Embed Size (px)
Citation preview
Općina Donji Andrijevci
2015. – 2020.
RAZVOJNA
STRATEGIJA
Autori:
Tim za izradu razvojne strategije Općine Donji Andrijevci u suradnji sa Subra Consulting d.o.o
Donji Andrijevci, lipanj 2015.g.
2
Sadržaj: 1. Uvod – Zašto strategija? ............................................................................................................ 4
2. Sažetak ...................................................................................................................................... 5
3. Metodologija izrade .................................................................................................................. 7
3. 1. Popis radionica .................................................................................................................. 9
4. Opis trenutnog stanja .............................................................................................................. 11
4.1. Povijest ............................................................................................................................. 12
4.2. Prirodna osnova ............................................................................................................... 14
4.3. Ljudski resursi ................................................................................................................... 16
5. Gospodarstvo .......................................................................................................................... 21
5.1. Poljoprivreda .................................................................................................................... 23
5.2. Turizam ............................................................................................................................. 25
6. Općina Donji Andrijevci ........................................................................................................... 26
6.1. Struktura i nadležnosti ..................................................................................................... 26
6.2. Općinski proračun ............................................................................................................ 29
7. Komunalna i prometna infrastruktura .................................................................................... 30
7.1. Prostorni plan ................................................................................................................... 33
7.2. Zaštita okoliša ................................................................................................................... 34
7.3. Zaštita i spašavanje .......................................................................................................... 35
7.4. Zdravstvo i socijalna skrb ................................................................................................. 36
7.5. Obrazovanje ..................................................................................................................... 38
7.6. Vatrogasci i ostalo ............................................................................................................ 41
7.7. Crkva ................................................................................................................................. 43
8. Udruge ..................................................................................................................................... 45
8.1. Kultura .............................................................................................................................. 46
8.2. Poznate osobe .................................................................................................................. 47
8.3. Kulturna dobra ................................................................................................................. 50
8.4. Internet ............................................................................................................................ 51
9. SWOT - PEST(EC) analiza ......................................................................................................... 54
9.1. SWOT analiza civilni sektor: ........................................................................................ 54
9.2. SWOT analiza poljoprivredni sektor: ........................................................................... 56
3
9.3. SWOT analiza privatni sektor: ..................................................................................... 57
9.4. SWOT analiza javni sektor: .......................................................................................... 58
9.5. PEST analiza: ................................................................................................................ 61
10. Vizija i misija .......................................................................................................................... 62
11. Ciljevi, prioriteti i mjere......................................................................................................... 63
12. Sudjelovanje Općine i ostalih lokalnih dionika u LAG-u i drugim razvojnim tijelima ............ 67
13. Usklađenost strategije s drugim razvojnim dokumentima ................................................... 69
14. Potencijalni izvori financiranja razvojnih projekata .............................................................. 71
14.1. EU fondovi ...................................................................................................................... 71
14.2. Nacionalni fondovi ......................................................................................................... 74
14.3. Planiranje proračuna ...................................................................................................... 75
15. Kako će Općina provoditi strategiju? .................................................................................... 76
15.1. Nadležne osobe i zaduženja ........................................................................................... 76
15.2. Sustav informiranja ........................................................................................................ 78
15.3. Razvoj kapaciteta i edukacije ......................................................................................... 78
15.4. Sustav pružanja pomoći ................................................................................................. 79
15.5. Volonteri po sektorima .................................................................................................. 79
16. Monitoring, evaluacija i revizija strategije ............................................................................ 80
16.1. Monitoring ..................................................................................................................... 80
16.2. Evaluacija ........................................................................................................................ 81
16.3. Revizija ........................................................................................................................... 81
17. Popis projekata po sektorima ............................................................................................... 82
17.1. Projekti javnog sektora .................................................................................................. 82
17.2. Projekti civilnog sektora ................................................................................................. 84
17.3. Projekti privatnog sektora .............................................................................................. 85
17.4. Projekti fizičkih osoba .................................................................................................... 86
17.5. Projekti subjekata u poljoprivredi .................................................................................. 87
4
1. Uvod – Zašto strategija?
Razvoj je u modernom vremenu punom složenih gospodarskih, društvenih i političkih izazova
nepojmljiv bez strateškog planiranja.
U prošlosti, do ove strategije, nije bilo sustavnog strateškog planiranja u Općini Donji Andrijevci. Ovaj
dokument je stoga prva razvojna strategija Općine i predstavlja ključni strateški vodič kojim se
definiraju smjernice razvoja na lokalnoj razini usuglašene sa svim dionicima. Strateško planiranje je
način definiranja prioriteta i odluka o budućnosti. Svi pravni subjekti bili oni tvrtke, udruge ili jedinice
lokalne samouprave trebali bi razviti dugoročne strategije bez obzira u kojoj situaciji se trenutno
nalaze, a kako bi prilagodili svoje aktivnosti dostizanju dugoročnih ciljeva. Ne postoji ni jedna
strategija koja bi bila optimalna za sve tvrtke ili gradove, ali je osnova svake strategije dobro istražiti i
na temelju rezultata osmisliti mjere koje vode u određenom vremenskom roku do zadanog cilja.
Svrha strateškog planiranja je definiranje i prikupljanje informacija iz svih relevantnih izvora radi
utvrđivanja ključnih elemenata komunalnih, infrastrukturnih, društvenih i razvojnih potreba građana
koji žive na prostoru koji obuhvaća strategija. Stoga je ova strategija ključni dokument budućeg
razvoja općine Donji Andrijevci i sredstvo za uspješno upravljanje razvojem općine. U strukturi
financiranja dostizanja većeg stupnja razvoja Hrvatske u odnosu na druge članice Europske unije, ova
strategija ima i ključnu ulogu u procesu prijave projektnih ideja na natječaje EU za financiranje
projekata. Ključni je alat i u procesu prijave projekata prema nacionalnim izvorima financiranja, a
ujedno je i alat za veće sudjelovanje građana. Povećava konkurentnost Općine u natjecanju za
bespovratna sredstva iz EU i nacionalnih fondova.
Vremenski, ova razvojna strategija predstavlja dugoročni strateški dokument za razdoblje od 2015.
do 2020. godine. Usklađena je s financijskom perspektivom Europske unije koja obuhvaća
sedmogodišnji period od 2014. do 2020. godine.
Sukladno metodologiji strateškog planiranja pripremne radnje obuhvatile su tematske okrugle
stolove sa raznim dionicima – udrugama, poljoprivrednicima, gospodarstvenicima, javnim sektorom i
predstavnikom turističkog sektora. Tekst strategije rezultat je rada tima za izradu strategije i svih
građana koji su sudjelovali u procesu strateškog planiranja. Kao službeni dokument Općine strategiju
usvaja Općinsko vijeća, a radi njene prilagodbe turbulentnom okruženju u nju je ugrađen sustav
revizije i evaluacija.
I za kraj, ova strategija dizajnirana je na način da nadilazi politički mandat jer je prvenstveno
strategija stanovnika općine Donji Andrijevci.
5
2. Sažetak
Andrijevci se u povijesnim spisima prvi put spominju 1428. godine - kao Androwcz, zatim 1474. kao
Andrewcz i 1702. kao Andrejovczy.
Današnja općina Donji Andrijevci osnovana je 16. travnja 1993. godine i od tada djeluje samostalno
kao jedinica lokalne samouprave koja obuhvaća naselja: Donji Andrijevci, Staro Topolje, Novo Topolje
i Sredanci. U ukupnoj površini općine Donji Andrijevci koja iznosi 5.684,60 ha najveći udio imaju
poljoprivredne površine zastupljene s 3.973,40 ha ili 69,89%. Prema posljednjem popisu stanovništva
2011. godine na području općine živi 3.709 stanovnika. Prema podacima Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje, Područni ured Slavonski Brod, krajem 2014. godine broj nezaposlenih s područja
općine Donji Andrijevci bio je 357.
Od ukupnih poljoprivrednih površina u uporabi koje iznose 2,337.41ha najveći dio nalazi se u Donjim
Andrijevcima – 1,357.99 ha. Prema vrstama uporabe čak 2,206.84 ha su oranice od čega se najveći
dio oranica nalazi u Donjim Andrijevcima, pa Starom Topolju i potom Sredancima. Oranice obrađuje
čak 190 poljoprivrednih gospodarstava, a čak 74 poljoprivredna gospodarstva bave se sadnjom
voćnih vrsta na 32.14 ha površine od koje je 16.42 ha u Donjim Andrijevcima. Staklenike na
oranicama ima samo 5 poljoprivrednih gospodarstava, 21 ih ima livade, a samo 5 pašnjake. Čak 7
poljoprivrednih gospodarstava na 11.28 ha sadi orašaste voćne vrste.
Na pet radionica strateškog planiranja ove strategije sudjelovalo je 60 mještana općine i u bazu
projektnih ideja koja je sastavni dio ove strategije unijeli su više od 60 projekata.
Ciljevi razvoja koji su nastali kao rezultat radionica strateškog planiranja su sljedeći:
1. Potaknuti razvoj gospodarstava
2. Izgraditi novu društvenu i komunalnu infrastrukturu
3. Obnoviti postojeću komunalnu infrastrukturu i objekte od lokalnog značaja
4. Povećati kapacitete i koordinaciju civilnog sektora
Njihovom provedbom ostvaruju se misija i vizija Općine Donji Andrijevci.
Vizija: Općina Donji Andrijevci je sredina ugodnog i mirnog života sa kvalitetnom infrastrukturom,
razvijenim lokalnim institucijama, očuvanim lokalnim gospodarstvom, puno kulturnih i sportskih
događanja te prilikama za osobni razvoj.
Misija: Općina Donji Andrijevci će kroz kontinuirano obrazovanje svojih djelatnika i preuzimanje
suvremenih praksi ruralnog razvoja pružati visoki standard kvalitete usluga lokalne samouprave te
putem njih povećati kvalitetu života svih građana, unaprijediti gospodarstvo i cjelokupnu zajednicu.
Općina će razvoj graditi na suradnji sa svim lokalnim dionicima te kroz financiranje razvojnih
projekata putem nacionalnih i EU fondova.
6
A koraci koje vode ostvarenju ciljeva i dostizanju misije i vizije čini 12 prioriteta i 16 mjera ove
strategije pri čemu je redni broj prioritet, razdjela ispod njega predstavlja mjere za dostizanje
prioriteta:
1. Izgradnja poduzetničke potporne infrastrukture
1.1. Izgradnja infrastrukture u gospodarskoj zoni
2. Potpora gospodarstvenicima
2.1. Edukacija gospodarstvenika
2.2. Poboljšati koordinaciju između dionika sektora gospodarstva
2.3. Pružanje tehničke pomoći gospodarstvenicima od strane djelatnika Općine
3. Pružiti potporu poljoprivredi
3.1. Edukacija poljoprivrednika
3.2. Poboljšati koordinaciju između poljoprivrednika
3.3. Pružanje tehničke pomoći poljoprivrednicima od strane djelatnika Općine
4. Potaknuti razvoj turizma
4.1. Ostvariti osnovne preduvjete za razvoj turizma
5. Izgraditi nove objekte društvene namjene
5.1. Izgradnja novih društvenih objekata
6. Izgraditi novu komunalnu infrastrukturu u svim mjestima i naseljima općine
6.1. Izgradnja nove komunalne infrastrukture
7. Poboljšati pristup internetu i kvalitetu širokopojasnih veza
7.1. Razviti lokalnu IT infrastrukturu
8. Obnova postojeće infrastrukture i objekata
8.1. Obnova komunalne infrastrukture i objekata
9. Povećati energetsku učinkovitost postojećih objekata od lokalnog značaja
9.1. Energetska obnova objekata
10. Povećati kapacitete civilnog sektora
10.1. Educirati dionike civilnog društva
11. Povećati kapacitete civilnog sektora
11.1. Tehnička podrška projektima civilnog društva
12. Koordinirati rad svih udruga i ostalih dionika
12.1. Organizacija koordinacijskog tijela
7
3. Metodologija izrade
Ovo poglavlje pojašnjava način na koji je strategija izrađena.
Nakon odluke o izradi strategije, Općina je oformila tim za izradu koji se sastoji od:
Tomislav Marijanović, načelnik
Marijan Degmečić, predsjednik Općinskog vijeća
Milan Šulter, pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela
Antonija Aračić, mag.iur.
Pored tima za izradu, angažirana je vanjska savjetnička tvrtka Subra Consulting d.o.o. zbog potreba za
stručnim vodstvom i tehničkom pomoći pri izradi dokumenta. Djelatnici Općine su imali glavnu
funkciju u okupljanju i motiviranju lokalnih dionika na sudjelovanja te skupljanju svih podataka, dok
su vanjski savjetnici facilitirali radionice, analizirali podatke te izrađivali sam strateški dokument.
Metodologija je dogovorena u skladu s dogovorom tima za izradu, vanjskih konzultanata te
primjerima dobre prakse u Republici Hrvatskoj.
Glavni dijelovi metodologije su:
Istraživanje trenutnog stanja kroz skupljanje svih bitnih podataka za razvoj općine, njihova obrada,
analiza i slaganje u suvislu cjelinu. Svi podaci su složeni u poglavlje "Opis trenutnog stanja" te kao
takvi daju pregled svih bitnih područja za razvoj, a u ovom obliku do sada nisu nikada bili složeni i
dostupni na jednom mjestu. Ovaj pregled predstavlja ishodišnu točku s kojom se kroz vrijeme mogu
povući usporedbe i zabilježiti pomaci u razvoju, bili oni pozitivni ili negativni. Kako većina natječaja za
financiranje projekata zahtjeva sve ili neki od ovih podataka, ova zbirka će biti veliko olakšanje za
izradu projektne dokumentacije svim dionicima u općini.
Konzultacije sa stanovnicima i institucijama kroz seriju radionica, javnu raspravu te poziv za
prikupljanje razvojnih projekata. Na radionicama su predstavljene glavne informacije o strategiji,
procesu strateškog planiranja te su sa sudionicima bile provedene SWOT analiza, skupljanje podataka
za PEST analizu kroz raspravu te prikupljeni podaci za definiranje prioriteta, ciljeva i mjera. Poziv za
prijavu projekata je isto tako bio predstavljen na radionicama, objavljen na internetskoj stranici
općine, a prijave zaprimane u elektronskom i papirnatom obliku.
Provedbeni strateški dio koji predstavlja "vodič", koji je izrađen na osnovu svih skupljenih i obrađenih
podataka, a pokazuje u kojem će se pravcu općina kretati, koji su projekti i područja bitni za razvoj,
kako će se provoditi i prioretizirati, mehanizmi provedbe same strategije, širi okvir suradnje te
poveznice s drugim strateškim dokumentima te druge bitne elemente.
Osnovni pristup metodologije je uključivanje svih građana i institucija u analizu stanja te planiranje na
osnovu realnih potreba i mogućnosti.
8
U dijelu koji opisuje ciljeve, mjere i aktivnosti pristup ove strategije je fokusiran na izvedivost u
okvirima dostupnih resursa.
Sadržaj ove strategije je ciljano složen da bude jasan, jednostavan za korištenje te čitljiv prosječnom
stanovniku općine.
Metodologija planiranja se sastojala od idućih provedbenih koraka:
1. Uvodni dogovor s ključnim dionicima općine, utvrđivanje svih ključnih smjernica i sadržaja
strategije;
2. Skupljanje uvodnih podataka, statistika, pregled trenutnog stanja i slično te njihova analiza;
3. Radionica s predstavnicima javnog sektora (Općina, škole, vatrogasci i sl.);
4. Radionica s predstavnicima privatnog sektora (tvrtke, obrti, OPG i sl.). Nakon inicijalnih
dogovora s ovom grupom utvrđeno je da postoji veliki broj zainteresiranih te da su potrebe
poljoprivrednika različite od ostatka gospodarstvenika te je ova radionica podijeljena na
dvije: radionicu s poljoprivrednicima i radionicu s ostalim gospodarstvenicima.
5. Radionica s predstavnicima civilnog sektora (udruge, sportska društva i sl.);
6. Skupljanje povratnih informacija od predstavnika sva tri sektora;
7. Javni poziv za prikupljanje projektnih ideja;
8. Javna rasprava o nacrtu Strategije;
9. Usvajanje strategije na Općinskom Vijeću.
9
3. 1. Popis radionica
Radionica s predstavnicima civilnog sektora (udruge, sportska društva i sl.) je održana 18.02.2015. s
22 sudionika i to:
1. Goran Koledić LU Jastreb DA 2. Ivan Tomas Kuglački klub DA 3. Branko Maričić Udruga umirovljenika DA 4. Ante Aračić ŠRU ''Štuka'' DA 5. Marko Midenjak ŠRU ''Štuka'' DA 6. Marin Degmečić Konjički klub DA 7. Josip Matošić NK ''Omladinac'' ST 8. Mario Sudić LG ''Srna'' ST 9. Irena Vuleta Udruga ''Leptir'' 10. Marija Harnoš KUD ''Slavonija'' ST 11. Marko Stevanović Sindikat umirovljenika 12. Anto Marić Šahovski klub ''Tomislav'' DA 13. Nenad Seletković / 14. Goran Tomašević SUM ''Šokadija, Sredanci 15. Tomislav Marijanović NK ''Tomislav'' DA 16. Antun Biljan KAA ''Betanija'' 17. Josip Kurtušić Konjički klub DA 18. Marko Seletković Konjički klub DA 19. Mato Rečić Stolnoteniski klub ''IMIA'' Sredanci 20. Tomislav Vučković Konjički klub DA 21. Krešimir Vučković KUD ''Tomislav'' DA 22. Pavao Markovac Udruga ''Krik napretka''
Radionica s poljoprivrednicima je održana 26.02.2015. s 13 sudionika:
1. Petar Seletković PG RUPE 2. Ilija Živić OPG Živić 3. Tomislav Markovac OPG Markovac 4. Šimo Marijanović PG Marijanović 5. Josip Marijanović OPG Marijanović 6. Josip Nosić OPG Nosić 7. Antun Đaković OPG Đaković 8. Marin Degmečić OPG Degmečić 9. Ivica Vukašinović OPG Vukašinović 10. Andrija Vučković OPG Vučković 11. Matijević Marica OPG Matijević 12. Antun Kolesarić OPG Kolesarić 13. Danko Seletković Seosko imanje Seletković
10
Radionica s predstavnicima gospodarskog sektora je održana 05.03.2015. s 11 sudionika:
1. Zmaić Marijin dom 2. Antun Marijanović RTV servis Tesla 3. Igor Crndić Stolarija ''Crndić'' 4. Krunoslav Paun Obrt ''Paun'' 5. Đuro Sudić OZI-gradnja d.o.o. 6. Mato Ilijašić Foto ''Maja'' 7. Zoran Đaković Đaković montaža 8. Ivica Tipurić TIP-kompanija d.o.o. 9. Stanko Ćorić Sokak d.o.o. 10. Boris Franjić Tapetarija ''Franjić'' 11. Igor Lilić Stolarija ''Lilić''
Radionica s predstavnicima javnog sektora je održana 12.03.2015. s 14 sudionika:
1. Tomislav Marijanović Općinski načelnik 2. Katica Miletić Općina D. Andrijevci, tajnica Općine 3. Ivan Musa Zamjenik načelnika 4. Milan Šulter DVD Donji Andrijevci i pročelnik JUO 5. Ružica Degmečić Općina D. Andrijevci - v.o. za računovodstvo i
financije 6. Marin Degmečić Predsjednik općinskog vijeća 7. Andrija Babić Vijećnik i predsjednik MO Sredanci 8. Vedran Gavran Vijećnik 9. Stanko Ćorić Vijećnik 10. Dražen Markovac Vijećnik 11. Anto Barić Predsjednik MO Donji Andrijevci 12. Mirta Degmečić OŠ Viktor Car Emin, ravnateljica 13. Marija Bogetić OŠ Viktor Car Emin, profesorica 14. Jerko Zovak SBplus, novinar
Sve radionice su održane u vijećnici Općine Donji Andrijevci uz sudjelovanje članova tima za izradu.
