Op}inski sud Sarajevo - kfbih.com · oz seminarski rad i us - meni dio ispita). Oko 530 polazni-ka je ispunilo uslove za sticanje certifikata. Do kraja decembra }e kroz proces edukacije

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine2

GLASNIKPrivredna / Gospodarska komoraFederacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~noGodina XIIBroj 110

Novembar/studeni 2011.

GLASNIK ure|ujeRedakcijski kolegij:@eljana Bevanda, glavni urednik,Amela Ke~o,

odgovorni urednik,~lanovi:

Mira Idrizovi}, [emsa Alimanovi},

Ljubo Dadi}

i Meliha Veli},sekretar Redakcije.

Adresa:Privredna / Gospodarska

komora FBiH- za Glasnik -

71000 SarajevoBranislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}Telefon: 033/566-300

E-mail: [email protected]:

033/566-222 (centrala)033/217-782

Faks: 033/217-783www.kfbih.com

Izdava~:"Privredna {tampa" d.o.o.

Sarajevo

Op}inski sud SarajevoUF/1-2219/05,

RB 1-3018Identifikacioni broj4200088140005

Identifikacioni broj PDV200088140005

DTP: "Privredna {tampa"[tampa: Suton d.o.o.

Vara`dinska 2, [iroki BrijegBesplatan primjerak

Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH je,u saradnji sa resornim ministarstvom, krajem novem-bra, organizirala dodjelu certifikata za 38 kandidatakoji su uspje{no pro{li kroz Program usavr{avanja.

Prema Uredbi Vlade FBiH, P/GKFBiH organizirausavr{avanje ~lanova uprava i nadzornih odbora

dru{tava sa u~e{}emdràvnog kapitala, aprema Programu edu -kacije. Program se rea -lizira kroz predavanja(30 sati ) i ispitni dio(pismeni dio kojeg ~iniobrada jedne teme kr -oz seminarski rad i us -meni dio ispita).

Oko 530 polazni-ka je ispunilo uslove zasticanje certifikata. Dokraja decembra }e krozproces edukacije pro}ijo{ oko 140. Dosada -{nji rad i iskustva na re-alizaciji Uredbe potvr-|uju da je potrebnokontinuirano usavr{a-vanje, sa ciljem uspje{-nijeg upravljanja kom-panijama.

Oslanjaju}i se napostoje}u zakonsku regulativu i iskustva u savremen-om poslovnom svijetu, vezano za dodatna usavr{ava-nja upravlja~kih struktura u privrednim dru{tvima, uKomori se uskoro planira konstituirati udruènje (sek-cija) certificiranih ~lanova uprava i nadzornih odbora.

Enisa KADI]

Program usavr{avanja

Dodijeljeni certifikati ~lanovima upravai nadzornih odbora privrednih dru{tava

Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 3

Goste je do~ekao i pozdravio Avdo Rapa, pred-sjednik P/GKFBiH. Prisustvovali su Bruno Boji}, pred-sjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, Murat Muha -med Ramadanovi}, {ef Odsjeka za ekonomsku diplo-matiju u Ministarstvu vanjskih poslova BiH, i KemalGrebo, predsjednik Privredne komore Kantona Saraje-vo, i predstavnici privrede BiH. Skupu se obratio iSadik Ozemir, zamjenik predsjednika Privredne komo-re Malatya, koji je istakao da }e turski privrednici pos-jetiti bh. firme i razmotriti na~ine mogu}e saradnje.

Tursku delegaciju ~inili su predstavnici sektorapre hrambene, metalske i nemetalske, tekstilne i drvneindustrije i trgova~kih kompanija.

Na osnovu iskazanog interesovanja turski privred-nici posjetili su mesne industrije, “Ovako” i “Brajlo -vi}”, Fabriku namje{taja “E]O Company” i Modnukonfekciju “Bellissima” Sarajevo. Bilateralni razgovori

turskih i bosanskih privrednika predstavljaju po~etnufazu poslovne saradnje.

Republika Turska se po robnoj razmjeni BiH nalaziiza desetog mjesta, mada je uzajamno uvoz i izvozBiH i Turske od 2006. do 2011. u stalnom porastu.Izvoz iz BiH u Tursku u pro{loj godini iznosio je 218,5miliona KM, dok je uvoz bio 337,4 miliona KM.Sektori trgovinske razmjene obuhvataju proizvodeagroindustrijskog sektora, mineralna goriva, hemijske ifarmaceutske proizvode, kamen, kre~, cement, koù,krzno, tekstil, drvo, namje{taj, rude, metale i proizvodeod metala, te razne ure|aje.

Privredna/Gospodarska komora FBiH ima pot-pisane sporazume o saradnji sa regionalnim komora-ma u Turskoj {to predstavlja jaku potporu za inten-zivniju poslovnu saradnju.

Nakon posjete turskih privrednika konstatovano jeda su dosada{nja ulaganja R Turske u privredu BiHusmjerena u baznu industriju, {to uz prisustvo Turkishziraat bank Bosnia prestavlja dobru osnovu za daljaulaganja.

Emir PA[I]

[email protected]

U organizaciji Privredne/Gospodarske komore FBiH,sredinom novembra, odràn je radni sastanak sadelegacijom Privredne komore grada Malatya izRepublike Turske

BiH - Turska

Nastavlja se privredna saradnja


Bilo je rije~i o zakonskoj regulativi, vezanoza {umarstvo i drvnu industriju, prijedlozimakonkretnih mjera za pobolj{anje stanja u drvnojindustriji i prijedlogu za izmjenu na~ina naplatei obra~una vr{nog optere}enja struje.

Izraèn je problem nepostojanja Zakona o{umama i data va`nost Zakonu o financijskojkonsolidaciji koji bi, tako|e, trebao unijeti redau poslovanje unutar Federacije BiH. Unutarnjidug je ogroman, prisutan je i problem ste~ajnihpostupaka, kao i {estomjese~nih obra~una kojesu privredna dru{tva obavezna dostavljati (nisukorisni, jer ih nitko i ne gleda). Uspje{nostposlovanja javnih privrednih subjekata se morapobolj{ati. Siva ekonomija i nelegalno poslo-vanje su poticani od lo{ih zakonskih rje{enja ilinjihovog nepostojanja. Nagla{ena je i va`nostusvajanja Zakona o dràvnoj pomo}i, kako bipoticaji od dràve i{li transparentno.

Vlada Federacije na ~elu sa premijerommoè i treba uraditi pritisak, kako bi {to hitnijedo{lo do usvajanja Zakona o {umama. MinistarLa{tro je obe}ao da }e ministru Bo{njaku preni-jeti stavove i zahtjeve koji dolaze od komorskihgrupacija i BH klastera.

Istaknuto je da }e Zakon o uvjetima i na~inurezanja drveta pretrpjeti zna~ajne izmjene.Ministar La{tro se osvrnuo na ~lan 12. ovogZakona prema kojem poduze}a imaju obavezuda svake tri godine pla}aju uporabne dozvole iateste za svoje strojeve. Obaveza je periodi~nogpregleda proiza{la iz Zakona o za{titi na radu itaj se problem moè rije{iti i u poduze}u, a nepla}ati usluge firmama koje pruàju usluge ovevrste.

Zaklju~eno je da je najva`nije da Parla -ment FBiH ispo{tuje rok za dono{enje Zakona o

{umama, a predlaga~ Zakona ispo{tuje i nepovrijedi principe i uvjete Zakona o lokalnojsamoupravi i da kona~no Zakon o {umamaugleda svjetlo dana.

Tako|er, da se certificiranje {uma mora {tohitnije provesti i da Vladi FBiH to treba bitijedan od prioriteta u radu (Federacija BiH je pozakonu vlasnik {ume, pa je normalno da se vlas-nik kona~no i pobrine o {umi).

Nu`ne su izvozne stimulacijeI pored stalnog pove}anja izvoza, te{ko je i

sloèno stanje u drvoprera|iva~kom sektoru.Malo je svijetlih primjera i dobrih kompanija uFBiH. Drvoprera|iva~i o~ekuju podr{ku VladeFBiH i FMERI u rje{avanju nagomilanih problema.

Brojni su zahtjevi koje imaju drvoprera|iva -~i. Stoga je nadalje potrebno rje{avati one kojisu u djelokrugu rada ministarstva industrije, tezajedni~ki sa Federalnim ministarstvom poljo-privrede, vodoprivrede i {umarstva. Neki odnjih su:

- cijene trupaca dovesti u nivo sa cijenamazemalja okruènja (trì{te trupaca je rascjep-kano po entitetskim i kantonalnim granicama ipojava da se odre|enim kupcima omogu}ujepristup sirovini pod subvencioniranim uvjetima.Izvoz pilanskih trupaca je i dalje prisutan podsumljivim okolnostima i na~inima);

- izvoznicima osigurati pokri}e rizika odnaplate izvozne robe;

- da izvoznici dobiju povoljniji kredit zafinanciranje pripreme, proizvodnje, opreme irepromaterijala;

- poticaj ili stimulans izvoznicima.

Drvna industrija

Zajedni~ki pristup rje{avanju problema

Prijem ~lanova Grupacije {umarstva i drvne industrije kod ministra energetike, rudarstva iindustrije FBiH bio je jedan od zaklju~aka sa sastanka Grupacije odrànog u Sarajevupo~etkom septembra. Razgovoru sa Marinkom Bo{njakom, pomo}nikom ministra za industriju,u P/GKFBiH, prisustvovali su Zdenko La{tro i Midhat Ahmetovi} predsjednik i dopredsjednikGrupacije i Matko Stjepanovi}, direktor Drvnog klastera BiH

5Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Uskoro treba uraditi strategiju razvoja drvneindustrije i {umarstva. [umarstvo i drvna indus-trija moraju dobiti status strate{ke privrednegrane u BiH.

Ministar Bo{njak se sloìo sa tom konstat-acijom i naglasio da je stav ministarstva da se ioni moraju uklju~iti u ocjenjivanje kod kriterijaza dobivanje kredita kod Razvojne banke, te dabi mi{ljenje ministarstva, odnosno njegovekomisije trebalo biti od najve}e va`nosti iolak{ica privrednicima kod dodjele kredita zaindustrijska poduze}a.

Ove inicijative za osiguravanje povoljihuvjeta privre|ivanja za izvoznike, svakako,treba ozbiljno razmotriti. Izvoznicima trebaosigurati neki vid stimulansa za izvoz.

Istaknuto je da se kroz te mjere na{a drvo-prera|iva~ka industrija mora modernizirati.Uka zano je i na na{e manjkavosti u na~inu pr-erade drveta. Pozitivne primjere u svijetu is-takao je predstavnik Drvnog klastera, koji jeupoznao ministra Bo{njaka sa radom BH kla-stera, te FIRMA projekta u BiH i dao konkretneprijedloge za unapre|enje konkurentnostidrvnog sektora. Dostavio je i izra|enu Studiju oprocjeni stanja pilanskih trupaca u BiH.

Razmjena informacijaO eventualnom sniènju osnovice za

obra~un plate, kao {to je u industriji tekstila,Bo{njak je istakao da ona nije dala pozitivneefekte, te da op}enito ne bi bila korisna zadrvnu industriju, posebice uposlene u njoj.

Stav Sekcije drvne industrije o Prijedlogu zaizmjenu na~ina naplate i obra~una vr{nogoptere}enje struje iznio je Zdenko La{tro ipojasnio da ako na{e elektroprivrede izvozeelektri~nu energiju bez obra~una angaìranesnage ili vr{nog optere}enja, logika je i daizvoznici budu oslobo|eni tog pla}anja. Onienergiju koriste za proizvodnju proizvoda uizvozu i stvaraju vi{estruku dru{tvenu korist.

Ministar Bo{njak je kazao da u FMERI pos-toji odjel za energiju i da }e svojim kolegama uministarstvu i u FERKU iznijeti ovaj prijedlog ieventualno pokrenuti javnu raspravu o ovomzahtjevu.

Zaklju~ak je da svakako treba nastaviti sapraksom odràvanja ovakvih sastanaka, baremjedanput u dva mjeseca, jer se izravnim i stal-nim kontaktom sa Federalnim ministarstvomindustrije i energetike sigurno moè unaprijeditistanje u drvorera|iva~kom sektoru.

Stalna razmjena informacija i inicijativakoje dolaze od predstavnika Grupacije priP/GKFBiH, VTKBiH i BH Drvnog klastera sudobra smjernica za na~in i pravce djelovanjaministarstva.

Dogovoreno je da ministar Bo{njak i pred-sjednik La{tro redovno komuniciraju o svimpitanjima koja su u domenu djelovanja feder-alnog ministarstva. Predsjednik La{tro je imeno-van u radnu grupu za izradu plana rekonstruk-cije, odrìvosti i razvoja privrede FBiH.

