Upload
phungcong
View
250
Download
3
Embed Size (px)
Citation preview
Bpo] 4
STRUCN I CLANCI
BOJHOCAHIITETCKIf n PEr JlE.ll Crpana 421
UDC 616.718.72-001.5:617.36
Opcrativno lecenje intraartikularnihpreloma kalkaneusa sa dislokacijom
Zo ra n Popovic, .JO \ 'O Raj o\'ic
Vojuomcdi clnska ukademfja, Klinika za rraumatologiju i ortopcdiju. Beograd
Pre/omi kalkaneusa se uglavnam desavaju toel muskaraca, industrijskih radnika i imajuznacajne ekonomske reperkusije. lakoje modcmo opcrativno tccenje unapredtlo rezultatelecenja fwd mnogih bolesnika. joi uvek nema stm rne saglasllosti 0 klasifikaciji. Iecenju.operativnoj tehnici i postoperativnom lecenju. Kompjuterizovana tomografija je una.prcdila /laSt' saznanje 0 supstratu ovih preloma i omogucila konzistentnu analizu rezultata lecenja. CUj sm'remenog Iecenja je U operativnim metodama, unutrasnjoj fiksacijizavrtnjevima i plocicom /..TO: lateratni Kochcrov pristup. Del apri/a 1998.god. do jula2002.goel. Iecili smo operativno 6 intraartikularnih preloma kalkaneusa sa dislokacijom.Koristili smo lateralni pris tup po Kocheru uz wlll tra!mjli jiksaciju zavnnjevtma i ploci.com. Nije bilo injekcije. nemrastanja i loJ(· sanacije, Svi bolcsnici imaju bezbolnostopa10. knriste normalnu obucu i sposobni su za normalne aktivnosti,
K Ij u f ncr e ~ i : kalkau eus: prelomt: p re lomi, kemlnurlvnl ; p rclomt.fiksadja: htrurglj a. or topcdska , procedure.
Uvod
Kalkancus prenosi tczinu tela na podlogu i pruza snata n oslonac misicuna koji sc 7.3 njcga pripajaju. Trakcionckcstane trabck ulc se prufa ju ad donjeg kc rtcksa kalkaneusa,oak kompresivne konvcrgiraju da bi podrzale zadnju i prednju artikulamu fasetu (I). Socr i Remy su konstatovali kondcnzaciju komprcsivnih kostanih trabekula u talamlckomdelu kalkaneusa (2). Trakcionc i kompresivne kostane trubekule medusobno prave prostor ispod zglabnc povrsinekalkaneusa. poznat kao tzv. neutralni trougao (3).
Vecina preloma kalkancusa sc desava kod mugkaraca,
industrijskih radnika sa velikiru ckonomskirn repcrkusijarnai nesposobnoscu za rad od 3 do 5 godina (4-7). Iako je rnodcm a c pera tivna rchn ika unapredila rczultatc lccenja ov ihpovrcda kod rnnogih bolcsnika. jo~ uvek nema polpune S3
glasnosti u klasifikaciji, I c~cnju, operativnoj tchnici i postoperalivnom (oku ovih povreda (I).
Imraartikularni prelomi kalkaneusa sa dislokacijomposledica su high energy povrede. obi~no pri padu sa visinciii prilikom saobracajnog udesa. kada je teti na bolesnika pridcx.lirivanju podlogc konCClllrisana 03 petu. Pozicija slopala13 vrcrne povrcdivanja. sila koja n3 njega dclujc i kvalitctkosti odrcduju stcpeo kominucije i lokaciju fraklumih linija(4.8- 10).
Cilj rada je da se ukaze na novu klasifikaciju i novemetodc u lecenju intruartikularnih prelorna kalkaneusa sadislokacijom. Pre svcga ukazujemo na prednosti ostcosinteze spolja~nj i l1l pristuporn po Koch cru i potrebu da se ovajna6n Ic~enj a uvcdc i u nasu ortopedsku praksu.
