0 0 0 1 0 0

ukupno 105 12 3 2 0 2 1 10 0 3 14 20 6 4 2 6 1 4 15


52

Ç

JEDRILI»ARI: Na OI u Pekin-gu plasiralo ih se Ëak 10 u sedam ka-tegorija! Europski doprvak IvanKljakoviÊ GaπpiÊ je, prema svimprognozama, jedan od glavnih favo-rita u klasi finn.

VESLA»I: Siniπa i Nikπa Skelinsu nakon bronce u osmercu 2000. uSydneyju i srebra u dvojcu bez kor-milara u Ateni za Peking najavilizlato. Nedavno su to i ponovili na-kon pobjede na Svjetskom kupu uMünchenu.

TEKVONDOA©I: Sandra ©ariÊje europska prvakinja u kategoriji do72 kg i bronËana s proπlogodiπnjegSvjetskog prvenstva, a Martina Zub-ËiÊ je europska doprvakinja do 59kg.

GIMNASTIKA: Filip Ude je eu-ropski doprvak na konju s hvataljka-ma, a na Svjetskom kupu u Tianjinuispred njega je bio samo svjetski pr-vak Xiao Qin. Izbornik naπe gimna-stiËke reprezenacije Tigran GoriËkitvrdi da je Udeovo olimpijsko odli-Ëje realnost.

TENISA»I: U Pekingu Êe nastu-piti sva Ëetvorica naπih najboljih te-nisaËa - LjubiËiÊ, AnËiÊ, KarloviÊ i»iliÊ, te Lovro Zovko u igri parova.LjubiËiÊ i AnËiÊ u Ateni su osvojilibroncu u igri parova.

Hrvatska rukometna reprezentacija

EVIDENTNI OLIMPIJSKI KANDIDATI

1. Blanka VLA©IΔ - atletika

2. Ivana BRKLJA»IΔ - atletika3. Marijo ©IVOLIJA JELICA - boks4. Marko TOMASOVIΔ - boks5. Radoslav ROGINA - biciklizam6. Matija KVASINA- biciklizam7. Vladimir MIHOLJEVIΔ - biciklizam8. Filip UDE - πportska gimnastika9. Tina ERCEG - πportska gimnastika

10. Petar CUPAΔ - jedrenje11. ©ime FANTELA - jedrenje12. Pavle KOSTOV - jedrenje13. Igor MARENIΔ - jedrenje14. Luka MRATOVIΔ - jedrenje15. Luka RADELIΔ - jedrenje16. Ivan KLJAKOVIΔ - GA©PIΔ - jedrenje17. Mateja PETRONIJEVIΔ - jedrenje18. Siniπa MIKULI»IΔ - jedrenje19. Marin LOVROVIΔ - jedrenje

20. Stjepan JANIΔ - kajak21. Emir MUJ»INOVIΔ - kanu22. Duje DRAGANJA -plivanje23. Sanja JOVANOVIΔ -plivanje24. Marko STRAHIJA - plivanje25. Mario TODOROVIΔ - plivanje26. GORDAN KOÆULJ - plivanje27. ALEXEI PUNINSKI - plivanje28. Tamara BORO© - stolni tenis29. Zoran PRIMORAC - stolni tenis30. Sandra PAOVIΔ - stolni tenis31. Rui Wu TAN - stolni tenis32. Andrea BAKULA - stolni tenis33. Andrej GAΔINA - stolni tenis34. Snjeæana PEJ»IΔ - streljaπtvo35. Suzana CIMBAL-©PIRELJA - streljaπtvo36. Josip GLASNOVIΔ - streljaπtvo37. Petar GOR©A - streljaπtvo38. Sandra ©ARIΔ - taekwondo39. Martina ZUB»IΔ - taekwondo40. Nikπa SEKLIN - veslanje41. Siniπa SKELIN - veslanje42. Ante KU©URIN - veslanje43. Mario VEKIΔ - veslanje44-56. HRVATSKA VATERPOLSKAREPREZENTACIJA 57-77. HRVATSKA RUKOMETNAREPREZENTACIJA

Pravo nastupa na Olimpijskim igrama, u ovom trenutku je ostvarilo joπ 13πportaπa i to 8 πportaπa s “B” olimpijskom normom iz atletike te 5 πportaπa s“B” olimpijskom normom iz plivanja.