[emsa ALIMANOVI]

[email protected]

Projekti

Osniva se Udruènje

biomase BiHU sklopu UNDP GEF projekta „Zapo{lja-

vanje i sigurno snabdijevanje energijomkori{tenjem biomase u BiH”, UNDP u BiHidentificirao je potrebu za pove}anjem ikreiranjem samoodrìvosti trì{ta biomase. Uzkonsultantsku, administrativnu i tehni~ku po -dr{ku konzorcija CETEOR Sarajevo, ENOVA

Sarajevo, Regionalnog centra za obrazovanje iinformiranje (REIC), UNDP GEF BiomassProjekat pokrenuo je projektne aktivnosti kojevode formiranju Udruènja biomase u BiH ipobolj{anja zastupanja interesa drvnog sekto-ra. Udruènje ima cilj da okupi sve interesnegrupe iz svih sektora koji proizvode biomasu.

Inicijalni sastanak je odràn po~etkomnovembra u Sarajevu na kome su prisustvovalii predstavnici privrednih komora FBiH i RS.

Cilj ove radionice jeste priprema svih rel-evantnih podataka i informacija potrebnih zaosniva~ku skup{tinu koja }e se odràti uBanjoj Luci. Tada }e se usvojiti Statut Udru-ènja, izabrati rukovodstvo, sjedi{te i logo,na~in finansiranja i program rada.

[. A.


Sudionici Kongresa poku{ali su prona}iodgovore na brojna pitanja koja prijete zat-varanjem polovine pilana u narednih pet godi-na. Lokalne pilane na zapadnom Balkanu,odnosno u zemljama biv{e dràve i dalje imajute{ko}e u plasmanu gra|e na svjetsko trì{te,gdje su zbog jo{ uvijek sna`nog utjecaja krizedovedeni u pitanje njihovi komercijalni poslovi.Pilanari rje{enje vide u dolasku stranog kapitalakoji ve} pokazuje veliko zanimanje za primarnupreradu drva. Iznesene su ocjene kako straniulaga~i u regiji prednja~e u investicijama u mo-derne tehnologije koje osiguravaju globalnu ko-nkurentnost i opstanak dijela lokalnih pilana.Ulaganjem u pilane stranci sti~u i razli~ite obli-ke prava na sirovinu. Odnosi sa {umarstvom supresudni za brojne pilane, a u svim zemljamaregije, osim Slovenije, prisutna je nesta{ica sir-ovine i prekapacitiranost proizvodnih linija koje~esto nemaju dovoljno trupaca za optimalanrad svojih tehnolo{kih postrojenja.

Novi trendoviPosljedice nerestrukturiranja {umarskih

poduze}a u dràvnom vlasni{tvu, koja su glavnidobavlja~i sirovine, ~esto uti~u na konkurent-nost pilana. Istaknuti su i pozitivni primjeri kori -{tenja FSC certifikata bez kojih nije mogu}e pla-

si rati proizvode na svjetsko trì{te. Na Kongresuje prezentiran iscrpan pregled novih trendova upilanarskoj industriji, analizirana je dostupnost ikvaliteta sirovine i predstavljeni tehni~ko-tehno-lo{ki noviteti, neki na nivou svje tskih inovacijapoput novog rje{enja u~vr{}i vanja pila magnet-skim jastucima njema~kog proizvo|a~a EWD,te visokou~inkovite i produktivne linije s povo-ljnim cijenama prilago|enim trì{tu tvrtkeWEINIG koja je bila glavni partner Kongresa.

WEINIG je predloìo izmjenu postoje}eg pro -izvodnog i komercijalnog modela zahvaljuju}ikojem neprera|ena sirovina uglavnom odlazi uinozemstvo, te predlaè zemljama regije preraducjelokupne sirovine na licu mjesta, ~ime bi se do-dala nova vrijednost kvalitetnoj sirovini.

Apelirano je na vlade zemalja u regiji da sli-jede usvojene politike EU kojima se ponovnofavorizira industrijalizacija. EU }e odobravatipodr{ku za zamjenu tehnologija industrijamakoje imaju sirovinski i razvojni potencijal prim-jeren okruènju 21. stolje}a i principima odrì-vog privre|ivanja, te osiguranje odgovaraju}epodr{ke za ovu namjenu.

Evropski razvojni projektiPredstavnici slovenskog drvnog klastera i

austrijskog udruènja ProHolz predloìli su ve-}e uklju~ivanje u evropske razvojne projektebudu}i da su sudionici kongresa u svojim preze-ntacijama, panelima i diskusijama otvorili nizrazvojnih tema i pitanja, kompatibilnih s posto-je}im programima prekograni~ne saradnje,regionalnog razvoja, kori{tenja drvne biomase iunapre|ivanja prerade drva u EU.

LHK Institut za preradu drva iz njema~kogRosenheima, suorganizator Kongresa, predlaèpokretanje regionalnog obrazovnog projektakroz koji bi se ja~ala postoje}a kadrovska struk-tura, te pripremali novi kadrovi koji }e biti ustanju da odgovore na izazove prerade drveta u21. stolje}u. Karakteristi~na je bespo{tednatrì{na utakmica u kojoj konkurencija iz azi-jskih zemalja pretendira istisnuti ve}inu evrop-skih prera|iva~a drveta s tradicionalnih trì{ta.

[. A.

Primarna prerada drveta

Nedostaje sirovina i kadrova zaizlazak iz krize

Drugi kongres pilanara jugoisto~ne Evrope,kojem je prisustvovalo 270 sudionika izBosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, CrneGore i Hrvatske, Finske, Austrije, Njema~ke,Francuske, Ma|arske i Italije, odràn je kra-jem oktobra u Slavonskom Brodu


Rije~ je o jednom od najve}ih sajmova iz ove oblastiu regiji koji okuplja kompanije koje se bave eksploataci-jom, distribucijom i o~uvanjem energije. Prisustvovalo je250 kompanija iz Srbije i regije. Svoje proizvode i uslugepredstavile su najuglednije kompanije u oblastiproizvodnje i distribucije gasa, nafte, uglja, obnovljivihizvora energije, agencije, privredne komore, konzorciji,rudnici, istraìva~ki instituti i fakulteti.

Sajam je otvorio Oliver Duli}, ministar za{titeokoli{a, rudarstva i prostornog planiranja R Srbije, koji jeposjetio na{ {tand i istakao da je va`no da zemlje u regi-ji zajedno rade na energetskim projektima. Me|u njimava`no mjesto ima BiH kao susjedna zemlja. Kakoproizvesti i iskoristiti energiju, a pri tome smanjitiposljedice po ìvotnu sredinu cilj je njegovog ministarst-va i ovogodi{njeg sajma.

Prema njegovim rije~ima, ovogodi{nji sajam jenajve}i do sada, {to je dobra prilika za kompanije kojese bave obnovljivim izvorima energije i za{titom ìvotnesredine, ali i mogu}nost za privla~enje investicija,imaju}i u vidu da je energetski sektor zamajac privredneaktivnosti svake zemlje i da su u narednom periodupredvi|ena velika finansijska ulaganja u taj sektor.

Vladalo je veliko interesovanje i za bh. kompanije izove oblasti. Najvi{e su se interesirali za Energoinvest,rudnike, proizvo|a~e ma{ina i za IPA projekte. Srbija jenosilac aktivnosti u prekograni~noj suradnji sa BiH.

Ove godine akcenat je dat na obnovljive izvoreenergije. Predstavili su se proizvo|a~i opreme zakori{tenje obnovljivih izvora energije i kompanije kojepruàju usluge iz ove oblasti. Najvi{e pa`nje poslovnihljudi i posjetilaca privukli su {tandovi koji su predstaviliproizvode za solarnu energiju.

Dru{tvo se sve vi{e orijenti{e na o~uvanje okoli{a,pa su primjetna velika ulaganja u energetiku, prije svega,u kori{tenje obnovljivih izvora energije.

Organiziran je i niz stru~nih manifestacija vezano zaenergetiku, odrìvi razvoj i obnovljive izvore energije.

Privrednici, ekolozi i vlade 15 dràva, me|u njima iBiH, teè najboljim rje{enjima u oblasti energetike i

ekologije i prerade otpada, {to su i potvrdili na sajmu uBeogradu. Na konferenciji, stru~nim forumima iokruglim stolovima suo~ili su saznanja nauke i prakse uvezi s pove}anjem proizvodnje elektri~ne energije, isko-ri{tavanjem obnovljivih izvora energije i dono{enjemnovih zakona i pravila vezanih za odnos prema prirodi.

Sajam je posjetio Mirsad Ja{arspahi}, direktor rudni-ka uglja Kakanj sa suradnicima, koji se zadrào na{tandu Komore i razgovarao sa rukovodstvom Sajma iposlovnim partnerima. U posjeti je bio i Bruno Boji},predsjednik VTKBiH. Razgovarao je sa ~lanovima VladeSrbije, direktorom i projekt menadèrom Sajma pri tomrekav{i da je prezentiranje energetskog sektora BiH naovom od velikog zna~aja. Imaju}i u vidu da se u ovomregionu do 2020. godine u rehabilitaciju postoje}ih iizgradnju novih energetskih kapaciteta planira uloìtioko 16 milijardi eura, na{e kompanije na ovom sajmutrebaju na}i svoje mjesto.

Predstavljanje sektora energetike u Beogradu ukazu-je na to da se kompanije i zemlje u regiji, instituti i drugenau~ne organizacije trebaju uvezivati, jer jedino zajed-no moèmo odgovoriti izazovima koji su pred nama.

[. ALIMANOVI]

Skromna i slaba AMBIENTA

Odraz slike drvne industrije u regiji

Glavna regionalna sektorska sajamska mani-festacija odràna je na Zagreba~kom velesajmu.Impresivna je bila samo ~injenica da se radi o 38.izdanju, svi drugi parametri bili su ispod ranije ost-varenih. Manje kvadrata, izlaga~a, posjetitelja,prakti~ki bez vidljivog marketinga i medijskogprisustva, obilje`ja su ovogodi{njeg sajamskogizdanja. Ono {to je bilo uo~ljivo svim sektorskimpoznavateljima prilika odnosilo se na izostanakve}ine glavnih drvoprera|iva~a u regiji. Najve}iproblem za izlaga~e predstavlja smanjena posjeta,a u strukturi posjetitelja izostali su poslovni ljudi iinozemni posjetitelji. I druga dva tematska bloka,ma{ine i repromaterijali, doìvjela su znatnosmanjenje izlo`benih povr{ina. Iz BiH su u~estvo-vala dva izlaga~a. Na zajedni~kom {tandu CEFTEbili su predstavnici VTKBiH koji su mogli datiinformacije vezano za drvnu industriju u BiH.

[. A.

Na beogradskom sajmu

Veliko interesovanje za bh. kompanijeI ove godine u okviru programa realizacije sajamskihmanifestacija me|u komorama BiH, P/GKFBiHorganizirala je predstavljanje bh. privrede iz oblastienergetike, obnovljivih izvora energije i za{titeìvotne okoline na sajmu “ENERGETIKA 2011“ od12. do 14. oktobra u Beogradu


Projekat EU EXPRO II vrijedan je 1.400.000 eura ifinansira ga EU, a implementira WYG InternationalLimited, konsultantska kompanija iz Velike Britanije.Projekat se sastoji iz tri komponente, prva je izrada iz -vozne strategije i pomo} Ministarstvu vanjske trgovinei ekon omskih odnosa BiH i Izvoznom vije}u, druga jepomo} Agenciji za promociju izvoza VTKBiH, tre}a seodnosi na pomo} institucijama.

Osnovni cilj strategije jeste izrada koordiniranogokvira za BiH kako bi se pridonijelo pruànju podr{kepreduze}ima u pogledu rasta izvoza i pove}anjukonkurentnosti, kao i koordinirani pristup pri raspodjelioskudnih resursa radi pruànja podr{ke rastu izvoza.Neophodno je ukloniti sve barijere za izvoz, jer onestvaraju ogromne probleme izvoznici ma, a vlasti seoglu{uju na njihove zahtjeve za rje{enje.

Strategija predvi|a i to da se treba usredoto~iti naone sektore koji imaju potencijal da srednjoro~no po -ve}avaju udio izvoza proizvoda sa dodatom vrijednos-ti, dok je istovremeno potrebno osigurati da sva predu-ze}a imaju mogu}nost pristupa osnovnim uslugama iinformacijama koje }e pota}i njihov rast.

Tako|er, Strategija ima ambiciozan plan (ako zna moda je trenutno pokrivenost uvoza izvozom oko 54,5%).înjenica da je pokrivenost 2003. bila 23% govori uprilog tome da idemo naprijed. Bazirana je na pet sek-tora: metalskom, drvnom, gra|evinskom, prehrambe -nom, turizmu, te posebno oblast finansiranja, jer su pri-vrednici tokom izrade strategije isticali problem pris-tupa adekvatnim finansijskim sredstvima. O~ekuje sepove}anje kapaciteta proizvodnje, smanjenje nezapo-slenosti, pove}anje broja izvoznika, pove }anje stranihulaganja, te smanjenje trgovinskog deficita.