Mct ode
U periodu od apri la 1998. god. do 26.07.2002. god. uKlinici za truurnatologiju i ortopediju Vojnorncdicinskeakademije uradena je ostcosinteza 6 intraartikularnih prelorna kalkaneusa sa dislokacijom ked 6 bolcsnika. Svi su bilirnuskarci, a apcracijc je obavia jedan hirurg. Prosccna starost je iznosila 36.4 god ina (od 16 do 62). Prcsecnn periodpracenja je iznosio 24,8 meseci (od 3 do 48 rncscci). Prcrnaetiologiji pad sa visine od oko 2 metra bin je ked 2(33.33%) bolcsnika. 2 (33.33 %) su imali saobracajni udcs.kod jcdnog (16.66%) bolcsnika sc radilo 0 cksplozivnoj po
\Tcdi lipa ..~vrstog blasta" i u jcdnom (16.66%) slu~aju subile u pitanju sportske aktivnosti. Svi su bili zatvorcni pre·lomi od kojih su 5 (83.33 %) bili lip III. a jedan 16,66% tipIV po Sandersu. Kcxl svih bolesnika preoperalivno je spro·vcdena dijagnoslika primenom slandardnc: radiogr<.lfijc 5(0·
pala u 2 pravca i aksijalni snimak kalkancus'l po Harrisu.Nakon sprovcdcnc preopcrativnc pripremc operacija je ra-
Popovic Z. Rajovic J. Vojnosanit Prcg12003; 60(4): 421-426.
Crpaua 422 BOJHOCAHIITETCKII nPErnE.Q Epoj4
SI. 2 - Komin utivni intraanikulami prelom kalkancusa
51. 1- Pristup po Kochcr-u
Mnoge studjje u novije vremc bave sc anafizom rczul
tata lecenja intraartikulamih pre loma kalkancusa sa dis lokacijom. One se mogu podcliti na one kojc analizuju ncopera
tivnc, one koje analizuju opcrativne metode lcccnja i na onekojc se bave poredenjem rezultata operauvncg i ncopcrauvnog leccnja (I). Dva vazna ugla vide se na bocnoj radiogra fiji kalkaneusa, Jedan od njih je Bohlcrov ugno i njegova
vrednost iznosi obicno izmedu 20 i 40 stcpeni , Prva Iinijakoja pravi eva] ugao povucena je ad najvge tackc prcd njcgprocesusa kalknncusa do najvise rackc postcriornc fasclc.Druga Iioija ide tangcncijalno do gomjc iviec lubera kallaneusa (I). Smanjcnje ovog ugla ukazuje oa kolaps noseccpo\'rsinc kalkaneusa (zadnja faseta) ~imc sc prt°nosi lelesmltclina napred.
Drugi ugao po Giscnu vidi sc direklno ispod latcralnogproccsusa tatusa i predstavlja dva snatna kortikalna krakakoj:l se pru}.aju I. leralno i prave 'upi ugao (4. II. 12).
Carr i saradnici (13) su ekspcrimcntalno iznxlili intraanikutame prelome kalkancusa kod 18 ampuliranih polko~
Icoica. Konstantno se zapa'.aju dvc primame fraktumc Hoije. Jcdna frakruma Jinija deli kalkancus na unuml nju j spa·Ija~oju poloviou. U nekim slutajevima sc fraktuma linijaproduUlv.l. u k.lbneokuboidni zglob. dok je u drugimrazdvajala prcdnju fasetu. Druga frakluma linija ddi k"lk<lneus oa prcdnji j zadnji dco, potinjuci spolja od Giscno\'og
Rrzultati
Ilisku sija
Na osnovu slandardnih RTG snimaka pcrpuna anatomska rekonstrukcija kalkancusa nakon ostcosinrczc i Z3T:.1stanja ]e posrignutu kod 3 (50%) bolesnika i svi su hili iz grupctip III po Sandcrsu. Kod jednog bolcsnlka iz eve grupe jeprimenjen monolitni ko~rani kaJem. Kao krajnji lshod, za
dovoljavajuca anatomska rekonstrukcija sa Bohlerovimuglom izmedu 0 i 20 stcpeni postignuta je kod 3 (50%) bolesnika, od koji h su dva bili u grupi preloma tip III.• jedanu grupi tip IV . Kod bolesni ka sa prclomom kalkancusa tipa
IV je, pored ostcosi ntczc. primcnjcn i mouoli tni konnnikalcm. Nije bilo infekcije. Kod 2 (33.33%) bolcsnika je doslo do rubne nckroze kozc u predelu operativnog reza, sto jenakon konrinuiranog previjanja zaraslo per secundum. Svibolcsnici. izuzev jcdnog kod koga je proslo 3 mcscca odoperacije, su u periodu od 6 mescci bili sposohni za uobi cajcnu zivotnu aktivnost. Mogli su da nose standardnu obu
CU, imali su bczboJan hod i oslonae na povrcdcno sropa to.Dvn bolcsnlka. od kojih jcdan star 16 godina i drugi 28 godina. osposobljeni su i zu rekrcativnu sponsku aktivnosi . Zasada nije bilo porrebe za dodamim operativnim zahvatima.