53

Sukladno praksi zapoËetoj na Olimpijskimigrama u Atlanti 1996. i nastavljenoj uAteni 2004. godine, Hrvatski olimpijski

odbor i u Pekingu Êe imati Hrvatsku kuÊu, pre-poznatljiv, atraktivan i funkcionalan prostornamijenjen hrvatskim sportaπima, gospodar-stvenicima, novinarima i svim ostalim gostimaOlimpijskih igara.

U tu svrhu je HOO u suradnji s hrvatskimveleposlanstvom u Pekingu osigurao prostor natreÊem katu hotela Zhaolong, koji Êe opremiti usuradnji sa sponzorima. Saloni Hrvatske kuÊenamijenjeni su prezentacijama hrvatskog turi-zma, gospodarstva i umjetnosti, poslovnimsastancima, ali i proslavama uspjeha hrvatskihsportaπa. Kao i u Ateni, Hrvatska kuÊa bit ÊeobogaÊena i gastronomskom ponudom koju osi-gurava HOO-ov sponzor Podravka.

Iskustva iz Atlante i Atene pokazuju da jeHrvatska kuÊa mjesto susreta, druæenja i raz-mjene informacija, nuæno svima koji Êe za vri-jeme Olimpijskih igra boraviti u Pekingu.

PRESS CENTARZbog velikog zanimanja akreditiranih i nea-

kreditiranih novinara te njihovih redakcija, usklopu Hrvatske kuÊe uredit Êe se i prostor zaizvjestitelje, sa svim potrebnim uvjetima za rad.

Press centar Hrvatskog olimpijskog odbora na80 Ëetvornih metara prostora novinarima ÊeomoguÊiti praÊenje dogaaja na olimpijskimboriliπtima, razgovore sa sportaπima te pisanje islanje tekstova, a u tu svrhu u spomenutom pro-storu na raspolaganju Êe biti:

- 8 internetskih prikljuËaka- 8 stolnih raËunala- printer- telefon- faks- TV-plazma- projektor s platnom

- dvorana za press konferencije- studio HTV-a.

U press centru Êe se svakodnevno od 8. do24. kolovoza odræavati konferencije za novina-re s najboljim hrvatskim sportaπima, trenerima isportskim duænosnicima, ali i s politiËarima iostalim zanimljivim gostima Hrvatske kuÊe,razliËitih zvanja i zanimanja.

Hrvatska kuÊa


HRVATSKA KUΔA KAO MODEL

Pod predsjedavanjem predsjednika Europ-skih olimpijskih odbora (EOC) PatrickaHickeyja, u talijanskom Sorentu odræan je 22.do 25. svibnja seminar o pripremama ËlanicaEOC-a za OI Peking 2008., dopinπkoj kontrolii organizaciji nacionalnih olimpijskih kuÊa.Hrvatski olimpijski odbor, koji je zastupao gla-vni tajnik Josip »op sa suradnicima, pomoÊni-kom za olimpijski program Damirom ©egotomi pomoÊnikom za marketing Rankom Δetkovi-Êem, predstavio je na poziv EOC-a model Hr-vatske kuÊe u Pekingu, prema ocjeni europskiholimpijskih odbora jedinstven po mnogoËemu.

Naime, ujedinivπi hrvatske πportske i gospo-darstvene interese i njihove potencijale, HOOje u suradnji s Hrvatskom gospodarskom ko-morom, Hrvatskom turistiËkom zajednicom iuglednim tvrtkama kao πto su Podravka, Adri-atica.net i gradom KorËulom potpuno obliko-vao organizaciju nacionalne kuÊe na Igrama,πto Hrvatsku izdvaja od uobiËajenih rjeπenja.U KuÊi, organiziranoj pod nazivom "Hrvatska- domovina Marka Pola", bit Êe press centarHOO-a, studio Hrvatske radiotelevizije i mje-sto susreta gospodarstvenika i drugih javnihuglednika u vrijeme Igara u Pekingu.

ODRÆANE 12. IGRE OTOKA

Na francuskom prekomorskom otoku Gva-dalupi od 24. do 30. svibnja 2008. godine odr-æane su 12. Igre otoka na kojima je sudjelova-la i hrvatska korËulanska sportska delegacijapredvoena dogradonaËelnikom KorËule Duπ-anom Kalogjerom, voditeljicom Odjela za me-unarodnu suradnju HOO-a Ljiljanom Ujlaki©ubiÊ i voom sportske delegacije Æarkom Lo-zicom.