Implementacija Strategije zavisi od èlje i volje svihni voa vlasti i ovo je pravo vrijeme za akciju svih zainte- resiranih da se nadle`nima da do znanja da se onamora usvojiti kako bi se olak{alo izvoznicima.

[emsa ALIMANOVI]

Lejla [EPI]

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosaBiH, u suradnji sa EUEXPRO2 i Agencijom za promo-ciju izvoza BiH pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH, kra-jem oktobra, u P/GKFBiH prezentiralo je Nacrt strate-gije rasta izvoza BiH od 2012. do 2015. godine

Unapre|enje izvoza

Cilj je posti}i pokrivenost uvoza izvozom 85%

Socijalni dan 07. oktobarobiljeèn u P/GKFBiHU organizaciji asocijacije za unapre|enje informa-

cijskih nauka INFOHOUSE i u 2011. godini odràna jemanifestacija „Volontiraj-kreditiraj”.

U okviru aktivnosti ove asocijacije 07. oktobar jeobiljeèn kao socijalni dan.

Na ovaj dan najbolji srednjo{kolci sa podru~jaBiH, u institucijama, organima, organizacijama i predu -ze}ima koji su podràli projekat, zauzeli su rukovode}amjesta zvani~nika.

Jedan od projekata organizacije INFOHOUSE„Volontiraj-kreditiraj”, koji je podràn od brojnih insti-tucija, organizacija i preduze}a, imao je odjeka ujavnosti, ali i me|u srednjo{kolcima koji su glavni nosi-oci ovih aktivnosti.

Vi{e od 1.600 u~enika iz 57 bh. gradova proveli suprvi radni dan u 330 firmi, institucija i udruènja.

Projekat „Volontiraj-kreditiraj” ima cilj da mladimapruì priliku za sticanje iskustava, koja }e biti od prak-ti~nog zna~aja u njihovoj profesionalnoj budu}nosti.

Podr{ku ovom projektu dala je i Privredna/Gospo -darska komora Federacije BiH.

U~enik ~etvrtog razreda gimnazije Dobrinja AdmerGu{i} bio je jedan dan predsjednik Federalne komore.

Admer Gu{i} je ro|en 07. 06. 1993. godine u Sara-jevu. Bavi se sportom i èli studirati pravo.

S obzirom na to da }e po zavr{etku ove mani-festacije biti uprili~en Sajam kreditiranja na kojem }eu~enici prezentirati svoje utiske iz organizacija gdjesu boravili, Admer nam je kazao da }e s ponosomprezentirati Komoru, te se zahvalio na gostoprimstvui prilici da upozna na{ kolektiv.

Amela KEÔ


Na [estoj konferenciji kvaliteta u BiH, koju supovodom Svjetskog dana kvaliteta i Evropske nedje-lje kvaliteta u Tuzli organizovale Asocijacija zakvalitet u BiH i ”Privredna {tampa” d.o.o. iz Sarajeva,kroz razmjenu iskustava dobre prakse do{lo se doodre|enih zaklju~aka

Tokom tri dana koliko je trajala Konferencija prezen-tovana su postignu}a na svim nivoima, od nau~nogistraìvanja, preko sistemskog pristupa, sve do konkretnihprimjera iz prakse kako velikih sistema tako i malih isrednjih preduze}a. Uspje{ni privrednici su vlastitim pri -mjerom jo{ jednom pokazali kako ~ak i mala preduze}amogu imati zna~ajnu korist od uvo|enja i certificiranjasistema kvaliteta.

Evidentan je nedostatak doma}ih certifikacijskih ku-}a, koje bi morale biti akreditovane od Instituta za akred-itovanje BiH - BATA.

Potrebno je unaprijediti poloàj menadèra kvalitetau svim organizacijama u kojima ta funkcija nije u upravl-ja~kim strukturama, nego ima status i ovla{tenja na nivouadministrativne podr{ke.

Sistem upravljanja sigurno{}u informacija postajesve zna~ajniji aspekt modernog poslovanja i mora se po-

smatrati kroz integrisani sistem, zajedno sa upravljanjemkvalitetom i upravljanjem okoli{em.

U~esnici Konferencije su saglasni da Bosna i Her -cegovina ima dovoljno resursa i stru~nog osoblja koje jeu stanju unaprijediti kvalitet proizvoda i usluga, ali, dausljed lo{eg upravljanja i neu~inkovite vlasti, ti resursinisu pravilno raspore|eni, ~ime se ko~i daljnji razvoj inapredak bh. dru{tva.

Tre}i dan Konferencije bio je posve}en informacija-ma o infrastrukturi kvaliteta, odnosno institucijama koje~ine taj sistem. Predstavljeni su primjeri implementacijesistema upravljanja kvalitetom u op}inama, primjeridràvnih i drugih poticaja za te svrhe, te iskustva susjed-nih zemalja u certificiranju menadèra kvaliteta premaevropskoj shemi.

Pokrovitelji Konferencije su bili Vanjskotrgovin-ska/Spoljnotrgovinska komora BiH i Asocijacija poslo-davaca BiH i Federalno ministartsvo razvoja, poduze-tni{tva i obrta. Zaklju~ke Konferencije }e organizatori, usaradnji s pokroviteljima, uputiti svim relevantnim dr-àvnim institucijama, kako bi se implementirali u praksi.

Konferencija je uspje{no organizovana zahvaljuju}ipodr{ci sponzora: BH Telekomu d.d., Kapu d.o.o. Sara-jevo, Menpromu d.o.o. Tuzla i Institutu za privredni in-ènjering Zenica.

Izvor: Poslovne novine

[esta konferencija kvaliteta u BiH

U BiH nema certifikacijskih ku}a sadràvnom akreditacijom


Kao i dosada{nji kongresi i ovaj je okupio vi{e odstotinu sudionica iz {est zemalja jadransko-jonske regi-je, te potvrdio potrebu za njihovim okupljanjem, razm-jenom iskustava, umreàvanjem, me|usobnim olak{a -vanjem rada i ja~anjem èna u poduzetni{tvu. Organi -zatori su bili Forum jadransko-jonskih gospodarskihkomora i Hrvatska gospodarska komora @upanijska ko-mora Split.

Na otvorenju kongresa, Jadranka Radovanovi},predsjednica Foruma, Udruge poslovnih èna “Krug“ i@K Split je, u skladu s temom ovogodi{njeg kongresa“Umreàvanje-jedan od instrumenata uspjeha“, kaocilj istaknula uspostavljanje {to ve}e i ja~e mreè po-duzetnica za njihov bolji rad i poslovanje.

Sudionice su upoznate sa Strategijom razvoja èn-skog poduzetni{tva u Republici Hrvatskoj 2010. -2013., te Akcijskim planom za provedbu strategije kojeje donijela hrvatska Vlada.

Predstavnica Ministarstva gospodarstva, rada i po -duzetni{tva iznijela je podatke o dodijeljenim potpora-ma za ène u poduzetni{tvu i to 1.202 potpore u vri-jednosti 11 milijuna kuna.

Aktivnosti na eliminiranju spoljne nejednakosti,unutar toga i na zapo{ljavanju èna i njihovom osna -

ìvanju u poduzetni{tvu, u regiji jugoisto~ne Europeprezentirala je Mary Ann Cipetic Rukavina, direktoricaGTZ Regionalnog centra za ravnopravnost spolova.

Novi model povezivanjaU ime AIC foruma, o mogu}nostima koje pruà

mreà poduzetnica jadransko-jonske regije, govorila jeLuciana Frontini, te je predstavila ugovore za umre-àvanje, novi model povezivanja tvrtki izra|en po ital-ijanskom zakonu, koji omogu}avaju povezivanje tvrtkiiz razli~itih sektora i nude nove i ve}e mogu}nosti,smanjuju doda tne tro{kove, olak{avaju pri-stup ban-karskim kreditima i sl.

Drugi dan tradicionalno je rezerviran za pregledstanja ènskog poduzetni-{tva u zemljama jadransko-jonske regije, te za individualne prezentacije podu-zetnica iz razli~itih zemalja, a sve s ciljem njihovogboljeg upoznavanja i povezivanja.

Govore}i o stanju u Italiji, Luciana Frontini je reklada tvrtke u ènskom vlasni{tvu u regiji Marche, unato~krizi, biljeè rast.

U ime Privredne/Gospodarske komore FBiH @e-ljana Bevanda, i Marijana Dinek, predstavnica Fonda -cije bosanskohercegova~ka inicijativa èna, iznijele supodatke da BiH ne raspolaè bazom podataka èna upoduzetni{tvu iz vi{e razloga: ne primjenjuje se Zakono ravnopravnosti spolova po kome se svi statisti~kipodaci koji se prikupljaju, evidentiraju i obra|uju usvim organima i na svim razinama moraju prika zivatipo spolu; nije donesena strategija razvoja ènskogpoduzetni{tva; programi poticaja koje je prije nekolikogodina davalo Federalno ministarstvo razvoja, podu-

zetni{tva i obrta ukinu-ti su; nema kreditnihlinija koje bi podrà va -le ène u biznisu.

Hvale vrijednog ovedvije bh. predstavnicevide Projekat SIDA ko -ga implementira GTF“@ene u poduzetni{tvukao motor za stvaranjeradnih mjesta u jugois-to~noj Europi“ u koji suone uklju~ene kao pre -dstavnice BiH iz me|ujo{ osam zemalja. Cilj

@ensko poduzetni{tvo

Ja~anje mreè je preduvjet za bolje poslovanje

[esti po redu Kongres poduzetnica jadransko-jon-skog podru~ja odràn je pod pokroviteljstvom IveJosipovi}a, predsjednika Republike Hrvatske, 3. i 4.studenog u Hrvatskoj gospodarskoj komori @upani-jskoj komori Split


ovog Projekta je promicati ènsko poduzetni{tvo ujugoisto~noj Europi kroz kombinirane napore javnog iprivatnog sektora, kao promicanje najbolje politi~keprakse u ènskom poduzetni {tvu i izgradnji kapacitetaza udruge èna poduzetnica/po slovnih èna.Tako|e,Ambasada SAD u Sarajevu pokrenula je aktivnosti okoorganiziranja èna poduzetnica u BiH tako da je njihtridesetak u listopadu sudjelovalo na konfereniciji uZagrebu “Invest for the future“ kojoj je moto bio“Learn-Network-Earn“.

Nedovoljna educiranostPredstavnice Makedonije istakle su da njihova dr-

à va nije donijela strategiju razvoja ènskog podu-zetni{tva, kao i da nema dovoljno zakona i kreditnihlinija za poticanje èna u poduzetni{tvu. Najve}i prob-lemi su siva ekonomija i nedovoljna educiranost ènaza vo|enje vlastitog biznisa.

Podatke Hrvatske udruge poslovnih èna KRUGprezentirala je Dragica Jerkov, potpredsjednica Udru -ge. Prema njenim rije~ima, u toj su organizaciji provelidecentralizaciju, kao i iz svojih redova odredile men-

torice iz razli~itih djelatnosti za pomo} poduzetnica-ma. U Hrvatskoj je registrirano oko 20.000 trgova~kihdru{tava, te 30.000 obrta u kojima upravljaju ène.

Sudionice su se sloìle da je potrebno nastaviti sorga nizacijom kongresa kao mjestom upoznavanja,informiranja, ali i ugodnog druènja poduzetnica.

Zaklju~eno je da se da mogu}nost poduzetnicamaiz zemalja ~lanica jadransko-jonske regije da se reg-istriraju na web stranici Foruma

http://womeninbusiness.forumaic.org/contatti/reg-istrazione.php

ili pomo}u registracijskog obrasca koji moètedobiti u Privrednoj/Gospodarskoj komori FBiH. Kon -takt osoba je @eljana Bevanda 036 332 963, koji }etepopunjen dostaviti na faks: 0039 0715898255.

Od iste osobe moète dobiti i Povelju o dru{tvenoodgovornom poslovanju koju je kongres ve} usvojio injenim prihvatanjem svrstati se u red tvrtki koje se pri -dràvaju eti~kih na~ela poslovanja.

