OPIS KOLEGIJA NA PREDDIPLOMSKOM STUDIJU POVIJESTI

OPIS KOLEGIJA NA PREDDIPLOMSKOM STUDIJU POVIJESTI

Naziv kolegija Uvod u povijest s metodologijom Kod kolegija FFPVB101

Studijski program

Ciklus

Studij povijesti

Preddiplomski sveuĉilišni studij

Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda

3 Semestar 1. Broj sati po

semestru

(p+v+s)

15+30+0

Status kolegija obvezni

(A)

Preduvjeti: Usporedni

uvjeti

nema ih

Pristup kolegiju studenti Povijesti Vrijeme

odrţavanja

nastave

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Marina Beus, doc.

Kontakt sati/konzultacije prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona [email protected]; 036/355-408

Ciljevi kolegija

Upoznati studente s osnovama razvoja povijesne znanosti. Uvesti

studente u povijesno istraţivanje uz praktiĉnu primjenu

informacijskih tehnologija, razviti sposobnost i stjecanje vještina u

pronalaţenju izvora i literature, strukturiranju i izradi radova

koristeći se znanstvenim bilješkama i bibliografijom.

Ishodi učenja

(opće i specifične

kompetencije)

Nakon poloţenog ispita studenti će razumjeti metodologiju i metode

koje se primjenjuju u povijesnom istraţivanju, steći sposobnost i

vještine u formuliranju istraţivaĉkoga pitanja te vještine u

prikupljanju primjerenih bibliografskih jedinica, strukturiranju rada

te pisanoj obradi teme uz primjenu informacijskih tehnologija i

utvrĊene znanstvene metodologije za izradu pisanih radova.

Sadržaj

syllabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Uvodna objašnjenja što je povijest, razlika izmeĊu povijesti, historije

i historiografije. Pomoćne povijesne znanosti. Znanstvene publikacije

i kategorizacija. Povijesni izvori – vrste. Razlikovanje izvora i

literature. Objasniti znanstvene formulacije, naĉin povijesnog

istraţivanja i samu strukturu rada. Plagijat i kako ga izbjeći. Uputiti

studente kako i gdje će traţiti literaturu i izvore, naĉin izradbe i

pisanja seminarskog i znanstvenog rada uz korištenje raĉunala –

strukturiranje rada, pisanje znanstvenih bilješki i bibliografije.

PredviĊen je i posjet Arhivu Hercegovaĉko-neretvanske

ţupanije/kantona.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja vježbe seminari samostalni

zadatci

konzultacije mentorski rad terenska

nastava

ostalo

Napomene: Nastava se izvodi po skupinama u uĉionici opremljenoj

raĉunalima, a predviĊen je posjet Arhivu Hercegovaĉko-neretvanske

ţupanije/kantona.

Studentske obveze - PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- Praktiĉna primjena steĉenih znanja iz metodologije izrade rada uz

korištenje raĉunala.

- Usmeni ispit.

Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski rad praktiĉni

ocjenjivanje studenta

(označiti masnim

tiskom)

nastave nastavi rad

usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana

provjera znanja

referat

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U

OCJENI

PohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi

45 1,5 Max 25%

Završni ispit - pismeni

dio ispita*

30 1 Max 40%

Završni ispit - usmeni

dio ispita*

15 0,5 Max 35%

Dodatna pojašnjenja:

PohaĊanje nastave:

PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu (dobiti potpis)

trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima i vjeţbama. Sudjelovanje u

nastavi iznad 50% te svaka aktivnost u nastavnom procesu vrednuje se prema prethodno

navedenim kriterijima.

Pismeni ispit:

Prije završnog usmenog ispita studenti polaţu pismeni dio na temelju kojega nositelj kolegija

stjeĉe uvid o steĉenom znanju i vještinama izradbe pisanih radova. Studenti na raĉunalu

dobiju radni tekst kojeg moraju uraditi prema naputcima i steĉenom znanju o metodologiji

izradbe pisanih radova. Ovaj dio ispita, osim stjecanja znanja i vještina izrade pisanih radova,

podrazumijeva usvajanje jednoga dijela teorijske graĊe.

* Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela ispita.

Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Da bi student pristupio

završnom ispitu, mora na pismenom ispitu imati minimalno 51% toĉnih odgovora.

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova odnosi se samo na

redovite studente.

Izvanredni studenti nakon poloţenoga pismenoga ispita (na kojem mogu ostvariti maksimalno

50% od ukupne ocjene) pristupaju završnom usmenom ispitu (maksimalno 50% od ukupne

ocjene).

Sudjelovanje i angaţiranost u nastavnom procesu (maksimalno 25%):

Nazoĉnost nastavi do 50% = 0% (ostaje bez potpisa).

Nazoĉnost nastavi od 51% do 75% = do 5%

Nazoĉnost nastavi od 51% do 75% + rad na zadanim vjeţbama = do 10%

Nazoĉnost nastavi od 76% do 100% + aktivnost u radu na zadanim vjeţbama = do 15%

Nazoĉnost nastavi od 76% do 100% + sudjelovanje u diskusiji + aktivnost u radu na zadanim

vjeţbama = do 20%

Nazoĉnost nastavi od 76% do 100% + aktivno sudjelovanje u diskusiji + uspješno savladane

aktivnosti u radu na zadanim vjeţbama = do 25%

Pismeni dio ispita (maksimalno 40%):

manje od 50% toĉno odraĊenih zadataka = 0% ocjene

od 51% do 60% = do 8% ocjene





Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin (maksimalno 35%):

manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene






Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna ocjena dobiva se na sljedeći naĉin:

izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene

vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene

dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene

dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura: - NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski

praktikum, Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008.

Dopunska

literatura:

- GROSS, M., Suvremena historiografija: korijeni, postignuća,

traganja, Novi Liber, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta

Sveuĉilišta u Zagrebu, 1996. (ili 2001.).

Dodatne

informacije o

kolegiju

Informiranje o kolegiju:

Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju

studenti će dobiti na prvom predavanju, a te informacije dostupne su i

na mreţnoj stranici Fakulteta (ffmo.ba).

Kontaktiranje s nastavnikom:

Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme

konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom

izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mreţnoj

stranici Filozofskog fakulteta).

Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.

PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni nastavni plan i program. Povijest

/historija/ historiografija.

Kratak opis: Što je povijest? Odnos povijest – historija – historiografija.

Grane povijesne znanosti.

Literatura:

- NIKOLIĆ JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum,

Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 1.-11.

II. Naslov: Povijesni izvori.

Kratak opis: Pojasniti što su povijesni izvori, vrste povijesnih izvora,

pomoćne povijesne znanosti, izvori i literatura, najvaţnije zbirke povijesnih

izvora.

Literatura:


Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 11.-27., 97.-131.

III. Naslov: Izvori i literatura.

Kratak opis: Kako traţiti literaturu? Enciklopedije, leksikoni, knjiţnice,

internet kao izvor podataka.

Literatura:



IV. Naslov: Arhivi.

Kratak opis: Arhivska graĊa, fondovi i zbirke, korištenje arhivskom graĊom,

drţavni i podruĉni arhivi.

Literatura:



V. Naslov: Muzeji.

Kratak opis: Definicija i podjela, znaĉenje muzeja za povjesniĉara, najvaţniji

muzeji u Hrvatskoj i BiH.

Literatura:



VI. Naslov: Posjet Muzeju Hercegovine i Arhivu Hercegovine.

Kratak opis: Terenska nastava.

Literatura: Terenska nastava.

VII. Naslov: Znanstvene publikacije.

Kratak opis: Podjela znanstvenih publikacija, znanstveni ĉasopisi,

klasifikacija radova u znanstvenim publikacijama, hrvatski historijski

ĉasopisi, vaţnije meĊunarodne kratice kojima se sluţe povjesniĉari.

Literatura:


Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 45.-49., 153.-160., 169.-175.

VIII. Naslov: Izbor teme istraţivanja.

Kratak opis: Kako izabrati temu, formuliranje istraţivaĉkog pitanja i

komunikacija s profesorom.

Literatura:



IX. Naslov: Struktura rada.

Kratak opis: Osnovni dijelovi rada – pojedinaĉno pojašnjavanje pojedinih

dijelova, naĉin i stil pisanja.

Literatura:


Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 55.-58; Upute za izradu

seminarskih, završnih/magistarskih radova objavljene su na sluţbenim

internetskim stranicama Studija povijesti Filozofskog fakulteta u Mostaru.

X. Naslov: Plagijat i citiranje.

Kratak opis: Što je plagijat i kako ga izbjeći, izravni i neizravni plagijat.

Znaĉenje citata u radu i pisanje pisanja.

Literatura:


Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 58.-65; Upute za izradu

seminarskih, završnih/diplomskih radova objavljene su na sluţbenim

internetskim stranicama Studija povijesti Filozofskog fakulteta u Mostaru.

XI. Naslov: Pisanje bibliografskih jedinica i pozivnih bilješki.

Kratak opis: Pojasniti što su to pozivne bilješke, vrste pozivnih bilješki,

naĉin pisanja pozivnih bilješki (knjige, knjige klasiĉnih autora,

enciklopedija, internet).

Literatura: Upute za izradu seminarskih, završnih/diplomskih radova

objavljene su na sluţbenim internetskim stranicama Studija povijesti

Filozofskog fakulteta u Mostaru.

XII. Naslov: Naĉin citiranja ĉlanka u zbornicima, ĉasopisima i tiskovinama,

citiranje Biblije.

Kratak opis: Pojasniti i izvjeţbati naĉin pisanja pozivnih bilješki kod

navedenih bibliografskih jedinica.


objavljene su na sluţbenim internetskim stranicama Studija povijesti


XIII. Naslov: Izrada popisa izvora i literature.

Kratak opis: Upoznavanje studenata s pravilima i naĉinom pisanja popisa

izvora i literature.


objavljene na sluţbenim internetskim stranicama Studija povijesti


XIV. Naslov: Ameriĉki sustav citiranja. Korištenje kratica u pozivnim bilješkama.

Kratak opis: Upoznavanje s ameriĉkim sustavom citiranja. Najĉešće hrvatske

i latinske kratice u pozivnim bilješkama s kojima se studenti susreću u

literaturi.

Literatura: Bilješke s predavanja.

XV. Naslov: Zakljuĉna vjeţba pripreme za pismeni ispit.

Kratak opis: SreĊivanje ponuĊenoga teksta prema utvrĊenoj metodologiji

izrade pisanih radova – rad na raĉunalu.

Literatura: Radni tekst.

Naziv kolegija Stara povijest Istoka Kod kolegija FFPVB102

Studijski program

Ciklus

Studij povijesti


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost boda: 3 Semestar 1. Broj sati po

semestru

(p+v+s)

30+0+0

Status kolegija: obvezni

(A)

Preduvjeti: - Usporedni

uvjeti:

nema ih

Pristup kolegiju: studenti Povijesti Vrijeme

odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Boris Olujić, izv. prof.

Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu

E-mail adresa i broj telefona: [email protected]

Ciljevi kolegija:

Cilj je kolegija osposobiti studente za razumijevanje najvaţnijih

procesa u dugom povijesnom trajanju prostora, na kojem nastaju

prva organizirana društva. Studenti se upoznaju s osnovnom

terminologijom i kronologijom, suvremenim paradigmama i

mogućim teorijskim i praktiĉnim pristupima u istraţivanju najstarije

povijesti ĉovjeĉanstva. Jedan je od najvaţnijih ciljeva kolegija

studenta uputiti u samostalan rad (rad na literaturi, rad na izvorima).

Ishodi učenja


kompetencije):

Nakon poloţenog ispita stjeĉu se osnovna znanja o povijesti starog

Istoka. Studenti bi trebali znati analizirati osnovne pojmove koji se

tiĉu povijesti stare Mezopotamije, Siro-palestine i Egipta, kao i znati

protumaĉiti osnovna zbivanja i procese koji su utjecali na

cjelokupnu povijest Bliskog istoka, istoĉnog Sredozemlja i sjeverne

Afrike.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Kolegijem se komparativno, dijakronijski i sinkronijski, prati

povijesni razvitak nekoliko najstarijih civilizacijskih ţarišta, poput

Egipta, Mezopotamije, Sirije, Irana, Anadolije i istoĉnog

Sredozemlja. Naglasak nije na faktografskom pregledu, već na

razumijevanju povijesnih procesa, promjena, kontinuiteta i

diskontinuiteta ĉovjekovog trajanja u prostoru. Predavanja daju

pregled meĊusobno povezanih pojava, poput tehnološkog razvitka,

urbanizacije, prometnog povezivanja, nastajanja globalnih imperija,

problema etniciteta i etniĉkog identiteta, konceptualizacije

religijskog i mitološkog svijeta i dr. Seminar tematski prati

predavanja i ujedno ih problematizira. Seminar omogućuje praktiĉan

rad na razumijevanju i intepretaciji razliĉitih literarnih i arheoloških

izvora, a pretpostavlja i promišljanje mogućih metodoloških pristupa

i teorijskih modela.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja vjeţbe seminari samostalni

zadatci


nastava

ostalo

Napomene: Kroz nastavu će se sa studentima poticati diskusija kako

bi se što više poticala njihova aktivnost.

mailto:[email protected]


- Polaganje završnog ispita: pismena i usmena provjera znanja.

Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski rad praktiĉni

rad


kontinuirana

provjera znanja

esej


Detaljan prikaz ocjenivanja za studente koji slušaju predavanja i seminar

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PohaĊanje nastave 30 1 Max 10%

Angaţiranost na

predavanjima

15 0,5 Max 20%

Završni ispit - pismena

provjera znanja*

30 1 Max 50%

Završni ispit - usmeni

dio ispita*

15 0,5 Max 20%


- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju

tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga

izostanu više, ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu.

- Pod aktivnosti u nastavi podrazumijeva se redovito pripremanje i sudjelovanje u diskusijama

na odreĊenu temu. Student kroz pohaĊanje nastave i aktivnost moţe ostvariti maksimalno

30% od ukupne ocjene.

*Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela ispita.

Konaĉna ocjena rezultat je svih ispunjenih aktivnosti.

Sve obveze moraju biti ispunjene u predviĊenom roku.

Završni ispit za izvanrednog studenta jest 100%. Izvanredni studenti na pismenom dijelu

ispita moraju dati najmanje 50% toĉnih odgovora kako bi pristupili usmenom dijelu ispita.

Ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:

PohaĊanje nastave ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

Nazoĉnost na nastavi do 50% = ostaje bez potpisa

2% = od 51% do 60% nazoĉnosti na nastavi





Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% - Ne dolazi na nastavu.

4% - Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

8% - Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces.

12% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.

16% - Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

20% - Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, razvija

kritiĉko mišljenje te iznosi svoja zapaţanja.

Pismeni dio ispita ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

Test nosi 50 bodova, a za prolaz je potrebno ostvariti 25 bodova.

10% udjela u ocjeni = ostvarenih 25 do 30 bodova

20% = ostvarenih 31 do 35 bodova




Usmeni dio ispita ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

- manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene

- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 20% ocjene.

4% = od 51% do 60%

8% = od 61% do 70%

12% = od 71% do 80%

16% = od 81% do 90% = 8% ocjene

20% = od 91% do 100%

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konaĉna se ocjena dobiva na sljedeći naĉin:

A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest

svijeta, I.-V., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978. (odreĊeni dijelovi -

stupci)

- VAN DE MIEROOP, M., A History of the Ancient Near East ca.

3000-323 BC, Blackwell, Oxford, 2007.

Dopunska literatura: - BOURBON, F., Drevne civilizacije. Velike kulture svijeta, Mozaik

knjiga, Zagreb, 2002.

- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I.,

Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.

- CRAWFORD, H., Sumer and Sumerians, Cambridge, Cambridge

University Press, 1994.

- KUHRT, A., The ancient Near east, I-II., Routledge, London, New

York, 2002.

- KUNTIĆ-MAKVIĆ, B., OLUJIĆ, B., Mali pojmovnik stare

povijesti: Ispitno pomagalo, FF Press, Zagreb, 2004.

- SHAW, I. (ur.), The Oxford History of Ancient Egypt, Oxford

University Press, Oxford, 2004.

Dodatne informacije o

kolegiju

PohaĊanje nastave:

PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 50% izostanaka i njih nije

potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je

prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova.

Stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbroju bodova. Za

pozitivnu ocjenu u konaĉnici student mora imati minimalno 55% od

ukupne ocjene.


Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Upoznavanje s problematikom stare povijesti

Kratki opis: Razgovor sa studentima, upoznavanje studenata s naĉinom

rada, osnovnom literaturom, ispitima i dr. Pregled povijesti istraţivanja

najstarije povijesti ĉovjeĉanstva, stanje historiografije danas: teorijski

pristupi i znanstvene discipline koje se bave istraţivanjem razliĉitih aspekata

povijesti ranih civilizacija. Upoznavanje s osnovnim kronološkim

smjernicama, znanstvenim metodama i pristupima istraţivanju stare

povijesti.

Literatura:

II. Naslov: Uvjeti u kojima nastaju prve civilizacije

Kratki opis: Definiranje prostornih i kronoloških granica u kojima će se

odvijati nastava povijesti ranih civilizacija. U ovoj će nastavnoj jedinici

posebna paţnja biti posvećena geomorfološkim, klimatskim i vegetacijskim

osobinama prostora Mezopotamije, Anadolije, Sirije, Irana, istoĉnog

Sredozemlja, sjeverne Afrike. Starije kameno doba u ovom prostoru.

Literatura:



- VAN DE MIEROOP, M., A History of the Ancient Near East ca. 3000-323

BC, Blackwell, Oxford, 2007.

III. Naslov: Neolitizacija starog Istoka

Kratki opis: Poĉetci zemljoradnje i uzgoja ţivotinja, organiziranje prvih

većih naselja, mreţa uzajamnih kontakata izmeĊu udaljenih prostornih

cjelina (razmjena, kontakti, utjecaji). Pregled ţarišnih zona neolitizacije

ovog prostora, osnovne kronološke smjernice.

Literatura:



- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta,

I., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.

IV. Naslov: Civilizacije „Plodnog polumjeseca“ u razdoblju od 5. do 3.

tisućljeća prije Krista

Kratki opis: U ovom predavanju najviše se paţnje pridaje razdoblju od 5. do

3. tisućljeća prije Krista, kljuĉnom za razumijevanje poĉetaka prvih velikih

civilizacija „Plodnog polumjeseca“ (od Egipta do Mezopotamije).

Nastajanje prvih velikih urbanih aglomeracija, stvaranje društvenih elita

koje upravljaju resursima (gradnja kanala, organiziranje trgovaĉkih mreţa).

Ovladavanje tehnologije metala (bakar, bronca), gradnja kanala, pojava

pisma, lonĉarsko kolo, kotaĉ te druge tehnološke inovacije (bakreno doba).

Razdoblje Nagada u Egiptu i razdoblja Obeid i Uruk u Mezopotamiji.

Literatura:





V. Naslov: Stvaranje velike egipatske drţave tijekom 3. tisućljeća prije Krista

Kratki opis: Stara drţava i 1. meĊurazdoblje. Koncepcija zagrobnog ţivota,

izgradnja hramskih i grobnih kompleksa.

Literatura:




II., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.

VI. Naslov: 3. tisućljeće na prostoru Mezopotamije

Kratki opis: Prve dinastije, Akadsko kraljevstvo, III. dinastija Ura.

Ujedinjenje prostora MeĊurjeĉja u veliku drţavnu cjelinu. Rana povijest

jugozapadnog Irana, istoĉnog Sredozemlja i Anadolije, u svjetlu kontakata s

prostorom Mezopotamije i Egipta.

Literatura:





VII. Naslov: Sirija i Mezopotamija u prvoj polovici 2. tisućljeća prije Krista

Kratki opis: Mari, Ebla, Starobabilonsko kraljevstvo, Staroasirska drţava.

Pravni tekstovi i zakonici starog Istoka. Religija Mezopotamije.

Literatura:





VIII. Naslov: Srednja drţava i 2. meĊurazdoblje (prva polovica 2. tisućljeća prije

Krista u Egiptu)

Kratki opis: Urbanizacija Egipta (Memfis i Teba), društveno-gospodarski

razvoj, literarna baština.

Literatura:



IX. Naslov: Egipatska Nova drţava: ekspanzija te razdoblje krize

Kratki opis: Gospodarski razvoj, meĊunarodni odnosi, arhiv u Tel El

Amarni.

Literatura:



X. Naslov: Kasno bronĉano doba na prostoru starog Istoka, 15.-12. stoljeće

prije Krista

Kratki opis: Globalni ideološki koncepti (titula veliki kralj, kralj kao boţji

namjesnik na zemlji te veliki svećenik), stvaranje velikih drţava,

internacionalizacija i stvaranje intezivnih diplomatskih kontakata Hetitskog

kraljevstva, Egipatske drţave, Asirije, Babilonije, Elamskog kraljevstva.

Nadiranje „Naroda s mora“, propast Hetitske drţave.

Literatura:


III., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.



XI. Naslov: Egipatska povijest od poĉetka 1. tisućljeća do Saiske dinastije (664.

prije Krista)

Kratki opis: Asirsko osvajanje Egipta 671. godine pr. Kr.

Literatura:



XII. Naslov: Veliko Asirsko kraljevstvo (934.-612. prije Krista). Stvaranje

globalnog imperija.

Kratki opis: Politiĉki marketing i ideološki koncepti asirskih kraljeva:

kraljevski natpisi i stele. Veliki gradovi: Niniva, Ašur, Kalhu (Nimrud), Dur

Šarukin (Korsabad), Babilon.

Literatura:







XIII. Naslov: Novobabilonska drţava (626. - 539.) i poĉetak ekspanzije

Perzijanaca

Kratki opis: Društveni i gospodarski razvoj, ekspanzionistiĉka politika, bitka

kod Karkemiša (605. prije Krista); Feniĉani – gradovi, trgovina, religija i

kultovi; Frigija i Lidija.

Literatura:






IV., Otokar Keršovani, Rijeka, 1978.



XIV. Naslov: Povijest perzijskog kraljevstva (6. - 4. stoljeće prije Krista)

Kratki opis: Poĉetak helenistiĉkog razdoblja na prostoru starog Istoka.

Literatura:



XV. Naslov: Osvrt na prijeĊeno gradivo i ponavljanje najvaţnijih tema

Kratki opis:

Literatura:

Naziv kolegija Povijest Grčke i Rima sa starom

poviješću na našim prostorima

Kod kolegija FFPVB103

Studijski program

Ciklus

Studij povijesti


Godina

studija

I.


semestru

(p+v+s)

45+0+0


(A)


uvjeti:


odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu




Ciljevi kolegija:

Cilj je kolegija osposobiti studente za razumijevanje najvaţnijih

procesa u dugom povijesnom trajanju, usporednim praćenjem grĉke

i rimske stare povijesti. U ovu se problematiku radom na

predavanjima i u seminaru uklapa istovremeni prostorni i vremenski

kontekst povijesnih procesa na našem prostoru.

Ishodi učenja


kompetencije):

Polaganjem ispita stjeĉe se znanje o grĉko-rimskom svijetu, kao i o

ostalim sredozemnim kulturama u predantiĉko i antiĉko doba.

Studenti bi trebali znati opisati i definirati povijesne procese

svojstvene pojedinim povijesnim razdobljima antiĉkog grĉkog i

rimskog svijeta te prepoznati vaţnost grĉke i rimske kulturne

baštine u razvoju kasnijih europskih kultura.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Najznaĉajniji naglasci povijesti Grĉke, Rima i stare povijesti

hrvatskih zemalja. Studenti se upoznaju s osnovnom

terminologijom i kronologijom, suvremenim paradigmama i

mogućim teorijskim i praktiĉnim pristupima u istraţivanju

civilizacija Grĉke i Rima te našeg prostora u prapovijesnom i

antiĉkom razdoblju. Jedan je od najvaţnijih ciljeva kolegija studente

uputiti u samostalan rad (rad na literaturi, rad na izvorima).

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo

Napomene: Kroz nastavu će se sa studentima poticati diskusija kako

bi se što više poticala njihova aktivnost.


- Polaganje završnog ispita: pismena i usmena provjera znanja.

Praćenje i ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski rad praktiĉni rad


kontinuirana

provjera

znanja

Esej



Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju predavanja i seminar


OCJENI


aktivnost u nastavi

45 1,5 Max 30%

Završni ispit – pismena

provjera znanja*

60 2 Max 50%

Završni ispit – usmena

provjera znanja*

15 0,5 Max 20%





- Pod aktivnosti u nastavi podrazumijeva se redovito pripremanje i sudjelovanje u diskusijama

na odreĊenu temu. Student kroz pohaĊanje nastave i aktivnost moţe ostvariti maksimalno

30% od ukupne ocjene.

- Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela ispita.

Konaĉna ocjena rezultat je svih ispunjenih aktivnosti.

Sve obveze moraju biti ispunjene u predviĊenom roku.

Završni ispit za izvanrednog studenta jest 100%. Izvanredni studenti na pismenom dijelu

ispita moraju dati najmanje 50% toĉnih odgovora kako bi pristupili usmenom dijelu ispita.

Ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:












12% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.


20% - Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, razvija

kritiĉko mišljenje te iznosi svoja zapaţanja.

Pismeni dio ispita ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

Test nosi 50 bodova, a za prolaz je potrebno ostvariti 25 bodova

10% udjela u ocjeni = ostvarenih 25 do 30 bodova





Usmeni dio ispita ocjenjuje se na sljedeći naĉin:



4% = od 51% do 60%

8% = od 61% do 70%

12% = od 71% do 80%

16% = od 81% do 90%

20% = od 91% do 100%


A = 89 – 100% 5 (izvrstan)

B = 76 – 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 – 75,9% 3 (dobar)

E = 55 – 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura: - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest

svijeta, I.-VII., Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.-1976. (odreĊeni

stupci)

- ŠIŠIĆ, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Matica

hrvatska, Zagreb, 1990. (odreĊeni dio)

Dopunska literatura: - CABANES, P., Iliri od Bardileja do Gencija, Svitava, Zagreb,

2002.

- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II.,


- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Helenizam i rimska republika, III.,


- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Kasno Rimsko Carstvo i rani

srednji vijek, V., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.

- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Rimsko Carstvo, IV., Europapress

holding d. o. o., Zagreb, 2007.

- KUNTIĆ-MAKVIĆ, B., OLUJIĆ, B., Mali pojmovnik stare

povijesti: Ispitno pomagalo, FF Press, Zagreb, 2004.

- MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara

Dioklecijana, Leykam International, Zagreb, 2009.

- SUIĆ, M., Antički grad na istočnom Jadranu, Golden marketing,

Zagreb, 2003.


kolegiju

PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 50% izostanaka i njih

nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu,

potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj

bodova. Stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbroju

bodova. Za pozitivnu ocjenu u konaĉnici student mora imati

minimalno 55% od ukupne ocjene.


Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvod u kolegij. Metodološki pristupi i povijest istraţivanja.

Kratki opis: Razgovor sa studentima o temama koje će se obraĊivati tjekom

semestra. Upoznavanje s literaturom i povjesnim izvorima. Upoznavanje s

metodološkim pravilima pisanja seminarskog rada, eseja ili referata.

Literatura:

II. Naslov: Pristup staroj povijesti i staroj povijesti naših prostora

Kratki opis: Naĉin i okolnosti prouĉavanja stare povijesti. Istraţivanja

antiĉke grĉke povijesti. Antiĉko gledanje na stariju povijest. Dostignuća u

prouĉavanju starije povijesti naših prostora.

Literatura:

- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antička Grčka, II., Europapress


III. Naslov: Pregled prapovijesti na sredozemnom, balkanskom, panonskom i

alpskom prostoru

Kratki opis: Pregled prapovijesnih kultura od najstarijih vremena do kraja

mlaĊeg kamenog doba i poĉetka bakrenog doba (eneolitik).

Literatura:



- ŠIŠIĆ, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Matica hrvatska,

Zagreb, 1990.

IV. Naslov: Osvit europske povijesti. Kontakti izmeĊu Egeja, Apeninskog

poluotoka i naših prostora.

Kratki opis: Ranominojska kultura, kultura Kiklada, uspon i kraj mikenske

kulture, dorska seoba, formiranje etrušćanske civilizacije.

Literatura:









V. Naslov: Bronĉano i ţeljezno doba na našim prostorima

Kratki opis: Pregled bronĉanodobnih kultura na našem prostoru, kulture

starijeg ţeljeznog doba (glavna obiljeţja, umjetnost i umjetniĉki obrt,

interkulturni kontakti, trgovina, razmjena, sukobi), najznaĉajnija nalazišta.

Literatura:




Zagreb, 1990.

VI. Naslov: Urbanizacija, kolonizacija i meĊusobne veze razliĉitih

civilizacijskih ţarišta u vremenu od 8. do 4. stoljeća prije Krista

Kratki opis: Razvitak grĉkih polisa i društveno ureĊenje, Atena, Sparta.

Grĉka kolonizacija Mediterana, Velika Grĉka, naseobine na Siciliji. Grĉke

naseobine na Jadranu. Grĉko-perzijski ratovi, Atenska hegemonija i

Peloponeski rat. Istoĉnojadranski prostori u 6. i na poĉetku 5. st.

Literatura:




IV., Otokar Keršovani, Rijeka, 1975.

VII. Naslov: Kelti na našim prostorima

Kratki opis: Problem širenja latenske kulture (mlaĊe ţeljezno doba,

migracije i kulturni utjecaji). Problem miješanja keltskih i autohtonih

(ilirskih, traĉkih?) zajednica.

Literatura:


Zagreb, 1990.

- MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana,

Leykam International, Zagreb, 2009.

VIII. Naslov: Povijest jadranskih Grka

Kratki opis: Prvi dodiri i kontakti. Grĉka kolonizacija, akulturacijski procesi,

kontakti s autohtonim stanovništvom. Grĉka naselja na Jadranu i njihov

ţivot (4.-1. stoljeće prije Krista).

Literatura:



IX. Naslov: Helenizam. Juţna Ilirida i grĉki svijet.

Kratki opis: Aleksandar Veliki, koncept helenizma i društvene promjene.

Kriza grĉkog svijeta i nastanak novih drţava. Helenistiĉka kultura,

knjiţevnost i znanost. Naši prostori u vrijeme helenizma (Ilirsko kraljevstvo,

ilirski narodi u dodiru sa sredozemnim kulturnim utjecajima itd.).

Literatura:




VI., Otokar Keršovani, Rijeka, 1976.

X. Naslov: Rimska ekspanzija: Sredozemlje i naši prostori: ratovi i

akulturacijski procesi

Kratki opis: Postanak Rima i borba za hegemoniju u Italiji (od kraljevstva do

republike). Rimska Republika, osnivanje i organizacija. Širenje

Sredozemljem, punski ratovi. Ilirski ratovi.

Literatura:




Zagreb, 1990.



XI. Naslov: Kasna Republika i uspostava Carstva

Kratki opis: Doba graĊanskih ratova. Sulino doba. Uspon Cezara. Prvi i

drugi trijumvirat. Uspostava Carstva. Ilirik u vrijeme Cezara.

Literatura:

- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Rimsko Carstvo, IV., Europapress holding

d. o. o., Zagreb, 2007.




Zagreb, 1990.



XII. Naslov: Principat

Kratki opis: Rimsko Carstvo od Augusta do Dioklecijana. Julijevsko-

klaudijevska dinastija, Flavijevci, Antonini, Severi.

Literatura:


d. o. o., Zagreb, 2007.



XIII. Naslov: Organizacija rimskog provincijalnog ustroja u vrijeme Carstva

Kratki opis: Provincijalni ustroj od Augustovog doba do kasne antike.

Uspostava i reorganizacija provincija. Administrativni ustroj, gospodarstvo,

kulturni ţivot.

Literatura:


d. o. o., Zagreb, 2007.



XIV. Naslov: Organizacija rimskog provincijalnog ustroja na našem prostoru

Kratki opis: Ustroj provincije, gospodarstvo, ceste, vojska i kultovi.

Namjesnici, kolonije, municipiji, lokalno i globalno u provincijalnom

kontekstu.

Literatura:




Zagreb, 1990.

XV. Naslov: Kasno Carstvo. Izmak antike na hrvatskom povijesnom prostoru.

Kratki opis: Od Dioklecijana do Romula Augustula i obitelji Nepota.

Poĉetak krize i podjela Carstva. Društveni i ekonomski razvoj. Religija.

Literatura:



- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Kasno Rimsko Carstvo i rani srednji vijek,

V., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.


VII., Otokar Keršovani, Rijeka, 1976.

Naziv kolegija Seminar iz stare povijesti Istoka Kod

kolegija

FFPVB104

Studijski program

Ciklus

Studij povijesti


Godina

studija

I.


semestru

(p+v+s)

0+0+30

Status kolegija: izborni

(B1)


uvjeti:

nema ih


odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu




Asistent Ana Noković, v. asist.


E-mail adresa i broj telefona [email protected], 036-355-532

Ciljevi kolegija:

Cilj seminara je protumaĉiti zbivanja i procese koji su utjecali na

cjelokupnu povijest Mezopotamije, prednje Azije i Egipta. Jedan od

najvaţnijih ciljeva kolegija je studenta uputiti u samostalan rad (rad

na literaturi i izrada referata, rad na izvorima).

Ishodi učenja


kompetencije):

Stjecanje osnovnog znanja o povijesti staroga Istoka, kao i

mogućnost snalaţenja u struĉnoj literaturi.

Znati interpretirati odreĊene povijesne literarne izvore, kao i

arheološke materijale.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Seminar tematski prati predavanja i ujedno ih problematizira.

Seminar omogućuje praktiĉan rad na razumijevanju i interpretaciji

razliĉitih literarnih i arheoloških izvora. Analizira se tehnološki

razvitak neolitiĉkih zajednica, pojava pisma (nastanak i dešifriranje

prvih pisama), religijska povijest starog Istoka (teogonijske

koncepcije, koncept zagrobnog ţivota, hramski kompleksi…),

urbanizacija, analiza najstarijih pravnih tekstova i zakonika kao i

analiza egipatske literarne baštine. Diskusija na teme koje se

obraĊuju na predavanjima.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo

Napomene: Seminar tematski prati predavanja. Student koji izabere

ovaj seminar duţan je odraditi referat na odreĊenu temu (3-5

stranica) i usmeno ga prezentirati. Referat mora biti napisan na

temelju relevantne literature. Svaki izloţeni referat je ujedno i tema

za diskusiju s ostalim studentima. Studenti su duţni aktivno

sudjelovati u nastavi.

Studentske obveze - PohaĊati seminar i aktivno sudjelovati u diskusijama.

- Napisati referat i izloţiti ga.

- Analiza povijesnih izvora.



studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi



kontinuirana

provjera znanja referat



PohaĊanje seminara 30 1 Max 10%

Priprema za diskusiju i

aktivnost

15 0,5 Max 40%

Referat (pismeni i

usmeni)

15 0,5 Max 50%


- PohaĊanje seminara je obvezno. Da bi studenti mogli ostvariti predviĊeni broj bodova iz

seminara trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg

razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija.

- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen referat tijekom semestra, a

odnosi se samo na redovite studente koji su izabrali seminar iz ovog kolegija. Referat se

odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj temi, pisan na temelju povijesnih izvora i

relevantne literature (pisan na raĉunalu, Times New Roman, veliĉinom slova 12 s proredom

1,5, najmanje tri jedinice literature ili izvor). Studenti na konzultacijama mogu dobiti

smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi

radova.

- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u diskusijama na odreĊenu temu.

- Izvanredni studenti (koji odaberu seminar iz ovog kolegija) duţni su na poĉetku semestra

uzeti temu za seminarski rad i izloţiti ga u vrijeme trajanja seminara (u zimskom semestru) na

kojem mogu dobiti najviše 100% ocjene.

Za studente koji slušaju seminar iz ovoga kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:

PohaĊanje seminara ocjenjuje se na sljedeći naĉin:








0% = Ne dolazi na nastavu.

8% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.

16% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavni proces.

24% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.

32% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.

40% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti

za kolegij.

Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije napisan u zadanom roku.

4% = Rad je na vrijeme predan, ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.

10% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci na sadrţajnom planu.

15% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom

planu.

20% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke

pogreške.

25% = Rad je korektno uraĊen formalno, sadrţajno i jeziĉno.

Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = Rad nije usmeno prezentiran.

5% = Rad je proĉitan.

10% = Rad je djelomiĉno proĉitan i nepripremljen.

15% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.

20% = Izlaganje je dobro pripremljeno.

25% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.

Obvezna literatura:

Literatura ovisi o temi referata koju student bira i odreĊuje se u

konzultacijama s profesorom. Analiza povijesnog izvora odreĊuje se

prema interesu studenta ili grupe studenata.

Dopunska literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I.,

Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. (odreĊena poglavlja)


Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. (odreĊena poglavlja)

- HERODOT, Povijest, preveo Dubravko Škiljan, Matica hrvatska,

Zagreb, 2007.

- VIŠIĆ, M., Knjiţevnost drevnog Bliskog istoka: Enuma eliš;

Gilgameš, Naprijed, Zagreb, 1993.

- VIŠIĆ, M., Zakonici drevne Mezopotamije, Svjetlost, Sarajevo,

1989.


kolegiju

PohaĊanje seminara: PohaĊanje seminara je obvezno. Tolerira se

50% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se poloţio

seminar, potrebno je tijekom nastave ostvariti minimalno 50%

bodova, stoga je i pohaĊanje seminara u konaĉnici vaţno u zbroju

bodova. Ispunjavanje obveza iz ovog seminara uvjet su za dobivanje

potpisa nositelja kolegija.

Pismeni radovi: Referat je potrebno predati u pisanom obliku do

dogovorenog termina tijekom semestra. Potrebno je konzultirati se s

voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz

oblikovanje rada. Vrlo je vaţno slijediti zadanu metodologiju.


Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvod u seminar

Kratki opis: Organiziranje radnih grupa i predstavljanje plana rada.

Upoznavanje s naĉinom rada i literaturom.

Literatura: Obvezna literatura je gore navedena.

II. Naslov: Uvjeti u kojima nastaju prve civilizacije – diskusija

Kratki opis: Problematizacija prostora kao ĉimbenika povijesnog razvitka.

OdreĊivanje kronoloških granica.

Literatura:


Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi

III. Naslov: Neolitik starog Istoka - diskusija. Prezentacija referata.

Kratki opis: Najstarije neolitiĉke kulture: tehnološki razvitak, proizvodnja

predmeta, organizacija naselja, pogrebni rituali.

Literatura:



IV. Naslov: Razdoblje Nagada u Egiptu i razdoblja Obeid i Uruk u

Mezopotamiji - diskusija. Prezentacija referata.

Kratki opis: Inovacije u graditeljstvu. Pojava pisma. Prve urbane

aglomeracije (pojava hramskih kompleksa).

Literatura:



V. Naslov: Stvaranje velike egipatske drţave tijekom 3. tisućljeća prije Krista

Kratki opis: Rad na izvorima (analiza Herodotovog saznanja o Egiptu).

Religija. Knjiţevnost Stare drţave i prvog meĊurazdoblja.

Literatura:

- HERODOT, Povijest, preveo Dubravko Škiljan, Matica hrvatska, Zagreb,

2007. (odreĊena poglavlja)


holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi

VI. Naslov: 3. tisućljeće na prostoru Mezopotamije – diskusija

Kratki opis: Urbanizacija Mezopotamije. Pojava prvih dinastija. Analiza

izvora (sumerski popis kraljeva).

Literatura:

- VIŠIĆ, M., Knjiţevnost drevnog Bliskog istoka: Enuma eliš; Gilgameš,

Naprijed, Zagreb, 1993. (ili neko drugo izdanje epa)

VII. Naslov: Mezopotamija u prvoj polovici 2. tisućljeća prije Krista - diskusija.

Prezentacija referata.

Kratki opis: Kozmogonijske i teogonijske koncepcije u religiji

Mezopotamije

Literatura:

- VIŠIĆ, M., Knjiţevnost drevnog Bliskog istoka: Enuma eliš; Gilgameš,

Naprijed, Zagreb, 1993.

VIII. Naslov: Zakonici drevne Mezopotamije - diskusija. Prezentacija referata.

Kratki opis: Analiza najstarijih pravnih tekstova s podruĉja starog Istoka;

Ur-Nammuov, Lipit-Ištarov, Bilalamov i Hamurabijev zakonik.

Literatura:

- VIŠIĆ, M., Zakonici drevne Mezopotamije, Svjetlost, Sarajevo, 1989.

IX. Naslov: 2. tisućljeće prije Krista u Egiptu - diskusija. Prezentacija referata.

Kratki opis: Urbanizacija Egipta: Teba, Memfis. Egipatska literarna baština

ovog razdoblja.

Literatura:



X. Naslov: Egipatska Nova drţava - diskusija. Prezentacija referata.

Kratki opis: Razdoblje Amarne; Ramzesidi.

Literatura:



XI. Naslov: Hetitsko kraljevstvo – diskusija

Kratki opis: Studenti podijeljeni u grupe analiziraju odreĊene znaĉajke

uzdizanja, ustroja, ekspanzije Hetitskog kraljevstva, kao i razvoj religije

(Yazilikaya) i umjetnosti.

Literatura:



XII. Naslov: Kasno razdoblje Egipatske drţave - diskusija. Prezentacija referata.

Kratki opis: Egipat u 1. tisućljeću prije Krista. Asirsko osvajanje Egipta.

Saiska dinastija, perzijsko osvajanje, razdoblje helenizma u Egiptu.

Literatura:


2007., 152-182 (poglavlja, ne stranice)



XIII. Naslov: Asirsko kraljevstvo - diskusija. Prezentacija referata.

Kratki opis: Politiĉki marketing i ideološki koncepti asirskih kraljeva.

Natpisi i stele.

Literatura:



XIV. Naslov: Feniĉani i njihove kolonije - diskusija. Prezentacija referata.

Kratki opis: Feniĉki gradovi, trgovina, religija i kultovi. Frigija i Lidija.

Literatura:



XV. Naslov: Novobabilonska drţava i uzdizanje Perzije - diskusija. Prezentacija

referata.

Kratki opis: Studenti podijeljeni u grupe analiziraju Herodota kao izvor za

poznavanje perzijske povijesti. ObraĊuju se odreĊena poglavlja prve i treće

knjige.

Literatura: HERODOT, Povijest, preveo Dubravko Škiljan, Matica hrvatska,

Zagreb, 2007.

Naziv kolegija Seminar iz Povijest Grčke i Rima

sa starom poviješću na našim

prostorima


Studijski program

Ciklus

Studij povijesti


Godina

studija

I.


semestru

(p+v+s)

0+0+30


(B1)


uvjeti:

nema ih


odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu






E-mail adresa i broj telefona [email protected], 036-355-532

Ciljevi kolegija:

Cilj je seminara osposobiti studente za razumijevanje najvaţnijih

procesa u dugom povijesnom trajanju, usporednim praćenjem grĉke

i rimske stare povijesti i na koji su naĉin ti povijesni procesi utjecali

na povijesna dogaĊanja na našim prostorima. Jedan od najvaţnijih

ciljeva seminara je uputiti studenta na samostalan rad (rad na

literaturi, izrada referata, rad na izvorima).

Ishodi učenja


kompetencije):

Stjecanje osnovnog znanja o grĉko-rimskom svijetu kao i o ostalim

sredozemnim kulturama u predantiĉko i antiĉko doba. Mogućnost

snalaţenja u struĉnoj literaturi, izvorima i arheološkoj graĊi.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Seminar tematski prati predavanja i ujedno ih problematizira.

Seminar omogućuje praktiĉan rad na razumijevanju i interpretaciji

razliĉitih literarnih i arheoloških izvora. Seminarom se studenti

upoznaju s osnovnom terminologijom i kronologijom, suvremenim

paradigmama i mogućim teorijskim i praktiĉnim pristupima u

istraţivanju civilizacija Grĉke i Rima te našeg prostora u

prapovijesnom i antiĉkom razdoblju. Diskusija na teme koje se

obraĊuju na predavanjima.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo

Napomene: Seminar tematski prati predavanja. Student koji izabere

ovaj seminar duţan je odraditi referat na odreĊenu temu (3-5

stranica) i usmeno ga prezentirati. Referat mora biti napisan na

temelju relevantne literature. Svaki izloţeni referat je ujedno i tema

za diskusiju s ostalim studentima. Studenti su duţni aktivno

sudjelovati u nastavi.


Studentske obveze - PohaĊanje seminara i aktivno sudjelovanje u diskusiji.

- Napisati referat i izloţiti ga.

- Analiza povijesnih izvora.


studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

seminara

aktivnosti u

nastavi


rad


kontinuirana

provjera znanja referat



OCJENI

PohaĊanje seminara 30 1 Max 10%

Priprema za diskusiju i

aktivnost

15 0,5 Max 40%

Referat 15 0,5 Max 50%


- PohaĊanje seminara je obvezno. Da bi studenti mogli ostvariti predviĊeni broj bodova iz

seminara trebaju tijekom nastave nazoĉiti najmanje 50% seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg

razloga izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija.

- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen referat tijekom semestra, a

odnosi se samo na redovite studente koji su izabrali seminar iz ovog kolegija. Referat se

odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj temi, pisan na temelju povijesnih izvora i

relevantne literature (pisan na raĉunalu, Times New Roman, veliĉinom slova 12 s proredom

1,5, najmanje tri jedinice literature ili izvora). Studenti na konzultacijama mogu dobiti

smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi

radova.

- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u diskusijama na odreĊenu temu.

- Izvanredni studenti (koji odaberu seminar iz ovog kolegija) duţni su na poĉetku semestra

uzeti temu za seminarski rad na kojem mogu dobiti najviše 100% ocjene. Seminarski rad se

mora uraditi iskljuĉivo u zimskom semestru.

- Za studente koji slušaju seminar iz ovoga kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:

PohaĊanje seminara ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

- Nazoĉnost na nastavi do 50% = ostaje bez potpisa






- Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:







za kolegij.

- Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:





planu.


pogreške.


- Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:







Obvezna literatura:


konzultacijama s profesorom.. Analiza povijesnog izvora odreĊuje

se prema interesu studenta ili grupe studenata.

Dopunska literatura: - CEZAR, G. J., Moji ratovi, preveo Ton Smerdel, Zora, Zagreb,

1972.


Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi.



- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Kasno Rimsko Carstvo i rani

srednji vijek, V., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. -

odreĊeni podnaslovi.

- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Rimsko Carstvo, IV., Europapress

holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi.

- HERODOT, Povijest, preveo Dubravko Škiljan, Matica hrvatska,

Zagreb, 2007.

- KSENOFONT, Grčka povijest, prevela Ana Galjanić, Matica

hrvatska, Zagreb, 2001.

- MATIJAŠIĆ, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara

Dioklecijana, Leykam International, Zagreb, 2009.

- PLUTARH, Usporedni ţivoti, preveo Zdeslav Dukat, August

Cesarec, Zagreb, 1988.

- SPARCIJAN, E., dr., Historia Augusta, preveo Daniel Neĉas

Hraste, Antibarbarus, Zagreb, 1994.

- TACIT, K., Anali, preveo Josip Miklić, Matica hrvatska, Zagreb,

2006.

- TRANKVIL, G. S., Dvanaest rimskih careva, preveo Stjepan

Hosu, Naprijed, Zagreb, 1978.

- TUKIDID, Povijest Peloponeskog rata, preveo Stjepan Telar,

Matica hrvatska, Zagreb, 1957.


kolegiju

PohaĊanje seminara je obvezno. Tolerira se 50% izostanaka i njih

nije potrebno opravdati. Da bi se poloţio seminar, potrebno je

tijekom nastave ostvariti minimalno 50% bodova, stoga je i

pohaĊanje seminara u konaĉnici vaţno u zbroju bodova.

Ispunjavanje obveza iz ovog seminara uvjet su za dobivanje potpisa

nositelja kolegija.

Pismeni radovi: Referat treba predati u pisanom obliku do

dogovorenog termina tijekom semestra. Potrebno je konzultirati se s


oblikovanje rada. Vrlo je vaţno slijediti zadanu metodologiju.


Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvod u seminar

Kratki opis: Upoznavanje s literaturom i povijesnim izvorima. Upoznavanje

s metodološkim pravilima pisanja, seminarskog rada, eseja ili referata.

Literatura:----

II. Naslov: Pristup staroj povijesti – diskusija

Kratki opis: Istraţivanja antiĉke grĉke povijesti. Antiĉko gledanje na stariju

povijest.

Literatura:



III. Naslov: Prapovijest - diskusija; izlaganje referata

Kratki opis: Pregled prapovijesti hrvatskog povijesnog prostora: tekovine i

dostignuća prapovijesnih kultura.

Literatura:



IV. Naslov: Osvit europske povijesti - diskusija. Izlaganje referata.

Kratki opis: Minojska kultura. Mikenska kultura. Mitovi vezani za Kretu i

Mikenu.

Literatura:



V. Naslov: Urbanizacija i poĉetci kolonizacija od 8. do 6. st. - diskusija.

Izlaganje referata.

Kratki opis: Razvoj najvaţnijih grĉkih polisa. Društveno ureĊenje. Grĉka

kolonizacija Mediterana. Velika Grĉka. Naseobine na Siciliji.

Literatura:



VI. Naslov: Grĉko-perzijski ratovi - diskusija. Izlaganje referata.

Kratki opis: Uzroci i posljedice rata. Analiza Herodotovih zapisa o vaţnim

dogaĊanjima (studenti su podijeljeni u grupe prilikom rada na izvoru).

Literatura:


2007. (IV-IX knjiga)

VII. Naslov: Peloponeski rat - diskusija. Izlaganje referata.

Kratki opis: Najvaţniji izvori; uzroci, faze i posljedice rata. Tebanska

hegemonija i uzdizanje Makedonije. Studenti su podijeljeni u grupe prilikom

rada na izvoru.

Literatura:

- TUKIDID, Povijest Peloponeskog rata, preveo Stjepan Telar, Matica


- KSENOFONT, Grčka povijest, prevela Ana Galjanić, Matica hrvatska,

Zagreb, 2001.

VIII. Naslov: Grĉka kolonizacija Jadrana

Kratki opis: Prvi doticaji s ilirskim stanovništvom. Osnivanje prvih kolonija.

Dionizije Sirakuški. Grĉka naselja na Jadranu i njihov ţivot (4.-1. stoljeće

prije Krista). Analiza arheoloških izvora (Lumbardska i Farska psefizma).

Literatura:



IX. Naslov: Helenizam - diskusija. Izlaganje referata.

Kratki opis: Uzdizanje Aleksandra Makedonskog i njegova ekspanzivna

politika. Obiljeţja helenizma: kultura, umjetnost, arhitektura...

Literatura:



X. Naslov: Rimska ekspanzija - diskusija. Izlaganje referata.

Kratki opis: Etrušĉanska civilizacija. Postanak Rima i borba za hegemoniju

u Italiji (od kraljevstva do republike). Punski ratovi. Prvi kontakti Rimljana s

istoĉnojadranskom obalom.

Literatura:



XI. Naslov: Kasno doba Republike - diskusija. Izlaganje referata.

Kratki opis: Agrarne reforme. Sulina diktatura. Uzdizanje Cezara.

Literatura:

- TRANKVIL, G. S., Dvanaest rimskih careva, preveo Stjepan Hosu,

Naprijed, Zagreb, 1978. (studenti podijeljeni u grupe analiziraju kritiĉki

izvor)



XII. Naslov: Principat - diskusija. Izlaganje referata.

Kratki opis: Analiza izvora koji se odnose na razdoblje Augustove

vladavine. Glavna obiljeţja principata.

Literatura:

- SPARCIJAN, E., dr., Historia Augusta, preveo Daniel Neĉas Hraste,

Antibarbarus, Zagreb, 1994.


d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi.

XIII. Naslov: Hrvatske zemlje od Augustovog osvajanja do Dioklecijana - referat.

Izlaganje referata.

Kratki opis: Administrativni ustroj, najvaţniji dogaĊaji, gospodarstvo,

kulturni ţivot, namjesnici itd. Analiza arheoloških izvora.

Literatura:



XIV. Naslov: Kasno Carstvo - referat. Izlaganje referata.

Kratki opis: Kriza Carstva. Hrvatski povijesni prostor na kraju antike.

Religija.

Literatura:

- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Kasno Rimsko Carstvo i rani srednji vijek,

V., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreĊeni podnaslovi.

XV. Naslov: Izmak antike na hrvatskom povijesnom prostoru - referat. Izlaganje

referata.

Kratki opis: Društveni i ekonomski razvoj. Kultovi i religija (širenje

kršćanstva). Materijalna baština.

Literatura: Zabilješke s predavanja, analiza epigrafskih spomenika.

Naziv kolegija Uvod u latinsku filologiju Kod

kolegija

FFLAB104

Studijski program

Ciklus


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:

2

Semestar

1.

Broj sati

po

semestru

(p+s+v)

15+0+15


(B2)

Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -

Pristup kolegiju: studenti preddiplomskog studija

FF-a

Vrijeme

odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.



Asistent Jelena Ostojić, asist.


E-mail adresa i broj telefona [email protected]

Ciljevi kolegija:

Kolegij daje uvid u klasiĉnu, a time i latinsku filologiju, definirajući je

kao humanistiĉku disciplinu koja na osnovi pisanih tekstova prouĉava

najrazliĉitije vidove rimskog (a djelomiĉno i grĉkog) svijeta u antici.

Studenti se najprije upoznaju s osnovnim lingvistiĉkim, povijesnim i

knjiţevno-teorijskim pojmovima, a zatim se razliĉiti aspekti rimske

civilizacije (jezik, umjetnost, knjiţevnost, filozofija, povijest, itd.)

obraĊuju na saĉuvanim (preteţno knjiţevnim) tekstovima. Ţanrovski

pristup tekstovima omogućava pregledni uvid u osnovne autore i djela

s kojima će se student tijekom studija susretati, a jednako tako ga

upoznaje i s razliĉitim disciplinama na kojima se filologija temelji.

Ishodi učenja


kompetencije):

Student će se upoznati s razliĉitim ţanrovima antiĉkog, prvenstveno

rimskog svijeta.

Nakon polaganja ispita student će:

- znati ĉime se bavi filologija kao i koje su specifiĉnosti latinske

filologije,

- moći prepoznati osnovne knjiţevne ţanrove prema formi i sadrţaju i

nabrojati njihove osnovne karakteristike,

- nabrojati glavne predstavnike knjiţevnih ţanrova i njihova djela,

- smjestiti autore u društveno-povijesni kontekst.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Klasifikacija knjiţevnosti. Specifiĉnosti latinske filologije. Ţanrovska

podjela.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo

Studentske obveze - - PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- - Polagati pismeni ispit.



Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi



kontinuirana

provjera znanja

esej


OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

Angaţiranosti

tijekom nastave

30 1 10%

Samostalni zadatci i

tjedne zadaće

15 0.5 20%

Završni ispit 15 0.5 70%


Angaţiranost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

manje od 80% dolazaka = 0% ocjene






Samostalni zadatci i tjedne zadaće ocjenjuju se na sljedeći naĉin:

manje od 50% riješenih zadaća = 0% ocjene






Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:


od 51% do 60% = do 14%ocjene






A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- VRATOVIĆ, V., „Rimska knjiţevnost“ u: Povijest svjetske

knjiţevnosti 2 (ur. V. Vratović), Zagreb, 1977. (str. 189.-312.)

- materijali podijeljeni na satovima kolegija

Dopunska

literatura:

- BITI, Vladimir, Pojmovnik suvremene knjiţevne teorije i kulturne

teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000. (odabrane natuknice)

- Helenizam i rimska republika (3. knjiga), Biblioteka Povijest

Jutarnjeg lista, Zagreb, 2007. (pregled povijesti nastanka Rima i

Rimske Republike ili bilo koji drugi povijesni pregled za to razdoblje)

- Leksikon antičkih autora (ur. D. Škiljan), Matica hrvatska, Zagreb,

1996. (odabrani autori)

- Leksikon antičkih termina (ur. D. Škiljan), Antibarbarus, Zagreb,

2003. (odabrani termini)

- MATASOVIĆ, Ranko, Kratka poredbenopovijesna gramatika

latinskog jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.

- MUSIĆ, August, Nacrt grčkih i rimskih starina (reprint), Ex libris,

Zagreb, 2002.

- Rimsko Carstvo (4. knjiga), Biblioteka Povijest Jutarnjeg lista,

Zagreb, 2007. (pregled povijesti Rimskog Carstva ili bilo koji drugi

povijesni pregled za to razdoblje)

- SOLAR, Milivoj, Teorija knjiţevnosti, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

- ZAMAROVSKY, Vojtech, Bogovi i junaci antičkih mitova,

ArTresor, Zagreb, 2004. (ili bilo koji drugi mitološki priruĉnik)

Dodatne

informacije o

kolegiju

Redovito pohaĊanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na

vjeţbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. PohaĊanje

nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno

opravdati. Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz

svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 30%), stoga

je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbroju bodova.

Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.


Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Što je filologija? Znaĉenje latinskog jezika.

Kratki opis: Specifiĉnosti latinske filologije.

Literatura: Leksikon antičkih termina; SOLAR, Teorija knjiţevnosti

II. Naslov: Izvori za prouĉavanje povijesti latinskog jezika

Kratki opis: Zašto i kako prouĉavamo povijest latinskog jezika?

Literatura: MUSIĆ, Nacrt grčkih i rimskih starina

III. Naslov: Usporedna kronologija – povijest i knjiţevnost

Kratki opis: Od osnutka Rima do pada Zapadnog Rimskog Carstva.

Literatura: Leksikon antičkih pisaca

IV. Naslov: Klasifikacija knjiţevnosti – problemi

Kratki opis: Zadatci i naĉela, pojam knjiţevne vrste, problem terminologije i

knjiţevnih rodova.

Literatura: SOLAR, Teorija knjiţevnosti

V. Naslov: Citati i ţanrovi

Kratki opis: Literarna topografija.

Literatura: VRATOVIĆ, Rimska knjiţevnost

VI. Naslov: Poĉetci epike

Kratki opis: Mitološka epika / Ovidije / Mitologija.


VII. Naslov: Osnovne karakteristike epa i epskog pjesništva

Kratki opis: Vergilije/ Augustovo doba – Pax Augusta.


VIII. Naslov: Razvoj tragedije i komedije

Kratki opis: Rimsko kazalište / Plaut i Terencije.


IX. Naslov: Rimska lirika

Kratki opis: Terminologija i predstavnici.


X. Naslov: Antiĉki roman

Kratki opis: Petronije i Apulej / Osobine jezika.


XI. Naslov: Retorika

Kratki opis: Ciceron / Cursus honorum.


XII. Naslov: Rimska historiografija

Kratki opis: Predstavnici


XIII. Naslov: Marcijal i epigram

Kratki opis: Fenomen komiĉnog i smiješnog.


XIV. Naslov: Treba li nam još filologija?

Kratki opis: Svrhovitost filologije


XV. Naslov: Ponavljanje

Kratki opis: Priprema za završni ispit


Naziv kolegija Grčka kultura i civilizacija Kod kolegija FFLAB105

Studijski program

Ciklus

Studij latinskog jezika i rimske

knjiţevnosti/ Studij povijesti


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:


semestru

(p+v+s)

30+0+0

Status kolegija: izborni (B2) Preduvjeti: Usporedni

uvjeti:

Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske

knjiţevnosti i studenti Povijesti

Vrijeme

odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu




Ciljevi kolegija:

Upoznati studente s osnovnim pojmovima grĉke kulture od

mikenskog do helenistiĉkog razdoblja. Cilj je upoznati grĉko

nasljeĊe i prinose europskoj kulturi.

Ishodi učenja


kompetencije):

Studenti će nakon poloţenog kolegija moći:

- analizirati grĉke elemente u rimskoj kulturi, a osobito u

knjiţevnosti, religiji, umjetnosti i filozofiji,

- usporeĊivati ţivot Rimljana i Grka,

- razlikovati reference na grĉku kulturu i grĉke autore kojih u

rimskoj knjiţevnosti ima u izobilju,

- opisati ostatke grĉke kulture naĊene na podruĉju Hrvatske, gdje se

isprepliću s rimskim.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Kolegij obuhvaća razdoblja grĉke povijesti, zemljopisni sadrţaj

Grĉke, glavne odlike mikenske kulture. Studenti će biti upoznati s

grĉkim stilom odijevanja, uvjetima ţivota jednog Grka, s grĉkom

religijom, grĉkim bogovima i svetkovinama. Posebna pozornost dat

će se pregledu grĉke knjiţevnosti od Homera do helenistiĉkog doba,

obrazovanju u antiĉkoj Grĉkoj te pregledu znanosti, umjetnosti,

ekonomije i kolonizacije.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci

konzultacije mentorski rad terenska nastava ostalo


- Pisati test.

Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi


rad


kontinuirana

provjera znanja

esej



Angaţiranost u nastavi 30 1 Max 10%

Samostalni zadatci i 15 0.5 Max 20%


priprema za predavanje

Završni ispit 15 0.5 Min 70%









Samostalni zadatci i priprema za predavanje ocjenjuju se na sljedeći naĉin:

manje od 50% riješenih zadataka = 0% ocjene














A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- - KALIN, B., Povijest filozofije, Školska knjiga, Zagreb, 1996., str.

76.-111.

- - LESKY, A., Povijest grčke knjiţevnosti, Golden marketing, Zagreb,

2001. (poglavlja o Tukididu: 449.-456., Kalimahu, Teokritu i

Apoloniju: 685.-719.)

- - LISIĈAR, P., Grci i Rimljani, Školska knjiga, Zagreb, 1971.

- - MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina, Ex libris, Zagreb, 2002.

(dio o Grĉkoj)

- - ŢEPIĆ, M., Pregled grčke knjiţevnosti - od najstarijeg vremena do

konca drugog stoljeća poslije Isusa, Nakladom Kralj.Hrv.-Slav.-

Dalm. Zemaljske vlade., Zagreb, 1908.

Dopunska literatura: - - BOARDMAN, J., GRIFFIN, J., MURRAY, O., The Oxford

History of Greece & the Hellenistic World, Oxford University Press,

Oxford, New York. 1988.

- - CHAMOUX, F., Grčka civilizacija, Jugoslavija, Beograd, 1967.

- - DURANDO, F., Drevna Grčka, Mozaik knjiga, Zagreb, 1999.

- - FLACELIÈRE, R., Grčka u doba Perikla, Naprijed, Zagreb, 1979.

- - FRIEDEL, E., Povijest grčke kulture, Antibarbarus, Zagreb, 2001.

- - GUHL, E., KONER, W., The Greeks: Their life and customs,

Senate, London, 1994.

- - JURIĆ, A., Grčka: od mitova do antičkih spomenika, Andromeda,

Rijeka, 2001. (obavezna poglavlja: „Zemljopisni prikaz Grĉke“: 11.-

20.; od „Egejske kulture“ do „Rimskog razdoblja“, 24.-51.;

„Povijest“, 54.-66.; „Drama“, 121.-126.; „Kreta“ i „Mikena“, 139.-

152., 172.-204.; „Atena“, 219.-242., 252.-267., 276.-311.; „Delfi“,

324.-358.; „Epidaur“, 372.-387.; „Korint“, 397.-413.; „Olimpija“,

424.-453.; „Sparta“ i „Sounion“, 468.-483.)

- - SIRONIĆ, M., Rasprave o helenskoj knjiţevnosti, Matica hrvatska,

Zagreb, 1995.

- - STRUVE, V. V., KALISTOV, D. P., Stara Grčka, Veselin

Masleša, Sarajevo, 1969.

Dodatne informacije

o kolegiju

PohaĊanje nastave:



prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova

(ukupno 20%), stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u

zbroju bodova.


Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Izvori – neolitsko i rano bronĉano doba

Kratki opis: Razdoblja grĉke povijesti, njezin zemljopisni poloţaj, glavna

središta.

Literatura:

- LISIĈAR, P., Grci i Rimljani, Školska knjiga, Zagreb, 1971.

II. Naslov: Egeida u drugom tisućljeću

Kratki opis: Kreta u doba minojskih palaĉa. Helada. Dorska seoba i

razmještaj Grka.

Literatura:


III. Naslov: Razvitak društva u grĉkom polisu

Kratki opis: Što odreĊuje polis i razlike izmeĊu polisa?

Literatura:


IV. Naslov: Grĉko-perzijski ratovi i peloponeski ratovi

Kratki opis: Kratki prikaz grĉko-perzijskih i peloponeskih ratova.

Literatura:


V. Naslov: Makedonija

Kratki opis: Filip II, Aleksandar Veliki i helenistiĉke drţave i kultura.

Literatura:


VI. Naslov: Grĉka mitologija

Kratki opis: Nabraja se 12 glavnih boţanstava s njihovim obiljeţjima.

Literatura:

- MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimskih starina, Ex libris, Zagreb, 2002.

VII. Naslov: Kozmološko razdoblje grĉke filozofije

Kratki opis: Miletska, pitagorejska, elejska škola. Heraklit. Atomisti.

Literatura:

- KALIN, B., Povijest filozofije, Školska knjiga, Zagreb, 1996.

VIII. Naslov: Antropološko razdoblje grĉke filozofije

Kratki opis: Sofisti. Sokrat. Kirenska i kiniĉka škola.

Literatura:


IX. Naslov: Ontološko razdoblje grĉke filozofije

Kratki opis: Platon i Aristotel.

Literatura:


X. Naslov: Demosten

Kratki opis: Demostenov ţivot.

Literatura:

- ŢEPIĆ, M., Pregled grčke knjiţevnosti - od najstarijeg vremena do konca

drugog stoljeća poslije Isusa, Nakladom Kralj.Hrv.-Slav.-Dalm. zemaljske

vlade., Zagreb, 1908.

XI. Naslov: Prva perioda grĉke knjiţevnosti

Kratki opis: Grĉki jezik i poĉetci epskog i lirskog pjesništva.

Literatura:

- LESKY, A., Povijest grčke knjiţevnosti, Golden marketing, Zagreb, 2001.

XII. Naslov: Druga perioda grĉke knjiţevnosti – epsko pjesništvo

Kratki opis: Heroiĉki ep – Ilijada i Odiseja. Homer. Religiozno-didaktiĉki

ep.

Literatura:


XIII. Naslov: Druga perioda grĉke knjiţevnosti – lirsko pjesništvo

Kratki opis: Elegija. Jampska poezija. Popijevka. Korska lirika. Ditiramb.

Literatura:


XIV. Naslov: Treća perioda grĉke knjiţevnosti

Kratki opis: Trajanje. Opće karakteristike i razvitak tragedije. Komedija.

Proza.

Literatura:


XV. Naslov: Ĉetvrta perioda grĉke knjiţevnosti

Kratki opis: Opće karakteristike i dioba: aleksandrinsko doba, rimsko doba.

Literatura:


Naziv kolegija Engleski jezik 1

Kod kolegija FFZAB101

Studijski program

Ciklus


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:


semestru

(p+v+s)

15+0+15

Status kolegija: izborni (D) Preduvjeti - Usporedni

uvjeti:

-

Pristup kolegiju: studenti I. godine koji ne studiraju

Engleski jezik

Vrijeme

odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ivona Šetka Ĉilić, doc.



Ciljevi kolegija:

Ciljevi navednog kolegija su:

- osposobiti studente za samostalno praćenje i razumijevanje pisanog i

govornog engleskog jezika,

- pouĉiti studente pravilnom korištenju gramatiĉkih konstrukcija

engleskog jezika,

- potaknuti studente na samostalno istraţivanje i obogaćivanje

vlastitog rjeĉnika ĉitanjem i prevoĊenjem razliĉitih vrsta tekstova na

engleskom i hrvatskom jeziku vezanim za struku.

Ishodi učenja


kompetencije):

Nakon odslušanog kolegija studenti će moći/znati:

- prepoznati i pravilno koristiti odreĊene gramatiĉke konstrukcije

engleskog jezika,

- samostalno ĉitati i prevoditi razliĉite struĉne tekstove na engleskom

jeziku,

- biti osposobljeni pisati razne vrste pismenih zadataka (poslovna i

privatna pisma, molba, zahtjev, prijava na natjeĉaj, prijava na posao

itd),

- obogatiti vlastiti rjeĉnik ĉitanjem i prevoĊenjem razliĉitih vrsta

tekstova.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Gramatiĉke vjeţbe u kombinaciji s vjeţbama ĉitanja i prevoĊenja

tekstova izvan struke kao i struĉnih tekstova. Predavanja se

kombiniraju s komunikativnim pristupom u nastavi – potrebno je

aktivno sudjelovanje u raspravama i grupnom radu. Korištenje

audio/video/web-materijala.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci



- Pisati domaće zadaće.

- Pisati kolokvije.


- Pisati test.


studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi


rad


kontinuirana

provjera

znanja

esej



Angaţiranost u nastavi 30 1 10%

Samostalni zadatci 10 0.3 20%

Kolokviji (2) ili završni

ispit

20 0.7 70%



Studenti prikupljaju bodove tijekom nastave putem kratkih provjera i sudjelovanjem u

nastavi. Za ovu komponentu studenti će dobiti postotak (0-10%) proporcionalno zbroju

osvojenih bodova.

Samostalni zadatci ocjenjuju se na sljedeći naĉin:

manje od 50% uraĊenih zadataka = 0% ocjene






Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin (svaki kolokvij nosi 35% ukupne ocjene)







Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin








A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's

book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007, Units 1-7

- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate,

Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007, Units, 1-7

Dopunska literatura:


kolegiju

PohaĊanje nastave

Studenti moraju pohaĊati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom

procesu. Toleriraju se 3 izostanka.


Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Simple present tense. Tekst: An identity card of an English

language.

Kratki opis: Obiĉno sadašnje vrijeme: tvorba i uporaba. Prijevod teksta.

Literatura:

- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book,

Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 6.-11.

- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,


II. Naslov: Present continuous tense. Simple present tense vs. Present

continuous tense.

Kratki opis: Sadašnje trajno vrijeme: tvorba i uporaba. Prijevod teksta.

Literatura:





III. Naslov: Simple past tense, tekst: Povratak u školske klupe

Kratki opis: Prošlo završeno vrijeme: tvorba i uporaba. Prijevod teksta.

Literatura:





IV. Naslov: Past continuous tense. Simple past tense vs. Past continuous tense.

Kratki opis: Prošlo trajno vrijeme: tvorba i uporaba. Prijevod teksta.