Sve radionice su protekle u vrlo dinamičnoj i interaktivnoj raspravi. S jedinim predstavnikom sektora
turizma održan je individualan sastanak na kojemu su bili prisutni vlasnik i direktor Vinskih dvora
j.d.o.o., tim za izradu strategije Općine i predstavnici savjetničke tvrtke Subra Consulting d.o.o.
Potpisne liste s radionica i zapisnici su dostupni u Općini Donji Andrijevci. Podaci prikupljeni na
radionicama su integralni dio ove strategije, a biti će korišteni kako bi se pripremila kontakt lista za
buduću komunikaciju od strane Općine.
11
4. Opis trenutnog stanja
Općina Donji Andrijevci je jedinica lokalne samouprave na području utvrđenom Zakonom o
područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, a obuhvaća područja naselja1: Donji
Andrijevci, Staro Topolje, Novo Topolje i Sredanci. Općina se nalazi u istočnom dijelu Brodsko-
posavske županije. Osnovana je 16. travnja 1993. godine i od tada djeluje samostalno kao jedinica
lokalne samouprave (današnje područje općine do tada je bilo sastavni dio bivše općine Slavonski
Brod). Prema odluci Općinskog vijeća Dan općine obilježava se 25. lipnja.
Dana 21.7.1997. godine Općinsko vijeće Općine Donji Andrijevci usvojilo je Odluku o grbu i zastavi
(Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije broj 7/1997). Grb i zastava koriste se na način kojim se
ističe tradicija i dostojanstvo Općine Donji Andrijevci.
Grb Općine Donji Andrijevci je u obliku trokutasto-srcolikog štita, a sastoji se od jednog polja plave
boje na kojem se nalazi zlatno-srebrna tamburica smještena koso-udesno.
Zastava Općine Donji Andrijevci je jednobojna, tamno plave boje. Omjer širine i dužine zastave je1:2.
Grb Općine Donji Andrijevci je smješten u sredini zastave na sjecištu dijagonala, a obrubljen je
zlatnim rubom (trakom) – obostrano.
Službena web stranica općine Donji Andrijevci je www.donjiandrijevci.hr.
1 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/127788.html
12
4.1. Povijest
Andrijevci se u povijesnim spisima prvi put spominju 1428. godine - kao Androwcz, zatim 1474. kao
Andrewcz i 1702. kao Andrejovczy. Do osnutka župe 1790. selo je pripadalo Levanjskoj Varoši i župi
Dragotin.
Prema nekim spisima spominje se selo Markovac s crkvom Sv. Marka. Selo se pružalo između
Perkovaca i Andrijevaca u pravcu željezničke pruge. Prvi stanovnici Andrijevaca bili su iseljenici sela
Markovac koje je potpuno uništeno za vrijeme Turskih pohoda prema Beču (između 1680. i 1683.).
Nakon 1921. godine selo je naglo počelo rasti, pa je već 1953. godine u mjestu bilo 2.467 stanovnika.
Donji Andrijevci su tipično slavonsko selo s kućama poredanim uz glavnu cestu te nekoliko manjih
bočnih odvojaka. Formirano je naredbom carice Marije Terezije (1740. – 1780.) da svi graničari
moraju premjestiti svoje kuće uz tada magistralnu cestu, što je pukovnik Franjo Ludvig Dönhoff
proveo u djelo između 1761. i 1772. godine. Kuće su morale imati kuhinju i dimnjak. To je bio
značajan napredak u odnosu na ranije raštrkane kuće, koje su bile u prostoru bez ikakvog plana i
puno skromnijeg izgleda. Ravničarski kraj s dosta obradive zemlje, livada, pašnjaka, lugova i šuma
utirao je put načina života i privređivanja.
Uz osnovne poljoprivredne poslove oko usjeva, svako domaćinstvo je nastojalo uzgajati svinje i
goveda, a za obradu zemlje u početku držati volove, kasnije konje. Na nešto udaljenijim padinama Dilj
– gore imali su voćnjake i vinograde. S Dilja se spušta Svržnica, oveći potok, koji je kao kanal
presjekao Donje Andrijevce po sredini na svom putu prema jugu – Biđu, Bosutu i, konačno, Savi.
Najčešće se živjelo u obiteljskim zadrugama, često s desetak ili više ukućana, što je bila stoljetna
tradicija. U razdoblju od 1921. do 1964. godine posebno su dobro stajale zadruge s prezimenima
Markovac, Vukašinović (Pavini i Ilijaševi), Đurašinović i Seletković (Pavićevi). Ostali su imali osrednje
posjede, ali je bilo i dosta siromašnih, osobito među doseljenicima iz Like i Ukrajine.
Početkom dvadesetog stoljeća bila su česta doseljavanja zbog potrage za kruhom i poslom. Uz samu
željezničku stanicu je radila velika pilana koja je zapošljavala 1.000 radnika razmještenih u pilani ili
okolnim šumama. Radi bržeg i lakšeg iskorištavanja šumskog drveta izgrađena je i posebna
industrijska željeznica prema Đakovačkoj Breznici i dalje. Osim pilane, postojalo je i vlastelinsko
skladište drva. U selu je radio i veliki mlin, nekoliko trgovina, gostionica, mesnica i pekarnica. Bilo je
obrtnika među kojima poneki kovač, kolar, mlinar, opančar, postolar, brijač i mesar. Zbog prostranih
okolnih šuma nisu rijetki ni lugari, a za poslove na željezničkoj stanici i pruzi bilo je i željezničkih
radnika. Tako je dr. Mijo Pišl vidio i djelomično opisao Donje Andrijevce na početku svog rada u
njima.
Naselje Staro Topolje spominje se u komorskom popisu stanovništva 1698. godine, ali nije obrađeno.
Selo je pripadalo garčinskoj župi. Godine 1760. selo je imalo 31 kuću s 48 obitelji i 273 stanovnika.
Stoljeće kasnije u mjestu je živjelo 387 stanovnika.
13
Selo je navodno dobilo ime Topolje po potoku bujičaru koji se prema naselju spuštalo s Dilja i za
velikih i naglih kiša potapao, topio selo. Izgradnjom lateralnog kanala selu više ne prijete bujice, ali se
ime sela zadržalo do danas.
Novo Topolje najmanje je selo u općini. U vojnom zemljovidu iz 1780. godine stoji: „Selo leži u
podnožju velikog šumom obraslog gorja. Na grebenu toga gorskog lanca proteže se granica između
vojnog i civilnog dijela Slavonije (…). U selu su zidane građevine časnički stan i gostionica, odakle je
vidljiva prolazna cesta.“.
U izvješću nadglednika garčinske župe iz 1761. godine stoji kako u granicama župe u Topolju narod
naziva „Gornie Topolie“. Prema izvješćima od 1775. godine spominje se selo Novo Topolje s 45 kuća.
Najviše stanovnika je imalo 1931. godine od kada se broj stalno smanjuje.
Sredanci se spominju 1698. godine kao Szredan, zatim kao Szredanczi (1730.) kada imaju 30 kuća i
novu drvenu kapelu. U povijesti je broj stanovnika rastao, a najviše stanovnika (539) bilo je 1953.
godine.
14
4.2. Prirodna osnova
Općina Donji Andrijevci smještena je u istočnom ravničarskom dijelu Brodsko-posavske županije.
Prostire se od njene sjeverne granice s Osječko-baranjskom županijom do njene južne granice koju
tvori rijeka Sava. Od rijeke Save odvaja ju uski pojas općine Oprisavci. U okviru županije općina graniči
na zapadu s općinom Garčin, na jugu s općinom Oprisavci, a na istoku s općinama Vrpolje i Velika
Kopanica.
Naselje Donji Andrijevci se nalazi uz regionalnu cestu 23 m istočno od Slavonskog Broda u smjeru
Vrpolja.
Naselje Sredanci se nalazi između autoceste i potoka Biđa, 22 km istočno od Slavonskog Broda, a 4
km južno od Donjih Andrijevaca.
Naselje Staro Topolje nalazi se 18 km sjeveroistočno od Slavonskog Broda, a 4 km zapadno od Donjih
Andrijevaca, između željezničke pruge i lateralnog kanala na odvojku s regionalne ceste u smjeru
Vrpolja.
15
Naselje Novo Topolje nalazi se između autoceste i potoka Biđa, 22 km istočno od Slavonskog Broda, a
4 km južno od Donjih Andrijevaca.
U ukupnoj površini općine Donji Andrijevci koja iznosi 5.684,60 ha najveći udio imaju poljoprivredne
površine zastupljene s 3.973,40 ha ili 69,89%. Šume i šumsko zemljište prostire se na 1200 ha
odnosno imaju udio od 21,10% u ukupnoj površini općine Donji Andrijevci. Neplodno zemljište u
ukupnoj površini sudjeluje s 611,10 ha ili 10,75%.
16
4.3. Ljudski resursi
4.3.1. Demografski pokazatelji
Prema popisu stanovništva 2001. godine općina je imala 4.393 stanovnika, koji su živjeli u statistički
promatrano četiri naselja. Središnje naselje u općini, Donji Andrijevci, imalo je 2001. godine 2.973
stanovnika. Prema rezultatima popisa stanovništva 2011. godine razvidan je trend pada stanovništva
u odnosu na popis stanovništva iz 2001. godine. Prema posljednjem popisu stanovništva 2011.
godine na području općine živi 3.709 stanovnika. Prosječna gustoća naseljenosti prostora općine
2011. godine je iznosila 65,2 stanovnika po 1 km². Prostor općine spada u prosječno naseljene
prostore Brodsko-posavske županije jer prosječna gustoća naseljenosti prostora županije 2011.
godine je iznosila 77,6 stanovnika po 1 km².
Naselje Broj stanovnika
Donji Andrijevci 2.496
Sredanci 322
Staro Topolje 736
Novo Topolje 155
UKUPNO 3.709
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine
17
Prema narodnosti na području općine žive Hrvati, Albanci, Bošnjaci, Mađari, Makedonci, Nijemci,
Poljaci, Romi, Rusini, Slovaci, Srbi i Ukrajinci.
Narodnost Broj stanovnika Postotak
Hrvati 3.583 96,60
Albanci 9 0,24
Bošnjaci 2 0,05
Mađari 1 0,03
Makedonci 2 0,05
Nijemci 2 0,05
Poljaci 2 0,05
Romi 4 0,11
Rusini 5 0,13
Slovaci 1 0,03
Srbi 86 2,32
Ukrajinci 4 0,11
Vjerska pripadnost 5 0,13
Neraspoređeno 1 0,03
Ne izjašnjava se 1 0,03
Nepoznato 1 0,03
Tablica narodnosti stanovnika Općina Donji Andrijevci prema Popisu stanovnika 2011.g.
18
Prema vjeroispovijesti najveći broj stanovnika su katolici, zatim slijede pravoslavci i muslimani.
Vjera Broj stanovnika Postotak
Katolici 3531 95,2
Pravoslavci 102 2,75
Protestanti 4 0,11
Ostali kršćani 5 0,13
Muslimani 22 0,59
Židovi 0 0
Istočne religije 0 0
Ostale religije,
pokreti i svjetonazori
0 0
Agnostici i skeptici 3 0,08
Nisu vjernici i ateisti 17 0,46
Ne izjašnjavaju se 24 0,65
Nepoznato 1 0,03
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011
19
4.3.2. Nezaposlenost i tržište rada
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Slavonski Brod u razdoblju od
2012. do 2014. godine najveća nezaposlenost na području općine Donji Andrijevci zabilježena je u
2013. godini, ukupno 419 nezaposlenih. Godine 2012. broj nezaposlenih je bio 378, a 2014. godine
broj nezaposlenih je bio 357. Struktura nezaposlenosti po spolu obilježena je kontinuiranom većom
stopom nezaposlenosti žena prema muškoj radnoj snazi.
Izvor: Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured u Slavonskom Brodu
Najveći broj nezaposlenih u razdoblju od 2012. do 2014. godine je sa završenom srednjom školom.
Uočen je trend blagog rasta nezaposlenih sa završenim prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i
višom školom, te nezaposlenih sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem i doktoratom.
Dok je smanjenje nezaposlenosti zabilježeno kod skupine nezaposlenih bez završene škole i
nezavršene osnovne škole.
20
Izvor: Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured u Slavonskom Brodu
U razdoblju od 2012. do 2014. godine najviše nezaposlenih prema trajanju nezaposlenosti je bilo u
trajanju do tri mjeseca, te od godinu do dvije godine. Najmanje nezaposlenih prema trajanju
nezaposlenih je bilo za trajanje od 5 i više godina.
Radno sposobnog stanovništva prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području općine je
2.488, od čega 1.305 muškaraca i 1.143 žena. Prema navedenim podacima prosječna starost je 40,4,
indeks starenja 94,9, a koeficijent starosti 22,7.
21
5. Gospodarstvo
Prema dostupnim podacima Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Brodsko-posavske
županije na području općine Donji Andrijevci najzastupljenije su tvrtke koje se bave poljoprivrednom
proizvodnjom, građevinske tvrtke, trgovine mješovite robe, trgovine poljoprivrednim proizvodima, te
druge uslužne djelatnosti i obrti.
U periodu od 2009. do 2013. godine broj trgovačkih društava registriranih na području općine Donji
Andrijevci bio je u padu 2010. i 2012. godine. No uspoređujući 2009. i 2013. godinu broj trgovačkih
društava je porastao za 4 nova. Ukupni prihodi tih trgovačkih društava su bili u padu 2010. i 2013.
godine, dok je u promatranom periodu prihod svih trgovačkih društava bio najveći 2012. godine.
GODINA 2009. 2010. Indeks 2011. Indeks 2012. Indeks 2013. Indeks
Broj trgovačkih
društava
24 23 95,83 27 117,39 25 92,59 28 112,00
Broj zaposlenih 108 116 107,41 63 54,31 77 122,22 93 120,78
Ukupni prihodi 21.104.
221,00
kn
17.681.
562,00
kn
83,78 33.366.
588,00
kn
108,71 36.559.
061,00
kn
109,57 23.357.
935,00
kn
63,89
Poslovanje trgovačkih društava u Općini Donji Andrijevci u razdoblju od 2009. do 2013. prema podacima FINA-e i prema obradi
HGK Županijska komora Slavonski Brod
Općina Donji Andrijevci uvrštena je u sustav potpomognutih područja. Indeks razvijenosti općine je
63,88% te je time razvrstana je u II. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa
razvijenosti između 50% i 75% prosjeka Republike Hrvatske prema Odluci o razvrstavanju jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti („Narodne novine“, broj
158/13).
Vrijednost osnovnih pokazatelja Vrijednost standardnih pokazatelja u odnosu na nacionalni prosjek
Indeks razvijenosti
skupine
JLS Županija
Prosječni
dohodak
per
capita
Prosječni
izvorni
dohodah
per
capita
Prosječna
stopa
nezaposlenosti
Kretanje
stanovništva
Udio
obrazovanog
stanovništva
u
stanovništvu
16-65
godina
Prosječni
dohodak
per
capita
Prosječni
izvorni
dohodah
per
capita
Prosječna
stopa
nezaposlenosti
Kretanje
stanovništva
Udio
obrazovanog
stanovništva
u
stanovništvu
16-65
godina
Indeks
razvijenosti
skupine
Skupine
2010. - 2012. 2011. 2010 .- 2012. 2011.
Donji
Andrijevci
Brodsko-
posavska 17,538 682 23.10% 92.8 67.08% 48.20% 16.70% 81.70% 88.50% 76.90% 63.88%
50-
75% II.
Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unij
5.1. Poljoprivreda
Ravničarski i valoviti dio općine sa kotama koje se kreću od 80 do 150 metara nadmorske visine
uglavnom se koristi za poljoprivrednu proizvodnju na što ukazuje i značajan udjel poljoprivrednih
površina. Oranice zauzimaju 62,2% općinske površine.
Ukupno 2.337,41ha površine općine koristi se za različite vrste uporabe od čega je 1.153 parcela
upisano u ARKOD, a upotrebljava ih 199 poljoprivrednih gospodarstva. Najviše se obrađuju oranice,
ukupno 2.206,84ha.
U naselju Donji Andrijevci ima 1.020 trsova, a u naselju Staro Topolje 223.931 trsova. S obzirom da
APPRRR2 prizvodnju vina vodi prema sjedištu/prebivalištu poljoprivrednog gospodarstava, na
području ovih naselja u 2013. godini nije prijavljena proizvodnja vina, a podaci za 2014. još se
obrađuju.
Vrsta uporabe
Oranica Staklenici na oranici Livada Naselje Površina
(ha) Broj ARKOD parcela
Broj PG Površina (ha)
Broj ARKOD parcela
Broj PG Površina (ha)
Broj ARKOD parcela
Broj PG
Donji Andrijevci
1,307.19 553 107 0,26 6 5 9.82 13 12
Novo Toplje
116.48 74 19 0.00 0 0 0.34 1 1
Sredanci 297.50 204 38 0.00 0 0 2.68 10 6 Staro Topolje
485.67 154 26 0.00 0 0 0.98 2 2
UKUPNO 2,206.84 985 190 0.26 6 5 13.82 26 2
Poljoprivredne površine i poljoprivredna gospodarstva prema vrstama uporabe -oranice, staklenici na oranici i livada prema
podacima APPRRR, ARKOD na dan 12.03.2015.
Vrsta uporabe
Pašnjak Vinograd Voćne vrste Naselje Površina
(ha) Broj ARKOD parcela
Broj PG Površina (ha)
Broj ARKOD parcela
Broj PG Površina (ha)
Broj ARKOD parcela
Broj PG
Donji Andrijevci
18.02 5 4 0.26 2 2 16.42 53 44
Novo Toplje
0.00 0 0 0.00 0 0 4.64 10 7
Sredanci 0.26 1 1 0.00 0 0 7.00 18 12 Staro Topolje
0.00 0 0 54.53 23 1 4.08 14 11
UKUPNO 18.28 6 5 54.79 25 3 32.14 95 7
Poljoprivredne površine i poljoprivredna gospodarstva prema vrstama uporabe – pašnjak, vinograd i voćne vrste prema podacima
APPRRR, ARKOD na dan 12.03.2015.
2 Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju – www.apprrr.hr
24
Vrsta uporabe UKUPNO
Orašaste voćne vrste Naselje Površina (ha) Broj ARKOD
parcela Broj PG Površina (ha) Broj ARKOD
parcela Broj PG
Donji Andrijevci
6.02 6 5 1,357.99 112 179
Novo Toplje 0.00 0 0 121.46 20 27 Sredanci 4.02 3 1 311.46 39 58 Staro Topolje 1.24 1 1 546.50 28 41 UKUPNO 11.28 10 7 2,337.41 1,153 199
Poljoprivredne površine i poljoprivredna gospodarstva prema vrstama uporabe – orašaste voćne vrste i ukupno prema podacima
APPRRR, ARKOD na dan 12.03.2015.