posebnone za artrodczom.
drugoj nozi. Oslonac na operisan u nogu zapocinjan jc 8 nedelja nakon operac ije postcpcno i progresi vno do gran iccbola uz kontinuiranu fizikalnu terapiju, Fiksacioni materijul
nije odslranjcn ni kod jcdnog bolesnika.
SI. ~ - Saniran prdolll sapotpunomanalomijom
subtalamog zg)oba
SI.3 - Ncposn:dni postopcrativni snimak
poslOpel1lrivno je poslavJjana imobiJjzacija porkolenom gipsanom tizmom tokom 3 nedeljc. Hod uz pomoe~t.aka bez oslonca 03 operisanu nagu wpOCinjao je prvogpostopcrativnog dana izuzev kod jednog bolesnika koji jeim:lo inlT:loni kuJ.rni prclom b lkoneuso bez dislobcijc no
dena u ishcmiji primenom lateralnog pristupa po Kocheru{slika I ). Bolesnik se na opcracionom srolu postavlja na bokiIi u pronaciju. Osteosinteza jc radena primenom slobodnihkortikalnih zavrtnjeva
od 3.5 nun i AO plocicamanjih dimcnzija kojese koriste kao neutralizacijske plocicc u hirurgiji acetabuluma. (slike2. 3 i 4). Monolitni ko~tani graft. uzct sa krilailijatne kosti, primcnjenje kod 2 (33.33%) bolesnika, kod I sa prelomom tip 1\1 i kod jednog sa prelomom lip IVpo Sandcrsu,
Gpoj 4 BOJHOCAHIITETCKII nPErflELl Crpana 423
ugla i ide mcdijalno. U nekim slucejcvima fraktuma linijaide medijalno cepajuci srednj u fasetu . Spolj a frakturn a linij aide na dole, a takodc i plantarno prema napred . Zajcdno e vedve fraktume Iinije rczultuju razlicitirn prelomima tipa jezi
ka iii deprc sijc zgloba. Ova je U skladu i sa nalazima drugthaurora (4 . 14, 15).
Dijagnostika kod ovih prcloma ukljucuje standardnuradiog rafiju stopala u 2 pravca (antcro postcriorni i profil ) iaksijalni snimak kalkaneusa po Harri su. Zbog udru zenostiprelom a knlkaneu sa sa povrcdom kicme neophodno jc urnditi uvek i rutinski snimak slabinske kicme ( I, 4 , 14). Ako
sumdardne radiografijc nc mogu da daju dovoljn o podatak a
a tipu preloma . potrebno jc uraditi kompju terizovanu tomografiju (CT) kalkan eusa. Nakon dobijanja podat aka 0 tipu
prcloma moguce je postaviti indikaciju 0 naeinu lecenja,bile ncopcrativ no iii opcrativno. Ukoliko sc odlucimo 7..<1
operutivno lecenj e, potrcbno jc irnati jasan stay da Ii radit ios teos intczu iIi subtalam u artrodcz u.
CT je unaprcdio nase saznanje 0 ovirn prelomi ma i
omogucio egzaktnijc praccnje rezultata njihovog lcccnj a(16-23 ). Na osnovu ovih saznanja Sa nders i saradnici su
1992. god. predlol:ili najn oviju klasifikaciju intraartikul arnih prclorna kalkaneusa (24. 25). Prema ovoj klasifik acijisvi prclomi bcz dislokacije bez obzira na broj frakturnih li
nij a svrstavaju se U lip I. Dvodelna fraktura zadnjc fasete scdefln ise k30 tip II. Ova grupa pre lorna deli se na tri podt ipa- tip IIA. liD i lie zav isno od Jokacijc prirnarne fraklurn c
linije. Tip III se karakt eri sc lrodclnim prelomom sa central ·nom deprcsijom fragmcnata. Podlipovi ove grupe prcloma
lIkljucliju lilA, IIlB i lIlC. Cetvorodelni prelom sa tcSkomkominucijom i ~csto sa j o~ vBe od 4 fragmcnta se ozna~ava
kao tip IV.