Literatura:





V. Naslov: Present perfect tense. Tekst: Tea.

Kratki opis: Perfekt sadašnji: tvorba i upotreba. Prijevod teksta.

Literatura:





VI. Naslov: Present perfect continuous tense. Present perfect tense vs. Present

perfect continuous tense. Simple past tense vs. Present perfect tense.

Kratki opis: Perfekt sadašnji. Perfekt sadašnji trajni: tvorba i uporaba.

Usporedba.

Literatura:




Pearson Education Limited, Harlow, 2007., 41.-45.

VII. Naslov: Past perfect tense. Tekst: Britanski i američki engleski.

Kratki opis: Pluskvamperfekt: tvorba i uporaba. Prijevod teksta.

Literatura:





VIII. Naslov: Past perfect continuous tense. Past perfect tense vs. Past perfect

continuous tense. Simple past tense vs. Past perfect tense.

Kratki opis: Pluskvamperfekt. Pluskvamperfekt trajni: tvorba i uporaba.

Usporedba.

Literatura:





IX. Naslov: Simple future tense. Going to future form. Simple present tense and

Present continuous tense for the future. Tekst: Bristol.

Kratki opis: Obiĉno buduće vrijeme. Going to oblik. Obiĉno sadašnje

vrijeme i sadašnje trajno vrijeme za budućnost. Tvorba, uporaba i

usporedba. Prijevod teksta.

Literatura:




Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 56. – 60.

X. Naslov: Prvi kolokvij

Kratki opis:

Literatura:


Pearson Education Limited, Harlow, 2007.



XI. Naslov: Future continuous tense. Future perfect tense. Tekst: Thanksgiving

day.

Kratki opis: Buduće trajno vrijeme. Buduće završeno vrijeme. Tvorba,

upotreba i usporedba. Prijevod teksta.

Literatura:





XII. Naslov: Conditional sentences: zero type, first type. Writing exercise: formal

vs. informal letter.

Kratki opis: Pogodbene reĉenice: nulti i prvi tip. Vjeţbe pisanja: formalno i

neformalno pismo.

Literatura:





XIII. Naslov: Conditional sentences: second type, third type. Writing exercise: a

description.

Kratki opis: Pogodbene reĉenice: drugi i treći tip. Vjeţba pisanja: opisivanje.

Literatura:





XIV. Naslov: Making questions. Yes/No questions. Wh-questions.

Kratki opis: Postavljanje pitanja. Da/ne pitanja. Pitanja s WH-rijeĉima.

Literatura:





XV. Naslov: Revision: Tenses, conditional sentences, questions.

Kratki opis: Ponavljanje: glagolska vremena, pogodbene reĉenice, pitanja.

Literatura:





Naziv kolegija Njemački jezik 1


Studijski program

Ciklus Preddiplomski sveuĉilišni studij

Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:

2

Semestar

1.

Broj sati po

semestru

(p+v+s)

0+30+0

Status kolegija: izborni (D) Preduvjeti:

student ima

predznanje

njemaĉkog

jezika na

razini

A1/A2

ZEROJ-a

Usporedni

uvjeti: nema ih

Pristup kolegiju:

studenti I. godine koji imaju predznanje

njemaĉkog jezika, a ne studiraju

Njemaĉki jezik.

Vrijeme

odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Senka Marinĉić, izv. prof.



Asistent Magdalena Ramljak, v.asist.



Ciljevi kolegija:

Cilj kolegija je produbljivanje znanja steĉenog u dosadašnjem

obrazovanju s naglaskom na sve ĉetiri jeziĉne vještine: ĉitanje,

pisanje, priĉanje i slušanje. Studenti se osposobljavaju za

razumijevanje i interpretaciju tekstova koji se bave temama iz

njihove svakodnevice, ali i tekstovima koji obraĊuju tematiku

njihovog studija.

Ishodi učenja


kompetencije):

Razvijanje komunikacijske kompetencije na razini A2/B1 prema

Zajedniĉkom europskom referentnom okviru za jezike (ZEROJ)

kako bi se studenti mogli sporazumjeti u svakodnevnim situacijama

u zemljama njemaĉkog govornog podruĉja, kako bi mogli razumjeti

i razmijeniti informacije o poznatim i uobiĉajenim stvarima (o sebi,

obitelji, studiju, hobiju, poslu i sl.).

Spoznaje o naĉinu ţivota i kulturnim prilikama u zemljama

njemaĉkog govornog podruĉja.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Ponavljanje i dodatno uvjeţbavanje osnovnih gramatiĉkih struktura

u njemaĉkom jeziku; ponavljanje osnovnog (već usvojenog)

vokabulara; razvijanje komunikacijskih vještina (predstavljanje,

pozdravljanje, telefonski razgovor, „small talk“ i sl.); upoznavanje s

osnovnim podatcima o zemljama njemaĉkog govornog podruĉja

(poloţaj, ustroj drţave, povijest) kao i poloţaj unutar Europske

unije. Razvijanje pismene kompetencije u njemaĉkom jeziku

(pisanje eseja na zadanu temu, pisanje kraćih komentara, priopćenja

i sl.).

Način izvođenja predavanja vježbe seminari

samostalni

zadatci



nastave

(označiti masnim

tiskom)


nastava ostalo

Studentske obveze

Sudjelovanje u nastavi, koje ukljuĉuje prisutnost, aktivnost, zadaće i

izradu domaćih uradaka, ĉini 10% cjelokupnog ispita.

Uspjeh se u svim segmentima izraţava postotcima.

Student ne moţe dobiti potpis nastavnika ukoliko ne izvrši jednu od

navedenih obveza, a time gubi pravo pristupanja završnom ispitu.

Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi seminarski rad

praktiĉni

rad

usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana

provjera znanja esej



OCJENI

Sudjelovanje na nastavi 30 1 Min 10%

Kolokviji i priprema za

kontinuiranu provjeru

znanja

ILI*

Završni pismeni ispit

15 0,5 Max 40%

Završni usmeni ispit 15 0,5 Min 50%


Npr. Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su duţni prije njega (tijekom nastave) doseći

minimalan broj bodova (ukupno 20%). Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. U konaĉnu

ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završnog ispita, angaţiranosti tijekom nastave.

*U ovom primjeru kolokviji su alternativa završnom pismenom ispitu, tako da u zbroj

raĉunamo ili kolokvije ili završni pismeni ispit, a ne oboje.








Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin:







Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin








A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber Verlag,

Ismaning, 2010.

- HERING, A., MATUSSEK, M., Geschäftskommunikation,

Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning, 2003.

Dopunska literatura: - DREYER, H., SCHMITT, R., Lehr-und Übungsbuch der

deutschen Grammatik, Hueber Verlag, München, 2007.

- KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und Übungen,

Iudicium Verlag, München, 2003. (odabrani tekstovi).

- JAKIĆ, B., HURM, A., Hrvatsko-njemački rječnik, Školska knjiga,

Zagreb.

- JAKIĆ, B., HURM, A., Njemačko-hrvatski rječnik, Školska knjiga,

Zagreb.

- Struĉni materijali i aktualni tekstovi iz njemaĉkih tiskovina i s

interneta.

Dodatne informacije

o kolegiju


Broj nastavne

cjeline TEME I LITERATURA

I. Naslov: Upoznavanje s programom kolegija. Mali kviz o Njemaĉkoj,

Austriji i Švicarskoj.

Kratki opis: Upoznavanje s metodama uĉenja stranog jezika. UtvrĊivanje

studentskih obveza u okviru kolegija. Uspostavljanje kontakta,

izraţavanje mišljenja i iskustava na njemaĉkom jeziku.

Ponavljanje osnova njemaĉke gramatike.

Literatura: GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber

Verlag, Ismaning, 2010.

II. Naslov: Upoznavanje i predstavljanje sebe i drugih. Intervju.

Kratki opis: Analiza teksta i razgovor u skupinama. Razumijevanje i

voĊenje razgovora. Predstavljanje sebe i drugih osoba.

Dijalozi iz svakodnevice.



III. Naslov: Moj dan i moj radni tjedan.

Kratki opis: Razumijevanje i voĊenje razgovora. Predstavljanje sebe i

drugih osoba. Dijalozi iz svakodnevice.



IV. Naslov: 1. zadaća (15 minuta). Gradovi i pokrajine Njemaĉke.

Kratki opis: Njemaĉka: povijest, geografija, politiĉki sustav, drţavni

simboli.



V. Naslov: Gradovi i pokrajine Austrije i Švicarske.

Kratki opis: Austrija i Švicarska: povijest, geografija, politiĉki sustav,

drţavni simboli.



VI. Naslov: Ĉovjek i društvo.

Kratki opis: Ĉovjek i društvo. Izraţavanje ţelja, davanje savjeta,

prihvaćanje i odbijanje prijedloga.



VII. Naslov: 2. zadaća (15 minuta). Ĉitanje i razgovor na zadanu temu.

Kratki opis: Pismena zadaća iz obraĊenog gradiva.



VIII. Naslov: Poslovna komunikacija.

Kratki opis: Osnove i pravila poslovnog komuniciranja. Vokabular vezan

za pisane i elektroniĉke medije, usmenu i pismenu

komunikaciju.

Literatura: KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und

Übungen, Iudicium Verlag, München, 2003. (odabrani

tekstovi).

IX. Naslov: Moj grad i drţava.

Kratki opis: Predstavljanje svoga grada i znamenitosti jednog grada i

drţave.



X. Naslov: 3. zadaća (25 minuta). Europska unija.

Kratki opis: Osnovni podatci vezani za Europsku uniju.



XI. Naslov: Umjetnost zemalja njemaĉkog govornog podruĉja.

Kratki opis: Vaţnije osobe iz povijesti umjetnosti zemalja njemaĉkog

govornog podruĉja.



XII. Naslov: Rad na tekstu, pismeno izraţavanje.

Kratki opis: Razumijevanje ĉitanja i pismeno izraţavanje na razini A2/B1.

Literatura: KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und


tekstovi).

XIII. Naslov: Razumijevanje slušanja i usmeno izraţavanje.

Kratki opis: Razumijevanje slušanja i usmeno izraţavanje na razini A2/B1.



XIV. Naslov: 4. zadaća (20 minuta). Ljudi u Njemaĉkoj (Austriji i

Švicarskoj).

Kratki opis: Zemlja s puno lica: specijaliteti, obitelj, školstvo.



XV. Naslov: Ponavljanje i priprema za pismeni i usmeni ispit.

Kratki opis: Ponavljanje usvojenih znanja i vještina. Predispit.



Naziv kolegija Europska i svjetska povijest

srednjega vijeka


Studijski program

Ciklus

Studij povijesti


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda


semestru

(p+v+s)

45+0+0

Status kolegija obvezni (A) Preduvjeti: upisan 2.

semestar

Usporedni

uvjeti:

nema ih


odrţavanja

nastave

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Dijana Korać, doc.



Ciljevi kolegija

Upoznati studente s politiĉkim, gospodarskim, društvenim i

kulturnim zbivanjima na prostoru Europe od seobe naroda do

velikih zemljopisnih otkrića te im pribliţiti mjesto Europe u

tadašnjem svijetu. Usvajanje odreĊenih srednjovjekovnih pojmova

te osposobljavanje studenata za analiziranje izvorne graĊe i kritiĉki

pristup odreĊenim historiografskim pretpostavkama.

Ishodi učenja


kompetencije)

Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati najvaţnije trendove

europskog razvoja u razdoblju od 5. do 15. stoljeća te biti

osposobljeni za samostalno promišljanje o vaţnim dogaĊajima i

procesima iz srednjovjekovne europske povijesti i samostalno

sluţenje relevantnom literaturom i izvornom graĊom.

Sadržaj


plana (ukratko)

Pojam i vremenske granice srednjega vijeka. Europa u doba Velike

seobe naroda i promjene u Europi nakon Velike seobe naroda.

Franci. Imperium christianum u raspadanju. Feudalizam.

Civilizacije Istoka – Bizant i Arapi. Bizant od 5. do 11. stoljeća.

Arapski svijet do pojave islama. Arapska osvajanja u sjevernoj

Africi i Europi. Obnova Zapadnog Carstva. Oporavak Zapada.

Prevlast Crkve na Zapadu. Uspon zapadnih monarhija. Borba Crkve

za oĉuvanje prevlasti u društvu. Uspon svjetovnih institucija i novih

društvenih grupa. Širenje kršćanske Europe i gubitak prvenstva

Crkve. Neuspjeh svjetovnog vodstva. Traţenje rješenja društvene

krize. Ukratko: politiĉka, vjerska, društvena, gospodarska i kulturna

zbivanja na europskom podruĉju od 5. do kraja 15. stoljeća.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo

Studentske obveze - PohaĊanje nastave.

- Aktivno sudjelovanje u nastavi.

- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije.

- Polaganje završnog ispita.


studenta

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi


rad

(označiti masnim

tiskom)

usmeni ispit pisani ispit

kontinuirana

provjera znanja

esej

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.



aktivnost u nastavi

45 1,5 Max 10%



znanja*

60 2 Max 40%

Pismeni ispit* 60 2 Max 40%

Završni ispit: usmeni

(usmena provjera

steĉenih kompetencija u

svrhu potvrĊivanja

steĉenog znanja i

ostvarenih ishoda)

45 1,5 Max 50%




izostanu više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu.

- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.

- Studenti tijekom semestra rade dva kolokvija. Studenti koji su poloţili oba kolokvija tijekom

nastave, polaţu usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu

potvrĊivanja steĉenog znanja i ostvarenih ishoda.

- Studenti koji su poloţili jedan od dva kolokvija tijekom nastave imaju popravni na prvom

ispitnom roku iz dijela koji nisu poloţili, a nakon toga polaţu usmeni dio ispita. Ukoliko ne

poloţe taj dio na popravnom roku, na sljedećim ispitnim rokovima polaţu pismeni (test

znanja), a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita.

* Studenti koji tijekom semestra nisu poloţili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju

kolokvija iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polaţu pismeni i usmeni (završni)

dio ispita na predviĊenim ispitnim rokovima.

- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.

- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin:







za kolegij.


- manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene

- od 51% do 60% = do 4% ocjene


- od 71% do 80% = do 12% ocjene

- od 81% do 90% = do 16% ocjene

- od 91% do 100% = do 20% ocjene

Za studente koji polaţu pismeni dio ispita ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:



- od 61% do 70% = do 16% ocjene

- od 71% do 80% = do 24% ocjene

- od 81% do 90% = do 32% ocjene

- od 91% do 100% = do 40% ocjene

Studenti koji polaţu pismeni dio ispita mogu dobiti maksimalno 40% ocjene, a da bi pristupili

usmenom dijelu ispita trebaju imati najmanje 51% toĉnih odgovora.

Završni se ispit ocjenjuje na sljedeći naĉin:


- od 51% do 60% = do 10% ocjene

- od 61% do 70% = do 20% ocjene

- od 71% do 80% = do 30% ocjene

- od 81% do 90% = do 40% ocjene

- od 91% do 100% = do 50% ocjene


A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem

vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006.

Dopunska literatura: - BLOCH, B., Feudalno društvo, Zagreb, 1999. i po naputku

profesora.

- KULISCHER, J., Opća ekonomska povijest, I., Kultura, Zagreb,

1957.

- PIRENNE, H., Povijest Evrope, Marjan tisak, Split, 2005.


kolegiju


Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema

kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije

dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta (www.ffmo.ba).




izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na

mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta).



Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj

kolegija i koncepcija predavanja. Pojam i vremenske granice srednjega

vijeka.

Kratak opis: Opis kolegija – ciljevi, metode, studentska prava i obveze itd.

Pojam i vremenske granice srednjega vijeka.

Literatura:

Obvezna:

- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku,

Novi liber, Zagreb, 2006., str. 11.-13, 35.-486.

Dopunska:

- BLOCH, M., Feudalno društvo, Zagreb, 1999. i po naputku profesora.

- KULISCHER, J., Opća ekonomska povijest, I., Kultura, Zagreb, 1957.

- PIRENNE, H., Povijest Evrope, Marjan tisak, Split, 2005.

II. Naslov: Europa u doba Velike seobe naroda

Kratak opis: Germanska plemena i njihove seobe. Barbarska kraljevstva na

Zapadu. Crkva u germanskim kraljevstvima. Poĉetci oblikovanja Europe.

Literatura:


Novi liber, Zagreb, 2006., str. 35.-87.

III. Naslov: Preinake i nova stanja u Europi nakon Velike seobe naroda

Kratak opis: Razvitak Istoĉnorimskog Carstva (Bizanta) do Justinijana I.

Bizant u vrijeme Justinijana I. Langobardi u Italiji. Islam i arapska

osvajanja.

Literatura:



IV. Naslov: Franci – doba Merovinga i doba Karolinga

Kratak opis: Od Merovinga do Pipina Malog. Vladavina Pipina Malog.

Privredni i društveni odnosi. Politiĉka organizacija. Doba Karla Velikog.

Karolinška renesansa. Venecija.

Literatura:



V. Naslov: Imperium christianum u raspadanju

Kratak opis: Propast Karolinškog Carstva. Nasljednici Karla Velikog. Nove

barbarske provale. Novi narodi u srednjoj i istoĉnoj Europi: Rusi, Ĉesi,

Poljaci.

Literatura:



VI. Naslov: Feudalizam

Kratak opis: Feudalizam. Osnovni pojmovi zapadnoeuropskoga feudalizma.

Feudalno društvo. Selo u ranom srednjem vijeku. Crkva u feudalno doba.

Literatura:



VII. Naslov: Mostovi preko tamnih vremena

Kratak opis: Civilizacije Istoka – Bizant i Arapi. Obnova Zapadnog Carstva.

Literatura:



VIII. Naslov: Oporavak Zapada

Kratak opis: Vjerska obnova. Politiĉka obnova – Francuska. Politiĉka

obnova – Sicilija i Engleska. Ekonomski oporavak.

Literatura:



IX. Naslov: Prevlast Crkve na Zapadu

Kratak opis: Veliki crkveni raskol. Odnos Crkve i Carstva. Kriţarski ratovi.

Jaĉanje Bizanta za dinastije Komnena. Reformski pokret u Crkvi u 12.

stoljeću. Uspon Europe – renesansa 12. stoljeća.

Literatura:



X. Naslov: Uspon zapadnih monarhija

Kratak opis: Uspon zapadnih monarhija – Engleska i Francuska.

Literatura:



XI. Naslov: Borba Crkve za oĉuvanje prevlasti u društvu

Kratak opis: Papa Inocent III. Krivovjerja i prosjaĉki redovi. Papinstvo i

dinastija Hohenstaufovaca. Kasniji kriţarski ratovi. Slom Bizanta. Obnova

Bizanta.

Literatura:



XII. Naslov: Uspon svjetovnih institucija i novih društvenih grupa

Kratak opis: Jaĉanje drţave – primjeri Francuske i Engleske. Svjetovnjaci u

13. stoljeću – plemstvo, graĊanstvo, seljaštvo. Intelektualno i umjetniĉko

stvaralaštvo.

Literatura:



XIII. Naslov: Širenje kršćanske Europe i gubitak prvenstva Crkve

Kratak opis: Skandinavija i Srednja Europa u razvijenom srednjem vijeku.

Nastanak Velike Kneţevine Litve. Rusija u razvijenom srednjem vijeku.

Mongolska vlast nad Rusijom. Gubitak prvenstva Crkve. Papa Bonifacije

VIII. Nastavak centralizacije u Francuskoj i Engleskoj. "Avinjonsko

suţanjstvo" i Zapadni raskol. Crkveni koncili.

Literatura:


Novi liber, Zagreb, 2006., str. 321.-339., 369.-395.

XIV. Naslov: Neuspjeh svjetovnog vodstva. Traţenje rješenja društvene krize.

Kratak opis: Preobrazba srednjovjekovnog društva. Engleska i Francuska u

14. i 15. stoljeću. Njemaĉko Carstvo i Habsburgovci. Stvaranje Španjolske.

Skandinavija u kasnom srednjem vijeku. Poljska i Poljsko-litvanska unija u

14. i 15. stoljeću. Rusija u kasnom srednjem vijeku. Velika kneţevina Litva i

Rusija. Opadanje Bizanta i pad Carigrada. Balkanske drţave. Talijanski

gradovi-drţave. Talijanska renesansa. Sjevernjaĉko rješenje.

Literatura:



XV. Naslov: Osvrt na prijeĊenu graĊu

Kratak opis: ------------

Literatura: -------------

Naziv kolegija Hrvatska povijest srednjega vijeka Kod kolegija FFPVB207

Studijski program

Ciklus

Studij povijesti


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda


semestru

(p+v+s)

45+0+0

Status kolegija obvezni (A) Preduvjeti: upisan 2.

semestar

Usporedni

uvjeti

nema ih


odrţavanja

nastave

prema

rasporedu




Ciljevi kolegija

Osnovni cilj ovoga kolegija jest studentima prezentirati znanstvene

spoznaje iz hrvatske srednjovjekovne povijesti od doseljenja Hrvata

na podruĉja rimske Dalmacije, Istre i Panonije, prvih kneţevina i

kraljevina u vrijeme narodnih vladara pa sve do Mohaĉke bitke te

usvajanje odreĊenih spoznaja i pojmova o hrvatskom

srednjovjekovlju, kao i osposobljavanje studenata za analiziranje

izvorne graĊe i kritiĉki pristup odreĊenim historiografskim

pretpostavkama.

Ishodi učenja


kompetencije)

Stjecanje osnovnih znanja iz hrvatske srednjovjekovne povijesti kao

i razumijevanje temeljnih pojmova hrvatskoga srednjovjekovlja,

poznavanje izvora i literature i njihovo korištenje s ciljem

dopunjavanja steĉenih znanja te sposobnost interpretiranja

odreĊenih povijesnih procesa.

Sadržaj


plana (ukratko)

Periodizacija srednjovjekovne hrvatske povijesti. Izvori i

historiografija. Etnogeneza Hrvata. Doseljenje Hrvata. Vrijeme i

okolnosti naseljavanja Hrvata na podruĉju rimske provincije

Dalmacije. Pokrštenje Hrvata. Izgradnja prve politiĉke organizacije.

Knezovi i kraljevi domaće narodne dinastije. Politiĉke,

gospodarske, crkvene i kulturne prilike. Poloţaj i uloga Hrvatske u

srednjovjekovnom europskom svijetu. Pacta conventa. Hrvatske

zemlje pod vlašću Arpadovića i Anţuvinaca. Ugarsko-hrvatski

vladari ostalih vladarskih dinastija. Politiĉka, društvena,

gospodarska, vjerska i kulturna zbivanja na podruĉju hrvatskih

zemalja u srednjem vijeku. Srednjovjekovno društvo. Gospodarski

razvoj hrvatskih zemalja. Razvoj gradova. Crkva i crkvena

organizacija. Vjera i vjerske zajednice. Kultura hrvatskoga

srednjovjekovlja: razvojna kriza na kraju 14. stoljeća i prve pojave

Osmanlija. Veze i odnosi hrvatskoga naroda s drugim narodima i

drţavama u široj regiji. Rast i znaĉenje „turske opasnosti“. Slom

srednjovjekovne drţave.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo






studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi


rad

usmeni ispit pisani ispit

kontinuirana

provjera znanja

esej




aktivnost u nastavi

45 1,5 Max 10%



znanja*

60 2 Max 40%

Pismeni ispit* 60 2 Max 40%


(usmena provjera

steĉenih kompetencija u

svrhu potvrĊivanja

steĉenog znanja i

ostvarenih ishoda)

45 1,5 Max 50%




izostanu, više ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu.



nastave polaţu usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu






* Studenti koji tijekom semestra nisu poloţili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju












za kolegij.





- od 71% do 80% = do 12% ocjene

- od 81% do 90% = do 16% ocjene

- od 91% do 100% = do 20% ocjene




- od 61% do 70% = do 16% ocjene

- od 71% do 80% = do 24% ocjene

- od 81% do 90% = do 32% ocjene

- od 91% do 100% = do 40% ocjene



Završni se ispit ocjenjuje na sljedeći naĉin:


- od 51% do 60% = do 10% ocjene

- od 61% do 70% = do 20% ocjene

- od 71% do 80% = do 30% ocjene

- od 81% do 90% = do 40% ocjene

- od 91% do 100% = do 50% ocjene


A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga,

Zagreb, 2003.

- BEUC, I., Povijest institucija drţavne vlasti kraljevine Hrvatske,

Dalmacije i Slavonije, Pravni fakultet Zagreb, Zagreb, 1985., str. 3-

160.

Dopunska literatura: - ANĈIĆ, M., Hrvatska u karolinško doba, MHAS Split, Split,

2001. i po naputku profesora.

- RAUKAR, T., Hrvatsko srednjovjekovlje, Školska knjiga, Zagreb,

1997.


kolegiju












Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvod u sadrţaj kolegija i koncepcija predavanja. Pristup hrvatskom

srednjovjekovlju.

Kratak opis: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj

kolegija i koncepcija predavanja. Pristup hrvatskom srednjovjekovlju (osvrt

na baštinu, vrijeme srednjovjekovlja, društvo i periodizacija).

Literatura:

Obvezna:

- ŠANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb,

2003.


Dalmacije i Slavonije, Pravni fakultet Zagreb, Zagreb, 1985., str. 3-160.

Dopunska:

- RAUKAR, T., Hrvatsko srednjovjekovlje, Školska knjiga, Zagreb, 1997.

- ANĈIĆ, M., Hrvatska u karolinško doba, MHAS Split, Split, 2001. i po

naputku profesora.

II. Naslov: Etnogeneza Hrvata. Doseljavanje Hrvata.

Kratak opis: Ime, podrijetlo i jezik Hrvata. Doseljenje Hrvata.

Literatura:


2003., str. 39,-58.

III. Naslov: Pokrštavanje i kristijanizacija

Kratak opis: Kršćanstvo u Dalmaciji i Panoniji prije dolaska Hrvata. Susret s

kršćanstvom u novoj domovini. Apostolska stolica i Hrvati. Pokrštenje

Hrvata.

Literatura:


2003., str. 35.-39., 80.-84.

IV. Naslov: Organizacija društva i drţave u ranom srednjem vijeku

Kratak opis: Prva stoljeća nakon doseljenja. IzmeĊu Franaka i Bizanta.

Trpimir vodi Hrvatsku prema osamostaljenju. Uspon Hrvatske za Domagoja,

Branimira i Tomislava. Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije. Ustroj Crkve u

Hrvata.

Literatura:


2003., str. 58.-80., 84.-115., 145.-157.


Dalmacije i Slavonije, Pravni fakultet Zagreb, Zagreb, 1985., str. 3.-73.

V. Naslov: Razvoj kulture u doba narodnih vladara

Kratak opis: Razvoj kulture u doba narodnih vladara (pismo i jezik u Hrvata,

predromaniĉko graditeljstvo, poĉetci romanike). Kancelarija hrvatskih

narodnih vladara. Predromaniĉka i romaniĉka umjetnost.

Literatura:


2003., str. 157.-183.

VI. Naslov: Dinastiĉki sukobi i kriza krajem 11. stoljeća. Arpadovići na

hrvatskom prijestolju.

Kratak opis: Razdoblje borbi za prijestolje. Dolazak Arpadovića. Arpadovići

i Hrvatska. Arpadovići i Slavonija. Okupljanje i razdvajanje na istoĉnom

Jadranu. Dinastiĉki interregnum. Posljednje razdoblje Arpadovića.

Literatura:


2003., str. 185.-214.

VII. Naslov: Hrvatska za vrijeme Anţuvinaca

Kratak opis: Nova dinastija – Anţuvinci. Vladanje Karla I. Anţuvinske

reforme. Novo shvaćanje kraljevske vlasti. Doba Ludovika I. Politiĉke i

prostorne zamisli. Rat s Mlecima. Zadarski mir. Osamostaljivanje

Dubrovnika. Dinastiĉki zapleti u anţuvinskoj porodici – protudvorski

pokret. Grad i kraljevska vlast. Vlastelinski otpor kraljicama. Bosna –

pritisak prema Jadranu. Bitka kod Nikopolja. Krunidba Ladislava

Napuljskog. Sigismund i Bosna. Na pragu kasnog srednjovjekovlja.

Literatura:


2003., str. 214.-232., 321.-329.

VIII. Naslov: Ugarsko-hrvatski kraljevi: dinastije Luksemburgovci,

Habsburgovci, Korvini

Kratak opis: Gubitak Dalmacije. Sigismund – Prvi i Drugi mletaĉki rat.

Oligarhija vlastele. Prve turske provale. Uspon vlastele – Celjski knezovi.

Sukob oko baštine Nelipĉića. Kraj Sigismundova vladanja. Albert

Habsburgovac. Vladislav I. Bitka kod Varne. Ladislav V. Sukob izmeĊu

Hunyadija i Celjskih. Matijaš Korvin – dolazak na prijestolje. Pokušaj

centralizacije. Pad Bosne i Matijaš. Matijaš i Hrvatsko Kraljevstvo.

Literatura:


2003., str. 329.-357.

IX. Naslov: Slom srednjovjekovne drţave – Jagelovići

Kratak opis: Izbor kralja Vladislava II. Krbavski poraz. Jagelovići i

protuturski savez. Cambraiska liga. Ludovik II. Otpor Petra Berislavića. Ban

Ivan Karlović. Hrvatska i Habsburgovci. Bitka na Mohaĉkom polju. Cetinski

izbor.

Literatura:


2003., str. 357.-371.

X. Naslov: Izvan opsega Kraljevstva

Kratak opis: Istra, Dubrovnik, Duklja i Bosna.

Literatura:


2003., str. 115.-135., 232.-240., 371.-387.

XI. Naslov: Društvo i gospodarstvo u razvijenom srednjem vijeku

Kratak opis: Prostor i ljudi. Narodnosno ustrojstvo. Razvoj gospodarstva.

Društvene zajednice. Marginalizacija i iskljuĉivanje. Integracijski obzori.

Literatura:


2003., str. 259.-291.


Dalmacije i Slavonije, Pravni fakultet Zagreb, Zagreb, 1985., str. 73.-159.

XII. Naslov: Društvo i gospodarstvo u kasnom srednjem vijeku

Kratak opis: Politiĉko razdvajanje i razvoj društava. Demografske i

društvene promjene. Gospodarski razvoj. Društvena sukobljavanja. Hrvatsko

društvo i kultura.

Literatura:


2003., str. 387.-415.

XIII. Naslov: Crkveni i kulturni prostor Hrvata u srednjem vijeku

Kratak opis: Biskupije i redovi. Hrvati i kriţarski duh Zapada. Redovništvo

u hrvatskoj kulturi i prosvjeti. Crkva, školstvo i znanost u Hrvata u

razvijenom i kasnom srednjem vijeku. Inkvizicija. Duhovno ozraĉje

hrvatskog srednjovjekovlja.

Literatura:


2003., str. 240.-259., 415.-449.

XIV. Naslov: Kultura, znanost i umjetnost

Kratak opis: Tropismena i trojeziĉna knjiţevnost hrvatskoga

srednjovjekovlja. Arhitektonska, likovna, glazbena i obrtniĉka umjetnost.

Literatura:


2003., str. 291.-319., 449.-477., 486.-493.

XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu

Kratak opis: ----------

Literatura: -----------

Naziv kolegija Seminar iz Europske i svjetske

povijesti srednjega vijeka


Studijski program

Ciklus

Studij povijesti


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:


semestru

(p+v+s)

0+0+30

Status kolegija: izborni (B1) Preduvjeti: upisan 2.

semestar

Usporedni

uvjeti:

nema ih


odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Dijana Korać, doc.


E-mail adresa i broj telefona: [email protected]; 036/355-420

Asistent Goran Mijoĉević, v. asist.



Ciljevi kolegija Primarni cilj seminara je upoznati studente s osnovnim

srednjovjekovnim izvorima za europsku i svjetsku povijest u

razdoblju od velike seobe naroda do velikih zemljopisnih otkrića.

Uputiti studente u samostalan rad za izradu eseja uz korištenje

srednjovjekovnih izvora i adekvatne literature.

Ishodi učenja


kompetencije)

Nakon završenoga seminara studenti će poznavati osnovne

srednjovjekovne izvore za europsku i svjetsku povijest u razdoblju

od 5. do 15. stoljeća te biti osposobljeni samostalno analizirati i

kritiĉki prezentirati srednjovjekovne izvore i koristiti ih s ciljem

dopunjavanja steĉenih znanja.

Sadržaj


plana (ukratko)

Salvijanov opis krize rimskog društva uoĉi propasti Carstva. Mirno

prodiranje barbara u Rimsko Carstvo. Posljednji Rimljani na

Zapadu. Odnosi Gota i Rimljana. Španjolska pod Vizigotima. Italija

pod Ostrogotima. Kralj Vandala. Justinijanovo doba. Langobardi.

Islam prije zauzeća Meke. Muhamed. Osvajanje Meke. Galija pod

Merovinzima. Karlo Martel. Karlo Veliki. Opadanje Carstva.

Podvizi normanskih gusara. Normani koriste slabosti drţave

Zapadnih Franaka. Feudalno-vazalske kraljevske ustanove. Norme

feudalnog poretka. Seniorstvo i suverenitet. Od Justina II. do

porodice Komnena. Njemaĉka i Italija od Otona I. do Fridrika

Barbarosse. Boţji mir. Prvi Kapetovići i njihov uspon. Normanska

Engleska. Crkvena organizacija. Feudalizirana Crkva i

reformistiĉka struja. Kriţarski ratovi. Velika povelja sloboda. Pad

Konstantinopola 1204. godine. Crkvena osuda heretika. Fridrik II.

Luj IX. Sveti. Shvaćanja o primatu svjetovne i duhovne vlasti. Papa

Bonifacije VIII. Poĉetak ustanka Taborita. Socijalno-politiĉko

uĉenje Taborita. Stogodišnji rat. Pad Konstantinopola 1453. godine.

Način izvođenja

nastave


zadatci

(označiti masnim

tiskom)


nastava

ostalo

Napomene:

Nastava se izvodi u obliku seminara. Seminar tematski prati

predavanja, problematizira ih te omogućuje praktiĉan rad na

razumijevanju i interpretaciji razliĉitih izvora. TakoĊer, student koji

odabere seminar iz ovoga kolegija obvezan je tijekom semestra

napisati i usmeno izloţiti esej koji se radi na temelju izvora. Esej

sluţi kao predloţak za raspravu svim studentima. Studenti su

obvezni sudjelovati u diskusiji prilikom analize odabranih izvora na

seminaru.

Studentske obveze - PohaĊanje nastave

- Aktivno sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.

- Pisanje eseja na temelju izvora i njegovo izlaganje.


studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi


rad


kontinuirana





Aktivnost u nastavi 15 0,5 Max 40%

Esej (priprema i

izlaganje)

15 0,5 Max 50%


- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli poloţiti seminar trebaju tijekom nastave

nazoĉiti najmanje 50% seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu

dobiti potpis nositelja kolegija.

- Studenti koji izaberu seminar iz ovoga kolegija imaju obvezu napisati esej. Esej se odnosi na

pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pisan na temelju izvora i relevantne literature

(pisan na raĉunalu, Times New Roman, veliĉinom slova 12 s proredom 1,5).

- Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka.

- Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.


- Izvanredni studenti (koji odaberu seminar iz ovog kolegija), budući da nisu obvezni pohaĊati

seminare, duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej koji se vrednuje sa 100% ocjene.

UraĊen i obranjen esej uvjet je za pristupanje završnom ispitu.

- Da bi se poloţio seminar potrebno je tijekom nastave ostvariti minimalno 50% bodova,

stoga je i pohaĊanje seminara u konaĉnici vaţno u zbroju bodova.

- Za studente koji slušaju seminar iz ovoga kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:


Manje od 50% = nema pravo na potpis.

2% = od 51% do 60% nazoĉnosti na nastavi.












za kolegij.

Izrada eseja ocjenjuje se na sljedeći naĉin:





planu.


pogreške.









Obvezna literatura:


konzultacijama s profesorom. Analiza povijesnog izvora odreĊuje

se prema interesu studenta ili grupe studenata.

Dopunska literatura: - ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka,

Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 7.-19., 22.-35., 45.-65., 69.-73., 77.-

82., 101.-110., 140.-157., 168.-172., 191.-198., 217.-234., 253.-

255., 267.-269., 277.-280., 288.-289., 292.-294., 297.-309., 324.-

327.


kolegiju

Informacije o kolegiju:











Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno predavanje

Kratki opis: Izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj kolegija i koncepcija

predavanja.

Literatura:

- ŠUNJIĆ, M., Hrestomatija izvora za opštu istoriju srednjeg vijeka,

Svjetlost, Sarajevo, 1980.

II. Naslov: Europa u doba Velike seobe naroda – diskusija

Kratki opis: Salvijanov opis krize rimskog društva uoĉi propasti Carstva.

Mirno prodiranje barbara u Rimsko Carstvo. Posljednji Rimljani na Zapadu.

Odnosi Gota i Rimljana. Španjolska pod Vizigotima. Italija pod

Ostrogotima. Kralj Vandala.

Literatura:


Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 7.-14.

III. Naslov: Preinake i nova stanja u Europi nakon Velike seobe naroda –

diskusija

Kratki opis: Justinijanovo doba. Langobardi. Islam prije zauzeća Meke.

Muhamed. Osvajanje Meke.

Literatura:


Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 14.-19., 77.-82., 101.-103.

IV. Naslov: Franci - doba Merovinga i doba Karolinga – diskusija

Kratki opis: Galija pod Merovinzima. Karlo Martel. Karlo Veliki.

Literatura:


Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 22.-35., 45.-57.

V. Naslov: Imperium christianum u raspadanju – diskusija

Kratki opis: Opadanje Carstva. Podvizi normanskih gusara. Normani koriste

slabosti drţave Zapadnih Franaka.

Literatura:



VI. Naslov: Feudalizam – diskusija

Kratki opis: Feudalno-vazalske kraljevske ustanove. Norme feudalnog

poretka. Seniorstvo i suverenitet.

Literatura:



VII. Naslov: Mostovi preko tamnih vremena – diskusija

Kratki opis: Od Justina II. do porodice Komnena. Njemaĉka i Italija od

Otona I. do Fridrika Barbarosse.

Literatura:



VIII. Naslov: Oporavak Zapada – diskusija

Kratki opis: Boţji mir. Prvi Kapetovići i njihov uspon. Normanska

Engleska.

Literatura:



IX. Naslov: Prevlast Crkve na Zapadu – diskusija

Kratki opis: Crkvena organizacija. Feudalizirana Crkva i reformistiĉka

struja. Kriţarski ratovi.

Literatura:



X. Naslov: Uspon zapadnih monarhija - Engleska i Francuska – diskusija

Kratki opis: Velika povelja sloboda.

Literatura:



XI. Naslov: Borba Crkve za oĉuvanje prevlasti u društvu – diskusija

Kratki opis: Pad Konstantinopola 1204. godine. Crkvena osuda heretika.

Fridrik II.

Literatura:


Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 107., 194.-198., 267.-269.

XII. Naslov: Uspon svjetovnih institucija i novih društvenih grupa – diskusija

Kratki opis: Luj IX. Sveti. Shvaćanja o primatu svjetovne i duhovne vlasti.

Literatura:



XIII. Naslov: Širenje kršćanske Europe i gubitak prevlasti Crkve – diskusija

Kratki opis: Papa Bonifacije VIII. Poĉetak ustanka Taborita. Socijalno-

politiĉko uĉenje Taborita.

Literatura:



XIV. Naslov: Neuspjeh svjetovnog vodstva. Traţenje rješenja društvene krize -

diskusija.

Kratki opis: Stogodišnji rat. Pad Konstantinopola 1453. godine.

Literatura:


Svjetlost, Sarajevo, 1980., str., 108.-110., 292.-294.

XV. Naslov: Završno predavanje

Kratki opis: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu.

Literatura: ------------

Naziv kolegija Seminar iz Hrvatske povijesti srednjega

vijeka

Kod

kolegija

FFPVB209

Studijski program

Ciklus

Studij povijesti

Preddiplomski sveuĉilišni studij Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:


semestru

(p+v+s)

0+0+30


semestar

Usporedni

uvjeti:

nema ih


odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu







Ciljevi kolegija Upoznati studente s osnovnim srednjovjekovnim izvorima za

hrvatsku povijest od doseljenja Hrvata na podruĉja rimske

Dalmacije, Istre i Panonije, prvih kneţevina i kraljevina pa sve do

Mohaĉke bitke.

Ishodi učenja


kompetencije)

Nakon završenoga seminara studenti će poznavati osnovne

srednjovjekovne izvore za hrvatsku povijest u razdoblju od 7. do 16.

stoljeća te biti osposobljeni samostalno analizirati i kritiĉki

prezentirati srednjovjekovne izvore i koristiti ih s ciljem


Sadržaj


plana (ukratko)

Prva slavenska kolonizacija Istre. Vijesti o doseljenju Hrvata. Papa

Ivan IV. otkupljuje zarobljenike od Slavena u Dalmaciji i Istri.

Pokrštavanje Hrvata. Ustanak Ljudevita Posavskog. Trpimirova

darovnica. Trpimirov rat protiv „naroda grka“ i Bugara. Pismo pape

Ivana VIII. knezu Branimiru 879. godine. Pismo pape Ivana X.

kralju Tomislavu i nadbiskupu Ivanu 925. godine. Genealogija

hrvatskih vladara u 10. i 11. stoljeću. Papa Aleksandar II. potvrĊuje

neke zakljuĉke Splitskog crkvenog sabora (1063.). Kralj Zvonimir i

papa Grgur VII. Smrt kralja Zvonimira. Višeslavova krstionica.

Bašĉanska ploĉa. Nastajanje jednog pridvornog gospodarstva u 11.

stoljeću. Posljednji Trpimirovići. Vojni pohod Ladislava u Hrvatsku

(1091.). Posljednji hrvatski kralj. Koloman kao hrvatsko-

dalmatinski kralj. Mletaĉko-kriţarski zloĉin nad Zadrom 1202.

godine. Zlatna bula Andrije II. Tatari u Hrvatskoj (1241.-1242.).

Uspon Bribirskih knezova. Knezovi Babonići. OsloboĊenje

Dalmacije od mletaĉke vlasti. Gorjanska osveta (1386.). Krunidba

Ladislava Napuljskog u Zadru. Posljednji sukob Sigismunda i

Hrvoja (1413.). Ţivot na dvoru kralja Matijaša. Slabost posljednjih

Jagelovića. Bitka na Krbavskom polju (1493.). Banovanje Petra

Berislavića. Prilike u Hrvatskoj i Ugarskoj uoĉi Mohaĉke bitke.

Bitka na Mohaĉkom polju 1526. godine. Dubrovnik u 15. stoljeću.

Pad Bosne (1463.). Trgovaĉka društva u Trogiru u 13. stoljeću.

Poloţaj neslobodnog ĉovjeka u dalmatinskom gradu u drugoj

polovici 13. stoljeća. Opis "crne smrti" u Splitu (1348.). Dubrovnik

zabranjuje trgovinu robljem (1416.). Buna puĉana na Hvaru (1510.-

1514.). Osnutak Zagrebaĉke biskupije. Prolaz kriţara kroz Hrvatsku

za vrijeme Prvoga kriţarskog rata. Papa odobrava upotrebu

glagoljice 1248. godine. Pravila bratovštine sv. Franje na Krku

(1300.). Toma ArhiĊakon i njegovo djelo kao narativni izvor.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo

Napomene:

Nastava se izvodi u obliku seminara. Seminar tematski prati

predavanja, problematizira ih te omogućuje praktiĉan rad na

razumijevanju i interpretaciji razliĉitih izvora. TakoĊer, student koji

odabere seminar iz ovoga kolegija obvezan je tijekom semestra

napisati i usmeno izloţiti esej koji se radi na temelju izvora. Esej

sluţi kao predloţak za raspravu svim studentima. Studenti su

obvezni sudjelovati u diskusiji prilikom analize odabranih izvora na

seminaru.



- Pisanje eseja na temelju izvora i njegovo izlaganje.

Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi



kontinuirana

provjera

znanja

esej





Esej (priprema i

izlaganje)

15 0,5 Max 50%


- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli poloţiti seminar trebaju tijekom nastave

nazoĉiti najmanje 50% seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu

dobiti potpis nositelja kolegija.

- Studenti koji izaberu seminar iz ovoga kolegija, imaju obvezu napisati esej. Esej se odnosi

na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pisan na temelju izvora i relevantne literature

(pisan na raĉunalu, Times New Roman, veliĉinom slova 12 s proredom 1,5).

- Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka.

- Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.


- Izvanredni studenti (koji odaberu seminar iz ovog kolegija), budući da nisu obvezni pohaĊati

nastavu, duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej koji se vrednuje sa 100% ocjene.

- Da bi se poloţio seminar potrebno je tijekom nastave ostvariti minimalno 50% bodova,

stoga je i pohaĊanje seminara u konaĉnici vaţno u zbroju bodova.

Za studente koji slušaju seminar iz ovoga kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:















za kolegij.






planu.


pogreške.









Obvezna literatura: Literatura ovisi o temi referata koju student bira i odreĊuje se u

konzultacijama s profesorom. Analiza povijesnog izvora se odreĊuje

prema interesu studenta ili grupe studenata

Dopunska literatura: - KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska

knjiga, Zagreb, 1972., str. 1.-6., 13.-18., 20.-22., 27.-28., 30.-32.,

56., 58.-60., 68.-90., 107.-108., 116.-121., 135.-139., 147., 161.-

167., 171.-172., 175.-177., 209.-211., 229.-237., 251.-252., 259.-

261., 263.-264., 269.-270., 288.-291., 305.-309., 338.-340., 350.-

354., 358.-364., 368.-371., 381.-384.

- ARHIĐAKON, T., Historia Salonitana, Knjiţevni krug, Split,

2003., str. 329.-379.


kolegiju












Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA


Kratki opis: Uvod u sadrţaj kolegija i koncepcija predavanja.

Literatura:

- KLAIĆ, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Školska knjiga,

Zagreb, 1972.

II. Naslov: Etnogeneza Hrvata. Doseljavanje Hrvata – diskusija.

Kratki opis: Prva slavenska kolonizacija Istre. Vijesti o doseljenju Hrvata.

Literatura:


Zagreb, 1972., str. 1.-6.

III. Naslov: Pokrštavanje i kristijanizacija – diskusija

Kratki opis: Papa Ivan IV. otkupljuje zarobljenike od Slavena u Dalmaciji i

Istri. Pokrštavanje Hrvata.

Literatura:


Zagreb, 1972., str. 1., 13.-15.

IV. Naslov: Organizacija društva i drţave u ranom srednjem vijeku – diskusija

Kratki opis: Ustanak Ljudevita Posavskog. Trpimirova darovnica. Trpimirov

rat protiv „naroda grka“ i Bugara. Pismo pape Ivana VIII. knezu Branimiru

879. godine. Pismo pape Ivana X. kralju Tomislavu i nadbiskupu Ivanu 925.

godine. Genealogija hrvatskih vladara u 10. i 11. stoljeću. Papa Aleksandar

II. potvrĊuje neke zakljuĉke splitskog crkvenog sabora (1063.). Kralj

Zvonimir i papa Grgur VII. Smrt kralja Zvonimira.

Literatura:


Zagreb, 1972., str. 16.-18., 20.-22., 27.-28., 30.-32., 56., 58.-60., 68.-75.

V. Naslov: Razvoj kulture u doba narodnih vladara – diskusija

Kratki opis: Višeslavova krstionica. Bašĉanska ploĉa. Nastajanje jednog

pridvornog gospodarstva u 11. stoljeću.

Literatura:


Zagreb, 1972., str. 15., 75.-79., 86.

VI. Naslov: Dinastiĉki sukobi i kriza krajem 11. stoljeća. Arpadovići na

hrvatskom prijestolju – diskusija.

Kratki opis: Posljednji Trpimirovići. Vojni pohod Ladislava u Hrvatsku

(1091.). Posljednji hrvatski kralj. Koloman kao hrvatsko-dalmatinski kralj.

Mletaĉko-kriţarski zloĉin na Zadrom 1202. godine. Zlatna bula Andrije II.

Tatari u Hrvatskoj (1241.-1242.).

Literatura:


Zagreb, 1972., str. 80.-83., 85.-90., 107.-108., 116.-121., 135.-139.

VII. Naslov: Hrvatska za vrijeme Anţuvinaca – diskusija

Kratki opis: Uspon Bribirskih knezova. Knezovi Babonići. OsloboĊenje

Dalmacije od mletaĉke vlasti. Gorjanska osveta (1386.). Krunidba Ladislava

Napuljskog u Zadru.

Literatura:


Zagreb, 1972., str. 165.-167., 171.-172., 229.-237., 251.-252., 259.-261.

VIII. Naslov: Ugarsko-hrvatski kraljevi: dinastije Luksemburgovci,

Habsburgovci, Korvini – diskusija

Kratki opis: Posljednji sukob Sigismunda i Hrvoja (1413.). Ţivot na dvoru

kralja Matijaša.

Literatura:


Zagreb, 1972., str. 269.-270., 338.-340.

IX. Naslov: Slom srednjovjekovne drţave – Jagelovići – diskusija

Kratki opis: Slabost posljednjih Jagelovića. Bitka na Krbavskom polju

(1493.). Banovanje Petra Berislavića. Prilike u Hrvatskoj i Ugarskoj uoĉi

Mohaĉke bitke. Bitka na Mohaĉkom polju 1526. godine.

Literatura:


Zagreb, 1972., str. 350.-354., 358.-364., 370.-371., 381.-384.

X. Naslov: Izvan opsega Kraljevstva – diskusija

Kratki opis: Dubrovnik u 15. stoljeću. Pad Bosne (1463.).

Literatura:


Zagreb, 1972., str. 288.-291., 305.-309.

XI. Naslov: Društvo i gospodarstvo u razvijenom srednjem vijeku – diskusija

Kratki opis: Trgovaĉka društva u Trogiru u 13. stoljeću. Poloţaj

neslobodnog ĉovjeka u dalmatinskom gradu u drugoj polovici 13. stoljeća.

Literatura:


Zagreb, 1972., str. 161.-163., 163.-165.

XII. Naslov: Društvo i gospodarstvo u kasnom srednjem vijeku – diskusija

Kratki opis: Opis „crna smrti“ u Splitu (1348.). Dubrovnik zabranjuje

trgovinu robljem (1416.). Buna puĉana na Hvaru (1510.-1514.).

Literatura:


Zagreb, 1972., str. 209.-211., 263.-264., 368.-369.

XIII. Naslov: Crkveni i kulturni prostor Hrvata u srednjem vijeku – diskusija

Kratki opis: Osnutak Zagrebaĉke biskupije. Prolaz kriţara kroz Hrvatsku za

vrijeme Prvoga kriţarskog rata. Papa odobrava upotrebu glagoljice 1248.

godine. Pravila bratovštine sv. Franje na Krku (1300.).

Literatura:


Zagreb, 1972., str. 83.-85., 147., 175.-177.

XIV. Naslov: Kultura, znanost i umjetnost – diskusija

Kratki opis: Toma ArhiĊakon i njegovo djelo kao narativni izvor.

Literatura:

- ARHIĐAKON, T., Historia Salonitana, Knjiţevni krug, Split, 2003., str.

329.-379.


Kratki opis: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu.


Naziv kolegija Socijalizam - demokracija ili

represija u BiH 1945.-1990.


Studijski program

Ciklus

Studij povijesti


Godina

Studija

I.

ECTS vrijednost

boda


semestru

(p+v+s)

30+0+0

Status kolegija izborni

(B2)/(C)

Preduvjeti nema ih Usporedni

uvjeti

nema ih

Pristup kolegiju studenti Povijesti (izborni B2), studenti

ostalih studija Filozofskoga fakulteta

(izborni C)

Vrijeme

odrţavanja

nastave

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Ivica Luĉić, izv. prof.

Kontakt sati/konzultacije prema dogovoru


Ciljevi kolegija

Upoznati studente s postavkama komunistiĉke ideologije i

socijalistiĉkog sustava u Bosni i Hercegovini kao sastavnici

jugoslavenske federacije te razmjerima represije komunistiĉkog

totalitarnog sustava, ali i s elementima socijalne politike i

modernizacije, što će im omogućiti prepoznavanje i uoĉavanje

uzroka propasti socijalistiĉkog sustava i uzroka meĊunacionalnih

sukoba i rata na podruĉju BiH.

Ishodi učenja


kompetencije)

Nakon poloţenog ispita studenti će znati najvaţnije postavke

komunistiĉke ideologije i socijalistiĉkog sustava koji se nametnuo

Bosni i Hercegovini i njome upravljao više od 45 godina.

Studenti će razumjeti društvene procese koji su uvjetovali nastanak i

razvoje SR BiH kao jedne od šest jugoslavenskih federalnih

jedinica.

Studenti će biti upoznati s razmjerima represije jednopartijskog

totalitarnog sustava, ali i s elementima socijalne politike te

procesima modernizacije.

Studenti će biti u stanju shvatiti razloge kraha socijalistiĉkog sustava

i uzroke meĊunacionalnih sukoba i rata.

Studenti će biti osposobljeni samostalno promišljati vaţne procese i

dogaĊaje iz novije povijesti BiH.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Uvid u komunistiĉku ideologiju. Glavne karakteristike komunistiĉke

vlasti. Naĉin uspostave komunistiĉke vlasti po završetku rata. Odnos

KPJ prema Katoliĉkoj crkvi. Unutarnji neprijatelj. Vanjski

neprijatelj. Politiĉka emigracija. Suputnici partije ili „korisni idioti“.

Kriza i raspad sustava.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja vjeţbe Seminar samostalni

zadatci


Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o

izloţenim temama.


Praćenje i pohađanje aktivnosti u seminarski rad praktiĉni rad


(označiti masnim

tiskom)

nastave nastavi


kontinuirana

provjera znanja

esej




aktivnosti u nastavi

30 1 Max 30%

Završni ispit (usmeni) 30 1 Max 70%





- Samostalni zadatci i aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.

- Završni ispit (usmeni) je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.



Nazoĉnost nastavi manje od 50% odraĊenih zadataka = 0% ocjene

Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% = do 5% ocjene

Nazoĉnost nastavi od 51% do 70% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 10% ocjene





Završni se ispit (usmeni) ocjenjuje na sljedeći naĉin:


- od 51% do 60% = do 14% ocjene

- od 61% do 70% = do 28% ocjene

- od 71% do 80% = do 42% ocjene

- od 81% do 90% = do 56% ocjene

- od 91% do 100% = do 70% ocjene


A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- LUĈIĆ, I., „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“,

Status, (2010), br. 14, str. 107.-136.

- LUĈIĆ, I., „Hrvatska protukomunistiĉka gerila u Bosni i

Hercegovini od 1945. do 1951.“, Časopis za suvremenu povijest,

(2010), br. 3, str. 631.-670.

- LUĈIĆ, I., „Jesen komunizma i Jugoslavije – Bosna i Hercegovina

u zadnjem desetljeću komunistiĉke Jugoslavije (1980.-1990.) s

posebnim osvrtom na Hercegovinu“, u: LUĈIĆ I. (ur.), Hum i

Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb,

2011.,

- LUĈIĆ, I., „Komunistiĉki progoni Katoliĉke crkve u Bosni i

Hercegovini 1945.-1990.“, u: JOLIĆ, R., MIOĈ, G., VUKADIN, M.

(ur.), Fra Ferdo Vlašić-vizionar i patnik: spomenica u povodu

desete obljetnice smrti: (1995.-2005.), Naša ognjišta, Tomislavgrad,

2005., str. 53.-80.

Dopunska literatura: - ARENDT, H., Totalitarizam, Politiĉka kultura, Zagreb, 1996.

- LEFORT, C., Prijepor o komunizmu, Politiĉka kultura, Zagreb,

2000.

- MILOSZ, C., Zasuţnjeni um, Nova stvarnost, Zagreb, 1998.

- RADELIĆ, Z., Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., Školska knjiga,

Zagreb, 2006.


kolegiju


Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama

studenata prema kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su

dostupne i na mreţnoj stranici Fakulteta.



konzultacija, a kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i





Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA


Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.

Literatura:

Sva navedena.

II. Naslov: Uvid u komunistiĉku ideologiju

Kratki opis: Uvid u ideologiju i ciljeve KPJ omogućava razumijevanje

njezinih postupaka.

Literatura:

- MILOSZ, C., Zasuţnjeni um, Nova stvarnost, Zagreb, 1998.

- LEFORT, C., Prijepor o komunizmu, Politiĉka kultura, Zagreb, 2000.

- ARENDT, H., Totalitarizam, Politiĉka kultura, Zagreb, 1996.

III. Naslov: Glavne karakteristike komunistiĉke vlasti

Kratki opis: Razlozi konstituiranja BiH na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-

a u studenom 1943. Politiĉka i ustavna naĉela na kojima je BiH (SFRJ)

konstituirana i na kojima je funkcionirala.

Literatura:

- LUĈIĆ, I., „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, Status,

(2010), br. 14, str. 107.-136.

IV.

Naslov: Naĉin uspostave komunistiĉke vlasti po završetku rata

Kratki opis: KPJ se ţestoko obraĉunala s poraţenim vojskama te svojim

stvarnim i potencijalnim politiĉkim protivnicima. Ubijanje zarobljenika,

uhićenja, zabrana politiĉkih stranaka, oporbenog tiska, oduzimanje imovine i

sl. bili su naĉin vladanja KPJ u poraću.

Literatura:

- LUĈIĆ, I., „Hrvatska protukomunistiĉka gerila u Bosni i Hercegovini od

1945. do 1951.“, Časopis za suvremenu povijest, (2010), br. 3, str. 631.-670.

V. Naslov: Odnos KPJ prema Katoliĉkoj crkvi

Kratki opis: Katoliĉka crkva bila je najjaĉi ideološki protivnik KPJ s centrom

izvan zemlje koji nije bio pod kontrolom. Partija se neposredno nakon rata

ţestoko okomila na Crkvu, mnogi svećenici su ubijeni, imovina uništena ili

oduzeta. Kasnije se odnos mijenjao ovisno o domaćim i vanjskim politiĉkim

prilikama.

Literatura:

- LUĈIĆ, I., „Komunistiĉki progoni Katoliĉke crkve u Bosni i Hercegovini

1945.-1990.“, u: JOLIĆ, R., MIOĈ, G., VUKADIN, M. (ur.), Fra Ferdo

Vlašić-vizionar i patnik: spomenica u povodu desete obljetnice smrti: (1995.-

2005.), Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2005., str. 53.-80.


(2010), br. 14, str. 107.-136.

VI. Naslov: Unutarnji neprijatelj

Kratki opis: KPJ je stalno pozivala svoje ĉlanstvo na budnost, posebno se

pazilo na unutarnjeg neprijatelja.

Literatura:


(2010), br. 14, str. 107.-136.

- bilješke s predavanja

VII. Naslov: Vanjski neprijatelj

Kratki opis: Uz unutarnjeg, opasan je bio i vanjski neprijatelj. Oni su obiĉno,

po shvaćanju KPJ, bili u „sprezi“.

Literatura: Bilješke s predavanja

VIII. Naslov: Politiĉka emigracija

Kratki opis: Treći „neprijatelj“ KPJ, koji je bio „u sprezi“ s dva već

navedena bila je politiĉka „neprijateljska“ emigracija.


IX. Naslov: Suputnici partije ili „korisni idioti“

Kratki opis: Prema obrascu preuzetom iz vremena prve socijalistiĉke

revolucije, stvaranjem „Narodne fronte“ u vrijeme prvih izbora, pa sve do

raspada sustava, KPJ je traţila naĉina kako se infiltrirati meĊu one koji ne

prihvaćaju njezinu politiku i kako stvoriti privid općeg prihvaćanja. Za to su

koristili nepartijce koje su još od Lenjina nazivali „korisnim idiotima“.


X. Naslov: Kriza i raspad sustava

Kratki opis: Neodrţivost gospodarskog sustava dovela je i do sloma

socijalistiĉkog politiĉkog sustava krajem osamdesetih godina XX. stoljeća.

Literatura:


(2010), br. 14, str. 107.-136.


XI. Naslov: Usmeno izlaganje eseja

Kratki opis: Studenti izlaţu svoje eseje i zajedniĉki diskutiramo na izloţenu

temu.

Literatura: Definirana izborom teme

XII. Naslov: Usmeno izlaganje eseja

Kratki opis: Studenti izlaţu svoje eseje i diskutira se na izloţenu temu.

Literatura: Definirana izborom teme.

XIII. Naslov: Usmeno izlaganje eseja


Literatura: Definirana izborom teme.

XIV. Naslov: Usmeno izlaganje eseja


Literatura: Definirana izborom teme

XV. Naslov: Zakljuĉni osvrti na predavanja

Kratki opis: Ponavljanje najvaţnijih segmenata izloţenog gradiva.

Literatura: Sva navedena

Naziv kolegija Antička mitologija Kod kolegija FFLAB210

Studijski program

Ciklus

Studij latinskog jezika i rimske

knjiţevnosti/Studij povijesti


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:


semestru

(p+v+s)

30+0+0

Status kolegija: izborni (B2) Preduvjeti: - Usporedni

uvjeti:

-

Pristup kolegiju: Studenti preddiplomskog studija

Filozofskoga fakulteta

Vrijeme

odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu




Ciljevi kolegija:

Poznavanje osnovnih pojmova antiĉke mitologije temeljene na

klasiĉnim epovima i drugim izvorima.

Ishodi učenja


kompetencije):

Student će moći:

- prepoznati i definirati temeljne pojmove antiĉke mitologije,

- objasniti simboliku mitoloških pojmova u svjetskoj knjiţevnosti i

kulturi,

- pratiti kronologiju mitoloških antiĉkih epova (Ilijada, Odiseja,

Eneida),

- razvijati svoju opću kulturu.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Olimpijski bogovi. Kratki mitovi i pripovijesti. Priĉa o Heraklu.

Argonauti. Tezej. Edip. Ciklus antiĉkih epova: Ilijada, Odiseja,

Eneida.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo

Napomene: Kolegij je prilagoĊen studentima svih smjerova

preddiplomskog studija Filozofskog fakulteta te je osmišljen na

naĉin da bude pregledan, općenit i komplementaran studijskim

grupama studenata koji upišu kolegij.


- Pisati test.


studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi


rad


kontinuirana

provjera znanja

esej



Angaţiranosti tijekom

nastave

30 1 Max 10%

Samostalni zadatci i

aktivnost na nastavi

15 0.5 Max 20%




znanja

15 0.5 Max 70%

Završni pismeni ispit 15* 0.5* Max 70%*


* Student moţe pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na završnom

pismenom ispitu.

Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi potiĉe se pravovremenim iznošenjem kalendara

nastave. Time se studenti mogu unaprijed pripremiti za predavanja i kvalitetno sudjelovati u

raspravama.

Završni pismeni ispit osmišljen je na naĉin da student kratkim odgovorom definira ime ili

pojam iz mitologije, locirajući ga u odreĊenu mitološku priĉu, mitološki ciklus ili mitološki

ep, ĉim se razvija i obogaćuje njegova opća kultura.








Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedeći naĉin:

manje od 50% uraĊenih zadataka = 0% ocjene














A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, Sv. I (Manje

priĉe), biblioteka „Lektira i popularni klasici“, knj. 24, Jutarnji list,

Globus media, Zagreb, 2005. (str. 115.-285.)

- SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, Sv. II, biblioteka

„Lektira i popularni klasici“, knj. 25, Jutarnji list, Zagreb, Globus

media, 2005. (str. 283.-399.)

Dopunska literatura: - Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)

- ZAMAROVSKI, V., Junaci antičkih epova – leksikon grčke i

rimske mitologije, ŠK, Zagreb, 1973.

- GRAVES, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.

Dodatne informacije o Redovito pohaĊanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na

kolegiju vjeţbama, studiranje zadane literature te polaganje ispita.

PohaĊanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih

nije potrebno opravdati.


Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Grĉki i rimski bogovi

Kratki opis: Rodoslovlje, podjela i karakteristike grĉkih i rimskih bogova.

Literatura: Schwab:

- SCHWAB, G., Najljepše priče klasične starine, knj. 24, Globus media,

Zagreb, 2004.

- GREWS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.

II. Naslov: Priĉa o Heraklu, 1. dio

Kratki opis: 1.-6.: Heraklovo roĊenje i odgoj. Boj s Gigantima. Heraklov

zadatak.

Literatura:


Zagreb, 2004.


III. Naslov: Priĉa o Heraklu, 2. dio

Kratki opis: 7.-12.: Heraklov zadatak. Kraljica Omfala. Dejanira. Nes.

Heraklova smrt.

Literatura:


Zagreb, 2004.


IV. Naslov: Priĉa o Argonautima, 1. dio

Kratki opis: Jazon i Pelija. Povod i poĉetak pohoda. Doţivljaji Argonauta na

putovanju.

Literatura:


Zagreb, 2004.


V. Naslov: Priĉa o Argonautima, 2. dio

Kratki opis: Jazon kod Ejeta. Medejina pomoć. Zlatno runo. Potjera za

Jazonom. Jazonova smrt.

Literatura:


Zagreb, 2004.


VI. Naslov: Priĉa o Tezeju, 1. dio

Kratki opis: Tezejevo roĊenje i mladost. Potraga za ocem. Doţivljaji na

putovanju.

Literatura:


Zagreb, 2004.


VII. Naslov: Priĉa o Tezeju, 2. dio

Kratki opis: Tezej kao kralj. Tezej i Fedra. Otmica ţena. Tezejeva smrt.,

Literatura:


Zagreb, 2004.


VIII. Naslov: Priĉa o Edipu, 1. dio

Kratki opis: Edipova mladost. Proroĉanstvo. Edip kao kralj Tebe.

Progonstvo i smrt.

Literatura:


Zagreb, 2004.


IX. Naslov: Sedmorica protiv Tebe

Kratki opis: Polinik i Eteoklo. Dvoboj braće. Kreontova odluka. Antigona.

Epigoni.

Literatura:


Zagreb, 2004.


X. Naslov: Ilijada, 1. dio

Kratki opis: Otmica Helene. Grci pod Trojom. Srdţba Ahilejeva. Smrt

Patroklova i Hektorova.

Literatura:


Zagreb, 2005.


XI. Naslov: Ilijada, 2. dio

Kratki opis: Prijam kod Ahileja. Smrt Ahilejeva. Smrt Parisova. Drveni

konj. Pad Troje.

Literatura:


Zagreb, 2005.


XII. Naslov: Odiseja, 1. dio

Kratki opis: Telemah u potrazi za ocem. Odisej kod Feaĉana. Pripovijedanje

doţivljaja.

Literatura:


Zagreb, 2005.


XIII. Naslov: Odiseja, 2. dio

Kratki opis: Odisej na Itaci. Odisejeva osveta. Pobjeda protiv prosaca.

Penelopa.

Literatura:


Zagreb, 2005.


XIV. Naslov: Eneida, 1. dio

Kratki opis: Enejina lutanja za domovinom. Smrt Anhizova. Didonina ljubav

i smrt.

Literatura:


Zagreb, 2005.


XV. Naslov: Eneida, 2. dio

Kratki opis: Eneja u Italiji. Kralj Latin i Lavinija. Rat s Turnom. Turnova

smrt.

Literatura:


Zagreb, 2005.


Naziv kolegija Engleski jezik 2


Studijski program

Ciklus

Zajedniĉki kolegij


Godina

studija

1.

ECTS vrijednost

boda:


semestru

(p+v+s)

15+0+15

Status kolegija: izborni (D) Preduvjeti: poloţen

kolegij

Engleski

jezik 1

Usporedni

uvjeti:

Pristup kolegiju: studenti I. godine nastavniĉkih studija

koji ne studiraju Engleski jezik i

knjiţevnost

Vrijeme

odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ivona Šetka Ĉilić, doc.



Ciljevi kolegija:

Ciljevi navedenog kolegija su:

- osposobiti studente za samostalno praćenje i razumijevanje pisanog i

govornog engleskog jezika,

- pouĉiti studente pravilnom korištenju gramatiĉkih konstrukcija

engleskog jezika,

- potaknuti studente na samostalno istraţivanje i obogaćivanje vlastitog

rjeĉnika ĉitanjem i prevoĊenjem razliĉitih vrsta tekstova na engleskom i

hrvatskom jeziku vezanim za struku.

Ishodi učenja


kompetencije):

Nakon odslušanog kolegija, studenti će moći/znati:

- prepoznati i pravilno koristiti odreĊene gramatiĉke konstrukcije

engleskog jezika,

- samostalno ĉitati i prevoditi razliĉite struĉne tekstove na engleskom

jeziku,

- pisati razne vrste pismenih zadataka (poslovna i privatna pisma,

zamolba, zahtjev, prijava na natjeĉaj, prijava na posao, itd),

- obogatiti vlastiti rjeĉnik ĉitanjem i prevoĊenjem razliĉitih vrsta

tekstova.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Gramatiĉke vjeţbe u kombinaciji s vjeţbama ĉitanja i prevoĊenja

tekstova izvan struke kao i struĉnih tekstova. Predavanja se kombiniraju

s komunikativnim pristupom u nastavi - potrebno je aktivno

sudjelovanje u raspravama i grupnom radu. Korištenje audio/video/web-

materijala.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo

Napomene:



- Pisati kolokvije .


- Pisati test.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi



kontinuirana

provjera

znanja

esej


OBVEZE

STUDENTA


Angaţiranost u

nastavi, aktivnost i

priprema za

predavanja

30 1 20%

Kolokviji (2) ili

završni pismeni ispit

30 1 80%



Studenti prikupljaju bodove tijekom nastave putem kratkih provjera i sudjelovanjem u

nastavi. Za ovu komponentu studenti će dobiti postotak (0-20%) proporcionalno zbroju

osvojenih bodova.

Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin (svaki kolokvij nosi 40% ukupne ocjene)







Završni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin








A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate,

Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (Units 8-

14)

- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate,

Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (Units 8-14)

Dopunska

literatura:

Dodatne informacije

o kolegiju

PohaĊanje nastave:

Studenti moraju pohaĊati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom

procesu. Toleriraju se 3 izostanka.

Studenti se upućuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.


Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Passive voice; form and use; active to passive vs. passive to active.

Kratki opis: Pasiv, oblik, tvorba; aktiv – pasiv, pasiv – aktiv.

Literatura:

- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's

book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 85.-90.

- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook,


II. Naslov: Indirect vs. direct speech without sequence of tenses; text: How

English was brought to the American continent.

Kratki opis: Upravni – neupravni govor bez slaganja vremena, prijevod

teksta.

Literatura:





III. Naslov: Indirect speech with sequence of tenses; text: Young people and

politics.

Kratki opis: Neupravni govor sa slaganjem vremena, prijevod teksta.

Literatura:





IV. Naslov: Indirect questions; text: Political parties.

Kratki opis: Neupravna pitanja, prijevod teksta.

Literatura:





V. Naslov: Subjunctive: Past vs. Past perfect subjunctive; text: Elections

Kratki opis: Konjunktiv: konjunktiv perfekta – konjunktiv pluskvamperfekta,

prijevod teksta.

Literatura:





VI. Naslov: Participles: Present participle vs. Gerund.

Kratki opis: Particip: particip prezenta – gerund.

Literatura:





VII. Naslov: Participles: Past participle; text: Government.

Kratki opis: Participi: Particip perfekta, prijevod teksta.

Literatura:




Pearson Education Limited, Harlow, 2007.,str. 121.-125.

VIII. Naslov: Making questions with question words (WH-words); text:

Parliament.

Kratki opis: Postavljanje pitanja sa WH-rijeĉima, prijevod teksta.

Literatura:





IX. Naslov: Prvi kolokvij.

Kratki opis:

Literatura:


book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007.



X. Naslov: Revision of passive voice and indirect speech.

Kratki opis: Ponavljanje pasiva i neupravnog govora.

Literatura:




Pearson Education Limited, Harlow, 2007., 85.-130.

XI. Naslov: Plural form of nouns, irregular plurals, sg only nouns, pl only nouns,

collective nouns.

Kratki opis: Mnoţina imenica, nepravilna mnoţina imenica, imenice samo u

jednini, imenice samo u mnoţini, zbirne imenice.

Literatura:





XII. Naslov: Adjectives vs. Adverbs, text: American presidents.

Kratki opis: Pridjevi – prilozi, prijevod teksta.

Literatura:





XIII. Naslov: Possessive adjective vs. Possessive pronouns, Possessive form of

nouns ('s,', of + noun), text: Henry VIII.

Kratki opis: Posvojni pridjevi – posvojne zamjenice, posvojnost imenica,

prijevod teksta.

Literatura:





XIV. Naslov: Causative ''have/get'', text: Australia.

Kratki opis: Uzroĉni oblik gl. have/get, prijevod teksta

Literatura:





XV. Naslov: Revision of Subjunctive, making questions, causative ''have/get''.

Kratki opis: Ponavljanje konjunktiva, postavljanje pitanja, uzroĉni oblik gl.

have/get.

Literatura:





Naziv kolegija Njemački jezik 2


Studijski program

Ciklus

Zajedniĉki kolegij


Godina

Studija

1.

ECTS vrijednost

boda:

2

Semestar

2. Broj sati po

semestru

(p+v+s)

0+30+0

Status kolegija: izborni (D) Preduvjeti:

student ima

predznanje

njemaĉkog

jezika na

razini

A1/A2

ZEROJ-a i

poloţen

kolegij

Njemački

jezik 1

Usporedni

uvjeti: nema

Pristup kolegiju:

studenti I. godine koji imaju predznanje

njemaĉkog jezika, a ne studiraju Njemaĉki

jezik

Vrijeme

odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Senka Marinĉić, izv. prof.



Asistent Magdalena Ramljak, v.asist.



Ciljevi kolegija:

Cilj kolegija je produbljivanje znanja steĉenog u dosadašnjem

obrazovanju s naglaskom na sve ĉetiri jeziĉne vještine: ĉitanje,

pisanje, priĉanje i slušanje. Studenti se osposobljavaju za

razumijevanje i interpretaciju kraćih autentiĉnih tekstova.

Upoznavanje s osnovnim kulturološkim znaĉajkama zemalja u

kojima se govori njemaĉki jezik. Osposobljavanje studenata za

samostalnu komunikaciju na razini B1 Zajedniĉkog europskog

referentnog okvira za jezike.

Ishodi učenja


kompetencije):

Razvijanje komunikacijske kompetencije na razini B1 prema

Zajedniĉkom europskom referentnom okviru za jezike kako bi se

studenti mogli sporazumjeti u svakodnevnim situacijama u

zemljama njemaĉkog govornog podruĉja, kako bi mogli razumjeti i

razmijeniti informacije o poznatim i uobiĉajenim stvarima.

Spoznaje o naĉinu ţivota i kulturnim prilikama u zemljama

njemaĉkog govornog podruĉja.

Studenti će biti osposobljeni za samostalnu komunikaciju te će moći

prezentirati odabranu temu i moći obrazloţiti svoje mišljenje,

navesti prednosti i nedostatke nekog problema.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Globalno i detaljno razumijevanje autentiĉnih tekstova.

Razumijevanje radijskih emisija, telefonskih razgovora i poruka na

govornoj pošti. Pisanje referata na zadanu temu. Obrazlaganje svoga

mišljenja. Sudjelovanje u raspravama i diskusijama. Prezentiranje



zadanih tema. Dogovaranje sastanaka i termina – usmeno i mailom.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


Studentske obveze

Sudjelovanje u nastavi, koje ukljuĉuje prisutnost, aktivnost, zadaće i

izradu domaćih uradaka, ĉini 10% cjelokupnog ispita.

Uspjeh se u svim segmentima izraţava postotcima.

Student ne moţe dobiti potpis nastavnika ukoliko ne izvrši jednu od

navedenih obveza, a time gubi pravo pristupanja završnom ispitu.

Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi seminarski rad praktiĉni rad


kontinuirana

provjera

znanja

esej



Sudjelovanje na nastavi 30 1 10%



znanja

15 0,5 40%

Završni pismeni ispit 15* 0,5* Max 40%*

Završni usmeni ispit 15 0,5 Min 50%


Da bi se pristupilo završnom ispitu, studenti su duţni prethodno (tijekom nastave) ostvariti

minimalan broj bodova (ukupno 20%). Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. U konaĉnu

ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završnog ispita, angaţiranosti tijekom nastave.

*U ovom primjeru kolokviji su alternativa završnom pismenom ispitu, tako da u zbroj

raĉunamo ili kolokvije ili završni pismeni ispit, a ne oboje.















Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin








A = 90 − 100% 5 (izvrstan)

B = 80 − 89,9% 4 (vrlo dobar)

C = 70 − 79,9% 3 (dobar)

D = 60 − 69,9% 2 (dovoljan)

E = 50 − 59,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber Verlag,

Ismaning, 2010.


Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning, 2003.

(odabrani tekstovi)

Dopunska literatura: - DREYER, H., SCHMITT, R., Lehr-und Übungsbuch der

deutschen Grammatik, Hueber Verlag, München, 2007.

- KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und Übungen,

Iudicium Verlag, München, 2003. (odabrani tekstovi).

- Struĉni materijali i aktualni tekstovi iz njemaĉkih tiskovina i s

interneta.

- JAKIĆ, B., HURM, A., Hrvatsko-njemački rječnik, Školska

knjiga, Zagreb.

- JAKIĆ, B., HURM, A., Njemačko-hrvatski rječnik, Školska knjiga,

Zagreb.


kolegiju


Broj nastavne

cjeline TEME I LITERATURA

I.

Naslov: Upoznavanje s programom kolegija

Kratki opis:

Upoznavanje s programom kolegija. UtvrĊivanje studentskih

obveza u okviru kolegija. Uspostavljanje kontakta,

izraţavanje mišljenja i iskustava na njemaĉkom jeziku.

Ponavljanje osnova njemaĉke gramatike.

Literatura: - GAIDOSCH, U., MÜLLER, C., Zur Orientierung, Hueber


II.

Naslov: Razumijevanje ĉitanja. Aktualni autentiĉni tekstovi.

Kratki opis: Analiza teksta i razgovor u skupinama.



III.

Naslov: Razumijevanje ĉitanja. Globalno i detaljno razumijevanje

tekstova.

Kratki opis: Analiza autentiĉnih tekstova.

Literatura:


Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning,

2003. (odabrani tekstovi)

IV.

Naslov: Razumijevanje slušanja

Kratki opis: Svakodnevni tekstovi i analiza razumijevanja slušanja.

Literatura: - KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und


tekstovi).

V.

Naslov: Razumijevanje slušanja

Kratki opis:

Slušanje telefonskih razgovora, poruka na govornim poštama;

slušanje radijskih emisija i globalno razumijevanje navedenih

tekstova.

Literatura:




VI.

Naslov: Kolokvij

Kratki opis: Provjera razumjevanja ĉitanja i slušanja.



VII.

Naslov: Pismena komunikacija

Kratki opis: Vrste pismene komunikacije.

Literatura:




VIII.

Naslov: Komunikacija putem E-maila

Kratki opis: Pisanje mailova. Opisivanje dogaĊanja iz prošlosti.

Dogovaranje termina mailom.

Literatura:




IX.

Naslov: Isprika putem maila.

Kratki opis: Pravila pisanja isprike putem maila.

Literatura:




X.

Naslov: Pisanje referata na zadanu temu

Kratki opis: Tehnike i pravila opisivanja nekog dogaĊaja, referata na

zadanu temu. Obrazlaganje svog mišljenja.

Literatura:

- KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und


tekstovi).

XI.

Naslov: Kolokvij

Kratki opis: Pisanje maila na zadane teme.

Literatura:

- KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und


tekstovi).

XII.

Naslov: Prezentacija i prezentiranje

Kratki opis: Pravila prezentiranja neke teme.

Literatura:




XIII.

Naslov: Prezentacija i prezentiranje

Kratki opis: Reagiranje na pitanja i komentare nakon prezentiranja.

Literatura:




XIV.

Naslov: Usmeno dogovaranje termina i sastanaka

Kratki opis: Pravila usmenog komuniciranja i dogovaranja termina i

sastanaka.

Literatura:




XV.

Naslov: Ponavljanje i priprema za pismeni i usmeni ispit

Kratki opis: Ponavljanje usvojenih znanja i vještina. Predispit.



Naziv kolegija EUROPSKE REGIJE I POVIJEST BIH U

SREDNJEM VIJEKU

Kod

kolegija

FFP-506

Studijski program

Ciklus

Bolonjski I. stupanj (preddiplomski)

Godina

studija

II.

ECTS vrijednost

boda

4 Semestar zimski Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (2) +S (1) = 45

(3 tjedno)

Status kolegija obvezni Preduvjeti: upisan 3.

semestar

Usporedni uvjeti: nema ih

Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme odrţavanja

nastave

prema rasporedu


Kontakt sati/konzultacije utorkom i srijedom u 11 sati


Asistent Goran Mijoĉević, viši asistent

Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 12 i ĉetvrtkom u 11,15 sati.


Ciljevi kolegija Cilj je kolegija upoznati studente s društvenim, politiĉkim, gospodarskim i

vjerskim zbivanjima u srednjovjekovnim oblastima na podruĉju današnje BiH te

njihove veze i odnose s drugim narodima i drţavama u široj regiji s ciljem da

studenti postignu razinu koja će im omogućiti da budu u stanju prepoznati,

argumentirano opisati i kritiĉki protumaĉiti najvaţnija pitanja, pojmove i procese

iz srednjovjekovne bosansko-humske povijesti u navedenom razdoblju, kao i

osposobljavanje studenata za sluţenje relevantnom literaturom i izvornom

graĊom.

Ishodi učenja


kompetencije)

- Stjecanje osnovnih znanja kao i razumijevanje osnovnih pojmova iz

srednjovjekovne povijesti Bosne i Huma.

- Upoznavanje studenata s relevantnom literaturom i izvorima kao i

osposobljavanje studenata za njihovo samostalno sluţenje u cilju dopunjavanja

steĉenih znanja.

- Sposobnost interpretiranja odreĊenih povijesnih procesa.

Sadržaj


plana (ukratko)

Kratki pregled povijesti od seobe naroda do kraja 11. stoljeća. Izvori i

historiografija za srednjovjekovnu povijest Bosne i Huma. Srednjovjekovne

oblasti na prostoru današnje Bosne i Hercegovine; teritorij i granice, teritorijalno

širenje; vladavina bosanskih banova i kraljeva, zbivanja u Humskoj zemlji;

gospodarstvo; trgovaĉke veze s Dubrovnikom; bosansko-humska vlastela;

vjerske prilike; djelovanje tri Crkve; prodiranje Osmanlija; pad Bosne i

Hercegove zemlje; općenito vjerska, društvena, gospodarska i kulturna zbivanja

na ovim prostorima te njihov odnos sa susjednim zemljama i narodima u široj

regiji.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadatci

Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo

Napomene:

- Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Seminar tematski prati

predavanja, problematizira ih te omogućuje praktiĉan rad na razumijevanju i

interpretaciji razliĉitih izvora. TakoĊer, student je obvezan tijekom semestra

napisati i usmeno izloţiti seminarski rad kao i sudjelovati u diskusiji prilikom

analize odabranih izvora na seminaru.

- Studenti će, osim na nastavi, moći i na konzultacijama dobiti smjernice za

ispunjavanje njihovih samostalnih zadataka.



- Pisanje seminarskog rada na temelju dopunske literature i njegovo izlaganje.



Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

Pohađanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi

Seminarski rad Praktiĉni rad

Usmeni ispit Pisani ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Esej


OBVEZE

STUDENTA



aktivnost u nastavi

45 0,4 Max 10%

Seminarski rad

(priprema i izlaganje)

20 0,8 Max 20%



znanja

30 1,6 Max 40%


(usmena provjera

steĉenih kompetencija

u svrhu potvrĊivanja

steĉenog znanja i

ostvarenih ishoda)

30 1,2 Max 30%


- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom nastave

nazočiti najmanje 50% predavanjima i seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne

mogu dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.

- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i urađen i obranjen seminarski rad do kraja semestra.

Seminarski rad odnosi se na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi iz sadrţaja kolegija na temelju

dopunske literature (pisan na raĉunalu, Times New Roman, veliĉinom slova 12 s proredom 1,5). Rad

treba imati 10-15 stranica teksta, te mora imati kritiĉki aparat. Seminarski rad izlaţe se usmeno koristeći

Microsoft PowerPoint. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih

zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi seminarskih radova.


- Studenti tijekom semestra rade dva kolokvija. Studenti koji su poloţili oba kolokvija tijekom nastave

polaţu usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu potvrĊivanja steĉenog

znanja i ostvarenih ishoda.

- Studenti koji su poloţili jedan od dva kolokvija tijekom nastave imaju popravni na prvom ispitnom

roku iz dijela koji nisu poloţili, a nakon toga polaţu usmeni dio ispita. Ukoliko ne poloţe taj dio na

popravnom roku, na sljedećim ispitnim rokovima polaţu pisani (test znanja) a nakon toga pristupaju

usmenom dijelu ispita.

- Studenti koji tijekom semestra nisu poloţili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija iz

bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polaţu pisani i usmeni dio ispita na predviĊenim ispitnim

rokovima.

- Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za seminarski rad na ĉemu mogu dobiti

najviše 20% ocjene. UraĊen i obranjen seminarski rad uvjet je za pristupanje završnom ispitu. Izvanredni

studenti mogu pristupati polaganju kolokvija, a ukoliko ne budu u mogućnosti polagati kolokvije polaţu

pisani, a zatim usmeni dio ispita.



Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način:



4% = Povremeno se ukljuĉuje u nastavnom procesu.



10% = Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Seminarski rad se ocjenjuje na sljedeći način:

0% = Rad nije napisan.

5% = Rad je napisan uz površnu analizu problema, a student slabo vlada obraĊenim gradivom.

10% = Rad je napisan uz analizu problema s manjim nedostatcima, a student dobro vlada obraĊenim

gradivom.

15% = Rad je napisan koristeći znanstvenu metodologiju, a student vrlo dobro vlada obraĊenim

gradivom.

20% = Rad je napisan koristeći znanstvenu metodologiju. Student izvrsno vlada obraĊenim gradivom.

Kolokviji se ocjenjuje na sljedeći način:




- od 71% do 80% = do 12% ocjene

- od 81% do 90% = do 16% ocjene

- od 91% do 100% = do 20% ocjene

Završni se ispit ocjenjuje na sljedeći način:



- od 61% do 70% = do 12% ocjene

- od 71% do 80% = do 18% ocjene

- od 81% do 90% = do 24% ocjene

- od 91% do 100% = maksimalno 30% ocjene

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konačna se ocjena dobiva na sljedeći način:





Obvezna literatura:

MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar, 22010.; Bilješke s predavanja.

Dopunska literatura: MLADEN ANĈIĆ, Na rubu Zapada. Tri stoljeća srednjovjekovne Bosne, Zagreb,

2001.; SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003.; DIJANA

KORAĆ, Vjera u Humskoj zemlji, Mostar, 2008. i po naputku profesora.

Dodatne informacije

o kolegiju


Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju studenti će

dobiti na prvom predavanju, a takoĊer te informacije dostupne su i na

internetskoj stranici Fakulteta (ffmo.ba).


- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a

kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom izvan termina konzultacija,

prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).

- Termin za konzultacije odreĊuje se poĉetkom akademske godine.


Broj

nastavne

cjeline

TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Uvod u sadrţaj predmeta. Izvori i historiografija.

Kratak opis: Opis kolegija - ciljevi, metode, studentska prava i obveze itd. Izvori i

historiografija za srednjovjekovnu povijest Bosne i Huma.

Literatura:

Obvezna: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet,

Mostar, 22010.; Bilješke s predavanja.

Dopunska: Mladen ANĈIĆ, Na rubu Zapada. Tri stoljeća srednjovjekovne Bosne, Zagreb,

2001.; SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003.; BOŢO GOLUŢA,

Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004.; DIJANA KORAĆ, Vjera u Humskoj

zemlji, Mostar, 2008. i po naputku profesora.

II. Naslov: Prostor današnje Bosne i Hercegovine od seobe naroda do kraja 11. stoljeća.

Kratak opis: Povijesni izvori. Zadrţavanje pojedinih naroda na ovom prostoru od Velike

seobe naroda. Kršćanstvo. Teritoriji Bosne i Huma pod raznim vladarima.

Literatura: MILKO BRKOVIĆ, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet,

Mostar, 22010., str. 15-21, 26-29, 33-34, 36-41, 95-101 i bilješke s predavanja.

III. Naslov: Srednjovjekovne oblasti.

Kratak opis: "Zemljica" Bosna, Širenje Bosne. Zahumlje i Hum. Travunija. Usora. Soli.

Zapadne strane. Donji krajevi. Primorje. Podrinje.


Mostar, 22010., str. 83- 84; Bilješke s predavanja.

IV. Naslov: Bosanski banovi.

Kratak opis: Ban Borić. Ban Kulin. Ban Stjepan. Ban Matej Ninoslav. Banovi Prijezda I.

i Stjepan I. Kotroman. Šubići gospodari Bosne. Stjepan II. Kotromanić. Stjepan Tvrtko.


Mostar, 22010., str. 35-58.

V. Naslov: Bosanski kraljevi.

Kratak opis: Kralj Stjepan Tvrtko I. Stjepan Dabiša. Jelena "Gruba". Stjepan Ostoja.

Stjepan Tvrtko II. Stjepan Ostojić. Stjepan Tomaš Ostojić. Stjepan Tomašević.


Mostar, 22010., str. 58-83.

VI. Naslov: Humska zemlja od 10. do kraja 15. stoljeća.

Kratak opis: Zemljopisni pojam Huma. Politiĉke, vjerske, društvene, gospodarske i

kulturne prilike u Humu od 10. do kraja 15. stoljeća. Humski velikaši. Obitelj Kosaĉa.

Herceg Stjepan Vukĉić Kosaĉa.


Mostar, 22010., str. 26-33, 67, 71-74, 78-83; Bilješke s predavanja.

VII. Naslov: Osmansko osvajanje Bosne i Huma.

Kratak opis: Prvi upadi Osmanlija. Osvajanje Bosne i Hercegove zemlje.


Mostar, 22010., str. 61, 71-82; Bilješke s predavanja.

VIII. Naslov: Veze i odnosi Bosne i Huma s drugim narodima i drţavama u široj regiji.

Kratak opis: Mnogostruke veze i odnosi.


IX. Naslov: Katoliĉka Crkva.

Kratak opis: Biskupije. Katoliĉka obnova. Utjecaj ugarskih biskupa i kraljeva na vjerske

prilike u Bosni i Humu. Nastojanja papa oko sreĊivanja vjerskih prilika i Bosni i Humu.

Katoliĉanstvo bosanskih i humskih vladara i velmoţa. Pastoralna djelatnost

dominikanaca, franjevaca i svjetovnog svećenstva u Bosni i Humu.


Mostar, 22010., str. 95-101, 145-152,194-259.

X. Naslov: Crkva bosanska.

Kratak opis: Pojava Crkve bosanske. Izvori o Crkvi bosanskoj. Rasprostranjenost Crkve

bosanske. Vjera i ustrojstvo ĉlanova crkvene zajednice bosanskih i humskih kršćana.

Hiţe. Pripadnici Crkve bosanske.


Mostar, 22010., str. 95-145, 117-145, 152-194.

XI. Naslov: Pravoslavna Crkva.

Kratak opis: Nemanjići u Humu. Osnivanje Humske eparhije. Pravoslavni svećenici i

vjernici.


Mostar, 22010., str. 32-33, 96; Bilješke s predavanja.

XII. Naslov: Srednjovjekovni gradovi.

Kratak opis: Podizanje i razvoj srednjovjekovnih gradova. UtvrĊeni gradovi.


XIII. Naslov: Društvo i gospodarstvo u srednjem vijeku.

Kratak opis: Stanovništvo. Drţavno ureĊenje. Sudstvo. Gospodarski razvoj.


XIV. Naslov: Kulturna baština u Bosni i Humu.

Kratak opis: Tradicija glagoljice, bosanice, narodnog govora i obiĉaja. Srednjovjekovna

kancelarija bosansko-humskih vladara i velmoţa. GraĊevni spomenici srednjovjekovnog

Huma i Bosne. Srednjovjekovni "bilizi" u Bosni i Humu. Novac bosansko-humskih

vladara.


Mostar, 22010., str. 261-286.

XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu.

Kratak opis: ------------

Literatura: --------------

Naziv kolegija EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST

RANOGA NOVOG VIJEKA

Kod kolegija FFP-507

Studijski program

Ciklus

Bolonjski I. stupanj (preddiplomski) Godina

studija

II.

ECTS vrijednost boda 3/ili/5 Semestar III. Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (2) + S (1)

= 45

(3 tjedno)

Status kolegija Obvezni Preduvjeti Upisan 3.

semestar

Usporedni uvjeti nema ih

Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme

odrţavanja

nastave

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Dijana Pinjuh, doc.

Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 11 i srijedom u 13 sati.


Ciljevi kolegija

Upoznavanje vaţnih dogaĊaja iz europske i svjetske politiĉke, gospodarske

i društvene povijesti od XVI. do XVIII. stoljeća.

Ishodi učenja


kompetencije)

Nakon poloţenog ispita student će poznavati najvaţnija obiljeţja europske

politiĉke, gospodarske, društvene i kulturne povijesti od XVI. do XVIII.

stoljeća i moći će donositi osnovne zakljuĉke o vaţnosti pojedinih zbivanja.

Sadržaj


plana (ukratko)

Europa kao sjedište svjetske povijesti. Humanizam i renesansa. Poĉetak

novoga vijeka - doba otkrića. Društvene i gospodarske posljedice

geografskih otkrića. Europska kultura ranoga novovjekovlja. Razvitak

ranoga kapitalizma. Politiĉki slom Italije i prevlast Karla V. u Europi.

Reformacijski pokret. Protureformacija i katoliĉka obnova. Reformacija u

Engleskoj za vrijeme Henrika VIII. Habsburško-valoaški ratovi. Elizabeta I.

Uspon i pad Španjolske za vrijeme Filipa II. i njegovih nasljednika. Vjerski

rat u Francuskoj i pobjeda Henrika IV. Burbonskog. Francuska u vrijeme

Luja XIII. i Richelieua. Tridesetogodišnji rat 1618.-1648., pobjednici i

poraţeni. Novi politiĉki poredak nakon Tridesetogodišnjega rata. Francuska

u vrijeme apsolutizma Luja XIV. Tipologija europskoga apsolutizma.

Opadanje Nizozemske u borbi za pomorsku prevlast. Slavna revolucija

1685.-1714. i poĉetci britanske prevlasti. Ratni napori Luja XIV. u ratu za

habsburšku baštinu i španjolsko nasljeĊe. Borba za Baltik (1648.-1721.) i

uspon Rusije u vrijeme Petra Velikog. Diplomatska revolucija nakon rata za

austrijsko nasljeĊe i Sedmogodišnji rat. Rusija u vrijeme Katarine Velike.

Austrija u vrijeme prosvjetiteljskih vladara u 18. stoljeću. Reforme i

predstavnici prosvijećenog apsolutizma. Ameriĉki rat za nezavisnost.

Francuska uoĉi revolucije, strukturalni problemi drţave i društva.

Način izvođenja nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni

zadatci

Konzultacije Mentorski rad Terenska

nastava

Ostalo

Napomene:

Studentske obveze - pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

- napisati esej i izloţiti ga


- polagati završni ispit


studenta

(označiti masnim

tiskom)

Pohađanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi


Usmeni ispit Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja Esej


Za studente koji prate predavanja



aktivnost u nastavi

35 0,9 Max 30%

Završni ispit: usmeni 50 2,1 Max 70%

Detaljan prikaz za studente koji prate predavanja i seminare



aktivnost u nastavi

45 0,8 Max 20%

Pisanje i prezentiranje

eseja

20 0,4 Max 10%

Završni ispit: usmeni 50 2,8 ax 70%

Dodatna pojašnjenja: - PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti na poĉetku akademske godine biraju jedan od ponuĊenih

seminara iz kolegija Hrvatska u ranom novom vijeku i Europska i svjetska povijest u ranom novom

vijeku. Iz odabranog kolegija duţni su napisati esej u predviĊenom roku i javno ga prezentirati.

Kašnjenje u predaji zadataka i nepripremljenost za nastavu utjecat će na konaĉnu ocjenu studenta.

- Pisani radovi trebaju se predati do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s asistenticom oko

literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Rad neće biti pozitivno ocijenjen ako se uoĉe

pravopisne i gramatiĉke pogrješke te propusti u tehniĉkom oblikovanju koji nisu ispravljeni ni nakon

primjedbi voditelja nastave i sugestija za njegovo poboljšanje.

- Uvjeti za izlazak na ispit: prisustvovanje na najmanje 50% predavanja i seminara, napisan i obranjen

esej, poloţen ispit iz kolegija Europska i svjetska povijest srednjega vijeka.

U konaĉnu ocjenu ulaze angaţiranost tijekom nastave, ocjena rada i rezultati završnog ispita.

Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se ovako:

0% = Ne dolazi na predavanja.

6% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu.


18% = Prisustvuje predavanjima te sudjeluje u radu.

24% = Redovito je pripremljen/na i dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.

30% = Student/ica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.

Sudjelovanje u nastavi (za studente koji prate predavanja i seminare)







Esej se ocjenjuje ovako:


1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.


3% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogrješke.

4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne pogrješke.

5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.

Izlaganje eseja ocjenjuje se ovako:





4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogrješke.


Završni se ispit ocjenjuju ovako:


dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.




dobar - 3 - (C/D) - 63 do 75,9% ocjene


Obvezna literatura:

SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, 11.-13., Otokar

Keršovani, Rijeka, 1977./1978.; SKUPINA AUTORA, Povijest svijeta od

početka do danas, Naprijed, Zagreb, 1990.; SKUPINA AUTORA, Povijest

svijeta, Marjan tisak, Split, 2005.

Dopunska literatura: JOHN MORRIS ROBERTS, Povijest Europe, Zagreb, 2002.; SKUPINA AUTORA,

Narodi Europe, Naklada Zadro, Zagreb, 1997.; DRAGOLJUB R.

ŢIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad, 1985.; FERNAND

BRAUDEL, Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do

XVIII. stoljeća, III., August Cesarec, Zagreb, 1992.; JOSEF KULISCHER,

Opća ekonomska povijest, II., Zagreb, 1957.; PIERE CHAUNU, Civilizacija

klasične Evrope, Beograd, 1977.; GIULIANO PROCCACI, Povijest Talijana,

Barbat, Zagreb, 1997.; GEORGE MACAULAY TREVELYAN, Povijest Engleske,

Kultura, Zagreb, 1956.; JEAN CARPENTIER - FRANCOIS LEBRUN (ur.),

Povijest Francuske, Barbat, Zagreb, 1999.; JOSEF MATUZ, Osmansko

Carstvo, Zagreb, 1992.; JEAN-FRANCOIS NÖEL, Sveto Rimsko Carstvo,

Zagreb, 1998.; ERICH ZÖELLNER - THERESE SSHÜSSEL, Povijest Austrije,

Zagreb, 1997.


kolegiju

Kontaktiranje s profesorom:

Kontaktiranje s profesorom i asistenticom izvan nastave odvija se u vrijeme

konzultacija. Svakodnevno (dvosmjerno) kontaktiranje omogućeno je

elektroniĉkom poštom.

Samostalni zadatci:

Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi seminarskih radova, završnoga i

diplomskog rada.


Broj nastavne

cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Uvod u europsku i svjetsku povijest u ranom novom vijeku

Kratak opis: Razdoblje ranoga novog vijeka i njegova historiografija. Pristup i

naĉin rada.

Literatura: (Navedeno u obveznoj i dopunskoj literaturi).

II. Naslov: Humanizam i renesansa

Kratak opis: Humanisti i novi pogled na svijet. Renesansna umjetnost.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11., Otokar

Keršovani, Rijeka, 1977./1978., str. 4849-4851; 4865-4875.

III. Naslov: Geografska otkrića

Kratak opis: Istraţivaĉka putovanja. Društveni i gospodarski razvoj nakon otkrića.

Literatura: SKUPINA AUTORA Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11., Otokar

Keršovani, Rijeka, 1977./1978., str. 4817-4846.

IV. Naslov: Talijanski ratovi i prevlast Habsburgovca Karla V. u Europi

Kratak opis: Borbe za prevlast nad talijanskim drţavama u razdoblju od 1494. do

1559. godine. Sukobi Habsburgovaca i Valoa.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest svijeta, Marjan tisak, Split, 2005., str. 456-

457.

V. Naslov: Reformacija i vjerski ratovi

Kratak opis: Vjerske prilike uoĉi reformacije. Lutherove teze i širenje novog

pokreta u Europi. Posljedice reformacije i seljaĉki rat u Njemaĉkoj.


447; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11., Otokar


VI. Naslov: Protureformacija

Kratak opis: Odgovor Crkve na reformaciju i stvaranje novih crkvenih redova.

Sabor u Trentu i provoĊenje njegovih odluka. Protestantizam i Njemaĉko Carstvo.

Literatura: DRAGOLJUB R. ŢIVOJINOVIĆ, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad,

1985., str. 66-74.

VII. Naslov: Tridesetogodišnji rat (1618.-1648.) i posljedice

Kratak opis: Njemaĉko Carstvo uoĉi Tridesetogodišnjeg rata. Novi politiĉki

poredak nakon Vestfalskog mira, uspon Pruske i Austrije.


1985., str. 244-256.

VIII. Naslov: Europa u vrijeme apsolutizma

Kratak opis: Nastanak, glavna obiljeţja i faze apsolutizma. Apsolutizam Luja XIV.

i njegov utjecaj na europske drţave.



IX. Naslov: Engleska u XVII. stoljeću

Kratak opis: GraĊanski rat i stvaranje Cromwelove republike. Povratak dinastije

Stjuart. Parlamentarna monarhija. Ratovi s Francuskom.


1985., str. 273-287.

X. Naslov: Španjolska i Nizozemska u XVII. stoljeću

Kratak opis: Španjolska nakon Filipa II. Rat za španjolsko nasljeĊe. Borba

Nizozemske za nezavisnost, uspon i slom njezine nadmoći.


1985., str. 290-310.

XI. Naslov: Rusija od XVI. do XVIII. stoljeća

Kratak opis: Ratovi s Poljskom i unutrašnje prilike. Uspon Rusije u vrijeme Petra

Velikog. Rusija u vrijeme Katarine Velike.


486; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11., Otokar


XII. Naslov: Privreda, društvo i kolonijalni imperiji od XVI. do XVIII. stoljeća

Kratak opis: Demografske promjene i njihove posljedice. Industrija i meĊunarodna

trgovina. Kolonijalizam i merkantilizam. Seljaštvo, graĊani i plemići.


1985., str. 44-46, 532-544.; JOSEF KULISCHER, Opća ekonomska povijest, II.,

Zagreb, 1957.

XIII. Naslov: Prosvjetiteljstvo

Kratak opis: Austrija u vrijeme prosvjetiteljskih vladara u XVIII. stoljeću. Reforme

i predstavnici prosvijećenog apsolutizma.



XIV. Naslov: Stvaranje Amerike

Kratak opis: Sukobi sjevernoameriĉkih kolonija s Francuskom i Engleskom. Rat za

neovisnost. Ustav Sjedinjenih Ameriĉkih Drţava.



XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt na europsku i svjetsku povijest u ranom novom vijeku


Literatura: ----------

Naziv kolegija HRVATSKA POVIJEST RANOGA

NOVOG VIJEKA


Studijski program

Ciklus

Bolonjski I. stupanj (preddiplomski) Godina

studija

II.

ECTS vrijednost boda 3/ili/5 Semestar III. Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (2) + S

(1) = 45

(3 tjedno)

Status kolegija Obvezni Preduvjeti upisan 3.

semestar


Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme

odrţavanja nastave

prema

rasporedu


Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 11 i srijedom u 13 sati.


Ciljevi kolegija

Upoznavanje vaţnih zgoda iz hrvatske kulturne, politiĉke i gospodarske

povijesti od XVI. do XVIII. stoljeća i sagledavanje njihove uzroĉnosti.

Ishodi učenja


kompetencije)

Nakon poloţenog ispita student će poznavati najvaţnija obiljeţja hrvatske

politiĉke, društvene, kulturne i ekonomske povijesti XVI.-XVIII. st. i moći

će donositi osnovne zakljuĉke o vaţnosti pojedinih zbivanja.

Sadržaj


plana (ukratko)

Razjedinjenost i rastrganost politiĉke, društvene i religiozne organizacije

Hrvata poĉetkom ranoga novog vijeka. Širenje protestantske reformacije

meĊu Hrvatima. Katoliĉka obnova religioznog ţivota u Hrvatskoj. Turski

prodori na hrvatsko drţavno podruĉje i opasnost gubitka drţavne

samostalnosti. Izborni sabori i izbor Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog

kralja. Tursko širenje na hrvatskom podruĉju i smanjenje hrvatske drţave.

Turska organizacija na okupiranom podruĉju. Organiziranje hrvatske

drţavne obrane, doseljenje Vlaha i uspostava Vojne krajine. Udio Hrvata u

borbama za vrijeme Ciparskoga rata (1570.-1573.). Rasulo Hrvatske:

seljaĉka buna (1573.) i slabljenje otpora Turcima. Slabljenje turske moći i

poraz kod Siska (1593). Dugi turski rat (1593.-1606). Pokušaj oslobaĊanja

Klisa (1596.) Hajduci i uskoci. Hrvati u Tridesetogodišnjem ratu. Otpor

beĉkoj centralizaciji i napori za odrţanje cjelokupnosti hrvatskih zemalja

(zrinsko-frankopanska urota). Ratovi za osloboĊenje od Turaka: Kandijski

(1645.-1669.), Morejski i Beĉki (1683.-1699.) Dubrovaĉka Republika.

Administracija u mletaĉkoj Dalmaciji i u Istri. Politiĉko stanje u Hrvatskoj u

prvoj polovici XVIII. stoljeća i pragmatiĉka sankcija. Reforme i

centralizacija u vrijeme Marije Terezije i Josipa II.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni

zadatci

Konzultacije Mentorski rad Terenska

nastava

Ostalo

Napomene:


- napisati esej i izloţiti ga

- polagati završni ispit

Praćenje i ocjenjivanje Pohađanje nastave Aktivnosti u Seminarski rad Praktiĉni rad


studenta

(označiti masnim

tiskom)

nastavi


Kontinuirana



Za studente koji prate predavanja



aktivnost u nastavi

35 0,9 Max 30%


Detaljan prikaz za studente koji prate predavanja i seminare



aktivnost u nastavi

50 0,8 Max 20%

Pisanje i prezentiranje

eseja

20 0,4 Max 10%



- PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti biraju jedan od ponuĊenih seminara iz kolegija Hrvatska u

ranom novom vijeku i Europska i svjetska povijest u ranom novom vijeku. Iz odabranog kolegija

student je duţan napisati esej u predviĊenom roku i javno ga prezentirati. Kašnjenje u predaji zadataka i

nepripremljenost za nastavu utjecat će na konaĉnu ocjenu studenta.

- Pismeni radovi trebaju se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s

asistenticom oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Rad neće biti pozitivno

ocijenjen ako se uoĉe pravopisne i gramatiĉke pogreške te propusti u tehniĉkom oblikovanju koji nisu

ispravljeni ni nakon primjedbi voditelja nastave i sugestija za njegovo poboljšanje.

- Uvjeti za izlazak na ispit: prisustvovanje na najmanje 50% predavanja i seminara, napisan i obranjen

esej, poloţen ispit iz kolegija Hrvatska povijest srednjega vijeka.

U konaĉnu ocjenu ulaze angaţiranost tijekom nastave, ocjena rada i rezultati završnog ispita.

Sudjelovanje i aktivnost u nastavi ocjenjuje se ovako:

0% = Ne dolazi na predavanja






Sudjelovanje u nastavi (za studente koji prate predavanja i seminar)

0% = Ne dolazi na predavanja






Esej se ocjenjuje ovako:







Izlaganje eseja ocjenjuje se ovako:







Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći naĉin


dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.




dobar - 3 - (C/D) - 63 do 75,9% ocjene


Obvezna literatura:

IVE MAŢURAN, Hrvati i Osmansko Carstvo, Zagreb, 1998.; SKUPINA

AUTORA, Povijest Hrvata. Od kraja XV. stoljeća do kraja Prvoga svjetskog

rata, II., Zagreb, 2005.; NEVEN BUDAK, Hrvatska i Slavonija u ranome

novom vijeku, Zagreb, 2007.;

JOSIP VRANDEĈIĆ - MIROSLAV BERTOŠA, Dalmacija, Dubrovnik i Istra u

ranome novom vijeku. Zagreb, 2007.

Dopunska literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 205-

214, 215-290, 401-476, 622-657, 684-762, 998-1117, 1211-1251; FERDO

ŠIŠIĆ, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Zagreb, 1962.; VJEKOSLAV

KLAIĆ, Povijest Hrvata. Od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća,

V., Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1975.; JOSIP ADAMĈEK,

Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV. do kraja XVII. stoljeća, Zagreb,

1980.; MIRJANA GROSS (ur.), Društveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do

početka 20. stoljeća, Zagreb, 1981., str. 15-173; NENAD MOAĈANIN, Turska

Hrvatska, Zagreb, 2000.; SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, II., Zagreb,

2000-2003., str. 421-504, 741-831; III., str. 1-449; GRGA NOVAK, Prošlost

Dalmacije, I.-II., Zagreb, 11944.,

22001., Split, 2004.; ŢELJKO HOLJEVAC -

NENAD MOAĈANIN, Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i Hrvati pod vlašću

Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku, Zagreb, 2007.


kolegiju

Kontaktiranje s profesorom:

Kontaktiranje s profesorom i asistenticom izvan nastave odvija se u vrijeme

konzultacija. Svakodnevno (dvosmjerno) kontaktiranje omogućeno je


Samostalni zadatci:

Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi seminarskih radova, završnoga i

diplomskog rada.


Broj nastavne

cjeline TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Uvod u hrvatsku povijest ranoga novog vijeka

Kratak opis: Razdoblje ranoga novog vijeka i njegova historiografija. Pristup i

naĉina rada.

Literatura: (Izbor naveden u obaveznoj i dopunskoj literaturi).

II. Naslov: Rastrgana Hrvatska

Kratak opis: Zaštita hrvatske drţave, politiĉki sukobi, i pregovori o savezima nakon

uništenja drţavnog ustrojstva u mohaĉkom porazu 1526. godine.

Literatura: NADA KLAIĆ, "Ostaci ostataka Hrvatske i Slavonije u XVI. stoljeću - od

mohaĉke bitke do seljaĉke bune 1573. ", u: Arhivski vjesnik, br. 16, Zagreb, 1973.,

str. 253-325.

III. Naslov: Znanost, umjetnost i hrvatsko društvo poĉetkom ranoga novog vijeka

Kratak opis: Ţivot na ugroţenom podruĉju, humanistiĉka knjiga, renesansna

umjetnost, religiozni pokreti i obrana ugroţene opstojnosti.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, II., Zagreb, 2000., str. 421-504,

741-831.

IV. Naslov: Umijeće preţivljavanja

Kratak opis: Turska osvajanja ostataka hrvatskoga podruĉja i ţivot stanovništva

pod turskom vlašću.

Literatura: MILAN KRUHEK, Krajiške utvrde i obrana Hrvatskog Kraljevstva

tijekom 16. stoljeća, Zagreb, 1995.; NENAD MOAĈANIN, Slavonija i Srijem u

razdoblju osmanske vladavine, Slavonski Brod, 2001.

V. Naslov: Pod zaštitom Mletaĉke Republike

Kratak opis: Stanovništvo u Istri, Dalmaciji u podruĉju Boke kotorske pod

mletaĉkom vlašću i njihovo gospodarsko, kulturno, vjersko i sigurnosno stanje.

Literatura: JOSIP VRANDEĈIĆ - MIROSLAV BERTOŠA, Dalmacija, Dubrovnik i Istra u

ranome novom vijeku, Zagreb, 2007.

VI. Naslov: Vojna krajina

Kratak opis: Izgradnja i naĉin djelovanja sigurnosnog vojnog sustava i zaštite u

Hrvatskoj s posebnim osvrtom na "Vojnu granicu" ili "Krajinu".

Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Vojna krajina. Povijesni pregled -

historiografija - rasprave, Zagreb, 1984.; ALEXANDER BUCZYNSKI, Gradovi Vojne

krajine, I.-II. Zagreb, 1997.

VII. Naslov: Od Ciparskoga do Kandijskog rata (1570.-1669.)

Kratak opis: Sudjelovanje Hrvata u borbama protiv Turaka od Ciparskog do kraja

Kandijskoga rata.

Literatura: GRGA NOVAK, Prošlost Dalmacije, Zagreb 2001.; IVE MAŢURAN,

Hrvati i Osmansko Carstvo, Zagreb, 1998., str. 152-242.

VIII. Naslov: Ţivot na granici

Kratak opis: Pograniĉni sukobi kršćana i muslimana (uskoci i hajduci) i razvoj i

utjecaj na meĊunarodnu politiku.

Literatura: CATHERINE WENDY BRACEWELL, Senjski uskoci. Piratstvo, razbojništvo

i sveti rat na Jadranu u 16. stoljeću, Barbat, Zagreb, 1997.

IX. Naslov: U višenacionalnoj zajednici habsburških europskih zemalja

Kratak opis: Habsburška politika prema Hrvatskoj i zahvati u upravno i vojno

ureĊenje.

Literatura: IVAN BEUC, Povijest institucija drţavne vlasti Kraljevine Hrvatske,

Slavonije i Dalmacije, Zagreb, 1985.; SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, III.,

Zagreb, 2003., str. 1-92.

X. Naslov: Ĉeţnja za politiĉkom autonomijom

Kratak opis: Oporba austrijskoj centralizaciji i politici te pokušaj promjene

vladarske dinastije u Hrvatskom Kraljevstvu i osuda predvodnika oporbe zbog

pokušaja prevrata.

Literatura: ANĐELKO MIJATOVIĆ, Zrinsko-frankopanska urota, Zagreb, 1999.

XI. Naslov: Ratovi za osloboĊenje od turske vlasti

Kratak opis: OslobaĊanje hrvatskih krajeva od turske vlasti u Hrvatskoj, Slavoniji i

Dalmaciji u drugoj polovici 17. stoljeća.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, III., Zagreb, 2003., str. 95-113.

XII. Naslov: Modernizacija i apsolutizam

Kratak opis: Razvoj Hrvatske u vrijeme Marije Terezije i Josipa II.

Literatura: IGOR KARAMAN, Hrvatska na pragu modernizacije (1750.-1918.),

Zagreb, 2000., str. 46-89.

XIII. Naslov: Dubrovaĉka Republika od XV. do XVIII. stoljeća

Kratak opis: Društvene, kulturne i politiĉke prilike u Dubrovaĉkoj Republici i

njezin meĊunarodni poloţaj.

Literatura: VINKO FORETIĆ, Povijest Dubrovnika do 1808. godine, Ljubljana,

1980.;

BERNARD STULLI, Studije iz povijesti Dubrovnika, Zagreb, 2001.

XIV. Naslov: Hrvatsko školstvo u ranom novom vijeku

Kratak opis: Uloga školstva, knjige i umjetnosti u oblikovanju hrvatskoga

ranovjekovnog društva.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, III., Zagreb, 2003., str. 165-449.

XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt na hrvatsku povijest u razdoblju ranoga novog vijeka



Naziv kolegija Gradovi u Vojnoj krajini Kod kolegija FFPVB314

Studijski program

Ciklus

Studij povijesti


Godina

Studija

II.

ECTS vrijednost

boda:


semestru

(p+v+s)

30+0+0


(B1)


uvjeti:

nema ih


odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Dijana Pinjuh, doc.

Kontakt sati/konzultacije: ponedjeljkom u 11 i srijedom u 13 sati.


Ciljevi kolegija: Upoznati studente s nastankom i organizacijskim oblikom vojnih

komuniteta, društvenom strukturom te utjecajem vojniĉke

organizacije na gospodarski razvoj gradova i ţivot stanovništva

Vojne krajine od druge polovice 18. st.

Ishodi učenja


kompetencije):

Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati ţivot u jednoj od

najvećih europskih vojarni toga vremena, spoznat će utjecaj stranaca

i posljedice njihova miješanja u politiĉki i gospodarski ţivot gradova

Vojne krajine. Studenti će biti osposobljeni za samostalno kritiĉko

promišljanje i moći će donositi osnovne zakljuĉke o vaţnosti

pojedinih zbivanja.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Poĉetci Vojne krajine. Osnutak i znaĉaj u obrani Hrvatskoga

Kraljevstva i Europe. Pretvorba Bjelovara, Senja i Petrinje u vojne

komunitete. Reorganizacija Krajine. Zapovjedna struktura.

Organizacija policije i sudstva. Pravni poredak i zakonodavstvo.

Vojno stanovništvo komuniteta. Obrt i trgovina komuniteta.

Sajmovi. Organizacija i sastav vjerskih zajednica. Razlike Zapadne i

Istoĉne Crkve. Vojno-komunitetsko društvo. Demografske

promjene. Društvena struktura. Financijska organizacija Habsburške

Monarhije. Znaĉaj vojnokrajiškog teritorija. Razvojaĉenje.

Pregovori o ujedinjenju. Cijena ujedinjenja.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo

Napomene:

- Nastava se izvodi u obliku predavanja.

Studentske obveze - Redovito pohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

- Sudjelovati u raspravi o izloţenim temama.

- Poloţiti završni ispit.

Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi



kontinuirana

provjera znanja

esej






Završni ispit 45 1,5 Max 70%


PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu trebaju tijekom

nastave nazoĉiti najmanje 60% predavanjima. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više,

a to ne moţe opravdati, ne moţe dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu.


- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni

kojim se provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti

gradivo s popisa obvezne literature.


0% ocjene - manje od 60% nazoĉnosti na nastavi

4% - od 61% do 70% nazoĉnosti na nastavi







2% - Dolazi na nastavu, ali ne sudjeluje u nastavnom procesu.


6% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.


30% 10% - Pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira

sadrţaje vaţne za kolegij.

Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:








A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura: - BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, I.-II., Hrvatski institut

za povijest, Zagreb, 1997.

Dopunska literatura: - HOLJEVAC, Ţ., MOAĈANIN, N., Hrvatsko-slavonska Vojna

krajina i Hrvati pod vlašću Osmanskoga Carstva u ranome novom

vijeku, Leykam international, Zagreb, 2007.

- VALENTIĆ, M., ĈORALIĆ, L., Povijest Hrvata. Od kraja 15.

stoljeća do kraja Prvoga svjetskog rata, II., Školska knjiga, Zagreb,

2005.

- VALENTIĆ, M., Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s

Hrvatskom 1849.-1881., Sveuĉilište u Zagrebu, Institut za historiju

radniĉkog pokreta Hrvatske, Školska knjiga, Zagreb, 1981.


kolegiju


Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata

prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju - te

informacije dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta.


- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme






Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvodno izlaganje

Kratki opis: Upoznavanje studenata s naĉinom rada i studentskim obvezama.

Literatura: (Navedeno u obveznoj i dopunskoj literaturi)

II. Naslov: Vojna krajina kao europska ratna provincija

Kratki opis: Turski prodori i ugroţenost hrvatskog teritorija. Beĉko

savjetovanje i stvaranje vojne granice. UreĊenje Krajine.

Literatura:

- VALENTIĆ, M., ĈORALIĆ, L., Povijest Hrvata. Od kraja 15. stoljeća do

kraja Prvoga svjetskog rata, II., Školska knjiga, Zagreb, 2005., str. 3.-43.

III. Naslov: Krajiški sustav i vojni komuniteti

Kratki opis: Pretvorba Bjelovara, Senja i Petrinje u vojne komunitete. Vojno-

krajiška reorganizacija 1787. godine. Politiĉka zbivanja.

Literatura:

- BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, I., Hrvatski institut za povijest,

Zagreb, 1997., str. 48.-113.

IV. Naslov: Zapovjedna struktura u Krajini

Kratki opis: Vojna birokracija. Magistrat vojnih komuniteta.

Literatura:


Zagreb, 1997., str. 115.-159.

V. Naslov: Senj

Kratki opis: Teţnja Senja za povratak starih povlastica.

Literatura:


Zagreb, 1997., str. 160.-192.

VI. Naslov: Organizacija policije i sudstva

Kratki opis: Sigurnost i mir. Pravni poredak i zakonodavstvo. Zloĉini i

kazne.

Literatura:


Zagreb, 1997., str. 193.-268.

VII. Naslov: Vojno stanovništvo komuniteta

Kratki opis: Sastav i sluţba ĉasniĉkog zbora i krajišnika. Novĉana i naturalna

primanja vojnog staleţa. Sudbina bojnika Paula Vakanovicha.

Literatura:


Zagreb, 1997., str. 269.-327.

VIII. Naslov: Obrt komuniteta

Kratki opis: Struktura i organizacija komunitetskog obrtništva.

Literatura:

- BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, II., Hrvatski institut za povijest,

Zagreb, 1997., str. 7.-62.

IX. Naslov: Trgovina

Kratki opis: Sajmovi i trgovina. Zlatno doba senjske trgovine.

Literatura:


Zagreb, 1997., str. 63.-100.

X. Naslov: Vjerske zajednice I

Kratki opis: Rimokatoliĉko svećenstvo. Pravoslavna crkva.

Literatur:


Zagreb, 1997., str. 101.-119.

XI. Naslov: Vjerske zajednice II

Kratki opis: Razlike izmeĊu Zapadne i Istoĉne Crkve. Ostale

vjeroispovijesti. Financiranje.

Literatura:


Zagreb, 1997., str. 120.-148.

XII. Naslov: Vojno-komunitetsko društvo

Kratki opis: Demografske promjene. Društvena struktura i imovinski odnosi.

Ostavinski postupak.

Literatura:


Zagreb, 1997., str. 149.-214.

XIII. Naslov: Financijska organizacija Habsburške Monarhije

Kratki opis: Vojska na kredit. Vojno-krajiški financijski sustav.

Literatura:


Zagreb, 1997., str. 215.-294.

XIV. Naslov: Razvojaĉenje i ujedinjenje Vojne krajine

Kratki opis: Gospodarski znaĉaj vojnokrajiškog teritorija. Reforme uprave i

sudstva u procesu razvojaĉenja. Poĉetak pregovora o ujedinjenju. Pad bana

Maţuranića. Cijena ujedinjenja.

Literatura:

- VALENTIĆ, M., Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s Hrvatskom

1849.-1881., Sveuĉilište u Zagrebu, Institut za historiju radniĉkog pokreta

Hrvatske, Školska knjiga, Zagreb, 1981., str. 253.-285., 323.-341.

XV. Naslov: Zakljuĉno razmatranje prijeĊene graĊe

Kratki opis:------------------------

Literatura:--------------------------

Naziv kolegija Dinastija Habsburg


Studijski program

Ciklus

Studij povijesti


Godina

studija

II.

ECTS vrijednost

boda:


semestru

(p+v+s)

30+0+0


(B1)

Preduvjeti: nema ih Usporedni

uvjeti:

nema ih


odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu


Kontakt sati/konzultacije: ponedjeljkom u 11 i srijedom u 13 sati.


Ciljevi kolegija: Upoznati najznaĉajnije predstavnike jedne od najmoćnijih europskih

vladarskih dinastija, njihovu ulogu i znaĉaj u meĊunarodnoj politici

te nastojanja u odrţavanju jedinstva svojih zemalja.

Ishodi učenja


kompetencije):

Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati najvaţnije znaĉajke

dinastije Habsburg, ulogu i utjecaj Habsburgovaca u europskim

zbivanjima te će moći donositi osnovne zakljuĉke o vaţnosti

pojedinih zbivanja. Studenti će biti osposobljeni za samostalno

kritiĉko promišljanje, moći će donositi osnovne zakljuĉke o vaţnosti

pojedinih zbivanja i razumjeti dogaĊaje u pravom kontekstu.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Podrijetlo Habsburgovaca. Rudolf Habsburški i Otokar. Uspostava

habsburške dinastiĉke vlasti u Austriji. Razvoj i izgradnja

„austrijskog posjeda“. Osvajanje Tirola. Krunjenje Habsburgovaca

za njemaĉko-rimskog cara. Podloga za uspon Habsburgovaca.

Povremena upraţnjenost carske ĉasti. Teritorijalne promjene

carstva. Razdoblje austrijskih nemira pod Fridrikom III. Austrija u

sukobu sa Zapadom i Istokom. Politika Maksimilijana I.

Maksimilijanove reforme. Sporazumi u Wormsu i Bruxellesu.

Carska reforma. Car i carska vlast. Carski sabor – nadleţnost i

funkcioniranje. Izbor Karla V. za cara. Pokušaji izmirenja zavaĊenih

strana. Upravna reforma Ferdinanda I. Ugarsko pitanje i prvi turski

ratovi. Prodor protestantizma u austrijske zemlje. Podjela austrijskih

nasljednih zemalja. Vjerski sukob u Tirolu i Unutrašnjoj Austriji.

Katoliĉka reforma i protureformacija. Razdor meĊu braćom

Habsburg. Car Matija i dogaĊaji uoĉi Tridesetogodišnjeg rata.

Habsburgovci na španjolskom prijestolju. Rat za španjolsku baštinu.

Pragmatiĉka sankcija i Karlo VI. Dinastija Habsburg-Lothringen.

Marija Terezija na austrijskom prijestolju. Ratovi za nasljedstvo.

Josip II. i Leopold II. Kraj Svetog Rimskog Carstva. Borba Tirola za

slobodu. Franjo Josip I. MeĊunarodna politika. Austrijsko-maĊarska

nagodba. Politiĉka kriza i borbe meĊu nacionalistima. Prvi svjetski

rat i kraj Monarhije.

Način izvođenja

nastave


zadatci


(označiti masnim

tiskom)


nastava

ostalo

Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja.




Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi


rad


kontinuirana

provjera znanja

esej

















8% - od 71% doo 80% nazoĉnosti na nastavi










30% 10% - Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja

pitanja i problematizira sadrţaje vaţne za kolegij.









A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Doba apsolutizma (17. stoljeće),

X., Europapress holding, Zagreb, 2008., (odabrani dijelovi)

- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Doba prosvjetiteljstva (18.

stoljeće), XI., Europapress holding, Zagreb, 2008., (odabrani

dijelovi)

- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Humanizam i renesansa, doba

otkrića, VIII., Europapress holding, Zagreb, 2008., (odabrani

dijelovi)

- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Kolonijalizam i graĎanske

revolucije, XII., Europapress holding, Zagreb, 2008., (odabrani

dijelovi)

- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Počeci novoga doba (16. stoljeće),

IX., Europapress holding, Zagreb, 2008., (odabrani dijelovi)

- CRAVETTO, E., (ur.), Povijest. Napoleon, restauracija i

revolucionarna kretanja (1800.-1848.), XIII., Europapress holding,

Zagreb, 2008. (odabrani dijelovi).

- ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb,

1997.

Dopunska literatura: - NÖEL, J. F., Sveto Rimsko Carstvo, Barbat, Zagreb, 1998.

- TAYLOR, A. J. P., Habsburška Monarhija, Znanje, Zagreb, 1990.


kolegiju



prema kolegiju studenti će dobiti na prvom predavanju. Te


Kontaktiranje s voditeljem kolegija: Kontaktiranje s voditeljem

kolegija izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija.

Svakodnevno (dvosmjerno) kontaktiranje omogućeno je



Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA



Literatura: Navedeno u obveznoj i dopunskoj literaturi.

II. Naslov: Poĉetci Habsburgovaca

Kratki opis: Borba za babenberšku baštinu. Rudolf Habsburški i Otokar.

Uspostava habsburške dinastiĉke vlasti u Austriji. Razvoj i izgradnja

„austrijskog posjeda“. Osvajanje Tirola.

Literatura:

- ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997.,

str. 82.-94.

III. Naslov: Habsburgovci i Sveto Rimsko Carstvo

Kratki opis: Veliki interregnum i njegove politiĉke posljedice. Povremena

upraţnjenost carske ĉasti. Teritorijalne promjene carstva.

Literatura:

- NÖEL, J. F., Sveto Rimsko Carstvo, Barbat, Zagreb, 1998., str. 37.- 44.

IV. Naslov: Podjele izmeĊu Habsburgovaca

Kratki opis: Podjela Albrechta III. i Leopolda III. Sukobi meĊu braćom.

Razdoblje Albrechta V.

Literatura:

- ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997.,

str. 95.-102.

V. Naslov: Kriza i uspon Austrije

Kratki opis: Razdoblje austrijskih nemira pod Fridrikom III. Austrija u

sukobu sa Zapadom i Istokom. Politika Maksimilijana I. Maksimilijanove

reforme. Maksimilijanova osobnost. Sporazumi u Wormsu i Bruxellesu.

Literatura:

- ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str.

103.-119.

VI. Naslov: Carske institucije u novom vijeku

Kratki opis: Carska reforma. Car i carska vlast. Carski sabor – nadleţnost i

funkcioniranje. Okruţja i administrativne postaje. Sudbeni djelokrug.

Financijski i vojni izvori.

Literatura:

- NÖEL, J. F., Sveto Rimsko Carstvo, Barbat, Zagreb, 1998., str. 61.-75.

VII. Naslov: Vjerski raskol i borba protiv protestantizma

Kratki opis: Izbor Karla V. za cara. Pokušaji izmirenja zavaĊenih strana.

Upravna reforma Ferdinanda I. Ugarsko pitanje i prvi turski ratovi. Prodor

protestantizma u austrijske zemlje. Podjela austrijskih nasljednih zemalja.

Literatura:


136.-146.

VIII. Naslov: Habsburgovci i Tridesetogodišnji rat

Kratki opis: Vjerski sukob u Tirolu i Unutrašnjoj Austriji. Katoliĉka reforma

i protureformacija. Razdor meĊu braćom Habsburg. Car Matija i dogaĊaji

uoĉi Tridesetogodišnjeg rata. Tridesetogodišnji rat. Westafalski mir i

Austrija.

Literatura:


140.-157.

IX. Naslov: Španjolski Habsburgovci

Kratki opis: Habsburgovci na španjolskom prijestolju. Rat za španjolsku

baštinu.

Literatura:

- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Počeci novoga doba (16. stoljeće), IX.,

Europapress holding, Zagreb, 2008., str. 238.-290.

- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Doba apsolutizma (17. stoljeće), X.,


- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Doba prosvjetiteljstva (18. stoljeće), XI.,


X. Naslov: Zadnji Habsburgovci

Kratki opis: Pragmatiĉka sankcija i Karlo VI.

Literatura:

- E ZÖLNER, E., SCHÜSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997.,

str. 180.-185.

XI. Naslov: Dinastija Habsburg-Lothringen

Kratki opis: Marija Terezija na austrijskom prijestolju. Ratovi za nasljedstvo.

Josip II. Poloţaj Austrije za Leopolda II.

Literatura:


200.-213.

XII. Naslov: Borba protiv revolucionarne Francuske

Kratki opis: Kraj Svetog Rimskog Carstva. Borba Tirola za slobodu. Beĉki

kongres.

Literatura:


220.-232.

XIII. Naslov: Franjo Josip I. do Prvoga svjetskog rata

Kratki opis: MeĊunarodna politika. Austrijsko-maĊarska nagodba. Politiĉka

kriza i borbe meĊu nacionalistima.

Literatura:


250.-269.

XIV. Naslov: Prvi svjetski rat i kraj Monarhije

Kratki opis: Izbijanje rata. Ratne godine. Propast i kraj Monarhije. Karlo I.

Austrijski.

Literatura:


282-289.

XV. Naslov: Osvrt na prethodna predavanja

Kratki opis: --------

Literatura: ---------


RANOM NOVOM VIJEKU

Kod

kolegija

FFP-509

Studijski program

Ciklus


Godina

studija

II.

ECTS vrijednost

boda

4 Semestar ljetni Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (2) + S (1) = 45

(3 tjedno)

Status kolegija obvezni Preduvjeti Upisan 4.

semestar



nastave

prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik prof. dr. Boţo Goluţa

Kontakt sati/konzultacije srijedom i ĉetvrtkom u 10 sati





Ciljevi kolegija

Upoznati studente s poviješću BiH za vrijeme osmanlijske okupacije, te o odnosu

ovoga prostora i ostalih regija u okruţenju kako bi bili u stanju prepoznati,

opisati i kritiĉki protumaĉiti najvaţnija povijesna pitanja navedenog razdoblja.

Ishodi učenja


kompetencije)

- Nakon poloţenog ispita student će poznavati povijest BiH za vrijeme

osmanlijske okupacije, te odnos ovoga prostora i ostalih regija u okruţenju s

naglaskom na razumijevanju temeljnih pojmova i procesa.

- Studenti će biti osposobljeni za pravilno definiranje i upotrebu temeljnih

pojmova vezanih za povijest BiH u ovom razdoblju.

- Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje o vaţnim dogaĊajima i

procesima iz povijesti BiH kao i sposobnost opisa i usporedbe najvaţnijih pitanja

u navedenom razdoblju.

- Osposobljavanje studenata za samostalno sluţenje literaturom s ciljem


Sadržaj


plana (ukratko)

Uspostava turske vlasti. Organizacija feudalnih posjeda. Seljaštvo i seoska

privreda. Gradovi i gradska privreda. Osnivanje novih sandţakata i stvaranje

Bosanskog ejaleta. Razvitak feudalne klase. Dubrovaĉka Republika i okupirana

Bosna i Humska zemlja. Mletaĉka Republika i turski posjedi i ovom okruţenju.

"Ostatci ostataka" Hrvatske - prodiranje Turaka iz Bosne u Hrvatsku. Kandijski

rat. Pojave anarhije u 18. st. Katoliĉka Crkva u Bosni i Hercegovini. Islamizacija

i pravoslavizacija ovih prostora. Islamska kultura na ovom prostoru. Odnos

Austrije prema Osmanlijama. Beĉki rat. Slabljenje Osmanskoga carstva i pobune

u Bosni i u Hercegovini. Svršetak osmanlijske okupacije ovih prostora -

Berlinski kongres.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminari Samostalni zadatci


Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Student je tijekom

semestra obvezan napisati i usmeno izloţiti esej koji sluţi kao predloţak za

raspravu svim studentima.

Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.

- Priprema i izlaganje eseja.


Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

Pohađanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi



Kontinuirana



OBVEZE

STUDENTA


Pohađanje nastave i

aktivnost u nastavi

50 0,8 Max 20%

Esej (priprema i

izlaganje)

20 0,4 Max 10%




nazoĉiti najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više ne moţe

dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu.


- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi, pri ĉemu se treba prouĉiti najmanje 80

stranica s popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje

samostalnih zadataka. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.

- Uvjet za pristup završnom ispitu za redovite studente takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom

semestra.

- Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej. UraĊen i obranjen esej uvjet je za

pristupanje završnom ispitu.

- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni kojim se

provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa

obvezne literature.


- Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Europske regije i povijest BiH u srednjem

vijeku.








Esej se ocjenjuje na sljedeći način:


1% = Rad je na vrijeme predan ali nije uraĊen prema zadanim naputcima.


3% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni manji nedostatci na sadrţajnom planu.

4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje jeziĉne i tehniĉke pogreške.


Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedeći način:







Završni se ispit ocjenjuju na sljedeći način:








Obvezna literatura:

SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 9-42,

114-142, 477-529, 555-564, 582-599, 602-611, 763-785, 811-817, 818-820, 825-

853; DOMINIK MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Rim, 1967., str.

174-221, 233-249, 251-266, 269-270, 297-344; BOŢO GOLUŢA, Pregled povijesti

hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 99-108, 125-129; NENAD MOAĈANIN,

Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str. 17-58, 92-143.

Dopunska literatura: SREĆKO M. DŢAJA, Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine,

Sarajevo, 1992.; HAZIM ŠABANOVIĆ, Bosanski pašaluk, Sarajevo, 1982.; SALIH

SIDKI MUVEKKIT HADŢIHUSEINOVIĆ, Povijest Bosne, I.-II., Sarajevo, 1999.

(naslov izvornika: Tarih-i Bosna) i po naputku profesora.

Dodatne informacije

o kolegiju


Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju

studenti će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i na

internetskoj stranici Fakulteta.



kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina konzultacija,




Broj

nastavne

cjeline


I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i

koncepcija predavanja.

Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.

Literatura:

SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 9-42, 114-142,

477-529, 555-564, 582-599, 602-611, 763-785, 811-817, 818-820, 825-853; DOMINIK

MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Rim, 1967., str. 174-221, 233-249, 251-

266, 269-270, 297-344; BOŢO GOLUŢA, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar,

2004., str. 99-108, 125-129; NENAD MOAĈANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str. 17-

58, 92-143.

Dopunska: SREĆKO M. DŢAJA, Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine,

Sarajevo, 1992.; HAZIM ŠABANOVIĆ, Bosanski pašaluk, Sarajevo, 1982.; SALIH SIDKI

MUVEKKIT HADŢIHUSEINOVIĆ, Povijest Bosne, I.-II., Sarajevo, 1999. (naslov izvornika:

Tarih-i Bosna).

II. Naslov: Pregled gradiva: Osmanska okupacija hrvatskih prostora. Osmanska drţavna

uprava. Vjerski ţivot pod Osmanlijama. BiH od 1700. do 1878. god.

Kratak opis: Osmanska okupacija hrvatskih prostora. Osmanska drţavna uprava. Vjerski

ţivot pod Osmanlijama. UvoĊenje gregorijanskog kalendara. Povlastice franjevcima.

Pravoslavci i katolici. BiH od 1700. do 1878. god. Politiĉke prilike. Apostolski vikarijat

u Bosni.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 99-

108, 125-129.

III. Naslov: Osmansko Carstvo i njegovo ureĊenje.

Kratak opis: Razvoj Osmanske drţave i osmanskog feudalnog ureĊenja. Drţavno i

vojniĉko ureĊenje. Posljedice uvoĊenja feudalnog ureĊenja.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 9-42;

NENAD MOAĈANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str. 17-55.

IV. Naslov: Uspostava osmanske vlasti. Organizacija feudalnih posjeda u 16. st. Seljaštvo i

seoska privreda u 15. i 16. st. Gradovi i gradska privreda u 15. i 16. st. Osnivanje novih

sandţakata i stvaranje Bosanskoga ejaleta.

Kratak opis: Uspostava osmanske vlasti. Organizacija feudalnih posjeda u 16. st.

Seljaštvo i seoska privreda u 15. i 16. st. Gradovi i gradska privreda u 15. i 16. st.

Osnivanje kapetanija u Bosni. Razvitak feudalne klase u Bosni u 16. st. Osnivanje novih

sandţakata i stvaranje Bosanskoga ejaleta.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 114-

142.

V. Naslov: Slabljenje Osmanskoga Carstva. Kandijski rat.

Kratak opis: Poĉeci krize. Uzroci slabljenja Osmanskoga Carstva. Pogoršanje poloţaja

seljaštva i seljaĉki ustanci potkraj 16. i u 17. st. Kandijski rat.


529, 555-564.

VI. Naslov: Bosanski pašaluk. Islamska kultura do 18. st.

Kratak opis: Pojave anarhije u prvoj polovici 17. st. Ĉiftluci u 17. st. Gradska privreda u

17. st. Seljaštvo Bosanskoga ejaleta u 17. st. Posljedice Kandijskoga rata. Katoliĉka

Crkva u Bosanskom ejaletu. Islamska kultura do 18. st.


599, 602-611.

VII. Naslov: Oblici narodnog ţivota. Narodna kultura.

Kratak opis: UreĊenje plemena. Kućna zadruga. Selo i njegovo ureĊenje. Narodna

kultura.


785.

VIII. Naslov: Ratovi i ustanci. Karlovaĉki mir. Poţarevaĉki mir. Seobe i etniĉke promjene.

Kratak opis: Ratovanje 1683.-1699. god. Seoba Srba. Karlovaĉki mir. Poţarevaĉki mir.

Beogradski mir. Seobe i etniĉke promjene.


817, 818-820, 825-853.

IX. Naslov: Raspadanje osmanskoga feudalnog ureĊenja. Istoĉno pitanje. Bosanski pašaluk u

18. st.

Kratak opis: Pojave anarhije u Osmanskom Carstvu. Porezni i feudalni pritisak.

Prevladavanje Rusije u borbi protiv Osmanlija. Bosanski pašaluk u 18. st. Poslije

Karlovaĉkog mira. Autonomne povlastice gradova. Dubiĉki rat (1788.-1791.). Privredne

i prometne prilike.