Od ukupnih poljoprivrednih površina u uporabi koje iznose 2,337.41ha najveći dio nalazi se u Donjim
Andrijevcima – 1,357.99 ha. Prema vrstama uporabe čak 2,206.84 ha su oranice od čega se najveći
dio oranica nalazi u Donjim Andrijevcima, pa Starom Topolju i potom Sredancima. Oranice obrađuje
čak 190 poljoprivrednih gospodarstava, a čak 74 poljoprivredna gospodarstva bave se sadnjom
voćnih vrsta na 32.14 ha površine od koje je 16.42 ha u Donjim Andrijevcima. Staklenike na
oranicama ima samo 5 poljoprivrednih gospodarstava, 21 ih ima livade, a samo 5 pašnjake. Čak 7
poljoprivrednih gospodarstava na 11.28 ha sadi orašaste voćne vrste.
25
5.2. Turizam
U općini Donji Andrijevci nije razvijen turizam. Sukladno mogućnostima i ograničenjima na području
općine postoje povoljni uvjeti za razvoj seoskog turizma u okviru za to prilagođenim poljoprivrednim
gospodarstvima.
No u naselju Novo Topolje izgrađen je vidikovac s vinskim podrumom Vinski dvori j.d.o.o. s ciljem
razvoja vinskog turizma na području općine. Objekt još nije stavljen u funkciju. Namjera je Vinske
dvore uključiti u mrežu vinskih cesta, kako u Brodsko-posavskoj županiji tako i u drugim županijama.
Planirana je izgradnja smještajnih kapaciteta – 6 kućica, izgradnja vinarije i wellness centra.
Vizualni prikaz budućih ulaganja u Vinske dvore j.d.o.o.
U restoranu bi se posluživala hrana koja je uzgojena od proizvođača na području općine, udruge bi se
uključivale u organizaciju i provedbu manifestacija, Općina bi sudjelovala u promociji i pružala
podršku u granicama svojih mogućnosti, a sve s ciljem uključivanja svih sektora na području općine
radi poboljšanja kvalitete življenja.
Vinski dvori u Novom Topolju
26
6. Općina Donji Andrijevci
6.1. Struktura i nadležnosti
Općinsko vijeće
Općinsko vijeće je predstavničko tijelo građana općine Donji Andrijevci i tijelo lokalne samouprave
koje u okviru svojih prava i dužnosti donosi opće i druge akte te obavlja druge poslove u skladu s
Ustavom, zakonom i Statutom Općine Andrijevci.
Općinsko vijeće ima 15 članova izabranih na način određen Zakonom.
Općinsko vijeće ima predsjednika i jednog potpredsjednika koji se biraju većinom glasova svih
članova Općinskog vijeća.
Zadaci su mu:
donosi Statut Općine Donji Andrijevci,
donosi poslovnik Općinskog vijeća,
bira i razrješava predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća,
osniva radna tijela Općinskog vijeća,
bira i razrješava predsjednika i članove tijela Općinskog vijeća,
donosi opće i druge akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga općine Donji
Andrijevci,
donosi odluku o gospodarenju nekretninama u vlasništvu općine Donji Andrijevci,
donosi odluku o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina općine Donji Andrijevci čija
ukupna vrijednost prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja
prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, odnosno
čija je pojedinačna vrijednost veća od 1.000.000,00 kuna,
donosi proračun, odluku o izvršenju proračuna i godišnji obračun proračuna,
donosi programe javnih potreba,
imenuje i razrješava osobe ako je to određeno zakonom, drugim propisom i ovim Statutom,
uređuje ustrojstvo i djelokrug općinskih upravnih tijela,
osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih,
komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za općinu Donji Andrijevci te odlučuje o njihovim
statusnim promjenama i preoblikovanjima u skladu sa zakonom,
odlučuje o zajedničkom obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga s drugim jedinicama
lokalne samouprave,
odlučuje o davanju koncesija,
27
odlučuje o sastavu skupština trgovačkih društava u kojima općina Donji Andrijevci ima 100-tni
udjel odnosno dionica i određuje predstavnika općine Donji Andrijevci u skupštinama
trgovačkih društava u kojima općina nema 100-tni udjel odnosno dionice,
odlučuje o stjecanju i prijenosu (kupnji i prodaji) dionica odnosno udjela u trgovačkim
društvima ako zakonom, ovim Statutom odnosno odlukom Općinskog vijeća nije drugačije
riješeno,
odlučuje o prijenosu i preuzimanju osnivačkih prava u skladu sa zakonom i
obavlja i druge poslove koji su mu zakonom ili drugim propisom stavljeni u djelokrug.
Općinski načelnik
Općinski načelnik izvršno je tijelo u općini, zastupa općinu, te obavlja izvršne poslove u općini:
priprema prijedloge općih akata,
izvršava i osigurava izvršavanje općih akata Općinskog vijeća
utvrđuje prijedlog proračuna općine i izvršenje proračuna,
upravlja nekretninama, pokretninama i imovinskim pravima u vlasništvu općine u skladu sa
zakonom, ovim Statutom i općim aktom Općinskog vijeća,
odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina općine čija pojedinačna vrijednost ne
prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se
odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, a najviše do 1.000.000 kuna, ako je
stjecanje i otuđivanje planirano u proračunu i provedeno u skladu sa zakonskim propisima,
upravlja prihodima i rashodima općine,
upravlja raspoloživim novčanim sredstvima na računu proračuna općine,
odlučuje o davanju suglasnosti za zaduživanje pravnim osobama u većinskom izravnom ili
neizravnom vlasništvu općine i o davanju suglasnosti za zaduživanje ustanova kojih je osnivač
općina,
donosi pravilnik o unutarnjem redu za upravna tijela općine,
imenuje i razrješava pročelnike upravnih tijela,
imenuje i razrješava unutarnjeg revizora,
utvrđuje plan prijema u službu u upravna tijela općine,
predlaže izradu prostornog plana kao i njegove izmjene i dopune na temelju obrazloženih i
argumentiranih prijedloga fizičkih i pravnih osoba,
usmjerava djelovanje upravnih odjela i službi općine u obavljanju poslova iz
samoupravnog djelokruga općine, odnosno poslova državne uprave, ako su preneseni općini,
nadzire rad upravnih odjela i službi u samoupravnom djelokrugu i poslovima državne uprave,
daje mišljenje o prijedlozima koje podnose drugi ovlašteni predlagatelji,
obavlja nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnih odbora,
obavlja i druge poslove predviđene ovim Statutom i drugim propisima.
28
Općinski načelnik je odgovoran za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom
djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata upravnih tijela općine.
Jedinstveni upravni odjel
Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave kao i poslova državne uprave prenijetih na te jedinice ustrojavaju se upravni odjeli i
službe (upravna tijela).
U općinama i gradovima, do 3.000 stanovnika, ustrojava se jedinstveni upravni odjel za obavljanje
svih poslova iz samoupravnog djelokruga, a u općinama i gradovima iznad 3.000 stanovnika može se
ustrojiti jedinstveni upravni odjel.
Ustrojstvo upravnih tijela uređuje se općim aktom jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne)
samouprave u skladu sa statutom i zakonom. Odluka o ustrojstvu jedinstvenog upravnog odjela
Općine Donji Andrijevci objavljena je u Službenom vjesniku Brodsko-posavske županije broj 4/2010
od 26.3.2010 godine.
Jedinstveni upravni odjel obavlja upravne, stručne i druge poslove iz samoupravnog djelokruga
općine koji se odnose na:
uredsko poslovanje,
komunalno gospodarstvo,
stambeno gospodarstvo,
raspolaganje poljoprivrednim zemljištem,
javnu nabavu,
socijalnu skrb,
prostorno uređenje,
financijsko poslovanje i upravljanje imovinom,
protupožarnu i civilnu zaštitu,
jedinstveni upravni odjel obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim
zakonom, Statutom i drugim općim aktima općine Donji Andrijevci, te poslove državne
uprave prenijete na jedinice lokalne samouprave.
29
6.2. Općinski proračun
Izvorni proračun je između 2.500.000 do 3.000.000 kuna bez kapitalnih dotacija iz županijskog i
državnog proračuna. Kretanje rashoda se kretalo u okviru predviđenih prihoda po proračunu.
Prihodi proračuna u 2010. godini su povećani zbog dotacije iz državnog proračuna za radove na
izgradnji poslovne zone. Prihodi općine će se povećati zbog razvrstavanja općine u II. skupinu jedinica
lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka Republike
Hrvatske (vidi: Gospodarstvo). Upravo je povećanje prihoda i racionalno korištenje razlog izrade i
potrebe razvojne strategije.
GODINA PRIHODI RASHODI
2010. 5.005.186 5.021.794
2011. 4.001.713 3.559.644
2012. 3.324.795 2.753.525
2013. 3.350.312 3.270.221
2014. 4.190.070 4.190.070
Izvor: Arhiva općine Donji Andrijevci
30
7. Komunalna i prometna infrastruktura
Postoji dobra prometna povezanost između pojedinih naselja unutar općine, ali i prema drugim
dijelovima županijskog i državnog prostora, zahvaljujući cestovnim i željezničkim prometnim vezama.
Cestovni promet u općini Donji Andrijevci provodi se na tri razine: državnoj, županijskoj i lokalnoj.
Prometni sustav na državnoj razini određen je Strategijom i Programom prostornog uređenja
Republike Hrvatske, a područjem općine prolaze dva cestovna pravca uvrštena u prvu skupinu
prioriteta:
1. A3 – Posavski cestovni smjer Bregana – Zagreb – Slavonski Brod – Lipovac
2. A5 – Slavonsko – neretvanski cestovni smjer Ploče – Slavonski Šamac – Osijek – granični prijelaz
s Mađarskom
Oba pravca uvrštena su u paneuropsku prometnu mrežu, A3 kao koridor X, a A5 kao koridor Vc.
Promet na županijskoj razini predstavljen je postojećim cestovnim prometnicama:
1. županijskom cestom 4163 granica županije – Staro Topolje (Ž4202)
2. županijskom cestom 4202 D525 Bartolovci – Slavonski Brod – Garčin – Vrpolje – granica
županije
3. županijska cesta 4217 Staro Topolje (Ž4202) – Sredanci – granični prijelaz Svilaj
4. Donji Andrijevci (Ž4202) – Divoševci – Velika Kopanica – Gundinci – granica županije
Prometni sustav na lokalnoj razini predstavljen je postojećim prometnicama:
1. lokalnom cestom 42041 Šušnjevci (Ž4187) – Vrhovina – Klokočevik – Novo Topolje (Ž4163)
2. lokalnom cestom 42044 željeznička postaja Donji Andrijevci – Ž4202
3. lokalnom cestom Ž4217 – Stružani – Zoljani – Kupina (Ž4219)
Izgrađene cestovne prometnice na području općine:
1. Državne ceste ukupne dužine 2.000 m
2. Županijske ceste ukupne dužine 14.050 m
3. Lokalne ceste ukupne dužine 1.725 m
4. Nerazvrstane ceste ukupne dužine 12.400 m.
31
Preko područja općine izgrađena je željeznička pruga Zagreb – Vinkovci u dužini od 4.075 m (dva
kolosijeka). Željeznička pruga je elektrificirana. Željezničku prugu prelaze ukupno četiri cestovne
prometnice i putovi. U naselju Donji Andrijevci nalazi se kolodvor, a u naselju Staro Topolje stajalište.
ŠIFRA PRUGE NAZIV PRUGE
M105 Novska – Tovarnik (državna granica)
Za potrebe poljoprivredne avijacije na području naselja Donji Andrijevci nalazi se uzletište. Uzletište
nije uređeno za navedenu svrhu.
Prostor općine je u potpunosti pokriven elektroenergetskim razvodom. Razvod je izvršen zračnim
(ZDV) i podzemnim (KDV) vodovima od 10 kV.
Središnjim prostorom općine prolaze značajni elektro-energetski prijenosni sustavi.
ZDV 110 kV
ZDV 110 kV (za potreba HŽ za čije je potrebe kod kolodvora Donji Andrijevci izgrađena i
trafostanica)
ZDV 35 kV do trafostanice TS 35/10 Donji Andrijevci
Prostor općine u cijelosti je opskrbljen energijom. Distribucijska mreža u općini obuhvaća 35 kV,
10(20) kV i 0,4 kV naponske razine, te javnu rasvjetu. Opskrba električnom energijom vrši se preko
trafostanice TS 35/10 kV Donji Andrijevci razvodom od 10 kV do 17 trafostanica TS 10/0,4 za naselja
Donji Andrijevci, Staro Topolje i Novo Topolje.Opskrba električnom energijom naselje Sredanci vrši se
iz Općine Oprisavci 10 kV vodom kojim se električna energija dovodi do 4 trafostanice TS 10/0,4.
Distribuciju na području općine obavlja DP Elektra, Slavonskog Broda.
Na predmetnom području izgrađen je Jadranski naftovod (JANAF) DN 400 u dužini od 8.375 mm
naftovod DN 300 US Ruščica – OS Beničanci u dužini 3.530 m i naftovod DN 300 OS Đeletovci – US
Ruščica u dužini od 8.375 m.
Na području općine ne postoje lokacije na kojima se vrši ekstrakcija nafte i zemnog plina iz zemljine
kore. Područjem općine vrši se transport plina i nafte i to:
Izgrađen je magistralni plinovod DN 400 ANSI 300 Slavonski Brod – Negoslavci, a na području općine
prolazi duljinom od oko 8.000 m. Maksimalni protočni kapacitet ovog plinovoda iznosi 150.000 m3/h
a služi za napajanje svih distributivnih područja na trasi gdje plinovod prolazi.
U okviru ovog plinovoda na području općine nalazi se primopredajna plinska mjerno-redukcijska
stanica u Donjim Andrijevcima u okviru blokadno-ispuhivačke stanice, te jedna mjerno-redukcijska
stanica u Radničkom naselju, Donji Andrijevci.
32
Izvedeno stanje plinovoda prema podacima kojima raspolaže Plin-projekt d.o.o. Nova Gradiška,
Alojzija Stepinca 26, kao distributer prirodnog plina u općini Donji Andrijevci vidljivo je da u općini
ima 30,7 kilometara plinovoda od toga 30,3 kilometra izvedenog od PEHD cijevi, a 349 od čelika.
Razvod plina postoji u naselju Donji Andrijevci, Staro i Novo Topolje. U naselju Sredanci nema još
izgrađenog plinskog razvoda. Od proizvodnih uređaja nužnih za pravilnu opskrbu i distribuciju
prirodnog plina u naselju Donji Andrijevci postoji mjerno-redukcijska postaja MRS – INA d.d., Zagreb,
a prijenosnih uređaja za opskrbu plinom nema. Distribucijska mreža je srednjetlačna (P=1-4 bara). Na
MRS Donji Andrijevci priključena su naselja Donji Andrijevci, Staro i Novo Topolje, te neka naselja iz
susjednih općina.
Na području općine Donji Andrijevci nalazi se distributivna vodoopskrbna mreža duljine 14 km koja se
u potpunosti nalazi u naselju Donji Andrijevci. Na distributivnoj mreži u naselju Donji Andrijevci
postoji 830 priključaka, od čega je 788 priključaka na kućanstva, a 42 na gospodarstva. Na području
općine također je izgrađeno 12km magistralnih cjevovoda.
Planovi u budućnosti za koje postoje projekti:
rekonstrukcija vodoopskrbne mreže općine Donji Andrijevci (Zagrebačka ulica, Trg kralja
Tomislava i Matije Gupca,) u dužini L=3,2 km;
rekonstrukcija dovodnog cjevovoda u Donjim Andrijevcima od crpne stanice do Trga kralja
Tomislava u dužini L=0,25km;
izgradnja distributivnog cjevovoda u naseljima Staro i Novo Topolje;
izgradnja magistralnog cjevovoda prema Sredancima;
izgradnja distributivnog cjevovoda u Sredancima.
Općina Donji Andrijevci – plan i razvoj odvodnje
Na području općine Donji Andrijevci izgrađeno je 17 km gravitacijske kanalizacijske mreže i 5 crpnih
stanica.
Planovi u budućnosti:
izgradnja gravitacijske kanalizacije s precrpnim stanicama – 5.000 m,
izgradnja uređaja za pročišćavanje – 3 500 ES (ekvivalent stanovnika).
Vodoopskrba je riješena iz regionalnog vodovoda Sikirevci. Dosad su u pogon puštena tri zdenca na
crpilištu Sikirevci ukupne izdašnost 375 l/s. U idućim fazama se planira proširenje crpilišta do
izdašnosti od 1000 l/s. Proširenjem vodoopskrbe se predviđa uključivanje i vodocrpilišta na lokaciji
Gundinci izdašnosti 1000 l/s. Vodovod i kanalizacija d.o.o. Vinkovci gospodari s vodoopskrbnim
objektima u Općini Sikirevci s čijeg crpilišta dolazi voda za korisnike s područja Općine Donji
Andrijevci.
33
7.1. Prostorni plan
Prostorni plan uređenja općine Donji Andrijevci objavljen je u Službenom vjesniku Brodsko-posavske
županije (19/2002 i 15/2011) i web stranicama Zavoda za prostorno uređenje Brodsko-posavske
županije. Prostorni plan uređenja općine donosi se obvezno za područje općine.
Prostorni plan uređenja općine određuje:
građevinsko područje naselja, izdvojeno građevinsko područje izvan naselja i izdvojeni dio
građevinskog područja naselja;
neizgrađeni dio građevinskog područja naselja, izdvojenog građevinskog područja izvan naselja
i izdvojenog dijela građevinskog područja naselja, za koje se ne donosi generalni urbanistički
plan te neuređeni dio tih područja;
dio građevinskog područja naselja, izdvojenog građevinskog područja izvan naselja i izdvojenog
dijela građevinskog područja naselja, za koje se ne donosi generalni urbanistički plan,
planiran za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju;
obuhvat generalnog urbanističkog plana;
obuhvat urbanističkih planova uređenja koji se donose u građevinskom području naselja i
izdvojenom građevinskom području izvan naselja koje određuje grad, odnosno općina, a za
koje se prema Zakonu ne donosi generalni urbanistički plan;
koridore infrastrukture značajne za općinu.
Prostorni plan općine propisuje:
uvjete provedbe svih zahvata u prostoru izvan građevinskog područja, osim zahvata državnog i
županijskog značaja;
uvjete provedbe svih zahvata u prostoru u dijelu građevinskog područja naselja i dijelu
izdvojenog građevinskog područja izvan naselja kojeg određuje općina, a za koje se prema
Zakonu o prostornom uređenju i gradnji ne donosi generalni urbanistički plan ili urbanistički
plan uređenja, te u izdvojenom dijelu građevinskog područja naselja;
smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja koji se prema Zakonu donose u
građevinskom području naselja i izdvojenom građevinskom području izvan naselja, a za koje
se ne donosi generalni urbanistički plan.
Prostorni plan uređenja općine može za dijelove građevinskog područja, za koje se prema Zakonu
obvezno donosi urbanistički plan uređenja, propisivati uvjete provedbe zahvata u prostoru s
detaljnošću propisanom za urbanistički plan uređenja.
34
7.2. Zaštita okoliša
Odlagalište komunalnog otpada „Alabarica“ veličine 5,5ha, smješteno je jugoistočno od naselja Donji
Andrijevci, udaljenosti 1 km od prvih naselja. Na odlagalištu se odlagalo od 1992. godine do veljače
2005. godine. U postupku je izrada dokumentacije za sanaciju odlagališta „Alabarica“ koju financira
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a koja je potrebna za prijavu projekta na
sufinanciranje iz Kohezijskog fonda Europske unije. Tehnologija rada na odlagalištu „Alabarica“ sastoji
se od sanacije i zatvaranja postojećeg odlagališta, a po uspostavi ŽCGO lokacija bi se formirala kao
reciklažno dvorište.