@eljana BEVANDA

[email protected]

Projekti

Uspostava Centra za

~istiju proizvodnjuMinistarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosaBiH je krajem pro{le godine u United Nations Indu -strial Development Organization (UNIDO) podnijelozahtjev za finansijsku pomo} u pripremi projekta „î-stija proizvodnja i efikasno kori{tenje resursa” (Reso-urce Efficient and Cleaner Production - RECP)

Ova pomo} bi omogu}ila izradu glavnog projek-ta. Vlada Slovenije ponudila je pomo} na osnovuovog zahtjeva krajem jula 2011. godine, nakon ~egaje uslijedila najava misije UNIDO, koja je usmjerenana pruànje pomo}i i podr{ke zemljama u razvoju iekonomijama za proizvodne procese, o~uvanje oko -li{a, sirovina i energije. Cilj UNIDO misije bio je sus-ret sa relevantnim zainteresiranim stranama i potenci-jalnim partnerima za uspostavu bh. Centra za ~istijuprozvodnju. UNIDO UN organizacija za industrijskirazvoj ima bogato iskustvo kao implementacijska ag-encija na uspostavi RECP centara u 48 zemalja u raz-voju {irom svijeta. Ciljna grupa sa kojom je traèn sa-stanak su predstavnici akademije, vladinih institucijai industrije. Predstavnici Ministarstva vanjske trgovi-

ne i ekonomskih odnosa BiH, na misiji odrànoj od 1.do 5. novembra, bili su Reuf Hadìbegi}, pomo}nikministra, Senad Opra{i}, {ef odsjeka za za{titu oko -li{a, Azra Rogovi}-Grubi}, stru~ni savjetnik za me|u-narodnu saradnju, i Nermina Skejovi}- Huri}, stru~nisavjetnik za programe i projekte. UNIDO su ~iniliPilar Murillo, UNIDO projekt menadèr za BiH RECPprojekta, i Atanas Kocov, konsultant i direktor RECP zaMakedoniju. U okviru misije obavljen je sastanak iupoznavanje sa aktivnostima P/KFBiH, institucijomkoja je zainteresovana da bude doma}in RECP centra.

Predstavnice Komore Nafija [ehic-Mu{i} i [emsaAlimanovi} prezentirale su na~in organizacije Ko -more, egzistiranje i djelovanje udruènja, postignuterezultate i aktivnosti koje su u toku, a ti~u se industri-je sa akcentom na sektor metalske i elektroindustrije idrvnoprera|iva~ki sektor.

Cilj ove prve misije UNIDO-a u BiH je pregleddosada{njih RECP aktivnosti, identificiranje relevant-nih RECP inicijativa i dobijanje informacija o rezulta-tima i postignu}ima, pregled RECP inicijativa i odre-|ivanje RECP potencijala, uklju~uju}i koristi, podr{kei barijere i identificiranje potencijalnih institucija do-ma}ina RECP centra, te procjena njihovih tehni~kih iinstitucionalnih kapaciteta. U Komori o~ekuju kva-litetniju i svrsishodniju suradnju u okviru industrije,vezano za nagovije{teni projekt, s obzirom na to daposjeduju infrastrukturu i predstavljaju privredne su-bjekte kroz udruènja i druge oblike organizovanja.

A. ROGOVI] - GRUBI]

N. [EHI] - MU[I]


U Zagrebu je, po~etkom oktobra, na Filozofskomfakultetu Sveu~ili{ta u Zagrebu, odràn Znanstvenisimpozij sa me|unarodnim sudjelovanjem „ Razvoj iokoli{ - perspektive odrìvosti„ povodom 20. godi -{njice socijalne ekologije

U radu Simpozija u~estvovala je Nafija [ehi}-Mu{i}, predstavnica P/GKFBiH, kao koautor (Knjigasaètaka Znanstvenog simpozija strana 63 - Multi -disciplinarni pristup kao temeljnije razumijevanje ra-zli~itih dimenzija odrìvog razvoja, MultidisciplinaryApproch as a Deeper Understanding of DifferentDimensions of Sustainable Development).

Rezolucija 57/254 generalne skup{tine UN je udecembru 2002. godine usvojila UN Desetlje}e obra-zovanja za odrìvi razvoj (OOR) (2005. - 2014.) s cil-jem da ohrabri ~lanice UN ekonomske komisije zaEvropu (UNECE), da razviju i uklju~e obrazovanje zaodrìvi razvoj u sistem formalnog obrazovanja.Postizanje ovih ciljeva na univerzitetskom obra-zovnom nivou je mogu}e obukom studenata da, kaobudu}i lideri, nau~nici ili inènjeri, donose odluke urje{avaju okoli{nih problema koji predstavljaju prijet-nju na{oj zajedni~koj budu}nosti.

Prirodno-matemati~ke, tehni~ke i sociolo-{kenauke jedinstvene su u zahtjevu za multidisciplinarnimpristupom u razumijevanju koncepta odrìvog razvoja,te u stavu da pripremanje novih generacija nau~nikazahtijeva globalnu edukacijsku strategiju.

Odrìvi razvoj gospodarstva/privredeNa~elo odrìvog razvoja predstavlja poku{aj da se

specificiraju obaveze i pravila koja obezbje|uju da sepotrebe i prohtjevi ljudi dana{njice ne zadovoljavajunau{trb vitalnih interesa budu}ih generacija. Ovim for-malnim principom pokre}e se normativno pitanje:Koje su to vrijednosti koje ljudski ìvot ~ine kvalitetnimi smislenim, te se na taj na~in kriti~ki analizira sâmkoncept odrìvosti, jer prirodni resursi koje ~ovje~anst-vo koristi predstavljaju samo trenutno raspoloìva sred-stva za postizanje odre|enih ciljeva koje ljudi smatra-ju vrijednim.

Koncept odrìvosti danas je postao {iroko prih-va}en kao uslov opstanka i napretka ~ovje~anstva.Razlozi za to leè u mogu}im odgovorima na pitanjeza{to ekonomska aktivnost mora biti odrìva. Na pr -vom mjestu, postoje jaki moralni razlozi da dana{njageneracija ostavi potomstvu u naslje|e ni{ta manje{anse za razvoj, nego {to ima sada. To zna~i da plane-ta Zemlja, sa svojim potencijalima, ne smije biti degra-dirana od postoje}ih ljudi. Ovakvo rezonovanje se zas-niva na teoriji pravi~nosti John Rawlsa (1971.), kojiisti~e da je fundamentalni princip moralne pravde sa-dràn u podjednakom pravu svakog ~oveka na naj{ireosnovne slobode, koje ne protivurje~e slobodi drugih.Dòn Revlis (~asopis “Ecologica”, 1997.)

Okoli{ni problemi i pristup u njihovom rje{avanjuNastavljaju}i ve} re~eno u uvodu, okoli{ni proble-

mi savremenog svijeta izo{trili su svijest o tome da sesvaka organizacija koja funkcionira kao otvorenitehnolo{ki sistem mora dinami~ki prilago|avati {irimekonomskim, socijalnim i okolinskim komponentamaodrìvog razvoja. Kako se ~esto radi o kompleksnim, aponekad i protivrje~nim ciljevima (ekonomski ciljevise odnose na produktivnost, rentabilnost, konkurent-nost, ekonomski rast; socijalni ciljevi se odnose nahumanizaciju rada i motiviranost, a okoli{ni na {tomanje optere}enje okoli{a ), svaka se privredna orga-nizacija nalazi pred brojnim izazovima optimiziranja iuravnoteènja tih ciljeva. Za uspje{no rje{avanjeokoli{nih i razvojnih problema savremenog poduze -tni~kog dru{tva potrebno je razviti sistemsko mi{ljenjekoje se bazira na principima odrìvog razvoja. Naime,potrebno je razvijati vezu izme|u okoli{a i razvoja,kako bi se odabrali razvojni putevi koji }e biti ekonom-ski efikasni, dru{tveno pravedni i odgovorni, te prih-vatljivi po okoli{.

Kako kreirati Strategiju odrìvog razvoja gospodarstva /privrede?

Odgovor na ovo pitanje je kompleksan i treba gaposmatrati, kada je rije~ o BiH, u kontekstu pripremauklju~ivanja Bosne i Hercegovine u pregovore za pris-tupanje punopravnom ~lanstvu u Evropsku uniju, ~imenastaje i formalno-pravna potreba za prilago|avanjemokoli{nog zakonodavstva na~elima koja se primjenjuju

Multidisciplinarni pristup kao temeljnije razumijevanje razli~itih dimenzija odrìvog razvoja

Nu`na je veza izme|u okoli{a i razvoja- Izvod -

13Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

u Evropi. Ovi integracijski procesi idu polagano, zbogspecifi~nih uslova u svakoj zemlji, i zahtijevaju mno-go prilago|avanja, primjene prelaznih mjera i restruk-tuiranja privrede.

U centru razvoja svake strategije je, me|utim, viz-ija pobolj{anja obezbje|enja i potro{nje energije naodrìv na~in.

S tim u vezi, efikasna upotreba energije predstavljaosnovni smisao dobrog gospodarenja energijom i za -{titu okoli{a svake kompanije, ali i svake zemlje, te seaktuelnost dobrog gospodarenja energijom name}e ikao nezaobilazni uslov uspje{nog i profitabilnog po-slovanja. BiH tro{i veliku koli~inu energije po jedinicidru{tvenog proizvoda, gotovo pet puta vi{e od 25 dr`-ava Evropske unije i 2,5 puta vi{e od svjetskog prosjeka.

Kakvo je stanje u industriji BiH? Industrija livenihproizvoda, primjera radi, veliki je potro{a~ energijeunutar {iroke grane metalurgije. Liveni proizvodi suraznoliki po konstrukciji, namjeni i sloènosti izrade,pa se i specifi~na potro{nja energije u pojedinim livni-cama kre}e od 14 do ~ak 60 GJ po toni odlivka, {todjelimi~no ovisi o vrsti proizvoda i materijala koji sekoristi, ali istovremeno ukazuje i na posljedicu ve}e,odnosno manje efikasnosti u iskori{tenju energije.

Veza izme|u energije i gospodarskih / privrednih aktivnosti

Potro{nja energije ovisi o razli~itim socioekonom-skim i ekolo{kim aspektima. U liter-aturi se naj~e{}e, kao glavne deter-minante potro{nje energije, navodetri faktora: nivo ukupne gospodar -ske, odno sno proizvo dne aktivnosti,struktura gospodarstva i visina doho-tka, BDP-a ili proizvodnje po jedini-ci utro{ene energije. Danas se ~estopominje i ~etvrti, energetska efikas-nost koja pokazuje kako se efikasnokoristi energija, s obzirom na dateokolnosti u gospodarstvu (T. Gelo,Stru~ni rad UDK: 620.9:330.34).

Dosada{nja provedena istraìv-anja pokazuju da je energijska efi-kasnost bitna za razumijevanje upromjeni potro{nje energije u pro-{losti, ali i procjenama tre ndovapotra`nje za energijom u budu}nosti.

Stoga su energetski pokazatelji, naro~ito energijskaintenzivnost i ostali indikatori, postali glavni elementiu primjeni mjera energijske efikasnosti koje se prim-jenjuju u energetskoj i ekonomskoj politici, da bi sesmanjila potro{nja energije i da bi njena upotreba bila{to racionalnija.

Postoje}e stanje u oblasti elektroenergetskog sektora u BiH i kriti~ki osvrt

Kroz Ugovor o Energetskoj zajednici potpisan 2005.godine, Bosna i Hercegovina se obavezala da postanedio unutra{njeg energetskog trì{ta EU, prije njenogstvarnog pridruìvanja. Ugovor traì pobolj{anje situ -acije u pogledu okoli{a u vezi sa mre`nom energijomi energetskom efikasnosti. Zagovara usvajanje mjera zaja~anje razvoja u po dru~ju obnovljivih izvora energijei energetske efikasnosti, s obzirom na njihove prednos-ti u pogledu sigurnosti opskrbe, za{tite okoli{a, soci-jalne kohezije i regionalnog razvoja.

Prema EU legislativi, BiH treba da do 2020. godinekoristi 20% energije iz izvora obnovljive energije (EC,2004.), {to zna~i da se ovom tematikom, {to uklju~ujei pove}anje energetske fikasnosti, mora puno ozbiljni-je baviti.

Trenutno stanje primjene obnovljivih izvora energije u BiH

Razvojni potencijal obnovljivih izvora energijenije jo{ uvijek dobio prostor kakav zasluùje, jer Bosnai Hercegovina ima veliki potencijal za investicije uobnovljive izvore energije. Zbog toga je potrebno {toprije krenuti u harmonizaciju zakonske legislative saEU standardima, kreiranje baze podataka o postoje-}em stanju iz ove oblasti.

Energijska efikasnostEnergijska efikasnost je jedan od prioriteta ener-

getske politike EU. Najva`nijim korakom u ostvariva-

Shematski prikaz 1: Preuzeto (Energija i okoli{Preporuke civilnog dru{tva za brì put prema EU, april2011., Grupa tematskih stru~njaka u okviru inicijative„Gra|ani za Europu“)

Transport 19%

Industry22%

Households

51%

Services6%

Agriculture2%


nju pobolj{anja energijske efikasnosti smatra se usva-janje Direktive 2006/32/EZ o energetskoj efikasnosti iene rgetskim uslugama (prema kojoj su zemlje ~laniceoba vezne posti}i cilj od najmanje 9%-tnog smanjenjanepo sredne potro{nje energije od 2008. do 2016.).

Glavne determinante energijske efikasnosti indus-trije su:

l Procjena strukturnih utjecaja - analiza va`nostistrukturnih efekata, te fokus na energetski intenzivneindustrije;

l Utjecaj recikliranja materijala na energetskuefikasnost - utjecaj recikliranja energetski intenzivnihmaterijala na energetsku intenzivnost;

l Inputi i struktura proizvodnje - promjena u struk-turi inputa s obzirom na promjenu strukture proizvodnje;

l Promjene vremena i razlike u klimi - u nekimene r ge tski neintenzivnim sektorima;

l Va`na je potro{nja energije za grijanje prostora i sl.