1338.

X. Naslov: Islamizacija Bosne.

Kratak opis: Poĉetci islamizacije. Islamizacija Bosne 1463. god. Ahd-nama Mehmeda II.

Literatura: DOMINIK MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovine, Ziral, Toronto -

Zurich - Roma - Chicago, 21982., str. 174-192; NENAD MOAĈANIN, Turska Hrvatska,

Zagreb, 1999., str. 102-114.

XI. Naslov: Progoni katolika u BiH.

Kratak opis: Prvi veliki progon katolika u BiH 1516.-1524. god. Razne vijesti o

progonima katolika u Bosni 1516.-1526. god. Progoni katolika i njihov prijelaz na islam

od 1526. do poĉetka 17. st. Veliki progon katolika 1606.-1640. god. i prijelaz središnje

Bosne na islam. Progoni katolika u Bosni 1648.-1669. godine.


Zurich - Roma - Chicago, 21982., str. 192-203, 233-249, 251-253.

XII. Naslov: Islamizacija Hercegovine.

Kratak opis: Prijelaz katolika na islam u Hercegovini.


Zurich - Roma - Chicago, 21982., str. 203-221.

XIII. Naslov: "Turska Hrvatska".

Kratak opis: Prijelaz katolika na islam u "Turskoj Hrvatskoj". Turska krajina: posade u

tvrĊavama. Migracije. Poloţaj Crkava. Društvo. Gospodarstvo. Gradovi, trgovina i obrti.

Literatura: NENAD MOAĈANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str. 55-58, 91-102, 114-

143.

XIV. Naslov: Migracije i promjena etniĉke slike ovih prostora.

Kratak opis: Opća svjedoĉanstva o prijelazu b-h katolika na islam. "Poturi" u Bosni i

Hercegovini. Udio katolika iz okolnih pokrajina u islamizaciji BiH. Hrvatski prebjezi.

Preseljenje muslimana iz Slavonije. Povlaĉenje muslimana iz Srijema. Preseljenje

muslimana iz juţne Ugarske. Preseljenje muslimana iz Like. Preseljenje muslimana iz

Dalmacije. Udio stranih naroda u islamizaciji BiH.


Zurich - Roma - Chicago, 21982., str. 253-266, 269-270, 297-344.


Kratak opis: -------------


Naziv kolegija EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST U

19. STOLJEĆU


Studijski program

Ciklus


Godina

studija

II.

ECTS vrijednost boda 3/ili/4 Semestar ljetni Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (2) + S (1) =

45

(3 tjedno)


semestar



nastave

prema rasporedu







Ciljevi kolegija

Upoznati studente s osnovama modernih interpretacija najvaţnijih procesa

europske i svjetske povijesti 19. stoljeća, kako bi ih bili u stanju razumjeti i

kritiĉki vrednovati.

Ishodi učenja


kompetencije)

- Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati i razumjeti glavne europske i

svjetske povijesne procese 19. st. te biti u stanju kritiĉki vrednovati razliĉite

historiografske interpretativne okvire povijesti navedenog razdoblja.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Uĉinak Franc. revolucije; Napoleonski ratovi, doba francuske prevlasti u

Europi; Restauracija i novi europski politiĉki poredak; Razvoj temeljnih

politiĉkih

ideologija: nacionalizam, liberalizam i konzervativizam; Svršetak

Restauracije i revolucija 1848/9. SAD - nacionalna integracija i izolacionizam;

GraĊanske revolucije u Juţnoj Americi; Društvene i gospodarske promjene

nakon

1848., Doba imperijalizma: nacionalno naĉelo i novi sukobi europskih drţava;

Krimski

rat; Prevlast Francuske, ujedinjenje Italije, ujedinjenje Njemaĉke; SAD -

secesionistiĉki rat i gospodarski polet; Unutarnjopolitiĉki razvoj europskih

drţava, vanjskopolitiĉko

suprotstavljanje i kolonijalna ekspanzija; Stvaranje blokova; Prvi svjetski rat:

uzroci,

tijek i završetak rata

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminar Samostalni

zadaci


Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Studenti imaju

mogućnost birati seminar izmeĊu ovoga kolegija ili pak iz kolegija Hrvatska

povijest 19. stoljeća. Tijekom semestra student/ica, koji/a odabere seminar iz

ovoga kolegija, obvezan/obvezna je napisati te usmeno izloţiti esej koji sluţi


kao predloţak za raspravu svim studentima.

Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima

- Sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama

- Izlaganje eseja

- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije

- Polaganje završnog ispita


studenta

(označiti masnim

tiskom)

Pohađanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi



Kontinuirana

provjera znanja

Esej


Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju samo predavanja



aktivnost u nastavi

30 0,4 Max 10%

Kolokviji 40 1,3 Max 45%


Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju predavanja i odaberu seminar

OBVEZE

STUDE TA



aktivnost u nastavi

50 0,9 Max 20%

Esej (priprema i

i laganje)

20 0,8 Max 10%











- Uvjet za pristup završnom ispitu takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom semestra.

- Studenti tijekom semestra rade tri kolokvija. Studenti koji su poloţili sva tri kolokvija tijekom nastave


znanja i ostvarenih rezultata.

- Studenti koji su poloţili dva od tri kolokvija imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela koji nisu

poloţili, a nakon toga polaţu usmeni dio ispita. Ukoliko ne poloţe taj dio na popravnom roku, na sljedećim

ispitnim rokovima polaţu pismeni (test znanja) a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita.

- Studenti koji su poloţili tijekom semestra jedan ili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija

iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polaţu pismeni i usmeni dio ispita na predviĊenim ispitnim

rokovima.

-Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej na kojem mogu dobiti najviše 10%

ocjene. UraĊen i obranjen esej uvjet je za pristupanje završnom ispitu. Izvanredni studenti mogu pristupati

polaganju kolokvija, a ukoliko ne budu u mogućnosti polaţu pismeni dio ispita, a zatim usmeni dio ispita.



- Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Europska i svjetska povijest ranoga novoga

vijeka.

- Budući da postoje razlike u pohaĊanju nastavnih sati kao i drugih obveza izmeĊu studenata koji biraju

seminar i onih koji ne biraju seminar iz ovog kolegija, razliĉit je i njihov naĉin ocjenjivanja tijekom

nastave.

Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:





12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.


20% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i

problematizira sadrţaje vaţne za kolegij.

Za studente koji slušaju samo predavanja iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:























Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način:





- od 81% do 90% = do 12% ocjene

- od 91% do 100% = do 15% ocjene

Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovog kolegija završni ispit se ocjenjuju na sljedeći

način:



- od 61% do 70% = do 10% ocjene

- od 71% do 80% = do 15% ocjene

- od 81% do 90% = do 20% ocjene


Za studente koji slušaju samo predavanja završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način:



- od 61% do 70% = do 18% ocjene

- od 71% do 80% = do 27% ocjene

- od 81% do 90% = do 36% ocjene







Obvezna literatura:

ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 12.-16., Zagreb, 2008., odabrani dijelovi

Dopunska literatura: IVAN T. BEREND/GYORGY RANKI, Evropska periferija i industrijalizacija, 1780.-

1914., Zagreb, 1996.; HANS-ULRICH WEHLER, Nacionalizam: povijest, oblici,

posljedice, Zagreb, 2005.; ERIC HOBSBAWM, Doba Revolucije. Evropa 1789.-

1848., Zagreb, 1987.; ERIC HOBSBAWM, Doba kapitala. Evropa 1848.-1875.,

Zagreb, 1989.; ALAN J. P. TAYLOR, Borba za prevlast u Evropi 1848.-

1918.,Sarajevo, 1968.


kolegiju







kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina

konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog

fakulteta).



Broj

nastavne

cjeline




Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojašnjenje studentskih obveza

Literatura:

Obvezna: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 12.-16., Zagreb, 2008., odabrani dijelovi

Dopunska: IVAN T. BEREND/GYORGY RANKI, Evropska periferija i industrijalizacija,

1780.-1914., Zagreb, 1996.; HANS-ULRICH WEHLER, Nacionalizam: povijest, oblici,

posljedice, Zagreb, 2005.; ERIC HOBSBAWM, Doba Revolucije. Evropa 1789.-1848.,

Zagreb, 1987.; ERIC HOBSBAWM, Doba kapitala. Evropa 1848.-1875., Zagreb, 1989.;

ALAN J. P. TAYLOR, Borba za prevlast u Evropi 1848.-1918.,Sarajevo, 1968.

II. Naslov: Tijek i uĉinak Francuske revolucije

Kratki opis: Kriza ancien regimea; jaĉanje graĊanskog društva; Napoleonovo doba

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, Zagreb, 2008., sv. 12., str. 519.-599.; sv.

13., str. 16.-130.

III. Naslov: IzmeĊu restauracije i revolucija

Kratki opis: Restrukturiranje Europe; Sveta Alijansa; Tajna društva i liberalni pokreti u

Europi

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 13., Zagreb, 2008., str. 253.-380.

IV. Naslov: Revolucije i nacionalni pokreti u Europi

Kratki opis: ideja nacije i industrijalizacija društva; ratovi za neovisnost i revolucije

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 13., Zagreb, 2008., str. 380.-411.; str.

549.-671.

V. Naslov: Kriza Osmanskoga carstva u 19. Stoljeću

Kratki opis: Tanzimatske reforme; Krimski rat; „Istoĉno pitanje“


VI. Naslov: Socioekonomske promjene i nastanak socijalistiĉkog pokreta

Kratki opis: Društvene klase; industrijska revolucija; „utopija“; marksistiĉki i

anarhistiĉki pogled


VII. Naslov: Dvije Amerike u 19. Stoljeću

Kratki opis: Borbe za neovisnost latinoameriĉkih zemalja; SAD i stvaranje ameriĉkog

imperija; Odcjepljenje Juga i Ameriĉki graĊanski rat

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, Zagreb, 2008., sv. 13., str. 411.-458.; sv.

14., str. 546.-671.

VIII. Naslov: Ujedinjenje Italije; nastanak Drugoga njemaĉkog carstva

Kratki opis: Pijemont i proces talijanskog ujedinjenja; Pruska i proces njemaĉkog

ujedinjenja


IX. Naslov: Britanija u viktorijansko doba

Kratki opis: Gospodarski, društveni i politiĉki ţivot u Britaniji


X. Naslov: Francuska u drugoj polovici 19. Stoljeća

Kratki opis: Napoleon III. i Drugo Carstvo; Francuska Treća republika

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, Zagreb, 2008., sv. 14., str. 260.-309., sv.

15., str. 420.-463.

XI. Naslov: Kolonijalna carstva i imperijalizam

Kratki opis: „Susret“ civilizacija; europski i ameriĉki imperijalizam

Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 15., Zagreb, 2008., str. 16.-29.; str.

521.-647.

XII. Naslov: Srednja i jugoistoĉna Europa u okvirima velikih carstava

Kratki opis: Habsburška Monarhija: Carska Rusija; Osmansko Carstvo


XIII. Naslov: MeĊunarodni odnosi na prijelazu stoljeća

Kratki opis: Sustav Bismarckovih saveza; nacionalizmi i imperijalizmi Europljana i

Amerikanaca


XIV. Naslov: Prvi svjetski rat

Kratki opis: Uzroci i povod ratu; tijek rata; završetak


XV. Naslov: Zakljuĉni osvrt

Kratki opis: -------------


Naziv kolegija HRVATSKA POVIJEST U 19. STOLJEĆU Kod kolegija FFP-511

Studijski program

Ciklus


Godina

studija

II.

ECTS vrijednost boda 3/ili/4 Semestar ljetni Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (2) + S (1)

= 45

(3 tjedno)


semestar



nastave

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Ivica Šarac, izv. prof.

Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 12 sati, petkom u 10 sati





Ciljevi kolegija

Upoznati studente s historiografskim interpretacijama najvaţnijih pitanja

hrvatske povijesti 19. stoljeća

Ishodi učenja


kompetencije)

- Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati povijesni kontekst u kome su se

nalazile hrvatske zemlje i hrvatski narod tijekom 19. stoljeća.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Nastavni sadrţaj odnosi se na razdoblje od godine 1790. do kraja Prvoga

svjetskog rata: Feudalno društvo u hrvatskim zemljama koncem 18. i u prvoj

polovici 19. stoljeća i postupni prijelaz u kapitalistiĉke proizvodne odnose;

Politiĉki poloţaj hrvatskih zemalja u prvoj polovici 19. stoljeća; Sukobi velikih

sila i odraz sukoba na hrvatske zemlje; Predilirsko doba; Ilirski pokret;

Neoapsolutizam i poĉetci moderne Hrvatske; Proces hrvatske nacionalne i

politiĉke integracije; Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri. Banovanje

Ivana Maţuranića; Razvojaĉenje i sjedinjenje Vojne granice; Khuenovo doba;

Hrvatsko-srpski odnosi za vrijeme dualizma; Hrvatska politika prema Bosni i

Hercegovini; Hrvatsko-srpska koalicija; Seljaĉki pokret braće Radića; Hrvatska

politika uoĉi i tijekom Prvoga svjetskog rata; Raspad Austro-Ugarske

monarhije i ulazak hrvatskih zemalja u prvu juţnoslavensku zajednicu.

Način izvođenja nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminar Samostalni

zadaci


Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Studenti imaju

mogućnost birati seminar izmeĊu ovoga kolegija ili pak iz kolegija Europska i

svjetska povijest 19. stoljeća. Tijekom semestra student/ica, koji/a odabere

seminar iz ovoga kolegija, obvezan/obvezna je napisati te usmeno izloţiti esej

koji sluţi kao predloţak za raspravu svim studentima.



- Izlaganje eseja

- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije



studenta

(označiti masnim

tiskom)

Pohađanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi



Kontinuirana

provjera znanja

Esej


Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju samo predavanja



aktivnost u nastavi

30 0,4 Max 10%



Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji slušaju predavanja i odaberu seminar

OBVEZE

STUDENTA



aktivnost u nastavi

50 0,9 Max 20%

Esej (priprema i

izlaganje)

20 0,8 Max 10%












- Studenti tijekom semestra rade tri kolokvija. Studenti koji su poloţili sva tri kolokvija tijekom nastave


znanja i ostvarenih rezultata.

- Studenti koji su poloţili dva od tri kolokvija imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela koji nisu

poloţili, a nakon toga polaţu usmeni dio ispita. Ukoliko ne poloţe taj dio na popravnom roku, na sljedećim

ispitnim rokovima polaţu pismeni (test znanja) a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita.

- Studenti koji su poloţili tijekom semestra jedan ili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija

iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polaţu pismeni i usmeni dio ispita na predviĊenim ispitnim

rokovima.

-Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej na kojem mogu dobiti najviše 10%

ocjene. UraĊen i obranjen esej uvjet je za pristupanje završnom ispitu. Izvanredni studenti mogu pristupati

polaganju kolokvija, a ukoliko ne budu u mogućnosti polaţu pismeni dio ispita, a zatim usmeni dio ispita.



- Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Hrvatska povijest ranoga novoga vijeka.

- Budući da postoje razlike u pohaĊanju nastavnih sati kao i drugih obveza izmeĊu studenata koji biraju

seminar i onih koji ne biraju seminar iz ovog kolegija, razliĉit je i njihov naĉin ocjenjivanja tijekom

nastave.

Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:









Za studente koji slušaju samo predavanja iz ovog kolegija ocjenjivanje se vrši na sljedeći naĉin:























Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći način:





- od 81% do 90% = do 12% ocjene

- od 91% do 100% = do 15% ocjene

Za studente koji slušaju predavanja i seminar iz ovog kolegija završni ispit se ocjenjuju na sljedeći

način:



- od 61% do 70% = do 10% ocjene

- od 71% do 80% = do 15% ocjene

- od 81% do 90% = do 20% ocjene


Za studente koji slušaju samo predavanja završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način:



- od 61% do 70% = do 18% ocjene

- od 71% do 80% = do 27% ocjene

- od 81% do 90% = do 36% ocjene







Obvezna literatura:

SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990.;

SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja

Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 343.-584.

Dopunska literatura: IGOR KARAMAN, Hrvatska na pragu modernizacije 1750.-1918., Zagreb, 2000.;

TIHOMIR CIPEK/STJEPAN MATKOVIĆ, Programatski dokumenti hrvatskih

političkih stranaka i skupina 1842.-1914., Zagreb, 2006., str. 49.-99.; MIRJANA

GROSS, Izvorno pravaštvo. Ideologija, agitacija, pokret, Zagreb, 2000.;

ARNOLD SUPPAN, Oblikovanje nacije u graĎanskoj Hrvatskoj 1835.-1918.,

Zagreb, 1999.; JAROSLAV ŠIDAK, Studije iz hrvatske povijesti XIX stoljeća,

Zagreb, 1973.


kolegiju



studenti će dobiti na prvom predavanju a takoĊer te informacije dostupne su i

na internetskoj stranici Fakulteta.



kontaktiranje je omogućeno i elektroniĉkom poštom i izvan termina

konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog

fakulteta).



Broj

nastavne

Cjeline





Literatura:

Obvezna: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990.;

SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga

svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 343.-584.

Dopunska: IGOR KARAMAN, Hrvatska na pragu modernizacije 1750.-1918., Zagreb,

2000.; TIHOMIR CIPEK/STJEPAN MATKOVIĆ, Programatski dokumenti hrvatskih političkih

stranaka i skupina 1842.-1914., Zagreb, 2006., str. 49.-99.; MIRJANA GROSS, Izvorno

pravaštvo. Ideologija, agitacija, pokret, Zagreb, 2000.; ARNOLD SUPPAN, Oblikovanje

nacije u graĎanskoj Hrvatskoj 1835.-1918., Zagreb, 1999.; JAROSLAV ŠIDAK, Studije iz

hrvatske povijesti XIX stoljeća, Zagreb, 1973.

II. Naslov: Hrvatske zemlje od 1790. do Beĉkoga kongresa

Kratki opis: Doba smjenjivanja mletaĉke, austrijske i francuske uprave; politiĉke i

ekonomske prilike

Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990.,

str. 7.-58.

III. Naslov: Sjeverna Hrvatska od 1815. do 1835. godine

Kratki opis: društvene, gospodarske i politiĉke prilike; preteĉe preporodnog doba;

franciscejski apsolutizam


str. 58.-92.

IV. Naslov: Dalmacija i Istra od 1815. do 1835. godine

Kratki opis: uprava i administrativno ureĊenje; društvene, gospodarske, kulturne i

politiĉke prilike


92.-112.

V. Naslov: Hrvatske zemlje od 1835. do 1847. godine

Kratki opis: Ilirski pokret -Hrvatski narodni preporod; politiĉke, gospodarske i kulturne

prilike u Sjevernoj Hrvatskoj, Dalmaciji i Istri


112.-183.

VI. Naslov: Znaĉenje revolucionarnih zbivanja 1848/49.

Kratki opis: Reforme u Hrvatskom saboru; Jelaĉićeva uloga; rezultat revolucionarnih

zbivanja u Monarhiji

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja


VII. Naslov: Razdoblje neoapsolutizma

Kratki opis: Politiĉke, gospodarske i kulturne prilike u Banskoj Hrvatskoj i Slavoniji

1849.-1859.



VIII. Naslov: Od ponovne uspostave ustavnosti do Ugarsko-hrvatske nagodbe

Kratki opis: Sabor iz 1861.; ban Josip Šokĉević; politiĉka scena u Banskoj Hrvatskoj



IX. Naslov: Modernizacijski procesi za banovanja Ivana Maţuranića

Kratki opis: Neuspjela revizija nagodbe; Maţuranićeve reforme



X. Naslov: Vojna krajina od djelomiĉnog do stvarnog ukidanja

Kratki opis: Prijepori oko poloţaja Vojne krajine; banovanje Ladislava Pejaĉevića



XI. Naslov: Dalmacija i Istra u drugoj polovici 19. stoljeća

Kratki opis: Politiĉke i gospodarske prilike: Preporod u Dalmaciji i Istri



XII. Naslov: Vladavina Khuena Hedervarya

Kratki opis: Obiljeţja Khuenove vladavine; gospodarske i politiĉke prilike; hrvatsko-

srpski odnosi



XIII. Naslov: Hrvati uoĉi i u vrijeme Prvoga svjetskog rata

Kratki opis: Povlaĉenje Hedervarya; politika novoga kursa; hrvatska politiĉka

emigracija; sudjelovanje u ratu; raspad Monarhije


Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 552.-584.; str. 602.-616.

XIV. Naslov: Umjetnost, kultura, školstvo i vjerski ţivot

Kratki opis: Knjiţevnost; kulturna, znanstvena i struĉna društva; obrazovanje; djelovanje

Katoliĉke Crkve




Kratki opis: -------------


Naziv kolegija Religija, kultura i prosvjeta u Bosni i

Hercegovini pod austro-ugarskom

upravom


Studijski program

Ciklus

Studij povijesti


Godina

studija

II.

ECTS vrijednost

boda


semestru

(p+v+s)

30+0+0


(B1)

Preduvjeti upisan 3.

semestar

Usporedni

uvjeti

nema ih


odrţavanja

nastave

prema

rasporedu




Ciljevi kolegija

Upoznati studente s najvaţnijim sadrţajem vezanim za

konfesionalni, kulturni i prosvjetni ţivot u Bosni i Hercegovini u

razdoblju od 1878.-1918. godine, kako bi bili u stanju prepoznati,

opisati i kritiĉki protumaĉiti najvaţnije dogaĊaje i procese u

razmatranom razdoblju.

Ishodi učenja


kompetencije)

Stjecanje osnovnih znanja o poloţaju vjerskih zajednica,

prosvjetnim i kulturnim institucijama u Bosni i Hercegovini u

vrijeme austro-ugarske uprave, kao i razumijevanje temeljnih

pojmova i procesa vezanih za navedena pitanja. Osposobljavanje

studenata za samostalno promišljanje i usporedbe najvaţnijih

pitanja navedene tematike te samostalno sluţenje literaturom s

ciljem dopunjavanja steĉenih znanja.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

UreĊenje konfesionalnih odnosa. Konfesionalne ustanove. Borbe

oko crkvene autonomije. Obrazovni sustav pod austro-ugarskom

vlašću. Školske i znanstvene ustanove. Kulturna društva i tisak.

Utjecaj hrvatske i srpske nacionalne ideologije na

bosanskohercegovaĉko stanovništvo. Poĉetak politiĉkog

organiziranja.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo

Studentske obveze - Redovito pohaĊanje nastave.

- Aktivno sudjelovanje u raspravi o izloţenim temama.


Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi


rad


kontinuirana

provjera znanja

eseji



PohaĊanje nastave i 30 1 Max 35%

aktivnost u nastavi

Završni ispit 60 2 Max 65%


- PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti moraju nazoĉiti barem polovini sati (50%) kako bi

mogli pristupiti ispitu. Student koji iz bilo kojega razloga ne ispuni svoju obvezu neće dobiti

potpis nositelja kolegija niti će moći pristupiti završnom ispitu.

- Aktivnost u nastavi tiĉe se pripremljenog sudjelovanja u nastavi, što podrazumijeva

pripreme za tematske cjeline koje se obraĊuju i sudjelovanje u raspravama o izloţenim

temama.

- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je pismeni

ispit kojim se provjeravaju steĉeno znanje i kompetencije, a odnosi se na gradivo s popisa

obvezne literature.

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin (makimalno 35%):







za kolegij.

Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin (maximalno 65%):


- od 51% do 60% = do 13% ocjene

- od 61% do 70% = do 26% ocjene

- od 71% do 80% = do 39% ocjene

- od 81% do 90% = do 52% ocjene



A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- DŢAJA, S. M., Bosna i Hercegovina u austro-ugarskom razdoblju

(1878.-1918.). Inteligencija izmeĎu tradicije i ideologije, ZIRAL,

Mostar, Zagreb, 2002.

- ĐAKOVIĆ, L., Političke organizacije bosanskohercegovačkih

katolika Hrvata, Globus, Zagreb, 1985.

Dopunska literatura: - PAPIĆ, M., Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austro-

ugarske okupacije (1878-1918), Veselin Masleša, Sarajevo, 1972.


kolegiju



prema kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su dostupne i

na mreţnoj stranici Fakulteta.








Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA


Kratki opis: Opis kolegija, upoznavanje s literaturom, ciljevima, metodama i

studentskim obvezama.


II. Naslov: Struktura bosanskohercegovaĉkog stanovništva

Kratki opis: Konfesionalna i ekonomsko-društvena struktura stanovništva.

Podatci o iseljavanju muslimana nakon austro-ugarske okupacije.

Useljavanje u Bosnu i Hercegovinu.

Literatura:

- ĐAKOVIĆ, L., Političke organizacije bosanskohercegovačkih katolika

Hrvata, Globus, Zagreb, 1985., str. 7.-37.

III. Naslov: UreĊenje konfesionalnih odnosa

Kratki opis: Srpska pravoslavna crkva, islam, ţidovske općine i druge

religijske manjine.

Literatura:

- DŢAJA, S. M., Bosna i Hercegovina u austro-ugarskom razdoblju (1878.-

1918.). Inteligencija izmeĎu tradicije i ideologije, ZIRAL, Mostar, Zagreb,

2002., str. 46.-64.

IV. Naslov: Katoliĉka crkva

Kratak opis: Uspostava redovite crkvene hijerarhije. Znaĉenje i uloga

franjevaĉkoga reda. Pitanje sekularizacije franjevaca.

Literatura:



V. Naslov: Vjerske zajednice u borbi za autonomiju

Kratki opis: Srpsko-pravoslavna vjerska zajednica, muslimanska vjerska

zajednica i katoliĉka vjerska zajednica u borbi za autonomiju.

Literatura:



VI. Naslov: Obrazovni sustav prije austro-ugarske okupacije

Kratak opis: Konfesionalni sustav obrazovanja. Katoliĉke i srpske osnove i

srednje škole. Muslimanske i ţidovske škole.

Literatura:

- PAPIĆ, M., Školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austro-ugarske

okupacije (1878-1918), Veselin Masleša, Sarajevo, 1972., str. 7.-40.

VII. Naslov: Školstvo pod austro-ugarskom upravom. Osnovne škole.

Kratak opis: Otvaranje škola. Nastavni planovi. Organizacija škole i nastave.

Literatura:



VIII. Naslov: Srednjoškolsko obrazovanje

Kratki opis: Uĉiteljske škole, gimnazije (drţavne i konfesionalne),

djevojaĉke škole, obrazovanje radnika.

Literatura:


okupacije (1878-1918), Veselin Masleša, Sarajevo, 1972., str.

IX. Naslov: Duhovni zavodi i ostale srednjoškolske institucije

Kratki opis: Školovanje franjevaca, katoliĉko sjemenište, pravoslavna

bogoslovija, ruţdije i medrese te ostale srednje škole (tehniĉka, šumarska,

trgovaĉka).

Literatura:


okupacije (1878-1918), Veselin Masleša, Sarajevo, 1972., str. 124.-138.;

150.-160.

X. Naslov: Procesi koji su pratili razvoj školstva

Kratki opis: Stipendiranje. Školska terminologija. Nacionalno-politiĉka

kretanja meĊu srednjoškolcima.

Literatura:



XI. Naslov: Tisak i udruţenja

Kratak opis: Sluţbeni nacionalno-politiĉki neutralni listovi, hrvatski listovi,

srpski listovi, muslimanski listovi, listovi manjina. Vjerski tisak. Vjerski

redovi i kongregacije. Novĉani zavodi.

Literatura:



2002., str. 92.-108.



XII. Naslov: Osnivanje kulturnih društava

Kratki opis: Kulturna društva i njihova uloga u buĊenju nacionalne svijesti.

Literatura:



XIII. Naslov: Povijesno-politiĉki identitet bosanskohercegovaĉkoga stanovništva

Kratki opis: Poloţaj Bosne i Hercegovine unutar srpske odnosno hrvatske

nacionalne ideologije. Nacionalno-ideološki putovi muslimana.

Literatura:



2002., str. 194.-219.

XIV. Naslov: Poĉetak politiĉkoga organiziranja bosanskohercegovaĉkoga

stanovništva

Kratki opis: Prve politiĉke organizacije bosanskohercegovaĉkih Hrvata

katolika – HNZ i HKU. Srpska narodna organizacija, Muslimanska narodna

organizacija, ostali politiĉki subjekti.



Kratki opis: Diskusija sa studentima o obraĊenoj tematici.

Literatura: Sve navedeno

Naziv kolegija Pitanje konkordata u Kraljevini

Jugoslaviji


Studijski program

Ciklus

Studij povijesti


Godina

studija

II.

ECTS vrijednost

boda


semestru

(p+v+s)

30+0+0


(B1)


semestar

Usporedni

uvjeti

nema ih


odrţavanja

nastave

prema

rasporedu




Ciljevi kolegija

Upoznati studente s najvaţnijim sadrţajem vezanim za sklapanje

konkordata izmeĊu vlade Kraljevine Jugoslavije i Svete Stolice,

kako bi bili u stanju prepoznati, opisati i kritiĉki protumaĉiti

najvaţnije momente navedenoga procesa.

Ishodi učenja


kompetencije)

Stjecanje osnovnih znanja o uspostavi odnosa izmeĊu Svete Stolice i

Kraljevine Jugoslavije, kao i razumijevanje temeljnih pojmova i

procesa vezanih za pitanje konkordata. Osposobljavanje studenata

za samostalno promišljanje i usporedbe najvaţnijih pitanja

navedene tematike te samostalno sluţenje literaturom s ciljem


Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Definiranje znaĉenja pojma "konkordat". Konkordati ujedinjenih

"ĉlanica" KSHS. Rad na sklapanju konkordata izmeĊu Svete Stolice

i Kraljevine Jugoslavije. Stjepan Radić i pitanje konkordata.

Kraljeva intervencija. Borba Srpske pravoslavne crkve i srpske

politiĉke opozicije protiv konkordata. "Krvava litija". Priprema

drţavnog prevrata protiv Stojadinovićeve vlade. Povlaĉenje

konkordata

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci



- Aktivnost sudjelovanje u raspravi o izloţenim temama.


Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi


rad


kontinuirana

provjera znanja

eseji



aktivnost u nastavi

30 1 Max 35%

Završni pismeni ispit 60 2 Max 65%



mogli pristupiti ispitu. Student koji iz bilo kojega razloga ne ispuni svoju obvezu neće dobiti


- Aktivnost u nastavi tiĉe se pripremljenog sudjelovanja u nastavi, što podrazumijeva

pripreme za tematske cjeline koje se obraĊuju i sudjelovanje u raspravama o izloţenim

temama



obvezne literature.

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin (maksimalno 35%):






35%=Redovito pohaĊa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za

kolegij.



- od 51% do 60% = do 13% ocjene

- od 61% do 70% = do 26% ocjene

- od 71% do 80% = do 39% ocjene

- od 81% do 90% = do 52% ocjene



A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak,

Zagreb, 32003.

Dopunska literatura: - GOLUŢA, B., Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Crkva na

kamenu, Mostar, 2008. (odabrani dijelovi)


kolegiju



prema kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su dostupne i









Broj nastavne

cjeline

TEME LITERATURA





II. Naslov: Poloţaj vjerskih zajednica u Kraljevini SHS/Kraljevini Jugoslaviji

Kratki opis: Srpska pravoslavna crkva. Poloţaj Islamske vjerske zajednice.

Hrvatska starokatoliĉka crkva. Ţidovska vjerska zajednica.

Literatura:

- MUŢIĆ, I., Katolička Crkva, Stepinac i Pavelić, Marjan tisak, Zagreb, 32003.

- GOLUŢA, B., Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Crkva na kamenu,

Mostar, 2008.

III. Naslov: Katoliĉka crkva u novoj drţavi. Konkordati koji su vrijedili nakon

ujedinjenja 1918.

Kratki opis: Katoliĉka crkva u novoj drţavi. Konkordat – definiranje

znaĉenja. Austrijski, crnogorski i srbijanski konkordat. Konvencija izmeĊu

Svete Stolice i Austro-Ugarske za podruĉje BiH.

Literatura:


- GOLUŢA, B., Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Crkva na kamenu,

Mostar, 2008.

IV. Naslov: Poĉetak rada na reguliranju pravnog poloţaja Katoliĉke crkve

Kratak opis: Prve rasprave o konkordatu. Pregovori sa Svetom Stolicom.

Literatura:


V. Naslov: Potpisivanje konkordata

Kratki opis: Radićev stav prema konkordatu. Posredovanje kralja

Aleksandra. Intenziviranje pregovora i potpisivanje konkordata.

Literatura:


VI. Naslov: Rad na izvorima

Kratak opis: Prijedlog konkordata i priloga o glagoljici.

Literatura:


VII. Naslov: Borba protiv konkordata

Kratak opis: Srpska pravoslavna crkva i konkordat. Borba protiv ratifikacije.

Literatura:


VIII. Naslov: Krvava litija

Kratki opis: Odbor za prouĉavanje konkordata. Bolest patrijarha Varnave i

molitva za ozdravljenje kao protest protiv konkordata.

Literatura:


IX. Naslov: Srpska politiĉka opozicija i konkordat

Kratki opis: Odnos politiĉke opozicije prema Stojadinovićevoj vladi. Smrt

patrijarha Varnave. Konkordat pred Narodnom skupštinom.

Literatura:


X. Naslov: Pripreme prevrata protiv Stojadinovićeve vlade

Kratki opis: Udruţeni dio SPC, politiĉke opozicije i vojne strukture

propagira rušenje Stojadinovićeve vlade.

Literatura:


XI. Naslov: Knez Pavle i konkordat

Kratki opis: Od podrške vladi na rješavanju poloţaja Katoliĉe crkve do

popuštanja pred zahtjevima Srpske pravoslavne crkve i odluke o povlaĉenju

konkordata.

Literatura:


XII. Naslov: Povlaĉenje konkordata

Kratki opis: Povlaĉenje konkordata iz Senata. Sinod Pravoslavne crkve u

zaštiti protivnika konkordata. Ukidanje crkvenih sankcija prema ministrima i

narodnim zastupnicima. Amnestija za sve protivnike konkordata

Literatura:


XIII. Naslov: Odnos Katoliĉke crkve prema konkordatu

Kratki opis: Reakcija Svete Stolice. Reakcije biskupske konferencije u

Zagrebu.

Literatura:


XIV. Naslov: Analiza nekih izvora

Kratki opis: Spomenica koju je uputila Sveta stolica vladi Kraljevine

Jugoslavije. Deklaracija katoliĉkoga episkopata od 4. svibnja 1935.

Poslanica vjernicima. Odluke Svetog arhijevskog Sabora – Uputstva za

sankcije.

Literatura:



Kratki opis: Diskusija sa studentima o obraĊenoj tematici.


Naziv kolegija Hrvatski jezik Kod kolegija FFZAB406

Studijski program

Ciklus


Godina

studija

II.

ECTS vrijednost

boda:


semestru

(p+v+s)

15+15+0

Status kolegija: obvezni (D) Preduvjeti: nema Usporedni

uvjeti:

nema

Pristup kolegiju: studijske kombinacije bez Studija

hrvatskoga jezika i knjiţevnosti

Vrijeme

odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Katica Krešić, doc.


E-mail adresa i broj telefona: [email protected], [email protected], 387 36/355-

413

Asistent dr. sc. Marina Kljajo-Radić, asist.; dr. sc. Helena Dragić,

asist.


E-mail adresa i broj telefona -----

Ciljevi kolegija:

Cilj je kolegija usvajanje temeljnih naĉela hrvatske jeziĉne norme

(pravopisne, gramatiĉke, leksiĉke), usvajanje temeljnih znaĉajki

hrvatskojeziĉnoga povijesnog razvoja i upoznavanje i uporaba

temeljnih priruĉnika suvremenoga hrvatskog jezika.

Ishodi učenja


kompetencije):

Nakon završenoga kolegija studenti će:

- objasniti i definirati najvaţnije znaĉajke hrvatskojeziĉnoga

povijesnog razvoja od poĉetaka pismenosti do danas,

- prepoznati i rabiti osnovne jezikoslovne pojmove,

- primjenjivati pravopisna pravila,

- rašĉlaniti fonetske i fonološke jedinice,

- razlikovati i objasniti glasovne promjene i primjenjivati pravila u

pisanoj i govornoj realizaciji,

- prepoznati pojedine vrste rijeĉi i odrediti gramatiĉke kategorije

promjenjivih rijeĉi,

- odrediti funkcije rijeĉi u reĉenici,

- razlikovati vrste reĉenica,

- uraditi tvorbenu rašĉlambu, prepoznati tvorbene sastavnice i

tvorbene naĉine,

- odrediti lekseme prema vremenskom, prostornom i

funkcionalnom raslojavanju leksika,

- poznavati temeljne priruĉnike suvremenoga hrvatskog jeziĉnog

standarda i sluţiti se njima.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Povijesni pregled oblikovanja hrvatskoga knjiţevnog jezika.

Hrvatski pravopis - pravopisna pravila. Fonetika i fonologija

hrvatskoga jezika: glas, fonem, alofon. Fonološki i morfološki

uvjetovane alternacije. Morfologija hrvatskoga standardnog jezika

(morf, morfem, alomorf, rijeĉ). Promjenjive i nepromjenjive vrste

rijeĉi. Gramatiĉke kategorije. Glagolski oblici. Tvorba rijeĉi.

Sintaksa. Sintaktiĉke jedinice. Red rijeĉi u reĉenici. Nezavisna

sloţena i zavisna sloţena reĉenica. Leksikologija: jeziĉni sustav i

jeziĉni znak. Jednoznaĉnost i višeznaĉnost leksema. Sinonimija,

antonimija, homonimija. Podruĉna raslojenost leksika. Vremenska

raslojenost leksika. Leksikografija.

Način izvođenja

nastave

(označeno masnim

tiskom)


zadatci


Napomene:---

Studentske obveze Studenti su obvezni:

- PohaĊati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.


- Pisati kolokvije.

- Pisati test.

Praćenje i


(označeno masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi



kontinuirana

provjera znanja

esej





30 1 Max 20%



znanja

30 1* Max 80%*

Završni ispit 30 1* Min 80%*

*Dodatna pojašnjenja:

Tijekom semestra pišu se dva kolokvija. Student/ica moţe prihvatiti ocjenu izvedenu na

osnovi urednoga pohaĊanja nastave, aktivnosti u nastavi, zadaća i poloţenih kolokvija (koji

obuhvaćaju cjelokupni programski sadrţaj kolegija). Pri tome je vaţno da ocjene obaju

kolokvija budu pozitivne. Ukoliko student/ica ne prihvati izvedenu ocjenu iz navedenih

aktivnosti ili ne poloţi jedan kolokvij, pristupa ispitu prema planiranim ispitnim rokovima.

Kolokvij se ocjenjuje na sljedeći naĉin:







Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin (nosi 80 % od ukupne ocjene)








A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlodobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

(u trenutku prijave

kolegija)

- BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb,

1995. (i kasnija izdanja)

- BABIĆ, S., FINKA, B., MOGUŠ, M., Hrvatski pravopis, Školska

knjiga, Zagreb, 1996. i kasnija izdanja

- BABIĆ, S., TEŢAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik

za osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992. (i

kasnija izdanja), poglavlje „Rijeĉi“, str. 75.-114.

Dopunska literatura: - HAM, S., Školska gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga,

Zagreb, 2007.

- MELVINGER, J., Leksikologija, Osijek, 1989.

- RAGUŢ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada,

Zagreb, 1997.

- SILIĆ, J., PRANJKOVIĆ, I., Gramatika hrvatskoga jezika,

Školska knjiga, Zagreb, 2007.


kolegiju

PohaĊanje nastave je obvezno. Dopušta se 20% izostanaka i njih nije

potrebno pravdati..


Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Povijesni razvoj hrvatskoga jezika

Kratki opis: Poĉetci pismenosti. Prvi pisani spomenici. Hrvatska pisma.

Hrvatska narjeĉja. Standardni jezik i norma.

Literatura:

- BARIĆ, E. i dr., Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb, 1995., str.

9.-37. (i kasnija izdanja)

- BABIĆ, S., TEŢAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za

osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., 12.-28.

II. Naslov: Hrvatski pravopis

Kratki opis: Fonološko-morfonološko pravopisno naĉelo. Suvremeni

pravopisni priruĉnici. Veliko slovo. Pravopisni znaci. Pisanje rijeĉi iz stranih

jezika.

Literatura:

- BABIĆ, S., FINKA, B., MOGUŠ, M., Hrvatski pravopis, Školska knjiga,

Zagreb, 1996. i kasnija izdanja

III. Naslov: Glasovni i fonemski sustav hrvatskoga jezika

Kratki opis: Fonetika i fonologija. Glas – fonem - slovo. Razdioba fonema.

Glasovne promjene.

Literatura:




osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., 41.-49., 54.-68.

(i kasnija izdanja)

- RAGUŢ, D., Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb,

1997.

IV. Naslov: Morfologija – pojam, jedinice. Vrste rijeĉi i gramatiĉke kategorije.

Kratki opis: Predmet morfologije. Morfem – morf - alomorf. Morfemska

rašĉlamba. Promjenjive i nepromjenjive rijeĉi.

Literatura:




osnovno jezično obrazovanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992., str. 75.-84. (i

kasnija izdanja)

V. Naslov: Imenice

Kratki opis: Leksiĉko i gramatiĉko znaĉenje imenica. Sklonidba imenica.

Literatura:


100.-116., 140.-156., 167.-168. (i kasnija izdanja)



kasnija izdanja)


1997., str. 6.-13., 43.-49., 61.-63.

VI. Naslov: Glagoli

Kratki opis: Znaĉenje glagola. Gramatiĉke kategorije glagola. Glagolske

vrste. Glagolski oblici.

Literatura:


222.-235., 236.-258. (i kasnija izdanja)



kasnija izdanja)


1997., str., 157.-164.

VII. Naslov: Kolokvij

Kratki opis: Provjera pravopisa, poznavanja glasovnih promjena,

morfemske rašĉlambe rijeĉi, odreĊivanje padeţa imenica i glagolskih oblika

u zadanome tekstu.

Literatura: Iz navedenoga popisa

VIII. Naslov: Pridjevi, zamjenice i brojevi

Kratki opis: Znaĉenje pridjeva. Vid pridjeva. Komparacija. Naglasak kao

razlikovno obiljeţje vida. Znaĉenje, vrste i sklonidba zamjenica i brojeva.

Brojevni prilozi i pridjevi.

Literatura:



- S BABIĆ, S., TEŢAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Priručnik za


kasnija izdanja)


1997., str., 67.-73., 88.-96.,104.-109.

IX. Naslov: Nepromjenjive vrste rijeĉi

Kratki opis: Vrste nepromjenjivih rijeĉi, podjela.

Literatura:





kasnija izdanja)


1997., str., 266.-267., 277.-220.

X. Naslov: Sintaktiĉka funkcija

Kratki opis: Subjekt. Predikat. Objekt. Atribut. Priloţne oznake.

Literatura:





kasnija izdanja)


1997.

XI.

Naslov: Nezavisni i zavisni odnos

Kratki opis: Vrste nezavisnih i zavisnih reĉenica.

Literatura:





kasnija izdanja)


1997., str., 386.-438.

XII. Naslov: Torba rijeĉi

Kratki opis: Tvorbene sastavnice. Tvorbena rašĉlamba. Tvorbeni naĉini.

Literatura:





kasnija izdanja)

XIII. Naslov: Leksikologija

Kratki opis: OdreĊenje pojma. Jeziĉni sustav i jeziĉni znak. Jednoznaĉnost i

višeznaĉnost leksema. Sinonimija i antonimija.

Literatura:

- MELVINGER, J., Leksikologija, Osijek, 1989., str. 13.-21., 45.-53.

- SAMARDŢIJA, M., Leksikologija hrvatskoga jezika i povijest hrvatskoga

jezika u 20. st. (udţbenik za 4. razred gimnazije), Školska knjiga, Zagreb,

1995., str. 7.-25.

XIV. Naslov: Raslojenost leksika. Leksikografija.

Kratki opis: Vremenska, podruĉna i funkcionalna raslojenost leksika.

Hrvatski rjeĉnici. Vrste rjeĉnika. Najznaĉajnija hrvatska leksikografska

djela. Natuknica.

- MELVINGER, J., Leksikologija, Osijek, 1989., str. 118.-130.

- SAMARDŢIJA, M., Leksikologija hrvatskoga jezika i povijest hrvatskoga

jezika u 20. st. (udţbenik za 4. razred gimnazije), Školska knjiga, Zagreb,

1995., str., 30.-44., 91.-104.

- SILIĆ, J., PRANJKOVIĆ, I., Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga,

Zagreb, 2007., str. 375.-390.

XV. Naslov: Kolokvij

Kratki opis: Provjera obraĊenih sadrţaja o pridjevima, zamjenicama,

brojevima; funkcijama rijeĉi u reĉenici, prepoznavanju vrsta zavisnih i

nezavisnih reĉenica u tekstu; samostalno odreĊivanje sinonimijskoga i

antonimijskoga odnosa, razlikovanje leksema s obzirom na vrstu

raslojenosti; poznavanje najvaţnijih leksikografskih djela.

Literatura:-----


19. STOLJEĆU

Kod

kolegija

FFP-512

Studijski program

Ciklus


Godina

studija

III.

ECTS vrijednost

boda 3 Semestar zimski Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (1) + S (1) = 45

(2 tjedno)


semestar



nastave

prema rasporedu




Ciljevi kolegija

Upoznati studente s najvaţnijim povijesnim procesima u srednjoj i jugoistoĉnoj

Europi tijekom „dugog“ 19. stoljeća. Osobit naglasak stavlja se na

bosanskohercegovaĉku

povijest 19. stoljeća. U tom kontekstu cilj je razmotriti društveno-politiĉke

prilike u razdoblju do 1878. godine prema kojima će se uvidjeti razlozi

neodrţivosti osmanske uprave u BiH, a zatim i posebno razmotriti politiĉke

procese i društvene promjene u razdoblju austrougarske uprave do poĉetka

Prvoga svjetskog rata.

Ishodi učenja


kompetencije)

Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati najvaţnije odrednice b-h povijesti

u kontekstu europskih regija.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Nastavni sadrţaj odnosi se na razdoblje od poĉetka 19. stoljeća do kraja Prvoga

svjetskog rata. Razmotrit će se pojedini procesi koji su utjecali na odnose

srednjoeuropskih i istoĉnoeuropskih zemalja, ponajprije onih koje su bile pod

osmanskom vlašću ili su graniĉile s Osmanskim carstvom (Austrija, MaĊarska,

Srbija, Crna Gora, Rumunjska, Bugarska, Grĉka i Albanija). Kao posebna cjelina

ovog predmeta razmatrat će se povijest Bosne i Hercegovine od poĉetka 19.

stoljeća do Prvoga svjetskog rata.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja Vjeţbe Seminar Samostalni zadaci


Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Tijekom semestra

student/ica je obvezan/obvezna napisati te usmeno izloţiti i esej koji sluţi kao

predloţak za raspravu svim studentima.



- Izlaganje eseja


Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

Pohađanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi



Kontinuirana



OBVEZE

STUDENTA



aktivnost u nastavi

50 0,8 Max 20%

Esej (priprema i

izlaganje)

20 0,4 Max 10%













obvezne literature.


- Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Europske regije i povijest BiH u ranom

novom vijeku.































Obvezna literatura:

DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I.

dio, Zagreb, 2005. (odabrani dijelovi); AHMED S. ALIĈIĆ, UreĎenje bosanskog

ejaleta od 1789. do 1878. godine, Sarajevo, 1983. (odabrani dijelovi); OTON

KNEZOVIĆ, „Ali-paša Rizvanbegović-Stoĉević, hercegovaĉki vezir 1832.-1851.“,

Glasnik zemaljskog muzeja, XL., Sarajevo, 1928., str. 11.-53.; MIRJANA GROSS,

"Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini od 1878.-1914.", Historijski zbornik,

XIX.-XX., Zagreb, 1967., str. 9.-68.

Dopunska literatura: ISTVAN BIBO, Regije evropske povijesti, Zagreb, 1995.; TOMISLAV KRALJAĈIĆ,

Kalajev reţim u Bosni i Hercegovini (1882-1903), Sarajevo, 1987.; ZORAN

GRIJAK, Politička djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, Zagreb,

2001., str. 139.-194.; SREĆKO M. DŢAJA, Bosna i Hercegovina u austrougarskom

razdoblju (1878-1918). Inteligencija izmeĎu tradicije i ideologije, Mostar, 2002.

Dodatne informacije

o kolegiju











Broj

nastavne

Cjeline





Literatura:

Obvezna: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I.

dio, Zagreb, 2005. (odabrani dijelovi); AHMED S. ALIĈIĆ, UreĎenje bosanskog ejaleta od

1789. do 1878. godine, Sarajevo, 1983. (odabrani dijelovi); OTON KNEZOVIĆ, „Ali-paša

Rizvanbegović-Stoĉević, hercegovaĉki vezir 1832.-1851.“, Glasnik zemaljskog muzeja,

XL., Sarajevo, 1928., str. 11.-53.; MIRJANA GROSS, "Hrvatska politika u Bosni i

Hercegovini od 1878.-1914.", Historijski zbornik, XIX.-XX., Zagreb, 1967., str. 9.-68.

Dopunska: ISTVAN BIBO, Regije evropske povijesti, Zagreb, 1995.; TOMISLAV

KRALJAĈIĆ, Kalajev reţim u Bosni i Hercegovini (1882-1903), Sarajevo, 1987.; ZORAN

GRIJAK, Politička djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, Zagreb, 2001.,

str. 139.-194.; SREĆKO M. DŢAJA, Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju

(1878-1918). Inteligencija izmeĎu tradicije i ideologije, Mostar, 2002.

II. Naslov: Srednjoeuropske politiĉke i društvene tranzicije

Kratki opis: Ilirske provincije; Njemaĉki savez; Metternichov sustav; Reformni pokret u

Ugarskoj

Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistočne Europe 19. i 20. stoljeća. I.

dio, Zagreb, 2005., str. 33.-57.

III. Naslov: Previranja u jugoistoĉnom dijelu Europe u prvim desetljećima 19. stoljeća

Kratki opis: Kriza Osmanskog Carstva; ustanci u Srbiji; Grĉki rat za neovisnost


dio, Zagreb, 2005. 60.-85.

IV. Naslov: Srednja Europa u znaku graĊanskih i nacionalnih revolucija

Kratki opis: Panslavizam; austroslavizam; apsolutizam


dio, Zagreb, 2005., str. 85.-122.

V. Naslov: Reforme Osmanskog Carstva i stanje u BiH do 1839.

Kratki opis: Reforme Selima III.; reforme Mahmuda II., reforme u BiH

Literatura: AHMED S. ALIĈIĆ, UreĎenje bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine,

Sarajevo, 1983., str. 9.-54.

VI. Naslov: Hercegovina u doba Ali-paše Rizvanbegovića

Kratki opis: Sukob s bosanskim feudalcima; koncentracija vlasti; privreda

Literatura: OTON KNEZOVIĆ, „Ali-paša Rizvanbegović-Stoĉević, hercegovaĉki vezir

1832.-1851.“, Glasnik zemaljskog muzeja, XL., Sarajevo, 1928., str. 11.-53.

VII. Naslov: Nacionalne drţave u jugoistoĉnoj Europi: reorganizacija i revolucija

Kratki opis: Dunavske kneţevine; Srbija; Grĉka


dio, Zagreb, 2005., str. 122.-133.

VIII. Naslov: Ideje federacije i velikonacionalni programi u srednoj i jugoistoĉnoj Europi

(1830.-1878.)

Kratki opis: Planovi o federaciji; nacionalni i velikonacionalni programi


dio, Zagreb, 2005., str. 137.-157.

IX. Naslov: BiH od „Hatti-šerifa“ do ustanka

Kratki opis: Reforme Omer-paše Latasa; poloţaj kršćana

Literatura: AHMED S. ALIĈIĆ, UreĎenje bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine,

Sarajevo, 1983., str. 54.-85.; str. 166.-176.

X. Naslov: Jugoistoĉna Europa pred Berlinski kongres

Kratki opis: Osmansko Carstvo; Bugarska; Grĉka; Rumunjska


dio, Zagreb, 2005., str. 172.-186.

XI. Naslov: Bosansko-hercegovaĉki ustanak i Berlinski kongres

Kratki opis: Ustanak; Sanstefanski mir; odluke Berlinskog kongresa


dio, Zagreb, 2005., str. 186.-206.

XII. Naslov: BiH od okupacije do aneksije

Kratki opis: Smjena osmanske i dolazak austrougarske uprave


dio, Zagreb, 2005., str. 223.-231.

XIII. Naslov: Hrvatska politika prema BiH

Kratki opis: Pravaški program; hrvatsko-srpski politiĉki sukob; unutarhrvatski politiĉki

sukob

Literatura: MIRJANA GROSS, "Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini od 1878.-1914.",

Historijski zbornik, XIX.-XX., Zagreb, 1967., str. 9.-68.

XIV. Naslov: Balkanska kriza pred Prvi svjetski rat

Kratki opis: Balkansko društvo i sazrijevanje nacija; Sukobi balkanskih drţavica i

Osmanskog Carstva


dio, Zagreb, 2005., str. 231.-281.


Kratki opis: -------------



1918.-1945.

Kod

kolegija

FFP-513

Studijski program

Ciklus


Godina

studija

III.

ECTS vrijednost

boda 4 Semestar zimski Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (2) + S (1) = 45

(3 tjedno)


semestar



nastave

prema rasporedu


Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 12 sati, petkom u 10 sati


Asistent Goran Mijoĉević, viši asistent



Ciljevi kolegija

Upoznati studente s osnovama modernih interpretacija najvaţnijih procesa

europske i svjetske povijesti u razdoblju 1918.-1945., kako bi ih bili u stanju

razumjeti i kritiĉki vrednovati.

Ishodi učenja


kompetencije)

- Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati i razumjeti glavne europske i

svjetske povijesne procese od 1918. do 1945. godine te biti u stanju kritiĉki

vrednovati razliĉite historiografske interpretativne okvire navedenoga razdoblja.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Posljedice Prvoga svjetskog rata; Revolucija u Rusiji, uspostava vlasti

boljševika; Europske drţave nakon sklapanja Versajskog mirovnog ugovora;

Godine popuštanja i napetosti; Nove ideologije: fašizam, nacionalsocijalizam,

komunizam; Gospodarska kriza; New Deal; Španjolski graĊanski rat;

Predveĉerje rata i Drugi svjetski rat

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)



Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Tijekom semestra

student/ica je uz seminar obvezan/obvezna napisati te usmeno izloţiti i esej koji

sluţi kao predloţak za raspravu svim studentima.



- Izlaganje eseja


Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

Pohađanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi



Kontinuirana



OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

STUDENTA


aktivnost u nastavi

50 0,8 Max 20%

Esej (priprema i

izlaganje)

20 0,4 Max 10%













obvezne literature.


- Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Europska i svjetska povijest u 19. stoljeću.































Obvezna literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16. i 17., Zagreb, 2008., odabrani dijelovi

Dopunska literatura: MARC FERRO, Sedmorica zaraćenih 1918.-1945.Usporedna povijest, Zagreb,

2008.; ALAN J. P. TAYLOR, Uzroci drugog svjetskog rata, Zagreb, 1994.; MARK

MAZOWER, Mračni kontinent. Europsko dvadeseto stoljeće, Zagreb, 2004.; JOHN

KENNETH GALBRAITH, Veliki slom 1929., Zagreb, 2010.; MARGARET

MACMILLAN, Mirotvorci. Šest mjeseci koji su promijenili svijet, Zagreb, 2008.

Dodatne informacije

o kolegiju











Broj

nastavne

cjeline





Literatura:

Obvezna: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16. i 17., Zagreb, 2008., odabrani

dijelovi

Dopunska: MARC FERRO, Sedmorica zaraćenih 1918.-1945.Usporedna povijest, Zagreb,

2008.; ALAN J. P. TAYLOR, Uzroci drugog svjetskog rata, Zagreb, 1994.; MARK

MAZOWER, Mračni kontinent. Europsko dvadeseto stoljeće, Zagreb, 2004.; JOHN

KENNETH GALBRAITH, Veliki slom 1929., Zagreb, 2010.; MARGARET MACMILLAN,

Mirotvorci. Šest mjeseci koji su promijenili svijet, Zagreb, 2008.

II. Naslov: Pariška mirovna konferencija

Kratki opis: Versajski poredak; nova politiĉka karta


III. Naslov: Revolucionarna previranja u Rusiji

Kratki opis: Kriza carizma; veljaĉki prevrat; dolazak boljševika na vlast


IV. Naslov: Europa izmeĊu revolucije i kontrarevolucije

Kratki opis: Poslijeratne frustracije; revolucionarni pokušaji u srednjoj i istoĉnoj Europi


V. Naslov: Velika gospodarska kriza

Kratki opis: Svjetska privreda u meĊuratnom razdoblju; kriza u SAD-u; mjere za izlazak

iz krize


VI. Naslov: Pojava fašizma i obiljeţja fašistiĉkog reţima u Italiji

Kratki opis: Nastanak fašistiĉkog pokreta; dolazak Mussolinija na vlast; fašizam i

antifašizam u Italiji


VII. Naslov: Pojava nacionalsocijalizma i nastanak Trećega Reicha

Kratki opis: Kriza Weimarske Republike; uspon nacionalsocijalista na vlast; obiljeţja

Hitlerove vladavine


VIII. Naslov: Francuska i Velika Britanija izmeĊu dva svjetska rata

Kratki opis: Društvene i politiĉke napetosti; epoha „izgubljene generacije“


IX. Naslov: SSSR do 1941. godine

Kratki opis: GraĊanski rat; Lenjinizam; Staljinizam; Kolektivizacija i industrijalizacija


X. Naslov: SAD i Latinska Amerika izmeĊu dva svjetska rata

Kratki opis: Gospodarska kriza i New Deal; nacionalne i socijalne napetosti u Lat.

Americi


XI. Naslov: Azija i Afrika izmeĊu dva svjetska rata

Kratki opis: Mandatna podruĉja; europska imperijalna politika i buĊenje afro-azijskog

nacionalizma; japanski imperijalizam


XII. Naslov: MeĊunarodni odnosi 1918.-1941.

Kratki opis: Liga (društvo) naroda; godine optimizma; godine razoĉarenja; politike

agresije i popuštanja


XIII. Naslov: Španjolski graĊanski rat

Kratki opis: Društvene i politiĉke napetosti; prevrat; graĊanski rat; internacionalizacija

rata


XIV. Naslov: Drugi svjetski rat (I. dio)

Kratki opis: Uzroci i poĉetak; tijek i prekretnice


XV. Naslov: Drugi svjetski rat (II. dio)

Kratki opis: Totalni rat; holokaust; završni osvrt


Naziv kolegija Historiografija Kod kolegija FFPVB523

Studijski program

Ciklus

Studij povijesti


Godina

studija

III.

ECTS vrijednost

boda


semestru

(p+v+s)

30+0+0

Status kolegija obvezni

(A)


uvjeti

nema ih


odrţavanja

nastave

prema

rasporedu




Asistent dr. sc. Ivica Glibušić, v. asist.



Ciljevi kolegija

Kolegij će pruţiti studentima osnovne obavijesti o razvoju europske,

odnosno svjetske historiografije, podrazumijevajući i temeljna

saznanja o razvoju i dostignućima hrvatske historiografije. Osim

toga, zadaća je kolegija upoznati studente s teoretskim postavkama,

tehnikama, odnosno s metodama koje su se primjenjivale i koje se

primjenjuju u historiografskoj praksi.

Ishodi učenja


kompetencije)

Studenti će nakon poloţenoga ispita steći saznanja o razvoju

europske odnosno svjetske historiografije te glavnim obiljeţjima

hrvatske historiografije. Upoznat će doprinos vodećih povjesniĉara

unutar pojedinoga povijesnoga razdoblja, tematski raspon i

metodološke odrednice historiografije te upoznati temeljne probleme

historije kao discipline i njezino shvaćanje u odreĊenom povijesnom

razdoblju.

Sadržaj


plana (ukratko)

Termini: povijest, historija, historiografija. Historijska znanost:

metode, izvori, predmet istraţivanja, istraţivaĉki postupak. Razvoj

historiografije od antiĉkoga razdoblja do razdoblja suvremene

europske i ameriĉke historiografije. Hrvatska historiografija u

kontekstu europske i svjetske historiografije u 19. stoljeću odnosno u

suvremenom razdoblju. Suvremene historiografske metode.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo




- Polaganje završnoga ispita.

Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi



kontinuirana

provjera

referat

znanja




aktivnost u nastavi

30 1 Max 10%



znanja/pisani ispit

30 1 Max 40%

Završni usmeni ispit 30 1 Max 50%







nastave polaţu usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu






- Studenti koji tijekom semestra nisu poloţili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju



- Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Uvod u povijest s

metodologijom.

Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen.


Izvanredni studenti mogu pristupiti kolokviju, a ukoliko ne pristupe, polaţu pismeni test

znanja (maksimalni udio u ucjeni je 50%), a zatim usmeni dio ispita na kojem takoĊer mogu

dobiti maksimalno 50 % od ocjene.

PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin (maximalno 10%):







za kolegij.

Kolokviji se ocjenjuju na sljedeći naĉin (dva kolokvija - maksimalno 40%):

manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene



- od 71% do 80% = do 12% ocjene

- od 81% do 90% = do 16% ocjene

- od 91% do 100% = maximalno do 20% ocjene

Pismeni test znanja ocjenjuje se na sljedeći naĉin (maksimalno 40%):



- od 61% do 70% = do 16% ocjene

- od 71% do 80% = do 24% ocjene

- od 81% do 90% = do 32% ocjene

- od 91% do 100% = maximalno do 40% ocjene





- od 51% do 60% = do 10% ocjene

- od 61% do 70% = do 20% ocjene

- od 71% do 80% = do 30% ocjene

- od 81% do 90% = do 40% ocjene

- od 91% do 100% = maksimalno do 50% ocjene


A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija: korijeni, postignuća,

traganja, Novi Liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog

fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996. (ili 2001.), str. 21.-349.

- STRECHA, M., „O nastanku i razvoju moderne hrvatske

historiografije u 19. Stoljeću“, Povijest u nastavi, (2005.), br. 6, str.

103.-116.

- ŠIDAK, J., „Hrvatska historiografija, njezin razvoj i današnje stanje

(1971)“, Historijski zbornik, (1972.), br. 23/24, str. 1.-23.

Dopunska

literatura:

- CARR, E. H., Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004.

- MIHALJEVIĆ, J., „Historijska teorija i metodologija u

historiografskoj periodici 1948-1990. (Historijski zbornik i Ĉasopis za

suvremenu povijest)“, u: AGIĈIĆ, D., JANKOVIĆ, B. (ur.), Jaroslav

Šidak i hrvatska historiografija njegova vremena, Društvo za hrvatsku

povjesnicu, Zagreb, 2012., str. 173.-212.

- NAJBAR-AGIĈIĆ, M., „Osnivanje i prve godine djelovanja

povijesnog Društva hrvatske (1947-1955)“, Historijski zbornik,

(2008.), br. 61, str. 393.-421.

Dodatne

informacije o

kolegiju


Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju

studenti će dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i








Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA


kolegija i koncepcija predavanja



II. Naslov: Osnovna pitanja historijskog istraţivanja

Kratak opis: Terminološka razgraniĉenja: povijest, historija, historiografija.

Historijska znanost: metode, izvori, predmet istraţivanja (dogaĊaj, proces,

struktura, razdoblje, periodizacija), istraţivaĉki postupak (istraţivaĉko

pitanje, interpretacija).

Literatura:.

- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća, traganja,

Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuĉilišta u

Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 356.-384.

III. Naslov: Antiĉka historiografija

Kratak opis: Razvoj historiografije u antiĉko doba. Najvaţniji predstavnici

grĉke i rimske historiografije.

Literatura:




IV. Naslov: Srednjovjekovna historiografija

Kratak opis: Historiografija u sustavu srednjovjekovnih znanja.

Historiografija latinskoga i grĉkoga kršćanstva.

Literatura:




V. Naslov: Humanistiĉka historiografija

Kratak opis: Znaĉaj humanistiĉke historiografije i najznaĉajniji povjesniĉari.

Literatura:




VI. Naslov: Historiografija u razdoblju reformacije i protureformacije.

Historijska erudicija.

Kratak opis: Polemike protestantske reformske i katoliĉke protureformske

struje bazirane na objavljivanju i kritici izvora crkvene povijesti.

Predstavnici. Od prvih kritika izvora do historijske erudicije kao zasebne

discipline. Predstavnici historijske erudiciji.

Literatura:




VII. Naslov: Prosvjetiteljska historiografija. Kolokvij.

Kratak opis: Historija u sustavu prosvjetiteljskoga znanja. Postupno širenje

znaĉenja pojma historija (od pripovijesti o dogaĊajima do oznaĉavanja

povijesne zbilje u cjelini odnosno pripovijedanje o njoj). Prosvjetiteljsko

shvaćanje historije i pojava filozofije historije, inovatori izvan

prosvjetiteljstva, francuska i njemaĉka prosvjetiteljska historiografija.

Literatura:



Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 77.-95., 98.-110.

VIII. Naslov: Konstituiranje historije kao moderne znanosti. Njemaĉka

historiografija u 19. stoljeću.

Kratak opis: Njemaĉki romantizam, erudicija i genetiĉka historija. Ranke i

njegovi nasljednici. Kritiĉari historizma.

Literatura:




IX. Naslov: Francuska historiografija u 19. stoljeću

Kratak opis: Liberalni i romantiĉki povjesniĉari. Profesionalna

historiografija, „Pozitivistiĉka“ historiografija.

Literatura:




X. Naslov: Hrvatska historiografija u 19. stoljeću i proces njezina

poznanstvenjenja

Kratak opis: Utjecaj politiĉkih i društvenih prilika na razvoj hrvatske

historiografije u 19. stoljeću. Postupci poznanstvenjenja hrvatske

historiografije. Predstavnici hrvatske historiografije u 19. stoljeću.

Literatura:




- STRECHA, M., „O nastanku i razvoju moderne hrvatske historiografije u

19. Stoljeću“, Povijest u nastavi, (2005.), br. 6, str. 103.-116.

XI. Naslov: Kritiĉari historizma. Historiografija u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim

Ameriĉkim Drţavama u 19. stoljeću.

Kratak opis: Kritiĉari njemaĉkoga historizma. Obiljeţja Marxove teorije.

Obiljeţja britanske i ameriĉke historiografije u 19. stoljeću i procesi

poznanstvenjenja. Glavni predstavnici pojedinih faza.

Literatura:



Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 138.-147., 167.-171.

XII. Naslov: Historiografija u Europi i Sjedinjenim Ameriĉkim Drţavama na

kraju 19. i na poĉetku 20. stoljeća

Kratak opis: Kriza znanstvene historije u Europi i SAD-u krajem 19.

stoljeća. Max Weber i historija. Poticaji za „novu historiju“.

Literatura:




XIII. Naslov: Historiografija u Europi i Sjedinjenim Ameriĉkim Drţavama u 20.

stoljeću

Kratak opis: Historiografska kretanja u SAD-u u meĊuratnom razdoblju -

relativizam. Kriza historizma i nacizma u Njemaĉkoj. Povjesniĉari oko

francuskoga ĉasopisa Annales (Lucien Febvre, Marc Bloch) - kritika

tradicionalne historije. Okretanje prema društvenim znanostima. Skretanje s

politiĉke na ekonomsku i socijalnu problematiku.

Literatura:




XIV. Naslov: Postmoderna, lingvistiĉki obrat. Ulazak ţena u povijest.

Kratak opis: Postmoderna kritika historije i najznaĉajniji predstavnici.

Lingvistiĉki obrat. Uloga ţena u povijesti. Historija spolova.

Literatura:




XV. Naslov: Suvremena hrvatska historiografija. Drugi kolokvij.

Kratak opis: Obiljeţja, predstavnici i institucije hrvatske historiografija u

suvremenom razdoblju. Ideološki utjecaji na razvoj historiografije u

razdoblju druge Jugoslavije?. Utjecaj Anala na hrvatsku historiografiju.

Literatura:

- ŠIDAK, J., „Hrvatska historiografija, njezin razvoj i današnje stanje

(1971)“, Historijski zbornik, (1972.), br. 23/24, str. 1.-23.

- MIHALJEVIĆ, J., „Historijska teorija i metodologija u historiografskoj

periodici 1948-1990. (Historijski zbornik i Ĉasopis za suvremenu povijest)“,

u: AGIĈIĆ, D., JANKOVIĆ, B. (ur.), Jaroslav Šidak i hrvatska

historiografija njegova vremena, Društvo za hrvatsku povjesnicu, Zagreb,

2012., str. 173.-212.

Naziv kolegija Hrvatski narod u Drugom svjetskom

ratu


Studijski program

Ciklus

Studij povijesti


Godina

studija

III.

ECTS vrijednost

boda


semestru

(p+v+s)

30+0+0


(B1)

Preduvjeti Usporedni

uvjeti

nema ih


odrţavanja

nastave

prema

rasporedu




Ciljevi kolegija

Upoznati studente s historiografskim interpretacijama sloţenih

prilika u kojima se našao hrvatski narod tijekom Drugoga svjetskog

rata.

Ishodi učenja


kompetencije)

Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati povijesni kontekst u

kome se našao hrvatski narod u vremenu Drugoga svjetskog rata

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

„Hrvatsko pitanje“ u politiĉkim koncepcijama 1930-ih. Slom i

raspad Kraljevine Jugoslavije. Geneza, ustroj i obiljeţja Nezavisne

Drţave Hrvatske. Katoliĉka crkva i Nezavisna Drţava Hrvatska.

Djelovanja i ciljevi Partizanskog pokreta u hrvatskom narodu. Slom

Nezavisne Drţave Hrvatske i nastanak komunistiĉke Jugoslavije.

Hrvatski narod: iskustva i posljedice rata i poraća.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja vjeţbe seminar samostalni

zadatci


nastava

ostalo

Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima.

- Sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.


Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi


rad


kontinuirana

provjera znanja

esej





30 1 Max 30%



















- od 51% do 60% = do 14% ocjene

- od 61% do 70% = do 28% ocjene

- od 71% do 80% = do 42% ocjene

- od 81% do 90% = do 56% ocjene

- od 91% do 100% = do 70% ocjene


A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- BILANDŢIĆ, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing,

Zagreb, 1999., str. 120.-204.

- MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada

Pavićić, Zagreb, 2002.

Dopunska literatura: - Časopis za suvremenu povijest, (1995.), br. 3.

- KRIŠTO, J., Katolička Crkva i Nezavisna Drţava Hrvatska 1941.-

1945. I., Hrvatski institut za povijest, Dom i Svijet, Zagreb, 1998.

- RAMET, S. P. (ur.), Nezavisna Drţava Hrvatska 1941.-1945.,

Alinea, Zagreb, 2009.

- TOMASEVICH, J., Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941.-1945.,

Europapress holding, Novi liber, Zagreb, 2010.


kolegiju












Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA


kolegija i koncepcija predavanja.

Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojašnjenje studentskih obveza.

Literatura:

Obvezna:

- BILANDŢIĆ, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb,

1999., str. 120.-204.

- MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada Pavićić,

Zagreb, 2002.

Dopunska:

- Časopis za suvremenu povijest, (1995.), br. 3.

- KRIŠTO, J., Katolička Crkva i Nezavisna Drţava Hrvatska 1941.-1945. I.,

Hrvatski institut za povijest, Dom i Svijet, Zagreb, 1998.

- RAMET, S. P. (ur.), Nezavisna Drţava Hrvatska 1941.-1945., Alinea,

Zagreb, 2009.

- TOMASEVICH, J., Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941.-1945., Europapress

holding, Novi liber, Zagreb, 2010.

II. Naslov: „Hrvatsko pitanje“ u prvoj jugoslavenskoj drţavi

Kratki opis: Centralizam ili federalizam. Hrvatsko-srpski sporovi. Diktatura.

Literatura:


Zagreb, 2002., str. 17.-29.

III. Naslov: Fašistiĉka i komunistiĉka ideologija kod Hrvata izmeĊu dva svjetska

rata

Kratki opis: Ustaški pokret. Komunistiĉka partija.

Literatura:


1999., str. 107.-120.

IV. Naslov: Raspad Kraljevine Jugoslavije i nastanak Nezavisne Drţave

Hrvatske

Kratki opis: Njemaĉko-jugoslavenski odnosi. Proklamiranje NDH. Pitanje

priznanja i razgraniĉenja.

Literatura:


Zagreb, 2002., str. 53.-83.

V. Naslov: Ustroj vlasti, vojna organizacija, gospodarski, vjerski i kulturni ţivot

u NDH

Kratki opis: Pitanje Hrvatskog drţavnog sabora. Domobranstvo, oruţništvo i

ustaštvo. Vjerske zajednice. Novine i ĉasopisi. Pravopis. Znanstvene i

kulturne institucije.

Literatura:


Zagreb, 2002., str. 83.-153.

VI. Naslov: Politika nacionalne i rasne iskljuĉivosti

Kratki opis: Poloţaj Srba, Ţidova i Roma u NDH. Rasni zakoni. Logori.

Literatura:


Zagreb, 2002., str. 175.-189.

VII. Naslov: Odnosi NDH s Italijom i Njemaĉkom

Kratki opis: Vojna i gospodarska ovisnost. Talijansko-hrvatski sporovi.

Literatura:


Zagreb, 2002., str. 153.-175.

VIII. Naslov: Djelovanja partizanskog i ĉetniĉkog pokreta

Kratki opis: Ustanci. Komunistiĉka revolucija? Partizansko-ĉetniĉki odnosi.

Dvije koncepcije o obnovi Jugoslavije.

Literatura:


1999., str. 120.-171.

IX. Naslov: Hrvatska seljaĉka stranka

Kratki opis: Politika ĉekanja. Raslojavanje HSS-a.

Literatura:


Zagreb, 2002., str. 199.-209.

X. Naslov: Politiĉka i vojna zbivanja 1942. i 1943.

Kratki opis: Odlazak dvojice Kvaternika. Muslimanska akcija za autonomiju

BiH. Kapitulacija Italije.

Literatura:


Zagreb, 2002., str. 209.-220.

XI. Naslov: Savezniĉka politika spašavanja Kraljevine Jugoslavije

Kratki opis: Teheran. Britansko-ameriĉka politika. Hrvatska politiĉka

situacija.

Literatura:


1999., str. 156.-171.

XII. Naslov: Pokušaji spašavanja NDH

Kratki opis: Suradnja s HSS-om. Akcija Vokić-Lorković.

Literatura:


1999., str. 171.-178.

XIII. Naslov: Slom NDH

Kratki opis: Poloţaj NDH poĉetkom 1945. Pokušaji suradnje sa saveznicima.

Sovjetska ponuda. Ratni uspjesi komunistiĉkih partizana.

Literatura:


Zagreb, 2002., 229.-238.

XIV. Naslov: Bleiburg

Kratki opis: Povlaĉenje prema Austriji. Propali pregovori. Masovna ubijanja.

Ponovna emigracija.

Literatura:


Zagreb, 2002., str. 238.-255.

XV. Naslov: Zakljuĉno izlaganje

Kratki opis: -------------


Naziv kolegija Suvremena povijest BiH i Hrvatske Kod kolegija FFPVB525

Studijski program

Ciklus

Studij povijesti


Godina

studija

III.

ECTS vrijednost

boda


semestru

(p+v+s)

30+0+0

Status kolegija izborni (B1) na

Studiju

povijesti, a

obvezni (A) na

Studiju

novinarstva


uvjeti

nema ih

Pristup kolegiju studenti Povijesti i studenti Novinarstva Vrijeme

odrţavanja

nastave

prema

rasporedu




Ciljevi kolegija

Upoznavati studente s najvaţnijim izvorima, literaturom i

suvremenim historiografskim interpretacijama najznaĉajnijih

politiĉko-ideoloških strujanja i socio-politiĉkih procesa

devetnaestoga i dvadesetoga stoljeća, koji su doveli do nastanka

danas meĊunarodno priznatih drţava: Republike Hrvatske i Bosne i

Hercegovine.

Ishodi učenja


kompetencije)

Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati najvaţnije izvore,

literaturu i suvremene historiografske interpretacije koje

objašnjavaju politiĉko-ideološku pozadinu i socio-politiĉke prilike

19. i 20. stoljeća, u kojima je „omogućen“ nastanak Republike

Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a koje su još od 1878. godine do

osamostaljivanja 1990-tih dijelili zajedniĉku sudbinu u nekoliko

razliĉitih drţavnopravnih okvira: u Austro-Ugarskoj Monarhiji, u

Kraljevini Jugoslaviji, u Nezavisnoj Drţavi Hrvatskoj te u

Socijalistiĉkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Etnokonfesionalna slika i politiĉka strujanja u BiH i Hrvatskoj u 19.

i poĉetkom 20. st. (Kriza Osmanskog Carstva; BiH pod

austrougarskom upravom. Hrvatske zemlje u 19. i poĉetkom 20. st.;

Drţavnopravni poloţaj hrvatskih zemalja u okviru Habsburške

Monarhije; Politiĉke prilike u BiH pred Prvi svjetski rat). BiH i

Hrvatska u sklopu Kraljevine SHS, odnosno prve Jugoslavije 1918.-

1941. (Uzroci permanentne politiĉke krize u Kraljevini SHS, od

1929. god. Kraljevini Jugoslaviji; „Hrvatsko pitanje“ u politiĉkim

koncepcijama 1930-tih; Unutarnja kriza, vanjsko-politiĉki faktori,

slom i raspad Kraljevine Jugoslavije). BiH i Hrvatska u sklopu NDH

(Ustaški pokret; Geneza, ustroj i funkcioniranje Nezavisne Drţave

Hrvatske; Poloţaj ne-Hrvata u Nezavisnoj Drţavi Hrvatskoj;

Djelovanja i ciljevi partizanskog pokreta; Slom Nezavisne Drţave

Hrvatske i formiranje komunistiĉke Jugoslavije). BiH i Hrvatska u

sklopu SFRJ (Iskustva i posljedice rata i poraća; Društvene i

politiĉke prilike u drugoj Jugoslaviji; „Hrvatsko pitanje“ u

komunistiĉkoj Jugoslaviji). Kriza i raspad SFRJ te nastanak novih

drţava.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja vjeţbe seminar samostalni

zadatci


nastava

ostalo

Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja uz sudjelovanje

studenata u raspravama o izloţenim temama.

Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima.

- Sudjelovanje u raspravama o izloţenim temama.


Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi



kontinuirana

provjera znanja

esej



OCJENI



30 1 Max 30%



















- od 51% do 60% = do 14% ocjene

- od 61% do 70% = do 28% ocjene

- od 71% do 80% = do 42% ocjene

- od 81% do 90% = do 56% ocjene

- od 91% do 100% = do 70% ocjene


A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura: - LOVRENOVIĆ, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str.

89.-221.

- STANĈIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću,

Barbat, Zagreb, 2002., str. 71.-241.

Dopunska literatura: - ANĈIĆ, M., Tko je pogriješio u Bosni. Na razdjelnici izmeĎu

povijesti i politike, Pan liber, Osijek, Zagreb, Split, 1999.

- BANAC, I., Nacionalno pitanje u Jugoslaviji - porijeklo, povijest,

politika, Globus, Zagreb, 1984.

- BILANDŢIĆ, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing,

Zagreb, 1999.

- DŢAJA, S. M., Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju

(1878.-1918.), Ziral, Mostar - Zagreb, 2002.

- DŢAJA, S. M., Politička realnost jugoslavenstva (1918.-1991.),

Svjetlo rijeĉi, Sarajevo, Zagreb, 2004.

- MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada

Paviĉić, Zagreb, 2002.

- REDŢIĆ, E., Sto godina muslimanske politike, ANUBiH, Institut

za istoriju, Sarajevo, 2000.


kolegiju




informacije dostupne su i na internetskoj stranici Fakulteta.





internet stranici Filozofskog fakulteta).



Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA



Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva i metoda te pojašnjenje studentskih

obveza.

Literatura:

Obvezna:

- LOVRENOVIĆ, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str. 89.-221.

- STANĈIĆ, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeću, Barbat,

Zagreb, 2002., str. 71.-241.

Dopunska:

- ANĈIĆ, M., Tko je pogriješio u Bosni. Na razdjelnici izmeĎu povijesti i

politike, Pan liber, Osijek, Zagreb, Split, 1999.

- BANAC, I., Nacionalno pitanje u Jugoslaviji - porijeklo, povijest, politika,

Globus, Zagreb, 1984.


1999.

- DŢAJA, S. M., Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju (1878.-

1918.), Ziral, Mostar - Zagreb, 2002.

- DŢAJA, S. M., Politička realnost jugoslavenstva (1918.-1991.), Svjetlo

rijeĉi, Sarajevo, Zagreb, 2004.

- MATKOVIĆ, H., Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske, Naklada Paviĉić,

Zagreb, 2002.

- REDŢIĆ, E., Sto godina muslimanske politike, ANUBiH, Institut za

istoriju, Sarajevo, 2000.

II. Naslov: „Najkompliciranija zemlja u Europi“

Kratki opis: Etnokonfesionalna slika BiH u prošlosti.

Literatura:

- LOVRENOVIĆ, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str. 89.-144.

III. Naslov: Etnicitet na hrvatskom prostoru u 19. i 20. stoljeću

Kratki opis: Od etniĉke zajednice do hrvatske nacije

Literatura:


Zagreb, 2002., str. 71.-153.

IV. Naslov: Poloţaj hrvatskih zemalja poĉetkom 19. stoljeća

Kratki opis: U okviru velikih imperija. Francuska vlast. Habsburška

Monarhija.

Literatura:


Zagreb, 2002., str. 157.-161.

V. Naslov: Hrvatski kulturni i politiĉki pokret

Kratki opis: Ilirski pokret i Gajev krug. Revolucije. Apsolutizam.

Literatura:


Zagreb, 2002., str. 161.-181.

VI. Naslov: IzmeĊu srednje i jugoistoĉne Europe (1860.-1883.)

Kratki opis: Austroslavizam. Jugoslavizam. Hrvatska drţavna ideja.

Literatura:


Zagreb, 2002., str. 181.-191.

VII. Naslov: Slom Hrvatske drţavne ideje (1883.-1903.)

Kratki opis: Poteškoće s reţimom Khuena Hedervaryja.

Literatura:


Zagreb, 2002., str. 191.-197.

VIII. Naslov: BiH u austrougarskom okviru

Kratki opis: Politiĉke i kulturne promjene.

Literatura:

- LOVRENOVIĆ, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str. 144.-

155.

IX. Naslov: Politika „novoga kursa“

Kratki opis: Hrvatska politika i jugoslavensko pitanje.

Literatura:


Zagreb, 2002., str. 197.-203.

X. Naslov: Prema stvaranju prve juţnoslavenske drţave

Kratki opis: Hrvatska politika izmeĊu parcelacije i ujedinjenja.

Literatura:


Zagreb, 2002., str. 203.-211.

XI. Naslov: Hrvatska i BiH u Kraljevini Jugoslaviji (1918.-1941.)

Kratki opis: Centralizam. Federalizam. Hrvatsko-srpski sporovi.

Literatura:


Zagreb, 2002., str. 211.-217.


166.

XII. Naslov: Razdoblje NDH (1941.-1945.)

Kratki opis: Ratna zbilja. Totalitarne ideologije.

Literatura:


Zagreb, 2002., str. 217.-227.


177.

XIII. Naslov: U socijalistiĉkoj Jugoslaviji (1945.-1991.)

Kratki opis: Jednopartijski sustav. Višenacionalna drţavna zajednica.

Politiĉka i privredna kriza.

Literatura:


Zagreb, 2002., str. 227.-241.


193.

XIV. Naslov: Osamostaljivanje

Kratki opis: Raspad socijalistiĉke Jugoslavije. Nova ratna zbilja. Priznanje

neovisnosti.

Literatura:


221.

XV. Naslov: Zakljuĉno izlaganje

Kratki opis: -------------


Naziv kolegija Filozofija odgoja i obrazovanja Kod kolegija FFZAB507

Studijski program

Ciklus

Zajedniĉki kolegij


Godina

studija

III.

ECTS vrijednost

boda:


semestru

(p+s+v)

30+30+0


(D)


uvjeti:

Pristup kolegiju: studenti svih nastavnih usmjerenja Vrijeme

odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Slavica Juka, red. prof.


E-mail adresa i broj telefona: [email protected], 036 355-415

Asistent Toni Herceg, asist.


E-mail adresa i broj telefona [email protected], 036 355-411

Ciljevi kolegija:

Cilj kolegija je uvesti studente u osnovnu problematiku filozofije

odgoja i osposobiti ih za odgovorno promišljanje o stanju filozofije

odgoja danas. Ukazati na vaţnost filozofije odgoja koju ona ima za

teorijsku i praktiĉnu stranu odgoja te ulogu filozofije u odnosu na

druge znanosti, osobito znanosti o odgoju. Kolegij takoĊer pruţa

uvid u problematiku filozofskog promišljanja odgoja, poĉevši od

antiĉke Grĉke pa do danas. Studenti stjeĉu uvid i u narav odnosa

filozofske i pedagoške prakse, kao pojedinih problema odgojne

prakse s filozofskog vidika.

Ishodi učenja


kompetencije):

Polaganjem ispita, student je osposobljen uvidjeti osnovnu

problematiku i narav filozofije i temeljnih filozofskih disciplina, bit

i vaţnost odgoja, njegov cilj te nezaobilaznost filozofije u odgojnom

promišljanju, ali i vaţnost filozofije prema ostalim znanostima,

osobito onima koje se bave odgojem. Student je osposobljen i za

struĉno razumijevanje problema filozofije odgoja i obrazovanja, a u

kontekstu suvremenih kulturnih i demokratskih europskih steĉevina

na podruĉju odgojnih znanosti.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

- Uvodne teme.

- Uvod u filozofiju.

- Znanost i klasifikacija znanstvenih disciplina.

- Antiĉke teorije o odgoju.

- Novovjekovne teorije o odgoju.

- Suvremene teoriju o odgoju.

- Odgoj i vrijednosti.

- Koedukacija.

- Cjelovitost odgoja.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo

Studentske obveze - PohaĊati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnome procesu.

- Napisati i izloţiti seminarski rad.

- Pisati test.

Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi


rad


kontinuirana

provjera znanja

esej



Angaţiranost na nastavi 60 2 10%

Seminarski rad (pismeni

i usmeni)

30 1 30%

Završni ispit 30 1 60%

Izvanredni studenti dogovaraju temu s mentorom i pišu seminarski rad od 13 do 15 kartica.


10% ocjene moguće je ostvariti sudjelovanjem u nastavi, a 30% pisanjem i izlaganjem

seminarskog rada kojega pišu svi studenti.

Da bi se pristupilo završnom ispitu, studenti su prethodno (tijekom nastave) duţni ostvariti

min. 20% bodova (sudjelovanje u nastavi i seminarski rad).

U konaĉnu ocjenu ulaze rezultati završnog ispita, angaţiranost tijekom nastave i ocjena

seminarskog rada.

Angaţiranost u nastavi:

Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

81-84% = 2% ocjene

85-88% = 4%

89-92% = 6%

93-96% = 8%

97-100% = 10%

Pisanje seminarskog rada:




9% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne

pogreške.

12% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje gramatiĉke i pravopisne

pogreške.


+Izlaganje seminarskoga rada





12% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoĉene manje pravogovorne pogreške.










A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja,

Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007., str. 15.-

199.

Dopunska literatura: - ARISTOTEL, Politika, preveo T. Ladan, HSN, Zagreb, 1992.

(VII. knjiga, str. 255.-271.)

- BURJA RADOVAN, M., „Ljudska prava i odgoj“, Metodički

ogledi, 11 (2004.), br. 2, str. 69.-78.

- LOCKE, J., Misli o vaspitanju, Zavod za izdavanje udţbenika SR

Srbije, Beograd, 1967., str. 6.-184.

- MIŠIĆ, A., Rječnik filozofskih pojmova, Verbum, Split, 2000.

(pojedino pojmovlje)

- MORIN, E., Odgoj za budućnost. Sedam temeljnih spoznaja

nuţnih u odgoju, Educa, Zagreb, 2002. (ukupno 128 stranica)

- MUSIĆ, I., „Odgoj za vrijednosti“, Suvremena pitanja, časopis za

prosvjetu i kulturu, god. 1 (2006.) br. 1, str. 89.-101.

- PLATON, Drţava, preveo M. Kuzmić, Naklada Juriĉić, Zagreb,

2001. (IV. knjiga, str. 166.-200.).

- POLIĆ, M., Čovjek-odgoj-svijet. Mala filozofijsko-odgojna

razloţba, KruZak, Zagreb, 1997., str. 9.-207.

- POLIĆ, R., „Odgoj i dokolica“, Metodički ogledi, (2003.), br. 2,

str. 25.-37.

- ROUSSEAU, J. J., Emil ili Ob uzgoju, preveo Ivan

Širola, Nakladom Hrv. ped. knjiţevnoga sbora, Zagreb, 1887.-

1889. (dio I. str. 17.-223.)

- VUK-PAVLOVIĆ, P., Filozofija odgoja, HSN, Zagreb, 1996.

(str. 41.-119. poglavlje filozofija i pedagogija)


kolegiju

Obveznu literaturu koriste svi studenti, a iz dopunske literature svaki

student bira tematsku jedinicu na osnovi koje će mu biti kreirana

tema za seminarski rad, jednu ili dvije od ponuĊenih jedinica, ovisno

o stupnju opterećenja istih. Primjerice, dovoljno će biti proĉitati

samo jednu bibliografsku jedinicu ako će student izabrati Rousseovo

djelo Emile ili o odgoju. Ako će pak izabrati iz ponude ĉlanaka ili

manjih poglavlja djela, onda će tih jedinica trebati išĉitati više. O

tome više u konzultaciji s nastavnikom! PohaĊanje nastave:





zbroju bodova.

Pismeni radovi:

Seminarski rad treba predati u pisanom obliku do kraja semestra.

Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i

ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.Vrlo je vaţno slijediti

http://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=1&spid0=1&spv0=&fid0=4&fv0=Nakladom+Hrv.+ped.+knji%c5%beevnoga+sbora

naputke o izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada.


Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Što je filozofija?

Kratki opis: U obradi ovoga pitanja studentima će biti razloţen pojam i

predmet filozofije, izvori filozofije te odnos filozofije i znanosti.

Literatura:

- JUKA, S., MUSIĆ, I., BUNTIĆ, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski

fakultet Sveuĉilišta u Mostaru, Mostar, 2007.

II. Naslov: Znanstvene metode

Kratki opis: Unutar ove nastavne jedinice studentima će biti ukratko

predstavljene i obrazloţene temeljne metode znanstvenog istraţivanja i

metode znanstvenog sistematiziranja.

Literatura:




III. Naslov: Temeljne filozofske discipline – logika i filozofija spoznaje

Kratki opis: Studentima se pruţa uvid u narav formalne logike, njezine

potrebe u svakodnevnome ţivotu. Potom se pruţa uvid u narav i

razumijevanje osnovnih oblika ljudske misli: pojma, suda i zakljuĉka. Unutar

filozofije spoznaje, studentima se pruţa uvid u to što je znanje i spoznaja,

koji su oblici spoznaje, izvori, mogućnosti, dosezi i sigurnost.

Literatura:




IV. Naslov: Temeljne filozofske discipline – metafizika i kozmologija

Kratki opis: Osnovni pojmovi metafizike (biće, bit, bitak, uzroci, nuţnost,

kategorije, itd). Ontologija i teodiceja, unutar koje se stjeĉu osnovne

spoznaje glede odnosa Boga i svijeta te mogućnosti dokazivanja Boţjeg

postojanja. U kozmologiji se izlaţu osnovna znanja iz filozofije prirode te

suvremenim fizikalnim teorijama.

Literatura:



V. Naslov: Temeljne filozofske discipline – filozofska antropologija i etika

Kratki opis: Narav filozofske antropologije i njezin odnos prema drugim

antropološkim disciplinama. Razumijevanje ĉovjeka u povijesti filozofske

misli i osnovne odrednice ljudske naravi. Pojam i predmet etike, pojam

slobode i slobodne volje, pitanje moralne obligacije i savjesti.

Literatura:




VI. Naslov: Temeljne filozofske discipline – estetika

Kratki opis: Pojam i predmet estetike te poimanje estetike kroz povijest

filozofije.

Literatura:




VII. Naslov: Antiĉke i srednjovjekovne teorije odgoja

Kratki opis: Teorija odgoja u predsokratika, Platona, Aristotela, Cicerona, T.

Akvinskoga.

Literatura:



VIII. Naslov: Novovjekovne odgojne teorije

Kratki opis: Teorija odgoja W. Ratkea, J.A. Komenskoga, J. Lockea, J.J.

Rousseaua.

Literatura:



IX. Naslov: Suvremene teorije o odgoju

Kratki opis: Teorija odgoja J. H. Pestalozzija, J. F. Herberta, H. Spencera, E.

Durkheima, J. Deweya, I. Illicha.

Literatura:



X. Naslov: Odnos pedagogije i filozofije

Kratki opis: Filozofija i pedagogijska teleologija, donošenje vrijednosnih

sudova, etiĉke vrijednosti, cilj odgoja.

Literatura:



XI. Naslov: Odgoj i vrijednosti

Kratki opis: Odnos odgoja i vrijednosti, pokušaj odreĊenja istinske naravi

odgoja, razlika izmeĊu odgoja i uzgoja, odnos odgojitelja i odgajanika.

Literatura:



- MUSIĆ, I., „Odgoj za vrijednosti“, Suvremena pitanja, časopis za

prosvjetu i kulturu, god. 1 (2006.) br. 1, str. 89.-101.

XII. Naslov: Problem koedukacije

Kratki opis: Problemi zajedniĉkoga odgoja muške i ţenske djece, prednosti i

nedostatci.

Literatura:



XIII. Naslov: Problem individualiteta i kolektiviteta te odnos politike i odgoja

Kratki opis: Istiĉu se bitni problemi odgoja koji proizlaze iz pretjeranoga

individualizma i pretjeranoga kolektivizma te se pokušava naći jedan srednji

put. Uloga politike u poboljšanju ili pak u pogoršanju odgojne prakse.

Literatura:



- VUK-PAVLOVIĆ, P., Filozofija odgoja, HSN, Zagreb, 1996.

XIV. Naslov: Ljudska prava i odgoj

Kratki opis: Filozofski propitivati temeljne pojmove vezane uz ljudska prava

i slobode, univerzalizaciju prava, univerzalne vrijednosti, suvremeni

kontekst jednakopravnosti, humanosti i odgovornosti. Što odgoj i društvo

mogu ĉiniti s obzirom na ideju ĉovjeka kao slobodnog i dostojanstvenog bića

te s obzirom na koncept vezivanja razvoja pojedinca s razvojem

demokratiĉnijeg društva?

Literatura:

- BURJA RADOVAN, M., „Ljudska prava i odgoj“, Metodički ogledi, 11

(2004.), br. 2, str. 69.-78.

XV. Naslov: Igra i dokolica

Kratki opis: Radohliĉarenje, dokoliĉarenje i besposlica, kapitalistiĉka

ideologija glede dokoliĉarenja, slobodno vrijeme i stvaralaštvo.

Literatura:

- POLIĆ, R., „Odgoj i dokolica“, Metodički ogledi, (2003.), br. 2, str. 25.-37.

Naziv kolegija HRVATSKA I B-H POVIJEST 1918.-

1945.

Kod

kolegija

FFP-514

Studijski program

Ciklus


Godina

studija

III.

ECTS vrijednost

boda

4 Semestar ljetni Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (2) + S (1) = 45

(3 tjedno)


semestar



nastave

prema rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik prof. dr. Boţo Goluţa

Kontakt sati/konzultacije srijedom i ĉetvrtkom u 10 sati


Asistent Ana Noković, viša asistentica



Ciljevi kolegija

Upoznati studente s najvaţnijim sadrţajem povijesti Hrvatske i BiH od kraja

Prvoga svjetskog rata do kraja Drugoga svjetskog rata, kako bi bili u stanju

prepoznati, opisati i kritiĉki protumaĉiti najvaţnija povijesna pitanja navedenog

razdoblja.

Ishodi učenja


kompetencije)

- Poznavanje povijesnoga konteksta u kojem se nalazio hrvatski narod u

razdoblju od 1918.-1945., odnosno poznavanje osnovnih društveno-politiĉkih i

religioznih prilika u hrvatskim zemljama od kraja Prvoga svjetskog rata do kraja

Drugoga svjetskog rata, te razumjeti temeljne pojmove i procese.

- Studenti će biti osposobljeni za pravilno definiranje i upotrebu temeljnih

pojmova vezanih za hrvatsku i b-h povijest u ovom razdoblju.

- Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje o vaţnim dogaĊajima i

procesima iz povijesti Hrvatske i BiH kao i sposobnost opisa i usporedbe

najvaţnijih pitanja u navedenom razdoblju.

- Osposobljavanje studenata za samostalno sluţenje literaturom s ciljem


Sadržaj


plana (ukratko)

Od jugoslavenske ideje do stvaranja nove drţave. Pripreme za novi ustav.

Ustavotvorna skupština. Naĉela novoga ustava. Vjerske zajednice u Kraljevini

SHS. Diktatura dinastije KaraĊorĊevića. Seljaĉko-demokratska koalicija.

Ubojstvo Stjepana Radića. Šestosijeĉanjska diktatura.

Ustaški pokret. Atentat na Aleksandra KaraĊorĊevića u Marseilleu. Vrijeme

namjesništva. Sporazum Cvetković - Maĉek. Banovina Hrvatska. Konkordat

izmeĊu Svete Stolice i Kraljevine Jugoslavije. Situacija uoĉi Drugoga svjetskog

rata. Hrvatska u Drugom svjetskom ratu. Katoliĉka crkva tijekom rata. Slom

Nezavisne Drţave Hrvatske i nastanak komunistiĉke Jugoslavije.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)









Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

Pohađanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi



Kontinuirana



OBVEZE

STUDENTA



aktivnost u nastavi

50 0,8 Max 20%

Esej (priprema i

izlaganje)

20 0,4 Max 10%










- Uvjet za pristup završnom ispitu redovitim studentima takoĊer je i uraĊen i obranjen esej tijekom

semestra.

- Izvanredni studenti duţni su na poĉetku semestra uzeti temu za esej. UraĊen i obranjen esej uvjet je za

pristupanje završnom ispitu.



obvezne literature.


- Uvjet za izlazak na završni ispit su poloţeni vezani kolegiji: Europske regije i povijest BiH u 19.

stoljeću i Hrvatska povijest u 19. stoljeću.


























izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjen




Obvezna literatura:

BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 58-

126, 219-271; DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić,

Zagreb, 22000., str. 288-320, 354-358, 331-463;

Dopunska literatura: IVICA ŠARAC, Kultura selektivnoga sjećanja. Hrvati Hercegovine i Nezavisna

Drţava Hrvatska, Crkva na kamenu, Mostar, 2012.; SVETOZAR PRIBIĆEVIĆ,

Diktatura kralja Aleksandra, Zagreb, 1990.; FRANJO TUĐMAN, Hrvatska u

monarhističkoj Jugoslaviji, I.-II., Zagreb, 1993.; FERDO ĈULINOVIĆ, Jugoslavija

izmeĎu dva rata, I.-II., Zagreb, 1961.; ZVONIMIR KULUNDŢIĆ, Atentat na

Stjepana Radića, Zagreb, 1968.; IVAN MUŢIĆ, Hrvatska politika i jugoslavenska

ideja, Split, 1969.; HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest Nezavisne Drţave Hrvatske,

Zagreb, 2002.; DUŠAN BILANDŢIĆ, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999.,

str. 120-204. i po naputku profesora.

Dodatne informacije

o kolegiju











Broj

nastavne TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

cjeline




Literatura - Obvezna:

BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 58-126, 219-

271; DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 22000.,

str. 288-320, 354-358, 331-463.

Dopunska:

IVICA ŠARAC, Kultura selektivnoga sjećanja. Hrvati Hercegovine i Nezavisna Drţava

Hrvatska, Crkva na kamenu, Mostar, 2012.; SVETOZAR PRIBIĆEVIĆ, Diktatura kralja

Aleksandra, Zagreb, 1990.; FRANJO TUĐMAN, Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, I.-

II., Zagreb, 1993.; FERDO ĈULINOVIĆ, Jugoslavija izmeĎu dva rata, I.-II., Zagreb, 1961.;

ZVONIMIR KULUNDŢIĆ, Atentat na Stjepana Radića, Zagreb, 1968.; IVAN MUŢIĆ,

Hrvatska politika i jugoslavenska ideja, Split, 1969.; HRVOJE MATKOVIĆ, Povijest

Nezavisne Drţave Hrvatske, Zagreb, 2002.; DUŠAN BILANDŢIĆ, Hrvatska moderna

povijest, Zagreb, 1999., str. 120-204.

II. Naslov: Od jugoslavenske ideje do stvaranja nove drţave.

Kratak opis: Khuenova vladavina - oporba i otpor. Širenje hrvatske nacionalne misli.

Braća Radići. Politika "novoga kursa". Rijeĉka i Zadarska rezolucija. Jugoslavenski

odbor. Svibanjska i Krfska deklaracija. Drţava Slovenaca, Hrvata i Srba. Ţenevska

konferencija. Proglašenje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 22000., str. 288-320.

III. Naslov: Pripreme za novi ustav. Ustavotvorna skupština. Naĉela novoga ustava.

Kratak opis: Ustrojavanje nove drţave. Granice Kraljevine SHS. Hrvatska u Kraljevini

SHS. Politiĉki progoni Hrvata. Ustavni nacrti. Ustavotvorna skupština. Naĉela novoga

Ustava.

Literatura: BOŢO GOLUŢA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str.

219-230.

IV. Naslov: Vjerske zajednice u Kraljevini SHS.

Kratak opis: Katoliĉka Crkva u Hrvata. Srpska pravoslavna Crkva. Islamska vjerska

zajednica. Ţidovska vjerska zajednica. Hrvatska starokatoliĉka Crkva.


58-126.

V. Naslov: Diktatura dinastije KaraĊorĊevića.

Kratak opis: Diktatura prije diktature. Beogradski atentat.


230-241.

VI. Naslov: Seljaĉko-demokratska koalicija.

Kratak opis: Radić - Pribićevićeva Seljaĉko-demokratska koalicija. Politiĉka djelatnost

SDK.

Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 22000., str. 354-358 i bilješke s predavanja.

VII. Naslov: Šestosijeĉanjska diktatura.

Kratak opis: Kraljeva diktatura.


241-246.

VIII. Naslov: Ustaški pokret. Atentat na Aleksandra KaraĊorĊevića u Marseilleu.

Kratak opis: Hrvatski otpor diktaturi. Nastanak Ustaškoga pokreta. Atentat na

Aleksandra KaraĊorĊevića u Marseilleu.


IX. Naslov: Vrijeme namjesništva.

Kratak opis: Namjesništvo kneza Pavla KaraĊorĊevića. Hrvatsko pitanje. Maĉekova

Zaštita. HSS - zastupnik hrvatskog naroda. Kriza u rješavanju hrvatskoga pitanja.


X. Naslov: Sporazum Cvetković - Maĉek. Banovina Hrvatska.

Kratak opis: Sporazum Cvetković - Maĉek. Banovina Hrvatska. Unutarnje ureĊenje i

opseg. Otpori Banovini. Zbacivanje vlade Cvetković - Maĉek.


250-251; DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 22000., str. 380-390.

XI. Naslov: Konkordat izmeĊu Svete Stolice i Kraljevine Jugoslavije.

Kratak opis: Odnos izmeĊu Svete Stolice i Kraljevine Jugoslavije. Pripreme za

konkordat. Borba oko konkordata. Opoziv konkordata.


251-271.

XII. Naslov: Situacija uoĉi Drugoga svjetskog rata.

Kratak opis: Situacija uoĉi rata. Komunistiĉka stranka Hrvatske. Politiĉka situacija.

Raspad Jugoslavije. Uzroci i posljedice raspada Kraljevine Jugoslavije.


XIII. Hrvatski narod u Drugom svjetskom ratu

Kratak opis: Kako je nastala NDH. Unutarnji otpori. Katoliĉka Crkva tijekom rata. Kraj i

slom NDH.


XIV. Naslov: Razvoj društva, gospodarstva, znanosti i umjetnosti (1918.-1945.).

Kratak opis: Gospodarski razvitak. Razvitak znanosti. Likovne umjetnosti. Hrvatski jezik

i knjiţevnost. Glazba, film i radio.

Literatura: DRAGUTIN PAVLIĈEVIĆ, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Paviĉić, Zagreb, 22000., str. 391-398, 504-508.


Kratak opis: -------------



NAKON 1945.

Kod

kolegija

FFP-513

Studijski program

Ciklus


Godina

studija

III. predd

ECTS vrijednost

boda

4

Semestar ljetni Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (2) + S (1) = 45


semestar



nastave

prema rasporedu




Ciljevi kolegija

Upoznati studente s europskom i svjetskom poviješću nakon Drugoga svjetskog

rata.

Ishodi učenja


kompetencije)

- Nakon poloţenog ispita studenti će razumjeti najvaţnije svjetske i europske

procese u razdoblju od Drugoga svjetskog rata pa sve do najnovijeg vremena.

- Studenti će znati najvaţnije dogaĊaje i osobe iz navedenog vremena.

-Studenti će biti u stanju razumjeti dogaĊaje u pravom kontekstu, pa će im biti

jasni i razlozi raspada komunistiĉkog sustava.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Pobjeda antifašistiĉkog saveza u Drugom svjetskom ratu. Hladni rat. Sovjetski

blok. Zapadni blok. Zapadnoeuropski komunizam. Antikolonijalni pokreti.

Raspad komunistiĉkog sustava u Europi.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)









Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

Pohađanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi



Kontinuirana



OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI


aktivnost u nastavi

50 0,8 Max 20%

Esej (priprema i

izlaganje)

20 0,4 Max 10%



- PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti moraju biti nazoĉni barem polovini sati kako bi mogli pristupiti

ispitu. Student koji iz bilo kojeg razloga ne ispuni svoju obvezu neće dobiti potpis nositelja kolegija, niti

će moći pristupiti završnom ispitu.

- Aktivnost u nastavi tiĉe se pripremljenog sudjelovanja u nastavi.





- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni ispit kojim se


obvezne literature.


- Uvjet za izlazak na završni ispit je poloţeni vezani kolegij: Europska i svjetska povijest 1918.-1945.































Obvezna literatura:

ODD ARNE WESTAD, Globalni hladni rat, Golden marketing, Zagreb 2009.;

JERZY HOLZER, Komunizam u Europi, Srednja Europa, Zagreb, 2002.; SKUPINA

AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 17 i 18, Otokar Keršovani,

Rijeka, 1974.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Predvečerje rata i Drugi svjetski rat

(1936.-1945.), 17, Jutarnji list, Zagreb, 2008.; SKUPINA AUTORA, Povijest.

Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb, 2008.

Dopunska literatura: SKUPINA AUTORA, Regije europske povijesti, Naprijed, Zagreb, 1995.; JACQUES

LE RIDER, Mitteleuropa, Barbat, Zagreb, 1998.; DAVID S. PAINTER, Hladni rat,

povijest meĎunarodnih odnosa, Srednja Europa, Zagreb, 2002.

Dodatne informacije

o kolegiju


Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema

kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su dostupne i na internetskoj

stranici Fakulteta.







Broj

nastavne

cjeline




Literatura: Sva navedena.

II. Naslov: Pobjeda antifašističkog saveza u Drugom svjetskom ratu

Kratki opis: Antifašistiĉka koalicija koju su ĉinile zapadne zemlje i SSSR pobijedile su

nacistiĉku Njemaĉku i njezine saveznike. Uslijedila je podjela okupacijskih zona,

suĊenja za ratne zloĉine poraţenih i obnova.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 17 i 18, Otokar

Keršovani, Rijeka, 1974.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Predvečerje rata i Drugi svjetski

rat (1936.-1945.), 17, Jutarnji list, Zagreb, 2008.; Bilješke s predavanja.

III. Naslov: Hladni rat

Kratki opis: Kada je zajedniĉki neprijatelj poraţen došlo je do tenzija izmeĊu zapadnih

zemalja i SSSR-a. Suradnju je zamijenio „hladni rat“.

Literatura: DAVID S. PAINTER, Hladni rat, povijest meĎunarodnih odnosa, Srednja

Europa, Zagreb, 2002.; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 17,

Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Predvečerje rata i Drugi

svjetski rat (1936.-1945.), 17, Jutarnji list, Zagreb, 2008.

IV. Naslov: Hladni rat - krize

Kratak opis: Korejska i njemaĉka kriza; Kubanska kriza, krize unutar istoĉnog bloka

(MaĊarska 1956., Praško proljeće, Sueska kriza).

Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list,

Zagreb, 2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 17-18, Otokar

Keršovani, Rijeka, 1974.

V. Naslov: Sovjetski blok

Kratki opis: SSSR je obnovio nekadašnju Kominternu, ovaj put pod nazivom

Informacijski biro. Informbiro je okupio (gotovo) sve socijalistiĉke zemlje, a ubrzo je

uspostavljen i vojni savez.

Literatura: Jerzy HOLZER, Komunizam u Europi, Srednja Europa, Zagreb, 2002.

VI. Naslov: Sovjetski Savez i zemlje Istočne Europe nakon Staljinove smrti

Kratak opis: XX kongres KPSS; konfrontacije s SAD-om; sukob s NR Kinom, razdoblje

Hrušĉova i Breţnjeva.


Zagreb, 2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar


VII. Naslov: Sjedinjene Američke Države i zemlje Zapadnog bloka

Kratak opis: Uĉvršćivanje New Deala, SAD od Trumana do Clintona (Marshallov plan),

meĊunarodno-politiĉki poloţaj zapadnoeuropskih zemalja




VIII. Naslov: Komunizam unutar Zapadnog svijeta

Kratki opis: Komunistiĉka ideologija poduprta iz SSSR-a prodrla je i u zapadna

demokratska društva. U nekima su komunisti bili zastupljeni u parlamentima, dok su u

nekim bili zabranjivani i progonjeni.


IX. Naslov: Ujedinjena Europa

Kratki opis: Poĉeci ujedinjenja na gospodarskoj osnovi; monetarna unija; Europska unija

i Ugovor iz Mastrichta.


Zagreb, 2008.; Bilješke s predavanja.

X. Naslov: Zemlje trećeg svijeta - od kolonijalizma do nezavisnosti

Kratki opis: Ostaci kolonijalizma; dekolonizacija; velike krize i ovisnost afriĉkih zemalja

o svjetskom gospodarstvu.

Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar

Keršovani, Rijeka, 1974.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.),

18, Jutarnji list, Zagreb, 2008.

XI. Naslov: Vijetnamski rat – borba za neovisnost Vijetnama

Kratki opis: Kolonijalni reţimi u vijetnamu (francuski, japanski, francuski); stvaranje

druge vijetnamske drţave; pregovori u Ţenevi; ameriĉki rat u Vijetnamu.




XII. Naslov: Nastanak države Izrael

Kratki opis: Stanje nakon Drugog svjetskog rata; podjela Palestine; Šestodnevni rat.




XIII. Naslov: Islamski svijet 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća

Kratki opis: Pregled stanja na Srednjem Istoku; Izraelsko-arapski rat; graĊanski rat u

Libanonu; Iranska revolucija; sukobi izmeĊu Iraka i Irana; Afganistanski graĊanski rat i

sovjetska intervencija.




XIV. Naslov: Raspad komunističkog sustava u Europi

Kratki opis: Gospodarska i politiĉka kriza doveli su do sloma komunistiĉkih reţima u

Europi. Imperijalistiĉka carstva su se raspala i nastale su ili su obnovljene nacionalne

drţave s demokratskim parlamentarnim ureĊenjem.


XV. Naslov: Zaključni osvrt na prijeđenu građu

Kratki opis: Diskusija sa studentima o obraĊenoj tematici


Naziv kolegija HRVATSKA I B-H POVIJEST NAKON

1945.

Kod

kolegija

FFP-518

Studijski program

Ciklus


Godina

studija

III. predd

ECTS vrijednost

boda

4

Semestar ljetni Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (2) + S (1) = 45


semestar



nastave

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Ivica Luĉić, izv. prof.

Kontakt sati/konzultacije Prema dogovoru


Ciljevi kolegija

Upoznati studente s hrvatskom poviješću i poviješću Bosne i Hercegovine nakon

Drugoga svjetskog rata.

Ishodi učenja


kompetencije)

- Nakon poloţenog ispita studenti će razumjeti najvaţnije društvene procese u

razdoblju od Drugoga svjetskog rata pa sve do najnovijeg vremena.

- Studenti će znati najvaţnije dogaĊaje i osobe iz navedenog vremena.

-Studenti će biti u stanju sagledati pravi kontekst povijesnih dogaĊaja, pa će im

biti jasni i razlozi sukoba s poĉetka devedesetih.

-Studenti će znati glavne uzroke i dogaĊaje iz rata, kao i razloge poratne krize i

sukoba.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Uspostava komunistiĉke vlasti. Poratno razdoblje. Sukob sa SSSR-om. Okretanje

Zapadu. Politika nesvrstanih. Osmi kongres i reforme šezdesetih. Hrvatski

nacionalni pokret. Ustav iz 1974. s elementima konfederalizma. Kriza

osamdesetih. Refleksije raspada komunistiĉkog sustava u Europi.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)









Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

Pohađanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi



Kontinuirana



OBVEZE

SATI (PROCJENA)

UDIO U ECTS-u

UDIO U OCJENI

STUDENTA


aktivnost u nastavi

50 0,8 Max 20%

Esej (priprema i

izlaganje)

20 0,4 Max 10%



- PohaĊanje nastave je obvezno. Studenti moraju biti nazoĉni barem polovini sati kako bi mogli pristupiti

ispitu. Student koji iz bilo kojeg razloga ne ispuni svoju obvezu neće dobiti potpis nositelja kolegija, niti

će moći pristupiti završnom ispitu.






- Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. Završni ispit je usmeni ispit kojim se


obvezne literature.


- Uvjet za izlazak na završni ispit su poloţeni vezani kolegiji: Hrvatska i b-h. povijest 1918.-1941. i

Hrvatski narod u Drugom svjetskom ratu.































Obvezna literatura:

ZDENKO RADELIĆ, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., Školska knjiga, Zagreb,

2006.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili)

mi“,u: Status, 14, Mostar, 2010.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Komunistiĉki progoni

Katoliĉke crkve u Bosni i Hercegovini 1945.-1990.“, u: Fra Ferdo Vlašić-

vizionar i patnik: spomenica u povodu desete obljetnice smrti: (1995.-2005.),

Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2005.

Dopunska literatura: ENVER REDŢIĆ, Sto godina muslimanske politike, ANUBiH - Institut za istoriju,

Sarajevo, 2000.; NIKICA BARIĆ, Srpska pobuna u Hrvatskoj, Golden marketing -

Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2005.; DAVOR MARIJAN, Slom Titove armije, Golden

marketing - Tehniĉka knjiga, 2008.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Hrvatska

protukomunistiĉka gerila u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1951.“, u: Časopis

za suvremenu povijest, 3., Zagreb, 2010.; IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Jesen komunizma i

Jugoslavije – Bosna i Hercegovina u zadnjem desetljeću komunistiĉke

Jugoslavije (1980.–1990.) s posebnim osvrtom na Hercegovinu“, u: Hum i

Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011.; IVO

BANAC, Sa Staljinom protiv Tita, Globus, Zagreb, 1990.;

IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Bosna i Hercegovina od prvih izbora do meĊunarodnog

priznanja“, u: Časopis za suvremenu povijest, 1, Zagreb, 2008.

Dodatne informacije

o kolegiju


Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema

kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su dostupne i na internetskoj

stranici Fakulteta.







Broj

nastavne

cjeline




Literatura:

Sva navedena.

II. Naslov: Uspostava komunističke vlasti

Kratki opis: Revolucionarne metode uspostave vlasti, pri ĉemu su poĉinjeni brojni

zloĉini. Ubojstva, zatvaranja, oduzimanja imovine i sl.

Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Hrvatska protukomunistiĉka gerila u Bosni i Hercegovini

od 1945. do 1951.“, u: Časopis za suvremenu povijest, 3, Zagreb, 2010.

III. Naslov: Poratno razdoblje

Kratki opis: Razdoblje uĉvršćivanja vlasti, prvi izbori, stvaranje Narodne fronte i gušenje

oporbe.

Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Hrvatska protukomunistiĉka gerila u Bosni i Hercegovini

od 1945. do 1951.“, u: Časopis za suvremenu povijest, 3, Zagreb, 2010. ; IVICA (IVO)

LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u: Status, 14, Mostar,

2010.

IV.

Naslov: Crkva i drţava

Kratki opis: Sukob dvaju svjetonazora; crkveno-drţavni odnosi; raskid odnosa s

Vatikanom; normalizacija odnosa; Srpska pravoslavna crkva i komunistiĉki reţim.

Literatura: ZDENKO RADELIĆ, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., Školska knjiga,

Zagreb, 2006.

V.

Naslov: Katolička crkva u BiH u vrijeme Druge Jugoslavije

Kratki opis: Stradanja Katoliĉke crkve u BiH s posebnim osvrtom na Hercegovinu;

pokušaj suradnje – svećeniĉko udruţenje Dobri pastir; Katoliĉka crkva u BiH 80-ih

godina XX. stoljeća

Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Komunistiĉki progoni Katoliĉke crkve u Bosni i

Hercegovini 1945.-1990.“, u: Fra Ferdo Vlašić-vizionar i patnik: spomenica u povodu

desete obljetnice smrti: (1995.-2005.), Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2005.

VI.

Naslov: Sukob sa SSSR-om

Kratki opis: Vrh jugoslavenske komunistiĉke partije suprotstavio se sovjetskoj politici

kojom je Staljin nastojao uspostaviti potpunu kontrolu unutar socijalistiĉkih zemalja.

Literatura: IVO BANAC, Sa Staljinom protiv Tita, Globus, Zagreb, 1990.

VII. Naslov: Politika nesvrstanih

Kratki opis: Nakon sukoba sa SSSR-om, nuţnog pribliţavanja Zapadu uz nastojanje

oĉuvanja socijalistiĉkog sustava, KPJ je bila prisiljena na neku vrstu neutralnosti.

Rezultat takve situacije je pokret nesvrstanih uz ĉiju pomoć je Jugoslavija uspjela

ostvariti neke svoje politiĉke i gospodarske interese.


VIII. Naslov: Osmi kongres i reforme šezdesetih

Kratki opis: KPJ je bila svjesna potrebe za radikalnim reformama. Već poĉetkom

šezdesetih spominje se mogućnost raspada Jugoslavije. Rješenja se traţe u

decentralizaciji zemlje i podjeli moći. Te reforme bitno su promijenile stanje u BiH.

Literatura: IVICA (IVO) LUĈIĆ, „Što je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi“, u:

Status, 14, Mostar, 2010.; Bilješke s predavanja.

IX.

Naslov: Sukobi u Savezu komunista Jugoslavije – Brijunski plenum

Kratki opis: Sukobi centralistiĉkih i decentralistiĉkih ideja u SKJ; sukob s Aleksandrom

Rankovićem, reforme u Savezu komunista.

Literatura: ZDENKO RADELIĆ, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., Školska knjiga,

Zagreb, 2006.; Bilješke s predavanja.

X. Naslov: Pokušaj jačanja statusa SR BiH u Jugoslaviji

Kratak opis: Jedna od mjera kojom je SKJ htjela ojaĉati SR BiH bila je i promjena

odnosa prema Hrvatima a posebno u zapadnom dijelu Hercegovine koji do rujna 1966.

gotovo i nisu bili ukljuĉeni u sustav vlasti. Drugi potez SKJ na jaĉanju BiH bilo je

priznanje muslimanske nacije.

Literatura: Husnija KAMBEROVIĆ, Mostarsko savjetovanje 1966. godine, u: Hum i

Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011.; KASIM SULJEVIĆ,

Nacionalnost Muslimana, Otokar Keršovani, Rijeka, 1981., str. 167-253; Bilješke s

predavanja.

XI. Naslov: Hrvatski nacionalni pokret

Kratki opis: Promjene u zemlji izazvane reformama oslobodile su prodemokratske snage

u Hrvatskoj koje su traţile potvrdu nacionalnih vrijednosti i identiteta te politiku „ĉistih

raĉuna“.


XII. Naslov: Ustav iz 1974. s elementima konfederalizma

Kratki opis: Rezultat zahtjeva za nacionalnom ravnopravnošću i uopće reformi sustava

bio je Ustav SFRJ koji je donesen 1974. On je potvrdio i ojaĉao drţavnost republika

ukljuĉujući i samoopredjeljenje do odcjepljenja.


XIII. Naslov: Kriza osamdesetih godina 20. stoljeća

Kratki opis: Smrću J. B. Tita nestao je najvaţniji integracijski faktor SFRJ. Nastupilo je

vrijeme politiĉke i gospodarske krize koju KPJ nije bila u stanju riješiti.


XIV. Naslov: Refleksije raspada komunističkog sustava u Europi

Kratki opis: DogaĊaji koji su se odvijali na istoku Europe, pad komunistiĉkih diktatura i

rušenje Berlinskog zida doveli su i do promjena u Jugoslaviji odnosno BiH.


XV. Naslov: Zaključni osvrti i ponavljanje

Kratki opis: Diskusija sa studentima o obraĊenim temama


OPIS KOLEGIJA NA DIPLOMSKOM STUDIJU POVIJESTI

Naziv kolegija Metodologija povijesnih istraživanja Kod kolegija FFPVM101

Studijski program

Ciklus

Studij povijesti

Diplomski sveuĉilišni studij

Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda


semestru

(p+v+s)

15+30+15

Status kolegija obvezni (A) Preduvjeti Usporedni

uvjeti

nema ih


odrţavanja

nastave

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Boţo Goluţa, red. prof.



Asistent dr. sc. Dijana Korać, doc.



Ciljevi kolegija Prezentirati studentima pojam i metodologiju povijesnih istraţivanja

te ih upoznati s metodama koje se primjenjuju u historiografskoj

praksi, kao i s tijekom istraţivanja suvremenih povjesniĉara.

Upoznati studente s trenutnim stanjem u europskoj, hrvatskoj i

bosanskohercegovaĉkoj historiografiji kako bi bili osposobljeni

izraditi struĉni i znanstveni rad.

Ishodi učenja


kompetencije)

Nakon poloţenog ispita studenti će imati predodţbu o metodologiji i

metodama koje se primjenjuju u suvremenom povijesnom

istraţivanju te će biti osposobljeni izraditi struĉni i znanstveni rad po

standardima znanstvene metodologije.

Sadržaj


plana (ukratko)

Suvremena historiografija. Osnovna pitanja historijskog istraţivanja.

Metode povijesnih istraţivanja. Izvori i pomoćne povijesne

znanosti. Heuristika i kritika izvora. Faze istraţivanja. Interpretacija

podataka. Nastanak znanstvenih, preglednih i struĉnih radova.

Povijest i moral, kauzalnost u povijesti. Povijest kao napredak.

Poloţaj povijesti i povjesniĉara u društvu.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


Napomene:

- Nastava se izvodi u obliku predavanja, vjeţbi i seminara. Student

je obvezan tijekom semestra napisati i usmeno izloţiti esej na

temelju dopunske literature (u dogovoru s profesorom) koji sluţi

kao predloţak za raspravu svim studentima, kao i sudjelovati u

diskusiji o izloţenim temama.

- Studenti će, osim na nastavi, moći i na konzultacijama dobiti

smjernice za ispunjavanje njihovih samostalnih zadataka.



- Pisanje i izlaganje eseja.

- Izrada bibliografije.

- Napisati i prezentirati prikaz knjige, ĉlanka, zbornika radova ili

zbirke izvora.


Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi


rad


kontinuirana




OCJENI


aktivnost u nastavi

60 2 Max 10%

Esej (priprema i

izlaganje)

30 1 Max 20%

Pisanje bibliografije 15 0,5 Max 10%

Prikaz knjige, ĉlanka... 15 0,5 Max 10%


(provjera steĉenih

kompetencija u svrhu

potvrĊivanja steĉenog

znanja i ostvarenih

ishoda)

60 2 Max 50%


- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu, trebaju

tijekom nastave nazoĉiti najmanje 60% predavanjima, 70% seminaru i 80% vjeţbama

(odreĊeno Pravilnikom o studiranju). Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više, ne

mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu.

- Uvjet za pristup završnom ispitu su i svi uspješno obavljeni samostalni zadatci predviĊeni

silabusom.

- Studenti koji studiraju uz rad i nisu u mogućnosti sudjelovati u nastavi svaki tjedan, duţni su

na poĉetku semestra preuzeti svoje obveze i ispuniti ih tijekom semestra.

- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uţoj temi (pisan na raĉunalu, Times New

Roman, veliĉinom slova 12 s proredom 1,5).

- Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo

je vaţno slijediti naputke o izradbi radova.

- Gramatiĉka i pravopisna toĉnost kao i pisanje radova po zadanoj metodologiji uvjet su

prihvaćanja radova.

- Iako se podrazumijeva da se studenti znaju sluţiti Wordom i PowerPointom na vjeţbama će

imati odreĊene zadatke vezane uz pisanje i sreĊivanje teksta u Wordu te njegovu prezentaciju

u PowerPointu, što trebaju uspješno uraditi kako bi mogli pristupiti završnom ispitu.











za kolegij.

Esej se ocjenjuje na sljedeći naĉin:














Na isti naĉin vrednuju se i izrada bibliografije te prikaz knjige, ĉlanka, zbornika radova ili

zbirke izvora te usmeno izlaganje.

Prikaz se ocjenjuje na sljedeći naĉin:







Izlaganje se ocjenjuje na sljedeći naĉin:







Bibliografija se ocjenjuje na sljedeći naĉin:









- od 51% do 60% = do 10% ocjene

- od 61% do 70% = do 20% ocjene

- od 71% do 80% = do 30% ocjene

- od 81% do 90% = do 40% ocjene

- od 91% do 100% = do 50% ocjene


A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:


- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignuća,

traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog

fakulteta Sveuĉilišta u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 356.-417.

- JENKINS, K., Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb,

2008.

Dopunska literatura: Prema dogovoru s profesorom.


kolegiju




dostupne su i na mreţnoj stranici Fakulteta.








Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA


kolegija i koncepcija predavanja.


Literatura:

Obvezna:




Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 356-417.

- JENKINS, K., Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008.

Dopunska: prema dogovoru s profesorom

II. Naslov: Osnovna pitanja historijskog istraţivanja

Kratak opis: Znanost i historija. Historijska metoda. Predmet historijskog

istraţivanja. Objektivnost i pristranost.

Literatura:




- JENKINS, K., Promišljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008., str.

16.-47.


III. Naslov: Izvori i pomoćne povijesne znanosti

Kratak opis: Pojam i vrste izvora. „Problemi“ kod izvora za pojedina

povijesna razdoblja. Pojam i podjela pomoćnih povijesnih znanosti. Arhivi u

Hrvatskoj i BiH te strani arhivi (vrsta i obilnost graĊe za pojedino razdoblje).

Jezik isprava.

Literatura:





IV. Naslov: Heuristika i kritika izvora

Kratak opis: Faze istraţivanja. Heuristika. Kritika izvora. Postupak

odgovaranja na istraţivaĉko pitanje. Vanjska i unutarnja kritika. Problemi

prilikom kritike izvora za pojedina razdoblja.

Literatura:




- CARR, E. H., Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 5.-25.


V. Naslov: Interpretacija podataka

Kratak opis: Suvremene historiografske metode. Proces konstrukcije

odgovora na istraţivaĉko pitanje. Istraţivaĉke strategije.

Literatura:





49.-90.


VI. Naslov: Nastanak znanstvenih, preglednih i struĉnih radova

Kratak opis: Krajnji stupanj istraţivanja - prezentacija rezultata istraţivanja.

Problemi pri pisanju. Struktura znanstvenog rada. Stil pisanja. Vrste radova.

Citiranje izvora i literature.

Literatura:





VII. Naslov: Obrada teksta na raĉunalu

Kratak opis:

Literatura:

VIII. Naslov: Povijest i moral

Kratak opis: Postavljanje hipoteza. Analogije. Duţnosti povjesniĉara.

Literatura:


- bilješke s predavanja.

IX. Naslov: Kauzalnost u povijesti

Kratak opis: Postavljanje pitanja i traţenje odgovora. Traţenje uzroka.

RasporeĊivanje ĉinjenica.

Literatura:



X. Naslov: Povijest kao napredak

Kratak opis: Zanimanje za prošlost. Objektivnost u povijesti. Povijest kao

dijalog izmeĊu prošlosti i sadašnjosti.

Literatura:



XI. Naslov: Poloţaj povijesti i povjesniĉara u društvu

Kratak opis: Shvaćanje povijesti. Uloga historiografije. Stvaranje mitova.

Literatura:

- CARR, E. H., Što je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 113.-

135.


91.-107.


XII. Naslov: Usmena izlaganja i rasprava

Kratak opis: Izlaganje studenata na dogovorenu temu: Od Ivana Luĉića do

danas. Autoriteti u hrvatskoj i bosanskohercegovaĉkoj historiografiji i njihov

utjecaj na daljnja pisanja o pojedinim problemima.


XIII. Naslov: Usmena izlaganja i rasprava





XIV. Naslov: Usmena izlaganja i rasprava






Kratak opis: -----------


Naziv kolegija Povijest kršćanstva 1 Kod kolegija FFPVM102

Studijski program

Ciklus

Studij povijesti


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda


semestru

(p+v+s)

30+0+0


(B1)


uvjeti

nema ih


odrţavanja

nastave

prema

rasporedu




Ciljevi kolegija

Upoznati studente s najvaţnijim dogaĊajima iz povijesti kršćanstva

od poĉetka do 13. stoljeća s ciljem da studenti postignu razinu koja

će im omogućiti da budu u stanju prepoznati, argumentirano opisati

i kritiĉki protumaĉiti najvaţnija pitanja, pojmove i procese iz

povijesti kršćanstva u navedenom razdoblju.

Ishodi učenja


kompetencije)

- Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati najvaţnije dogaĊaje

iz povijesti kršćanstva od poĉetka do 13. stoljeća s naglaskom na

razumijevanju temeljnih pojmova i procesa.

- Osposobljavanje studenata za samostalno promišljanje o vaţnim

dogaĊajima i procesima iz povijesti kršćanstva kao i sposobnost

opisa i usporedbe najvaţnijih pitanja u navedenom razdoblju.

- Osposobljavanje studenata za samostalno sluţenje literaturom s


- Sagledavanje vaţnosti kronološkog slijeda povijesnih zbivanja.

Sadržaj


plana (ukratko)

Osnutak, širenje i progoni Crkve. Ustrojstvo Crkve. Bogoštovlje,

disciplina i obiĉaji. Razvitak kršćanskog nauka. Krivovjerja i

raskoli. Kršćanska literatura i crkvene znanosti. Širenje i sputavanje

kršćanstva. Misije meĊu Germanima i Slavenima. Prodor islama u

Europu. Papinstvo i njegov odnos prema politiĉkim silama do

sredine 11. st. Zapadno kršćansko carstvo. Crkvena kultura i

znanost. Odvajanje Istoĉne od Zapadne crkve. Crkveno pravo pod

germanskim utjecajem. Papinstvo i carstvo. Širenje kršćanstva u

sjevero-istoĉnoj Europi i borba protiv islama. Pojava krivovjerja i

njihovo suzbijanje. Umjetnost, kultura i crkvene znanosti. Odnos

izmeĊu papinstva i europskih drţava. Novi crkveni redovi.

Religiozni i crkveni ţivot.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


Studentske obveze - Redovito pohaĊati nastavu i aktivno sudjelovati u raspravama o

izloţenim temama.

- Spremanje graĊe za ispit i polaganje završnog ispita.

Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi



kontinuirana

provjera znanja

esej





30 1 Max 30%



- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti završnom ispitu, trebaju














Završni ispit (usmeni) ocjenjuje se na sljedeći naĉin:


- od 51% do 60% = do 14% ocjene

- od 61% do 70% = do 28% ocjene

- od 71% do 80% = do 42% ocjene

- od 81% do 90% = do 56% ocjene

- od 91% do 100% = do 70% ocjene


A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar,

1998.

Dopunska literatura: - CEZAREJSKI, E., Crkvena povijest, Split, 2004.

- FRANZEN, A., Pregled povijesti Crkve, Kršćanska sadašnjost,

Zagreb, 1983.

- JEDIN, H. (ur.), Velika povijest Crkve, I.-III.,V.-VI., Zagreb,

1971.-1978., (naslov izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte)


kolegiju












Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA


kolegija i koncepcija predavanja. Uvod u crkvenu povijest.


Literatura:

Obvezna:

- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998., str.

23.-31.

Dopunska:

- CEZAREJSKI, E., Crkvena povijest, Split, 2004.

- FRANZEN, A., Pregled povijesti Crkve, Kršćanska sadašnjost, Zagreb,

1983.

- JEDIN, H. (ur.), Velika povijest Crkve, I.-III.,V.-VI., Zagreb, 1971.-1978.,

(naslov izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte)

II. Naslov: Poĉetci kršćanstva

Kratak opis: Ţidovski svijet prije Krista i njegovo išĉekivanje Mesije. Isus

Krist spasitelj svijeta i osnivaĉ Crkve. Prvotna zajednica u Jeruzalemu i

poĉetni razvoj Crkve. Apostoli. Širenje kršćanstva. Progoni kršćana.

Literatura:


31.-55.

III. Naslov: Prvotno ustrojstvo Crkve. Bogoštovlje, disciplina, obiĉaji.

Kratak opis: Svećenstvo i hijerarhijsko ustrojstvo. Formiranje, izbor,

uzdrţavanje i karakteristike klera. Jedinstvo Crkve i rimski primat.

Bogoštovlje, disciplina, obiĉaji. Krštenje i krsno vjerovanje. Slavljenje svete

mise. Nauk o pokori. Blagdani i dani posta. Slavljenje Uskrsa.

Literatura:


55.-57., 59.-66.

IV. Naslov: Razvoj kršćanskog nauka

Kratak opis: Kršćanska vjera i krivovjerja. Gnosticizam. Maniheizam ili

perzijska gnoza. Trinitarne borbe. Monarhisti. Eshatološka išĉekivanja.

Hilijazam. Montanizam.

Literatura:


68.-74.

V. Naslov: Crkvena literatura

Kratak opis: Razvoj crkvene literature. Apostolski oci. Apologeti. Istoĉni

kršćanski pisci u 3. stoljeću. Latinska kršćanska literatura.

Literatura:


74.-85.

VI. Naslov: Milanski edikt i njegove posljedice

Kratak opis: Konstantin Veliki i njegovi nasljednici. Nestanak poganstva iz

Rimskoga Carstva. Drţavna Crkva.

Literatura:


85.-90.

VII. Naslov: Širenje kršćanstva

Kratak opis: Širenje kršćanstva u Aziji i Africi. Kršćanstvo meĊu

Germanima u vrijeme Seobe naroda. Crkva meĊu Keltima i Anglosasima na

britanskim otocima. Potiskivanje kršćanstva od islama.

Literatura:


90.-96., 98.-101.

VIII. Naslov: Teološki sporovi i razvoj crkvenog nauka

Kratak opis: Teološki sporovi i razvoj crkvenog nauka općenito. Arijanizam

i prvi ekumenski sabor u Niceji. Spor o Duhu Svetom i drugi ekumenski

sabor u Carigradu. Filioque. Donatistiĉki spor. Nestorijanske borbe i treći

ekumenski sabor u Efezu. Monofizitske borbe i ĉetvrti ekumenski sabor u

Kalcedonu. Pelagijanski spor na Zapadu o milosti. Augustin - Uĉitelj milosti.

Augustinov nauk o predodreĊenju. Monofizitska i origenistiĉka sporenja. Tri

kapitula. Peti ekumenski sabor u Carigradu. Monoteletski spor i šesti

ekumenski sabor u Carigradu.

Literatura:


101.-107., 108.-119.

IX. Naslov: Ustrojstvo Crkve nakon Milanskog edikta. Kršćanska literatura 4. i

5. st.

Kratak opis: Organiziranje patrijarhata. Papinstvo i rimski primat. Krštenje i

katekumenat. Liturgija. Sakrament pokore. Crkveni blagdani i dani posta.

Starokršćanska umjetnost. Monaštvo. Opća vaţnost kršćanske literature.

Zlatno razdoblje istoĉne teologije u 4. i 5. st. Zlatno doba zapadne teološke

literature u 4. i 5. st.

Literatura:


119.-126., 128.-132., 133.-139.

X. Naslov: Seobe naroda. Obraćenje germanskih plemena. Zaĉetak Crkvene

drţave. Pojava islama. Karlo Veliki.

Kratak opis: Misije meĊu Germanima i Slavenima. Obraćenje Alemana,

Bavaraca i Turinţana. Anglosaske misije na kontinentu. Sv. Bonifacije.

Obraćenje Sasa i sjevernih Germana. Zapadni misionari meĊu Slavenima i

MaĊarima. Pravoslavlje meĊu Slavenima istoĉne Europe. Invazija

muhamedanaca u zapadnu i juţnu Europu. Zaĉetak Crkvene drţave. Karlo

Veliki i Crkva. Obnova Zapadnog Rimskog Carstva. Propadanje

Karolinškog Carstva. Saski carevi.

Literatura:


147.-155., 156.-174.

XI. Naslov: Crkvena kultura i znanost na Zapadu. Bizantska crkva i njezine

posebnosti.

Kratak opis: Crkvena kultura i znanost na Zapadu. Obrazac Filioque.

Bizantska crkva i njezine posebnosti. Borba protiv svetih slika

(ikonoklazam).

Literatura:


178.-186.

XII. Naslov: Focijev raskol. Veliki istoĉni raskol 1054. godine.

Kratak opis: Sporovi u vrijeme patrijarha Focija. Istoĉni raskol 1054. godine.

Bogoštovlje. Pokorniĉka praksa. Cluny i reforma monaškog ţivota. Moralni

ţivot vjernika i svećenstva. Reforma Crkve u 11. st.

Literatura:


186.-191.

XIII. Naslov: Papa Grgur VII. i borba za investituru. Kriţarske vojne. Pojava

velikih krivovjerja. Procvat monaštva. Crkvena umjetnost.

Kratak opis: Papa Grgur VII. i njegova reforma. Borba za investituru.

Kriţarske vojne do kraja 12. st. i borba protiv islama u Europi. Kanonsko

pravo. Biskupije i njihova uprava. Pojava velikih krivovjerja. Novi procvat

monaštva. Kartuzijanci i cisterciti. Regularni kanonici i premonstrati. Viteški

redovi. Sakramenti, euharistija i molitve. Crkvena umjetnost. Skolastika.

Mistici 12. stoljeća.

Literatura:


211.-217., 225.-233., 236.-249.

XIV. Naslov: Kriţarski pokret u 13. st. Prosjaĉki redovi. Inkvizicija. Osnutak

sveuĉilišta.

Kratak opis: Kriţarski pokret u 13. stoljeću. Prosjaĉki redovi. Sveti Franjo

Asiški i franjevci. Dominikanci i ostali prosjaĉki redovi. Organiziranje

inkvizicije. Crkvena umjetnost. Gotika. Osnutak sveuĉilišta. Vrhunac

skolastike.

Literatura:


259.-262., 264.-276.


Kratak opis: -------------


Naziv kolegija Paleografija Kod kolegija FFPVM103

Studijski program

Ciklus

Studij povijesti


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda


semestru

(p+v+s)

30+0+0


(B1)


uvjeti

nema ih


odrţavanja

nastave

prema

rasporedu




Ciljevi kolegija

Upoznati studente s osnovama paleografije s ciljem da postignu

razinu znanja koje će im omogućiti prepoznati i proĉitati stara

pisma.

Ishodi učenja


kompetencije)

- Nakon poloţenog ispita studenti će znati prepoznati razna stara

pisma te ih moći proĉitati.

- Osposobljavanje studenata za samostalan rad u predmetu

paleografije.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Uvod u paleografiju. Materija i forma rukopisa. Poĉetak i razvoj

latinskoga pisma. Pismo u središtima rimske kulture (1.-8. stoljeće).

Skraćenice. Pismo u vremenu velikih opatija (7.-12. stoljeće). Pismo

u vrijeme velikih sveuĉilišta (13.-14. stoljeće). Pismo u vrijeme

humanizma (15. stoljeće).