Na području općine povremeno se javljaju 3 divlja odlagališta, male površine i s malim količinama
otpada kada nesavjesni stanovnici odlažu smeće. Navedena odlagališta se redovito saniraju i
stanovnici se upozoravaju da je zabranjeno odlagati smeće.
U naselju Donji Andrijevci u Školskoj ulici nalazi se zeleni otok za odlaganje staklenih boca, baterija i
drugog otpada. U ostalim naseljima ne postoje zeleni otoci, ali postoji namjera izgradnje istih.
Ovlašteni koncesionar za odvoz komunalnog otpada na području Općine je tvrtka „Runolist“ d.o.o.,
35210 Vrpolje, J.J. Strossmayera 34.
Komunalni otpad prikuplja se jednom tjedno putem PVC kanti za otpad. Stanovništvo izvozi kante sa
komunalnim otpadom ispred kuća, odnosno na mjesta gdje je moguć prilaz vozilu tvrtke „Runolist“
d.o.o.. U centru naselja i uz javne ustanove osigurani su kontejneri i kante za otpad.
Pri prikupljanju glomaznog otpada (dva puta godišnje, prema obavijestima na uplatnicama i oglasnoj
ploči), građani iznose glomazni otpad uz cestu, na lokacije na kojima je moguć prilaz većim vozilima
(kamionima sa teleskopskom rukom). Lokacije nisu prethodno definirane i nisu predviđeni kontejneri
za skupljanje glomaznog otpada. Nema organiziranog prikupljanja sekundarnih sirovina iz
komunalnog otpada, kao ni biorazgradivog otpada.
Procjenjuje se da je sadašnji raspored, broj i kapacitet kontejnera za prikupljanje korisnog otpada
dostatan za potrebe općine.
U suradnji s komunalnim tvrtkama, nacionalnim ministarstvima te fondovima postoji namjera
provođenja edukacija o zaštite okoliša u ostvarivanju uvjeta za održivi razvitak, kako bi se povećala
svijest stanovništva o zaštiti okoliša.
35
7.3. Zaštita i spašavanje3
Zakonom o zaštiti i spašavanju uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih
dobara u katastrofama i velikim nesrećama; način upravljanja, rukovođenja i koordiniranja u
aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama; prava, obveze, osposobljavanje
i usavršavanje sudionika zaštite i spašavanja; zadaće i ustroj tijela za rukovođenje i koordiniranje u
aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama, način uzbunjivanja i
obavješćivanja, provođenje mobilizacije za potrebe zaštite i spašavanja.
Zaštita i spašavanje od interesa je za Republiku Hrvatsku te uživa njezinu osobitu skrb. Zaštita i
spašavanje ostvaruju se djelovanjem operativnih snaga zaštite i spašavanja u jedinicama lokalne i
područne (regionalne) samouprave te na razini Republike Hrvatske. Jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave, u okviru svojih prava i obveza utvrđenih Ustavom i zakonom, uređuju i
planiraju, organiziraju, financiraju i provode zaštitu i spašavanje.
U slučaju neposredne prijetnje od nastanka katastrofe ili veće nesreće na području jedne
općine/grada, općinski načelnik, gradonačelnik, ima pravo i obvezu mobilizirati sveukupne ljudske i
materijalno-tehničke potencijale s područja te jedinice lokalne samouprave, sukladno planu zaštite i
spašavanja.
Planovi zaštite i spašavanja donose se radi utvrđivanja organizacije aktiviranja i djelovanja sustava
zaštite i spašavanja, zadaća i nadležnosti, ljudskih snaga i potrebnih materijalno-tehničkih sredstava
te mjera i postupaka za provedbu zaštite i spašavanja u katastrofi i većoj nesreći.
Planovi zaštite i spašavanja donose se na temelju procjene ugroženosti od pojedinih vrsta prijetnji i
rizika koji mogu izazvati nastanak katastrofe i veće nesreće.
Planom zaštite i spašavanja osobito se utvrđuju:
vrste rizika i prijetnji,
postupci i mjere za sprječavanje ili ublažavanje katastrofe,
operativne snage za provedbu zaštite i spašavanja,
ljudski resursi i materijalno-tehnička sredstava koje je moguće angažirati za dopunu redovitih
snaga zaštite i spašavanja,
provedba pripravnosti i način aktiviranja operativnih snaga,
odgovornost i ovlaštenja za postupanje te način rukovođenja, koordiniranja i zapovijedanja u
zaštiti i spašavanju,
djelovanje operativnih snaga i drugih sudionika zaštite i spašavanja,
način održavanja reda i sigurnosti pri intervencijama u zaštiti i spašavanju,
3 Zakon o zaštiti i spašavanju (Narodne novine 174/04, 79/07, 38/09 i 127/10); Pravilnik o metodologiji za izradu procjena
ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (Narodne novine 30/14 i 67/14);Pravilnik o mobilizaciji i djelovanju operativnih
snaga zaštite i spašavanja (Narodne novine 40/08 i 44/08);Pravilnik o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi civilne zaštite
i postrojbi za uzbunjivanje (Narodne novine 111/07)
36
način otklanjanja posljedica,
način osiguravanja financijskih sredstava za provedbu plana,
druge mjere i aktivnosti potrebne za provedbu zaštite i spašavanja.
Planovi se donose poradi utvrđivanja organizacije aktiviranja i djelovanja sustava zaštite i spašavanja,
preventivnih mjera i postupaka, zadaća i nadležnosti ljudskih snaga i potrebnih materijalno-tehničkih
sredstava, te provođenja zaštite i spašavanja do otklanjanja posljedica katastrofa i velikih nesreća.
Planovi se sastoje od:
1. Upozoravanja;
2. Pripravnosti, mobilizacije (aktiviranja) i narastanja operativnih snaga;
3. Mjera zaštite i spašavanja.
Planovi se, po mjerama zaštite i spašavanja, izrađuju za svaki događaj iz Procjene koji može izazvati
katastrofu i veliku nesreću te za opasnosti i prijetnje.
Općinsko vijeće općine Donji Andrijevci na svojoj 32. sjednici održanoj 27.2.2013. godine donijelo je
Odluku o donošenju Plana zaštite i spašavanja Općine Donji Andrijevci i Plana civilne zaštite Općine
Donji Andrijevci („Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije“ br. 14/2013).
Planovi se redovito ažuriraju a Općinsko vijeće jednom godišnje analizira stanje sustava zaštite i
spašavanja te donosi smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja.
7.4. Zdravstvo i socijalna skrb
U naselju Donji Andrijevci nalaze se dvije ambulante obiteljske (opće) medicine sa savjetovalištem za
djecu i dvije stomatološke ambulante koje pružaju primarnu zdravstvenu zaštitu za područje cijele
općine. Ambulante pripadaju Domu zdravlja Slavonski Brod, Borovska 7.
Osnivač Doma zdravlja je Brodsko-posavska županija, a prava i dužnosti osnivača obavlja
predstavničko tijelo Županije. Dom zdravlja je javna ustanova koja obavlja zdravstvenu djelatnost,
posluje i sudjeluje u pravnom prometu pod nazivom: Dom zdravlja Slavonski Brod. Dom zdravlja
obavlja zdravstvenu djelatnost sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i to: obiteljsku (opću)
medicinu, stomatološku zdravstvenu zaštitu, zdravstvenu zaštitu žena, zdravstvenu zaštitu dojenčadi i
predškolske djece i starijih osoba i druge zdravstvene djelatnosti propisane zakonom.
Dom za starije i nemoćne „Marijin dom“ nalazi se u Donjim Andrijevcima i u privatnom je vlasništvu.
Kapacitet doma je 20 mjesta za pokretne i nepokretne osobe. Štićenicima doma pruža se 24-satna
medicinska skrb te fizikalna terapija i rehabilitacija po potrebi.
37
Na području općine i susjednih općina djeluje ustanova za zdravstvenu njegu u kući. Ustanova pruža
zdravstvena njegu i rehabilitaciju bolesnika po uputama i stručnom nadzoru doktora medicine.
Postoji općinska organizacija Crvenog križa bez pravne osobnosti koji djeluje pri Crvenom križu
Slavonski Brod. Općinska organizacija Crvenog križa okuplja dvadesetak članova koji provode sljedeće
aktivnosti:
prikupljanje humanitarne pomoći;
organiziraju davanje krvi (četiri puta godišnje);
provode akciju „Solidarnost na djelu“;
u skladu s mogućnostima i potrebama provode program „Geronto-domaćica“.
Općina Donji Andrijevci u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi na temelju zahtjeva stranaka
dodjeljuju jednokratnu pomoć te pomoć za ogrjev korisnicima socijalne skrbi koja se financira iz
županijskog proračuna. Osim navedenog općinskim proračunom predviđene su sredstva za:
jednokratnu novčanu pomoć za opremu novorođenčadi;
pomoć roditeljima za prijevoz učenika srednjih škola;
jednokratnu novčanu pomoć redovitim studentima.
38
7.5. Obrazovanje
Škola u Donjim Andrijevcima prvi put se spominje 1776. godine (vrijeme vladavine Marije Terezije).
Školu su pohađali samo dječaci. Prvi učitelj koji se spominje je Andrija Khol. Poslije njega se spominju
učitelj Brandel, Andrija Glavačević i Vinko Czerdnich (Crndić). Školu je u tim godinama pohađalo od
29 do 33 učenika. Zbog smanjenja troškova u monarhiji (vrijeme vladavine Josipa II.) škola u Donjim
Andrijevcima 1787. godine prestaje s radom i ponovno se otvara 5. prosinca 1830. godine. Od tada
pa sve do danas nije bilo više prekida rada škole. Taj datum uzimamo kao osnutak redovne Pučke
škole u Donjim Andrijevcima.
Pučka škola u Donjim Andrijevcima
Prvotno se nastava odvijala u jednoj praznoj kući u selu koju je iznajmila Općina. Poslije je škola
preseljena u kapetanov stan koji je preuređen i proširen. Nova škola bila je završena 1878. godine.
Prvi učitelj u novoj školi bio je Luka Županić (5. prosinca 1830. do 19. travnja 1848.), rodom iz Donjih
Andrijevaca. Završio je školu za učitelja i položio pedagoški tečaj.
Poslije njega u školi su radili:
Antun Kolarević – „Slavonac“ (1848.-1853.), Marko Đaković – (1853.-1854.), Pero Kovačević – (1854.-
1865), Julije Bartory (1865.-1871.), Gabro Markovac (1871.-1872.), Stjepan Rukavina (1872.-1873.),
Karlo Kovačić (1873.-1874.), Ivan Lukić (1874.-1890).
1. listopada 1874. godine otvorena je Škola za djevojčice. Prva učiteljica u djevojačkoj školi bila je
Marija Duralija (1874.-1891.). Uz nju najduže su se u školi zadržale Josipa Ditrich (1890.-1895.), Marija
Lang (1899.-1911.) i Mara Martinović (1911.-1932.)
Sve do 28. kolovoza 1951. godine u Donjim Andrijevcima bila je pučka škola (od 1.do 4. razreda). Tada
se na inicijativu stanovnika sela i tadašnjeg ravnatelja Stjepana Perčevića, u Donjim Andrijevcima
otvara građanska škola (od 5. do 8.razreda).
39
Oko 9:30 sati, 13. travnja 1964. godine, snažan potres, magnitude 5,6 prema Richteru s epicentrom u
Dilj gori, zahvatio je područje Slavonije, napose okolicu Slavonskog Broda. U tom potresu stradala je i
školska zgrada u Donjm Andrijevcima koja više nije mogla poslužiti održavanju nastave. Nastava je
idućih godina održavana u prostorijama Općine. Uz veliku pomoć stanovnika Istre, mještana sela i
mjesne zajednice izgrađena je nova školska zgrada s 11 učionica, radionicom, tri kabineta i
zbornicom. Uz veliku zahvalnost stanovnicima Istre za pomoć u izgradnji nove zgrade, svi su se
jednoglasno složili da nova škola nosi naziv istarskog književnika i publicista – Viktora Cara Emina.
U školskoj godini 1968./1969. Školu je pohađalo 1.050 učenika, što je i maksimalan broj učenika u
jednoj školskoj godini u povijesti škole u Donjim Andrijevcima.
Od tada do danas, učenici škole ostvarili su velike rezultate na natjecanjima. Treba izdvojiti 1. mjesta
na republičkim, odnosno državnim prvenstvima u matematici, fizici, kemiji, informatici i prometu,
sudjelovanje na državnim i regionalnim natjecanjima u stolnom tenisu, nogometu, šahu, povijesti,
goeografiji, tehničkoj kulturi te mnogobrojna priznanja i nagrade.
Do 1990. godine Osnovna škola „Viktor Car Emin" je imala sedam područnih škola. Tada je izgrađena
nova mreža škola te su područne škole Kupina, Novi Grad, Svilaj, Prnjavor pripale Osnovnoj školi
„Stjepan Radić“ u Oprisavcima, a preostale tri područne škole u Divoševcima, Sredancima i Starom
Topolju i dalje se nalaze u sastavu Osnovne škole "Viktor Car Emin".
Za vrijeme rata u školskoj godini 1991./1992. nastava se odvijala u privatnim kućama, a učitelji su
dolazili jedan ili dva puta tjedno davajući učenicima upute za samostalan rad i rad s roditeljima. Za to
vrijeme u školi su umjesto učenika boravili vojnici.
Područne škole u Starom Topolju i Sredancima
40
Godine 2008. Ministrastvo mora, prometa i regionalnog razvoja u suradnji s Brodsko-posavskom
županijom i Općinom Donji Andrijevci realiziralo je projekt po kojem je Osnovna škola "Viktor Car
Emin" doživjela velike promjene. Škola je proširena, a uz nju je napravljena i dvorana koja ima
kapacitet od 300 sjedećih mjesta i zadovoljava sve standarde današnje gradnje. Službeno otvorenje
bilo je 20. siječnja 2010. godine kada je održano snimanje emisije „Lijepom našom“.
Od 2009. godine škola uređuje školski časopis ''45 minuta''. Prvotno je tiskan, a unazad četiri godine
časopis se piše u digitalnom obliku.
Danas školu pohađa 288 učenika, od toga je 140 učenik razredne nastave (83 ih je u matičnoj školi
dok su ostali u područnim školama) i 148 učenika predmetne nastave (od toga je 59 učenika putnika).
Škola radi u jednoj smjeni (od školske godine 2011./2012.), dok se izborna nastava za 7. i 8. razrede
odvija poslijepodne. Uz to poslije nastave se odvijaju dodatna i dopunska nastava te mnogobrojne
izvannastavne aktivnosti.
Od 1. listopada 2012. godine učenicima koji pohađaju nastavu u matičnoj školi omogućeno je
hranjenje u školskoj kuhinji, što je velika većina sa zadovoljstvom prihvatila. Ukupan broj učenika koji
se hrani u školskoj kuhinji iznosi 170 učenika, što je preko 74% učenika matične škole.
U Školi su zaposlena 45 djelatnika: 9 učitelja razredne nastave, 21 učitelj predmetne nastave, 3
stručna suradnika i 12 ostalih zaposlenika.
Službena web stranica osnovne škole je www.os-vcemin-donjiandrijevci.skole.hr.
Matična škola u Donjim Andrijevcima i školsko-sportska dvorana
41
7.6. Vatrogasci i ostalo
Dobrovoljno vatrogasno društvo Donji Andrijevci je dobrovoljna, stručna, humanitarna i nestranačka
udruga u djelatnosti zaštite od požara i vatrogastva od posebnog interesa za općinu Donji Andrijevci,
Brodsko-posavsku županiju i Republiku Hrvatsku. Temeljna zadaća društva je provedba vatrogasne
djelatnosti utvrđena Zakonom o vatrogastvu. Članovi društva su fizičke i pravne osobe koje rade na
unapređenju vatrogastva i zaštite od požara, te obavljaju i druge poslove kojima se ostvaruju ti ciljevi.
Društvo je osnovano na dobrovoljnoj osnovi u cilju provedbe vatrogasne djelatnosti, te promicanja,
razvitka i unapređenja zaštite od požara i vatrogastva. Društvo je izravno udruženo u Vatrogasnu
zajednicu Brodsko-posavske županije. Područje djelovanja i odgovornosti društva je područje općine
Donji Andrijevci.
Ciljevi društva:
unapređenje sustava zaštite od požara i vatrogastva na području djelovanja/odgovornosti
društva,
učinkovita provedba vatrogasne djelatnosti na području djelovanja/odgovornosti društva,
pripremanje vatrogasnog sustava za sudjelovanje u sustavu zaštite i spašavanje,
kontinuirano pomlađivanje,
osposobljavanje, usavršavanje i uvježbavanje članstva,
aktivnosti u pogledu podizanja razine vatrogasne kulture u lokalnoj zajednici,
promicanje značaja dobrovoljnog vatrogastva,
promicanje volontiranja kao aktivnosti od interesa za lokalnu i širu zajednicu,
razvijanje pozitivnih ljudskih osobina kao što su humanost, hrabrost, nesebičnost, pravednost i
tolerancija.
Djelatnosti društva:
gašenje požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom, pružanje tehničke
pomoći u nezgodama i opasnim situacijama, te obavljanje i drugih poslova u nesrećama,
ekološkim i sličnim nesrećama (članak 1. Zakona o vatrogastvu);
provedba poslova kontrole nad provedbom propisanih mjera zaštite od požara (članak 47.
Zakona o zaštiti od požara);
uključivanje u sustav zaštite i spašavanje prilikom velikih nesreća i katastrofa (Zakon o zaštiti i
spašavanju);
osposobljavanje i usavršavanje članova;
provedba teorijske nastave i praktičnih vježbi;
organizacija pokaznih vježbi i prezentacija;
promidžbene aktivnosti;
promicanje vatrogastva kao stručne i humanitarne djelatnosti;
provedba preventivnih pregleda;
rad s vatrogasnom mladeži i podmlatkom;
42
rad s natjecateljskim desetinama;
organizacija savjetovanja i seminara;
organizacija kulturnih, sportskih, i drugih aktivnosti;
sudjelovanje u aktivnostima u zaštiti okoliša;
promicanje i zastupanje zajedničkih interesa svojih članova;
dodjela strukovnih priznanja i predlaganje dodjele javnih priznanja za svoje zaslužne članove;
suradnja s tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, tvrtkama, sredstvima
javnog priopćavanja;
drugima i drugim organizacijama radi unapređivanja vatrogastva i zaštite od požara;
obavljanje uslužnih djelatnosti (servisiranje vatrogasnih aparata, održavanje vatrogasne
tehnike i sl.) u skladu s važećim propisima;
organizacija i provedba drugih aktivnosti potrebnih za ostvarivanje ciljeva društva.
Na k.č. 1706/48 k.o. Donji Andrijevci u Donjim Andrijevcima predviđena je izgradnja vatrogasnog
doma. Površina k.č. 1706/48 iznosi 4.601m2 a upisana je u k.k. ul. 1587 k.o. Donji Andrijevci kod
zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Slavonskom Brodu.
Parcela je krajem 2007. godine Odlukom Općinskog vijeća općine Donji Andrijevci darovana
Dobrovoljnom vatrogasnom društvu Donji Andrijevci isključivo za potrebe izgradnje vatrogasnog
doma.