Shematski prikaz 2, koji slijedi, pokazuje kako bi uindustriji trebalo sakupljati podatke, upravljati i pratiti(EKOCIS)

Energetska efikasnost u industrijiElaboriranje postoje}e teme, koja se ti~e odrìvosti

razvoja gospodarstva u multidisciplinarnom smislu,zahtijeva mnogo vi{e prostora, ali je vjerujem da je iovaj osvrt ukazao na to da i pri osmi{ljavanju strate{kihdokumenata, a ne samo kratkoro~nih poteza, vezanih

za odrìvost razvoja, ovakav pristup pokazuje nemi-novnost.

U skladu sa strategijom EU u oblasti energije iza{tite okoline, Bosna i Hercegovina mora da provedeopse`nu akciju pripreme strate{kih planova za odrìvuenergiju koja podrazumijeva maksimalno iskori{tenjeobnovljivih izvora energije i unapre|enje energijskeefikasnosti, tj. inteligentno kori{tenje energije.

Imaju}i u vidu sve ve}a ograni~enja koja proizlazeiz nu`nosti za{tite prirode i okoli{a, sve interesantnijepostaje iznalaènje najdjelotvornijih mjera energijskeefikasnosti. Daje se naglasak na nu`nosti izgradnje in -stitucionalnog i zakonodavnog okruènja na dràv-nomi entitetskim razinama u BiH, kao jednog od os-novnihpreduvjeta uspje{ne implementacije mjera energijskeefikasnosti uz kori{tenja i obnovljivih izvora energije.

Neophodan je adaptivan i multidisciplinaran prist-up u definiranju i evaluaciji i bh. energijske efikasnos-ti, jer se time osigurava i podudarnost instrumenatakoji osiguravaju ve}u primjenu projekata energijskeefikasnosti. Posebno se treba razmatrati koncept trì{taenergetske efikasnosti, te primjena trì{nih mehaniza-ma poticanja, kojima je cilj ostvarivanje samoodrìvogprocesa pobolj{anja efikasnosti potro{nje energije.

Kao glavni prijedlog za pove}anje energijske efi -kasnosti u industrijskom sektoru, {to je i najzna~ajnijekada je u pitanju smanjenje potro{nje energije, smatrase pokretanje Mreè industrijske energetske efikasnostina nivou BiH.

Mr. Nafija [EHI] - MU[I]

[email protected]

DOBIVANJE POTPORE UPRAVE- Osnivanje odbora za energiju

Traìti suradnju, potporu zaposlenika ME\URADNJE

- na}i razloge tih razlika

- poduzimanje radnji naispravcima

SUSTAV UPRAVLJANJA - utvr|ivanje postupakamjerenja- utvr|ivanje izvje{}a o radu - formiranje sredstava zaenergiju

NADZOR- skupljanje tehni~kihpodataka- usporedba s ciljevima

MOGU]NOSTI U[TEDE ENERGIJEFaza ocjena- analiza ukupne u~inkovitosti/sustava- ocjena radnih postupaka- ocjena postupaka na odràvanju- analiza izmjene sustava- pregled instrumenata- analiza tro{kova/dobiti i rizika

Pregled utro{ka energije- postavljanje cilja- osnivanje skupine za pregled- pregled inènjering podataka- izrada plana- provedba- podaci o ocjeni

3

PREGLEDUTRO[KA ENERGIJE

Osnivanje baze podataka- obavljanje pregleda utro{ka energije- utvr|ivanje ciljeva

2

PLAN ZA AKCIJU

1

UOÂVANJE PROBLEMA

8

ANALIZA RAZLIKAU PROBLEMIMA

7

USPOSTAVA SU-STAVA IZVJE[]IVANJA I NADZORA

6

NADZOR IPRA]ENJE

5

IZVJE[]E OENERGIJI ZA

UPRAVU

4

UTVR\IVANJE IANALIZA

MOGU]NOSTIU[TEDE ENERGIJE


NVO Ucodep/Oxfam Italia ve} niz godina djeluje napodru~ju jugoisto~ne Europe kroz projekte u vi{e sekto-ra. Poseban zna~aj imaju turizam i integrirani ruralnirazvoj. Ova dva sektora podrazumijevaju kontinuiranrad i pokretanje procesa uspostavljanja integriranih teri-torijalnih sistema koji }e sinergetskim, partnerskim radomi anga`manom zajedni~ki djelovati u cilju o~uvanja, val-orizacije, za{tite i promocije teritorijalnih resursa, bilo dase radi o prirodnim, kulturnim, umjetni~kim, zanatskimili poljoprivredno-prehrambenim resursima. Ovakavkoncept predstavlja temelj u~inkovitog predstavljanjajedne kulture van na{ih granica.

Projekt SeeNet predstavlja Program me|unarodnesuradnje i mreù lokalnih i regionalnih uprava sa podru -~ja italijanskih regija i jugoisto~ne Europe. U sklopu na-vedenog Programa, pored niz aktivnosti koje }e biti zaje-dni~ke za sve aktere (tzv. horizontalne akcije), predvi-|ena je, i u tijeku je, implementacija niz tzv. vertikalnihakcija organiziranih u ~etiri tematske grupe. Jedna odnjih je i „Valorizacija kulturnog turizma„, a unutar nje jevertikalna akcija 1B „Razvoj kulturnog turizma na pod-ru~jima gradova Sarajevo, Mostar i Skopje„.

Nosilac akcije 1B je regija Toskana, italijanski partnerje regija Piemonte, tehni~ki partner je Centar za turisti~kaistraìvanja iz Firenze, dok implementaciju vr{i NVOOxfam Italija u BiH.

Zvani~ni lokalni partneri ove vertikalne akcije suuprave koje su istovremeno i ~lanice mreè SeeNet: Ka-nton Sarajevo, gradovi Sarajevo, Mostar i Skopje, teOp}ina Stari Grad Sarajevo.

U implementaciju akcije je uklju~en i {iri broj part-nera sa podru~ja svake od navedenih lokalnih zajednica,~ije umreèno djelovanje predstavlja temelj odrìvostirezultata koji se èli posti}i svakom akcijom. Privredna/Gospodarska komora FBiH podràva ovaj projekt i sud-jeluje u radnim grupama i zadacima.

Navedeni partneri sura|uju u okviru za{tite i valori-zacije kulturne ba{tine sa turisti~kog stajali{ta. Zajedni~kielement za ovu partnersku mreù je postojanje starogdijela grada - ~ar{ije, unutar kojih je smje{tena i najve}akulturna ba{tina sa turisti~kim potencijalom. Akcent jestavljen na valorizaciju tradicionalnih zanata, kao jednogod elemenata autenti~nosti ovog podru~ja. Tako se uStaroj Skopskoj âr{iji i u Ba{~ar{iji u Sarajevu rade Ku}ezanata, dok }e Mostar dobiti moderni interpretacijski

centar teritorija, odnosno moderni muzej u starom]erekovi}a du}anu.

Ve} je odràn niz radionica u sklopu ove akcije, uMostaru i Sarajevu. Razmijenjena su iskustva o sistemuteritorijalne valorizacije, valorizaciji kulturnog naslje|a,kao i integriranim kulturnim sustavima.

Na ovaj na~in }e se osnaìti turisti~ka ponuda, za-{tititi i promovirati staro zanatstvo, pove}ati kompetitiv-nost u odnosu na druge turisti~ke destinacije i za{tititi bo-gato kulturno-povijesno naslje|e koje imaju ovi gradovi.

Krajnji korisnici }e biti kako turisti, doma}i i strani,tako i gra|ani.

Zavr{etak ovog cjelokupnog projekta se o~ekuje unovembru naredne godine.

Danijela LOVRI]

[email protected]

SeeNet

Razvoj kulturalnog turizma

SAD

Obnovljen preferencijalni tretman za robe porijeklom

iz BiHMinistarstvo vanjske trgovine i ekonomskih

odnosa BiH objavilo je informaciju da je VladaSAD-a retroaktivno obnovila primjenu Generalnogsistema preferencijala (GSP), a na listi zemaljakorisnica je i BiH. Povla{teni tretman se primjenju-je od 5. novembra ove godine i vaìt }e do 31. jula2013. godine. S obzirom na retroaktivnu obnovu,uvoznicima }e biti refundirani iznosi napla}eni uobliku carina za prekid (31. 12. 2010. - 5. 11.2011.). Uvoznici koji su podnijeli elektronskudeklaraciju dobit }e automatsko refundiranjenapla}enih da`bina. Ostali moraju podnijeti pisanizahtjev u roku od 180 dana od dana obnove GSPprograma (do 18. aprila 2012. godine). Vi{e infor-macija mogu}e je na}i na web stranicama:

http://www.usitc.gov/tata/hts/http://www.cbp.gov/xp/cgov/trade/trade_programs/international_agreements/special_trade_programs/

Provjera mogu}nosti kori{tenja GSP tretmanapo pojedinim proizvodima moè se izvr{itikori{tenjem elektronske baze kojoj je mogu}e pris-tupiti na web stranici:

http://dataweb.usitc.gov/scripts/gsp/gsp_tariff.asp.

[. A.

Rije~ je o projektu koji predstavlja Program me|u na-rodne suradnje i mreù lokalnih i regionalnih upravasa podru~ja italijanskih regija i jugoisto~ne Europe


Standard Furniture Factory Sa ra -jevo je vode}a kompanija u Bo snii He rcegovini u oblasti proizvodnjei prodaje namje{taja od drveta na -mijenjenog za trpezarije, a po stojiod davne 1965. godine.

Danas je gotovo 90% proizvodnjenamijenjeno izvozu, posebno zanjema~ko trì{te, na kojem jeStandard Furniture Factory pre-poznatljiv brend u srednjoj i vi{ojcjenovnoj klasi namje{taja, a zas-tupljen je i na trì{tu Holandije,[vicarske, Austrije i dr.

Ve} nekoliko godina su najve}iizvoznik namje{taja iz BiH. Osno -vne sirovine za proizvodnju (raznevrste plo~a, furnir), uglav nom, senabavljaju na doma}em trì{tu.

Razgovaramo sa Amirom Sipovi}, direktoricomStandard Furniture Factory d.d. Sarajevo i nosiocempriznanja „@ena - privrednik za 2010.“

Na pro{logodi{njoj manifestaciji „Izbor najmena-dèra i najkompanije BiH” dobili ste priznanje „@ena -privrednik 2010. godine”. Koji je recept uspje{nostiène u djelatnosti koja tradicionalno „pripada” mu {ka -r cima?

- Mislim da posebnog recepta nema da èna budeuspje{na u poslu i u djelatnosti koja, kako navodite,„pripada” mu{karcima. Moj stav je da ène mogu bitiuspje{ne u svakoj oblasti isto kao i mu{karaci samoukoliko im se za to ukaè prilika. Vi{e analiza, znanja,stalna edukacija, predanost poslu..., recept su uspje -{nosti ène u svakoj djelatnosti.

Firma koju vodite prisutna je na na{em trì{tu vi{e od~etiri decenije. îni se da ne postoji nijedno doma}instvona na{im prostorima koje u toku proteklih godina nije imalobarem jedan proizvod iz va{eg asortimana, te Vas stoga nijepotrebno posebno predstavljati. Kao prvi menadèr kom-panije kaìte nam kako danas gledate na firmu?

- Danas gledam na Standard Furniture Factory kaona jednu uspje{nu firmu koja ima svoje mjesto ne samou na{oj dràvi ve} i na europskom trì{tu; koja za -po{ljava oko 700 radnika i redovno bez ikakvih ka-{njenja ispla}uje pla}u i druge naknade uposlenicima;izmiruje sve svoje obaveze na vrijeme i prema dràvi iprema poslovnim partnerima. Veli~ina te uspje{nostidolazi do izraàja kada se posmatraju dana{nje stanjei kriza ne samo kod nas ve} i u cijelom svijetu.

Razgovarala: Amela KEÔ, dipl. pravnik

[email protected]

@ena - privrednik 2010.

Standard Furniture Factory Sarajevo

Predstavljamo


Drvoprera|iva~ki sektor u Federaciji BiH biljeì porastizvoza, kakva su va{a iskustva, odnosno da li je do{lo dopove}anja izvoza i na koja trì{ta najvi{e izvozite?

- U teku}oj godini, konkretno u prvom polugo -di{tu, na{ izvoz je porastao u odnosu za isti periodpro{le godine za cca 10%, {to smatramo uspjehom uodnosu na te{ku ekonomsku situaciju.

Najvi{e izvozimo na njema~ko i austrijsko trì{te,a manje i na trì{te zemalja Beneluxa i dijelom u skan-dinavske zemlje.

Da li postoje}i asortiman proizvoda planirate obo-gatiti, odnosno {ta su prioritetni planovi u predstoje-}em periodu?

- U planu imamo uvo|enje novih asortimana:klupe od masivnog drveta, novih vrsta stolova odmasivnog drveta - vi{e klase, kao i novih vrsta stolica.