PrelolTIi tip l po Sandcrsu Ieee sc neopcrativno, eta ·sti~ n i lll z3voj ima. ranim pokrctima i izbegava njem osloncanarcdna 3 meseca. U odredenim situacija ma i prelomi sa
dislokacijom zahtevaj u neopcrativ no Ic~enjc. kao Sto su pcriferna vaskularna oholje nja. insulin- zavi sni dij abcli. otvoreni prelomi tc:zeg stepena. lose stanjc rnekih lkiva. II slu~aju masivnih bula na kofi . teski prolon girani edemi . kao iudrul:ene po l:ivol opasne povrede (I. 26, 27) .
Ukoliko je postavljcn a indik acija za opcrativno Ic~e
nje. pOl rcbno je da se operacija uradi najka snije 3 nedeljeod povrede. Preporu cuje se cek anje oct 7 do 14 dan a radi
smanjenja a toka. Opcracija se ilVodi u ishcmiji sa poveskorn na 350 mmHg. OpcrJtivni prislup je laleralni Kocheroy. ~ ij a incizija ima izglcd pra vog ugla . (stika I). Rctko
postoji potreba za kO~lanim graft om (I , 28- 30).Postopcrativno je potrebna irnobili zacija pOlkolen om
gipsanom ~ i zmom tokom 3 nedelje . Nakoo toga se nasi ~i
zma za hod joS tri ncdelje uz povrcrneno skid::mje i vefb a
nje. Oslonac sc z.1po~ i l1je 8 ncdclja oakon opcracijc. progre sivno do granicc bola ( I) .
Primama artrodcza sc prcporu~ujc kod bolesnika saprelomom tip IV po Sandersu (I ).
Carsby i Fitzgibbons {26} su analizovali rezult ate nco·pcrntivnog le~cnja intraartikulanlih preloma kalkaneusa kod
30 bolesnika koje su na os novu CT nalaza podctili na prelome bez dislokacije , sa di slokacijom i korninutivne. Postigl i su zadovoljavaj ucc rczultate u grupi preloma bez dis lo
kacije i lose rezuh ate u druge dve grupe sa dislokncijom zakoj e sugcrisu operativno lecenje. Kitaoka i sa r. (3 1) su ana
lizovali rczult ate neopc rativnog lecenja ..j6 preloma kalkaneusa sa nczadovoljuvajucim rezultatim a ,
Bezes i snr. (32) prikazali su dobre rezultate operativnoglecenja intraartikul amih preloma kalkaneusa sa dislokacijo rnosrcosimezom kroz Iateralni pristup po Kocheru u scriji od
205 prcloma. Slicne rezultate iste metodc lcccnja prikazali Slli Letoumel (33) kod 99 preloma , Sa nders i sar. (25) kod 106
prclcma i Zwipp i sar. (29) kod 123 preloma. Sanders i sar. sutom prilikom dosli do sledec ih zakljucaka: anatornska repoz i
cija neophodna jc za dobijanje dobrih rezultuta; ukoliko jevelika destrukcija hrskavicc. nc mora uvek anatomska repoz icija dovcsti do dobrog rezultata; iskustvo hirurga jc , takodc.veoma bitno za rezultat opcracljc: ukoliko se kod prcloma tipIv postavi indikacija za prirnarnu artrodezu, ona se izvodi tcknakon prethodne rekonstrukcijc kalkancusa , Zakljucili su, takodc, da su rezultati lccenja losij i sa porastorn broja fragrncnata. Mala je potreba za primenom kostanog kalerna u slucajuunutrasnjc fiksacijc ovlh preloma.