Izgradnja vatrogasnog doma predviđena je u 4 faze. Trenutno je u tijeku prijava na ovogodišnji
Program održivog razvoja lokalne zajednice koji provodi Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova
Europske unije općina Donji Andrijevci aplicirala je projekt "Realizacija završne (4.) faze izgradnje
objekta 4. faza izgradnja Vatrogasnog doma u Donjim Andrijevcima“. Do sada su dovršene tri faze
izgradnje: postavljanje temelja, izgradnja objekta i unutarnje uređenje objekta. Objekt se financira
sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU te sredstvima Općine Donji Andrijevci.
Službena web stranica DVD-a Donji Andrijevci www.dvddonjiandrijevci.hr.
Budući vatrogasni dom DVD-a Donji Andrijevci
43
7.7. Crkva
Prva drvena crkva u Donjim Andrijevcima sagrađena je 1761. godine, a župa je osnovana 1790.
godine. Početkom 19. stoljeća gradi se crkva Sv. Andrije. Blagoslovljena je 1826. godine. Prva
temeljita obnova bila je 1856. godine i u pravilu se nastavljala svakih 50 godina. Uz crkvu se nalazi
župni stan i crkveni dom. Poznatiji svećenici koji su služili u Donjim Andrijevcima su Ferdo Gerstner i
Josip Haubrich. Sada je na službi župnik i dekan Nikica Mihaljević. U mjestu su kapelica Sv. Vida i Sv.
Marka i na groblju kapelica Sv. Mihovila. Župi Sv. Andrije apostola pripada i filijala Stari Perkovci.
Crkva u Donjim Andrijevcima i župni stan
Župnik vlč. Nikica Mihaljević, 2008. godine kada se u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji obilježavala
godina braka i obitelji, zajedno sa svojim suradnicima, odlučio je za svoje župljane pripremiti prikladni
„obiteljski molitveni priručnik“ nazvan „Naša obitelj“.
Prvo, skromno i ne tako grafički bogato izdanje – tada još ne molitvenika – već samo malog priručnika
doista je naišlo na jako dobar odaziv. Nakon župljana Donjih Andrijevaca – župnik Nikica počeo je
dobivati molbe pojedinaca vjernika iz drugih župa, pa i nekih kolega svećenika koji su željeli moliti i
širiti molitvu u svojim zajednicama. Tada se župnik odlučuje na kvalitetniji tisak molitvenika za kojeg
dobiva preporuku i odobrenje mons. Marina Srakića, nadbiskupa i metropolita đakovačkog-osječkog i
odobrenje Nadbiskupskog ordinarijata u Đakovu.
Velečasni Nikica sa svojim suradnicima nastavio je s pastoralom molitve sve do danas. Tako se
molitvenici iz niza „Naša obitelj“, osim u kršćanskim knjižarama i župnim uredima, mogu pronaći i na
kioscima, poštanskim uredima, trgovinama, a od sada su dostupni svima i na internetu. Svaki
molitvenik od početka do kraja može se prelistati, pročitati i moliti online Prema riječima župnika
Nikice u pripremi su već novi projekti – Priručnik o važnosti, smislu i ulozi molitve tj. mali 'udžbenik' -
Kako kvalitetno moliti – mala škola molitve; te „Molitvenik Svetom Josipu“.
44
Pristup molitvama župnik Nikica proširio je zvučnim molitvama. Osim na web stranici, zvučne molitve
mogu se slušati i na govornom automatu. Govori automat je prilika da osobe koje se ne koriste
modernim tehnologijama kao što je internet, mogu doći do sadržaja i tako uz molitvenike, poslušati
duhovne misli, razmišljanja ili svoju omiljenu molitvu. Molitve na govornom automatu su izdvojene Iz
kolekcije molitvenika "Naša obitelj". Službena web stranica Katoličkih molitvenika je
www.molitvenici.net.
Crkva Sv. Lovre đakona i mučenika u Starom Topolju izgrađena je 1851. godine i pripada župi
Sv.Mateja apostola i evanđelista u Garčinu.
Sredinom 18. stoljeća selo Sredanci iz kopaničke župe pripojeno je župi Svilaj u kojoj je i do sada.
Postojeća crkva Sv.Roka datira s kraja 18. stoljeća.
U naselju Novo Topolje 1986. godine izgrađena je pravoslavna crkva Sv. Ilije, gdje i živi najveći broj
stanovnika pravoslavne vjeroispovijesti.
45
8. Udruge
Na području općine Donji Andrijevci djeluju brojne udruge. Iste su važne zbog organizacije života
stanovnika, kvalitete života, pomoći lokalnoj zajednici, ostvarenja socijalnih, kulturnih i drugih ciljeva.
Prema podacima iz Registra udruga na području općine aktivne su 32 udruge: 20 u Donjim
Andrijevcima, 6 u Starom Topolju, 5 u Sredancima i 1 u Novom Topolju. Navedene podatke potrebno
je uzeti s rezervom jer pojedine udruge ne provode svoje aktivnosti.
Ciljevi udruga su očuvanje kulturne i tradicijske baštine, razvoj sportskih aktivnosti – nogomet,
rukomet, košarka, kuglanje, šah, športski ribolov, stolni tenis i konjički šport, humanitarni rad te
edukacija djece.
Većina udruga svake godine redovno održava manifestacije vezane za njihovo područje djelovanja,
posebno udruge koje se bave očuvanjem kulturne i tradicijske baštine (vidi: Kultura) te udruge za
razvoj sporta. Na području općine postoje dvije udruge koje okupljaju mlade čiji je cilj humanitarni
rad. Iako je riječ o „mlađim“ udrugama, u kratkom vremenu polučile su velike rezultate – prikupljanje
pomoći za poplavom pogođena područja 2014. godine, projekt „Žive jaslice“ u Donjim Andrijevcima,
humanitarni koncerti. Udruge koje okupljaju umirovljenike brinu se također o očuvanju kulturne i
tradicijske baštine te uključivanje umirovljenika u različite aktivnosti radi kvalitetnije provođenja
slobodnog vremena. Udruga koja broji najviše članova i djeluje na nekoliko općina je udruga za
cjelovit i skladan razvoj djece. Osnovna djelatnost je organiziranje i provođenje aktivnosti u obliku
igraonica i radionica s glazbenim, likovnim, športskim, dramsko-scenskim, komunikacijskim i
ekološkim sadržajima.
Svake godine općinskim proračunom predviđene su dotacije udrugama za provođenje aktivnosti.
Iznosi dotacija udruga ovise o njihovom programu koji dostavljaju na temelju poziva Općine i
aktivnostima koje provode. Suradnja Općine i udruga je jako dobro, no potrebno je razviti kriterije za
mjerenje uspjeha.
GODINA UKUPNI IZNOS
2011. 503.000
2012. 503.500
2013. 510.200
2014. 564.786
Izvor: Arhiva općine Donji Andrijevci
46
Sportske manifestacije koje se održavaju svake godine:
Memorijalni nogometni turnir „Tomislav Buhač“ – NK „Tomislav – PAN“.
Kup Slavonije i Baranje u vožnji dvoprega i jednoprega – Konjički klub u suradnji s ŽK Slavonac i
Hrvatskim konjičkim savezom.
8.1. Kultura
Za kulturna događanja na području općine te očuvanje kulturne i tradicijske baštine brinu se
Kulturno-umjetničko društvo„Tomislav“ iz Donjih Andrijevaca, Kulturno-umjetničko
društvo„Slavonija“ iz Starog Topolja, Muška pjevačka skupina „Starotopoljani“ iz Starog Topolja i
Ženska pjevačka skupina „Srce šokačko“ iz Starog Topolja.
Kulturne manifestacije koje organiziraju navedene udruge:
Državna smotra svirača na tamburici samici – Smotru u suradnji s članovima KUD-a „Tomislav“ i
pod generalnim pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Brodsko-
posavske županije priređuje Folklorni ansambl Broda, inače glavni organizator svih programa
„Brodskoga kola“.
Uskrsni koncert koji se održava u crkvi sv. Andrije apostola u Donjim Andrijevcima – KUD
„Tomislav“.
Smotra folklora „Slavonijo dok ti ime traje“ u Starom Topolju – KUD „Slavonija“.
Koncert Muške pjevačke skupine „Starotopoljani“.
Valja istaknuti i rock manifestaciju „Susret generacija“ koju već četiri godine za redom organizira
Neno Seletković s članovim rock benda „Kings“. Rock koncert se tradicionalno održava u kolovozu
svake godine, a prvi put je održan 2011. godine. Osim što okuplja rock bendove s područja Brodsko-
posavske županije različitih generacija, koncert ima i humanitarni karakter.
47
8.2. Poznate osobe
Marijan Markovac rodio se 19. kolovoza 1887. godine u Donjim Andrijevcima u kući Mijatovih, od
oca Andrije i majke Kate, rođene Vukašinović. Nakon srednjoškolskog obrazovanja u Slavonskom
Brodu, završio je višu Učiteljsku školu u Đurđevcu gdje je ispočetka i radio. Nedugo zatim postao je
profesor na današnjoj Učiteljskoj akademiji u Zagrebu. Jedno vrijeme bio je i kustos Hrvatskog
školskog muzeja u Zagrebu. Još jedna od zanimljivosti vezana uz Marijana Markovca svakako je i
njegova aktivnost na etnografskom polju. Sam kaže da je ispočetka sabirao etnografsku građu za sebe
i svoju zabavu, a kasnije se obratio iskusnijim ljudima, tj. vodećim ljudima tadašnje etnologije. Nakon
toga ga je tadašnji Etnografski odjel Hrvatskog narodnog muzeja (današnjega Etnografskog muzeja u
Zagrebu) često slao kao svojega povjerenika u Slavoniju. Kao plod toga rada ostala su iza njega mnoga
djela objavljivana u dnevnoj i periodičkoj štampi, a posebno su tu istaknute Etnografske spomenice i
Etnografske zbirke u narodnim školama te monografija Selo i seljaci u slavonskoj Posavini. Jedan od
članaka u kojemu se izričito govori o običajima sela Donji Andrijevci tj. Božić u slavonskoj Posavini
(Dolnji Andrijevci, 1935). Umro je 1956. godine u Zagrebu.
Dr. Mijo Pišl rođen je 1893. godine u Vrbanji, gimnaziju završava u Vinkovcima, a studij medicine u
Beču. Dolazi u Donje Andrijevce, gdje je kao liječnik proveo svoj cjelokupni radni vijek i živio tu još do
duboke starosti i smrti 1985. godine. U svom je djelovanju bio svestran. Kao dobar dijagnostičar
upuštao se i u specijalističke zahvate, zbog čega ga narod i danas, pola stoljeća kasnije, još uvijek
spominje. Među svojim je pacijentima i ne znajući liječio Jovu Stanisavljevića-Čarugu, poznatoga po
grabežnim razbojstvima širom Slavonije poslije I. svjetskog rata. Bio je socijalno osjetljiv, mnogima je
besplatno davao svoje usluge. Borio se protiv alkoholizma i pušenja, svjestan štetnosti tih navika.
Obilazio je škole, pregledavao i cijepio djecu, a svojim je predavanjima, kasnije i kino predstavama,
obavljao zdravstveno prosvjećivanje. Po svojem djelovanju i shvaćanju uloge liječnika bio je vrlo
blizak idejama svojih slavonskih prethodnika Frana Gundruma Oriovčanina (1856.-1919.) i Andrije
Štampara (1888.-1956.), ali je ostao neprepoznat i nepriznat. 4
Gabrijel Bukatko, križevački vladika i beogradski nadbiskup, koncilski otac na Drugom vatikanskom
koncilu i član Kongregacije za apostolat laika rođen je u Donjim Andrijevcima 27. siječnja 1912.
godine (preminuo u Vrbasu 19. listopada 1981. godine). Petorazrednu školu pohađao je od 1919. do
1924. u svojem rodnom mjestu, a šest razreda realne gimnazije u Slavonskom brodu (sedmi i osmi
razred s maturom u Visokom). Bakalaureat iz filozofije položio je 1935. na Filozofskom fakultetu
Papinskog sveučilišta De propaganda fide u Rimu, gdje je magistrirao i teologiju. Za svećenika je
zaređen 1939. te potom nastavlja studij u Rimu i 1940. doktorira tezom "De redemptione secundum
doctrinam metropolitae Antonii Kharpovickij".
4 Stjepan Čeović: Dr. Mijo Pišl (1893.-1985.) liječnik u Donjim Andrijevcima (1921.-1964.), Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički
rad u Osijeku, sv. 28. str. 63-75, Zagreb-Osijek, 2012.
48
Po povratku u Hrvatsku postaje kancelarom i kanonikom Križevačke biskupije, a kasnije biva
imenovan i vladikom križevačkim. Godine 1964. postaje beogradskim nadbiskupom. Nakon što je
šesnaest godina vršio dužnost beogradskog nadbiskupa, povukao se u mirovinu zbog bolesti, a nakon
godinu dana njegov se život ugasio. Pokopan je u beogradskoj katedrali.
Andrijevačka kultura nezamisliva je bez legende tamburaške glazbe čika Šime Seletkovića. Šimun
Seletković Matančev (rođen 22. listopada 1917. preminuo 17. ožujka 2013.) bio je hrvatski svestrani
glazbenik, istinski i neponovljivi narodni umjetnik, zborovođa, kapelnik, dirigent, učitelj tamburaša,
„egedaša", harmonikaša, limenih i drvenih puhača, veliki promicatelj tamburaštva i slavonske
tradicijske glazbe.
Šimun Seletković
Šimun Seletković rođen je u Donjim Andrijevcima, u šokačkoj obitelji kao jedinac. Prvi susreti s
tamburašima, koje je gledao u svatovima, obilježile su njegovo životno stvaralaštvo i njegov životni
put. Tamburu je prvi puta uzeo sa sedam godina i od tada je nije ispuštao iz ruku. Po završetku
osnovnog obrazovanja završio je glazbenu školu. Prvo radno mjesto bilo je u rodnim Donjim
Andrijevcima gdje je predavao glazbenu kulturu. Osoba koja je s njim bila u dobru i zlu, bila je njegova
žena Marija s kojom se oženio 2. veljače 1942. Čika Šima bio je ponosni otac četiri sina i kćerke, djed
osmero unučadi i pradjed trinaestero praunučadi. Iako po profesiji nije bio glazbeni pedagog vješto je
okupljao djecu, mladež i odrasle oko sebe, pridobivao njihovo povjerenje, a oni su ga, bez pogovora
slušali, slijedili i od njega učili. Zahvaljujući čika Šimi drugom polovicom četrdesetih i pedesetih
godina prošloga stoljeća Andrijevci su postali središte glazbenog života Slavonije.
49
Čika Šima je tada bio kapelnik limene glazbe DVD-a, dirigent Tamburaškog orkestra KUD-a „Stjepan
Živić", voditelj kombiniranog gudalačko-tamburaškog orkestra, dječjih tamburaških i harmonikaških
orkestara, školskih pjevačkih zborova i obiteljskog zabavno-plesnog sastava. Osim u Andrijevcima,
čika Šima djelovao je i u Županji, Vrpolju, Bošnjacima, Starim Mikanovcima, Gundincima, Velikoj
Kopanici, Orašju i Tolisi. Neizmjernu ljubav, taj štovatelj slavonske glazbe, gajio je prema violini.
Upravo će „Šimin drmeš“, kojega je prenio samo najboljim egedašima koje je poučavao, ostati živa
uspomena na njega. I nakon prestanka rada u školi, čika Šima je nastavio podučavati sviranje. Upravo
je njegova neizmjerna ljubav prema tamburaškoj glazbi uspjela u Andrijevcima 25.svibnja 2005.
okupiti preko 500 tamburaša u veličanstveni orkestar koji je upisan u Guinessovu knjigu rekorda. Za
svoj rad i djelo, čika Šima je primio brojne nagrade, od Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića,
preko Zlatnog grba Brodsko-posavske županije za životno djelo, životne Nagrade Festivala hrvatske
domoljubne pjesme, do nebrojenih diploma i pohvala. Njemu u čast, Julije Njikoš je posvetio
„Koncertni stavak za brač i tamburaški orkestar".
U Donjim Andrijevcima je rođen pjesnik i novinar Josip Pusztay 1923. godine, svojedobno i urednik
humoritičkog lista Ondulirani jež. Prvi tekst objavljuje mu 25. studenog 1940. osječki »Hrvatski list«.
Riječ je o reportaži Poplava, u kojoj opisuje izlijevanje Save i poplavljivanje Bosanskog Broda. Iste
godine objavljuje priče u đakovačkoj »Hrvatskoj obrani« te u zagrebačkim listovima »Radnička
pravda« i »Hrvatski planinar«, te u časopisu »Magazin cinema«. Sljedeće godine (1944.) tiska i prvu
knjigu Poplava (u vlastitoj nakladi). Surađuje u lokalnim i regionalnim novinama. Da ga je privlačila
poezija, potvrđuje knjižica stihova Pjesme o daljinama, koja sadrži trinaest pjesama napisanih u
slobodnom stihu. S članovima Ustaške mladeži (čiji je navodno bio dužnosnik) odlazi na prvomajski
izlet u Brodsko Brdo, s kojega se nije nikada vratio. Mladića su likvidirali partizani. Za grob mu se sve
do danas ne zna.
Poznati hrvatski matematičar Josip Markovac rođen je 3. travnja 1929. u Donjim Andrijevcima.
Osnovnu školu završio je u Andrijevcima, nižu gimnaziju u Brodu te Učiteljsku školu u Osijeku. Polazio
je pedagoški fakultet u razdoblju od 1951. do 1955. Objavio je 5 znanstvenih knjiga, 12 udžbenika
matematike i 9 metodičkih priručnika.
Godine 1943. u Donjim Andrijevcima rođen je i mons. mr. Luka Marijanović, dugogodišnji profesor
biblijskih znanosti u miru Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu i kanonik Prvostolnog kaptola.
50
8.3. Kulturna dobra
Baštinski elementi po naseljima nisu ravnomjerno raspoređeni: Donji Andrijevci 41, Sredanci 18,
Staro Topolje 12 i Novo Topolje 11. U ukupnom broju prostornih kulturnih dobara (arheoloških
lokaliteta, groblja, povijesni perivoji) je 18, pojedinačnih građevina 64.
Na području općine zaštićeno je i registrirano samo 1 kulturno dobro – arheološki lokalitet
„Bebrinska“, preventivno zaštićeno nije niti jedno, evidentirano je u popisu službe zaštite 10,
rekognoscirano je popisima službe zaštite 11 (riječ je o spomen obilježjima koja NOB-a koja su
privremeno izuzeta iz popisa kulturnih dobara), a planom je evidentirano još 60 kulturnih dobara koja
se predlažu za zaštitu na nižim razinama općina i županija, a koja su utvrđena Prostornim planom
uređenja općine.
Spomeničke vrste Donji
Andrijevci Sredanci Staro
Topolje Novo
Topolje Ukupno
Arheološka
baština Ahreološki lokaliteti 2 1 3 1 7
Indikativni toponimi 3 3 - - 6
Povijesne
civilne
građevine
Javne zgrade - 1 - 1 2
Stambene zgrade 7 4 - - 11
Stambene
zgr.etno.obilj. 4 - - 3 7
Gospodarske
zgr.etno. obilj. - 1 - 1 2
Povijesne
sakralne
građevine
Župne crkve i veće
kapele 1 1 1 1 4
Kapele - poklonci 9 1 2 - 12
Grob.kapele,
mauzoleji - - 1 - 1
Raspela i pilovi 6 4 1 1 12
Memor.bašt. Spomen
obilj.jav.sklupture 8 1 2 2 13
Groblja 1 1 1 1 4
Park Povijesni perivoji - - 1 - 1
Ukupno 41 18 12 11 82
Izvor: Prostorni plan uređenja općine Donji Andrijevci, 2011. godine
51
8.4. Internet
Viši komutacijski čvor kojem pripada područje općine smješten je u Slavonskom Brodu (EWSD). Za
općinu u naselju Donji Andrijevci smješten je općinski komutacijski čvor KC Donji Andrijevci tipa:
SI2000/224.