U treÊem nastupu otoka KorËule na Igramasudjelovalo je 27 korËulanskih sportaπa, i to uplivanju, atletici, stolnom tenisu, tenisu i ruko-

metu. InaËe, na opÊoj skupπtini Organizacij-skog odbora Igara otoka (COJI) odræanoj 27.svibnja ove godine u Pointe a Pitreu KorËula jeprimljena u punopravno Ëlanstvo te organiza-cije. SljedeÊe Igre otoka odræat Êe se na talijan-skom otoku Elbi, a KorËula bi trebala biti do-maÊin Igara 2014. godine.

INA ZA HRVATSKI ©PORT

Hrvatski olimpijski odbor (HOO) i Ina po-tpisali su 19. svibnja ove godine ugovor o su-radnji. U nazoËnosti predsjednika HOO-a Zla-tka Mateπe, ugovor su potpisali glavni tajnik

HOO-a Josip »op i direktorica Sektora korpo-rativnih komunikacija Ine Maja Zovko Miho-liÊ. Potpisivanjem ugovora s HOO-om uglednanaftna kompanija Ina obnavlja Ëlanstvo u Hr-vatskoj olimpijskoj obitelji na godinu dana ustatusu godiπnjeg Ëlana, iskazujuÊi i tako viso-ki stupanj odgovornost i skrbi za πportsku za-jednicu u Hrvatskoj i njenu ulogu u meunaro-dnom πportu.

Hrvatski olimpijski odbor, voen naËelimadobrog gospodara, Ëlanstvo Ine u hrvatskojolimpijskoj marketinπkoj obitelji prihvaÊa sodgovornoπÊu vrhovne πportske institucije ko-ja skrbi o programu javne potrebe πporta na dr-æavnoj razini, a posebice u godini Olimpijskihigara i priprema za nastup hrvatske olimpijskedelegacije za OI Peking 2008. godine.

54

NapisalaRadica Jurkin

OD OLIMPA DO OLIMPA

Glavnidogaaji u Hrvatskom

olimpijskomodboru

ERICSSON ZA RA»UNALNI KARTONOLIMPIJACA

Od danas niπta neÊe biti isto, barem πto se ti-Ëe zdravstvene skrbi o vrhunskim πportaπima,za koje je vodeÊa kompanija globalnih komuni-kacija Ericsson Nikola Tesla jedinstvenim apli-kativnim sustavom umreæila vrhunska raËunal-na znanja i tehnologije u zdravstvenu skrb oπportaπima HOO-a, izjavio je predsjednik Hr-vatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateπa nasveËanosti potpisivanja sporazuma o specijalnom partnerstvu dviju institucija, 13. lipnja u sje-diπtu Ericssona u Zagrebu.

Prema ocjeni predsjednika Zdravstvene komisije HOO-a prof. dr. sc. Borisa Labara, pred-stavljeni je projekt temelj buduÊeg Instituta za πportsku medicinu u funkcionalnom i virtual-nom smislu. ZahvaljujuÊi visokim struËnim znanjima i tehnoloπkim inovacijama aplikacijaomoguÊuje pristup zdravstvenom kartonu bilo gdje, bilo kada i bilo kojem ovlaπtenom ËlanulijeËniËkog tima koji radi sa πportaπima, omoguÊuje uvid u njihovu anamnezu, nalaze funkci-onalnih i drugih ispitivanja, rezultate laboratorijskih pretraga te podatke vezane uz antropome-triju i ostale osobitosti πportaπa.

Za poËetak u raËunalnom sustavu zdravstvene skrbi naÊi Êe se olimpijski kandidati za Olim-pijske igre u Pekingu. U nazoËnosti brojnih uglednika hrvatskog πporta, Ëlanova VijeÊa HOO-a s predsjednikom HOO-a Zlatkom Mateπom na Ëelu, predstavnika nacionalnih πportskih sa-veza, predsjednika Zdravstvene komisije HOO-a Borisa Labara, pomoÊnika glavnog tajnikaHOO-a za marketing Ranka ΔetkoviÊa, pomoÊnika za financije i informatiku Kreπimira Rao-sa, voditeljice zdravstvene skrbi u HOO-u Mimi Vurdelje te predstavnika medija, ugovor supotpisali glavni tajnik HOO-a Josip »op i predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle Gor-dana KovaËeviÊ.