Ve} smo kupili neke od savremenijih ma{ina, a uplanu imamo nabavku jo{ savremenijih - kompjuteri-zovanih ma{ina.

Uspje{ni menadèri isti~u da su za uspje{nost ko-mpanije vaàn ~inilac stru~ni kadrovi. Kaìte nam ko-liko je, po va{em mi{ljenju, stru~an i pa`ljivo odabrankadar vaàn za uspje{nost kompanije, posebno u ob -lasti proizvodnje?

- Stru~an i pa`ljivo odabran kadar je jedan od naj-va`nijih faktora uspje{nosti svake kompanije, pa tako iu oblasti proizvodnje. Po meni, bez takvog kadra nemanapretka ni za jednu firmu.

Standard Furniture Factory je specifi~an po neuo-bi~ajeno velikoj zastupljenosti èna u va{em mena -d`mentu?

- Da, imamo dosta èna na rukovodnim mjestima.Smatram da vrsta proizvodnje ne treba biti ograni -~avaju}i faktor za zastupljenost èna i da ène isto kao

i mu{karci mogu biti dobri i radnici i dobri rukovodio-ci u svim oblastima.

Ekonomska kriza je prisutna u svim sferama pri-vrednog ìvota. Da li se njen uticaj osje}a i u radu va{ekompanije?

- Prisutnost ekonomske krize se svugdje osjeti,kako ste ve} naveli. Me|utim, ve} sam pomenula dasmo mi uspjeli da prevladamo sve te{ko}e, za sada, aiskreno se nadam da }e tako biti i ubudu}e. Na~in nakoji smo ih savladali je prvenstveno bila na{a uspje{naagentska prodaja, velika fleksibilnost prema zahtjevi-ma trì{ta - kupca (prilago|avanje dobrim kvalitetom i{irokom asortimanom, ~vrstim rokovima isporuke,povoljnim cijenama), {to je sve osiguravalo zadràvan-je postoje}ih i „privla~enje” novih kupaca.

Smatrate li da su dovoljno iskori{tene mogu}nosti inadle`nosti P/GKFBiH, posebno kada je rije~ o pro-movisanju i za{titi interesa doma}ih kompanija?

- Mislim da ne. Po mom mi{ljenju, komore bi mo -gle puno vi{e uraditi i na promovisanju i na za{titi do -ma }ih kompanija. Konkretno, za na{u firmu nisu uradi -le ne{to posebno, sami smo se uvijek promovisali i{titili svoje interese.

Imate li jo{ ne{to dodati? - Dodala bih da je najve}i problem s kojim se

susre}e na{a firma (mislim i druge firme iz ove oblasti)osiguranje sirovina, tj. te{ka situacija u podru~ju drvneindustrije uop{te.

Navedeni problem, po meni, bi ve}im dijelom biorije{en boljom zakonskom regulativom u oblasti drvneindustrije i odre|enim stimulansima za proizvodnefirme.


Prednacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o federalnim upravnim taksama i tarifi

federalnih upravnih taksiVlada FBiH je razmatrala Prednacrt zakona o iz -

mjenama i dopunama Zakona o federalnim upravnimtaksama i Tarifi federalnih upravnih taksi. Postoje}izakon se primjenjuje od 1998. godine, s izmjenamaodre|enih tarifnih brojeva u 2000. godini, a razma-trane izmjene i dopune rezultat su zna~ajnih organi-zacionih promjena u ministarstvima, kao i nadle -`nosti za izdavanje odre|enih spisa i radnji.

Ovaj zakonski projekt ponovo }e biti razmatranna Vladi FBiH, nakon {to Federalno ministarstvo fi-nasija u tekst ugradi prijedloge i sugestije iz rasprave.

Utvr|en Nacrt zakona o dopuni Zakona o eksproprijaciji

U cilju osiguranja zemlji{ta radi izgradnje auto-ceste na koridoru Vc, kao i saniranja bespravne grad-nje na ovim povr{inama Vlada FBiH je utvrdila i uparlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona odopuni Zakona o eksproprijaciji.

Predloènom dopunom predvi|eno je da se, zastambene objekte bespravno izgra|ene na trasi auto-ceste na koridoru Vc i na trasama planiranih autoces-ta Tuzla — Br~ko - Ora{je i Tuzla - @ep~e, izuzetno odosnovnog zakonskog pravila, isplati naknada u visinigra|evinske vrijednosti izgra|enog objekta. Ovostoga {to je rije~ o izbjeglicama i raseljenim licimakojima izgra|eni stambeni objekti predstavljaju jedinidom, a za njihovu gradnju dio krivice snose i dràvniorgani koji je blagovremeno nisu sprije~ili.

Za provo|enje ovog zakona nisu potrebna nam-jenska sredstva iz Budèta Federacije BiH, jer }e seona alimentirati iz izvornih prihoda JP AutocesteFederacije BiH.

Sta` u uve}anom trajanjuVlada FBiH je donijela Odluku o izmjenama

Odluke o utvr|ivanju poslova na kojima se sta` osig-uranja ra~una u uve}anom trajanju i stupanj uve-}anja staà osiguranja u federalnim ustanovama zaizvr{enje kazne zatvora, sudskoj policiji i Federa-lnom ministarstvu pravde.

Jedna od izmjena odnosi se na to {to je, sada,Odlukom obuhva}en i pomo}nik direktora gospoda-rske jedinice kojem je, zbog prirode posla i izravnogkontakta s osu|enim osobama, bilo nu`no osiguratira~unanje staà u uve}anom trajanju.

Tako|er, odre|eno je da se za osobe koje rade naposlovima pripadnika straè na osiguranju pritvore-nika u kazneno-popravnim zavodima poluotvorenog

tipa, koji imaju stalan i izravan kontakt s pritvorenimosobama, sta` osiguranja u uve}anom trajanju ra ~unatako {to se 12 mjeseci efektivnog staà uzima kao 16mjeseci staà osiguranja. Isto vrijedi i za dire ktore,njihove zamjenike i pomo}nike za sigurnost, koji, ukazneno-popravnim zavodima poluotvorenog tipa, u~ijem se sastavu nalaze odjeljenja pritvora, imaju sta-lan i izravan kontakt s osu|enim osobama.

Nacrt zakona povu~en iz parlamentarne procedure

Vlada FBiH je, na inicijativu Federalnog min-istarstva pravde, odlu~ila iz parlamentarne procedurepovu}i Nacrt zakona o izmjenama i dopunamaZakona o namje{tenicima u organima dràvne slu`beu Federaciji BiH, utvr|en na 23. sjednici Vlade FBiH.

Iako je Nacrt zakona uvr{ten u dnevne redoveparlamentarnih odbora i komisija, Samostalni sin-dikat slu`benika organa uprave i sudske vlasti u FBiHje, nezadovoljan odre|enim rje{enjima, zatraìo po-vla~enje Zakona iz parlamentarne procedure.

S tim prijedlogom se sloìlo i Federalno minista-rstvo pravde, a po{to bi traène izmjene teksta dove-le i do potpune izmjene duha i koncepcije ponu-|enog Zakona.

Podr{ka dono{enju novog zakona o {umamaPolaze}i od mi{ljenja Federalnog ministarstva

poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, Vlada Fede-racije BiH podràla je Prijedlog zakona o {umama.Vlada smatra da ovaj zakonski projekat ima velikizna~aj i da ga treba {to prije razmotriti ParlamentFBiH, kako bi bio donesen do 6. decembra 2011.godine.

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona obankama

Vlada Federacije BiH je utvrdila prijedloge za-kona o izmjenama i dopunama zakona: o bankama,o Agenciji za bankarstvo FBiH i o mikrokreditnimorganizacijama, uz zaklju~ak da se predloèni tek-stovi usklade s iznesenim prijedlozima i sugestijama.Prije slanja u parlamentarnu proceduru, tekstovezakona }e Federalno ministarstvo finansija jo{ jed-nom dostaviti Vladi na razmatranje.

U sva tri slu~aja izmjena i dopuna rije~ je o po-trebi dodatnog implementiranja, uskla|ivanja i po-ja{njenja ili redefiniranja pojedinih pravnih instituta upostoje}im zakonima, kao i nu`nosti njihovog us-kla|ivanja sa Zakonom o spre~avanju pranja novca ifinansiranju teroristi~kih aktivnosti koji je stupio nasnagu 2009. godine.

ZAKONI I PROPISI


Nacrt zakona o upravljanju dràvnim kapitalomu privrednim dru{tvima

Dom naroda Parlamenta Federacije BiH prihva-tio je Nacrt zakona o upravljanju dràvnim kapi-talom u privrednim dru{tvima u Federaciji BiH, kojije utvrdila Federalna vlada.

U oba doma Federalnog parlamenta spornom jeocijenjena odredba ovog zakona da pla}e uposlenihu privrednim dru{tvima budu svedene na minimalac,ako se ustanovi da su ta preduze}a poslovala sa gu -bitkom.

Nacrt zakona o elektri~noj energiji u Federaciji BiH

Delegati Doma naroda Parlamenta FederacijeBiH su prihvatili i Nacrt zakona o elektri~noj energi-ji u Federaciji BiH kojim Vlada namjerava urediti fu-nkcioniranje elektroenergetskog sektora, elektro-privredne djelatnosti, te razvoj trì{ta elektri~neenergije i institucija za reguliranje trì{ta. Njime su,tako|er, odre|eni op}i uvjeti za isporuku elektri~neenergije, planiranje i razvoj, te izgradnju, rekonstruk-ciju i odràvanje elektroenergetskih objekata. Ovajnacrt prihvatio je ranije i Zastupni~ki dom, a istaknu-to je da }e pri izradi zakonskog prijedloga biti uva-èni zahtjevi iz Ureda visokog predstavnika (OHR).Iz OHR-a je zatraèno da novi zakon o elektri~nojene-rgiji ispo{tuje odluku visokog predstavnika iz2009. godine da Elektroprivreda BiH nastavi snabdi-jevati elektri~nom energijom Br~ko Distrikt do pot-pune liberalizacije trì{ta elektri~ne energije u BiH ilido trenutka kada uvjeti to prestanu zahtijevati.

Podràni nacrti zakonaDelegati Doma naroda Parlamenta Federacije

BiH su podràli i nacrte zakona o vinu, o dopunamaZakona o javnim preduze}ima, kao i Nacrt pros-tornog plana podru~ja posebnih obilje`ja od zna~ajaza Federaciju BiH autocesta koridor Vc.

Zakon o izvr{nom postupkuRazlog za izmjene i dopune Zakona o izvr{nom

postupku koje je Vlada FBiH utvrdila i u formi Nacrtauputila u parlamentarnu proceduru jeste da se,uvo|enjem kvalitetnijih rje{enja u izvr{ni postupak,olak{a postupanje suda, te stvore uvjeti za smanjenjebroja predmeta u parni~nom postupku (komunalnipredmeti) pred sudovima u Federaciji BiH, {to zna~irastere}enje u radu nadle`nih sudova, kao jedan odprioritetnih zadataka reforme u oblasti pravosu|a.

Jedna od najzna~ajnijih izmjena jeste uvo|enjetzv. du`nosti davanja podataka od Zavoda PIO, Po -reske uprave, Ministarstva unutra{njih poslova, finan-sijske organizacije i druge institucije ovla{tene zavo|enje transakcijskih ra~una poslovnih subjekata,kao i zemlji{noknji`nog i ureda za katastar da, osobikoja tvrdi da èli pokrenuti izvr{ni postupak, da rele-vantne podatke o kojima ove institucije/ustanove vo-de slu`benu evidenciju, odnosno registre. Iz tog raz-loga brisana je odredba koja se odnosi na istragu su-da o izvr{enikovoj imovini koja se provodi po zaht-jevu traìoca izvr{enja.

Pripremila: Mira IDRIZOVI]

[email protected]

ZAKONI I PROPISI

Indeks proizvo|a~kih cijena industrijskih proizvoda U oktobru nisu zabiljeène promjene nivoa proizvo -

|a~kih cijena industrijskih proizvoda na doma}em trì{tu.Posmatramo li glavne industrijske grupe (GIG-ove),

cijene energije su porasle za 0,6%, a netrajnih proizvo-da za {iroku upotrebu za 0,3%. Cijene intermedijarnihproizvoda su opale za 0,5% a kapitalnih za 0,2%. Cije-ne glavne industrijske grupe trajnih proizvoda za {irokuupotrebu, u istom periodu, nisu zabiljeìle promjene.

Posmatramo li podru~ja i oblasti KD-a, u istomperiodu je zabiljeèn rast proizvo|a~kih cijena uoblasti va|enja ruda i kamena za 1%, te proizvodnje isnabdijevanja elektri~nom energijom, plinom, parom itoplom vodom za 0,2%. U istom periodu cijene prera-|iva~ke industrije su opale za 0,1%.

Proizvo|a~ke cijene industrijskih proizvoda nadoma}em trì{tu na godi{njem nivou su vi{e za 2,2%.