Matična centrala je EWSD instaliranog kapaciteta 960 priključaka sa 65 slobodnih linija. To u odnosu
na broj stanovnika općine, daje prosjek od 4 stanovnika/linija ili 25 GTP-a na 100 stanovnika.
Telekomunikacijska mreža pokriva sva naselja općine.
U Starom Topolju izgrađena je bazna GSM postaja s antenskim stupom mobilne telefonije VIPnet-a. U
središtu naselja Donji Andrijevci uz zdravstvenu stanicu i u Sredancima uz autocestu nalaze se i bazne
GSM postaje T-mobile.
Na području općine operateri imaju mogućnost pružanja širokopojasnog pristupa internetu
pristupnim brzinama od 2 do 3 Mbit/s, od 30 do 100 Mbit/s i većim od 100 Mbit/s putem vlastite
infrastrukture, odnosno područja na kojima operateri u kratkom roku i bez značajnih ulaganja spojiti
korisnike na vlastitu pristupnu širokopojasnu infrastrukturu.
Izvor: HAKOM prema podacima koje su dostavili operateri
52
Prema podacima HAKOM-a općina Donji Andrijevci po broju kućanstava s ugovorenim nepokretnim
širokopojasnim pristupom pripada drugoj skupini koja obuhvaća 15 do 30% kućanstava s ugovorenim
širokopojasnim pristupom.
Godine 2011. prema popisu stanovništva od ukupno 1.183 kućanstva na području općine internetom
se koristilo 477 kućanstava, nije koristilo internet 703 kućanstva, a 3 je nepoznato. Dok je 568
kućanstava posjedovalo osobno računalo, a njih 612 nije posjedovalo. Broj korisnika interneta i
osobnog računala od posljednjeg popisa stanovništva sigurno se povećao.
53
Spol
Obrada teksta
Tablični izračuni
Da Ne Nepoznato Da Ne Nepoznato
Sv. 3.352 1.456 3 1.253 2.094 5
M 823 850 - 714 958 1
Ž 633 1.043 3 539 1.136 4
Spol
Korištenje elektroničkom poštom
Korištenje internetom
Da Ne Nepoznato Da Ne Nepoznato
Sv 1.492 1.857 3 1.658 1.689 5
M 850 823 - 948 723 2
Ž 642 1.034 3 710 966 3
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.
Informatička pismenost prema starosti na području općine je najviša kod stanovništva u starosti od
15 do 24 godine, zatim slijede stanovnici od 10 do 14 godina, od 35 do 39 godina te stanovnici od 30
do 34 godine. Razvidan je trend pada informatičke pismenosti kod stanovništva starijeg od 40 godina.
Na području općine djeluje incijativa za bežični internet "Tesla".
54
9. SWOT - PEST(EC) analiza
Analiza trenutnog stanja i budućih smjernica razvoja podrazumijeva istraživanje svih važnijih
karakteristika kako vanjskog tako i unutarnjeg okruženja sa svrhom identifikacije strateških čimbenika
koji će odrediti budućnost zajednice. SWOT analiza je široko primijenjen alat koji se koristi kao
potpora odlučivanju u procesu formulacije strategije.
SWOT je skraćenica za: Strengths (snage) Weaknesses (slabosti) koje se tiču unutarnjih faktora i
Opportunities (mogućnosti) i Threats (prijetnje) koje se tiču vanjskih faktora.
Kada su strateški faktori kroz SWOT analizu prepoznati, razvijaju se strategije koje mogu biti
izgrađene na snagama, one koje mogu eliminirati slabosti, iskoristiti prilike ili se suočiti sa prijetnjama
i mogućnostima.
9.1. SWOT analiza civilni sektor:
Snage Slabosti
Razvijen konjički sport
Kulturno i tradicijsko nasljeđe (Šimo Seletković)
Razvijano udruživanje umirovljenika i aktivnosti
Razvijen lov i ribolov
Razvijen sport (nogomet, kuglanje, stolni tenis,
rukomet, šah i košarka)
Župa aktivno sudjeluje u životu zajednice
Općinska uprava je prepoznala važnost strateškog
planiranja i aktivno sudjeluje
Postoje dvije aktivne udruge mladih
Velike kulturne i sportske manifestacije
Državna smotra svirača na tamburi samici
(podupire Ministarstvo kulture)
Iseljavanje mladih i obitelji
Propadanje malih obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava
Velika nezaposlenost
Ne postoji edukacija udruga
Nedostatak prostora za udruge
Ne postoji koordinacija udruga
Nisu istražene potrebe udruga
Loša financijska situacija udruga
Alkoholizam i uživanje opijata
Vandalizam i uništavanje javne infrastrukture
Problem napuštenih pasa i mačaka
55
Kup Slavonije i Baranje u vožnji dvoprega i
jednoprega
Memorijalni turnir Tomislav Buhač (nogomet)
Rock susret generacija
50-ta obljetnica Rock'n'rolla u Andrijevcima
Održano državno natjecanje u oranju (traktorima i
konjima)
Uskrsni koncert na Mladi Uskrs
Smotra folklora u Starom Topolju (Slavonijo dok ti
ime traje)
Aktivna udruga za predškolski odgoj (djeluje na
više općina i ima isusktva u EU projektima)
Bogata povijesna tradicija u glazbi (opere i
operete), škola tambure
Povijesne ličnosti
Čaruga je živio godinu i pol u Donjim Andrijevcima
Dr. Mijo Pischl (prvi lječnik između Vinkovaca,
Broda i Đakova)
Marijan Markovac, povjesničar i književnik
Doseljenici iz drugih krajeva kroz povijest
Nema nikakve organizacije turizma
Nisu uređene vode za sportski ribolov
Slaba aktivnost stanovnika i uključenost u
aktivnosti udruga
Nisu zaživjeli općinski odbori za sport, kulturu i
gospodarstvo
Nema rasporeda manifestacija i događanja
(dolazi do preklapanja)
Ne postoji udruge koja se bavi ekologijom i
okolišom
Prilike Prijetnje
EU fondovi
Vanjske stručne osobe
Zakonska regulativa - promjene Zakona o
udrugama; većina udruga nije usklađena
56
9.2. SWOT analiza poljoprivredni sektor:
Snage Slabosti
OPG-i su uglavnom vođeni od strane mlađih
poljoprivrednika
Zemlja je dobre kvalitete, ali treba organskih
gnojiva
Postoje temelji za proizvodnju konjskog mesa
Postoje temelji za stočarsku proizvodnju,
postoje objekti
Postoji puno mjesta za dodatnu vrijednost i sinergiju
među postojećim proizvođačima (pekara, mlin, uljara
itd.)
Pravno-imovinski odnosi u zemljištu (Donji Andrijevci)
su riješeni
Postoje tri proizvođača cvijeća i dva s presadnicama
Postoji projekt navodnjavanja koji je ušao u strateški
dokument
Postoje inicijative i pregovor za izvoz proizvoda u
Mađarsku
Postoje lokalna iskustva s prijavom projekata kod dva
poljoprivrednika (Lug i Vučković PPTU su dobili, treći
prijavljuje: Marijanović
OPG)
Ljudi napuštaju poljoprivredu
Nema statističkog pregleda OPG-ova
U Topolju i Sredancima su pravno-imovinski
odnosi zemljišta neriješeni
Kanalska mreža je u lošem stanju, kanali
su obrasli
Poljski putovi postoje, ali ih treba urediti
Ne postoji koordinacija lokalnih
poljoprivrednika
Ne postoji sustav informiranja i edukacija
Nema nosioca proizvodnje, skladištenja i
prerade
Ljudi su skeptični prema zadrugama i
zadrugarstvu. Loša iskustva i nedostatak
edukacije
Ne postoji organiziran otkup i prodaja (veće
cijena kad se prodaje na moru)
Ne postoji razvijena ekološka poljoprivreda
(visoki troškovi)
Prilike Prijetnje
Mljekomat u općini i okolini
Proširenje i obnova postojeće male tržnice u D.
Andrijevcima
Postoji veliki privatni turističko / vinarski projekt
"Vinski dvori"; Postoji inicijativa vlasnika za korištenje
lokalnih proizvoda
Zakonska regulativa je uništila proizvođače
rakije
Loše funkcioniranje državnih institucija
57
Postoji volja i inicijativa da se pokrene redovna
koordinacija poljoprivrednika u prostoru Općine
Postoji potencijalni lokalni projekt sušenja i
skladištenja (LUG d.o.o)
EU i nacionalni fondovi
9.3. SWOT analiza privatni sektor:
Snage Slabosti
Iskustva u poslu; Poznavanje tržišta; Fleksibilnost;
99% tržišta je van općine
Gospodarska zona 16 hektara-kanalizacija, voda;
postoji pristupna cesta
Komunalna infrastruktura u Donjim Andrijevcima
Postoji vertikalna povezanost i suradnja u nekim
granama (stolarija plastična i drvena)
Postoji neformalna suradnja, te ne postoji otpor
prema zadrugama i klasterima, postoji problem
organizacije
Postoji lider u tržišnoj niši tradicijske obuće i nošnji
(Obrt Paun) - radi na dobivanju oznake tradicijskog
obrta
Pozicija između dva grada Đakovo i Sl. Brod, blizina
BiH
Postoji Wi-Fi internetska inicijativa koja pokriva
samo Donje Andrijevce
Radna snaga iz BiH
Nema struje ni asfaltirane pristupne ceste u
zoni, nema plina
Nema procjene potreba za zonom
Nema izlaza na autoput
U svim selima, osim sjedišta općine, loša
infastruktura
Visokokvalificirana radna snaga odlazi
Niska tehnološka razvijenost, stari strojevi
Nisko educirana radna snaga koja je trenutno
zaposlena
Nakon školovanja - novi radnici nemaju
nikakva praktična znanja
Nema sustavnog ni organiziranog marketinga
Neadekvatni poslovni prostori, nema prostora
za početnike
Prilike Prijetnje
58
Istražiti mogućnosti prometne povezanosti
Turizam, dobavljački lanac za "Vinski Dvor"
EU i nacionalni fondovi
Širenje prodaje preko interneta (postoje pozitivna
iskustva)
Mogućnost međunarodne suradnje i preuzamanje
primjera dobre prakse
26 općina i dva grad imaju gospodarsku zonu
Moguća konkurencija iz BiH i Srbije u
tradicijskoj obući
Siva ekonomija - informiranje i inicijativa za
prijavu
9.4. SWOT analiza javni sektor:
Snage Slabosti
Temeljna infrastruktura u općinskom
središtu
Nova školska-sportska dvorana u D.
Andrijevcima
Postoje društveni domovi u svim selima
(potrebna obnova)
U izradi je dokumentacija za nerazvrstane
ceste
U izradi je i dokumentacija za nogostupe i
biciklističke staze u D. Andrijevcima
U izradi je projekt glavni projekt sanacije
komunalnog odlagališta Alabarica
Postoji fekalna odvodnja, vodoodvodnja,
vodoopskrbni cjevovod te makadamska
cesta u Gospodarskoj zoni Donji Andrijevci
Nema infrastrukture u ostalim naseljima
Obnova krovišta na društvenom domu Sredanci
Treba potpuno renovirati domove u Starom i Novom
Topolju
Ne postoji društveni dom u D. Andrijevcima treba
graditi novi
Treba obnoviti dječja igrališta u svim naseljima
općine
Potrebno je multifunkcionalno sportsko igralište u
Starom i Novom Topolju
Treba opremiti sportska igrališta (malo i nogometno)
u Donjim Andrijevcima (potrebna je i dokumentacija)
Nema biciklističke staze od Andrijevaca do Trnave
(OBŽ)
Nedostaje grijanje, EE i voda u školi u Sredancima
(+potpuna adaptacija)
Potrebna aaptacija i podizanje EE škole u Starom
Topolju
59
Potrebna rekonstrukcija dijela vodovoda (sjeverno
od županijske ceste 4202) i zamjena azbestnih cijevi
Nema didaktičkog materijala za predškolski odgoj
Nema računala za e-dnevnike, nema projektora i
zastarjela informatička učionica u školama
Potrebna edukacija nastavnika za IT
Potrebno 6 dodatnih asistenata na nastavi (jedan
radi)
Potrebna obnova školske knjižnice (proračun za
knjige je 0 kuna)
Potrebno je obnoviti prostor ulaza u školu i ispred
stare zgrade škole u D. Andrijevcima (ulaz za invalide,
plato, rasvjeta, stepenice, ograditi park, obnoviti
spomenik palim borcima)
Treba ograditi dječji park pored crkve u D.
Andrijevcima
Potrebna je obnova učiteljskog stana u Sredancima
(stan u sklopu škole)
Nema edukacije nastavnika o programima kao
Erasmus +
Nema razvrstavanja otpada, nema komunalne
opreme za razvrstavanje (kontejnera)
Problem divljih odlagališta otpada
Ne postoji dokumentacija za SVE nerazvrstane ceste
Nema dokumentacije za nogostupe i biciklistične
staze za ostala naselja općine
Zbog obujma aktivnosti u školskoj dvorani potrebna
je dodatna manja multifunkcionalna dvorana
60
Nema katastra groblja, nema ograda na grobljima
Loša EE školske zgrade (klasa C i D) u svim javnim
zgradama, nema projekta
Veliki dio stanova u vlasništvu općine nisu etažirani i
u lošem su stanju (40tak stanova)
Nema ljetne pozornice, šetnica, klupa, parkovne
infrastrukture, mjesta za zabavu, roštiljanje...
Cjelokupni sustav javne rasvjete nije energetski
učinkovit
Nema detaljne analize potrebe poduzetnika kako bi
se planirao daljnji razvoj Gospodarske zone D.
Andrijevci
Prilike Prijetnje
Prekogranična suradnja
EU fondovi
Nejasna situacija oko odvodnje i obrade otpadnih
voda s Vodovod Slavonski Brod d.o.o.
Nema odgovora za cestu koja povezuje Sredance i
Divoševce (nerješen status)
61
9.5. PEST analiza:
PEST analiza je skraćenica za Politička/pravna, Ekonomska, Sociološka i Tehnološka analiza. Ova
metoda istraživanja okruženja predstavlja temelj za strateško planiranje.
Opis
Politička /
pravna
Uprava Općine je spoznala potrebu za strateškim planiranjem i gradi proaktivni stav
prema razvoju.
Još nije došlo do reforme lokalne samouprave, a nije ni izvjesno kada i hoće li će
doći do nje u budućnosti. Postoji trend sve većeg opterećenja jedinica lokalne
samouprave u njenim poslovima od strane centralne države. Sva razvojna
problematika je usmjerena od strane države i viših institucija na pristup
samostalnog razvoja projekata i pronalaženje izvora financiranje kroz EU fondove.
Potporne institucije, kao županijske razvojne agencije, nisu dovoljno kapacitirane da
servisiraju potrebe svih dionika koje trebaju pomoć te je zbog toga potrebno
razvijati vlastite kapacitete.
Ekonomska Kao mala općina Donji Andrijevci nemaju nikakav utjecaj na makroekonomska
kretanja.
Sektor poljoprivrede je u dosta teškoj poziciji, a veliki broj individualnih
poljoprivrednika u velikim je problemima. Problemi poljoprivrede se ne mogu
riješiti na lokalnoj razini već samo na razini države.
Socijalna Postoji izražen trend iseljavanja u zemlje EU (kao Irska i Njemačka) u potrazi za
poslom. Drugi demografski trendovi su također negativni.
Stanovništvo je često pasivno i nezainteresirano za razvojna pitanja. Pozitivno je
postojanje i aktivnost tradicionalnih oblika udruživanja kao KUD-ovi i sportska
društva. Ne postoje sustavni oblici koordinacije i dijaloga te ne postoje sustavne
edukacije vezane za bilo koju razvojnu temu. Potrebno je izgraditi redovitu
komunikaciju i suradnju svih sektora i grupa dionika uz facilitiranje istaknutih
pojedinaca, udruga ili institucija kao Općina.
Tehnološka Infrastruktura postoji, ali je treba proširiti u sva naselja te je nužna obnova mnogih
infrastrukturnih objekata i zgrada.
Mehanizacija i metode rada u gospodarstvu i poljoprivredi nisu na najnovijem
nivou, sustavne edukacije se ne provode a novca za obnovu postrojenja i strojeva
nedostaje.
Tehnička znanja u lokalnim institucijama su zastarjela i potrebno je uložiti napore u
dodatnu edukaciju.
Pozitivno je postojanje inicijative "Tesla" da se na području općine osigura pristup
bežičnom internetu.
62
10. Vizija i misija
Vizija je izjava koja kratko i jednostavno odgovora na pitanje “Što želimo postati u vremenskom
periodu od pet do deset godina?”.
Općina Donji Andrijevci je sredina ugodnog i mirnog života sa kvalitetnom infrastrukturom,
razvijenim lokalnim institucijama, očuvanim lokalnim gospodarstvom, puno kulturnih i sportskih
događanja te prilikama za osobni razvoj.
Misija sažeto odgovara na pitanje "Koja je svrha postojanja organizacije, posao kojim se bavi i
vrijednosti kojima ostvaruje svoje ciljeve? Ili Kako ćemo ostvariti viziju?". U ovoj strategiji definiramo
misiju Općine Donji Andrijevci kao glavnog aktera lokalnog razvoja. Misija Općine Donji Andrijevci je:
Općina Donji Andrijevci će kroz kontinuirano obrazovanje svojih djelatnika i preuzimanje
suvremenih praksi ruralnog razvoja pružati visoki standard kvalitete usluga lokalne samouprave te
putem njih povećati kvalitetu života svih građana, unaprijediti gospodarstvo i cjelokupnu
zajednicu. Općina će razvoj graditi na suradnji sa svim lokalnim dionicima te kroz financiranje
razvojnih projekata putem nacionalnih i EU fondova.