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo

Studentske obveze - Redovito pohaĊati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi.

- Spremanje graĊe za ispit i polaganje završnoga ispita.

Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi


rad


kontinuirana

provjera znanja

esej





30 1 Max 30%










Nazoĉnost nastavi manje od 50% = 0% ocjene









- od 51% do 60% = do 14% ocjene

- od 61% do 70% = do 28% ocjene

- od 71% do 80% = do 42% ocjene

- od 81% do 90% = do 56% ocjene

- od 91% do 100% = do 70% ocjene


A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura: - BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986.

Dopunska literatura: - KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti,

Filozofski fakultet Sveuĉilišta u Splitu, Split, 2012., str. 111.-176.


kolegiju












Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA


Kratak opis: Izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj kolegija i koncepcija

predavanja. Opća bibliografija.

Literatura:

- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 3.-24.

II. Naslov: Materija i forma rukopisâ

Kratak opis: Materija za pisanje. Navoštene ploĉice. Papirus. Pergamena.

Papir. Svitak. Rukopis. Instrumenti za pisanje.

Literatura:


III. Naslov: Poĉetak i razvoj latinskoga pisma

Kratak opis: Opća podjela i razdoblja razvoja. Latinsko pismo i njegove

forme do kraja 1. stoljeća poslije Krista.

Literatura:


IV. Naslov: Pismo u središtima rimske kulture (1.-8. stoljeće), I

Kratak opis: Knjiţarska velika slova. Alfabet. Velika kosa slova.

Karakteristike. Alfabet.

Literatura:


V. Naslov: Pismo u središtima rimske kulture (1.-8. stoljeće), II

Kratak opis: Uncijalna slova. Poluuncijalna slova. Karakteristike.

Literatura:


VI. Naslov: Pismo u središtima rimske kulture (1.-8. stoljeće), III

Kratak opis: Kosa minuskula. Ukrasi i minijature.

Literatura:


VII. Naslov: Skraćenice

Kratak opis: Naĉela i sustavi skraćenica. Znakovi skraćenica.

Literatura:


VIII. Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, I

Kratak opis: Pismo sjeverne i središnje Italije. Talijanska predkarolinška

minuskula. Središta i karakteristike. Minijatura.

Literatura:


IX. Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, II

Kratak opis: Pismo juţne Italije. Beneventana. Rukopisi na hrvatskom

prostoru. Minijatura. Liturgijski spisi.

Literatura:


X. Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, III

Kratak opis: Pismo na prostoru Španjolske. Vizigotsko pismo. Minijatura.

Literatura:


XI. Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, IV

Kratak opis: Pismo na prostoru Francuske i Njemaĉke u 7. i 8. stoljeću.

Merovinško pismo. Minijatura.

Literatura:


XII. Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, V

Kratak opis: Pismo na prostoru Velike Britanije i Irske. Korijeni pisma.

Vrste pisma. Kriteriji datacije. Minijatura.

Literatura:


XIII. Naslov: Karolinška reforma

Kratak opis: Karolinško pismo. Minijatura. Scuola Palatina u Aachenu i

ostale škole. Interpunkcijski znakovi i glazbene note. Rimski i arapski

brojevi.

Literatura:


XIV. Naslov: Pismo u vrijeme velikih sveuĉilišta (13.-14. stoljeće)

Kratak opis: Gotica. Knjiţarska gotica. Kosa slova. Minijatura. Gotica u

raznim zemljama i pokrajinama.

Literatura:


XV. Naslov: Pismo u vrijeme humanizma (15. stoljeće)

Kratak opis: Vrste i karakteristike. Minijatura. Razne škole.

Literatura:


Naziv kolegija Znanstvena historiografija Kod kolegija FFPVM104

Studijski program

Ciklus

Studij povijesti


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:


semestru

(p+v+s)

30+0+0


(B2)/(C)


uvjeti:

nema ih

Pristup kolegiju: studenti Povijesti i studenti diplomskih

studija Filozofskog fakulteta

Vrijeme

odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr.sc. Mladen Anĉić, red. prof.



Ciljevi kolegija:

Cilj je kolegija upoznati studente s naĉinom na koji je svojedobno

oblikovano i nakon toga reproducirano, odnosno kako trenutno

funkcionira znanstveno polje povijesnih istraţivanja. Uvesti studente

u postupke i procedure koje karakteriziraju znanstvenu djelatnost te

ih kroz raspravu o proĉitanim tekstovima praktiĉno upoznati sa

znanstvenom dimenzijom povijesti.

Ishodi učenja


kompetencije):

- Studenti stjeĉu temeljnu predodţbu o znanstvenom istraţivanju

prošlosti,

- studenti su upoznati s temeljnim oblicima komunikacije

znanstvenih istraţivanja,

- studenti su upoznati s osnovama vještine oblikovanja sloţenih

spoznaja,

- studenti su stekli uvid u znaĉenje pojma multiperspektivnost,

- studenti su upoznati s postojanjem razliĉitih znanstvenih

paradigmi.

Sadržaj


plana (ukratko):

- Uvod - razlike izmeĊu djelatnosti reprodukcije povijesnih spoznaja

kroz obrazovni sustav i znanstvenoga istraţivanja povijesti.

- Profesionalizacija akademske historiografije i njezine posljedice.

- Trenutno stanje u znanstvenom polju povijesti.

- Znanstveno istraţivanje povijesti kao kolektivno djelo koje izvodi

pojedinac.

- Historiografska tradicija kao polazište, ali i teret - odnos spram

postojećih spoznaja i naĉin na koji se u njih uklapaju nove spoznaje.

- Multiperspektivnost - znaĉenje dogaĊaja za suvremenike i u

razliĉitim naracijama o prošlosti.

- Osnovni oblici komunikacije rezultata znanstvenoga istraţivanja s

osvrtom na temeljne kategorije hrvatske prakse –„izvorni znanstveni

rad” i „pregledni rad”.

- Naĉini utvrĊivanja „povijesnih ĉinjenica” kroz kritiku vrela.

- Od skupa ĉinjenica do sloţene slike - logika povezivanja.

- Povezivanje utvrĊenih ĉinjenica u obrasce uzroĉno-posljediĉnih

lanaca.

- Odnos postignutih spoznaja i protekle realnosti.

- Sklapanje naracije i njezino znaĉenje u znanstvenom postupku.

- Oblikovanje i znaĉenje „preglednoga rada”.


- Oblikovanje i znaĉenje „izvornog znanstvenog rada“.

- Rekapitulacija.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo

Studentske obveze - Proĉitati zadane tekstove, pohaĊati nastavu i sudjelovati u

nastavnome procesu.

- Pisati kolokvije.

- Napisati završni esej.

Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi


rad


kontinuirana

provjera

znanja

esej





30 1 Max 10%

Esej 15 0,5 Max 40%



znanja

15 0,5 Max 50%


Da bi studenti poloţili ispit duţni su prethodno (tijekom nastave) ostvariti minimalan broj

bodova (25% od ukupne ocjene). Na temelju proĉitane obvezne literature, tijekom semestra

pišu se dva kolokvija koja nastavnik provjerava i vraća ukoliko ne zadovoljavaju postavljeni

minimum. U konaĉnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završnog eseja te pohaĊanje i

angaţiranost tijekom nastave.

Kolokviji su obveza studenta, bez ispunjenja koje student ne moţe biti ocijenjen.








za kolegij.






planu.


pogreške.



Manje od 50% toĉnih odgovora = 0 % ocjene

Od 51% do 60% = do 5% ocjene






A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva

pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002., 11.-113.

- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb,

2006., 11.-137.

Dopunska literatura: - BRACEWELL, C. W., Senjski uskoci. Piratstvo, razbojništvo i

sveti rat na Jadranu u šesnaestom stoljeću, BARBAT, Zagreb,

1997.

- BRAUDEL, F., Dinamika kapitalizma, Izdavaĉka knjiţnica Zorana

Stojanovića, Sremski Karlovci, 1989.

- CLASTRES, P., Društvo protiv drţave. Istraţivanja iz političke

antropologije, Disput, Zagreb, 2010.

- HOSKING, G., „Trust and Distrust: A suitable theme for

historians?“, Transactions of the Royal Historical Society, (2006.),

br. 16, str. 95.-115.

- MOORE, B., Društveni koreni diktature i demokratije. Vlastelin i

seljak u stvaranju modernog svijeta, „Filip Višnjić“, Beograd, 2000.

- MUMFORD, L., Grad u historiji. Njegov postanak, njegovo

mijenjanje i njegovi izgledi, Naprijed, Zagreb, 1988.

- WITTFOGEL, K. A., Orijentalna despocija. Usporedno

istraţivanje totalne moći, Globus, Zagreb, 1988.


kolegiju

PohaĊanje nastave:

PohaĊanje nastave je obvezno s obzirom na to da se uĉinak kolegija

velikim dijelom ostvaruje kroz aktivno sudjelovanje studenata.

Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.

Da bi se ispit poloţio, potrebno je prethodno iz svakog segmenta

ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohaĊanje

nastave u konaĉnici vaţno u zbroju bodova.

Pismeni se kolokviji moraju predati ili elektroniĉkom poštom poslati

profesoru za svaki dolazak na nastavu. Potrebno je konzultirati se s


oblikovanje rada.


Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvod predavanje

Kratki opis: Razlike izmeĊu djelatnosti reprodukcije povijesnih spoznaja

kroz obrazovni sustav i znanstvenoga istraţivanja povijesti.

Literatura:

- FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda na

povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.

- BURKE, P., Što je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.

II. Naslov: Profesionalizacija akademske historiografije i njezine posljedice

Kratki opis: Profesionalizacija historiografije.

Literatura:




III. Naslov: Trenutno stanje u znanstvenom polju povijesti

Kratki opis: Trenutno stanje u znanstvenom polju povijesti.

Literatura:




IV. Naslov: Znanstveno istraţivanje povijesti kao kolektivno djelo koje izvodi

pojedinac

Kratki opis: Znanstveno istraţivanje povijesti.

Literatura:




V. Naslov: Historiografska tradicija kao polazište, ali i teret

Kratki opis: Odnos spram postojećih spoznaja i naĉin na koji se u njih

uklapaju nove spoznaje.

Literatura:




VI. Naslov: Multiperspektivnost

Kratki opis: Znaĉenje dogaĊaja za suvremenike i u razliĉitim naracijama o

prošlosti.

Literatura:




VII. Naslov: Osnovni oblici komunikacije rezultata znanstvenoga istraţivanja s

osvrtom na temeljne kategorije hrvatske prakse

Kratki opis: „Izvorni znanstveni rad“ i „pregledni rad“.

Literatura:

- FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prošlosti? Dva pogleda

na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.


VIII. Naslov: Naĉini utvrĊivanja „povijesnih ĉinjenica“ kroz kritiku vrela

Kratki opis: Naĉini utvrĊivanja „povijesnih ĉinjenica“.

Literatura:




IX. Naslov: Od skupa ĉinjenica do sloţene slike

Kratki opis: Logika povezivanja ĉinjenica.

Literatura:




X. Naslov: Povezivanje utvrĊenih ĉinjenica u obrasce uzroĉno-posljediĉnih

lanaca

Kratki opis: Povezivanje utvrĊenih ĉinjenica.

Literatura:




XI. Naslov: Odnos postignutih spoznaja i protekle realnosti

Kratki opis: Odnos postignutih spoznaja i protekle realnosti.

Literatura:




XII. Naslov: Sklapanje naracije i njezino znaĉenje u znanstvenom postupku

Kratki opis: Sklapanje naracije.

Literatura:




XIII. Naslov: Oblikovanje i znaĉenje „preglednoga rada“

Kratki opis: Pregledni rad.

Literatura:




XIV. Naslov: Oblikovanje i znaĉenje „izvornog znanstvenog rada“

Kratki opis: Izvorni znanstveni rad.

Literatura:




XV. Naslov: Rekapitulacija

Kratki opis: ------------


Naziv kolegija Srednjovjekovno hrvatsko plemstvo Kod kolegija FFPVM415

Studijski program

Ciklus

Studij povijesti


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:


semestru

(p+v+s)

30+0+0


(B2)


uvjeti:

nema ih


odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Mladen Anĉić, red. prof.



Ciljevi kolegija:

Kroz specifiĉni intenzivni rad profesora sa studentima razviti

sposobnost koncipiranja istraţivaĉkoga pitanja, nauĉiti prikupljati

relevantnu literaturu te oblikovati završno izvješće nakon

provedenoga istraţivaĉkoga postupka.

Ishodi učenja


kompetencije):

Uspješnim svladavanjem kolegija studenti stjeĉu sposobnost

provoditi, pod mentorstvom, specifiĉne istraţivaĉke pothvate koji

ukljuĉuju sposobnost oblikovanja teme, pronalaţenja relevantne

literature i pisanja izvješća o provedenom istraţivanju.

Sadržaj


plana (ukratko):

Postanak Hrvatske Kneţevine. Uzdizanje vladara i njegov odnos

spram rodovske aristokracije. Stvaranje i oblikovanje aparata vlasti.

Dinastiĉka kriza na kraju 11. stoljeća i promjene u poloţaju

vladajućega sloja. Prve kodifikacije izvanrednoga poloţaja

pojedinih rodovskih zajednica. Razlike izmeĊu Dalmacije i

Hrvatske na jednoj i Slavonije na drugoj strani. Dinastiĉka kriza na

kraju 13. stoljeća i oblikovanje oligarha. Raslojavanje plemićkoga

sloja - oligarsi, velikaši, srednje i malo plemstvo. Pokušaj pune

kodifikacije plemićkoga poloţaja u 14. stoljeću. IzmeĊu plemstva i

neslobode - predijalci, jobagioni utvrda. Prelazak na islam radi

oĉuvanja statusa u vrijeme otomanskih osvajanja.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo


- Ĉitati literaturu.

- Napisati završni rad.

Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski

rad

praktiĉni rad


kontinuirana

provjera

znanja

esej





30 1 Max 40%


i usmeni)

30 1 Max 60%


- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti poloţili ispit trebaju tijekom nastave nazoĉiti

najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više, ne mogu dobiti

potpis nositelja kolegija niti polagati ispit.

U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih obveza.








za kolegij.

Izrada seminarskog rada ocjenjuje se na sljedeći naĉin:





planu.


pogreške.


Izlaganje seminarskog rada ocjenjuje se na sljedeći naĉin:







Obvezna literatura:

- BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb,

1952., str. 1.-92.

- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja,

Zagreb, 2002., str. 5.-50.

- ANĈIĆ, M., „Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom

kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski

povijesni muzej, Zagreb, 2002., str. 42.-107.



kolegiju

PohaĊanje nastave:





zbroju bodova.

Završni rad:

Završni rad student treba predati u pisanom obliku prema kalendaru

ispitnih rokova. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko

literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.


Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA


Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva i metoda.

Literatura:

- BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.

- RAUKAR, T., Seljak i plemić hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.


kraljevstvu'“, u: ANĈIĆ, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni

muzej, Zagreb, 2002.

II. Naslov: Postanak Hrvatske Kneţevine

Kratki opis: Postanak Hrvatske Kneţevine.

Literatura:






III. Naslov: Uzdizanje vladara i njegov odnos spram rodovske aristokracije

Kratki opis: Odnos vladara i rodovske aristokracije.

Literatura:






IV. Naslov: Stvaranje i oblikovanje aparata vlasti

Kratki opis: Nastanak aparata vlasti.

Literatura:






V. Naslov: Dinastiĉka kriza na kraju 11. stoljeća

Kratki opis: Dinastiĉka kriza u kraljevstvu na kraju 11. stoljeća.

Literatura:






VI. Naslov: Promjene u poloţaju vladajućega sloja

Kratki opis: Promjene u vladajućem sloju.

Literatura:






VII. Naslov: Prve kodifikacije izvanrednoga poloţaja pojedinih rodovskih

zajednica

Kratki opis: Kodifikacija izvanrednog poloţaja odreĊenih rodovskih

zajednica.

Literatura:






VIII. Naslov: Razlike izmeĊu Dalmacije i Hrvatske na jednoj i Slavonije na drugoj

strani

Kratki opis: Osnovne razlike izmeĊu Dalmacije, Hrvatske i Slavonije.

Literatura:






IX. Naslov: Dinastiĉka kriza na kraju 13. stoljeća i oblikovanje oligarha

Kratki opis: Kriza u Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu na kraju 13. stoljeća.

Literatura:






X. Naslov: Raslojavanje plemićkoga sloja

Kratki opis: Raslojavanje plemića.

Literatura:






XI. Naslov: Oligarsi, velikaši, srednje i malo plemstvo

Kratki opis: Oligarsi, velikaši, srednje i malo plemstvo.

Literatura:






XII. Naslov: Pokušaj pune kodifikacije plemićkoga poloţaja u 14. stoljeću

Kratki opis: Nastojanja oko kodifikacije plemićkog poloţaja.

Literatura:






XIII. Naslov: IzmeĊu plemstva i neslobode - predijalci, jobagioni utvrda

Kratki opis: IzmeĊu plemstva i neslobode.

Literatura:






XIV. Naslov: Prelazak na islam radi oĉuvanja statusa u vrijeme otomanskih

osvajanja

Kratki opis: Prelazak na islam radi oĉuvanja statusa.

Literatura:









Naziv kolegija Psihologija odgoja i obrazovanja Kod kolegija FFZAM101

Studijski program

Ciklus

Zajedniĉki kolegij


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:


semestru

(p+v+s)

30+0+30

Status kolegija: obvezni (D) Preduvjeti: nema Usporedni

uvjeti:

nema

Pristup kolegiju: studenti diplomskih nastavniĉkih

studija

Vrijeme

odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Mira Klarin, izv. prof.


E-mail adresa i broj telefona: [email protected], 036/ 355 436

Asistent Marijana Šunjić, asist.


E-mail adresa i broj telefona [email protected], 036/ 355 436

Ciljevi kolegija:

Cilj kolegija je upoznati studente s psihološkim aspektima procesa

odgoja i obrazovanja. Spoznaje usvojene u okviru ovog kolegija ĉine

dispoziciju za uspješniji proces uĉenja i pouĉavanja.

Ishodi učenja


kompetencije):

Studenti će moći:

- definirati psiholgiju odgoja i obrazovanja,

- opisati stadije kognitivnog i moralnog razvoja,

- uoĉiti osnovnu podjelu pamćenja kao i faktore koji utjeĉu na

zaboravljanje,

- usporediti teorije uĉenja i primijeniti strategije za povećanje

uĉinkovitosti procesa uĉenja,

- uoĉiti temeljne uvjete uĉenja i objasniti njihovu specifiĉnu ulogu u

procesu uĉenja,

- analizirati prednosti i nedostatke metoda pouĉavanja.

Nauĉit će i vaţnost samoreguliranog uĉenja te usvojiti naĉela

rukovoĊenja razredom i odrţavanja discipline. Analizom faktora

subjektivnosti školskog ocjenjivanja, prepoznat će naĉine povećanja

objektivnosti školske ocjene i njezinog pretvaranja u motivirajuću

povratnu informaciju. Uoĉit će specifiĉnosti u radu s uĉenicima s

posebnim potrebama. Znat će prepoznati pokazatelje nastavniĉkog

stresa.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Psihologija odgoja i obrazovanja.

Osnove kognitivnog i moralnog razvoja.

Pamćenje. Teorije uĉenja.

Osnovi preduvjeti uĉenja: motivacija i sposobnosti.

Pouĉavanje.

Upravljanje razredom.

Ocjenjivanje znanja.

Pouĉavanje uĉenika s posebnim potrebama.

Nastavniĉki stres.

Način izvođenja

nastave


zadatci

(označiti masnim

tiskom)


nastava

ostalo

Napomene:


- Napisati seminarski rad.

- Pisati kolokvije ili pismeni ispit.

- Usmeni ispit.

Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi seminarski

rad

praktiĉni rad


kontinuirana

provjera

znanja

esej


OBVEZE

STUDENTA



Seminarski rad 10 0,3 Max 10%

Kolokviji/ pismeni

ispit

30 1 Max 50%

Usmeni ispit 20 0,7 Max 30%

Dodatna pojašnjenja: Studenti nisu obvezni pristupiti kolokvijima. Ipak, studenti koji u oba

kolokvija postignu rezultat od 55% ili veći, bit će osloboĊeni pismenog dijela ispita. Obveza

studenta je i pisanje seminarskog rada, kojeg u pisanom obliku treba predati do kraja

semestra. Tolerira se 45% izostanaka s nastave i njih nije potrebno opravdati. Da bi se

pristupilo završnom ispitu, potrebno je nazoĉiti barem 55% nastavi te napisati seminarski rad.

Konaĉnu ocjenu ĉini 10% uspješno napisan i ocijenjen seminarski rad, 10% prisutnost na

predavanjima, 50% uspjeh na kolokviju/ pismenom ispitu te 30% uspjeh na usmenom dijelu

ispita.

Prisutnost na nastavi:

0% = 55% i manje

2% = barem 55%

4% = barem 64%

6% = barem 73%

8% = barem 82%

10% = barem 91%



1% = Rad ne zadovoljava formalne niti sadrţajne kriterije.

2% = Rad ne zadovoljava sadrţajne kriterije.

3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije (prvenstveno se odnosi na naĉin citiranja

literature).

4% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene manje pogreške.

5% = Rad je sadrţajno iscrpan te formalno, gramatiĉki i pravopisno toĉan.

Izlaganje seminarskoga rada:




3% = Usmeno izlaganje ima znaĉajne nedostatke.

4% = Usmeno izlaganje je vrlo dobro pripremljeno.


Pismeni ispiti (kolokviji) ocjenjuju se na sljedeći naĉin:

manje od 55% = do 0% ocjene

od 55% do 62,9% = do 20% ocjene

od 63% do 75,9% = do 30% ocjene

od 76% do 88,9% = do 40% ocjene


Usmeni ispiti ocjenjuju se na sljedeći naĉin:

0% = Student nije pristupio usmenom ispitu.

od 1% do 6% = ne postoji osnovno ĉinjeniĉno znanje.

od 7% do 12% = student ima osnovno ĉinjeniĉno znanje, ali su uoĉeni veći nedostatci pri

razumijevanju sadrţaja kolegija.

od 13% do 18% = student razumije sadrţaj, ali su uoĉeni veći nedostatci u razumijevanju

primjene steĉenog znanja.

od 19% do 24% = student razumije sadrţaj i mogućnost primjene, ali su uoĉene poteškoće

kritiĉke analize sadrţaja.

od 25% do 30%% = student razumije sadrţaj i njegovu primjenu, te moţe kritiĉki

usporeĊivati i argumentirati unutar sadrţaja kolegija.


A = 90 − 100% 5 (izvrstan)

B = 80 – 89, 5% 4 (vrlo dobar)

C/D = 70-79, 5% 3 (dobar)

E = 60-69, 5% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- GRGIN, T., Edukacijska psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko,

1997.

- VIZEK-VIDOVIĆ, V. i dr., Psihologija obrazovanja, IEP, Zagreb,

2003.

Dopunska literatura: - GRGIN, T., Školsko ocjenjivanje, Naklada slap, Jastrebarsko, 2001.

- HOWE, M. J. A., Psihologija učenja, Naklada slap, Jastrebarsko,

1999.

- ZAREVSKI, P., Psihologija učenja i pamćenja, Naklada slap,

Jastrebarsko, 1995.

- Internet izvori.

Dodatne informacije

o kolegiju

PohaĊanje nastave je obvezno. Seminarski rad treba predati u

pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se sa

suradnicom na kolegiju oko literature i ostalih pitanja vezanih uz

oblikovanje rada. Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradi seminarskih

radova, koje studenti dobiju poĉetkom semestra.


Broj

nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvod u psihologiju odgoja i obrazovanja

Kratki opis: Definicija i predmet prouĉavanja. Poĉetci psihologije odgoja i

obrazovanja.

Literatura:

- MILJKOVIĆ, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVIĆ, V. i VLAHOVIĆ

ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (str. 5.-35.)

- GRGIN, T., Edukacijska psihologija (str. 11.-25.)

II. Naslov: Osnove kognitivnog i moralnog razvoja

Kratki opis: Teorije kognitivnog razvoja (Piaget, Vigotski). Teorija moralnog

razvoja (Kohlberg i Piaget).

Literatura:



III. Naslov: Pamćenje

Kratki opis: Definicija pamćenja. Modeli pamćenja. Transfer, interferencija.

Pojave vezane uz pamćenje.

Literatura:


ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja


- ZAREVSKI, P., Psihologija učenja i pamćenja (poglavlje 3.)

IV. Naslov: Uĉenje. Klasiĉno uvjetovanje.

Kratki opis: Uĉenje, razlikovanje uĉenja i maturacije. Klasiĉno uvjetovanje.

Literatura:


ŠTETIĆ, V., Psihologija obrazovanja (poglavlje 3.)


V. Naslov: Operantno uvjetovanje

Kratki opis: Operantno uvjetovanje. Usporedba klasiĉnog i operantnog

uvjetovanja. Primjena principa uĉenja.

Literatura:



VI. Naslov: Socijalne teorije uĉenja i kognitivistiĉki pristup uĉenju

Kratki opis: Socijalna teorija uĉenja (A. Bandura), kognitivistiĉke teorije

uĉenja.

Literatura:




VII. KOLOKVIJ I

VIII. Naslov: Osobni ĉinitelji djelotvornog uĉenja: kognitivne sposobnosti

Kratki opis: Glavne teorije i modeli inteligencije. Uĉenje i inteligencija.

Inteligencija i školski uspjeh. (str. 70.-84.)

Literatura:



IX. Naslov: Osobni ĉinitelji djelotvornog uĉenja: motivacija i osobine liĉnosti

Kratki opis: Definicije motivacije. Glavne teorije motivacije. Intrinziĉna i

ekstrinziĉna motivacija. Atribucijska teorija motivacije.

Literatura:



X. Naslov: Samoregulirano i suradniĉko uĉenje

Kratki opis: Vaţnost samoreguliranog uĉenja. Komponente samoreguliranog

uĉenja. Suradniĉko uĉenje - glavni preduvjeti efikasnosti. Suradniĉko uĉenje i

motivacija.

Literatura:



XI. Naslov: Upravljanje razredom i disciplina

Kratki opis: Opća naĉela upravljanja razredom. Nedisciplina u razredu.

Suradnja s roditeljima. (poglavlje 5.)

Literatura:



XII. Naslov: Metode pouĉavanja

Kratki opis: Metoda izravnog pouĉavanja. Etape izravnog pouĉavanja.

Pouĉavanje voĊeno otkrivanjem i raspravom. Samostalno uĉenje.

Literatura:




XIII. Naslov: Mjerenje znanja

Kratki opis: Svrha provjere znanja. Pismeno i usmeno ispitivanje znanja. Vrste

i naĉini konstrukcije zadataka u ispitima znanja.

Literatura:



XIV. Naslov: (Pr)ocjenjivanje znanja

Kratki opis: Ocjenjivanje znanja. Faktori koji utjeĉu na ocjenu. Formiranje

motivirajuće povratne informacije. (str. 440.-460.)

Literatura:



- GRGIN, T., Edukacijska psihologija

XV. Naslov: Uĉenici s posebnim potrebama; nastavniĉki stres.

Kratki opis: Uĉenici s posebnim potrebama. Daroviti uĉenici. Stres. Izvori

nastavniĉkog stresa.

Literatura:



- GRGIN, T. Edukacijska psihologija (str. 202.-233.)

Naziv kolegija Opća pedagogija Kod

kolegija

FFZAM102

Studijski program

Ciklus

Zajedniĉki kolegij


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:


semestru

(p+v+s)

30+0+30


(D)


uvjeti:

nema ih

Pristup kolegiju: studenti diplomskih nastavniĉkih studija Vrijeme

odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Zlatko Miliša, red. prof.


E-mail adresa i broj telefona: [email protected], 0038531/494-729

Asistent Ines Perić, v. asist.


E-mail adresa i broj telefona [email protected], 355-423

Ciljevi kolegija:

Objasniti ulogu pedagogijskog pristupa u definiranju ciljeva odgoja i

obrazovanja za kritiĉnost i kreativnost.

Ishodi učenja


kompetencije):

Razumijevanje polideterministiĉkog sklopa odnosa teorije i prakse

odgoja. Studenti će ovladati znanjima iz podruĉja teorije i prakse

odgoja te ovladati temeljnim znanjima i vještinama znanstveno –

istraţivaĉkog rada.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Svrha, predmet i zadatci pedagogije. Društveno-povijesna dimenzija

pedagogije. Pedagogija i njezin predmet. Pedagogijske discipline.

Pravci i/ili teorije odgoja. Filozofijsko-antropološki pristup odgoju.

Naĉelo interdisciplinarnosti u odgoju. Etape i vrste istraţivanja.

Metode i instrumenti istraţivanja. Primjena rezultata istraţivanja u

praksi.

Odabrani promicatelji znaĉajnih ideja o odgoju i obrazovanju kroz

povijest.

Moć i granice odgoja. Ideali, ciljevi i norme odgoja. Procesi i subjekti

odgoja. Grupa i pojedinac kao subjekt u obrazovanju. Agensi

socijalizacije mladih.

Ciljevi obrazovanja i suvremeni školski kurikulum. Vrednovanje

obrazovanja Uloga i struĉno usavršavanje uĉitelja i pedagoga. Sustav

odgoja i obrazovanja. Rani odgoj. Školsko i visokoškolsko

obrazovanje. Cjeloţivotno obrazovanje.

Vrijednosti i vrijednosne orijentacije mladih. Stilovi roditeljskog

odgoja. Temeljna odgojno-obrazovna podruĉja (tjelesni, intelektualni,

moralni, socijalni, emocionalni i radni odgoj).

Metode i sredstva odgoja u nastavi. Temeljne kompetencije uĉitelja,

roditelja i uĉenika. Prosocijalno ponašanje. Suvremeni zahtjevi

pedagogije: odgoj za medije, interkulturalni odgoj, problemi

odrastanja, ĉimbenici demokratizacije obrazovanja

Način izvođenja

nastave


zadatci

(označiti masnim

tiskom)


nastava

ostalo

Napomene:


- Izloţiti seminarski rad.

- Pisati test.

Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski

rad

praktiĉni rad


kontinuirana

provjera

znanja

esej


OBVEZE

STUDENTA



aktivnost na nastavi

60 2 10%

Izlaganje seminarskog

rada

15 0.5 10%



U konaĉnu ocjenu ulazi pohaĊanje nastave i angaţiranost studenta tijekom nastave, izlaganje

seminarskog rada te rezultati završnog ispita. Seminarski rad je obveza svih redovitih

studenata; mora se pripremiti te usmeno obraniti u unaprijed dogovorenom terminu. Redoviti

studenti nemaju obvezu rad predati u pisanom obliku.

Izvanredni studenti imaju obvezu predati seminarski rad u pisanom obliku do kraja semestra,

ali ne i usmeno ga braniti. Za njih, završni ispit nosi 80 % ocjene, a seminarski rad 20 %.
















A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- BRATANIĆ, M., Paradoks odgoja, Hrvatska sveuĉilišna naklada,

Zagreb, 2002. (247 str.)

- MIJATOVIĆ, A. (ur.), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ,


Broj nastavne TEME I LITERATURA

Zagreb, 1998. (Poglavlja: VII, VIII, XII, XV, XVI) (156 str.)

Dopunska literatura: - BRATANIĆ, M., Mikropedagogija, Školska knjiga, Zagreb, 1993.

- GLASSER, W., Kvalitetna škola, Educa, Zagreb, 2005.

- GUDJONS, H., Pedagogija - temeljna znanja, Educa, Zagreb, 1994.

- KATZ, G.L., MCCLELLAN, E.D., Poticanje razvoja dječje

socijalne kompetencije, Educa, Zagreb, 1999.

- MILIŠA, Z., TOLIĆ, M., VERTOVŠEK N, Mediji i mladi,

Sveuĉilišna knjiţara, Zagreb, 2009.

- MILIŠA, Z., „Demokratske vrijednosti izmeĊu teorije i prakse

odgoja“, u: Zbornik radova Odnos pedagogijske teorije i pedagoške

prakse, Sveuĉilište u Rijeci- Filozofski fakultet, Rijeka, 2002., 108.-

113.

- MILIŠA, Z., RAKIĆ, V., STANKOVIĆ, N., „Odgojne vrijednosti i

Hrvatski nacionalni obrazovni standard“, u: Zbornik radova Odjela za

izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece Sveučilišta u Zadru,

Sv. 5., Sveuĉilište u Zadru, Zadar, 2005., str. 43- 69.

- MILIŠA, Z., VUKASOVIĆ, A., “Mladi i obitelj: Ţrtve

neuĉinkovitih zakona i kampanja“, Acta Iadertina, god. 2 (2005.), br.

2, str. 53.-81.

- MILIŠA, Z., „Uloga medija u razvoju interkulturalne

komunikacije“, Pedagogijska istraţivanja, god. 5 (2008.), br. 2., str.

233.-249.

- MILIŠA, Z., „Antropološko- filozofski pristup odgoju“, Zadarska

revija, god. 31 (1982.), br. 2/3., str. 140.-145.

- MILIŠA, Z., „Dileme kod istraţivanja i isticanja odgojno poţeljnih

vrijednosti pojedinca i društva“, „Radovi“ Filozofskog fakulteta u

Zadru, god. 11 (1994/95), br. 34, str. 157.- 166.

- MILIŠA, Z., PROROKOVIĆ, A., „Vrijednosti mladih: radni i

politiĉki apsentizam i utjecaj medija“, Napredak, god. 140 (1999.), br

2., str. 154.- 164.

- MILIŠA, Z., Odgojne vrijednosti rada, Knjiţevni krug, Split, 1999.

- NEILL, S., Neverbalna komunikacija u razredu, Educa, Zagreb,

1994.

- PREVIŠIĆ, V. (ur.), Kurikulum - sadrţaji, metodologija, struktura,


- PREVIŠIĆ, V., „Uĉitelj-interkulturalni medijator“, u: ROSIĆ, V.

(ur.), Nastavnik - čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju,

Filozofski fakultet, Rijeka, 1999., str. 78.-84.

- STOLL, L., FINK, D., Mijenjajmo naše škole, Educa, Zagreb, 2000.

- VUKASOVIĆ, A., Pedagogija, Hrvatski katoliĉki zbor “MI”,

Zagreb, 2001.

Dodatne informacije

o kolegiju


potrebno opravdati.



ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradi seminarskih radova.

cjeline

I. Naslov: Interdisciplinarni pristup istraţivanju odgoja i obrazovanja

Kratki opis: Nuţnost multidisciplinarnog i interdisciplinarnog istraţivanja

odgoja i obrazovanja.

Literatura:

- MIJATOVIĆ, A. (ur.), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb,

1998. (Poglavlja: VII, VIII, XII).


II. Naslov: Ciljevi odgoja i obrazovanja

Kratki opis: Odgoj za kritiĉnost i kreativnost, poticanje empatiĉnosti,

altruizma, upornosti, samostalnosti i materijalne neovisnosti.

Literatura:


1998. (Poglavlja: VII, VIII,).


III. Naslov: Etape istraţivanja u znanosti

Kratki opis: Ukazati na specifiĉnost svake pojedine etape u istraţivanju s

naglaskom na posljednju etapu - primijenu u praksi.

Literatura:


1998. (Poglavlja: VII, VIII,).


IV. Naslov: Odnos ideala, vrijednosti i odgoja

Kratki opis: Dovesti u svrsishodnu vezu gore navedene pojmove.

Literatura:




V. Naslov: Tipovi vrijednosnih orijentacija

Kratki opis: Objasniti glavne razlike meĊu tipovima vrijednosnih orijentacija

te prezentirati glavne rezultate istraţivanja vrijednosnih orijentacija kod

raznih skupina ispitanika.

Literatura:


VI. Naslov: Obiljeţja skeptiĉne generacije

Kratki opis: Aktualizacija skeptiĉne generacije prema H. Scheleskom.

Literatura:


VII. Naslov: Proturjeĉnost procesa socijalizacije

Kratki opis: Objasniti ambivalentnu ulogu socijalizacije.

Literatura:

- BRATANIĆ, M., Paradoks odgoja, Hrvatska sveuĉilišna naklada, Zagreb,

2002.

VIII. Naslov: Istraţivaĉki pristupi - deduktivno-teorijski i induktivno-empirijski

Kratki opis: Navesti konkretne razlike u istraţivanjima.

Literatura:




IX. Naslov: Kriza odgoja i kriza vrijednosti

Kratki opis: Objasniti zašto je kriza odgoja ujedno i kriza vrijednosti.

Literatura:


2002.

X. Naslov: Demokratske vrijednosti izmeĊu teorije i prakse

Kratki opis: Navesti koje su demokratske vrijednosti asimptotiĉnog

karaktera.

Literatura:


2002.

XI. Naslov: Zabluda egalitaristiĉke koncepcije rada i odgoja

Kratki opis: Grupa kao subjekt obrazovanja i individualni pristup svakom

uĉeniku.

Literatura:


2002.


XII. Naslov: Odgojne i manipulativne poruke u medijima

Kratki opis: Navesti primjerima kako i kada mediji obrazuju i formiraju, a

kada manipuliraju potrebama i preferencijama djece i mladih.

Literatura:

- MILIŠA, Z., TOLIĆ, M., VERTOVŠEK N, Mediji i mladi, Sveuĉilišna

knjiţara, Zagreb, 2009.


XIII. Naslov: Odgojna atrofija škole

Kratki opis: Razlozi i posljedice odgojne atrofije škole.

Literatura:


2002.


XIV. Naslov: Odnos prema radu - pokazatelj cjeloţivotnog obrazovanja

Kratki opis: Temeljem empirijskih istraţivanja ukazati na ĉinjenicu da je

odnos prema radu znaĉajan pokazatelj odnosa prema cjeloţivotnom

obrazovanju.

Literatura:


XV. Naslov: Suvremeni školski kurikulum

Kratki opis: Aktualnosti novog školskog kurikuluma u teoriji i praksi

odgoja.

Literatura:

- PREVIŠIĆ, V. (ur.), Kurikulum - sadrţaji, metodologija, struktura,



1998. (Poglavlje XII, XV, XVI)

Naziv kolegija Pomoćne povijesne znanosti Kod kolegija FFPVM206

Studijski program

Ciklus

Studij povijesti


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:


semestru

(p+v+s)

30+30+0

Status kolegija: obvezni (A) Preduvjeti: upisan 2.

semestar

Usporedni

uvjeti:

nema ih


odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu



E-mail adresa i broj telefona: [email protected] 00387 / 36 / 355-420



E-mail adresa i broj telefona [email protected] 00387 / 36 / 355-532

Ciljevi kolegija Upoznati studente s najvaţnijim pomoćnim povijesnim znanostima

u svrhu olakšanja studija povijesti i osposobiti ih za praktiĉnu

primjenu tijekom budućeg bavljenja poviješću.

Ishodi učenja


kompetencije)

Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati sadrţaje najvaţnijih

pomoćnih povijesnih znanosti.

Studenti će steći vještinu prepoznavanja i ĉitanja srednjovjekovnih

pisama te analiziranja srednjovjekovnih isprava.

Sadržaj


plana (ukratko)

Uvod i razvoj pomoćnih povijesnih znanosti. Historijska geografija i

kartografija. Genealogija ili rodoslovlje. Kronologija. Paleografija I.

Paleografija II. Paleografija III. Kriptografija. Diplomatika.

Sfragistika, sigilografija ili peĉatoslovlje. Kodikologija. Povijesna

metrologija. Arhivistika. Numizmatika. Heraldika ili grboslovlje.

Veksilologija ili zastavoslovlje.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci



- Raditi vjeţbe.



Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi


rad


kontinuirana

provjera znanja

esej




Aktivnosti u nastavi 30 1 Max 10%

Rad na vjeţbama 30 1 Max 10%

Kolokviji 30 1 Max 40%

Završni pismeni ispit* 30* 1* Max 40%*

Završni usmeni ispit* 30 1 Max 30%


* Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela. Studenti koji polaţu pismeni dio

ispita mogu dobiti maksimalno 40% ocjene, a da bi pristupili usmenom dijelu ispita trebaju

imati najmanje 51% toĉnih odgovora.


nastave nazoĉiti najmanje 60% predavanja (odreĊeno Pravilnikom o studiranju), što znaĉi da

se tolerira 40% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Student koji iz bilo kojeg razloga

izostane više, ne moţe dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti završnom ispitu.

Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.

Studenti tijekom semestra rade dva kolokvija. Studenti koji su poloţili oba kolokvija tijekom

nastave, polaţu usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steĉene kompetencije u svrhu


Studenti koji tijekom semestra nisu poloţili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju

kolokvija iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polaţu pismeni i usmeni dio ispita.

Studenti tijekom semestra mogu ostvariti maksimalno 30% ocjene pa je pohaĊanje nastave i

aktivnost u nastavi u konaĉnici vaţno u zbroju bodova. Kroz vjeţbe, studenti će steći vještinu

ĉitanja srednjovjekovnih pisama.

Za izvanredne studente, budući da nisu obvezni pohaĊati nastavu, završni ispit vrednuje se sa

100% ocjene.

Završni ispit je obvezan i bez njega student ne moţe biti ocijenjen. U konaĉnu ocjenu ulazi

ispunjavanje svih obveza.














10% = Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja


Rad na vjeţbama ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

0% = vjeţba nije uraĊena

2% = elementarno poznavanje srednjovjekovnih pisama

4% = poznavanje srednjovjekovnih pisama, ali su uoĉene veće pogreške prilikom ĉitanja

6% = poznavanje srednjovjekovnih pisama, ali su uoĉene manje pogreške prilikom ĉitanja

8% = dobro poznavanje i ĉitanje srednjovjekovnih pisama

10%= izvrsno poznavanje i ĉitanje srednjovjekovnih pisama.

Kolokvij se ocjenjuje na sljedeći naĉin:

Manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene

Od 51% do 60% = 4% ocjene


Od 71% do 80% = 12% ocjene

Od 81% do 90% = 16% ocjene

Od 91% do 100% = 20% ocjene








Završni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin:

Manje od 50% toĉnih odgovora = 0% ocjene


Od 61% do 70% = 12% ocjene

Od 71% do 80% = 18% ocjene

Od 81% do 90% = 24% ocjene

Od 91% do 100% = 30% ocjene


A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura: - KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti,

Filozofski fakultet Split, Split, 2012.

- ŠANJEK, F., Latinska paleografija i diplomatika, Sveuĉilište u

Zagrebu - Hrvatski studiji, Zagreb, 2005.

Dopunska literatura: - ANTOLJAK, S., Pomoćne istorijske nauke, Kraljevo, 1971.

- STIPĈEVIĆ, A., Povijest knjige, Nakladni Zavod Matice hrvatske,

Zagreb, 1985.

- STIPIŠIĆ, J., Pomoćne povijesne znanosti u teoriji i praksi,



kolegiju












Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA


kolegija, koncepcija predavanja


Literatura:

- KAPITANOVIĆ, V., Povijesna vrela i pomoćne znanosti, Filozofski

fakultet Split, Split, 2012.

- ŠANJEK, F., Latinska paleografija i diplomatika, Sveuĉilište u Zagrebu -

Hrvatski studiji, Zagreb, 2005.

II. Naslov: Uvod i razvoj pomoćnih povijesnih znanosti

Kratki opis: Od pripovjedaĉke do znanstvene povijesti. Znanstveni pristup

povijesnim vrelima.

Literatura:


fakultet Split, Split, 2012., str. 17.-42.

III. Naslov: Historijska geografija i kartografija

Kratki opis: Vaţnost ozemlja u razumijevanju povijesti. Reljef. Klima.

Putovi i svladavanje prostora. Granice i njihov utjecaj. Povijesna

kartografija.

Literatura:



IV. Naslov: Genealogija ili rodoslovlje

Kratki opis: Genealogija i povijest. Grafiĉki i likovni prikaz rodoslovlja kroz

povijest. Arhivska vrela za istraţivanje genealogije. Istraţivanje

dokumenata. Rodoslovlje i rodbinski odnosi. Noviji grafiĉki prikaz

rodoslovlja.

Literatura:



V. Naslov: Kronologija

Kratki opis: Kalendari. Preraĉunavanje vremena. Era ili naĉini brojanja

godina. Stil, poĉetak i trajanje godine. Indikcija. Preraĉunavanje nadnevaka.

Oznaĉavanje dana u tjednu. Preraĉunavanje sata.

Literatura:


fakultet Split, Split, 2012., 91.-110.

VI. Naslov: Paleografija I

Kratki opis: Vaţnost i opseg paleografije. Od poznavanja starih pisama do

znanosti. Pisaljke i podloga za pisanje.

Literatura:



VII. Naslov: Paleografija II

Kratki opis: Oblici pisma. Kratice. Brojevi.

Literatura:



VIII. Naslov: Paleografija III. Kriptografija.

Kratki opis: Novovjekovna latiniĉka pisma. Posebna hrvatska pisma.

Literatura:



IX. Naslov: Diplomatika

Kratki opis: Povijesni razvoj. Opća i posebna diplomatika. Javne i privatne

isprave. Pravni ĉin i njihovo dokumentiranje. Nastanak ili sastavljanje javne

isprave. Nastanak privatne isprave. Obiljeţja ili karakteristike isprave.

Izvornici, prijepisi i krivotvorine isprava.

Literatura:



X. Naslov: Sfragistika, sigilografija ili peĉatoslovlje. Kodikologija.

Kratki opis: Povijesni razvoj sfragistike. Peĉati kroz povijest. Peĉatnjaci.

Vrste peĉata i naĉini peĉaćenja. Prestanak upotrebe pojedinog peĉata.

Povijesni razvoj kodikologije. Kodeks. Opis rukopisa i njegova obiljeţja.

Vanjska, unutarnja i posebna obiljeţja rukopisa.

Literatura:



XI. Naslov: Povijesna metrologija

Kratki opis: Srednjovjekovne i novovjekovne mjere. Mjere na podruĉju

Hrvatske. Decimalni mjerni sustav i preraĉunavanje starih mjera.

Literatura:



XII. Naslov: Arhivistika. Numizmatika.

Kratki opis: Opseg arhivistike kao znanosti. Arhivi i njihova povijest. Javni i

privatni arhivi. SreĊivanje arhivskog gradiva i arhivska istraţivanja.

Povijesni razvoj numizmatike. Novac i njegova upotreba u prošlosti. Tip i

natpis. Tesere, ţetoni i medalje. Opis metalnog novca. Novac kao povijesno

vrelo.

Literatura:



XIII. Naslov: Heraldika ili grboslovlje

Kratki opis: Oblikovanje grbova u srednjem vijeku. Oblikovanje grbova u

novom vijeku. Grbovi i heraldiĉka znanost. Hrvatski grbovi u hrvatskom

grboslovlju. Opis grba. Heraldika kao pomagalo u istraţivanju povijesti.

Literatura:



XIV. Naslov: Veksilologija ili zastavoslovlje

Kratki opis: Veksilologija kao pomoćna povijesna znanost.

Literatura:




Kratki opis: Zakljuĉni osvrt na prijeĊenu graĊu


Naziv kolegija Povijest kršćanstva 2 Kod kolegija FFPVM207

Studijski program

Ciklus

Studij povijesti


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda


semestru

(p+v+s)

30+0+0


(B1)


uvjeti:

nema ih


odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu




Ciljevi kolegija:

Upoznati studente s najvaţnijim dogaĊajima iz povijesti kršćanstva

od 14. stoljeća do naših dana s ciljem da studenti postignu razinu

koja će im omogućiti da budu u stanju prepoznati, argumentirano

opisati i kritiĉki protumaĉiti najvaţnija pitanja, pojmove i procese iz

povijesti kršćanstva u navedenom razdoblju.

Ishodi učenja


kompetencije)

- Nakon poloţenog ispita student će poznavati najvaţnije dogaĊaje

iz povijesti kršćanstva od 14. stoljeća do naših dana s naglaskom na



dogaĊajima i procesima iz povijesti kršćanstva kao i sposobnost

opisa i usporedbe najvaţnijih pitanja u navedenom razdoblju.




Sadržaj


plana (ukratko)

Papinstvo, problem reforme i koncilijarizam. Razvitak crkvenih

znanosti i religiozno-crkvenog ţivota. Crkva u vrijeme renesanse.

Protestantska reformacija u Njemaĉkoj i u drugim zemljama do

sredine 16. st. Obnova Katoliĉke crkve. Borba izmeĊu reformacije i

protureformacije. Unutrašnji razvitak protestantizma. Papinstvo i

katolicizam. Francuska u vrijeme Luja XIV. Prosvjetiteljstvo i

protestantizam. Katoliĉka crkva u oluji prosvjetiteljstva. Italija i

propast Papinske drţave. Kulturkampf u Njemaĉkoj. Ideološki i

socijalni razvitak. Crkva u 20. st. Novi crkveni redovi. Religiozni i

crkveni ţivot.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo

Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o

izloţenim temama.

- Spremanje graĊe za ispit.

Praćenje i


(označiti masnim

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi


usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana esej

tiskom) provjera znanja



OCJENI


aktivnost u nastavi

30 1 Max 30%







- Uvjet za izlazak na završni ispit je i poloţen vezani kolegij: Povijest kršćanstva 1.













- od 51% do 60% = do 14% ocjene

- od 61% do 70% = do 28% ocjene

- od 71% do 80% = do 42% ocjene

- od 81% do 90% = do 56% ocjene

- od 91% do 100% = do 70% ocjene


A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura: - GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar,

1998.

Dopunska literatura: - CEZAREJSKI, E., Crkvena povijest, Split, 2004.

- FRANZEN, A., Pregled povijesti Crkve, Kršćanska sadašnjost,

Zagreb, 1983.

- JEDIN, H. (ur.), Velika povijest Crkve, I.-III.,V.-VI., Zagreb,

1971.-1978., (naslov izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte)


kolegiju












Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA




Literatura:

Obvezna:

- GOLUŢA, B., Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998.

Dopunska:

- CEZAREJSKI, E., Crkvena povijest, Split, 2004.

- FRANZEN, A., Pregled povijesti Crkve, Kršćanska sadašnjost, Zagreb,

1983.

- JEDIN, H. (ur.), Velika povijest Crkve, I.-III.,V.-VI., Zagreb, 1971.-1978.,

(naslov izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte)

II. Naslov: Avinjonsko suţanjstvo. Veliki zapadni raskol.

Kratak opis: Avinjonsko suţanjstvo. Povratak kurije u Rim. Veliki zapadni

raskol. Sabor u Konstanzu. Sabor u Bazelu i u Ferrari-Firenci.

Literatura:


283.-300.

III. Naslov: Preteĉe reformacije - John Wiclif, Jan Hus. Gotika i renesansa.

Kratak opis: Wiclif - preteĉa protestantske reformacije. Jan Hus.

Antisemitizam i španjolska inkvizicija. Umjetnost: gotika i renesansa.

Humanizam i renesansa. Renesansni pape.

Literatura:


310.-325.

IV. Naslov: Protestantska reformacija - Martin Luther

Kratak opis: Martin Luther. Drţavni sabor u Wormsu. Razvoj luteranske

reformacije. Drţavni sabor u Augsburgu 1530. godine.

Literatura:


335.-347., 349.-354.

V. Naslov: Ulrich Zwingli. Jean Calvin. Anglikanizam.

Kratak opis: Ulrich Zwingli. Jean Calvin. Anglikanizam.

Literatura:


354.-361.

VI. Naslov: Obnova Katoliĉke crkve. Ekumenski sabor u Tridentu.

Kratak opis: Obnova Katoliĉke crkve. Procvat redovništva. Ekumenski sabor

u Tridentu. Tri velika posttridentska papa. Crkva poĉetkom 17. stoljeća.

Literatura:


361.-369.

VII. Naslov: Velika geografska otkrića. Borba izmeĊu reformacije i

protureformacije. Tridesetogodišnji rat. Religijska borba u Francuskoj.

Kratak opis: Velika geografska otkrića. Renesansa i barok. Borba izmeĊu

reformacije i protureformacije. Razvoj reformacije. Tridesetogodišnji rat i

Vestfalski mir. Religijska borba u Francuskoj. Katoliĉka crkva u Engleskoj,

Škotskoj i Irskoj. Zemlje Beneluksa. Pravoslavlje.

Literatura:


369.-374., 376.-393.

VIII. Naslov: Francuska u vrijeme Luja XIV. Prosvjetiteljstvo.

Kratak opis: Francuska u vrijeme Luja XIV. Jansenizam. Prosvjetiteljstvo.

Isusovci i njihovo ukidanje. Cezaropapizam u Austriji.

Literatura:


401.-410., 412.-414.

IX. Naslov: Francuska u vrijeme revolucije. Crkva u novim prilikama.

Kratak opis: Francuska u vrijeme revolucije. Sekularizacija Crkve u

Njemaĉkoj. Kriza Crkvene drţave. Obnova katoliĉanstva u Njemaĉkoj i

Austriji. Katoliĉka crkva u ostalim europskim zemljama. Katoliĉka crkva u

Americi. Nove sekte.

Literatura:


417.-442., 452.-454.

X. Naslov: Italija i propast Crkvene drţave. Prvi vatikanski koncil.

Kratak opis: Italija i propast Crkvene drţave. Prvi vatikanski sabor.

Starokatolici. Pape Leon XIII. i sv. Pio X.

Literatura:


457.-469.

XI. Naslov: Kulturkampf i njegove posljedice

Kratak opis: Kulturkampf i njegove posljedice. Crkva u Austriji i Švicarskoj.

Katoliĉka crkva u Francuskoj. Unutrašnji ţivot Crkve.

Literatura:


469.-476., 479.-482.

XII. Naslov: Prvi svjetski rat. Crkva u središnjoj i zapadnoj Europi.

Kratak opis: Prvi svjetski rat. Pio XI., Pio XII. i Ivan XXIII. Crkva u

Njemaĉkoj i Austriji. Crkva u ostalim europskim zemljama.

Literatura:


491.-504.

XIII. Naslov: Crkva i nacizam. Drugi svjetski rat.

Kratak opis: Crkva i nacizam. Poslije Drugoga svjetskog rata.

Literatura:


504.-508.

XIV. Naslov: Drugi vatikanski koncil

Kratak opis: Drugi vatikanski sabor. Pavao VI., Ivan Pavao I., Ivan Pavao II.

Literatura:


508.-517.


Kratak opis: -------------


Naziv kolegija Povijest Bizantskoga Carstva Kod kolegija FFPVM208

Studijski program

Ciklus

Studij povijesti


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda


semestru

(p+v+s)

30+0+0


(B1)


uvjeti

nema ih


odrţavanja

nastave

prema

rasporedu




Ciljevi kolegija

Upoznati studente s najvaţnijim dogaĊajima iz povijesti Bizantskoga

Carstva s ciljem da studenti postignu razinu koja će im omogućiti da

budu u stanju prepoznati, argumentirano opisati i kritiĉki

protumaĉiti najvaţnija pitanja, pojmove i procese iz povijesti

Istoĉnoga Rimskog Carstva.

Ishodi učenja


kompetencije)

- Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati najvaţnije dogaĊaje

iz povijesti ovoga Carstva od 4. do 15. stoljeća s naglaskom na



dogaĊajima i procesima iz povijesti Istoĉnoga Rimskog Carstva kao

i sposobnost opisa i usporedbe najvaţnijih pitanja u navedenom

razdoblju.




Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Osnutak Carigrada i poĉetci Istoĉnoga Rimskog Carstva (330.-518.).

Car Justinijan i Bizantsko Carstvo (518.-610.). Car Heraklije.

Arapska opasnost i transformacija Carstva u 7. stoljeću (610.-717.).

Izaurijski carevi i borba protiv svetih slika - ikonoklazam (717.-

867.). Vrhunac Carstva pod makedonskom dinastijom (867.-1081.).

Dinastija Komnen (1081.-1204.). Latinsko Carstvo na Istoku i

Bizantsko Carstvo u Niceji (1204.-1261.). Dinastija Paleolog

(1261.-1453.).

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


Studentske obveze - Redovito pohaĊati nastavu i aktivno sudjelovati u raspravama o

izloţenim temama.

- Spremanje graĊe za ispit i polaganje završnog ispita.

Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi



kontinuirana

provjera znanja

esej






















- od 51% do 60% = do 14% ocjene

- od 61% do 70% = do 28% ocjene

- od 71% do 80% = do 42% ocjene

- od 81% do 90% = do 56% ocjene

- od 91% do 100% = 70% ocjene


A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura: - DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977.

Dopunska literatura: - BECK, H. G., Die Kirche in Ihrer Geschichte. Geshichte der

orthodoxen Kirche im byzantinischen Reich, Göttingen, 1980. (na

internetu u PDF formatu)

- COGNOSSO, F., Bisanzio. Storia di una civiltà, Milano, 1976.

- JEDIN, H., Velika povijest Crkve, II., Zagreb, 1995., (naslov

izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte).


kolegiju












Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA




Literatura:

- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977.

II. Naslov: Osnutak Carigrada i poĉetci Istoĉnoga Rimskog Carstva

Kratak opis: Osnutak Konstantinopola i karakteristike novoga Carstva. Kriza

zbog barbarskih provala. Religiozna kriza.

Literatura:

- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 1.-9.

III. Naslov: Car Justinijan i Bizantsko Carstvo

Kratak opis: Zbivanja u vrijeme justinijanske dinastije. Justinijanov karakter,

politika i okruţenje. Justinijanova vanjska politika. Justinijanova unutarnja

politika.

Literatura:


IV. Naslov: Bizantska civilizacija

Kratak opis: Bizantska civilizacija u 6. stoljeću. Kraj justinijanske dinastije i

marginalizacija Justinijanova djela.

Literatura:


V. Naslov: Car Heraklije. Arapska opasnost i transformacija Carstva u 7.

stoljeću.

Kratak opis: Reorganizacija Carstva i politika cara Heraklija. Arapska

opasnost. Religiozna politika na Istoku.

Literatura:


VI. Naslov: Transformacija Carstva u 7. stoljeću

Kratak opis: Transformacija Carstva. Kraj Heraklijeve dinastije i slabljenje

Carstva.

Literatura:


VII. Naslov: Izaurijski carevi i borba protiv svetih slika – ikonoklazam

Kratak opis: Reorganizacija Carstva u vrijeme prva dva cara izaurijske

dinastije. Ikonoklazam. Carica Irena i ukidanje ikonoklazma. Drugo

razdoblje ikonoklazma. Carica Teodora i kraj ikonoklazma. Vanjska politika

Carstva i preustroj Monarhije.

Literatura:


VIII. Naslov: Vrhunac Carstva pod makedonskom dinastijom

Kratak opis: Vladari iz makedonske dinastije i konsolidacija dinastije.

Vanjska politika careva iz makedonske dinastije.

Literatura:


IX. Naslov: Bizantska civilizacija u 10. stoljeću

Kratak opis: Unutarnji ustroj i bizantska civilizacija u 10. stoljeću. Razlozi

slabljenja Carstva. Opadanje bizantske moći u 11. stoljeću.

Literatura:


X. Naslov: Dinastija Komnen

Kratak opis: Vladari iz dinastije Komnen. Vanjska politika careva

Komnenaca.

Literatura:


XI. Naslov: Bizantska civilizacija u 12. stoljeću

Kratak opis: Carevi Komnenci i bizantska civilizacija. Bizantsko Carstvo

krajem 12. stoljeća. Carstvo i kriţarske vojne.

Literatura:


XII. Naslov: Latinsko Carstvo na Istoku i Bizantsko Carstvo u Niceji

Kratak opis: Latinsko Carstvo u Konstantinopolu osnovano u 4. kriţarskoj

vojni. Preseljenje sjedišta Bizantskoga Carstva u Niceju. Povratak Grka u

Carigrad.

Literatura:


XIII. Naslov: Bizantsko Carstvo u vrijeme dinastije Paleolog

Kratak opis: Stanje Bizantskoga Carstva 1261. godine. Bizantsko Carstvo u

vrijeme posljednjih careva iz dinastije Paleolog. Tursko osvajanje Carigrada

i propast Istoĉnoga Rimskog Carstva.

Literatura:


XIV. Naslov: Bizantska civilizacija u vrijeme careva iz dinastije Paleolog

Kratak opis: Posljednji procvat literature i umjetnosti. Školstvo. Utjecaj

Bizanta na pravoslavni Istok.

Literatura:



Kratak opis: -------------


Naziv kolegija Stvaranje i širenje osmanske kulture Kod kolegija FFPVM209

Studijski program

Ciklus

Studij povijesti


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:


semestru

(p+v+s)

30+0+0


(B2)/(C)


uvjeti:

nema ih

Pristup kolegiju: studenti diplomskog Studija povijesti i

studenti diplomskih studija Filozofskog

fakulteta

Vrijeme

odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu




Ciljevi kolegija: Upoznati studente s okolnostima koje su dovele do stvaranja

Osmanske drţave, s posebnim naglaskom na razvoj i širenje

kulture. Prikazati svakodnevicu Osmanskoga Carstva te utjecaj

osmanske kulture na druge narode koji su se nalazili u sklopu

Carstva.

Ishodi učenja


kompetencije):

Nakon poloţenog ispita studenti će poznavati najvaţnije

karakteristike i znaĉajke osmanske kulture, okolnosti koje su dovele

do njezinog širenja te povijesnog konteksta u kojem su se nalazili

narodi koji su bili u sklopu Osmanskoga Carstva.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Poĉetci stvaranja Osmanske drţave. Opadanje i slabljenje moći.

Vladavina ţena. Doba tulipana. Reforme. Ustroj i obiljeţja

Osmanskoga Carstva. Gospodarske i društvene prilike. Unutrašnji

nemiri i sukobi. Struktura vlasti. UreĊenje u centru. Dvor. Središnja

uprava. UreĊenje u pokrajinama. Gospodarski i društveni ustroj.

Osmansko Carstvo i meĊunarodna trgovina. Znaĉaj trgovine.

Trgovaĉke rute. Gradsko stanovništvo i arhitektura. Gradski ţivot.

Gradske ĉetvrti. Selo i seosko stanovništvo. Svakodnevica ţivljenja.

Suţivot razliĉitih kultura. Stranci prema osmanskoj kulturi. Kultura

ţena i društveni ţivot meĊu ţenama. Nakit i odjeća. Ţene u

umjetnosti. Gradski ţivot. Obredi i sveĉanosti. Religija. Derviši i

derviške tekije. Medrese i ulema. Trijumf fanatizma. Kultura

prehrane. Kulturna promjena. Posljedice Francuske revolucije.

Usvajanje strane kulture. Promjene u društvenom ţivotu i kulturi

prehrane.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja.




Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi



kontinuirana

provjera znanja

esej




Aktivnosti u nastavi 15 0,5 Max 10%

Završni ispit (usmeni) 15 0,5 Max 70%






















10% - Redovito pohaĊa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja










A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura: - FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u

Osmanskom Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009.


Dopunska literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Doba prosvjetiteljstva (18.

stoljeće), XI., Europapress holding, Zagreb, 2008., str. 105.-142.

- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Humanizam i renesansa, doba

otkrića, VIII., Europapress holding, Zagreb, 2008., str. 338.-385.

- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Počeci novoga doba (16. stoljeće),

IX., Europapress holding, Zagreb, 2008., str. 459.-506.

- İHSANOĞLU, E., (ur.), Historija Osmanske drţave i civilizacije,

IRCICA, Orijentalni institut u Sarajevu, Posebna izdanja XXVI,

Sarajevo, 2004. (odabrani dijelovi)

- INALCIK, H., Osmansko Carstvo. Klasično doba 1300.-1600.,

Srednja Europa, Zagreb, 2002.

- MATUZ, J., Osmansko Carstvo, Školska knjiga, Zagreb, 1992. i po

naputku profesora.

Dodatne informacije

o kolegiju





Kontaktiranje s voditeljem kolegija:

Kontaktiranje s voditeljem kolegija izvan nastave odvija se u

vrijeme konzultacija. Svakodnevno (dvosmjerno) kontaktiranje

omogućeno je elektroniĉkom poštom.


Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA



Literatura: (Navedena u obveznoj i dopunskoj literaturi)

II. Naslov: Pregled osmanske povijesti - I. dio

Kratki opis: Poĉetci osmanske drţave. Od pograniĉne kneţevine do carstva

(1354.-1402.). MeĊuvlašće i obnova. Uspostava Osmanskoga Carstva

(1453.-1526.). Osmanska drţava kao svjetska sila.

Literatura:

- INALCIK, H., Osmansko Carstvo. Klasično doba 1300.-1600., Srednja

Europa, Zagreb, 2002., str. 5.-47

- İHSANOĞLU, E., (ur.), Historija Osmanske drţave i civilizacije, IRCICA,

Orijentalni institut u Sarajevu, Posebna izdanja XXVI, Sarajevo, 2004., str.

11.-54.

III. Naslov: Pregled osmanske povijesti - II. dio

Kratki opis: Opadanje i slabljenje moći. Vladavina ţena. Doba tulipana.

Reforme.

Literatura:

- MATUZ, J., Osmansko Carstvo, Školska knjiga, Zagreb, 1992.

IV. Naslov: Organizacija vojske

Kratki opis: Kopnene i pomorske snage. Snage u središtu. Adţemijski

korpus. Janjiĉari. Osmanska flota.

Literatura:



411.-504.

V. Naslov: Drţavno ureĊenje

Kratki opis: Struktura vlasti. UreĊenje u centru. Dvor. Središnja uprava.

UreĊenje u pokrajinama.

Literatura:


Europa, Zagreb, 2002., str. 65.-150.



161.-213., 267.-296.

VI. Naslov: Gospodarski i društveni ţivot

Kratki opis: Osmansko Carstvo i meĊunarodna trgovina. Znaĉaj trgovine.

Trgovaĉke rute.

Literatura:

- FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Osmanskom

Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 69.-87.



VII. Naslov: Osmanski gradovi

Kratki opis: Gradsko stanovništvo i arhitektura. Gradski ţivot.

Literatura:





VIII. Naslov: Seoski ţivot

Kratki opis: Plaćenici i pljaĉkaši. Zemljoposjednici. Sukobi u kulturi i

društveni sukobi.

Literatura:



IX. Naslov: Religija osmanske drţave

Kratki opis: Derviši. Grĉka pravoslavna crkva. Medrese i ulema. Trijumf

fanatizma.

Literatura:





X. Naslov: Razliĉite kulture i suţivot

Kratki opis: Stranci u Osmanskom Carstvu. Pristup stranaca osmanskoj

kulturi.

Literatura:



XI. Naslov: Kultura ţena

Kratki opis: Supruge. Ljubav i naklonost. Društveni ţivot meĊu ţenama.

Nakit i odjeća. Poboţnost i teologija. Ţene u umjetnosti.

Literatura:



XII. Naslov: Obredi i sveĉanosti

Kratki opis: Derviške tekije i derviški obredi. Sveĉanosti sultanova dvora.

Osmanske i europske sveĉanosti. Sveĉanosti podanika.

Literatura:



XIII. Naslov: Prehrana i društvenost

Kratki opis: Jelovnik. Društvenost i obredi. Kultura prehrane.

Literatura:



XIV. Naslov: Kulturna promjena

Kratki opis: Krize i novi poĉetci (1770.-1839.). Uzroci krize. Odjeci u

kulturi.

Literatura:



XV. Naslov: Zakljuĉna razmatranja

Kratki opis:-------------------

Literatura:---------------------

Naziv kolegija Odnos komunističke vlasti prema

Katoličkoj crkvi u Hercegovini od

1945. do 1966. godine

Kod kolegija FFPVM210

Studijski program

Ciklus

Studij povijesti


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda


semestru

(p+v+s)

30+0+0


(B2)/(C)


semestar

Usporedni

uvjeti

nema ih

Pristup kolegiju studenti diplomskoga Studija povijesti i

studenti diplomskih studija Filozofskog

fakulteta

Vrijeme

odrţavanja

nastave

prema

rasporedu




Ciljevi kolegija

Upoznati studente s meĊuodnosom Katoliĉke crkve i komunistiĉke

vlasti u vrijeme druge Jugoslavije te pratiti odnos komunistiĉke

vlasti prema crkvenoj hijerarhiji u Hercegovini, što će im omogućiti

prepoznavanje i kritiĉko tumaĉenje najvaţnijih pojmova, uzroka i

faza u crkveno-drţavnim odnosima na podruĉju Hercegovine od

1945. do potpisivanja Protokola sa Svetom Stolicom.

Ishodi učenja


kompetencije)

Stjecanje osnovnih znanja o crkveno-drţavnim odnosima u

razdoblju od 1945.-1966. godine, definiranje osnovnih problema u

meĊusobnim odnosima na podruĉju Hercegovine; razumijevanje

uzroĉno-posljediĉnih veza tog meĊuodnosa u razmatranom

razdoblju, poznavanje izvora i literature i njihovo korištenje s ciljem

dopunjavanja steĉenih znanja te sposobnost interpretiranja odreĊenih

povijesnih procesa.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko)

Poloţaj Katoliĉke crkve u Hercegovini u prvim danima nakon

uspostave komunistiĉke vlasti. Reforme na štetu Katoliĉke crkve.

Pastirsko pismo. Stradanja Katoliĉke crkve u Hercegovini. Odnos

komunistiĉke vlasti prema crkvenoj hijerarhiji u Hercegovini.

Svećeniĉko udruţenje u Hercegovini. Drugi vatikanski koncil i

pregovori o uspostavljanju odnosa sa Svetom Stolicom.

Potpisivanje Protokola izmeĊu Svete Stolice i Jugoslavije.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo


- Aktivno sudjelovanje u raspravi o izloţenim temama.


Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi


rad


kontinuirana

provjera znanja

esej




aktivnost u nastavi

30 1 Max 35%

Završni pisani ispit 30 1 Max 65%



mogli pristupiti ispitu. Student koji iz bilo kojeg razloga ne ispuni svoju obvezu neće dobiti





obvezne literature i bilješki s predavanja.


PohaĊanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći naĉin (maximalno 35%):







za kolegij.

Završni ispit ocjenjuje se na sljedeći naĉin (maximalno 65%):


- od 51% do 60% = do 13% ocjene

- od 61% do 70% = do 26% ocjene

- od 71% do 80% = do 39% ocjene

- od 81% do 90% = do 52% ocjene



A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- AKMADŢA, M., Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički reţim

1945.-1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004. (odabrani dijelovi -

cca. 150 str.)