Buckley i Meek (34) pored ili su rezultate operativnog i
neoperativnog lecenj a kod 34 preloma kalkaneu sa od koji hsu 17 lecili opcrativno. a J7 neoperativno, Najbolji rczultatisu dobijen i kod bolesnik<1 sa pOlpUnOI11 anal omskom repozi·
cijom zadnje fasele. Kada je takva repo zicija post ignula.nije bilo razlike u rezuh:.nima opc rativnog i ncoperativnog
lecenj a. 0 Farrel i sar. (35) pored ili su rezultate lecenj , 12operativno i 12 neoperativno Ic~cnih pre lorna kalkancu sa sadislokacij om. Zaklj llcili su da su zna~aj l1 o boJji rezultali
opcrativnog leccnja postignut i Kochcr ovim lateralnim pdslupo m. Ovo je u skJadu sa rezult atima koje su prika zaliLeung i sar. (36) poredeei operativno lecenj e 44 prelomakalkan eusa sa neoperativnim le~el1jem 19 preloma kalkancusa. Thordarson i Krieger (37 ) su kori stcci klasifika ciju poSandersu poredili rczultate operativnog l e~cnja kod 16 ineoperati vnog le~enja kod 11 prelorna kalkaneusa. Operalivno Ic~enje je pokazalo bolje rezultate.
Popovi c i sar. (38 ) anali zovali su rezult atc tripl e artrodeze kod 14 boJesnika (l6 stopa la) so. zastarel im intraarti kula mim prelomima kalkaneusa nakon povrcda po tipu ~vr
stog blasta pri eksploziji minskoek splozivnih sreds tava.Koct 87,5% bolesnika je do~lo do pobolj ~anja, a primarnaartrodeza je predl ofcna u s l u~aju kominutivnih preloma te
~kog stcpena. U nusoj seriji imali sma jednog bolcsnika sainlraartikulam im kominut ivnim prelom olTI kalkan eusa n:lkon povrede minskoeksplozivnim sredstvom po tipu ~vrstog
blasta. U prvoj nede1ji nakon povrede. maja 1999.god .• uradena je osteosinte za lateralnim pristup om po Kocheru. Nakon period a pracenj a dufeg od tn godine kod bolesnika nerna indika cija za dodatnim ortopcdsko-hirurskim l e~enjem.
pre sveg a ne za artrooczom.Rezultnti nase. za sada male. serijc bolesnika sa intra
artikulamim prelomima kalkan eusa sa d islokacijom koji su
Crpaua 424 BOJHOCAH HTETCKII nPErnEA Bpoj 4
leceni operativno unutrasnjom fiksacijom kroz spoljasnjipristup po Kocheru su u skladu sa najnovijim metodama irezultatima lcecnja pomenutih aurora . Acetabulamu plocicusmo primcnjivali kada nam nije bila dostupna tipska plocicaza lecenje preloma kalkaneusa (slike 5, 6 i 7).
Sf. 5 - Intraartikutarni prelom kaikaneusa
51. 6 - Os teosi meza tipicnom plocicom zakalkancus - pro m
5 1.7 - Osteosimeza tiplenom plocicom za
kalkancus - aksijalni snimak
7..akljubk
Radi sc 0 rezu lratima male serije bclcsnika sa rclativnokracim pcriodom pracenja. lpak. na 05110\,U rezultata iz literature i nagih rezultata mozcmc preporuciti da visedcccnijska praksa neoperativnog lecenja ovi h teskih povreda trebada bud c zamcnjcna prihv:uanjcm no vlh metoda u dijagnostici. klasifikaciji i lecenju. lntraart ikularni prclomi kalkaneusa sa dis lokacijom znhtcvaj u opcrativno leccnjc unutmsnjcm fiksac ijom kroz spoljalnj i pristup po Kocheru.
lskust vo drugih ukazuje da ovluduvanjc ovum opera
tivnorn tehnikom nije jednostavno i zahtcva prcsccno oko 2godi ne kontinuira nog hirurskog rada na ovom problemu (I).
L1TERATURA
1. Sanders R. Displaced intra-articular fractures of thecalcaneus. J Bone Joint Surg 2000; 82(2): 225-50.
2. Soeur R. Remy R. Fractures of the calcaneus w ith displacement of the thalamic portion. J Bone Joint Surg1975; 57(4): 413-21.