63
11. Ciljevi, prioriteti i mjere
Cilj 1: Potaknuti razvoj gospodarstva
Prioritet Izgradnja poduzetničke potporne infrastrukture
Mjera Izgradnja infrastrukture u gospodarskoj zoni
Aktivnost /
projekt
Istražiti potrebe za prostorom i infrastrukturom u gospodarskoj zoni
Izraditi i prijaviti projekt izgradnje potrebne infrastrukture
Promicati gospodarsku zonu (Internet, direktni kontakt s potencijalnim
ulagačima i sl.)
završiti drugu infrastrukturu u skladu s drugim ciljevima i mjerama
Mogući izvori
financiranja
ERDF / EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi
Prioritet Potpora gospodarstvenicima
Mjera Edukacija gospodarstvenika
Aktivnost /
projekt
S predstavnicima gospodarstvenika odrediti prioritete za edukaciju i
napraviti listu osoba koje se žele educirati
održati minimalno jednu edukacijsku radionicu svaka tri mjeseca ili
poslati gospodarstvenike na edukaciju izvan općine
Pratiti relevantne izvore informacija te obavijestiti gospodarstvenike o
dostupnim edukacijama izvan općine
Posebno staviti naglasak na tema kao što su: zajednički nastup na
tržištima, zadružno poslovanje i klasteri
Mogući izvori
financiranja
ERDF / ESF / EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi
Prioritet Potpora gospodarstvenicima
Mjera Poboljšati koordinaciju između dionika sektora gospodarstva
Aktivnost /
projekt
Organizirati redovite sastanke s gospodarstvenicima i drugim dionicima,
minimalno jednom svaka tri mjeseca
Mogući izvori
financiranja
ERDF / ESF / EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi
64
Prioritet Potpora gospodarstvenicima
Mjera Pružanje tehničke pomoći gospodarstvenicima od strane djelatnika Općine
Aktivnost /
projekt
U skladu s mogućnostima djelatnici općine će informirati
gospodarstvenike o mogućim izvorima financiranja za njihove projekte te
drugim aktualnim događanjima
U skladu s mogućnostima djelatnici Općine će pokušati pomoći
gospodarstvenicima u prijavi njihovih projekata
Mogući izvori
financiranja
ERDF / ESF / EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi
Prioritet Pružiti potporu poljoprivredi
Mjera Edukacija poljoprivrednika
Aktivnost /
projekt
S predstavnicima poljoprivrednika odrediti prioritete za edukaciju i
napraviti listu osoba koje se žele educirati
održati minimalno jednu edukacijsku radionicu svaka tri mjeseca ili
poslati poljoprivrednike na edukaciju izvan općine
Pratiti relevantne izvore informacija te obavijestiti poljoprivrednike o
dostupnim edukacijama izvan općine
Mogući izvori
financiranja
EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi
Prioritet Pružiti potporu poljoprivredi
Mjera Poboljšati koordinaciju između poljoprivrednika
Aktivnost /
projekt
Organizirati redovite sastanke s poljoprivrednicima i drugim dionicima,
minimalno jednom svaka tri mjeseca
Mogući izvori
financiranja
EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi / volonterski rad
Prioritet Pružiti potporu poljoprivredi
Mjera Pružanje tehničke pomoći poljoprivrednicima od strane djelatnika Općine
Aktivnost /
projekt
U skladu s mogućnostima djelatnici općine će informirati poljoprivrednike
o mogućim izvorima financiranja za njihove projekte te drugim aktualnim
događanjima
U skladu s mogućnostima djelatnici Općine će pokušati pomoći
poljoprivrednicima u prijavi njihovih projekata
Mogući izvori
financiranja
EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi
65
Prioritet Potaknuti razvoj turizma
Mjera Ostvariti osnovne preduvjete za razvoj turizma
Aktivnost /
projekt
Izgraditi potrebnu infrastrukturu prema turističkim objektima u skladu s
ostalim ciljevima i mjerama
Istražiti i potaknuti inicijativu za osnivanjem turističke zajednice u
suradnji s drugim općinama u LAG-u
Koordinirati, poticati i promicati kulturna i sportska događanja na nivou
općine
Mogući izvori
financiranja
ERDF / EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi
Cilj 2: Izgraditi novu društvenu i komunalnu infrastrukturu
Prioritet Izgraditi nove objekte društvene namjene
Mjera Izgradnja novih društvenih objekata
Aktivnost /
projekt
Izgraditi objekate po listi projekata ove strategije u skladu s dostupnim
sredstvima i uvjetima natječaja
Mogući izvori
financiranja
ERDF / EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi
Prioritet Izgraditi novu komunalnu infrastrukturu u svim mjestima i naseljima općine
Mjera Izgradnja nove komunalne infrastrukture
Aktivnost /
projekt
Izgraditi komunalnu infrastrukturu po listi projekata ove strategije u
skladu s dostupnim sredstvima i uvjetima natječaja
Mogući izvori
financiranja
ERDF / EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi
Prioritet Poboljšati pristup internetu i kvalitetu širokopojasnih veza
Mjera Razviti lokalnu IT infrastrukturu
Aktivnost /
projekt
Analiza postojećeg stanja i potreba u području IT tehnologija i pristupa
internetu
Postavljanje WiFi točaka u naseljima
Mogući izvori
financiranja
ERDF / EAFRD / Općinski proračun / ostali fondovi
66
Cilj 3: Obnoviti postojeću komunalnu infrastrukturu i objekte od lokalnog značaja
Prioritet Obnova postojeće infrastrukture i objekata
Mjera Obnova komunalne infrastrukture i objekata
Aktivnost /
projekti
Građevinska obnova komunalne infrastrukture i objekata po listi
projekata ove strategije u skladu s dostupnim sredstvima
Mogući izvori
financiranja
EAFRD / FZOEU / Općinski proračun / ostali fondovi
Prioritet Povećati energetsku učinkovitost postojećih objekata od lokalnog značaja
Mjera Energetska obnova objekata
Aktivnost /
projekti
Izrada SEAP Općine Donji Andrijevci
Izrada elaborata o energetskoj obnovi objekata
Provođenje energetske obnove (izolacija, stolarija, zamjena energenta...)
Mogući izvori
financiranja
EAFRD / FZOEU / Općinski proračun / ostali fondovi
Cilj 4: Povećati kapacitete i koordinaciju civilnog sektora
Prioritet Povećati kapacitete civilnog sektora
Mjera Educirati dionike civilnog društva
Aktivnost /
projekt
Sa dionicama civilnog sektora odrediti prioritete za edukaciju i napraviti
listu osoba koji bi se educirali u svakoj udruzi;
Održati minimalno jednu edukacijsku radionicu svaka tri mjeseca ili
poslati predstavnike udruga na vanjsku edukaciju;
Pratiti relevantne izvore informacija te obavijestiti udruge o dostupnim
edukacijama izvan općine
Mogući izvori
financiranja
Općinski proračun / volonterski rad / besplatni resursi i edukacije
Prioritet Povećati kapacitete civilnog sektora
Mjera Tehnička podrška projektima civilnog društva
Aktivnost /
projekt
Djelatnici općine će pomagati udrugama da prijave i provedu projekte
navedene u ovoj strategiji na osnovu dostupnih resursa
Općina će biti partner na projektima u skladu potreba, mogućnosti i
dogovora s nositeljima
Mogući izvori
financiranja
Općinski proračun / volonterski rad / besplatni resursi i edukacije
67
Prioritet Koordinirati rad svih udruga i ostalih dionika
Mjera Organizacija koordinacijskog tijela
Aktivnost /
projekt
Napraviti bazu svih udruga i e-mail listu
Organizirati koordinacijske sastanke svaka tri mjeseca sa svim udrugama i
drugim dionicima
Informirati udruge o relevantnim natječajima i drugim bitnim
događanjima
Mogući izvori
financiranja
Općinski proračun / volonterski rad
12. Sudjelovanje Općine i ostalih lokalnih dionika
u LAG-u i drugim razvojnim tijelima
Općina Donji Andrijevci članica je Lokalne akcijske grupe (LAG-a) Slavonska Ravnica nastale na
temelju inicijative i zajedničkih potreba 11 općina s područja Brodsko-posavske županije koje se
prepoznale važnost i svrhu strateškog udruživanja u kontekstu lokalnog održivog razvoja i LEADER /
CLLD pristupa.
LAG-a Slavonska Ravnica čini prostor 11 jedinica lokalne samouprave: općine Bukovlje, Donji
Andrijevci, Garčin, Gornja Vrba, Gundinci, Klakar, Oprisavci, Sikirevci, Slavonski Šamac, Velika
Kopanica i Vrpolje. Prostor LAG-a pripada statističkoj regiji Kontinentalna Hrvatska.
Područje LAG-a prostire se na 824,01 km2, što predstavlja 1,57% kopnenog teritorija
Republike Hrvatske i 40,59% prostora Županije. Prema popisu stanovništva 2001., imao je 36.708
stanovnika, kada je na njegovu prostoru živjelo 0,83% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske,
odnosno 21,21% stanovnika Brodsko-posavske županije.
LAG objedinjuje i koordinira predstavnike malih i srednjih poduzeća, lokalne samouprave, neprofitnih
organizacija i drugih dionika iz različitih područja, koji se zajedno dogovaraju o zajedničkom pristupu
u cilju razvoja njihove ruralne mikro-regije. Kroz suradnju i dijeljene resurse mogu se ostvariti veći
među-općinski razvojni partnerski projekti te jače nastupati prema županijskim i državnim
institucijama.
Općina Donji Andrijevci shvaća stratešku važnost rada LAG-a te je jasno pozitivno određena prema
potpunoj podršci i aktivnom sudjelovanju u njegovom radu.
68
Na području Brodsko-posavske županije djeluju i:
Županijsko partnersko vijeće uz županijsku je skupštinu najvažnije tijelo sustava za provedbu
županijske razvojne strategije (ŽRS) kao ključnog županijskog razvojnog dokumenta. Županijsko
partnersko vijeće je tijelo osnovano tijekom procesa pripreme ŽRS, a sastoji se od članova koji su
nositelji interesa, odnosno dionici razvoja Županije. Županijsko partnersko vijeće predstavlja
savjetodavnu skupinu koja se redovito sastaje i preporučuje ili odbacuje prijedloge pripremljene
unutar ŽRS te predlaže preporuke županijskoj skupštini radi osiguravanja većeg i kvalitetnijeg
uključivanja zainteresiranih strana.
Lokalno partnerstvo za zapošljavanje u koje su uključeni su predstavnici gospodarskog sektora,
javnog sektora,obrazovnog sektora, civilnog društva i drugi bitni čimbenici razvoja ljudskih resursa u
Brodsko-posavskoj županiji. LPZ je ključno tijelo za razvoj ljudski resursa na području BPŽ, izrađuje
Strategije razvoja ljudskih resursa te je ključno za sva strateška pitanja na području zapošljavanja.
Djelatnici Općine će pratiti rad ovih tijela, uspostaviti komunikaciju s njima te se u skladu s
mogućnostima aktivno uključiti u njihov rad. To omogućuje lakši pristup informacijama, sklapanje
partnerstava, pristup edukaciji te direktniju mogućnost da se razvojni ciljevi općine integriraju u
strateške dokumente višeg reda.
Općina će pratiti razvojna kretanja i po potrebi se uključiti u rad bilo kojeg drugog suradničkog tijela
koje će pomoći provođenje ove strategije. Sasvim je jasno da zatvaranje, izolacionizam i nedostatak
aktivnog sudjelovanja dovodi do negativnih utjecaja na opći razvoj.
69
13. Usklađenost strategije s drugim razvojnim
dokumentima
Kako je Općina Donji Andrijevci dio šire okoline, potrebno je povezati ovu strategiju s drugim
strateškim dokumentima višeg reda.
Na regionalnom nivou postoje tri ključna strateška dokumenta:
Razvojna strategija Lokalne akcijska grupe Slavonska Ravnica za razdoblje 2015.-2020. prvotno nije
usvojena od strane nadležnog tijela pa se krenulo u njenu ponovnu izradu.
Županijska razvojna strategija Brodsko-posavske županije 2011.-2013. je imala period zahvata
2011.- 2013. te još nije razvijena nova za trenutno razdoblje. Nalazi se na sljedećem linku.
Strategija razvoja ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije je imala period zahvata 2011.-
2013. te još nije razvijena za trenutno razdoblje. Nalazi se na sljedećem linku.
Kako ovi iznimno bitni dokumenti nisu izrađeni za razdoblje koje je pred nama sigurno se uskoro
kreće u njihovu izradu. Razvojna strategija Općine Donji Andrijevci će se koristiti od strane Općine
kao alat za pristup "odozdo prema gore" kako bi se razvojni ciljevi i projekti općine uvrstili u te
dokumente višeg reda.
Na nacionalnom i EU nivou postoje, pored ostalih, dvije strategije koje su identificirane kao ključne za
ovaj dokument:
Program ruralnog razvoja 2014.-2020. godine Republike Hrvatske usvojen je od strane Europske
Komisije. Nalazi se na sljedećem linku.
Ovaj program predviđa iduće mjere i alokacije sredstava u koje se uklapa ova strategija i lokalni
projekti:
M1 - Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja 13.333.333,33 €
M2 - Savjetodavne službe, službe za upravljanje poljoprivrednim gospodarstvom i pomoć
poljoprivrednim gospodarstvima 21.176.470,59 €
M3 - Sustavi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu 7.058.823,53 €
M4 - Ulaganja u fizičku imovinu 667.058.823,53 €
M5 - Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim
nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti
118.117.647,06 €
M6 - Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja 262.928.104,58 €
M7 - Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima 265.882.352,94 €
70
M8 - Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma 92.941.176,47 €
M9 - Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija 8.888.888,89 €
M10 - Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene 138.830.280,00 €
M11 - Ekološki uzgoj 128.309.623,50 €
M13 - Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima
321.600.000,00 €
M16 - Suradnja 8.333.333,33 €
M17 - Upravljanje rizicima 56.673.373,50 €
M18 - Financiranje dodatnih nacionalnih izravnih plaćanja za Hrvatsku 139.875.000,00 €
M19 - LEADER (CLLD) 67.540.725,00 €
M20 - Tehnička pomoć 64.746.543,59 €
UKUPNO 2014. – 2020. 2.383.294.499,84 €
Europa 2020 je krovni strateški dokument Europske unije, desetogodišnja strategija rasta kojom se
nastoji potaknuti:
Pametan rast: razvijanjem ekonomije utemeljene na znanju i inovaciji.
Održiv rast: promicanje ekonomije koja učinkovitije iskorištava resurse, koja je zelenija i
konkurentnija.
Uključiv rast: njegovanje ekonomije s visokom stopom zaposlenosti koja donosi društvenu i
teritorijalnu povezanost.
Strategija Europa 2020 se može pregledati na hrvatskom jeziku na sljedećem linku.
71
14. Potencijalni izvori financiranja razvojnih
projekata
14.1. EU fondovi
Fond Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)
Opis ERDF (European Regional Development Fund) primarno ima za cilj ojačati
gospodarsku i socijalnu koheziju u Europskoj uniji ispravljanjem neravnoteže
između njezinih regija. Između ostalog, doprinosi razvoju ljudskih resursa i
zapošljavanju kroz stvaranje infrastrukturnih preduvjeta.
Što se
financira?
Produktivna ulaganja koja pridonose stvaranju i očuvanju održivih radnih
mjesta, kroz izravne potpore za ulaganja u mala i srednja poduzeća.
Ulaganja u infrastrukturu pružanja osnovnih usluga građanima u području
energetike, okoliša, prometa te informacijskih i komunikacijskih tehnologija
(ICT).
Ulaganja u socijalnu, zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu.
Razvoj unutarnjeg potencijala podržavanjem lokalnih i regionalnih razvoja i
istraživanja te inovacija.
Tehnička pomoć.
Fond Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD)
Opis Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (Agricultural Fund for Rural
Development, EAFRD) ima za cilj jačanje europske politike ruralnog razvoja i
pojednostavljivanje njezine provedbe. Fond se financira sredstvima
Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) i pridonosi ostvarivanju ciljeva
strategije Europa 2020 promicanjem održivog ruralnog razvoja u cijeloj
Europskoj uniji. Pridonosi ekološkoj i teritorijalnoj ravnoteži, zaštiti
klimatskih uvjeta i uvođenju inovacija u poljoprivredni sektor.
Što se
financira?
Sredstvima programa mogu se koristiti poljoprivredni gospodarski subjekti,
poljoprivredne organizacije, udruge i sindikati, udruge za zaštitu okoliša,
organizacije koje pružaju usluge u kulturi zajednice, uključujući medije,
udruge žena, poljoprivrednici, šumari i mladi. Može se financirati:
Projekti ulaganja u malu infrastrukturu poput lokalnih cesta ili kanalizacije /
pročišćavanja otpadnih voda koje predlažu jedinice lokalne samouprave;
Ulaganja u društvenu i obrazovnu infrastrukturu. Rekonstrukcija kulturnih /
72
prirodnih dobara u svrhu turizma, opremanje eko‐sela, druga mala turistička
infrastruktura, projekti osposobljavanja stanovništva za pružanje usluga u
turizmu. Privatna ulaganja pojedinačnih poduzetnika u opremanje
ugostiteljskih ili smještajnih kapaciteta, u opremu potrebnu za tradicionalnu
obrtničku proizvodnju, u opremu za prerađivanje.
Fond Europski socijalni fond (ESF)
Opis Europski socijalni fond (European Social Fund, ESF) kao glavni instrument
Europske unije usmjeren je na poticanje poduzetništva, pružanje pomoći
posloprimcima u pronalaženju boljih radnih mjesta i uspostavi pravednijih
mogućnosti za sve građane EU prilikom njihovog zapošljavanja. Njegovo se
djelovanje temelji na ulaganju u ljudske resurse – posloprimce, mlade ljude i
one koji su u potrazi za poslom.
Što se
financira?
Osposobljavanje građana, a posebice nezaposlenih i ranjivih skupina za bolji
pristup tržištu rada.
Projekti poticanja poduzetništva, uključujući samozapošljavanje;
Stvaranje novih obrazovnih programa u skladu s potrebama lokalnog tržišta
rada.
Poboljšanje sustava obrazovanja na svim razinama; razvoj novih programa,
opremanje učionica i praktikuma, edukacija nastavnog osoblja.
Fond Erasmus +
Opis Erasmus+ usmjeren je jačanju znanja i vještina te zapošljivosti europskih
građana kao i unaprjeđenju obrazovanja, osposobljavanja te rada u
području mladih i sporta. Posebno pogodan za škole, nastavnike i učenike.
Erasmus+ sastoji se od sljedećih aktivnosti:
Ključna aktivnost 1 - Mobilnost u svrhu učenja za pojedince
Ključna aktivnost 2 - Suradnja za inovacije i razmjenu dobre prakse
Ključna aktivnost 3 - Podrška reformi politika
Aktivnosti Jean Monnet
Sport
73
Što se
financira?
Široki spektar financiranih aktivnosti, opsežne informacije se mogu naći na
stranicama Agencije za mobilnost i programe Europske unije.
Fond IPA program prekogranične suradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina-Crna
Gora 2014.-2020.
Opis Cilj programa je poduprijeti osnivanje prekograničnih mreža i partnerstva te
razvoj zajedničkih prekograničnih aktivnosti kako bi se revitaliziralo
gospodarstvo / ekonomija, zaštitila priroda i okoliš te povećala socijalna
kohezija programskog područja, izgradila sposobnost lokalnih, regionalnih i
nacionalnih institucija radi upravljanja programima EU i slično.
Što se
financira?
Projekti iz područja: Poboljšanje kvalitete socijalnih i zdravstvenih usluga u
programskom području; Zaštita okoliša i biološke raznolikosti, poboljšanje
prevencije rizika te promicanje održive energije i energetske učinkovitosti;
Doprinošenje razvoju turizma i očuvanje kulturne i prirodne baštine; Jačanje
konkurentnosti i razvoja poslovnog okruženja u programskom području.
Fond IPA program prekogranične suradnje Hrvatska-Srbija 2014.-2020.
Opis Opći cilj programa je potaknuti prekograničnu suradnju radi diverzifikacije i
unapređenja regionalnog gospodarstva na socijalno i ekološki održiv način
dok se istovremeno unapređuju prekogranični dobrosusjedski odnosi.
Što se
financira?
Projekti iz područja: Poboljšanje kvalitete socijalnih i zdravstvenih usluga u
programskom području; Zaštita okoliša i biološke raznolikosti, poboljšanje
prevencije rizika te promicanje održive energije i energetske učinkovitosti;
Doprinošenje razvoju turizma i očuvanje kulturne i prirodne baštine; Jačanje
konkurentnosti i razvoja poslovnog okruženja u programskom području.