Rast je zabiljeèn u industrijskim grupama energije i in -t ermedijarnih proizvoda za 3,6%, te kapitalnih proizvoda za3,9%. Cijene netrajnih proizvoda za {iroku upotrebu su za-bilje ile pad za 0,5%, a trajnih za {iroku upotrebu za 0,7%.

U istom periodu zabiljeèn je rast proizvo|a~kihcijena u oblastima va|enja ruda i kamena za 7,6%,prera|iva~koj industriji za 1,9%, te proizvodnji i snab-dijevanju elektri~nom energijom, plinom i toplom vo-dom zabiljeèn rast od 0,2%.

Indeks obima industrijske proizvodnjeRast ukupne proizvodnje u BiH u oktobru u odno-

su na prosjek 2010. godine iznosi 8,6%, u odnosu naoktobar 2010. rast proizvodnje iznosi 0,6%, u odnosuna septembar 2011. godine 3,6%.

U podru~ju C va|enje ruda i kamena rast industri-jske proizvodnje u BiH u odnosu na prosje~nu mjese~nuproizvodnju iz 2010. godine iznosi 23,7%, u odnosu naoktobar 2010. godine rast proizvodnje iznosi 3,1%.

U podru~ju D, prera|iva~ka industrija, rast industri-jske proizvodnje u BiH u odnosu na prosje~nu mjese~nuproizvodnju iz 2010. godine iznosi 6,4%, u odnosu naoktobar 2010. godine pad proizvodnje je 0,9%.

U podru~ju E, proizvodnja i snabdijevanje elek-tri~nom energijom, plinom i vodom, rast industrijskeproizvodnje u odnosu na prosje~nu mjese~nu proiz -vodnju iz 2010. godine iznosi 5,9%, a u odnosu naoktobar 2010. godine rast proizvodnje 4,1%.

Mjese~na inflacija u oktobru 0,5%Mjese~na inflacija u BiH u oktobru iznosila je

0,5%. Posmatrano po odjeljcima prema namjeni po-tro{nje, u odnosu na septembar, najvi{e su porasle ci-jene u odjeljku stanovanje, voda, elektri~na energija idrugi energenti 4,6%.

Rast cijena u tom odjeljku je najvi{e prouzrokovan ras-tom cijena elektri~ne energije zbog prelaska na zimsku tar-ifu, osim na podru~ju koje pokriva „Elektroprivreda BiH” .

Najve}e smanjenje potro{a~kih cijena zabiljeè -no je u odjeljku odje}e i obu}e od 0,9%.

Godi{nja inflacija u oktobru u BiH bila je 3,7%.

U oktobru ove u odnosu na oktobar prethodnegodine u BiH je zabiljeèn najve}i rast cijena uodjeljcima alkoholnih pi}a i duhana od 8,4% i pri-jevoza od 8,1%.

U zemljama regije u oktobru zabiljeène su godi -{nje stope inflacije, u Hrvatskoj 2,6% i Srbiji 8,7%.

Blagi pad proizvodnje i prodaje {umskih sortimenata

Ukupna proizvodnja {umskih sortimenata u BiHu tre}em kvartalu 2011. godine manja je za 1,33% uodnosu na isti kvartal 2010. godine.

Proizvodnja {umskih sortimenata ~etinarskih vrstadrve}a, u posmatranom periodu, pove}ana je 0,13%,dok je proizvodnja {umskih sortimenata li{}arskih vrstamanja za 2,53% u odnosu na isti period 2010. godine.

Robna razmjena s inostranstvom U oktobru je u BiH ostvaren izvoz vrijedan 695

miliona KM i uvoz jednu milijardu 388 miliona KM.

U okviru ukupno ostvarene vanjskotrgovinske ro -bne razmjene BiH u posmatranom mjesecu, pokrive-nost uvoza izvozom bila je 50,1%.

Tokom deset mjeseci ove godine, ostvaren je izvozu vrijednosti od {est milijardi 865 miliona KM, {to je za17,9% vi{e u odnosu na isti period prethodne godine.Uvoz je iznosio 12 milijardi 822 miliona KM, {to je za15,2% vi{e u odnosu na isto razdoblje lani.

U istom periodu pokrivenost uvoza izvozom bilaje 53,5%, dok je vanjskotrgovinski robni deficit izno-sio pet milijardi 957 milijuna KM.

U tom periodu glavni trgova~ki partneri su Hrva-tska i Njema~ka, {to zna~i da se najvi{e izvozilo iuvozilo iz te dvije zemlje.

Zaposleni po djelatnostima u septembruU septembru 2011. broj zaposlenih u pravnim

oso bama BiH iznosio je 693 359, od toga 282.582èna. U odnosu na avgust broj ukupno zaposlenih upravnim osobama se pove}ao za 0,1%, i brojzaposlenih èna ve}i je za 0,6%.

U pore|enju sa septembrom 2010. godine,najve}i indeks zaposlenja imao je sektor poslovanjenekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (K) sa4,1 indeksni poen, slijedi sektor obrazovanja (M) sa3,5 indeksnih poena, te sektor zdravstvena za{tite isocijalne pomo}i (N) sa 2,6 indeksnih poena.

Kod ènske radne snage na prvom mjestu je sek-tor poljoprivrede, lova i {umarstva (A) sa pove}a -njem od 7,7 indeksnih poena. Slijede sektori obrazo-vanje (M) sa pove}anjem od 3,9 indeksnih poena iposlovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovneusluge (K) sa 3,2 indeksna poena.


AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERCEGOVINE


Indeksi cijena proizvo|a~a industrijskih proizvodaUkupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskih proi -

zvo da u FBiH u oktobru nije se mijenjao u odnosu naprethodni mjesec. Posmatrano prema glavnim industrijsk-im grupacijama, indeks cijena energije vi{i je za 0,4 %,netrajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 0,3%. Pad in-deksa cijena je registriran kod intermedijarnih proizvodaosim energije za 0,4%, a kapitalnih proizvoda za 0,3%.

U grupaciji trajni proizvodi za {iroku potro{nju in-deks cijena se nije mijenjao u ovom mjesecu.

Posmatrano prema podru~jima KD-a, indeks cijena vi{ije u podru~ju va|enja ruda i kamena za 1,1%, dok je u po -dru~ju prera|iva~ke industrije ni i za 0,1%. U podru~ju pr-oizvodnje i snabdijevanja elektri~nom energijom, gasom ivodom indeks cijena se nije mijenjao u ovom mjesecu.

Posmatrano po oblastima, rast indeksa cijena je regis-tr iran kod proizvodnje hemikalija i hemijskih proizvoda za4,7%, va|enja uglja i lignita, va|enja treseta za 1,2%, proiz - vo dnje koksa, derivata nafte i nuklearnog goriva za 1%, pr -oizvodnje baznih metala za 0,9%,proizvodnje metalnih pr-o izvoda, osim ma{ina i opreme za 0,7%, i izdava~ke djela t -nosti, {tampanja i umnoàvanja snimljenih zapisa za 0,1%.

Pad indeksa cijena registrovan je kod proizvodnjeelektri~nih ma{ina i aparata za 10%, reciklaè za 3,4%,proizvodnje kancelarijskih ma{ina i ra~unara za 3,3%,{tavljenja i obrade koè; proizvodnje kofera i ru~nih torbi,sedlarskih i sara~kih proizvoda i obu}e, proizvodnje celu-loze, papira i proizvoda od papira za 0,8 %, proizvodnjeprehrambenih proizvoda i pi}a za 0,6%, i prerade drvetai proizvoda od drveta i pluta, osim namje{taja; proizvod-nje predmeta od slame i pletarskih materijala za 0,4%.

U ostalim oblastima indeksi cijena nisu se mijenjaliu ovom mjesecu.

Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskih pr-o izvoda u oktobru vi{i je za 2,9%, u odnosu na isti mje-sec prethodne godine, dok je u odnosu na decembarlani vi{i za 2,5%.

Za deset mjeseci ove u odnosu na isti period pre-thodne godine, ukupan indeks cijena proizvo|a~a ind-ustrijskih proizvoda vi{i je za 4,4%, a u posljednjih 12u odnosu na prethodnih 12 mjeseci vi{i je za 4%.

Ukupan indeks cijena proizvo|a~a industrijskih pr-oizvoda u oktobru ove vi{i je za 5,2% u odnosu na pro-sje~an indeks prethodne godine, dok je u odnosu nadecembar 2006. godine (bazni mjesec) vi{i za 9,7%.

Robna razmjena sa inostranstvomFederacija BiH je u septembru ostvarila izvoz u ukup -

noj vrijednosti 462.470.000 KM, {to je za 37.419.000KM ili 8,8% vi{e u odnosu na avgust ove, odnosno za40.371.000 KM ili 9,6% vi{e u odnosu na septembarprethodne godine.

U istom mjesecu ostvaren je uvoz u vrijednosti917.436.000 KM, {to je za 55.579.000 KM ili 6,4% vi{eu odnosu na avgust ove godine, odnosno za 129.740.000KM ili 16,5% vi{e u odnosu na septembar lani.

Od januara do septembra 2011. izvoz je prosje~nosvakog mjeseca rastao za 0,9%, a uvoz je prosje~norastao za 4,8%.

U~e{}e Federacije BiH u ukupnom izvozu Bosne i Her ce - govine za septembar je 63,1%, a u ukupnom uvozu 64,6%.

U istom mjesecu pokrivenost uvoza izvozom uFederaciji BiH je 50,4% i ve}i je za 1,1% u odnosu naavgust kada je pokrivenost iznosila 49,3%.

Trgovinski deficit Federacije BiH za septembariznosi 454.966.000 KM.

Prema KD-u, najve}a vrijednost izvoza od 417.533.000KM ostvarena je u podru~ju C „prera|iva~ka industri-ja”, {to iznosi 90,3% ukupnog izvoza.

Najve}a vrijednost u uvozu od 812.799.000 KMostvarena je u podru~ju C „prera|iva~ka industrija”, {toiznosi 88,6% ukupnog uvoza.

Prema SMTK, u septembru najve}e u~e{}e uizvozu ostvareno je u sektoru 6 „industrijski proizvodi,razvrstani uglavnom po sirovini’’ sa vrijedno{}u147.169.000 KM, {to je 31,8% ukupnog izvoza.

U istom mjesecu najve}e u~e{}e u uvozu ost-vareno je u sektoru 6 “industrijski proizvodi, razvrstaniuglavnom po sirovini’’ sa vrijedno{}u 210.903.000 KM,{to je 23% ukupnog uvoza.

U septembru se najvi{e izvozilo u Njema~ku83.521.000 KM ili 18,1% ukupnog izvoza; Hrvatsku60.192.000 KM ili 13% i Italiju 54.748.000 KM ili11,8% ukupnog izvoza.

Izvoz u ostale zemlje iznosi 264.009.000 KM ili57,1% ukupnog izvoza.

U istom mjesecu najvi{e se uvozilo iz: Hrvatske166.741.000 KM ili 18,2% ukupnog uvoza, Njema~ke114.657.000 KM ili 12,5% i Italije 86.800.000 KM ili9,5% ukupnog uvoza.

Uvoz iz ostalih zemalja iznosi 549.238.000 KM ili59,9% ukupnog uvoza.

Indeksi industrijske proizvodnjeIndustrijska proizvodnja u Federaciji BiH u okto-

bru ove godine u odnosu na prosje~nu proizvodnjulani ve}a je za 8,6%. U odnosu na proizvodnju izistog mjeseca pro{le godine manja je za 1,4%, dok jeu odnosu na septembar ove godine ve}a za 1,8%.

Ukupna industrijska proizvodnja od januara dooktobra ove u odnosu na isti period lani ve}a je za 4%,u podru~ju va|enja ruda i kamena ve}a je za 15,2%,u podru~ju prera|iva~ke industrije ve}a je za 1,1%,dok je u podru~ju proizvodnje i snabdijevanja elek-tri~nom energijom, gasom i vodom ve}a za 5,5%.

Prema glavnim industrijskim grupacijama industri-jskih proizvoda od januara do oktobra ove godine uodnosu na isti period lani, proizvodnja biljeìpove}anje energije za 7,9%, intermedijarnih proizvo-da, osim energije za 6,7% i netrajnih proizvoda za{iroku potro{nju za 1,8%. Biljeì se smanjenje kapital-nih proizvoda za 1,4% i trajnih proizvoda za {irokupotro{nju za 8,2%.