55

PO 100.000 KUNA ÆUPANIJSKIMZAJEDNICAMA

ZajedniËka donacija Hrvatskog olimpijskogodbora (HOO) i Hrvatske lutrije, 100.000 ku-na, namijenjena πportskim æupanijskim zaje-dnicama, stigla je na adresu ZagrebaËkogπportskog savezu (Z©S) 28. travnja, za sanaci-ju ©portsko-rekreacijskog centra Trnje. Tajvrijedan Ëek preuzeo je predsjednik Z©S-a To-mislav ©epec na prigodnoj sveËanosti u zagre-baËkom klubu Fortuna, vlasniπtvu Hrvatske lu-trije.

IzvlaËenjem ædrijeba koji je obavila atleti-Ëarka Danijela GrgiÊ 20. svibnja upriliËena jesveËanost donacije sto tisuÊa kuna HOO-a iHL-a Zajednici πportskih saveza i udrugaSplitsko-dalmatinske æupanije. »ek je uruËenpredsjedniku Zajednice Zdravku OmrËenu unazoËnosti brojnih uglednika splitskog i æupa-nijskog sporta u Domu kulture u RunoviÊima.

Sportski savez Bjelovarsko-bilogorske æu-panije svojih je sto tisuÊa kuna dobio 16. lipnjau Ëeku na prigodnoj sveËanosti na ©portsko-re-kreacijskom centru u Velikoj Pisanici.

»elnici HOO-a Zlatko Mateπa i Josip »op,vodstvo Hrvatske lutrije ©ime BuliÊ i Josip ©a-riÊ te pomoÊnica glavnog tajnika HOO-a AlmaPapiÊ, Ëiji Ured za programe lokalnog πportaHOO-a koordinira ZajedniËkim programompotpore, zadovoljni su dinamikom koriπtenjafonda predvienog za potporu projektima æu-panijskih πportskih zajednica.

PORE» DOMAΔIN IGARA MLADIH 2009.?

Predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa i poreËkigradonaËelnik Edi ©tifaniÊ potpisali su 17. svi-bnja 2008. pismo namjere o isticanju kandida-ture Grada PoreËa za organizaciju 2. Igara mla-deæi jugoistoËne Europe, Ëiji je Hrvatska do-maÊin 2009. godine. InaËe, PoreË je od travnja2008. novi Ëlan Hrvatske olimpijske obitelji,Ëime je postao prvi grad u statusu marke-tinπkog partnera Hrvatskog olimpijskog odbo-ra.

InaËe, potpisivanjem OpÊeg sporazuma osuradnji ministara zemalja jugoistoËne Europena sastanku 2006. godine u Istanbulu, a pod vi-sokim pokroviteljskom VijeÊa Europe, Igremladeæi su prva regionalna viπeπportska prire-dba za mlade πportaπe od 14 do 18 godina, aodræavat Êe se svake druge godine.

KINESKI NAROD NIJE SAM

U znak solidarnosti s kineskim narodom,njegovom predsjedniku Hu Jintau, zbog ærtavapotresa koji je 12. svibnja pogodio pokrajinuSichuan, u ime hrvatske olimpijske obitelji Ëel-

nici HOO-a Zlatko Mateπa i Josip »op uputilisu 13. svibnja na adresu Kineskog olimpijskogodbora i njihova predsjednika te glavnog tajni-ka, Lia Penga i Luzenga Songa, izraze dubo-kog suosjeÊanja i solidarnosti. U znak solidar-nosti cjelokupne meunarodne olimpijske obi-telji, Meunarodni olimpijski odbor je u dogo-voru s Organizacijskim odborom Olimpijskihigara u Pekingu (BOCOG) odluËio doniratimilijun dolara potpore.

©PORT KAO HRVATSKA BA©TINA

Hrvatski πport puno je plodonosniji nego πto seskrbi za njegovu ulogu u povijesti hrvatskogdruπtva. Upravo zato smatramo se pozvanimamobilizirati sve koji mogu doprinijeti oËuvanjunjegove baπtine, i za hrvatsku i za meunarodnuzajednicu, glavna je poruka Skupπtine obnovlje-nog Hrvatskog druπtva za povijest πporta odræaneu Zagrebu 31. svibnja, pod predsjedavanjempredsjednika Darka DujmoviÊa.