74
14.2. Nacionalni fondovi
Neke nacionalne institucije i ministarstava raspisuju natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava. Evo
popisa nekih tijela i linkova na njihove službene internetske stranice:
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva - http://zaklada.civilnodrustvo.hr/category/103
Zaklada Slagalica - http://www.zaklada-slagalica.hr/hr/natjecaji/
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost -
http://www.fzoeu.hr/hrv/index.asp?s=natjecajifzoeu
Ministarstvo poduzetništva i obrta - http://www.minpo.hr/default.aspx?id=2025
Ministarstvo turizma - http://www.mint.hr/default.aspx?id=370
Ministarstvo kulture - http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=68
Zaklada KulturaNova - http://kulturanova.hr/
Ministarstvo socijalne politike i mladih - http://www.mspm.hr/djelokrug_aktivnosti/natjecaji
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta - http://public.mzos.hr/Default.aspx
75
14.3. Planiranje proračuna
Ova strategija će se koristiti kao alat i "vodič" za planiranje općinskog proračuna, te će se u svakom
proračunu osigurati sredstva za njeno provođenje u skladu s mogućnostima i potrebama. Kako je u
vrijeme izrade strategije općinski proračun već bio usvojen u ovu verziju nisu navedeni nikakvi iznosi
ili stavke te će konkretne alokacije unijeti u idućim revizijama strategije.
Sredstva proračuna se mogu koristi za: sufinanciranje izrade projektne dokumentacije, sufinanciranje
ili puno financiranje provođenja projekata, edukaciju djelatnike Općine ili dionika iz zajednice,
sudjelovanje u radu razvojnih tijela, studijska putovanja i druge aktivnosti potrebne za provođenje
strategije.
Korisne internetske stranice:
http://www.strukturnifondovi.hr/
http://www.apprrr.hr/
http://www.uzuvrh.hr/defaulthrv.aspx
Ovo poglavlje daje samo sažeti prikaz glavnih fondova i potencijalnih izvora financiranja. Postoje
brojni drugi mogući izvori te je potrebno kontinuirano pratiti sve dostupne izvore informacija i
provoditi kontinuiranu edukaciju.
76
15. Kako će Općina provoditi strategiju?
Općina Donji Andrijevci i njeni djelatnici su ključni za uspješno provođenje ove strategije, no za
postizanje optimalne rezultata iznimno je bitna suradnja i aktivno sudjelovanja svih dionika u
zajednici.
15.1. Nadležne osobe i zaduženja
Općina će po usvajanju ove strategije imenovati djelatnika koji će biti zadužen da aktivno radi na
provođenju strategije puno radno vrijeme. Imenovana osoba bi trebala imati specifična znanja i
vještine potrebne za rad na razvojnim pitanjima koje uključuju: napredno poznavanje engleskog
jezika, PCM, upravljane EU projektima, izrada projektne dokumentacije, IT vještine i druge vezane za
područje.
Članovi tima za izradu postaju članovi tima za provedbu te u skladu s dinamikom provođenja i
nastalim potrebama dogovaraju konkretne zadatke.
Provedbeni tim će imati redovne mjesečne sastanke gdje će koordinirati svim razvojnim aktivnostima
a može uključiti i dodatne članove. Općina može oformiti i razna druga radna tijela (npr.: za turizam,
poljoprivredu i sl.).
77
Okvirne uloge članova provedbenog tima u provedbi strategije:
Djelatnik zadužen za
provođenje strategije
Obavlja sve tehničke zadatke na svakodnevnom provođenju
strategije. Prati sve relevantne izvore informacija, objavljuje
podatke na internetskoj stranici. Održava baze podataka
relevantne za strategiju s posebnim naglaskom na bazu
razvojnih projekata općine. Radi na prijavi i provođenju
razvojnih projekata. Obavlja konzultacije, komunicira i pruža
pomoć pri prijavi projekata za druge dionike općine na osnovu
razvijenog sustava pružanja pomoći.
Pročelnik Jedinstvenog
upravnog odjela
Obavlja sve poslove unutar okvira JUO-a vezano za provedbu
strategije i razvojnih projekata. Koordinira s drugim
djelatnicima Općine i drugim institucijama / tijelima na
upravnom / administrativnom nivou.
Predsjednik Općinskog
vijeća
Komunicira i koordinira s općinskim vijećnicima i svim grupama
dionika. Organizira sastanke, predstavljanja i edukacije.
Načelnik Općine Upravlja cijelim procesom provedbe razvojne strategije.
Koordinira i komunicira s predstavnicima drugi Općina,
županijskih i državnih institucija. Osigurava kontinuitet
razvojnog procesa.
Općinsko vijeće Usvaja strategiju, prati provođenje, vijećnici pruzimaju zadatke
po dogovoru
Po potrebi Općina će angažirati vanjsku pomoć u obliku besplatne pomoći javnih institucija, ustanova
i agencija ili angažirati vanjske stručnjake u skladu s procjenom prioriteta i financijskim
mogućnostima. Vanjska pomoć je neophodna pošto je nemoguće imati sve ljudske kapaciteta za
izradu projektne dokumentacije, provođenje edukacija i ostale složene zahvate unutar male općine.
78
15.2. Sustav informiranja
Djelatnici Općine će redovito sve relevantne informacije objavljivati na internetskim stranicama
Općine. Djelatnici Općine će pratiti sve relevantne izvore informacija te će obavještavati zajednicu o
natječajima, dostupnim edukacijama, raznim nacionalnim i programima Unije, dostupnim edukacija,
konzultacijama, pozivima i objavama.
Djelatnici će posebno pratiti informacije relevantne za bazu projekata općine te će nositelje projekata
obavijestiti i telefonskim putem.
15.3. Razvoj kapaciteta i edukacije
Velika većina manjih općina u Republici Hrvatskoj ima ograničene kapacitete za upravljanje razvojem,
posebno u smislu organizacijskih, tehničkih i ljudskih kapaciteta neophodnih za implementaciju
općinskih razvojnih strategija i složenijih projekata. Kad su u pitanju ljudski resursi, stanje se razlikuje
od općine do općine, ali u velikom broju slučajeva općinama nedostaju kapaciteti za planiranje i
provođenje složenih razvojnih procesa i usmjerenih aktivnosti.
Općina Donji Andrijevci ima dosta iskustva u projektima koji su u odvijaju kroz njihovo redovno
poslovanje i u okviru trenutnih nadležnosti ali nedostaje iskustva sa složenijim projektima
financiranima kroz EU fondove te u provođenju strategija razvoja.
Općina se odlučila na aktivniji pristup razvoju te je potrebno razviti lokalne kapacitete. Općina će
intenzivno raditi na edukaciji svih svojih djelatnika, općinskih vijećnika i zaposlenih u institucijama u
svim područjima vezanim za razvojna pitanja (kao što su upravljanje i prijava projekata, ruralni razvoj,
održivi razvoj i zaštita okoliša, razvoj turizma, energetska učinkovitost i sl.). Identificirati će se
besplatne i komercijalno dostupne edukacije te će se u skladu s mogućnostima obrazovati posebno
djelatnike koje rade na provođenju strategije.
Kako Općina nema referentne EU projekte u prošlosti pokušati će se pridružiti iskusnijem nositelju
projekata u budućim natječajima kao partner kako bi se steklo potrebno iskustvo u provođenju i
dobile reference. Partneri mogu biti udruge, druge općine i gradovi, Županija i županijske institucije,
razvojne agencije, potporne poduzetničke institucije, lokalne akcijske grupe, razne ustanove i
institucije kako domaće tako i strane (naročito u prekograničnim projektima pošto je općina u
pograničnom području).
79
15.4. Sustav pružanja pomoći
Nakon imenovanja osobe zadužene za provođenje strategije i početka rada provedenoga tima
utvrditi će se način i okviri unutar dostupnih mogućnosti za pružanjem pomoći pri prijavi projekata
svim stanovnicima općine. Potrebno je napraviti javno dostupni popis načina i uvjeta pod kojim će
Općina Donji Andrijevci pružati usluge i pomoć.
Minimum usluge koju će Općina pružiti je informiranje na osnovu dostupnih javnih podataka te
upućivanje na druge institucije u okruženju.
Općina može pružiti i uslugu pomoći pri izradi projektne dokumentacija za fizičke i pravne osobe s
njenog područja, a o tome će se odlučivati na osnovu zahtjeva i trenutnih mogućnosti.
15.5. Volonteri po sektorima
Kako je za uspjeh strategije potrebna suradnja svih sektora, Općina će inicirati i motivirati
volontiranje u raznim aktivnostima kao što je organiziranje edukacija, skupljanje podataka,
organiziranje događanja i slično. Volontiranje će se organizirati u skladu Zakona o volonterstvu (NN
58/07, 22/13) te će uspješne volontere poticati i u skladu s mogućnostima nagrađivati.
80
16. Monitoring, evaluacija i revizija strategije
Kako bi se osiguralo uspješno provođenje strategije u složenim i promjenjivim okolnostima potrebno
je primjenjivati monitoring, evaluaciju i reviziju. Svi ovi alati će se koristiti kako bi se provođenje
strategije usmjeravalo, korigiralo i poboljšavalo tijekom provedbe.
Osnovne definicije:
Praćenje ili monitoring je redovno, sustavno prikupljanje i analiza informacija radi periodične
kontrole korištenja resursa, napredovanja i pravovremenosti provedbe planiranih aktivnosti
u odnosu na očekivane rezultate i definirane ciljeve. Tekuća analiza strategije u provedbi
(planirano / provedeno) kako bi se osiguralo što kvalitetnije upravljanje strategijom u tijeku
provedbe
Vrednovanje ili evaluacija je objektivna ocjena planiranja, provedbe i rezultata strategije. To je i
procjena efikasnosti, ekonomičnosti, učinka, relevantnosti i održivosti strategije u
određenom vremenskom periodu te identificiranje ostvarenih rezultata koji su posljedica
aktivnosti planiranih strategijom od rezultata prouzrokovanih drugim eksternim faktorima.
Revizija je redovito usklađivanje strategije s nastalim promjenama, potrebama ili prilikama
doradom ili izmjenama u sadržaju.
16.1. Monitoring
Monitoring će se provoditi kontinuirano od strane provedbenog tima a imenovana osoba će svaka
četiri mjeseca na koordinacijskom sastanku podnositi sažeto izvješće o napretku provođenja
strategije.
Što? Sažeta analiza ekonomičnosti i efikasnosti (mjerenje planiranog s
ostvarenim). Pregled provedenih aktivnosti, pružene pomoći, sastanaka,
edukacija i sl. Pregled svih relevantnih informacija za provođenje
strategije. Natječaji u najavi ili otvoreni natječaji. Stanje projekata u
pripremi ili provedbi.
Zašto? Kome? Radi informiranog i pravodobnog donošenja odluka tijekom provedbe
strategije; uglavnom za provedbeni tim.
Kako? Brza i kontinuirana analiza, za unaprjeđenje tekućih aktivnosti i postizanje
bolje izvedbe.
Tko? Osoba imenovana za provođenje strategije.
Kada? Svaka četiri mjeseca na redovnim sastancima provedbenog tima, ulazi u
zapisnik.
81
16.2. Evaluacija
Evaluacija strategije će se obavljati svake dvije godine i pred finalnu reviziju koja je početak izrade
nove strategije. Rezultati evaluacije će biti javno dostupni.
Što? Analiza efikasnosti, ekonomičnosti, učinka, relevantnosti i održivosti
strategije u jednogodišnjem periodu.
Zašto? Kome? Kako bi se iz prijašnjih iskustava izvukle pouke i usmjerile buduće akcije;
uglavnom za provedbeni tim i sve razvojne dionike.
Kako? Detaljna analiza i evaluacijsko izvješće. Opsežnija analize: svih aktivnosti,
prethodnih monitoringa, dostupne dokumentacije, fokus grupe s dionicima
te po potrebi šira istraživanja.
Tko? Vanjski stručni evaluator angažiran od strane Općine.
Kada? Jednom svake dvije godine.
16.3. Revizija
Revizija strategije će se provoditi svake dvije godine u obliku redovne revizije ili po potrebi u slučaju
nepredviđenih potreba.
Zadnja predviđena revizija u 2020. godini će biti izrada nove strategije za iduće sedmogodišnje
razdoblje. Obim i zahvat revizije će utvrditi provedbeni tim na osnovu rezultata monitoringa,
evaluacije i povratnih informacija od strane lokalnih dionika.
Nije moguće predvidjeti koja će se metodologija koristiti za reviziju zbog mogućnosti da se na
nacionalnom nivou donese unificirana metodologija ili zbog nekih drugih vanjskih faktora. Ako ne
postoji potrebe za promjenom, koristiti će se ista metodologija kao i kod izrade ove strategije.
82
17. Popis projekata po sektorima
Na temelju javnog poziva za prijavu projekata u bazu projekata ove strategije pristigla je 61
projekta ideja. Radi preglednosti projektne ideje su raspoređene prema sektorima, pa se tako
u ovom poglavlju nalaze projekti javnog sektora, civilnog sektora, privatnog sektora, fizičkih
osoba i subjekata u poljoprivredi.
17.1. Projekti javnog sektora
Naziv projekta Nositelj projekta Kontakt osoba
Nabavka malog komunalnog
vozila
Općina Donji Andrijevci Dražen Markovac, općinski
vijećnik
Izgradnja kolektora i
pročištača otpadnih voda u
naselju Donji Andrijevci
Općina Donji Andrijevci Dražen Markovac, općinski
vijećnik
Pilot projekt ulične LED
rasvjete iz obnovljivih izvora
energije – Ulice Braće Radića
i Kolodvorska
Općina Donji Andrijevci Dražen Markovac, općinski
vijećnik
Spomen dom obitelji Šime
Seletković
Općina Donji Andrijevci Danko Seletković
Sportski ribnjak LATERALAC Općina Donji Andrijevci Danko Seletković
Škola Tambure Općina Donji Andrijevci Danko Seletković
Kolebarski put Općina Donji Andrijevci Danko Seletković
Uređenje reciklažnog
dvorišta i zelenih otoka
Općina Donji Andrijevci Dražen Markovac, općinski
vijećnik
Uređenje dječje igraonice Općina Donji Andrijevci Dražen Markovac, općinski
vijećnik
Opremanje informatičke
učionice
OŠ „Viktor Car Emin“ Mirta Degmečić
Opremanje školske knjižnice
knjigama i računalima
OŠ „Viktor Car Emin“ Mirta Degmečić
83
Opremanje učionica školskim
namještajem i nastavnim
sredstvima
OŠ „Viktor Car Emin“ Mirta Degmečić
Ograda oko školskog dvorišta OŠ „Viktor Car Emin“ Mirta Degmečić
Rekonstrukcija postojećih
nogostupa i izgradnja
biciklističkih staza
Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović
Izgradnja društvenog doma i
dječjeg igrališta
Poduzeće u vl. općine Ivica Tipurić
Dječja igrališta na području
općine
Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović
Dječji vrtić u Donjim
Andrijevcima
Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović
Izgradnja parkovne
infrastrukture u svim
naseljima općine
Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović
Izgradnja i modernizacija
javne rasvjete na području
općine
Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović
Izgradnja komun.
infrstrukture u postojećoj
gospodarskoj zoni
Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović
Kulturno – društveni centar Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović
Ljetna pozornica u Donjim
Andrijevcima
Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović
Nerazvrstane ceste na
području općine
Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović
Rekonstrukcija i izgradnja
nogostupa i biciklističkih
staza na području općine
Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović
Povećanje ener. učinkovitosti
i obnova javnih zgrada
Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović
84
Uređenje poljskih puteva i
otresišta
Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović
Sportsko rekreacijski centar
Donji Andrijevci
Općina Donji Andrijevci Braniteljsko – invalidska
ribolovna udruga „Šaran“,
Zagrebačka 132A, 35214
Donji Andrijevci
Teretane na otvorenom u
svim naseljima
Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović
Izgradnja višenamjenskog
igrališta u Novom Topolju
Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović
Rekonstrukcija i izgradnja
vodoopskrbe i vodoodvodnje
na području općine
Općina Donji Andrijevci Tomislav Marijanović
17.2. Projekti civilnog sektora
Naziv projekta Nositelj projekta Kontakt osoba
Izgradnja kulturnog centra KUD Tomislav, Donji
Andrijevci
Ankica Karakaš Radošević
Izgradnja malonogometnog
igrališta s umjetnom travom i
tribinama
NK Omladinac, Staro Topolje Josip Matošić
Opremanje novog
vatrogasnog doma
DVD Donji Andrijevci Milan Šulter
Croatia CUP – Natjecanje u
vožnji dvoprega i jednoprega
Konjički klub Donji Andrijevci Marko Seletković
Status zemljišta za korištenje
konjičkog kluba
Konjički klub Donji Andrijevci Marko Seletković
Uređenje hipodroma,
prepreka i gledališta
Konjički klub Donji Andrijevci Marko Seletković
Škola vožnje i jahanja Konjički klub Donji Andrijevci Marko Seletković
85
Navodnjavanje,
osvjetljavanje i ograđivanje
nogometnog igrališta i
tribina
NK Tomislav Željko Paun
Povećanje EE objekta kojim
upravlja NK Tomislav
NK Tomislav Željko Paun
Adaptacija i opremanje
svlačionica, kupaonica i
sanitarnog čvora
NK Tomislav Željko Paun
Montažna dvorana s
umjetnom travom
NK Tomislav Željko Paun
Složne ruke Udruga Leptir Irena Vuleta
Žive jaslice u Donjim
Andrijevcima
Udruga „Krik napretka“ Donji
Andrijevci
Kristijan Šimičić
STOP HULIGANIzmu Udruga „Krik napretka“ Donji
Andrijevci
Kristijan Šimičić
Škola rukometa Rukometni klub Donji
Andrijevci
17.3. Projekti privatnog sektora
Naziv projekta Nositelj projekta Kontakt osoba
Wi-Fi pristup RTV servis Tesla Antun Marijanović
Razvoj i promidžba obrta
„Paun“
Obrt „Paun“ Krunoslav Paun
Modernizacija foto i video
opreme
Foto Maja Maja Krijan
Nabava strojeva za
proširenje proizvodnje
LUMINAR d.o.o. Zoran Đaković
86
17.4. Projekti fizičkih osoba
Naziv projekta Nositelj projekta Kontakt osoba
Izletište Matanćeva koleba Obitelj Seletković, Matanćevi Danko Seletković
Svržnica opet teče Obitelj Seletković, Općina
Donji Andrijevci
Danko Seletković
Kolebarski put Obitelj Seletković, Općina
Donji Andrijevci
Danko Seletković
Osnivanje jahačkog kluba i
uređenje kompleksa za
slobodne aktivnosti
Krunoslav Paun Krunoslav Paun
Sklonište za pse i mačke
lutalice
Tomislav Vučković Tomislav Vučković
87
17.5. Projekti subjekata u poljoprivredi
Naziv projekta Nositelj projekta Kontakt osoba
Razvoj OPG-a OPG Tomislav Markovac
Proizvodnja i prerada višnje OPG Marin Degmečić Marin Degmečić
Tunel za poljoprivrednu
mehanizaciju i skladištenje
sjena i slame
OPG Tomislav Vučković Tomislav Vučković
Izgradnja platoa za
skladištenje krutog stajskog
gnoja
OPG Tomislav Vučković Tomislav Vučković
Nabava poljoprivredne
mehanizacije
OPG Tomislav Vučković Tomislav Vučković
Izgradnja i opremanje
potkivačnice
OPG Tomislav Vučković Tomislav Vučković
Nabavka kućica za svinje za
uzgoj na otvorenom
OPG Tomislav Vučković Tomislav Vučković