3. Harty M. Anatomic considerations in injuries of thecalcaneus. Onhop Clin North Am 1973: 4( I): 179-83.
4. Esses-Lopresti P. The mechanism. reduction. techniq ue, and results in fractures of the as calcls. BTJ SUTg
1952: 39:395-9.
5. Aaron AD. Ankle fusion: A restrospective review. Or
thopaedics 1990 : 13(11): 1249-54.
6. Parkes lC. The nonreduc tive treatment for fractures of'he os ca lcis. Ort hop Clin North Am 1973: 4( I): 193- 5.
7. Baret DP. 8ellabarba C. Sangeorzan tu. BenirschkeSK. Fractures of the calcane us. Ort hop Clin North Am2002: 33( 1): 263-85.
8. Burdcaux BD. Reduction of the calcancar fractures bythe McReynolds medial approach technique and its experimental basis. Clin Orth op 1983: ( 177): 87- 103.
9. Thoren O. Os calcis fractures. Acta Crthop Scandinacvicu 1964; Suppl 70: 35.
10. CarrlB. Mechanism and patboanatomy of the intraanicularcalcaneal fracture . Clin Orthop 1993: (290) : 36-10.
II. Surrafian SK. Anatomy of the Foot and Ankle: De
scriptive, Topographic, Functional. Philadelphia: Lip
pincou: 1983.
12. Gissane \Y. Discussion on "Fractures of the os calcis".J Bone Joint Surg 1947; 29: 254-5.
13. Carr lB. Hamilton JJ. Bear LS. Experimental intraarticular calcaneal fractures; anatomic basis for a new
classification. Foot Ankle 1989: 10(2): 81-7.
14. Soeur R. Remy R. Fractures of the calcaneus with displacement of the thalamic portion. J. Bone Joint Surg1975: 57 (4): 413-21.
15. Zwipp H. Tscherne H. Calca neal frac tures: open reduction and medical stabilization. Proceedings of theTraumatologic Meeting of the State proffesslona l Associa tion. 1988 Nov 15-19; Hesscn-Miucl rhcin. Germany: 1988. p. 57-60. (in German)
Gpoj 4 BOlHOCAHlITETCKII nPEfflEA Crpaua 425
16. Gilmer PW, Herzenberg J. Frank JL. Silverman P,Martinez S. Goldner JL Computerized tomographicanalysis of acute calcaneal fractures. Fool Ankle 1986;6(4): 184-93.
17. Guyer 8/1. Levinsohn EM. Fredrickson BE. Bailey GL.Formikell M. Computed tomography of calcanealfractures: anatomy, pathology, dosimetry, and clinical
relevance. AJR Am J Rocntgencl 1985: 145(5 ): 9 11-9.
18. Heger L. Wulff K. Scddiqi MS. Comput ed tomograph yof calcaneal fractu res. AJR Am J Rocntgenol 1985:145(1): 131-7.
19. Martine: S. Herzenberg JE. Apple JS. Computed tomograph y of the hindfoot , Orth op Clin North Am1985: 16(3 ): 481-96.
20. Rosenberg ZS. Feldman F. Singson RD. Price CJ.Peroneal tendon injury associated with calcaneal fractures: CT findin gs. AJR Am J Roentgenol 1987:\49(1 ): \25-9.
21. Smirh RW, Staple nv. Computerized tomography (CT)scanning tcchnicquc for the hindfoot. Clln Orthop1983: (177) : 34-8.
22. Solomon MA, Gilula LA. Oloff LM, a/off J. Compt on
T, cr scanning of the foot and ankle: I. Normal anatomy. AJR Am J Roentgenol 1986: 146(6) : 1192-203.
23. Solomon MA, Gi/ula LA. a/off LM. Oloff J. CT scanning of the foot and ankle: 2. Clinical applications andreview of the literature, AJR Am J Roeru genot 1986:146(6): 1204-14.
24. Sanders R. Intra-articular fractures of the calcaneus: present state of the art . J Orthop Trauma 1992: 6(2): 252--65,
25. Sanders R. Fortin P. D;/H15quaJe T. Walling A. Operativetreatment in 120 displaced intraarticular calcaneal fractures. Results using a prognostic computed tomographyscan classification. Clin Orthop 1993: (290) : 87-95.