Hrvatsko druπtvo povijesti πporta istaknulo je idobre primjere skrbi o povijesti, kao πto su Muzejπporta u Splitu u osnivanju, Hrvatski πportski mu-zej, publicistiËka izdanja autora osjeËke, splitske,zagrebaËke, ali i drugih πportskih zajednica. Do-bar primjer je Ëasopis HOO-a Olimp, u Ëijem pri-logu se veÊ desetu godinu nastoji nadoknaditi cje-loviti Ëasopis Povijesti hrvatskog πporta, koji jeizlazio do 1999. godine.

Za poticanje istraæivaËkog struËnog rada, pu-bliciranja te drugih oblika Ëuvanja i prikupljanjaarhivske i povijesne grae, Druπtvu je nuæna πiradruπtvena i πportska potpora: od sveuËiliπnih in-stitucija do nacionalnih πportskih saveza i πport-skih zajednica æupanija te sveuËiliπnih i znanstve-

nih institucija. Stoga Êe Druπtvo o toj temi veÊove godine odræati javne tribine i rasprave.6

SVIBANJSKA PROSLAVA ©PORTA ZA NAJMLA–E

Pod motom "I ja Êu biti olimpijac", Olimpij-ski festival djeËjih vrtiÊa Hrvatske 2008. rije-Ëkim je susretom djevojËica i djeËakapredπkolske dobi na Kantridi 4. svibnja ozna-Ëio mjeseËnu, svibanjsku proslava πporta iolimpizma prema nacionalnom projektu Hr-vatskog olimpijskog odbora. Festival proslaveπporta i olimpizma najmlaih u Hrvatskoj, zadjevojËice i djeËake podjednako u Ëetiri atlet-ske discipline i u malom nogometu, odræan jeu 43 grada πirom zemlje, a sudjelovalo je 356"reprezentacija" djeËjih vrtiÊa i viπe od 14 tisu-Êa djece.

Projektu nacionalne promidæbe olimpizma -Olimpijskom festivalu - pridruæila se, treÊi putzaredom, hrvatska tvrtka djeËje obuÊe Ciciban.Projekt Ëiji je nositelj Ured za programe lokal-nog sporta HOO-a utemeljen je 2002. godine,a do danas je okupio viπe od 80 tisuÊa djecenajmlaih sudionika hrvatskog druπtva.

PROSLAVA KULTURE I OLIMPIJSKOG OBRAZOVANJAHrvatski olimpijski odbor (HOO) i Hrvatski zbor sportskih novinara (HZSN) predstavili

su u Ëetvrtak 5. lipnja u zagrebaËkom Novinarskom domu tri jedinstvena projekta kulture iolimpijskog obrazovanja u πportu o kojem skrbi HOO, a od kojih su dva uvrπtena u pro-gram Olimpijske solidarnosti Meunarodnog olimpijskog odbora (MOO) 2008. godine:serijal knjiga "Mali sportaπi" Vite SpasoviÊa i interaktivni edukativni CD "©portiÊi" RadiceJurkin. TreÊi je skladba "Olimpizma put", koju je u konkurenciji 26 zemalja meunarodnognatjeËaja MOO-a 2008. "Sport i glazba" ocjenjivaËki æiri uvrstio u osam najboljih.

Svaki projekt na svoj naËin ima za cilj motivirati najmlae za πport, pouËiti o njegovimznaËajkama i prednostima, promicati vrijednosti olimpizma te potaknuti druπtvo u odgojumladih u prijateljstvu, solidarnosti, dostojanstvu, odgovornosti i znanju. "Radi se o naokoneprimjetnim projektima, ali su oni od velike vaænosti za ukupni hrvatski πport jer se bavenajmlaima", kazao je na promociji projekata predsjednik HOO-a Zlatko Mateπa.

O vaænosti promicanja πportske kulture meu najmlaima govorili su i predsjednikHZSN-a, i sam bivπi πportaπ Jura Ozmec, ugledna televizijska novinarka Milka BaboviÊ teGoran OgurliÊ, glavni urednik VeËernjeg lista, u Ëijoj je distribuciji izdanje "Mali πportaπi".


GRAD PORE», »LAN HRVATSKE

OLIMPIJSKE OBITELJI














Documents

OLIMP-prelom 27 6/18/08 11:07 Page 1 BROJ 27 • LIPANJ …Olimpijskim igrama u Pekingu koje su "pred vratima" i koje Êe se odræati od 8. do 24. ... jedrenju, kajaku, plivanju, rukometu,