- BEUS, M., „Neki vidovi represije nad Katoliĉkom Crkvom u

Hercegovini neposredno nakon Drugoga svjetskog rata“, Hum.

Časopis Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, (2012.), br. 9,

str. 222.-248.

- BEUS, M., „'Sluĉaj' don Mate Nuića“, Motrišta, (2013.), br. 73, str.

25.-35.


- ZNIDARĈIĆ, L., „Biskup Ĉule u zatvoru i zatoĉeništvu“, u: Za

kraljevstvo Boţje. Ţivot i djelo nadbiskupa dra Petra Čule, Crkva na

kamenu, Mostar, 1991., str. 109.-134. - (lakša literatura)

Dopunska literatura: - JONJIĆ, T., „Pokolj širokobrijeških franjevaca u kontekstu

uspostave jugoslavenske komunistiĉke vlasti“, u: LUĈIĆ, I. (ur.),

Hum i Hercegovina kroz povijest, II., Hrvatski institut za povijest,

Zagreb, 2011., str. 459.-489.

- PERIĆ, R., „Biskupski delegat Majić i ilegalno svećeniĉko

'udruţenje'“, u: MAJIĆ, Ţ. (ur.), Sluga dobri i vjerni. Ţivot i djelo

mons. Andrije Majića, Biskupski ordinarijat, Mostar, 1998., str.

127.-206.

- KRIŠTO, J., „Korisne budale, svjesni suradnici ili mudri

manipulatori“, u: JOLIĆ, R., MIOĈ, G., VUKADIN, M., Fra Ferdo

Vlašić - vizionar i patnik. Spomenica u povodu desete obljetnice

smrti (1995.-2005.), Naša ognjišta, Tomislavgrad, 2005., str. 81.-

101.


kolegiju



studenata prema kolegiju studenti će dobiti na predavanju. Iste su

dostupne i na mreţnoj stranici Filozofskog fakulteta.





mreţnoj stranici Fakulteta).



Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA





II. Naslov: Ideološke postavke komunizma kao korijen crkveno-drţavnih

odnosa

Kratki opis: Marksizam, lenjinizam i religija. Komunistiĉka partija

Jugoslavije i religija - ideološke postavke. Odnos Katoliĉke crkve prema

totalitarizmima, posebice prema komunizmu.

Literatura:

- AKMADŢA, M., Katolička crkva u Hrvatskoj i komunistički reţim 1945.-

1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004., str. 5.-10.


III. Naslov: Obnova Jugoslavije i uĉvršćivanje komunistiĉke vlasti

Kratki opis: Uspostava prve vlade. Nacionalna i vjerska struktura

stanovništva. Poloţaj vjerskih zajednica u Jugoslaviji.


IV. Naslov: Poloţaj Katoliĉke crkve u novoj drţavi

Kratak opis: Uhićenje nadbiskupa Stepinca i razgovori izmeĊu crkveno-

drţavnih predstavnika. Prve predstavke crkvenih poglavara drţavnim

vlastima. Pastirsko pismo i reakcija vlasti. Uhićenje i proces nadbiskupu

Stepincu. Prekid odnosa sa Svetom Stolicom.

Literatura:


1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004., str. 11.-30., 45.-64., 112.-121.

V. Naslov: Drţavne reforme na štetu Katoliĉke crkve

Kratki opis: Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji, zakon o braku, zakon o

matiĉnim knjigama. Izbacivanje vjeronauka iz drţavnih škola. Vjerske škole

i njihov status.

Literatura:


1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004., str. 31.-42., 82.-103.

VI. Naslov: Neki vidovi represije nad Katoliĉkom crkvom u Hercegovini

Kratak opis: Poloţaj Katoliĉke crkve u Hercegovi nakon rata. Oduzimanje

crkvenih materijalnih dobara. Drţavne reforme i njihova primjena u

Hercegovini.

Literatura:

- BEUS, M., „Neki vidovi represije nad Katoliĉkom Crkvom u Hercegovini

neposredno nakon Drugoga svjetskog rata“, Hum. Časopis Filozofskog

fakulteta Sveučilišta u Mostaru, (2012.), br. 9, str. 222.-248.

VII. Naslov: Ratna i poratna stradanja svećenika i redovnika u hercegovaĉkim

biskupijama

Kratak opis: Pokolj uprave Hercegovaĉke franjevaĉke provincije. Stradanja

širokobrijeških svećenika. Stradanje dijecezanskoga svećenstva u

Hercegovini.

Literatura:

- JONJIĆ, T., „Pokolj širokobrijeških franjevaca u kontekstu uspostave

jugoslavenske komunistiĉke vlasti“, u: LUĈIĆ, I. (ur.), Hum i Hercegovina

kroz povijest, II., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011., str. 459.-489.


VIII. Naslov: Odnos vlasti prema biskupu Ĉuli

Kratki opis: Biskupovo uhićenje, montirani sudski proces, zatvor i izlazak

na slobodu.

Literatura:

- ZNIDARĈIĆ, L., „Biskup Ĉule u zatvoru i zatoĉeništvu“, u: Za kraljevstvo

Boţje. Ţivot i djelo nadbiskupa dra Petra Čule, Crkva na kamenu, Mostar,

1991., str. 109.-134.

IX. Naslov: Don Mate Nuić na optuţeniĉkoj klupi

Kratki opis: Uhićenje i suĊenje biskupskom delegatu don Mati Nuiću.

Zatvorski ţivot u KP Zenica. Don Matina „nepopravljivost“.

Literatura:

- BEUS, M., „'Sluĉaj' don Mate Nuića“, Motrišta, (2013.), br. 73, str. 25.-35.


X. Naslov: Svećeniĉko udruţenje „Dobri pastir“

Kratki opis: Promjena taktike vlasti i pokušaj crkvenoga razdora. Osnivanje

svećeniĉkoga udruţenja „Dobri pastir“. Crkvena zabrana djelovanja

svećeniĉkih udruţenja. Sukobi oko Udruţenja u Hercegovini. Robijanje

biskupskog delegata don Andrije Majića.

Literatura:

- PERIĆ, R., „Biskupski delegat Majić i ilegalno svećeniĉko 'udruţenje'“, u:

MAJIĆ, Ţ. (ur.), Sluga dobri i vjerni. Ţivot i djelo mons. Andrije Majića,

Biskupski ordinarijat, Mostar, 1998., str. 127.-206.


XI. Naslov: Razdoblje blagog popuštanja u crkveno-drţavnim odnosima

Kratki opis: Donošenje Zakona o pravnom poloţaju vjerskih zajednica.

Promjena taktike reţima prema Katoliĉkoj crkvi. Dozvola biskupima za

odlazak u Rim. Spor oko Zavoda sv. Jeronima.

Literatura:


1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004., str. 122.-137., 184.-192.

XII. Naslov: Drugi vatikanski koncil

Kratki opis: Drugi vatikanski koncil kao prekretnica u odnosima Katoliĉke

crkve i komunistiĉkih reţima. Poticaji za sreĊivanje odnosa izmeĊu

Jugoslavije i Svete stolice.


XIII. Naslov: Pregovori izmeĊu Svete stolice i Jugoslavije

Kratki opis: Sluţbeni dvogodišnji pregovori u razdoblju 1964.-1966.

Usuglašavano niz postojećih spornih pitanja kao što su: kompetencije Svete

Stolice u jurisdikciji nad Katoliĉkom crkvom u Jugoslaviji, crkvena imovina,

vjerske slobode, školska vjeronauĉna pouka, svećeniĉka emigracija, Zavod

sv. Jeronima i dr.

Literatura:


1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004., str. 278.-282.; 287.-302.

XIV. Naslov: Potpisivanje protokola i uspostava diplomatskih odnosa

Kratki opis: Potpisivanje Protokola i reakcije na Protokol. Razmjena

izaslanika izmeĊu Svete Stolice i Jugoslavije.

Literatura:


1966., Otokar Keršovani, Rijeka, 2004., str. 308.-314.


Kratki opis: Diskusija sa studentima o obraĊenoj tematici


Naziv kolegija Antička religija na jadransko-

podunavskom prostoru

Kod kolegija FFAM210D

Studijski program

Ciklus


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:


semestru

(p+v+s)

15+30+15


(B1)/(B2)


uvjeti:

nema ih

Pristup kolegiju studenti diplomskog dvopredmetnog

Studija arheologije (B1) i studenti

diplomskog Studija povijesti (B2)

Vrijeme

odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ţeljko Miletić, izv. prof.

Kontakt sati/konzultacije: prije i poslije predavanja (vanjski suradnik)

E-mail adresa i broj telefona: [email protected] 036 355 422

Asistent Ţeljka Pandţa, asist.


E-mail adresa i broj telefona [email protected] ili [email protected]

036 355 422

Ciljevi kolegija:

Cilj predmeta je razumjeti religijske procese koji su se odvijali na

jadransko-podunavskom prostoru u rimsko doba sagledavanjem šire,

antiĉke mediteranske slike. Drugim rijeĉima, cilj kolegija je upoznati

studente sa širenjem kako grĉkih, orijentalnih tako i rimskih kultova

na jadransko-podunavsko podruĉje. Pored toga, upoznati oficijelnu

rimsku religiju, njezino asimiliranje na navedeno podruĉje te

preuzimanje i sinkretiziranje s autohtonim kultovima na ovomu

podruĉju prije dolaska Rimljana.

Ishodi učenja


kompetencije):

Nakon poloţenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti

osposobljeni:

- uoĉiti procese u razvoju religije na italskom polutoku,

- razvrstati kultove na temelju njihovih temeljnih osobina,

- analizirati epigrafiĉke, arhitektonske, skulpturalne i literarne izvore,

- usporeĊivati i prepoznavati ikonografiju razliĉitih boţanstava,

- protumaĉiti doktrinu misterijskih vjerovanja,

- interpretirati antiĉka vjerovanja o zagrobnom ţivotu,

- prepoznavati oblike i tlocrtne osnove svetišta,

- objasniti fenomene sinkretizma, kontaminacije i interpretacije,

- uoĉiti sliĉnosti i razlike u religijskom ţivotu provincija i Italije,

- ovladati struĉnim postupcima i znanstvenoistraţivaĉkim metodama

koje će upotrijebiti za specijalistiĉke seminarske radnje i diplomsku

radnju.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Religijski ţivot i kultovi rimskog doba na prostoru izmeĊu Alpa,

Jadrana i Dunava razmatrat će se u širem, mediteranskom okviru i

sagledavanjem razvoja ideja kroz sinkretistiĉke procese u pravcu

monoteizma. Za razumijevanje vanjskih i unutarnjih pojavnosti

rimske oficijelne, orijentalnih i drugih religija i kultova na tom

prostoru, bitno je uoĉavanje procesa na italskom poluotoku. Istraţivat

će se problemi širenja kultova, grupe i društveni slojevi koji su njihovi

nositelji, kolegiji i svećenici, oblici svetišta, osobine i aspekti

pojedinih boţanstava, liturgija i doktrina. U predavanjima i

konzultacijama naglasak će biti na odreĊivanju stanja istraţivanja i

uoĉavanju problema materije. Pritom će se polaziti od rašĉlambe

literarnih i epigrafiĉkih izvora, tektonike i ikonografije spomenika,

arhitektonskih ostataka i pripadajućega sitnog inventara. Sadrţaj

predmeta odnosi se na rimsku klasiĉnu religiju (kult Kapitolijske

trijade, Dii sanctores maiores, religijski elementi u limitaciji agera i

podizanju tropeja, vjerovanja o zagrobnom ţivotu, koncept duše...),

štovanje carske osobe, autohtone kultove, mitraizam, metroaĉki i

druge maloazijske i orijentalne kultove i na egipatska boţanstva na

istoĉnojadranskoj obali rimskog doba. Unutar sadrţaja izdvojila bi se

pojedina tema u skladu s trenutnim znanstvenim preokupacijama

nastavnika (npr. mitraizam, metroaĉka religija, kult Silvana, zagrobna

vjerovanja, astrologija i sl.) koja bi se temeljitije prouĉila.

Kroz analizu literarnih izvora i epigrafiĉko-arheološke graĊe opisat će

se penetracija rimske oficijelne religije u indigene sredine,

sinkretistiĉki procesi i slom poganske religije tijekom 4. i 5. st. Cilj je

studente uputiti u metode znanstvenoistraţivaĉkog rada kako bi mogli

izraditi specijalistiĉke seminarske radnje iz ovog kolegija u 3.

semestru diplomskog studija, kao i kvalitetnu magistarsku radnju s

temom o rimskim kultovima i religiji na jadransko-podunavskom

prostoru. Vještine koje trebaju svladati su: primjena istraţivaĉkih

metoda, analitiĉko-sintetiĉki pristup problemima i suverena upotreba

kritiĉkog aparata u pisanju tekstova seminarskih radnji.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja vježbe seminari samostalni zadatci

konzultacije mentorski

rad

terenska

nastava

ostalo



- Pisanje i izlaganje seminarskog rada.

- Polaganje završnog usmenog ispita.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti

u nastavi


Usmeni ispit pismeni

ispit

kontinuirana

provjera znanja

esej


OBVEZE

STUDENTA

SATI (PROCJENA) UDIO U

ECTS-u

UDIO U OCJENI


aktivnost u nastavi

60 2 Max 20%

Seminarski rad 10 0.33 Max 25%

Završni usmeni ispit 20 0.66 Max 55%









za kolegij.



2.5% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.


7.5% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne

pogreške.


pogreške.

12.5% = Rad je iscrpan, gramatiĉki i pravopisno toĉan.

Izlaganje seminarskog rada:


2.5% = Rad je proĉitan.


7.5% = Rad nije proĉitan, ali su uoĉeni veći nedostatci u usmenom izlaganju.


12.5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.









izvrstan - 5 (A) - 89 do 100%

ocjene

vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9%

ocjene

dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9%

ocjene

dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9%

ocjene

Obvezna literatura:

- BEARD, M., NORTH, J., PRICE, S., Religions of Rome, Vol. I, A

History, Cambridge, New York, Melbourne, 1998.

- CAMBI, N., „Nove potvrde egipatskih kultova u antiĉkoj provinciji

Dalmaciji“, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, (1965.), br.

65-67, str. 85.-107.

- CAMBI, N., Atički sarkofazi na istočnoj obali Jadrana, Knjiţevni

krug, Split, 1988.

- N. CAMBI, „Bilješke uz kipove Kibele (Magna Mater) iz Senja“,

Senjski zbornik, vol. 20 (1993.), br. 1, str. 33.-43.

- CAMBI, N., Dioklecijanova palaĉa i Dioklecijan (lik i liĉnost),

Dioklecijanova palača (katalog izloţbe), Split, 1994.

- CAMBI, N., „Posveta prostilnoga hrama u Dioklecijanovoj palaĉi“,

RFFZd, (1999.), br. 37(24), str. 27.-39.

- CAMBI, N., „Kip Afrodizijske Afrodite iz Dalmacije“, Opuscula

archaeologica, vol. 23/24, (1999./2000.), br. 1, str. 127.-132.

- Delplace, C., Tassaux F. (ur.), Les cultes polytheists dans

ľAdriatique Romaine, Bordeaux, 2000.

- Grad ţivih uz grad mrtvih, Histria antiqua 8, Pula, 2002.

- GABRIĈEVIĆ, B., Studije i članci o religijama i kultovima antičkog

svijeta, Knjiţevni krug, Split, 1987.

- V. GIRARDI JURKIĆ, „Kontinuitet ilirskih kultova u rimsko doba

na podruĉju Istre“, Jadranski zbornik, (1981.), br. 11., str.

- GLAVIĈIĆ, M., Kultovi antičke Senije, Sveuĉilište u Zadru, Zadar,

2013.

- JADRIĆ, I., MILETIĆ, Ţ., „Liburnski carski kult“, Archaeologia

Adriatica, vol. 2 (2008.), br. 1, str. 75.-90.

- D. MARŠIĆ, „Tri Silvanova ţrtvenika iz Salone“, RFFZd, (1998.),

br. 36, str. 45.-67.

- MEDINI, J., „Rimske i orijentalne religije na istoĉnoj obali

Jadrana“, Materijali, (1976.), br. 12, str. 185.-207.

- MEDINI, J., „Iovilae zavjet iz Burnuma“, RFFZd, (1979.), br. 18,

str. 137.-165.

- MEDINI, J., „Kult Jupitera Dolihena u rimskoj provinciji

Dalmaciji“, Godišnjak ANUBiH, (1982.), br. 20, str. 53.-90.

- MEDINI, J., „Autohtoni kultovi u razvoju antiĉkih religija u rimskoj

provinciji Dalmaciji“, Dometi, (1984.), br. 17, str. 7.-32.

- MEDINI, J., „Mitriĉki reljef iz Banjevaca“, Diadora, (1975.), br. 8,

str. 39.-88.

- MEDINI, J., „Salonitanski arhigalat", Radovi Filozofskog fakulteta u

Zadru, (1982.), br. 20, str. 15.-28.

- MEDINI, J., „Cognationes salonitanae“, Godišnjak ANUBiH,

(1985.), br. 23, str. 5.-44.

- J. MEDINI, „Metroaca Burnensia“, Diadora, (1989.), br. 11, str.

255.-284.

- MILETIĆ, Ţ., „Mithras-Sol“, Archaeologia Adriatica, (2007.), br.

1, str. 129.-143.

- PAŠKVALIN, V., „Kultovi u antiĉko doba na podruĉju Bosne i

Hercegovine“, GZM, (1963.), br. 18, str. 127.-153.

- RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, A., „Uz dva Silvanova svetišta u okolici

Salone“, ARR, (1982.), br. 8-9, , str. 121.-140.

- RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, D., Iliri i antički svijet, Knjiţevni krug, Split,

1989. [Napomena: ĉlanci o Silvanu i Medauru].

- JENŐ, F. (ur.), Religions and cults in Pannonia , Székesfehérvár,

1996.

- SANADER, M., Rasprave o rimskim kultovima, Zagreb, 1999.

- SELEM, P., Les religions orientales dans la Panonie Romaine:

partie en Yougoslavie, Leiden, 1980.

- SELEM, P., Izidin trag – egipatski kultni spomenici u rimskom

Iliriku, Split, 1997.

- SIMON, E., Die Götter der Römer, München, 1990.

- SUIĆ, M., „Orijentalni kultovi u antiĉkom Zadru“, Diadora, (1965.)

br. 3, str. 91.-128.

- ŠAŠEL KOS, M., Pre-Roman divinities of the eastern Alps and

Adriatic, Ljubljana, 1999.

- TOYNBEE, J. M. C., Death and Burial in the Roman World,

London, 1970.

- ZANINOVIĆ, M., „Liberov hram u Polaĉama na otoku Mljetu“,

Arheološki vestnik, 41 [= Šašlov zbornik], Ljubljana, 1990.

Dopunska

literatura:

- BECK, R., „Mithraism since Franz Cumont“, Aufstieg und

Niedergang der römischen Welt, (1984.), 2,17,4,

- CAMBI, N., „Atiĉka skulptura u Arheološkoj zbirci Franjevaĉkog

samostana u Sinju“, Kačić, (1985.), br. 17, str. 415.-433.

- DEGRASSI, A., „Culti delľIstria preromana e Romana“, Adriatica

praehistorica et antiqua, (1970.), str. 615.-632.

- Carski kult na istočnom Jadranu, Histria antiqua, 4, Pula, 1998.

- FERGUSON, J., The religions of the Roman Empire, London, 1970.

- FLINT, W, GORDON, R., LUCK, G., Ancient Greece and Rome,

Witchcraft and Magic in Europe 2, London, 1999.

- GORDON, R. L. „Reality, evocation and boundary in the Mysteries

of Mithras“, Journal of Mithraic Studies, (1980.), br. 3, str. 19.-99.

- KATIĈIĆ, R., Illyricum mythologicum, Antibarbarus, Zagreb, 1995.

- LIEBESCHUETZ, J. H. W. G., Continuity and change in Roman

religion, New York, 1979.

- MEDINI, J., „Le culte de Cybele dans la Liburnie antique“,

Hommages à Maarten J. Vermaseren, 2, Leiden, 1978., str. 732.-756.

- MEDINI, J., Maloazijske religije u rimskoj provinciji Dalmaciji,

disertacija, Zadar, 1981.

- MIGOTTI, B., „O religijskom odnosu prema štovanju mrtvih u

pretkršćanskoj antici“, Diadora, (1993.), br. 15, str. 205.-221.

- MILETIĆ, Ţ., Mitraizam u rimskoj provinciji Dalmaciji, disertacija,

Zadar, 1996.

- MILIĈEVIĆ, M., Rimski kalendar, Latina et Graeca, Zagreb, 1990.

- NOVAKOVIĆ, D., Pojam numen u rimskoj religiji, Stvarnost,

Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1991.

- SCHRAUDOLPH, E., Römische Götterweihungen mit

Reliefschmuck aus Italien, Heidelberg, 1993.

- TASSAUX, F., „Le dieux augustes en Istrie“, Arheološka

istraţivanja u Istri [=Izdanja HAD-a 18] (1997.), str. 77.-84.

- VERMASEREN, M. J., Corpus Cultus Cibelae Attidisque, Leiden,

1979.

- VERMASEREN, M. J., Cybele and Attis. The Myth and the Cult,

London, 1977.

- Kao dopunska literatura preporuĉuju se i radovi sljedećih autora:

ABRAMIĆ, M., BAUSANI, A., BIANCHI, U., BRUNŠMID, J.,

BULIĆ, F., CAMBI, N., CAMPBELL, L. A., CLAUSS, M.,

CULIANU, I. P., FADIĆ, I., FEARS, J. R., GIRARDI-JURKIĆ, V.,

GLAVIĈIĆ, M., HINNELLS, J. R., JACKSON, H. M., KUNTIĆ-

MAKVIĆ, B., MERKELBACH, R., MILETIĆ, Ţ., MILIĈEVIĆ, M.,

MARIN, E., MARŠIĆ, D., MEDINI, J., MIGOTTI, B., MILETIĆ, Ţ.,

PATSCH, K., RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, A., RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, D.,

RODA, I., SANADER, M., SCHRAUDOLPH, E., SELEM, P.,

STARAC, A., SUIĆ, M., ŠAŠEL KOS, M., TASSAUX, F.,

TURCAN, R., ULANSEY, D., VERMSEREN, M. J., ZANINOVIĆ,

M.

TakoĊer je potrebno konzultirati odgovarajuće radove u sljedećim

edicijama:

- ANRW (Aufstieg und Niedergang der römischen Welt), II.17.1-4;

II.18, Berlin – New York.

- Ausführlisches Lexikon der griechischen und römischen Mythologie

[ed. W. H. ROSCHER], Leipzig.

- CIL (Corpus Inscriptionum Latinarum), Leipzig – Berlin: Acad. Litt.

Boruss., od 1893 nadalje.

- Encyclopedia of religion, (ed. M. ELIADE), New York, 1987. i

dalje.

- EPRO Étude preliminaries aux religions orientales dans ľEmpire

Romain, Leiden.

- LIMC (Lexicon Iconographicum Mythologiae Classicae), Zürich –

München, 1981-1988.

- RE (Realencyclopädie der classischen Altertumswissenschaft [ed.

PAULLY - WISSOWA – KROLL – MITTELHAUS – ZIEGLERi

dr.]), Stuttgart, od 1893. nadalje.

Dodatne informacije

o kolegiju

PohaĊanje nastave:





zbroju bodova.

Pismeni radovi:

Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra.

Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih

pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Vrlo je vaţno slijediti naputke o

izradi seminarskih radova, završnoga i diplomskoga rada.


Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA

I. Naslov: Uvod u kolegij

Kratki opis: Upoznavanje sa sadrţajem kolegija i s literaturom kojom će se

studenti sluţiti na ovome kolegiju. Razgovor o izradi i prezentiranju

seminarskih radova.

Literatura: Nema

II. Naslov: Razvoj religijskih ideja u grĉko-rimskom svijetu

Kratki opis: Poĉetak vjerovanja u natprirodne sile kod Grka i Rimljana.

Objasniti razloge zašto u grĉkom i u rimskom svijetu postoje razna boţanstva

te zašto uopće ljudi poĉinju vjerovati u nadprirodnne sile.

Literatura:

- SALVAN, I., CAPORALI, R. (ur.), Antički Rim - Panorama jedne

civilizacije, Vuk Karadţić, Beograd, 1967.

- MUSIĆ, A., Nacrt grčkih i rimkih starina, Zagreb, 1942.

III. Naslov: Rimska i italska klasiĉna religija (kult Kapitolijske trijade, Dii

sanctores maiores, religijski elementi u limitaciji agera i podizanju tropeja,

vjerovanja o zagrobnom ţivotu, koncept duše...).

Kratki opis: Razvijanje kulta Kapitolisjke trijade, odnos glavnih prema niţim

boţanstvima. Svećenici u rimkoj religiji, zatim penetracija istih u sve krajeve

Rimskog Carstva.

Literatura:


IV. Naslov: Svećenici i sakralni kolegiji u Italiji, obredi i svetišta

Kratki opis: U drevnoj rimskoj religiji, Flamen je bio svećenik dodijeljen

jednom od petnaest boţanstava sa sluţbenim kultovima tijekom Rimske

Republike. Najvaţniji su bili flamines maiores (ili „veliki svećenici“), koji su

sluţili glavne rimske bogove Arhajske trijade. Preostalih dvanaest su

flamines minores („manji svećenici“).

Literatura:


- SALVAN, I., CAPORALI, R. (ur.), Antički Rim - Panorama jedne

civilizacije, Vuk Karadţić, Beograd, 1967.

V. Naslov: Kult kapitolijske trijade u provinciji

Kratki opis: Štovanje Jupitera, Junone i Minerve u rimskoj provinciji

Dalmaciji (kako obalnom podruĉju tako i unutrašnjiosti). Baviti se samim

kultom, spomenuti sve lokalitete gdje su pronaĊeni bilo kakvi tragovi njihova

štovanja.

Literatura:

- SINOBAD, M., „Kapitolijski hramovi u Hrvatskoj“, Opuscula

Arhaeologica, vol. 31 (2007.), br. 1, str. 221.-263., kao i ostali dostupni

ĉlanci o navedenoj temi.

VI. Naslov: Carski kult kao poluga romanizacije u provinciji

Kratki opis: Poĉetak štovanja kulta cara. Proglašavanje boţanstvom nakon

smrti zove se deificatio, time poĉinje kult cara kao Boga (Divus). Za taj su se

kult brinuli svećenici zvani augustali, a u svakom gradu ih je bilo po 6 (seviri

augustales). To je kult vladara i vladarske obitelji. Kult cara Augusta je prije

svega bila politiĉka, a tek onda religijska stvar. Trajao sve do 3.st. Lokaliteti

na jadransko-podunavskom podruĉju gdje nalazimo potvrde štovanja ovoga

kulta.

Literatura:

- JADRIĆ, I., MILETIĆ, Ţ., „Liburnski carski kult“, Archaeologia Adriatica,

vol. 2 (2008.), br. 1, str. 75.-90.

- GIRARDI JURKIĆ, V., „Dva centra carskog kulta rimske Istre”, Histria

Antiqua, (1998.), br. 4, str. 23.-36.

- ZANINOVIĆ, M., „Neki aspekti Augustova kulta u Dalmaciji“, Materijali,

(1997.), br. 9, str. 18.-20.

- IMAMOVIĆ, E., Antički kultni i votivni spomenici na području BIH,

Veselin Masleša, Sarajevo, 1977.

VII. Naslov: Herkulov kult

Kratki opis: Herkul je lik iz rimske mitologije, pandan Heraklu u grĉkoj

mitologiji. Hercules se stopio sa staroitalskim bogom Semo Sancus ili Dius

Fidius, te se poštovao kao bog istine i vjernosti. Lokaliteti na jadransko-

podunavskom podruĉju gdje je zabiljeţeno štovanje ovoga kulta.

Literatura:

- GREVS, R., Grčki mitovi, Nolit, Beograd, 1995.

- ZAMAROVSKI, V., Junaci antičkih mitova, Školska knjiga, Zagreb, 1985.



VIII. Naslov: Liberov kult u provinciji

http://hr.wikipedia.org/wiki/Rimska_mitologija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Heraklo

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gr%C4%8Dka_mitologija

http://hr.wikipedia.org/wiki/Gr%C4%8Dka_mitologija

Kratki opis: Liber (Bakho) - grĉki Dionis, italski bog, zaštitnik vina i

vinarstva, koji se u vrijeme berbe i tiještenja na selu osobito slavio. O

raširenosti ovog kulta na našem podruĉju u vrijeme antike svjedoĉe nam

brojni arheološki ostatci posvećeni ovom boţanstvu. Kult Libera na našem

prostoru dokumentiraju pronaĊeni posvetni natpisi, ţrtvenici, reljefi i kipovi

postavljeni u manjim svetištima u sklopu gospodarsko-ladanjskih imanja ili u

izgraĊenim hramovima u urbanim središtima. Liber je štovan kao zaštitnik

vina i vinarstva i bio je osobito popularan u Saloni, iz koje je poznato ĉak 14

njegovih spomenika, što je najviše u odnosu na neki drugi grad u provinciji.

Literatura:

- GLĈAVIĈIĆ, M., „Kult Libera u antiĉkoj Seniji“, Senjski zbornik, (2002.),

br. 29, str. 5.-29.

- MATIJEVIĆ, I., „Nova potvrda Liberova kulta iz Salone“, Vjesnik za

arheologiju i povijest dalmatinsku, (2012.), br. 105, str. 33.-39.

- ZANINOVIĆ, M., „Liberov hram u Polaĉama na otoku Mljetu“, Arheološki

vestnik, 41 [= Šašlov zbornik], Ljubljana, 1990.

- ZANINOVIĆ, M., „Tri antiĉka reljefa sa Hvara“, Opuscula Arhaeologica,

(1966.), br. 6, str. 15.-24.

IX. Naslov: Dijanin i Silvanov kult

Kratki opis: Silvanov kult u Iliriku u rimsko doba zasnovan je na

prapovijesnom boţanstvu šuma i pašnjaka, koje je prisutno u većine ilirskih

plemena i ima sliĉne znaĉajke, bez obzira na meĊusobno priliĉno raznolik i

razjedinjen duhovni ţivot Ilira. Na delmatskom teritoriju izdvojena su tri

podruĉja u sklopu kojih se mogu izdvojiti spomenici posvećeni Silvanu. To

su podruĉje Salone, gdje su nalazi najbrojniji, zatim okolica Sinja i vrliĉkoga

kraja te podruĉje jugozapadne Bosne, gdje se osjeća najjaĉi utjecaj

autohtonog sadrţaja. Njegova ĉesta pratiteljica bila je Dijana, ujedno bio je i

predvodnikom specifiĉne domaće kultne zajednice (s naimfama), kojoj je, na

neki naĉin, pripadala i Dijana, njegova ĉesta pratiteljica, boţica lova,

povezana s divljim ţivotinjama i šumama, a smatra se takoĊer i vladaricom

mjeseca, što je postala nakon Lune, prijašnje boţice Mjeseca.

Literatura:

- BEKAVAC, S., „Silvan u Saloni“, Vjesnik za arheologiju i povijest

dalmatinsku, (2011.), br. 104, str. 151.-166.

- BRADAĈ-MILIĈEVIĆ, M., „Dijana izvan grada“, Arhaeologica Adriatica,

(2008.), br. 2, str. 359.-366.

- MIOĈEVIĆ RANDIĆ, A., „Ulomci reljefa s prikazom Silvana i Dijane s

lokaliteta Tršćenica u splitskom polju“, Vjesnik za arheologiju i povijest

dalmatinsku, (2007.), br. 100, str. 13.-30.

X. Naslov: Mitraizam u rimskoj provinciji Dalmaciji

Kratki opis: Većina autora smatra da je Mitra perzijsko boţanstvo ĉije ime

znaĉi Savez. Mitra je bog lova, bog Saveza i bog ţrvovanja. Kada i gdje se

poĉeo štovati ovaj kult, ne moţe se sa sigurnošću utvrditi. Na osnovi jednog

natpisa na kojem stoje uklesane rijeĉi jednog svećenika koji je ţivio u Rimu

u 4. st. dalo se zakljuĉiti da je domovina ovog boga bila Babilonija.

Znanstvenici smatraju da je ovaj kult došao na Balkan iz razliĉitih pravaca.

Osim iz smjera Akvileje, kult Mitre se širio i pravcem dunavskog limesa, ali i

preko Panoniae Inferior, Dakije i Moesiae Inferior. U Dalmaciji se kult Mitre

vjerojatno javlja već u 2. st., moguće za vladavine Dioklecijana. Postupno se

ta religija poĉela širiti i u unutrašnjosti Dalmacije zahvaćajući autohtono

stanovništvo. Mitra je u literaturi prvenstveno smatrana bogom vojnika, a

njegova difuzija povezana s gibanjem i rasporedom legija.

Literatura:

- MEDINI, J., „Autohtoni kultovi u razvoju antiĉkih religija u rimskoj

provinciji Dalmaciji“, Dometi, (1984.), br. 17, str. 7.-32.

- SELEM, P., „Mitraizam Dalmacije i Panonije u svjetlu novih istraţivanja“,

Historijski zbornik, god. 39 (1986.), br. 1, str. 173.-204.

XI. Naslov: Misterijske religije

Kratki opis: Kada govorimo o misterijskim religijama, zapravo, mislimo na

kultove koji se temelje na starim mitovima. U tajnim sveĉanostima, koje se u

odreĊenom kultu obavljaju, doţivljava se poistovjećenje s boţanstvom mita

te se vjeruje da se na taj naĉin ostvaruje spasenje i osigurava sebi besmrtnost.

U kultnim obredima sudjeluju samo posvećeni, a dijelovi obreda ostaju tajna.

Vaţno je naglasiti da se misterijske religije mogu razvijati jedna uz drugu, da

pojedinac moţe biti istodobno pripadnik u raznim misterijama te da jedna

religija preuzima znaĉajke druge kao i iz prijašnjih religija i mitova.

Misterijski kult je, kako smo već spomenuli, tajni obred kojem prisustvuju

samo posvećeni – misti. O obrednim tajnama zna se samo najopćenitije jer se

dobro ĉuvaju. Kultovi koji imaju misterijski karakter su eleuzinski misteriji,

Dionizijev kult, kult Velike Majke, Izidin kult (povezan s Atisom), te

mitraizam.

Literatura:

- TOMIĆ, C., „Misterijske religije i kršćanstvo“, Obnovljeni ţivot, (1998.),

br. 2, str. 179.-201.

- GLAVIĆIĆ, M., MILETIĆ, Ţ., „Nekoliko novih antiĉkih spomenika iz

Skradina“, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, (2011.), br. 104, str.

113.-150.

- MEDINI, J., „Kult Kibele u antiĉkoj Liburniji“, Senjski zbornik, (1993.), br.

20, str. 1.-32.

- MILETIĆ, Ţ., „Mithras-Sol“, Archaeologia Adriatica, (2007.), br. 1, str.

129.-143.

XII. Naslov: Odnos indigenih kultova prema italskim i orijentalnim

Kratki opis: Stapanje autohtonih kultova sa stranim kultovima, tzv.

Interpretatio Romana.

Literatura:

- BOJANOVSKI, I., Bosna i Hercegovina u antičko doba, ANUBiH,

Sarajevo, 1988.



XIII. Naslov: Nekropole

Kratki opis: Poĉetci pokapanja u nekropolama te prevlast inhumacije nad

incineracijom, kako na priobalnom tako i u unutrašnjem dijelu provincije

Dalmacije.

Literatura:


Sarajevo, 1988.

XIV. Naslov: Nadgrobni spomenici i zagrobna vjerovanja. Sakralni kompleks

Dioklecijanove palaĉe.

Kratki opis: Nadgrobni spomenici s prikazom vjerovanja u zagrobni ţivot.

Gradnja Dioklecijanove palaĉe te sakralni kompleks unutar nje, kao i

štovanje carskog kulta.

Literatura:

- MARASOVIĆ, T., Dioklecijanova palača - svjetska kulturna baština,

Zagreb, 1995.

- BULIĆ, F., KARAMAN, LJ., Palača cara Dioklecijana u Splitu, Matica


XV. Naslov: Ilirska boţanstva i Interpretatio Romana

Kratki opis: Štovanje autohtonih kultova (Silvan, Dijana, Armat, Bind i dr)

te izjednaĉavanje s rimskim bogovima, procesom intepretatio Romana.

Vidasus i Thana,Venera Anzotica i dr.

Literatura:


Sarajevo, 1988.

- PAŠKVALIN, V., „Kultovi u antiĉko doba na podruĉju Bosne i

Hercegovine“, GZM, (1963.), br. 18, str. 127.-153.

Naziv kolegija Starokršćansko graditeljstvo na

istočnoj obali Jadrana

Kod kolegija FFAM211D

Studijski program

Ciklus


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:


semestru

(p+v+s)

15+30+15


(B1)/(B2)

Preduvjeti: upisan

drugi

semestar

Usporedni

uvjeti:

nema ih

Pristup kolegiju: studenti diplomskog dvopredmetnog

Studija arheologije (B1) i studenti

diplomskog Studija povijesti (B2)

Vrijeme

odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ante Uglešić, red. prof.


E-mail adresa i broj telefona: [email protected] 036/355-422

Asistent dr. sc. Josipa Baraka-Perica, v. asist.


E-mail adresa i broj telefona [email protected] 036/355-422

Ciljevi kolegija:

Upoznavanje s najvaţnijim lokalitetima putem kojih se išĉitavaju

procesi kristijanizacije istoĉne jadranske obale.

Ishodi učenja


kompetencije):

Nakon ispunjenih obveza studenti će biti osposobljeni:

- pratiti razvoj kršćanskog graditeljstva od njezina postanka i razvoja

do pape Grgura Velikog,

- raspravljati o razvoju i evoluciji urbanoga tkiva kasnoantiĉkoga

grada prouzrokovanog gradnjom novonastalih kršćanskih kultnih

graĊevina i ostalog vezanog sadrţaja,

- raspravljati o razvoju arhitekture kršćanskih kultnih graĊevina te

razliĉitih vidova starokršćanske umjetnosti (skulpturi, slikarstvu,

umjetniĉkom obrtu i dr.) i obrtništva (lonĉarstvo, staklarstvo,

kamenoklesarstvo, zlatarstvo i dr.),

- samostalno koristiti literaturu i samostalno pronaći informacije o

temama koje ih zanimaju,

- samostalno javno izlagati,

- samostalno pisati struĉne radove.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

U razdoblju prije tzv. Milanskog edikta koji zajedniĉki donose

Konstantin i Licinije godine 312. na 313. u Milanu postupno

zapoĉinje podizanje kršćanskih sakralnih zdanja na istoĉnoj obali

Jadrana. Rijeĉ je o prostorima unutar privatnih zdanja koji se samo u

najosnovnije ureĊuju da mogu posluţiti u liturgijske svrhe. Ti objekti

poznati su u Saloni, Jaderu i Parenciju. Nakon priznanja kršćanstva

nastaje razdoblje u kojem se poĉinju graditi objekti koji su planski

namijenjeni iskljuĉivo liturgijskoj namjeni kršćanske zajednice u

pojedinim gradovima. I u toj razvojnoj fazi crkvena su zdanja rijetka,

a objekti nisu još standardizirani. To je doba kad se oko istaknutih

grobova poĉinju grupirati i drugi pokopi. Malo-pomalo nastaju

kršćanska groblja. Tek u trećoj fazi razvitka koja poĉinje krajem IV.

ili poĉetkom V. st. poĉinje standardizacija kultnih objekata. Oni se

sastoje od crkava i drugih sporednih prostora meĊu kojima su

najvaţniji oni vezani uz obred krštenja, a to znaĉi krstionica,

ĉekaonica, svlaĉionica i prostora za pripremu katekumena. Crkve

imaju standardne apsidalne oblike. Prostori za puk su bili jednobrodni

ili trobrodni. U ovoj fazi grade se i cemeterijalne bazilike na

kršćanskim grobljima. Faza standardizacije traje sve do poĉetaka VI.

Osim objekata u gradovima podiţu se i kultni objekti u

izvangradskim naseljima (pagus). Pri kraju V. st., u doba gotske vlasti

na istoĉnom Jadranu, došlo je do borbi i dogmatskih kriza, pa prema

tomu i smanjenja podizanja objekata. U kasnijem razdoblju pojavljuju

se sloţeniji tlorcti objekata za kultnu upotrebu. To su objekti

centralnog, kriţnog ili trolisnog oblika. Pri kraju VI. st. dolazi do

postupnog slabljenja graditeljske aktivnosti i sukladno tomu

samoadaptacija postojećih prostora. Razlog dekadencije leţi u

gospodarskom slabljenju uzrokovanom neprestanim barbarskim

upadima.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo



- Pisanje i usmeno izlaganje seminarskog rada.

- Polaganje završnog pismenog ispita.

- Polaganje završnog usmenog ispita.

Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje nastave aktivnosti u

nastavi

seminarski

rad

praktiĉni rad


kontinuirana

provjera

znanja

esej




aktivno sudjelovanje u

nastavi

60 2 Max 20%

Seminarski rad/Referat 10 0.33 Max 10%

Završni pismeni ispit 10 0.33 Max 15%

Završni usmeni ispit

ispit

10 0.33 Max 55%









za kolegij.






pogreške.


pogreške.


Izlaganje seminarskog rada:
























dobar – 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene

Dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene

Obvezna literatura:

- BELAMARIĆ, J. i dr., Ranokršćanski spomenici otoka Brača, Split,

1994.

- ADAM, J. P., L'arte di costruire presso i romani, materiali e

techniche, Milano, 2001.

- ANĐELIĆ, P., „Antiĉka bazilika u Cimu kod Mostara“, Glasnik

zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu, (1976.), br. 29, str. 179.-244.

- CAMBI, N. (ur.), Antička Salona, Knjiţevni krug, Split, 1991.

(ĉlanci M. Abramića, B. Gabriĉevića, D. Rendić-Mioĉevića, N.

Duval, G. De Angelis D' Ossat).

- BADURINA, A., „Bizantska utvrda na otoĉiću Palacol“, u:

RAPANIĆ, Ţ. (ur.), Arheološka istraţivanja na otocima Cresu i

Lošinju, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, 7, Hrvatsko

arheološko društvo, Zagreb, 1982., str. 171.-177.

- BADURINA, A., „Bizantski plovni put po vanjskom rubu sjevernih

jadranskih otoka“, Radovi Instituta za povijest umjetnosti Sveučilišta

u Zagrebu, (1992.), br. 16, Zagreb, str. 7.-9.

- BADURINA, A., „Ranokršćanski relikvijar iz Novalje“, Materijali,

(1976.), br. 12, str. 283.-295.

- BARKER, P., Tehnike arheološkog iskopavanja, MHAS, Split,

2000.

- BASLER, Đ., Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i

Hercegovini, Veselin Masleša, Sarajevo, 1972.

- BASLER, Đ., „GraĊevinarstvo kasnoantiĉkog doba u Bosni i

Hercegovini“, Actes du colloque „Materijali, tehnike i strukture

predantičkog i antičkog graditeljstva na istočnom jadranskom

prostoru“, Zadar, 1980., str. 135.-140.

- BASLER, Đ., Kršćanska arheologija, Crkva na kamenu, Mostar,

1986.

- BEGOVIĆ-DVORŢAK, V., „Fortifikacioni sklop Kastrum-Petrovac

na Brijunima“, Histria Antiqua, (2001.), br. 7, str. 177.-190.

- BEGOVIĆ-DVORŢAK, V., SCHRUNK, I., „Transformacija

rimskih vila na Brijunskom otoĉju“, Histria Antiqua, (2009.) br. 18,

str. 223.-236.

- BEGOVIĆ-DVORŢAK, V., „Plovni put prema Neretvi i Naroni-

kasnoantiĉki lokaliteti na otoku Mljetu“, Izdanja Hrvatskog

arheološkog društva, (2003.), br. 22, str. 289.-303.

- BIERBRAUER, V., „Frühmittelalterliche Castra im östlichen und

mittlen Alpengebiet: Germanische Wehranlagen oder romanische

Siedlungen? Ein Beitrag zur Kontinuitätsforschung“, Archäologisches

Korrespondenzblatt, (1985.), br. 15, str. 497.-513.

- BOJANOVSKI, I., „Baloe - rimski municipij u Šipovu na Plivi“,

Arheološki radovi i rasprave, (1974.), br. 7, str. 347.-369.

- BOJANOVSKI, I., Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji

Dalmaciji, Djela ANUBiH, knjiga XLVII/2, Sarajevo, 1974., str. 134.

- BOLONIĆ, M., ŢIC, R., Otok Krk kroz vjekove, Kršćanska

sadašnjost, Zagreb, 2002., str. 9.

- BOWDEN, W., LAVAN, L., “The Late Antique Countryside: an

introduction”, BOWDEN, W., LAVAN, L., MACHADO, C. (ur.)

Recent Research on the Late Antique Countryside, Leiden 2004.

- BRATOŢ, R., „Cristianesimo in Istria, una sintesi e alcune

riflessioni“, u: MARIN, E., MAZZOLENI, D. (ur.), Il cristianesimo

in Istria tra tarda antichità e alto medioevo. Novità e riflessioni, Atti

della giornata tematica dei Seminari di Archeologia Cristiana (Roma,

8. marzo 2007), Città del vaticano 2009., str. 9.-46.

- BROGIOLO, G. P., CHAVARRΊA ARNAU, A., Aristocrazie e

campagne nell’Occidente da Costantino a Carlo Magno , Firenze,

2005.

- BROGIOLO, G. P., CHAVARRΊA ARNAU, A., „Chiese e

insediamenti rurali nelle campagne tra V e VI secolo“, BROGIOLO,

G. P. (ur.), Chiese e insediamenti tra V e VI secolo, 9° seminario sul

tardo antico e l’alto medioevo, Mantova, 2003., str. 9.-37.

- BROGIOLO, G. P., GELICHI, S., La città nell’altomedioevo

italiano. Archeologia e storia, Bari, 1998.

- BRUSIĆ, Z., „Starokršćanski sakralni objekti uz plovidbenu rutu

istoĉnom obalom Jadrana“, Diadora, (1993.), br. 15, str. 223.-236.

- CAMBI, N., Antika, Naklada Ljevak, Zagreb, 2002.

- CAMBI, N., „Neki problemi starokršćanske arheologije na istoĉnoj

jadranskoj obali“, Materijali, (1976.), br. 12, str. 239.-282.

- CAMBI, N., „Prilog ikonografiji oltarne pregrade sjeverne bazilike

iz Bilimišća (Zenica)“, Hrvatska misao, (2006.), br. 39-40, str. 22.-

39.

- CAMBI, N., „Srima i dvojne bazilike u Dalmaciji“, GUNJAĈA, S.

(ur.), Srima Priţba, Šibenik, 2005., str. 57.-68.

- CAMBI, N., Starokršćanska bazilika i benediktinski samostan u

Stobreču, Split, 1974.

- CAMBI, N., „Starokršćanska crkvena arhitektura na podruĉju

salonitanske metropolije“, Arheološki vestinik, (1978.), br, 19, str.

606.-626.

- CHEVALIER, P., Ecclesiae Dalmatiae, Split, Rim, 1996.

- CHEVALIER, P., MARDEŠIĆ, J., „La ville de Salone dans

l'Antiquité tardive: déprise spatiale, mutations et renouveau de la

parure monumentale / Salona u kasnoj antici: prostorno smanjenje,

promjene i obnove monumentalnih gradskih zdanja“, Hortus artium

medievalium, (2006.), br. 12, str. 55.-68.

- CHEVALIER, P., „Les installations liturgiques des églises d’Istrie

du V au VII siècle“, Hortus artium medievalium, (1999.), br. 5, str.

119.-132.

- CHEVALIER, P., Salona II - Ecclesiae Dalmatiae, L'architecture

paleochretienne de la province romaine de Dalmatie, Roma, 1996.

- CIGLINEĈKI, S., „Justinijanovo utvrĊivanje Ilirika“, Archaeologia

Adriatica, (2009.), br. 3, str. 205.-222.

- CUSCITO, G., „Battisteri paleocristiani in Istria“, u: MARIN, E.,

MAZZOLENI, D. (ur.), Il cristianesimo in Istria tra tarda antichità e

alto medioevo. Novità e riflessioni, Atti della giornata tematica dei

Seminari di Archeologia Cristiana (Roma, 8. marzo 2007), Città del

vaticano 2009., str. 113.-145.

- ĈAUŠEVIĆ, M., „Les cités antiques des îles du Kvarner dans

l’antiquité tardive: Curicum, Fulfinium et Apsorus“, Hortus artium

medievalium, (2006.), br. 12, str. 19.-41.

- ĆURĈIĆ, S., Architecture in the Balkans from Diocletian to

Sulejman thee Magnificent, Yale University Press, 2010.

- DOMIJAN, M., Rab – grad umjetnosti, Barbat, Zagreb, 2001.

- DOMIJAN, M., „Crkva Sv. Andrije na Vrgadi nakon posljednjih

istraţivaĉkih i konzervatorskih radova“, Starohrvatska prosvjeta,

(1983.), br. III/13, str. 123.-138.

- DOMIJAN, M., „Ostaci utvrde Sv. Damjana u Barbatu na otoku

Rabu“, Diadora, (1992.), br. 14, str. 325.-344.

- DYGGVE, E., Povijest salonitanskog kršćanstva, Knjiţevni krug,

Split, 1989.

- FISKOVIĆ, I., „O ranokršćanskim spomenicima naronitanskog

podruĉja“, u: MAROVIĆ, I. (ur.), Dolina rijeke Neretve od

prethistorije do ranog srednjeg vijeka, Izdanja HAD-a, sv. 5, Split,

1980., str. 213.-255.

- FISKOVIĆ, I., „Ranokršćanske crkve na Sutvari, Gubavcu,

Luĉnjaku kraj Majsana u Pelješkom kanalu“, Vjesnik za arheologiju i

historiju dalmatinsku, (1963-1965), br. LXVI-LXVII, str. 141.-165.

- FISKOVIĆ, I., „Starokršćanska memorija i groblje na Majsanu“,

SHP, (1983.), br. III/12, str. 65.-70.

- FISKOVIĆ, I., „Antiĉka naseobina na Majsanu“, PPUD, (1984.), br.

24, str. 5.-27.

- FISKOVIĆ, I., „Ranosrednjovjekovne ruševine na Majsanu“, SHP,

(1981.), br. III/1, str. 137.-140.

- GIULIANI, C. F., L'edilizia in antichità, Roma, 1998.

- GLAVIĈIĆ, M., „Prilozi prouĉavanja poleogeneze i urbanistiĉkog

razvoja Senije“, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Razdio

povijesnih znanosti, (1992/1993), br. 32(19), str. 79.-104.

- GUNJAĈA, Z., „Kasnoantiĉka fortifikacijska arhitektura na

istoĉnojadranskom priobalju i otocima“, u: MEDOVIĆ, P. (ur.),

Odbrambeni sistemi u praistoriji i antici na tlu Jugoslavije,

Arheološko društvo Vojvodine, Novi Sad, 1986., str. 124.-134.

- GUNJAĈA, Z., „O pojavi elemenata kasnoantiĉke graditeljske

tradicije na nekim ranosrednjovjekovnim objektima“, Izdanja HAD-a,

1980., str. 253.-263.

- GUNJAĈA, Z. i dr., Srima Priţba Ostaci arhitekture i analiza

graĎevinskih faza, Muzej grada, Šibenik, 2005., str. 7.-54.

- HILJE, E., „Spomenici srednjovjekovne arhitekture na Kornatima“,

u: MEŠTROV, M., DURBEŠIĆ, P., KEROVAC, M. (ur.), Zbornik

„Nacionalni park Kornati“, Zagreb, 1996., str. 497.-499.

- ILAKOVAC, B., „Apsidalni mozaik starokršćanske bazilike u

Novalji“, Materijali, br. XVIII, str. 127.-136.

- IVANIŠEVIĆ, M., „Salonitanski biskupi”, Vjesnik za arheologiju i

historiju dalmatinsku, (1994.), br. 86, str. 223.-252.

- JELIĈIĆ-RADONIĆ, J. i dr., Gata, crkva Justinijanova doba, Split,

1994.

- JELIĈIĆ-RADONIĆ, J., „Skulptura ranokršćanske crkve iz kaštela

na otoĉiću Osinju na ušću Neretve“, Prilozi povijesti umjetnosti u

Dalmaciji, (1997.), br. 35, str. 147.-161.

- JAKŠIĆ, N., NOVAK, N., „Il battistero paleocristiano a Bescanuova

(Baška) sull’isola di Veglia“, Hortus Artium Medievalium, (2009.),

br. 15/2, str. 403.-411.

- JELIĈIĆ-RADONIĆ, J., „Altar Types in Early Christian Churches

in the Province of Dalmatia“, Hortus Artium Medievalium, (2005.),

http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=9653




br. 11, str. 19.-28.

- JELIĈIĆ-RADONIĆ, J., „Krstioniĉki sklop salonitanske katedrale“,

MILIĆEVIĆ BRADAĈ, M. (ur.), Znakovi i riječi (Signa et litterae),

Hrvatska sveuĉilišna naklada, Zagreb, 2002.

- JELIĈIĆ-RADONIĆ, J., “Liturgical installations in the Roman

province of Dalmatia“, Hortus Artium Medievalium, (1999.), br. 5,

str. 133.-145.

- JELIĈIĆ-RADONIĆ, J., Ranokršćanske dvojne crkve u starom

gradu na Hvaru, Split, 1994.

- JELIĈIĆ-RADONIĆ, J., „Rimsko naselje u Ublima na Lastovu“, u:

ĈEĈUK, B. (ur.), Arheološka istraţivanja na području otoka Korčule

i Lastova, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, Zagreb, 2001., str.

197.-220.

- KATIĈIĆ, R., „Imena dalmatinskih biskupija i njihovih biskupa u

Aktima Ekumenskog koncila u Nikeji godine 787“, Filologija, (1982-

83), br. 11, str. 75.-92.

- KATIĈIĆ, R., „Toma arhiĊakon i njegovo djelo“, u: CAMBI, N.

(ur.), Toma ArhiĎakon, Historia Salonitana, Knjiţevni krug, Split,

2003., str. 329.-440.

- KATIĆ, M., „Kasnoantiĉki grad na Jadranu - primjer grada Hvara“,

Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, (1999-2000), br. 38, str. 19.-

49.

- KATIĆ, M., „The late antique town on the eastern Adriatic coast“,

Histria Antiqua, (2003.), br. 11, str. 451.-456.

- KIRIGIN, B., MILOŠEVIĆ, A., „Svetac“, Arheo, (1981.), br. 2, str.

45.-51.

- KIRIGIN, B., MIŠE, M., BARBARIĆ, V., „Palagruţa – Diomedov

otok, saţeti pregled arheoloških iskopavanja 2002.-2008. godine“, u:

IVĈEVIĆ, S. (ur.), Arheološka istraţivanja na srednjem Jadranu,

Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, Zagreb, Split, 2010., str. 43.-

60.

- KRAUTHEIMER, R., Early Christian and Byzantine architecture,

Yale, 1992.

- LUPIS, V., „Iznova o lopudskim moćnicima“, Histria Antiqua,

(2009.), br. 18/1, str. 473.-479.

- MARIN, E., „Narona basilique et baptistére paléochretiéns de Sv.

Vid“, u: MARIN, E., CAMBI, N. (ur.), Radovi XIII meĎunarodnog

kongresa za starokršćansku arheologiju, vol. III, Split, Rim, 1998.,

str. 475.-506.

- MARKOVIĆ, I., Izabrane poslanice Sv. Jeronima, sv. I-II, Zagreb,

1908.

- MARŠIĆ, D., „Skulptura“, u: GUNJAĈA, Z. i dr., Srima Priţba,

Šibenik, 2005., str. 73.-187.

- MARUŠIĆ, B., Kasnoantička i bizantska Pula, Pula, 1967.

- MARUŠIĆ, B., Kasnoantiĉki i bizantski Nezakcij, Nesactium –

Vizace, Pula, 1983.

- MATEJĈIĆ, I., “The Episcopal Palace at Poreĉ”, Hortus Artium

Medievalium, (1995.), br. 1, str. 84.-89.

- MIGOTTI, B., „Ranokršćanska biskupija Scardona (Skradin)“,

Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, (1992.), br. 9, str. 101.-




112.

- MIGOTTI, B., Starokršćanska topografija na području izmeĎu Krke

i Cetine, Zagreb, 1990.

- MIGOTTI, B., „Tragovi starokršćanskih bazilika u salonitanskom

podruĉju izvan same Salone“, u: DUKIĆ, J. i dr., Salonitasko-Splitska

crkva u prvim tisućljeću kršćanske povijesti, Zbornik meĎunarodnoga

znanstvenog skupa u povodu 1700. obljetnice mučeništva sv. Dujma,

Split, 2008., str. 351.-416.

- MOHOROVIĈIĆ, A., „Novootkriveni nalazi antiĉkih termi,

oratorija i starokršćanske bazilike u gradu Krku“, Radovi

Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, (1971.), br. 360, 19.-

33.

- MOHOROVIĈIĆ, A., „Prilog poznavanju antiĉkog urbanog sloja

grada Krka“, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, (1989.), br. 13,

str. 17.-21.

- NIKOLAJEVIĆ, I., „Veliki posed u Dalmaciji u V i VI veku u

svetlosti arheoloških nalaza“, Zbornik radova Vizantološkog instituta,

(1971.), br. XIII, str. 277.-292.

- NOVAK, N., „Le choeur de l'églese paléochrétienne de Mirine près

d’Omišalj sur l'île de Krk“, Hortus Artium Medievalium, (1999.), br.

5, 119.-132.

- OSTOJIĆ, I., Benediktinci u Hrvatskoj i ostalim našim krajevima I,

Split, 1963., uvod.

- PERIŠA, D., „Rimski Delminij kao središte starokršćanske

biskupije“, Arheološki radovi i rasprave, (2009.) str. 16, str. 225.-245.

- PETRICIOLI, I., Ćokovac, Enciklopedija likovnih umjetnosti,

Zagreb, 1959.

- PETRICIOLI, I., „Toreta na otoku Kornatu“, u: MIROSAVLJEVIĆ,

D., RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, D., SUIĆ, M. (ur.), Adriatica

praehistorica et antiqua - zbornik posvećen Grgi Novaku, JAZU,

Zagreb, 1970., str. 717.-725.

- PETRIĆ, N., „O ranokršćanskim nalazima i spomenicima na otoku

Hvaru“, Diadora, (1993.), br. 15, str. 311.-346.

- PRELOG, M., Eufrazijeva bazilika u Poreču, Grafiĉki zavod

Hrvatske, Zagreb,1986.

- PROZOROV, V., „Salonitanski crkveni sabori iz šestog

stoljeća“, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, (2011.),

br. 104, str. 309.-337.

- PULJIĆ, I., ŠKEGRO, A., “The Diocese of Sarsenterensis”,

Arheološki vestnik, (2006.), br. 57, str. 415.-437.

- RADIĆ, D., „Crkva sv. Eufemije na istoimenom otoĉiću (Fumija)“,

Histria Antiqua, (2009.), br. 18/2, str. 129.-145.

- RADIĆ, D., TOLJA, Z., „Istraţivanje antiĉko-srednjovjekovnog

sklopa u uvali Portić na otoku Sušcu“, u: PERKIĆ, D. (ur.),

Arheološka istraţivanja u Dubrovačko-neretvanskoj ţupaniji, Izdanja

Hrvatskog arheološkog društva 24, Zagreb, Dubrovnik, 2010., str.

157.-179.

- RAPANIĆ, Ţ., „Istoĉna obala Jadrana u ranom srednjem vijeku“,

Starohrvatska prosvjeta, (1985.),br. III/15, str. 7.-30.

- MARIN, E. (ur.), Salona Christiana, Arheološki muzej Split, Split,

1994.

- SKOBLAR, M., „Ranokršćanska bazilika na lokalitetu Jaz kod

Novalje”, Diadora, (2007.), br. 22, str. 159.-172.

- STARAC, R., „Bazilika podno Mira, Baška“, Hrvatski arheološki

godišnjak, (2010.), br. 12, str. 496.-408.

- STARAC, R., „Sulla scoperta di un'altra chiesa paleocristiana

nell'isola di Krk“, Hortus Artium Medievalium, (1996.), br. 2, str.

137.-141.

- STARAC, R., „Sv. Nikola-Mire“, Hrvatski arheološki godišnjak,

(2007.), br. 4, str. 363.-364.

- SUIĆ, M., „Bizantski limes na istoĉnoj obali Jadrana“, Prilozi

povijesti umjetnosti u Dalmaciji, (1995.), br. 36, str. 133.-145.

- SUIĆ, M., „Cissa Pullaria - Baphium Cissense - Episcopus

Cessensis“, Arheološki radovi i rasprave, (1987.), br. 10, str. 185.-

219.

- SUIĆ, M., „Odnos grad-selo u antici na istoĉnoj jadranskoj obali“,

Jugoslavenski historijski časopis, (1973.), br. 3-4, Beograd, str. 12.-

40.

- SUIĆ, M., Antički grad na istočnoj jadranskoj obali, Zadar, 2005.

- ŠKEGRO, A., PAŠKVALIN, V., „Municipium Baloie – središte

ranokršćanske Baloienske biskupije (Ecclesia Baloiensis)“, Hrvatska

misao, (2006.), br. 39-40/28, str. 40.-54.

- ŠKEGRO, A., „Je li rimski Delminij bio biskupsko središte“,

Povijesni prilozi, (2000.), br. 19, str. 9.-85.

- ŠKEGRO, A., „Ludrumska biskupija (Ecclesia Ludroensis)“,

Hercegovina, godišnjak za kulturno i povijesno značenje, (2007.), br.

21, str. 59.-89.

- ŠKEGRO, A., „The diocese of Epidaurum – Ecclesia Epidauritana“,

Histria Antiqua, (2009.), br. 18/2, str. 203.-210.

- ŠKEGRO, A., „The Diocese of Mactaris/Martaris (Ecclesia

Mactaritana/Martaritana)“, Stjepan Gunjača i hrvatska

srednjovjekovna povijesno-arheološka baština, (2010.), br. 1, str.

119.-144.

- ŠKEGRO, A., „The Diocese of Muccurum (Ecclesia Muccuritana)

in Dalmatia“, Arheološki vestnik, (2008.), br. 59, str. 291.-303.

- ŠONJE, A., Crkvena arhitektura zapadne Istre, Kršćanska

sadašnjost, Zagreb, 1983.

- ŠONJE, A., Predeufrazijevske bazilike u Poreču, Poreĉ, 1971.

- TOMIĈIĆ, Ţ., „Arheološka svjedoĉanstva o ranobizantskom

vojnom graditeljstvu na sjevernojadranskim otocima“, Prilozi,

(1990.), br. 5-6, str. 29.-53.

- TOMIĈIĆ, Ţ., „Utvrde Justinijanove epohe – prinos prouĉavanju

pejsaţne arheologije u Hrvatskoj“, Histria Antiqua, (1995.), br. 1, str.

97.-100.

- UGLEŠIĆ, A., „Podvršje – Glavĉine, rezultati arheoloških

istraţivanja“, u: TOMIĈIĆ, Ţ., UGLEŠIĆ, A. (ur.), Zbornik o Luji

Marunu, Gradska knjiţnica „Juraj Šiţgorić“, Šibenik, Zadar, Zagreb,

2009., str. 139.-148.

- UGLEŠIĆ, A., Ranokršćanska arhitektura na području današnje

Šibenske biskupije, Gradski muzej Drniš, Sveuĉilište u Zadru, Drniš,

Zadar, 2006.

- UGLEŠIĆ, A., Ranokršćanska arhitektura na prostoru današnje

zadarske nadbiskupije, FF u Zadru, Zadarska nadbiskupija, Zadar,

2002.

- UJĈIĆ, Ţ., „Stucco dekoracija juţne kapele bazilike Sv. Marije

Formoze u Puli“, Diadora, (1994.), br. 15, str. 237.-256.

- VEŢIĆ, P., „Prilog poznavanju tipoloških osobina starokršćanskih

bazilika u Dalmaciji“, u: MOHOROVIĈIĆ, A. (ur), Rapski zbornik,

1987., str. 297.-300.

- VEŢIĆ, P., „Ranokršćanski reljefi i arhitektonska plastika u Zadru i

na zadarskom podruĉju – prilog poznavanju ranokršćanske skulpture

u Dalmaciji“, Diadora, (2007.), br. 22, str. 119.-156.

- VEŢIĆ, P. Starokršćanska arhitektura u Zadru i na zadarskom

području, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske 12, Zagreb,

1986., str. 161.-177.

- VEŢIĆ, P., „Starokršćanski sloj katedrale u Zadru“, Diadora,

(1988.), br. 10, str. 165.-181.

- VEŢIĆ, P., Zadar na pragu kršćanstva, Zadar, 2005.

- VUĈIĆ, J., „Ecclesia Naronitana/Prostor i granice“, Vjesnik za

arheologiju i povijest dalmatinsku, (2005.), br. 98, str. 161.-170.

- VUĈIĆ, J., „Naronitanske radionice starokršćanske arhitektonske

plastike“, Diadora, (2003.), br. 21, str. 279.-293.

- VUĈIĆ, J., „Ranokršćanska kamena plastika Narone“, Arheološka

istraţivanja u Naroni i dolini Neretve, Izdanja HAD-a 22, Zagreb,

2003., str. 199.-214.

- ZANINOVIĆ, M., „Ranokršćanske crkve kao postaje plovnog puta

duţ istoĉnog jadrana“, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku,

(1994.), br. 86, str. 125.-145.

- ŢIC-ROKOV, I., „Kompleks katedrala - Sv. Kvirin u Krku“, Radovi

Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, (1971.), br. 360, str.

19.-33.

Dodatne informacije

o kolegiju

PohaĊanje nastave:


potrebno opravdati.

Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog

segmenta ostvariti minimalan broj bodova, stoga je i pohaĊanje


Pismeni radovi:

Seminarski rad treba predati u pisanom obliku i usmeno izloţiti do

kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko


KALENDAR NASTAVE:

Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA


Kratki opis: Uvod.

Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; bilješke s

predavanja

II. Naslov: Starokršćanske biskupije

Kratki opis: Pregled.


predavanja

III. Naslov: Tehnike gradnje u kasnoj antici. Kamenolomi.



predavanja

IV. Naslov: Episkopalni kompleksi I



predavanja

V. Naslov: Episkopalni kompleksi II



predavanja

VI. Naslov: Urbane i suburbane crkve I



predavanja

VII. Naslov: Urbane i suburbane crkve II



predavanja

VIII. Naslov: Ruralne crkve I



predavanja

IX. Naslov: Ruralne crkve II



predavanja

X. Naslov: Sjeveroitalski tip bazilika



predavanja

XI. Naslov: Sirijski tip bazilika



predavanja

XII. Naslov: Dvojne crkve. Trikonhalne crkve.



predavanja

XIII. Naslov: Crkve i kastrumi



predavanja

XIV. Naslov: Starokršćanska dekorativna i arhitektonska skulptura



predavanja

XV. Naslov: Zakljuĉna razmatranja

Kratki opis: Zakljuĉak.

Literatura: Nema

Naziv kolegija Umjetnost humanističkog doba u

Hrvatskoj

Kod

kolegija

FFPUM208

Studijski program

Ciklus


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:


semestru

(p+v+s)

15+0+15


(B1)/(B2)

Preduvjeti: - Usporedni

uvjeti:

-

Pristup kolegiju: studenti Povijesti umjetnosti (izborni B1)

studenti Povijesti (izborni B2)

Vrijeme

odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Igor Fisković, red. prof.



Asistent dr. sc. Tatjana Mićević-Đurić, doc.



Ciljevi kolegija:

Svrha je kolegija nadograditi opća znanja o likovnom izraţavanju u

poglavljima tradicionalne stilske podjele epoha zrelog

srednjovjekovlja i ranog novovjekovlja - tj. od kasne romanike do

kasne renesanse, te uputiti slušaĉe na druge, a ne samo formalno-

morfološke sustave promišljanja šire shvaćane umjetniĉke baštine.

Ishodi učenja


kompetencije):

Studenti će se upoznati s glavnim svojstvima arhitekture i urbanizma

te figuralnih umjetnosti tijekom obuhvaćenog razdoblja. U

razumijevanju tog nasljeĊa, pozivanja na onodobnu knjiţevnu rijeĉ

sakralnog i svjetovnog sadrţaja, rezultirat će njihovim

osposobljavanjem za kontektualiziranje nasljeĊa s kojim raspolaţemo

iz vremena kad se hvatao najuspješniji korak s procesima integracije

kršćanskog svijeta i utvrĊivale kohezije s njime.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Kolegij tematski obuhvaća kulturno-povijesne okvire i specifiĉne

rezultate umjetniĉkog stvaralaštva od 13. do 16. stoljeća na širem

teritoriju današnje Hrvatske.

Na prvome mjestu, dotiĉući urbanizam i arhitekturu, usredotoĉuje se

na odraze humanistiĉke misli u prostornoj organizaciji pojedinih

gradova, ali i izgradnji njihove okolice. Na tom planu prednost se daje

urbanistiĉkoj cjelini Dubrovnika s preobrazbama srednjovjekovnog

tkiva posredstvom forifikacija te javnih i privatnih palaĉa iz doba

renesanse, a zasebno obraĊuje plodove kulture ladanja u granicama

nekadašnje Dubrovaĉke Republike sa stotinjak ljetnikovaca i

dvadesetak samostana prosjaĉko-propovjedniĉkih redova.

Baština figuralnih spomenika, odnosno kiparsko i slikarsko nasljeĊe

se sagledava po ciklusima ikonografskih sadrţaja umjesto po

formalnim osobitostima izdvojenih djela. Poĉevši od znamenitog

portala trogirske katedrale iz 1240. godine, preko niza drugih

monumentalnih portala primorskih katedrala i ostalih crkava iz 14. i

15. stoljeća, objašnjavaju se dodiri sa srodnima skulptiranima u

Italiji kao i u dubljem kopnenom zaleĊu pod utjecajem zapadnjaĉke

romanike i gotike. Iste se fenomene prati na usporedno nastajućim



grobnim spomenicima, poglavito svetaĉkima od Poreĉa do Splita, ali i

lancu biskupskih ili patricijskih u nizu obalnih gradova sa svrhom

utvrĊivanja tipoloških sliĉnosti i razlika uvjetovanih modom vremena

ili govorom regionalno aktivnih majstora kiparstva.