26, Crosby LA. Fitzgibbons T. Computerized tomograph yscanning of acute intra-articular fractures of the calca neus: a new classification system. J Bone Joint Surg1990: 72(6): 852-9.
27. Sanders R. Radiological evaluation and cr class ification of calcaneal fractures. In: Jahss MH. editor. Disorders of the Foot and Ankle. 2nd ed. Philadelphia: W. B.Saunders: 1990. p. 2326-54.
28. Gould N, Lateral approach to the os ca lcis . Foot Ankl c1984: 4(4): 218-20.
29. Zwipp H. Tscherne H, Thennann H, Weber T. Osteosynthesis of displaced intraarticulnr fractures of theca lcaneus. Resul ts in 123 cases. Clio Ort hop 1993:(290): 76-86.
30. Eastwood DM. l.angkumer VG, Atkins RM. Intraartic ular fractures of the calcaneum. Pan II: Open reduction and internal fixation by the extended lateraltranscalcaneal approach. J Bone Joint Surg 1993; 75(2): 189- 95.
3 1. Kitaoka HB. Schaal' £1, Chao EY, All KN. Displacedintra-articular fractures of the calcaneus treated nonoperatively. Clinical results and analysis of motion andground-reaction and temporal forces. J Bone Joint SurgAm 1994 : 76( 10): 1531-40.
32. Bezes H. Massari P. Dd~'GlLX D. Fourquer Jp, Tazi F.The operative treatment of intra articular calcanealfractures. Indications. technique. and results in 257cases. Clin Orthop 1993: (290 ): 55-9.
33. i.ctoumel E. Open treatment of acute calcaneal fractures, Clin Orthop 1993: (290): 60-7,
34, Buckley RE, Meek RN. Comparison of open versusclosed reduction of intraart icular calcaneal fractures: amatched cohort in workomcn. J Orthop Trauma 1992;6(2): 2 16- 22.
35. 0' Farrel DtI. 0 ' Hyrne JM. McCabe JI', Stel' l,clIS
MM. Fractures of the os calcis: improved results withintern al fixation . Injury 1993: 24(4): 253-65.
36. Leung KS. Yllen KAt. Chan WS. Operative treatment ofdisplaced intra-articular fractures of the calcaneum.Medium-term results. J Bone Joint Surg 1993: 75(2):: 196-201.
37. Thrordarson DB. Krieger LE. Operative vs. nonopera
tive treatment of intra-articul ar fractu res of the calcaneus: a prospective randomi zed trial. Foot Ankle Int1996: 17(1): 2-9.
38. Popovic D. Jovanovic Z, Nikolic D, Markovic u.Popovic Z. Triple arthrodesis in the treatment of inveterate intra -articular calcaneus fractures. Vojn osanitPregl 1987: 44(6): 421-5. (in Scrbian )
Rad jc primlj en 21. Vlll 2002. god.
Crpnua 426 BOJHOCA HHTETCKII nPErJlEJl
Abstract
Popovic Z, Raiovic J. Vojnosanit Pregl 2003; 60(4): 42 1--426.
OPERATIVE TREATMENT OF THE DISPLACED INTRAARTICULARFRACTURES OF THE CALCANEUS
Most calcaneal fractures occur in male industrial workers, having significant economic repercussions. Although current operative treatment has improved the outcome of the treatment in many patients, there is still no consensus on the ctassltlcafion, treatment, operative technique, or postoperative management. Computedtomographic scanning has improved our understanding of these fractures substantially , and has allowed the consistent analysis of the results 01 the treatment. Thelocus of current treatment is on the operative methods , internal lixation by legscrew and plate through the lateral Kocher approach. Between April 1998 and July2002, we treated operatively 6 displaced intraarticular Iractures 01 the calcaneus. Alateral Kocher incision. leg-screw, and plate fixation were used . Neither inlection,nor nonunion, or malunion occurred. All the patients presently have painless loot,use normal foolwear, and are capable of normal activities.
Gpoj 4
Key words : calcaneus; fractures; fractures, comminuted; fracturefixation; orthopedic procedures.
Correspondence to: Zoran Popovic, Vojnomcdicinska akadcmija, Klinika za traumatologiju i ortopcdiju, 11040 Beograd.
Cmo travska 17. Srbija i CrnaGora. Tel: +381 11661122 ext. 31781.