FEDERALNI ZAVOD ZA STATISTIKU


EVROPSKA UNIJA

Od marta 2002. godine Komisija je redovno iz vje{ta -vala Vije}e i Parlament o napretku koji su postigle drà -ve regiona zapadnog Balkana. Izvje{taj, uglavnom, sli-jedi strukturu iz prethodnih godina, ukratko opisuje od -nose izme|u BiH i Unije, analizira situaciju u BiH u po-gledu politi~kih i ekonomskih kriterija za ~lanstvo i dajepregled sposobnosti BiH da provodi evropske stan-darde, odnosno da postepeno uskla|uje svoje zakon-odavstvo i politike sa acquis-em, u skladu sa Privreme-nim sporazumom o stabilizaciji i pridruìvanju i priorite-tima evropskog partnerstva

Izvje{tajem je obuhva}en period od oktobra pro{ledo septembra ove godine. Napredak se mjeri na osno vudonesenih odluka, usvojenih zakona i provedenihmjera. U pravilu, zakoni ili mjere koje su pripremljene ili~ekaju usvajanje u parlamentu, nisu uzete u obzir.Ovakav pristup osigurava jednak tretman u svim izvje-{tajima i omogu}ava objektivnu procjenu.

Prenosimo dijelove Izvje{taja koji se odnose na us-kla|enost sa evropskim standardima.

Evropski standardiU ovom poglavlju se razmatraju sposobnosti BiH da

postepeno pribliì acquis-u svoje zakonodavstvo i poli-tike u vezi sa unutarnjim trì{tem, sektorskim politikamai pravdom, slobodom i sigurno{}u, u skladu sa Privre -menim sporazumom o stabilizaciji i pridruìvanju, te pri-oritetima iz evropskog partnerstva. Tako|er, analizirajuse administrativni kapaciteti Bosne i Hercegovine. U sva -kom sektoru, ocjena Komisije pokriva postignuti napre-dak u toku izvje{tajnog perioda, te sumira ukupni napre-dak dràve u pripremama.

Sektorske politike

Industrija i mala i srednja preduze}aPostignut je mali napredak u pogledu industrijske

politike. Entiteti su sproveli industrijske politike djelova-nja zasnovane na akcionim planovima. Republika Sr p-ska je uvela mjere za stimulisanje izvoza i o~uvanje ni-voa zaposlenosti u sektorima na koje je uticala eko nom-ska kriza. Ipak, i dalje je potrebno usvojiti dràvnu raz-vojnu strategiju koja uklju~uje elemente industrijskepolitike. Odsustvo uskla|ene statistike sprije~ava uspo-stavu efikasnog strate{kog okvira za planiranje u oblastiindustrijske politike.

U pogledu malih i srednjih preduze}a zabiljeèn jemali napredak. Nakon imenovanja ~lanova, Forum za

razvoj i promociju preduzetni{tva postao je operativankao savjetodavno tijelo Vije}a ministara. Agencija za ra -zvoj malih i srednjih preduze}a Republike Srpske po~elaje sa radom. Odjel za preduzetni{tvo pri Ministarstvuvanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) je oja-~an. Oba entiteta pruàju pomo} malim i srednjim pre-duze}ima u obliku mjera finansijske podr{ke. Dràva jeu~estvovala u provedbi akta o malim preduze}ima.

I pored toga, provo|enje dràvne Strategije razvojamalih i srednjih preduze}a bilo je slabo. Potrebno je us-vojiti dràvni zakon i revidirani zakon o promociji malihi srednjih preduze}a i preduzetni{tva FBiH. Parlamenttreba da usvoji izmjene i dopune Zakona o Agenciji zaunapre|enje stranih investicija (FIPA) kojim se predvi|auspostava jedinice za podr{ku malim i srednjim pre-duze}ima u okviru FIPA-e. Jo{ nije rije{eno pitanje imen-ovanja tijela za razvoj i promovisanje preduzetni{tva uBr~ko Distriktu BiH. Pripreme za uspostavljanje drà-vnog poslovnog registra za izradu poslovne statistike suu ranoj fazi. Uprkos odre|enom napretku koji je ostva-ren u FBiH u pogledu izrade informacionog sistema, jo{uvijek je potrebno uspostaviti jedinstveni sistem za reg-istrovanje malih i srednjih preduze}a u cijeloj zemlji kojibi olak{ao poslovanje u oba entiteta.

Potrebno je finalizirati Strategiju unapre|enja izvo-za, uskla|enu sa Strategijom razvoja i Strategijom soci-jalne uklju~enosti. Programima za podr{ku izvozu kojeprovodi Agencija za promovisanje izvoza nisu dodijelje-na sredstva. Odjel za strana ulaganja u okviru Ministar-stva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose ne raspo-laè dovoljnim resursima.

Ostvaren je odre|en napredak u oblasti turizma. Re-publika Srpska je usvojila Strategiju razvoja turizma 2010.- 2020., kao i nove zakone o turizmu i boravi{nim taksama.

Uop{teno gledano, pripreme koje BiH vr{i na planuindustrijske politike i malih i srednjih preduze}a su i da -lje u po~etnoj fazi. Dràva nema sveobuhvatnu industri-jsku politiku. U pripremi je ~vrst okvir za mala i srednjapreduze}a. Koordinacija izme|u entiteta je od klju ~nogzna~aja za unapre|enje ekonomskog razvoja.

Poljoprivreda i ribarstvoOstvaren je mali napredak u uskla|ivanju sa evrop-

skim standardima u oblasti poljoprivrede i politike rur-alnog razvoja.

Usvojeno je zakonodavstvo kojim se provodi Ok-virni zakon o poljoprivredi, prehrani i ruralnom razvoju.U Federaciji BiH je odobreno produènje Srednjoro~nestrategije razvoja poljoprivrednog sektora (2006. - 2010.)za dvije godine. Jo{ uvijek je potrebno usvojiti dràvnustrategiju ruralnog razvoja i zakon o vinu. êka se naprovo|enje dràvnog Strate{kog plana za harmonizaciju

Evropska komisija

Izvje{taj o napretku BiH u 2011. godini


poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja 2008. - 2011.i Operativnog programa BiH za poljoprivredu, prehranui ruralni razvoj. Strate{ki plan ruralnog razvoja i akcioniplan Republike Srpske, kao i Operativni program FBiHza harmonizaciju poljoprivrede, prehrane i ruralnog ra -zvoja moraju se uskladiti sa dràvnim okvirom. Sve-ukupni nedostatak provedbenog zakonodavstva spri-je~ava koordinaciju uskla|enih strategija i zakonodavst-va u ovoj oblasti.

Entitetska ministarstva poljoprivrede zaposlila su no -vo osoblje. Potrebno je unaprijediti administrativne kapa-citete i strukture za koordinaciju na dràvnom nivou.Nije zaposleno novo osoblje u Sektoru za poljoprivredu,prehranu, {umarstvo i ruralni razvoj MVTEO, koje je nad-le`no za koordinaciju dono{enja politika u oblasti po-ljoprivrede. Koordinacija politika ruralnog razvoja je i da-lje slaba. Nije bilo napretka u pripremama za Instrumentza pretpristupnu pomo} za ruralni razvoj (IPARD). Nijedonesen sporazum o institucionalnim strukturama za de-centralizovano upravljanje. Iako je imenovan direktorUreda za harmonizaciju i koordinaciju sistema pla}anjau poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH, ured jo{uvijek nije operativan. Koordinacija izme|u sektora iu~e{}e nevladinog sektora i dalje su slabi.

Izmijenjeni i dopunjeni Zakon o nov~anoj podr{ci upoljoprivredi i ruralnom razvoju FBiH defini{e vrste pod-sticaja u kantonima i Federaciji BiH. Usljed nedostatkastrategije ruralnog razvoja, subvencije za proizvode uve}em broju slu~ajeva imaju oblik finansijske pomo}inego mjera za ruralni razvoj. Ne postoji jasna politikadodjele subvencija, koje se zasnivaju na proizvodnji inisu uskla|ene sa vrstama mjera poljoprivredne politikeEU. Budèt za poljoprivredu i ruralni razvoj u entitetimaje i dalje nizak. Odsustvo djelotvorne administracije iefikasnih kreditnih shema za ruralna podru~ja sprije~avakonkurentnost poljoprivrednika i industrije za preradupoljoprivrednih proizvoda u cijeloj zemlji.

Zapo~eto je pilot istraìvanje o strukturama farmi.Jo{ uvijek je potrebno usvojiti informacionu strategiju zapoljoprivredu i zakon o poljoprivrednom popisu. Potre-bno je unaprijediti poljoprivrednu statistiku i informa-cioni sistem za poljoprivredu. Sistemi zemlji{nih regista-ra nisu uskla|eni, a upravljanje zemlji{em treba pobo-lj{ati. Nedostatak pouzdane statistike ugroàva razvojpoljoprivredne politike.

Malo napretka je postignuto u oblasti sigurnosti hra-ne. Usvojeno je provedbeno zakonodavstvo o odre|enimprehrambenim proizvodima, materijalima koji dolaze udodir sa hranom, joniziraju}em zra~enju i brzosmrznutojhrani. Ipak, dràvno zakonodavstvo je u entitetima i Distri -ktu Br~ko preuzeto kroz razli~ite odredbe. I dalje je potreb-no izraditi dràvni plan za laboratorije za hranu. Potrebnoje imenovati referentne laboratorije. Nad le`nosti u oblastisigurnosti hrane su i dalje podijeljene. Nije bilo napretka uunapre|enju poljoprivredno-prehrambenih pogona. Kapa-citeti za vr{enje slu`benih kontrola, uklju~uju}i kapacitetelaboratorija i dalje su slabi.

Biljeì se odre|eni napredak u oblasti veterinarskogsektora. Usvojeno je provedbeno zakonodavstvo o za -raznim bolestima, mjerama kontrole bolesti ivotinja, tri-hinele, rezidua veterinarsko-medicinskih proizvoda i za -branjenih supstanci. Usvojena je odluka o nusproizvo-dima ìvotinjskog porijekla. Zna~ajno je unaprije|endràvni plan kontrole rezidua. Provedena je kampanjaza vakcinaciju protiv bruceloze i klasi~ne svinjske kuge.Ipak, potrebno je izmijeniti i dopuniti dràvni Zakon oveterinarstvu kako bi se omogu}ilo pribliàvanje acquis-u i uskla|ivanje zakonodavstva na nivou entiteta. Finan-siranje za provedbu dràvnog plana kontrole reziduanije odrìvo. Potrebno je dodatno unaprijediti labora-torije u zemlji u cilju njihove akreditacije, te uspostavitisisteme kontrole kvaliteta za efikasan sistem kontrole re -zidua. Ograni~ena je koordinacija izme|u nadle`nih or-gana za osiguranje kontrole distribucije i kori{tenja vet-erinarsko-medicinskih proizvoda na farmama.

Odre|eni napredak postignut je u fitosanitarnom se-ktoru. Usvojeno je provedbeno zakonodavstvo o uspo-stavljanju fitosanitarnog registra i paso{a za biljke, mjer-ama kontrole {tetnih organizama na biljkama, biljnimproizvodima, postrojenjima i fitofarmaceutskim prepara-tima. Provodi se program za nadzor mjera karantina zakrompir. Zakonodavstvo i aktivnosti vezane za inspekci-ju ne vr{e se ujedna~eno u entitetima, Br~ko DistriktuBiH i na grani~nim inspekcijskim postajama. Ljudski re-sursi na svim nivoima nisu odgovaraju}i za provedbuzakonskih odredbi. U entitetima se koristi razli~ito zako-nodavstvo o odobravanju i registraciji proizvoda za za{-titu biljaka, koje nije uskla|eno sa pravilima EU. Nisuimenovane referentne laboratorije za nadzor rezidua.

Zabiljeèn je mali napredak u oblasti genetski mod-ifikovanih organizamna (GMO). Zapo~ele su aktivnostina unapre|enju sistema za kontrolu kori{tenja genetskimodifikovanih organizama.

Postignuto je malo napretka u oblasti ribarstva. Nadr avnom nivou potrebno je izraditi zakone kojima sepreuzima acquis. Kada je rije~ o koli~ini i vrijednosti-ma, uvoz ribe i ribljih proizvoda iz EU je smanjen, dokje pove}an izvoz. Nadle`nosti u sektoru ribarstva idalje su podijeljene.

Sveukupno gledano, pripreme u oblasti poljoprivre dei ruralnog razvoja, sigurnosti hrane, veterinarske i fitosani-tarne politike i ribarstva jo{ uvijek su u ranoj fazi. Ne pos-toji sveobuhvatna strategija za uskla|ivanje sa acquis-em uoblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja. Kapa citeti za kre -iranje politika i koordinaciju na dràvnom nivou su slabi.Razvoj funkcionalnog sistema za provedbu acquis-a iz ob-lasti sigurnosti hrane i dalje predstavlja prioritet za pove}a-nje trgovine poljoprivrednim proizvodima.

Potrebno je oja~ati kapacitete slu`benih kontrola uoblasti sigurnosti hrane, veterinarstva, fitosanitarnih pitan-ja i pitanja vezanih za genetski modifikovane organizme.

Pripremila: M. IDRIZOVI](nastavak u sljedećem broju)

EVROPSKA UNIJA

www.kfbih.com

Documents

Op}inski sud Sarajevo - kfbih.com · oz seminarski rad i us - meni dio ispita). Oko 530 polazni-ka je ispunilo uslove za sticanje certifikata. Do kraja decembra }e kroz proces edukacije