U istom spektru se sagledava djelatnost slikara na sloţenijim

oltarima nastajućima od srednjeg vijeka do zrele renesanse u

simbiozama importa i kontinuiteta estetskih iskustava primorske

provincije.

Svakako se veći naglasak polaţe na raspoznavanje autohtonog

izraţavanja perifernih sredina i to u vezi s općekuklturnim

prohtjevima i stremljenjima društvenih zajednica rastućih na

razmeĊima Istoka i Zapada, a zadojenih steĉevinama iz glavnih

središta europske civilizacije.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo


- Napisati seminarski rad i izloţiti ga.

- Pisati test.

- Poloţiti završni usmeni ispit.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski

rad

praktiĉni rad


kontinuirana

provjera

znanja

esej


OBVEZE

STUDENTA


PohaĊanje i

sudjelovanje u nastavi

30

1

10%

Seminarski rad

(pismeni i usmeni)

15

0,5

20%

Završni pismeni ispit 30 1 40%

Usmeni ispit 15 0,5 30%









za kolegij.






pogreške.


pogreške.










Pismeni ispit:







Usmeni ispit:








A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007.

(opći pregled)

- PRIJATELJ, K., Dalmatinsko slikarstvo 15. i 16. stoljeća, Zagreb,

1983.

- FISKOVIĆ, I., 1000 godina hrvatskog kiparstva, Volume 4 of

Exegi monumentum: Znanstvena izdanja MGC Zagreb. Zagreb, 1997.

- MARKOVIĆ, V., PRELOG, V., Zlatno doba Dubrovnika XV i XVI

stoljeće (katalog izloţbe) Muzejski prostor (Zagreb, Croatia),

Dubrovaĉki muzej, Zagreb, 1986.

- FISKOVIĆ, I. (ur.), Dominikanci u Hrvatskoj, katalog izloţbe u

Klovićevim dvorima, Zagreb, 2010.

- FISKOVIĆ, I. (ur.), „Milost susreta – umjetniĉka baština

franjevaĉke provincije sv. Jeronima“ katalog izloţbe u Klovićevim

dvorima, Zagreb, 2011.

- JURKOVIĆ, M. i dr., Hrvatska renesansa, Galerija Klovićevi dvori,

Zagreb, 2004.

- DULIBIĆ, LJ. i dr., Tizian, Tintoretto, Veronese – veliki majstori

renesanse, Galerija Klovićevi dvori, Zagreb, 2012.

Dopunska

http://www.google.ba/search?tbo=p&tbm=bks&q=bibliogroup:%22Exegi+monumentum+:+Znanstvena+izdanja+MGC+Zagreb%22&source=gbs_metadata_r&cad=3


http://www.google.ba/search?tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22Muzejski+prostor+%28Zagreb,+Croatia%29%22

http://www.google.ba/search?tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22Dubrova%C4%8Dki+muzej%22

literatura:

Dodatne informacije

o kolegiju

PohaĊanje nastave:


potrebno opravdati.

Da bi se pristupilo završnom ispitu, potrebno je poloţiti pismeni ispit.

Obvezno je sudjelovanje na terenskoj nastavi.




Ispit se polaţe pismeno i usmeno. Poloţeni pismeni dio ispita uvjet je

za izlazak na usmeni ispit.

Napomena:

Veći broj stranica obvezne literature od propisane koliĉine teksta

posljedica je specifiĉnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrţi

dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene

literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.


Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA


Kratki opis: Upoznavanje s vremenom i okolnostima u kojima se kultura

humanizma poĉinje pojavljivati na našim prostorima.

Literatura:

- PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opći

pregled)

II. Naslov: Urbanizam humanistiĉkog doba u Hrvatskoj

Kratki opis: Osnovna svojstva urbanistiĉkog promišljanja kasnog

srednjovjekovlja i ranog novovjekovlja na našim prostorima u kojem se

odraţava humanistiĉka misao u prostornoj organizaciji pojedinih gradova, ali

i izgradnji njihove okolice.

Literatura:


pregled)

III. Naslov: Urbanistiĉka cjelina Dubrovnika

Kratki opis: Dubrovnik kao najznaĉajniji primjer preobrazbe

srednjovjekovnog tkiva posredstvom forifikacija te javnih i

privatnih palaĉa iz doba renesanse.

Literatura:

- MARKOVIĆ, V., PRELOG, V., Zlatno doba Dubrovnika XV i XVI stoljeće

(katalog izloţbe) Muzejski prostor (Zagreb, Croatia), Dubrovaĉki muzej,

Zagreb, 1986.


pregled)

IV. Naslov: Arhitektura humanistiĉkog doba u Hrvatskoj

Kratki opis: Osnovna obiljeţja arhitekture na prijelazu srednjovjekovlja u

novovjekovlje uz pregled tipoloških, konstrukcijskih i stilskih svojstava

navaţnijih ostvarenja od 14. do 16. stoljeća na istoĉnojadranskoj obali.

Literatura:


http://www.google.ba/search?tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22Muzejski+prostor+%28Zagreb,+Croatia%29%22

http://www.google.ba/search?tbo=p&tbm=bks&q=inauthor:%22Dubrova%C4%8Dki+muzej%22

pregled)

V. Naslov: Samostanska arhitektura

Kratki opis: Arhitektura samostana prosjaĉko-propovjedniĉkih redova.

Literatura:

- FISKOVIĆ, I. (ur.), Dominikanci u Hrvatskoj, katalog izloţbe u

Klovićevim dvorima, Zagreb, 2010.

- FISKOVIĆ, I. (ur.), „Milost susreta – umjetniĉka baština franjevaĉke

provincije sv. Jeronima“ katalog izloţbe u Klovićevim dvorima, Zagreb,

2011.

VI. Naslov: Ladanjska arhitektura

Kratki opis: Pregled odlika ladanjske arhitekture na primjerima ljetnikovaca

u granicama nekadašnje Dubrovaĉke Republike.

Literatura:

- JURKOVIĆ, M. i dr., Hrvatska renesansa, Galerija Klovićevi dvori,

Zagreb, 2004.


pregled)

VII. Naslov: Skulptura humanistiĉkog doba u Hrvatskoj

Kratki opis: Osnovna obiljeţja skulpture na prijelazu srednjovjekovlja u

novovjekovlje. Ciklusi ikonografskih sadrţaja.

Literatura:

- FISKOVIĆ, I., 1000 godina hrvatskog kiparstva, Volume 4 of Exegi

monumentum : Znanstvena izdanja MGC Zagreb. Zagreb, 1997.

VIII. Naslov: Portal trogirske katedrale

Kratki opis: Formalne, ikonografske i ikonološke analize znamenitog portala

majstora Radovana.

Literatura:



IX. Naslov: Skulptirani portali

Kratki opis: Pregled niza monumentalnih portala primorskih katedrala i

ostalih crkava iz 14. i 15. stoljeća uz osvrt na dodire sa

srodnima skulptiranima u Italiji kao i u dubljem kopnenom zaleĊu pod

utjecajem zapadnjaĉke romanike i gotike.

Literatura:



X. Naslov: Umjetnost grobnih spomenika

Kratki opis: Pregled niza svetaĉkih grobnih spomenika uz analizu njihovih

formalnih i ikonografskih svojstava i komparaciju s relevantnim

dogaĊanjima na susjednim, poglavito talijanskim prostorima. Pregled niza

biskupskih ili patricijskih grobnih spomenika u nizu obalnih gradova sa

svrhom utvrĊivanja tipoloških sliĉnosti i razlika uvjetovanih modom

vremena ili govorom regionalno aktivnih majstora kiparstva.

Literatura:




pregled)









XI. Naslov: Slikarstvo humanistiĉkog doba u Hrvatskoj

Kratki opis: Osnovna obiljeţja slikarstva na prijelazu srednjovjekovlja u

novovjekovlje.

Literatura:


pregled)

- PRIJATELJ, K., Dalmatinsko slikarstvo 15. i 16. stoljeća, Zagreb, 1983.

XII. Naslov: Domaće slikarsko stvaralaštvo

Kratki opis: Pregled ostvarenja domaćih majstora s ciljem utvrĊivanja

tipoloških sliĉnosti i razlika uvjetovanih modom vremena.

Literatura:


pregled)


XIII. Naslov: Importi slikarstva u domaću sredinu

Kratki opis: Pregled ostvarenja uvezenih iz talijanskih umjetniĉkih centara,

prvenstveno Venecije, i njihovih posljedica za domaće likovno stvaralaštvo.

Literatura:


pregled)


XIV. Naslov: Terenska nastava – Dubrovnik

Kratki opis: Obilazak i analiza pojedinih ostvarenja u urbanom tkivu

Dubrovnika.

Literatura:

XV. Naslov: Terenska nastava – Dubrovnik

Kratki opis: Obilazak i analiza pojedinih ostvarenja u umjetniĉkim zbirkama

Dubrovnika.

Literatura:

Naziv kolegija Osmanlijska umjetnost u Bosni i

Hercegovini

Kod kolegija FFPUM209

Studijski program

Ciklus


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:


semestru

(p+v+s)

15+0+15


(B1)/(B2)


uvjeti:

Pristup kolegiju: studenti Povijesti umjetnosti (izborni

B), studenti Povijesti (izborni B2)

Vrijeme

odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Tatjana Mićević Đurić, doc.



Asistent Danijela Ucović, v. aisst.


E-mail adresa i broj telefona [email protected], 066 218 252

Ciljevi kolegija:

Cilj kolegija je objasniti nastanak i razvoj islamske umjetnosti za

vrijeme vladavine Osmanlijske dinastije u BiH u svim njezinim

segmentima (arhitektura dţamija, palaĉa, minijature, plastika,

kaligrafija...). Kroz nastavu i vjeţbe, student treba razumjeti i

prepoznati, osim osnovnih umjetniĉkih karakteristika, religijsku

simboliku i njezine zakonitosti koje su bitno utjecale na stvaranje

osmanlijske umjetnosti. Student treba pokazati znanje osnovnih

umjetniĉkih pojmova specifiĉnih za islamsku umjetnost; sposobnost

sagledavanja njezina cjelovitog kulturno-povijesnog postojanja i

interakcije s drugim umjetnostima.

Ishodi učenja


kompetencije):

Vladanje pojmovima koji karakteriziraju islamsku umjetnost u BiH.

Prepoznavanje uzroka i razumijevanje posljedica koje simboliziraju

islamsku umjetnost te jasno poimanje regionalnih karaketristika.

Klasificiranje i jasno raspoznavanje arhitektonskih elementa,

dekoracija, tehnika stvaranja islamske umjenosti za vrijeme

Osmanlija.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Kako bi se dobio potpuni uvid u islamsku umjetnost koja je nastala na

podruĉju BiH za vrijeme vladavine Osmanlijske dinastije, neophodno

je studente uvesti u teološku misao islama i glavne karakteristike

islamske umjetnosti. U nastajanju Osmanlijske dinastije i njezine

umjetnosti, iznimnu vaţnost imali su Seldţuci, nomadsko pleme na

podruĉju Anatolije. Analizom njihovih šamanskih poimanja svijeta i

specifiĉne arhitekture dat će se dobar uvid u osmanlijsku umjetnost na

podruĉju današnje Turske. Posebna pozornost bit će stavljena na

dţamije koje je projektirao Mimar Sinan. Prije samog objašnjavanja

karakteristika prvih dţamija na podruĉju BiH, govorit će se o

narodnom stvaralaštvu za vrijeme srednjovjekovne Bosne. Osmanlije

su donijele urbanistiĉka ureĊenja, specifiĉan stil ţivota unutar njih,

razvijeno sakralno i profano graditeljstvo. Nakon toga, studentima će

biti objašnjen razvoj i graditeljstvo dţamija od 15. st. do 18. st.

TakoĊer, dobit će se uvid u bogato i raznoliko stvaralaštvo minijatura,


kaligrafija i pokućstva nastalo za vrijeme Osmanlija. Na završetku, s

osmanlijskom umjetnošću u Sarajevu i Mostaru studenti će se

upoznati na terenskim predavanjima.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo


- Napisati i izloţiti seminarski rad.

- Pisati završni ispit.

- Usmeni ispit.

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski

rad

praktiĉni rad


kontinuirana

provjera

znanja

esej



PohaĊanje i

sudjelovanje u nastavi

30

1

10%

Seminarski rad

(pismeni i usmeni)

15

0,5

20%

Završni pismeni ispit 30 1 40%

Usmeni ispit 15 0,5 30%









za kolegij.






pogreške.


pogreške.










Pismeni ispit:







Usmeni ispit:








A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- REDŢIĆ, H., Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije,

Izdavaĉki zavod Jugoslavije, Spektar, Prva knjiţevna komuna,

Beograd, Zagreb, Mostar, 1982.

- JANC, Z., Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije,

Izdavaĉki zavod Jugoslavije, Spektar, Prva knjiţevna komuna,

Beograd, Zagreb, Mostar, 1982. str. 21.-49.

- ANDREJEVIĆ, A., Islamska monumentalna umetnost 16.veka u

Jugoslaviji, Kupolne dţamije, Beograd, 1984., 1960.

Dopunska

literatura:

- STANOJEVIĆ, M., Kroz Bosnu i Hercegovinu, Beograd, 1902.

- KEMURA ŠEJH, S., Sarajevske dţamije, Sarajevo, 1910.

- ZELENIKA, A. i dr., Mostar u slici i riječi, Stanek, Mostar, 2008.

- ZAGORKA, J., Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije,

Izdavaĉki zavod Jugoslavije, Beograd, 1982; Spektar, Zagreb, 1982;

Prva knjiţevna komuna, Mostar, 1982.

- HASANDEDIĆ, H., Spomenici kulture turskog doba u Mostaru,

Biblioteka Kulturno naslijeĊe, IRO Veselin Masleša, Sarajevo, 1980.

- BEJTIĆ, A., Banjaluka pod turskom vlašću, Naše Starine I, 1953.

- FILIPOVIĆ, M., Umjetničko blago Bosne i Hercegovine, Svjetlost,

Sarajevo, 1987.

- KURTO, N., Arhitektura Bosne i Hercegovine – razvoj bosanskog

stila, Sarajevo, 1998.

- MOMIROVIĆ, P., Dve drevne crkve u Bosanskoj krajini, Sarajevo,

1953.

- ŠABANOVIĆ, H., Postanak i razvoj Sarajeva, Radovi Nauĉnog

društva III, Sarajevo, 1960.

- ESPOSITO, J. L., Oksfordska historija islama, Selsebil, Ţivinice,

2005.

- MOZZATI, L., Islamska umjetnost, Šahinpašić, Sarajevo, 2010.

- HATTSTEIN, M., DELIUS, D., PAŠANOVIĆ, F., Islamska

umjetnost i arhitektura, H.F.Ullman, 2010.

- HILLENBRAND, R., Islamic architecture, Edinburg Universiy

Press, Edinburgh, 2000.

- BAŠAGIĆ, S., Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u turskoj

carevini, Zagreb, 1931.

- MULIĆ, J., Konjic i njegova okolina u vrijeme Osmanske

vladavine(1464.-1878.), Konjic, 2001.

- PEEZ, C., Mostar i njegova kultura (Slika jednog grada u

Hercegovini 1891.), Crkva na kamenu, Mostar, 2002.

- DODIG, R., Kulturno-povijesni vodič kroz Hercegovinu i Bosnu,

Matica hrvatska, Ĉitluk, 2010.

- TRUHELKA, Ć., Gazi Husrev-beg, njegov ţivot i njegovo doba,

Sarajevo, 1907.

- ZLATAR, B., Zlatno doba Sarajeva (XVI stoljeće), Sarajevo

Publishing, Sarajevo, 1996.

- ERZEN, N. J., Sinan Ottoman Architect, Middle East Technical

University, Ankara, 2004.

- BUGARSKI, A., Savremene promjene u kulturi stanovanja seoskog

stanovništva BiH, GZM, Sarajevo.

- Narodna umjetnost: godišnjak Instituta za narodnu umjetnost u

Zagrebu / glavni urednik Maja Bošković-Stulli.

Dodatne informacije

o kolegiju

PohaĊanje nastave:





zbroju bodova.

Pismeni radovi:


Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih

pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradi seminarskih radova, završnoga

i diplomskoga rada.

Napomena:

Veći broj stranica obvezne literature od propisane koliĉine teksta

posljedica je specifiĉnosti literature povijesti umjetnosti koja sadrţi

dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene

literature nije objektivan pokazatelj studentskog opterećenja.


Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA


Kratki opis: Opis sadrţaja i cilja kolegija. Podjela tema seminarskih radova.

Popis literature. Plan i program kolegija. Obveze studenta.

Literatura: -

II. Naslov: Islam kao religija i naĉin ţivljenja u BiH, islamska teologija i

misticizam u BiH

Kratki opis: Pojašnjavanje religijskih zakonitosti. Utjecaj na naĉin ţivota i

svjetonazore koji su bitno utjecali na koncipiranje islamske umjetnosti.

Literatura:


- HATTSTEIN, M., DELIUS, D., PAŠANOVIĆ, F., Islamska umjetnost i

arhitektura, H.F.Ullman, 2010.

III. Naslov: Uvod u islamsku umjetnost i arhitekturu

Kratki opis: Upoznavanje dogmi iz kojih se razvija islamska umjetnost,

tipovi arhitekture. Objašnjenja kakva je islamska umjetnost i zašto se tako

naziva. Teritorijalne razliĉitosti umjetnosti. Qa ba, Mecca, Medina.

Literatura:




IV. Naslov: Umjetnost seldţuĉke dinastije kao platforma za razvoj osmanlijske

umjetnosti

Kratki opis: Upoznavanje seldţuĉke povijesti, arhitekture, utjecaj prethodnih

kultutra, simbolika Zoroatrizma. Karakteristike seldţuĉkih hanova,

kompleks Divrigi, Ćifte Medresa, Inĉe Medresa, Turgul kula, Sultan han.

Literatura:



V. Naslov: Glavne karakteristike osmanlijske umjetnosti na podruĉju današnje

Turske

Kratki opis: Upoznavanje osmanlijske povijesti, aritekture, Mimar Sinan,

glavne dţamije i utjecaji osmanlijske arhitekture na ostali teritorij islamskog

svijeta. Istanbul, Hagia Sophia, Sulejamnija, Selimija, Sultan Ahmetova

(Plava) Dţamija, Topkapi palaĉa, minijatura, dizajn, kaligrafija, tapiserija…

Literatura:


- ERZEN, N. J., Sinan Ottoman Architect, Middle East Technical University,

Ankara, 2004.

VI. Naslov: Umjetnost i društvene prilike na podruĉju današnje BiH prije

dolaska Osmanlija

Kratki opis: Razvoj arhitekture tj. graĊevina ili prostora u kojem se obitavalo

u ruralnim i gradskim podruĉijima, seoska infrastruktura tj. tradicionalno

bosansko graditeljstvo.

Literatura:

- BUGARSKI, A., Savremene promjene u kulturi stanovanja seoskog

stanovništva BiH, GZM, Sarajevo.

VII. Naslov: Dolazak Osmanlija i razvoj gradova i naselja

Kratki opis: Osmanlijsko osvajanje Bosne. Nastanak kasaba, ĉaršija.

Analiziranje utvrda. Sustav navodnjavanja. Razvoj esnafa.

Literatura:

- REDŢIĆ, H., Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavaĉki

zavod Jugoslavije, Spektar, Prva knjiţevna komuna, Beograd, Zagreb,

Mostar, 1982.

VIII. Naslov: Karakteristike bosanskih i hercegovaĉkih dţamija

Kratki opis: Analiza razvoja bh. dţamija: drvene, kamene, s ĉetvorovodnim

krovom, kupolom, raznim tipovima minareta.

Literatura:



Mostar, 1982.

IX. Naslov: Kaligrafija i minijatura u Bosni i Hercegovini

Kratki opis: Stilska analiza, simbolika, znaĉenje i znaĉaj kaligrafije i

minijature u Bosni i Hercegovini.

Literatura:

- JANC, Z., Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavaĉki


Mostar, 1982.

X. Naslov: Karakteristike mederesa, hanova, karavansaraja, hamama i vakufa u

BiH

Kratki opis: Arhitektonske karakteristike profane arhitekture te njihova

dekoracija.

Literatura:



Mostar, 1982.

XI. Naslov: Osmanlijska umjetnost u Sarajevu

Kratki opis: Bašĉaršija, Sahat kula, Gazi Husrev begova dţamija i medresa

itd.

Literatura:


Jugoslaviji, Kupolne dţamije, Beograd, 1984.

- TRUHELKA, Ć., Gazi Husrev-beg, njegov ţivot i njegovo doba, Sarajevo,

1907.

- ZLATAR, B., Zlatno doba Sarajeva (XVI stoljeće), Sarajevo Publishing,

Sarajevo, 1996.

XII. Naslov: Osmanlijska umjetnost u Mostaru i Hercegovini

Kratki opis: KaraĊozbegova dţamija, Roznamedţijina dţamija, Koski

Mehmed pašina dţamija, Stari most, Sahat kula, Kujundţiluk, Mahala.

Literatura:



- PEEZ, C., Mostar i njegova kultura (Slika jednog grada u Hercegovini

1891.), Crkva na kamenu, Mostar, 2002.

XIII. Naslov: Drvorezbarstvo, nošnja, ćilimi i pokućstvo u BiH u osmanlijskom

periodu

Kratki opis: Karakteristike osmanlijske kuće tj. njezinog ureĊenja i

namještaja te dekoracija na njima.

Literatura:



Mostar, 1982.

- JANC, Z., Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavaĉki


Mostar, 1982.

XIV. Naslov: Obilazak osmanlijskih spomenika u Sarajevu

Kratki opis: Obilazak i analiza Bašĉaršije, Gazi Husref-begova vakufa

(dţamijskog kompleksa, bezistana, medrese), Casreve dţamije, Ali-pašine

dţamije, Morića-hana, Svrzine kuće i drugih stambenih objekata.

Literatura:



- TRUHELKA, Ć., Gazi Husrev-beg, njegov ţivot i njegovo doba, Sarajevo,

1907.

- ZLATAR, B., Zlatno doba Sarajeva (XVI stoljeće), Sarajevo Publishing,

Sarajevo, 1996.

XV. Naslov: Obilazak osmanlijskih spomenika u Mostaru

Kratki opis: Obilazak i analiza Starog mosta, Kujundţiluka i Prijeĉške

ĉaršije, Sahat-kule, KaraĊozbegove, Koskine i Vuĉjakovića dţamije,

Roznamedţijine i Šartića dţamije, te dţamije Derviš-paše Bajezidagića,

KaraĊozbegove medrese, Bišćevića i Kajtazove kuće...

Literatura:

- PEEZ, C., Mostar i njegova kultura (Slika jednog grada u Hercegovini

1891.), Crkva na kamenu, Mostar, 2002.

Naziv kolegija Didaktika Kod kolegija FFZAM203

Studijski program

Ciklus

Zajedniĉki kolegij


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:


semestru

(p+v+s)

30+30+0


(D)


uvjeti:

nema ih

Pristup kolegiju: studenti diplomskih nastavniĉkih

studija

Vrijeme

odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr.sc. Anita Klapan, red. prof.


E-mail adresa i broj telefona: [email protected], +385 (0)51 345 046

Asistent Ines Perić, v. asist.


E-mail adresa i broj telefona [email protected], 036 355-423

Ciljevi kolegija:

Cilj je kolegija upoznavanje studenata sa sustavima obrazovanja i

nastave, s kritiĉkim i stvaralaĉkim odnosom do didaktiĉke teorije i

prakse; osposobljavanje studenata za teorijsko-metodološko

utemeljenje odgojno-obrazovne prakse i konkretna stvaralaĉka

rješenja u praksi kao i unapreĊenje njezina razvitka; osposobljavanje

studenata za transfer i interferenciju spoznaja iz didaktike na razliĉite

situacije nastave i odgojno-obrazovnih procesa te motiviranje

studenata za istraţivaĉki rad na podruĉju didaktike i za poziv

prosvjetnog djelatnika.

Ishodi učenja


kompetencije):

Nakon izvršenih studijskih obveza studenti će biti osposobljeni:

- identificirati didaktiku kao pedagošku disciplinu te njezin odnos

prema drugim znanstvenim disciplinama,

- identificirati i objasniti odnos didaktike i metodika,

- definirati i objasniti temeljne didaktiĉke pojmove,

- identificirati uzroĉno-posljediĉne veze izmeĊu razliĉitih didaktiĉkih

fenomena,

- objasniti i usporediti razliĉite didaktiĉke teorije, pravce, modele i

sustave,

- razlikovati tipove nastavnika i objasniti njihov utjecaj na nastavni

proces,

- nabrojati i opisati elemente nastavnog procesa,

- pravilno definirati i formulirati ciljeve i ishode uĉenja,

- objasniti i usporediti razliĉite teorije izbora sadrţaja nastave,

- opisati faze, pristupe i aspekte procesa planiranja i programiranja,

- izraditi i analizirati izvedbeni program za jedan nastavni kolegij,

- nabrojati i objasniti faze nastavnog procesa,

- opisati i analizirati artikulaciju situacije uĉenja i nastave,

- nabrojati i opisati didaktiĉka naĉela u procesu nastave i uĉenja,

- klasificirati i opisati didaktiĉke metode nastave i uĉenja,

- razlikovati socijalne oblike rada u nastavi i uĉenju,

- klasificirati i vrednovati nastavnu tehnologiju i medije,

- izraditi i analizirati detaljnu pripremu za izvoĊenje nastave ili

drugog oblika odgojno-obrazovnog rada,

- izraditi i analizirati pripremu za izvoĊenje grupnog oblika rada,

- realizirati jedan nastavni sat i primijeniti razliĉite didaktiĉko-

metodiĉke odluke,

- izraditi materijal za samostalno uĉenje,

- nabrojati i opisati modele komuniciranja,

- identificirati probleme u komunikacijskom procesu.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

- Predmetna i metodološko-epistemološka utemeljenost didaktike.

- Terminologija i didaktiĉki sustav.

- Obrazovanje i nastava (ciljevi, zadatci i sadrţaji; zakoni i

zakonitosti, zakonite tendencije; naĉela, faktori, sredstva i socijalni

oblici).

- Odgojno-obrazovne i nastavne situacije.

- Didaktiĉki ciklus i njegove etape (pripremanje, realizacija i

evaluacija nastave i obrazovanja).

- Planiranje i programiranje - strukturiranje kurikuluma.

- Teorije o izboru i strukturiranju sadrţaja nastave.

- Tehnologija obrazovanja i nastave.

- Makro i mikro organizacija obrazovanja i nastave.

- Didaktiĉka dokimologija.

- Odgojno-obrazovna ekologija.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo

Napomene:

Studentske obveze Studenti su duţni pohaĊati nastavu, aktivno sudjelovati u izvedbi

praktiĉnih zadaća te izvršavati zadatke koji su im povjereni za

samostalnu izvedbu.

Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski rad praktični

rad


kontinuirana

provjera

znanja

esej


OBVEZE

STUDENTA



aktivnost u nastavi

60 2 10%

Samostalni zadatci 15 0.5 10%



U konaĉnu ocjenu ulaze pohaĊanje i angaţiranost studenta tijekom nastave, izrada

samostalnih zadataka te rezultati završnog ispita.

Samostalni zadatci su obveza svakog studenta, moraju se predati u pisanom obliku do datuma

dogovorenog na poĉetku semestra.

Izvanredni studenti nisu obvezni pohaĊati nastavu. Za njih se konaĉna ocjena sastoji od izrade

samostalnih zadataka i rezultata završnog ispita. Završni ispit nosi 80 % ocjene, a samostalni

zadatci 20 %.

Samostalni zadatci:





pogreške.


pogreške.










A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb,

2002. str. 13.-34., 71.-97., 323.-352., 357.-372.

- MATIJEVIĆ, M., Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Tipex, Zagreb,

2004. (292 str.)

Dopunska literatura: - BEZIĆ, K., STRUGAR, V., Učitelj za treće tisućljeće, HPKZ,

Zagreb, 1998.

- BEŢEN, A., JELAVIĆ, F., KUJUNDŢIĆ, N., PLETENAC, V.,

Osnove didaktike, Školske novine, Zagreb, 1991.

- GRGIN, T., Školsko ocjenjivanje znanja, Slap, Jastrebarsko, 2001.

- JELAVIĆ, F., Didaktičke osnove nastave, Slap, Jastrebarsko, 1994.

- JENSEN, E., Super-nastava, Educa, Zagreb, 2003.

- LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka,

1998.

- MARENTIĈ-POŢARNIKA, B., STRMĈNIK, F., CENCIĈ, M.,

BLAŢIĈ, M., Izbrana poglavlja iz didaktike, Pedagoška obzorja,

Novo mesto, 1991.

- MARSH, J. C., Kurikulum: temeljni pojmovi, Educa, Zagreb, 1994.

Dodatne informacije

o kolegiju


potrebno opravdati.

Samostalne zadatke treba predati u pisanom obliku do dogovorenog

datuma. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko


Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradi samostalnih zadataka.


Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA


Kratki opis: Upoznavanje s oĉekivanim ishodima i aktivnostima na kolegiju.

Oĉekivanja studenata.

Literatura:

- BOGNAR, L., MATIJEVIĆ, M., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 2002.

II. Naslov: Temeljni pojmovi didaktike (odgoj, obrazovanje, sposobnosti,

znanje, vještine, navike, stavovi, nastava)

Kratki opis: Definirati pojam didaktike, spoznati predmet didaktike, spoznati

temeljne didaktiĉke pojmove, definirati temeljne pojmove didaktike,

razlikovati temeljne didaktiĉke pojmove, spoznati odnos izmeĊu temeljnih

didaktiĉkih pojmova, spoznati elemente odgojno-obrazovnog procesa,

spoznati razliĉite tipove nastave, spoznati specifiĉnosti pojedinih nastavnih

procesa.

Literatura:


- LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoški fakultet, Rijeka, 1998.

III. Naslov: Nacionalni okvirni kurikulum. Kurikulum temeljen na oĉekivanim

ishodima.

Kratki opis: Objasniti znaĉaj NOK-a za obrazovnu politiku i obrazovnu

praksu. Objasniti sastavnice NOK-a i primjenu NOK-a u praksi.

Literatura:


- MARSH, J. C., Kurikulum: temeljni pojmovi, Educa, Zagreb, 1994.

IV. Naslov: Proces planiranja i programiranja

Kratki opis: Planiranjem i programiranjem odgoja i obrazovanja svako

društvo izraţava i odreĊuje svoj identitet (prošlost, sadašnjost, budućnost).

Prije realizacije nastave nuţno je definirati bitne elemente ili komponente o

kojima ovisi uĉinkovitost nastave.

Literatura:


V. Naslov: Perspektive pouĉavanja. Ciljevi i zadatci nastave.

Kratki opis: Razliĉite perspektive pouĉavanja pobijaju pristup razvoju i

vrednovanju pouĉavanja koji nudi jedno rješenje za sve situacije. Upoznati

se s perspektivama pouĉavanja prema Prattu. Kod cilja i zadataka nastave

mislimo na odreĊene namjere i pomake u uĉenju i obrazovanju (pomake u

razvoju uĉenika) koji se odvijaju u nastavnom procesu.

Literatura:



VI. Naslov: Oĉekivani ishodi i kompetencije. Bloom-ova taksonomija.

Kratki opis: MeĊu najpoznatijim pokušajima klasifikacije zadataka nastave

je taksonomija obrazovnih zadataka B. Blooma (1973.). Zadatci nastave,

prema ovoj taksonomiji, razdijeljeni su u tri skupine, a navedene skupine

dijele se na kategorije i potkategorije.

Literatura:



VII. Naslov: Artikulacija nastavnog procesa. Artikulacija situacije nastave i

uĉenja.

Kratki opis: Odgoj i obrazovanje su neponovljivi procesi i zbog toga se

govori o potrebi artikulacije tih procesa. Artikulacija predstavlja

oblikovanje, strukturiranje odgojno-obrazovnog procesa u njegovoj

neponovljivosti, odreĊenju kao uvijek iznova specifiĉno odreĊenog procesa.

Literatura:



VIII. Naslov: Oblici i metode rada u nastavi

Kratki opis: Oblici rada su metodiĉki i organizacijski postupci s ciljanom

interakcijom koja omogućuje da uĉenici u razliĉitim relacijama meĊusobne i

interakcije s nastavnicima, samostalno i u kooperaciji s drugima, ostvaruju

ciljeve i zadatke uĉenja, sposobnost i vještinu samostalnog rada, socijalno

ponašanje i kooperaciju. Nastavne metode su planirani postupci, naĉini,

putovi djelovanja u procesu uĉenja i nastave.

Literatura:


- JELAVIĆ, F., Didaktičke osnove nastave, Slap, Jastrebarsko, 1994.

IX. Naslov: Pripremanje za nastavu

Kratki opis: Pripremanje za nastavnu situaciju, nastavnu jedinicu, situaciju

uĉenja, nezaobilazni je dio svakog organiziranog procesa odgoja i

obrazovanja. Kroz pripremu, realizaciju i evaluaciju nastavne situacije,

situacije uĉenja operacionaliziraju se temeljne sadrţajne, psihološko-

spoznajne, komunikacijske, materijalno-tehniĉke, pedagoške, didaktiĉko-

metodiĉke, psihološko-razvojne, sociostrukturne i druge pretpostavke uvjeta

u kojima se odvija proces nastave i uĉenja te odluka i strategija za ostvarenje

ciljeva procesa uĉenja i nastave.

Literatura:



X. Naslov: Nastavni principi

Kratki opis: Nastavni principi su ideje-vodilje koje ukazuju na smjerove

postupanja. To su kriteriji za odluĉivanja koja proizlaze iz zakonitosti

procesa neke djelatnosti. Upoznavanje sa osam principa u procesu nastave i

uĉenja.

Literatura:



XI. Naslov: Tehnologija i mediji. E-uĉenje.

Kratki opis: Mediji su sva materijalna sredstva koja nastavniku i uĉeniku

omogućuju ostvarivanje ciljeva i zadataka nastave i uĉenja kao didaktiĉki

instrumenti rada. Upoznavanje s klasifikacijom medija, ulogama medija,

medijskim nastavnim sredstvima i aspektima medija.

Literatura:



XII. Naslov: Didaktiĉki problemi

Kratki opis: Didaktika je pedagoška disciplina koja se bavi problemima

upravljanja procesima nastave, uĉenja i obrazovanja uz pomoć tehnologije i

medija, a posebice uz pomoć raĉunalne tehnologije. Didaktiĉki su problemi

po svojoj prirodi interdisciplinarni (multidisciplinarni).

Literatura:



XIII. Naslov: Uvod u školsku dokimologiju

Kratki opis: Zadaća školske dokimologije je da na temelju istraţivanja

pronaĊe prikladnije i valjanije naĉine i postupke prosuĊivanja i ocjenjivanja.

Školska dokimologija ĉini znaĉajni dio dokimologije jer se bavi pitanjima

ispitivanja i procjenjivanja uĉeniĉkih odgojno-obrazovnih postignuća u

školama.

Literatura:



- MATIJEVIĆ, M., Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Tipex, Zagreb, 2004.

XIV. Naslov: Objektivni postupci mjerenja znanja

Kratki opis: Upoznavanje s objektivnijim postupcima mjerenja znanja u

nastavi. Testovi znanja, testovi vještina, zadatci objektivnog tipa, zadatci

esej-tipa.

Literatura:



- MATIJEVIĆ, M., Ocjenjivanje u osnovnoj školi, Tipex, Zagreb, 2004.

XV. Naslov: Evaluacija rada na kolegiju

Kratki opis: Razgovor sa studentima o njihovom iskustvu na kolegiju.

Prijedlozi za unapreĊenje. Anonimna anketa.

Literatura:

Naziv kolegija Suvremena kultura, obrazovanje i

etika

Kod kolegija FFZAM204

Studijski program

Ciklus

Zajedniĉki kolegij


Godina

studija

I.

ECTS vrijednost

boda:


semestru

(p+s+v)

30+15+0

Status kolegija: obvezni (D) Preduvjeti: Usporedni

uvjeti:

Pristup kolegiju: studenti nastavnog usmjerenja Vrijeme

odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Slavica Juka, red. prof.



Asistent Krešimir Tabak, asist.



Ciljevi kolegija:

Cilj je kolegija upoznati studente s razliĉitim prizmama (kritiĉkim i

apologetskim teorijama) izravno orijentiranim na fenomen kulture.

U tom se kontekstu obraĊuju i suvremene teorije obrazovanja kao i

relevantni etiĉki sadrţaji koji pomaţu odreĊivanje uloge i znaĉaja

kulture i obrazovanja u današnjem društvu.

Ishodi učenja


kompetencije):

U nastavnom će procesu studenti steći sustavno znanje o suvremenoj

kulturi i njezinoj sloţenosti. TakoĊer će dobiti spoznaju o teorijama

i ulozi obrazovanja u društvu i ţivotu pojedinca, kao i znanje o

relevantnim etiĉkim sadrţajima i njihovu znaĉaju za ţivot

suvremenog ĉovjeka.

Steĉeno će znanje omogućiti studentu kritiĉko promišljanje

suvremenih fenomena izravno vezanih za proces obrazovanja.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

- Uvodne teme.

- Kultura i identitet.

- Kritike moderne kulture.

- Kultura modernog kapitalizma.

- Ontologija vrijednosti nasuprot diskursu apsurda.

- Nuţnost vrlina u suvremenoj praksi.

- Perspektive u obrazovanju.

- Komunikacija i medji.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci



- Napisati esej i izloţiti ga.

- Pisati test.

Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski

rad

praktiĉni

rad


kontinuirana

provjera esej

znanja



OCJENI

Prisutnost i angaţiranost

u nastavi

45 1,5 10%

Esej (pismeni i usmeni) 15 0,5 20%

Završni ispit 60 2 70%

Izvanredni studenti dogovaraju temu s mentorom i pišu seminarski rad od 13 do 15 kartica.


10% ocjene moguće je ostvariti sudjelovanjem u nastavi, a 20% pisanjem i izlaganjem eseja,

kojega pišu svi studenti.

Da bi se pristupilo završnom ispitu, studenti su duţni prethodno (tijekom nastave) ostvariti

min. 20% bodova (sudjelovanje u nastavi i esej).

U konaĉnu ocjenu ulaze rezultati završnog ispita, angaţiranost tijekom nastave i ocjena eseja.

Angaţiranost u nastavi:

Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene

81-84% = 2%

85-88% = 4%

89-92% = 6%

93-96% = 8%

97 –100% = 10%

Pisanje eseja:





pogreške.


pogreške.


Izlaganje eseja:







Završni ispit (pismeni) ocjenjuje se na sljedeći naĉin:








A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura: - BAUMAN, Z., Postmoderna etika, AGM d.o.o. izdavšaštvo i

usluge, Zagreb, 2009., str. 7.-51.; 181.-317.

- HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i

perspektive, Golden marketing, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2002., str.

773.-886.; 934.-963.

- HARTMANN, N., Etika, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003., str. 6.-

24.

- JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006.,

str. 305.-333.

- MACINTYRE, A., Za vrlinom – studija o teoriji morala, Kruzak,

Hrvatski Leskovac, 2002., str. 195.-276.

Dopunska literatura: - BAUMAN, Z., Identitet, Naklada Pelago, Zagreb, 2009.

- CAMUS, A., Pobunjeni čovjek, Zora, Zagreb, 1971.

- DEWEY, J., Pedagogika i demokratija: uvod u filozofiju

vaspitanja, G. Kon, Beograd, 1934.

- DEWEY, J., The school and society, The University of Chicago

press, Chicago, 1942.

- FREUD, S., Iz kulture i umetnosti, Matica srpska, Beograd, 1973.

- FROMM, E., Autoritet i porodica, Naprijed, Nolit, Beograd, 1984.

- FROMM, E., Imati ili biti, Izvori, Zagreb, 2004.

- HABERMAS, J., Tehnika i znanost kao ideologija, Školska knjiga,

Zagreb, 1986.

- HORKHEIMER, M., Kritika instrumentalnog uma, Nakladni

zavod Globus, Zagreb, 1988.

- HORKHEIMER, M., Tradicionalna i kritička teorija, BIGZ,

Beograd, 1976.

- ILLICH, I., Dole škole, BIGZ, Beograd, 1980.

- KRLEŢA, M., Evropa danas, Zora, Zagreb, 1972.

- LEGRAND, L., Moralna izobrazba danas: ima li to smisla?,

Educa, Zagreb, 2001.

- MARCUSE, H., Kultura i društvo, BIGZ, Beograd, 1977.

- MILL, J. S., Izabrani politički spisi, Prvi svezak, Informator,

Zagreb, 1988.

- MYERSON, G., Heidegger, Habermas i mobiteli, Jesenski i Turk,

Zagreb, 2001.

- NIETZSCHE, F., S onu stranu dobra i zla – predigra filozofiji

budućnosti, AGM, Zagreb, 2002.

- NUSSBAUM, M., Ne profitu – zašto demokracija treba

humanistiku, AGM d.o.o. izdavaštvo i usluge, Zagreb, 2012.

- ROSZAK, T., Kontrakultura, Naprijed, Zagreb, 1978.

- SENNETT, R., The culture of new capitalism, New Haven,

London, 2006.

- ŠUŠNJIĆ, Đ., Ribari ljudskih duša, Ideja manipulacije i

manipulacije idejama, Mladost, Beograd, 1976.

- VUKASOVIĆ, A., Etika moral osobnost: Moralni odgoj u teoriji i

praksi odgajanja, Školska knjiga, Filozofsko-teološki institut D. D.

Zagreb, 1993.


kolegiju

PohaĊanje nastave:




(ukupno 20%). Stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u

zbroju bodova.

Pismeni radovi:

Esej pišu i izlaţu svi redoviti studenti, a seminarski rad pišu

izvanredni studenti koji su duţni isti predati do kraja semestra.



Vrlo je vaţno slijediti naputke o izradi seminarskih radova,

završnoga i diplomskoga rada.


Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA


Kratki opis: S razliĉitih aspekata pristupiti kategoriji kulture i njezinih

komponenti, definrati pojmove koji su trajno prisutni u diskursu kulture,

subkultura, kontrakultura, prikazati vrste kulture, kulturne stilove i

specifiĉnosti suvremene kulture kao i znaĉaj identiteta.

Literatura:

- HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija – teme i perspektive,

Golden marketing, Tehniĉka knjiga, Zagreb, 2002.

- BAUMAN, Z., Identitet, Naklada Pelago, Zagreb, 2009.

- RITZER, G., Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus,

Zagreb, 1997.

- MILL, J. S., Izabrani politički spisi, Prvi svezak, Informator, Zagreb, 1988.

II. Naslov: Nietzscheova kritika moderne kulture

Kratki opis: Odrediti koordinate Nietzscheove filozofsko-umjetniĉke

pozicije i unutar njih prikazati Nietzscheov imoralizam i stav prema

modernoj kulturi.

Literatura:

- JUKA, S., Etika – postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006.

- NIETZSCHE, F., S onu stranu dobra i zla – predigra filozofiji budućnosti,

AGM, Zagreb, 2002.

III. Naslov: Freud i moderna kultura

Kratki opis: Orijentirajući se na kontekst modernog vremena izloţiti uzroke

nastanka jednog pesimistiĉnog shvaćanja kulture te izloţiti stavove te teorije.

Literatura:

- FREUD, S., Iz kulture i umetnosti, Matica srpska, Beograd, 1973.

IV. Naslov: Kultura modernog kapitalizma

Kratki opis: Istaknuti specifiĉnosti suvremenog društvenog poretka te

ukazati na poloţaj pojedinca u takvom sustavu, izravno dotiĉući vrijednosti i

kategoriju obrazovanja.

Literatura:



- SENNETT, R., The culture of new capitalism, New Haven, London, 2006.

- HABERMAS, J., Tehnika i znanost kao ideologija, Školska knjiga, Zagreb,

1986.

- MYERSON, G., Heidegger, Habermas i mobiteli, Jesenski i Turk, Zagreb,

2001.

V. Naslov: Hartmannova ontologija vrijednosti u stoljeću „straha“

Kratki opis: Prikazati Hartmannovu etiĉku teoriju, zasnovanu na razvijanju

onoga što autor naziva organe morale.

Literatura:

- HARTMANN, N., Etika, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003.


- CAMUS, A., Pobunjeni čovjek, Zora, Zagreb, 1971.

VI. Naslov: Zašto je praksu teško zamisliti bez vrlina?

Kratki opis: U kontekstu MacIntyreove etiĉke teorije ukazati na specifiĉnost

odnosa izmeĊu institucije i prakse te odrediti narav, ulogu i mjesto vrlina u

tom spoju.

Literatura:


- MACINTYRE, A., Za vrlinom – studija o teoriji morala, Kruzak, Hrvatski

Leskovac, 2002.

VII. Naslov: Etiĉki izazovi postmoderne

Kratki opis: Izloţiti moralne probleme s kojima se bore ţene i muškarci u

postmodernom svijetu i koje nastoje riješiti – novi problemi nepoznati

prošlim generacijama ili od njih neprimijećeni, kao i novi oblici koje su stari

problemi poprimili.

Literatura:

- BAUMAN, Z., Postmoderna etika, AGM d.o.o. izdavaštvo i usluge,

Zagreb, 2009.


VIII. Naslov: Obrazovanje – funkcionalistiĉka perspektiva

Kratki opis: Parsonsova teorija obrazovanja s naglaskom na motive

univerzalistiĉkih vrijednosti, obrazovanja i vrijednosnog konsenzusa.

Literatura:





Zagreb, 1997.

IX. Naslov: Obrazovanje – liberalna perspektiva

Kratki opis: Prikaz teorija obrazovanja Ivana Illicha i Johna Deweya,

zalaganje za ukidanje škola i obrada tema poput razmjene vještina,

obrazovanja i ljudskog potencijala.

Literatura:





Zagreb, 1997.

- DEWEY, J., Pedagogika i demokratija: uvod u filozofiju vaspitanja, G.

Kon, Beograd, 1934.

- DEWEY, J., The school and society, The University of Chicago press,

Chicago, 1942.

- ILLICH, I., Dole škole, BIGZ, Beograd, 1980.

X. Naslov: Obrazovanje – konfliktne perspektive

Kratki opis: Teorija Herberta Gintisa i Samuela Bowlesa o skrivenom

nastavnom programu, prividu jednakosti šansi i mitovima obrazovanja.

Literatura:





Zagreb, 1997.

XI. Naslov: Nova desnica u obrazovanju

Kratki opis: Teorija Johna Chubba o politici trţišta i organizaciji škola.

Literatura:





Zagreb, 1997.

XII. Naslov: Postmoderne perspektive u obrazovanju

Kratki opis: Postavke Robina Ushera i Richarda Edwardsa o budućnosti

obrazovanja i odnosima moći.

Literatura:





Zagreb, 1997.

XIII. Naslov: Obrazovanje – interakcionistiĉka perspektiva

Kratki opis: Teorija simboliĉkog interakcionizma o društvenim ulogama,

tipiziranju i etiketiranju.

Literatura:





Zagreb, 1997.

XIV. Naslov: Komunikacija i mediji

Kratki opis: Paul Trowler – definiranje mass medija, njihova uloga i utjecaj.

Literatura:





Zagreb, 1997.

XV. Naslov: Završna razmatranja i zakljuĉci

Naziv kolegija METODIKA NASTAVE POVIJESTI

Kod

kolegija

Kod: FFP-

530

Studijski program

Ciklus

Bolonjski II. stupanj (diplomski)

Godina

studija

II.

ECTS vrijednost

boda: 6 Semestar III. Broj sati po

semestru

(p+v+s)

P (2) + V (2)

- 60 ( 4 sata

tjedno)

Status kolegija: obvezan Preduvjeti: Upisan 3.

semestar

Usporedni uvjeti: Nema ih

Pristup kolegiju: Studenti diplomskog studija Vrijeme odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ivica Glibušić, viši asistent


E-mail adresa i broj telefona: [email protected]; 00387 / 36 / 355-532

Ciljevi kolegija:

Steći znanja iz metodike nastave povijesti, upoznati ciljeve i zadatke nastave

povijesti te metode i oblike u nastavi povijesti. Pored toga zadatak metodike

nastave povijesti je nastavniku - praktiĉaru dati potrebite teorijske smjernice

kako bi on u svom radu postizao rezultate koji će biti adekvatni uloţenom

trudu i naporu. Metodski teorijski napuci trebaju nastavnika uvesti u pravilnu

racionalnu i smišljenu primjenu postupaka u nastavi povijesti. Metodika

nastave povijesti osposobljava studente za samostalno izvoĊenje nastave u

osnovnim i srednjim školama.

Ishodi učenja


kompetencije):

Studenti će nakon odslušanog kolegija i poloţenog ispita biti osposobljeni:

- - za prijenos znanja u osnovnoj i srednjoj školi na temelju vještina kojima su

ovladali izuĉavajući ovaj kolegija;

- - za primjenu nastavnih metoda i oblika rada u nastavi povijesti;

- - pravilno tumaĉenje i interpretiranje povijesnih ĉinjenica u nastavi povijesti

s posebnim akcentom na multiperspektivnost kada su u pitanju kontraverzni

ili sporni povijesni dogaĊaji;

- - prepoznavanje uloge nastave povijesti u obrazovnim sustavima BiH i

obrazovnom sustavu Republike Hrvatske;

- - prepoznavanje metodiĉko didaktiĉkih znaĉajki suvremene nastave

povijesti;

- - povezivanje mjeseĉnog izvedbenog plana i programa s okvirnim

(godišnjim) planom i programom u nastavi povijesti;

- - za motiviranje uĉenika u nastavi povijesti kroz primjenu suvremenih

nastavnih metoda i oblika rada u nastavi povijesti;

- - za povezivanje steĉenog teorijskog i praktiĉnog znanja s praktiĉnim radom

u uĉionici, posebno rad s uĉenicima s poteškoćama u razvoju.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

Predmet i zadatci nastave povijesti. Povijest kao znanost i kao nastavna

disciplina. Povijest kao nastavni predmet. Znaĉenje nastave povijesti u

obrazovanju i odgoju. Zadatci nastave povijesti. Razvoj nastave povijesti i

suvremeni pogledi na nastavu povijesti. Ciljevi nastave povijesti u Bosni i

Hercegovini i Republici Hrvatskoj. Uĉenje povijesti u „novoj“ Europi. Uloga

povijesti u formiranju nacionalnog identiteta. Uĉenje povijesti i promocija

demokratskih vrijednosti i tolerancije. Preporuka Parlamentarne skupštine

Vijeća Europe o povijesti i uĉenju povijesti. Susret metodike nastave

povijesti sa suvremenom metodologijom povijesne znanosti. Ameriĉki

standardi za uĉenje povijesti kao primjer inovacije. Standardi za hrvatsku i

opću povijest. Metodika nastave povijesti kao znanost. Psihiĉke razvojne

faze uĉenika i mogućnosti realiziranja nastave povijesti. Ciljevi i zadatci

nastave povijesti. Nastavni plan. Izvedbeni nastavni program. Raspored sati.

Vrste nastave povijesti. Izvannastavne aktivnosti u nastavi povijesti. Priprava

ili uvoĊenje uĉenika u nove povijesne sadrţaje. Materijalni zadatci nastave

povijesti. Funkcionalni zadatci nastave povijesti. Odgojni zadatci nastave

povijesti. Udţbenik povijesti. Radna biljeţnica. Povijesna ĉitanka. Povijesni

atlas. Nastavne metode u nastavi povijesti. Oblici rada u nastavi povijesti.

Struktura sata nastave povijesti. Priprava i uvoĊenje uĉenika u novu nastavnu

jedinicu. Obrada novih povijesnih sadrţaja. Vjeţbanje u nastavi povijesti.

Funkcija i sadrţaj utvrĊivanja u nastavi povijesti. Provjeravanje znanja i

sposobnosti. Individualiziranje programskih zadataka i individualizirano

ocjenjivanje. Pretpostavke za uspješno ocjenjivanje. Indukcija i dedukcija u

nastavi povijesti. Osnovne misaone operacije u nastavi povijesti. Nastavna

sredstva i pomagala u nastavi povijesti. Psihološka i didaktiĉka naĉela u

nastavi povijesti. Upute i poticaj uĉenicima za rad. Najĉešće grješke

nastavnika i uĉenika. Kako i kada treba uĉiti. Metode racionalnog uĉenja.

Multiperspektivnost u nastavi povijesti. Kontraverzna i osjetljiva pitanja.

Ĉitanje slikovnih arhivskih materijala. Uporaba simulacija i igrokaza.

Mogući problemi s multiperspektivnošću u nastavi povijesti. Uporaba novih

tehnologija: Povijest na internetu. Pripravljanje nastavnika za nastavu.

Pisanje priprava za nastavu. Artikulacija nastavnog sata povijesti. Oblici rada

nastave povijesti. Tipovi nastavnog sata u nastavi povijesti. Nastavne metode

u nastavi povijesti. Aktivnost uĉenika (intelektualna i emotivna) u nastavi

povijesti. Radna atmosfera u uĉionici - disciplina. Nastavnik u nastavi

povijesti. Pisana priprava za sat u nastavi povijesti. Obrazac studentima

povijesti za praćenje nastavnog sata.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

Predavanja Vježbe Seminari Samostalni

zadaci


Napomene: Nastava se izvodi dva sata tjedno, dva sata vjeţbi te jedan sat

konzultacija kako bi studenti što uspješnije obavili postavljene zadatke.

Studentske obveze

- pohaĊati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnome procesu

- pisanje pismenih priprava

- polaganje ispita (usmeno i pismeno)

Praćenje i

ocjenjivanje

studenta

(označiti masnim

tiskom)

Pohađanje

nastave

Aktivnosti u

nastavi

Seminarski rad Praktični rad


Kontinuirana

provjera znanja

Esej


OBVEZE

STUDENTA


Pohađanje nastave i 50 0,5 Max 10%


Pisanje pismenih

priprava

10 1 Max 20%


Napomena: Studenti koji studiraju uz rad duţni su uraditi praktiĉni rad (pismene priprave) prema

predviĊenom planu uz redovne konzultacije s nastavnikom, te na kraju polagati završni ispit prema

vaţećim uputama.


PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su duţni nazoĉiti na

najmanje 70 % predavanja i vjeţbi. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane više, a to ne moţe

opravdati, ne moţe dobiti popis nositelja kolegija, niti pristupiti završnom ispitu. Tijekom semestra

student je duţan uraditi zadani praktiĉni rad u predviĊenom roku. Kašnjenje u izvršenju zadatka

utjecat će na ocjenu. Student će dio ocjene ostvariti zahvaljujući vlastitim aktivnostima tijekom

nastave dok će drugi dio ocjene ostvariti na temelju pokazanog znanja tijekom pismenog i usmenog

ispita.

Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se ovako:





8% = Redovito je pripremljen i dragovoljno sudjeluje u nastavnom procesu.

10% = Student pokazuje visok stupanj za kolegij, uvijek je pripremljen, sudjeluje u raspravi i

postavlja pitanja.

Pismena priprava se ocjenjuje ovako:


4% = Rad je napisan, ali je na sadrţanoj razini manjkav (nisu sadrţani svi elementi pismene

priprave).

8% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoĉeni veći nedostatci.

12% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali su uoĉene veće gramatiĉke i pravopisne pogreške.

16% = Rad zadovoljava formalno i sadrţajno, ali ima manje nedostatke.

20% = Rad u potpunosti zadovoljava na izraţajnoj i sadrţajno razini.

Završni ispit obuhvaća ispitivanje gradiva kolegija na temelju obvezatne literature usmenim i

pismenim putem.

Usmenom ispitu mogu pristupiti kandidati koji su na pismenom ispitu ostvarili 50 % i više toĉnih

odgovora.

Završni ispit se ocjenjuju na sljedeći način:




A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996.; ROBERT

STRADLING, Multiperspektivnost u nastavi povijesti: priručnik za nastavnike,

Zagreb, 2003.; ROBERT STRADLING, Nastava europske povijesti 20. stoljeća,

Zagreb, 2003.; ZORA ITKOVIĆ, Opća metodika nastave, Split, 1997.; IVO

RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, Učenik istraţitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi

povijesti), Zagreb, 2000.; IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, Didaktičke inovacije u

nastavi povijesti, Zagreb, 1989.

Dopunska literatura: LUISA BLACK, Priručnik za nastavnike povijesti u Bosni i Hercegovini;

SKUPINA AUTORA, Obični ljudi u neobičnoj zemlji, Svakodnevni ţivot u BiH,

Hrvatskoj i Srbiji, 1945 - 1990., EUROCLIO, Beograd, 2007.; VJEKOSLAV

ROBOTIĆ, Priručnik za nastavnike, Meridijani, Zagreb, 2003.; DAMIR

AGIĈIĆ, „Nastava povijesti u Hrvatskoj“, u: Povijest u nastavi, Zagreb,

2003., str. 140-149; ALLAN MCCULLY, „Odgovori nastave povijesti na

podijeljeno društvo: primjer Sjeverne Irske“, u: Povijest u nastavi, Zagreb

2003., str. 170-179; PETER BIHARI, „Nastava povijesti i povijesni kurikulumi

- maĊaraski primjer“, u: Povijest u nastavi, Zagreb 2003., str. 164-169;

MARIO STRECHA, „Udţbenici i nastava povijesti u Hrvatskoj. Kako se

ukljuĉiti u proces oblikovanja nove intelektualne i kulturne geografije

Europe?“, u: Povijest u nastavi, Zagreb, 2003., str. 149-154.

Dodatne informacije

o kolegiju

PRILOG: Kalendar nastave:

Broj

nastavne

jedinice


I. Naslov: Uvodno predavanje:

Kratki opis: izlaganje naĉina rada, uvoĊenje u sadrţaj predmeta i koncepcija

predavanja, popis literature.

II. Naslov: Ciljevi i zadaci nastave povijesti

Kratki opis: Ciljevi i zadaci nastave povijesti u Bosni i Hercegovini i Republici

Hrvatskoj. Novi smjerovi nastave povijesti. Uloga povijesti u formiranju nacionalnog

identiteta. Uĉenje povijesti i promocija demokratskih vrijednosti i tolerancije.

Literatura: IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, Učenik istraţitelj prošlosti (novi smjerovi u

nastavi povijesti), Zagreb, 2000., str. 9-18; LUISA BLACK, Priručnik za nastavnike

povijesti u Bosni i Hercegovini, str. 15-31; DAMIR AGIĈIĆ, „Nastava povijesti u

Hrvatskoj“, u: Povijest u nastavi, Zagreb, 2003., str. 140-149; VLADIMIR VEGO,

Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 12-28.

III. Naslov: Preporuka Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o povijesti i uĉenju

povijesti

Kratki opis: Preporuka Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o povijesti i uĉenju

povijesti. Nastava povijesti kao priprema za ţivot u pluralistiĉkom društvu. Odgovori

nastave povijesti na podijeljeno društvo: primjer Sjeverne Irske. Nastava povijesti i

povijesni kurikulumi: maĊarski primjer.

Literatura: IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ,Učenik istraţitelj prošlosti (novi smjerovi u

nastavi povijesti), Zagreb, 2000., str. 9-18; ALLAN MCCULLY, „Odgovori nastave

povijesti na podijeljeno društvo: primjer Sjeverne Irske“, u: Povijest u nastavi,

Zagreb 2003., str. 170-179; PETER BIHARI, „Nastava povijesti i povijesni kurikulumi

- maĊaraski primjer“, u: Povijest u nastavi, Zagreb 2003., str. 164-169.

IV. Naslov: Udţbenik u nastavi povijesti

Kratki opis: Nastava povijesti, pisanje udţbenika, transformacijska i informacijska

funkcija udţbenika. Radna biljeţnica, povijesna ĉitanka i povijesni atlas. Povijest kao

znanost i povijest kao nastavni predmet.

Literatura: MARIO STRECHA, „Udţbenici i nastava povijesti u Hrvatskoj. Kako se

ukljuĉiti u proces oblikovanja nove intelektualne i kulturne geografije Europe?“, u:

Povijest u nastavi, Zagreb, 2003., str. 149-154; VLADIMIR VEGO, Metodika nastave

povijesti, Mostar, 1996., str. 19-29 i 47-53.

V. Naslov: Zadaci nastave povijesti

Kratki opis: Zadaci nastave povijesti: upoznavanje povijesnih dogaĊaja. Razvoj

povijesnog mišljenja i formiranje znanstvenog pogleda na svijet. Moralni odgoj u

nastavi povijesti. Stjecanje pozitivnih navika: razvijanje estetskog osjećaja.

Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 16-19.

VI. Naslov: Psihiĉke razvojne faze uĉenika i mogućnosti realiziranja nastave povijesti

Kratki opis: Psihiĉke razvojne faze uĉenika i mogućnosti realiziranja nastave

povijesti. Odnos i interes uĉenika za povijesna zbivanja. Shvaćanje i ocjenjivanje

povijesnih ĉinjenica.


VII. Naslov: Vrste nastave povijesti

Kratki opis: Vrste nastave povijesti: izborna nastava povijesti. Fakultativna nastava

povijesti. Dodatna nastava povijesti. Dopunska nastava povijesti. Izvannastavne

aktivnosti u nastavi povijesti. Nastavni plan i program. Raspored sati.


VIII. Naslov: Nastavne metode

Kratki opis: Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda

rada na povijesnom tekstu, metoda rada na povijesnim dokumentima, ekskurzija i

ekskurziona metoda u nastavi povijesti.

Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 53-60;

IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, Učenik istraţitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi

povijesti), Zagreb, 2000., str. 54; ZORA ITKOVIĆ, Opća metodika nastave, Split,

1997., str. 121-147.

IX. Naslov: Oblici rada u nastavi povijesti

Kratki opis: Oblici rada u nastavi povijesti: rad s cijelim odjelom u nastavi povijesti.

Individualni oblik rada uĉenika u nastavi povijesti. Grupni oblici rada u nastavi

povijesti.

Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 64-65,

173-183; ZORA ITKOVIĆ, Opća metodika nastave, Split, 1997., str. 203-285.

X. Naslov: Indukcija i dedukcija u nastavi povijesti

Kratki opis: Indukcija i dedukcija u nastavi povijesti. Osnovne misaone operacije u

nastavi povijesti: analiza, sinteza, generalizacija, komparacija.

Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 69-89,

125-126.

XI. Naslov: Nastavna sredstva i pomagala u nastavi povijesti

Kratki opis: Nastavna sredstva i pomagala u nastavi povijesti. Povijesni objekti. Slike

i portreti. Projekcije, film i radio u nastavi povijesti. Povijesni dokumentarni filmovi.

Crteţ u nastavi povijesti. Dijagrami i grafikoni. Sredstva za orijentaciju u vremenu.

Kronološke tablice. Lenta vremena. Povijesni kalendar. Povijesne i zemljopisne

karte. Školska ploĉa. Povijesni kabinet i njegova uloga u nastavi povijesti.


XII. Naslov: Kako treba uĉiti. Najĉešće greške nastavnika i uĉenika.

Kratki opis: Najĉešće greške nastavnika i uĉenika. Kako treba uĉiti. Globalna metoda

uĉenja. Fragmentarna metoda uĉenja. Kombinirana metoda uĉenja. Kada treba uĉiti.

Problemi uĉenja povijesti u mlaĊoj dobi. Metode racionalnog uĉenja. Motiviranje

uĉenika u nastavi povijesti.

Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 155-169;

IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, Učenik istraţitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi

povijesti), Zagreb, 2000., str. 58.

XIII. Naslov: Multiperspektivnost u nastavi povijesti

Kratki opis: Multiperspektivnost u nastavi povijesti. Kontraverzna i osjetljiva pitanja.

Ĉitanje slikovnih arhivskih materijala. Uporaba simulacija i igrokaza. Mogući

problemi s multiperspektivnošću u nastavi povijesti

Literatura: ROBERT STRADLING, Multiperspektivnost u nastavi povijesti, Priruĉnik za

nastavnike, Zagreb, 2003., str. 10-62.

XIV. Naslov: Uporaba novih tehnologija

Kratki opis: Uporaba novih tehnologija: Povijest na internetu.

Literatura: ROBERT STRADLING, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb,

2003., str. 205-265.


Kratki opis: Sistematizacija prijeĊenog gradiva iz kolegija metodika nastave

povijesti.

Naziv kolegija PRAKTIKUM IZ METODIKE NASTAVE

POVIJESTI

Kod

kolegija

Kod: FFP-

532

Studijski program

Ciklus

Bolonjski II. stupanj (diplomski) Godina

studija

II.

ECTS vrijednost

boda: 5 Semestar ljetni Broj sati po

semestru

(v+praktiĉni

dio)

V (2)

+praktiĉni

dio (2): 60

Status kolegija: obvezan Preduvjeti: upisan IV.

semestar

Usporedni uvjeti: nema ih

Pristup kolegiju: Studenti diplomskog studija Vrijeme odrţavanja

nastave:

Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ivica Glibušić, viši asistent


E-mail adresa i broj telefona: [email protected]; 00387 / 36 / 355-532

Ciljevi kolegija:

Praktikum iz metodike nastave povijesti je teorijsko-praktiĉni nastavak na

prethodni kolegij "Metodika nastave povijesti". Ovim kolegijem se nastavlja

metodiĉka razrada pojedinih povijesnih sadrţaja kako bi se oni realizirali u

radu s uĉenicima. Cilj ovog kolegija je da se studenti osposobe za rad s

uĉenicima, zatim rad s uĉenicima s poteškoćama u razvoju. Neophodno je da

studenti ovladaju pisanjem priprava za svaki tip nastavnog sata. Zatim kroz

pedagoško-metodiĉku praksu u školama studenti će steći vaţan korak u

prezentiranju povijesne graĊe uĉenicima uz primjenu nastavnih metoda i

nastavnih oblika. Studenti kroz pedagoško-didaktiĉku praksu trebaju

primijetiti manjkavosti na satu, zatim u analizi nastavnog sata s mentorom i

nositeljem kolegija dati svoj prijedlog za poboljšanje nastavnog sata. Rad s

mentorom omogućit će studentima ovladavanjem artikulacijom nastavnog

sata (uvodni dio sata, najava cilja, glavni dio sata, završni dio sata). Studenti

će kroz rad u uĉionici i suradnju s mentorom nauĉiti na najbolji naĉin

koristiti nastavna sredstva u nastavnom procesu. Kroz praktiĉni dio studenti

će vrednovati uĉeniĉko znanje i u kasnijoj analizi s mentorom i nositeljem

kolegija uvidjeti objektivne i subjektivne okolnosti prilikom vrednovanja

uĉeniĉkih znanja. Temeljni cilj ovog kolegija je stjecanje znanja iz podruĉja

pripreme, organizacije i izvoĊenja nastave povijesti u osnovnim i srednjim

škola.

Ishodi učenja


kompetencije):

Nakon poloţenog ispita student će steći kompetencije za:

- Samostalno izvoĊenje nastave povijesti (priprema, organizacija i

izvoĊenje nastave povijesti u osnovnim i srednjim školama).

- Pisanje pismenih priprava za sve tipove nastavnog sata.

- Definiranje osnovnih problema i poteškoća u prijenosu znanja.

- Pravilno tumaĉenje i interpretiranje temeljnih pojmova metodike

nastave povijesti.

- Prepoznavanje mjesta i uloge nastave povijesti u školskim sustavima

BiH i školskom sustavu Republike Hrvatske.

- Planiranje i izvoĊenje nastavnog plana i programa - povezivanje

izvedbenog plana i programa s okvirnim (godišnjim) planom i

programom.

- Povezivanje steĉenog znanja o povijesti i teorijskog znanja o

metodici s praktiĉnim nastavnim radom u osnovnoj i srednjoj školi.

- Prepoznavanje, kritiĉko analiziranje i nuĊenje rješenja za moguće

raskorake izmeĊu teorije i prakse.

- Razvijanje vještina u cilju što boljeg interpretiranja povijesnih

sadrţaja uz primjenu suvremenih nastavnih metoda. Primjenu

multiperspektivnosti u nastavi povijesti kada su u pitanju osjetljivi i

kontraverzni povijesni dogaĊaji.

- Razvijanje vještina za motiviranje uĉenika u nastavi povijesti kroz

obradu, ponavljanje i sistematiziranje nastavnog gradiva.

Sadržaj

silabusa/izvedbenog

plana (ukratko):

- Priprava ili uvoĊenje uĉenika u nove povijesne sadrţaje. Materijalni

zadaci nastave povijesti. Funkcionalni zadaci nastave povijesti.

Odgojni zadaci nastave povijesti.

- Uvodni sat, sat obrade novog gradiva, sat ponavljanja, sat vjeţbanja,

sat provjeravanja, sat sistematizacije.

- Pismene priprave obrade novog gradiva uz primjenu frontalnog,

grupnog i individualnog rada,

- Pismena priprava ponavljanja gradiva uz primjenu frontalnog,

grupnog i individualnog rada;

- Upoznavanje rada u osnovnim i srednjim školama.

- Hospitacije, ogledna predavanja, rad s mentorom.

- Analiza izvedbe nastavnog sata

- Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave: makroplaniranje nastave

povijesti. Što je dobro znati prilikom izrade godišnjeg nastavnog

plana i programa.

- Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave: mikroplaniranje nastave

povijesti. Što je dobro znati prilikom izrade mjeseĉnog i tjednog

nastavnog plana i programa.

- Kako razgovarati s uĉenicima da slušaju nastavnika i razgovaraju s

njim; kako uspostaviti dobru radnu disciplinu u razredu. Rad s

uĉenicima s posebnim potrebama.

- Stavovi uĉenika i roditelja, suradnja škole i obitelji

- Sistematizacija prijeĊenog gradiva iz kolegija praktikum nastave

povijesti.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)

predavanja Vježbe Seminari Samostalni

zadaci

konzultacije Mentorski rad Praktični rad Ostalo

Napomene: student je duţan odraditi 10 sati prakse u osnovnoj i deset sati u

srednjoj školi, zatim duţan je uraditi sve priprave previĊene programom

rada, uraditi godišnji i mjeseĉni nastavni plan i program za predmet povijest

(srednje ili osnovna škola – po dogovoru s nastavnikom).


- napisati pismene priprave za izvoĊe nastavnog sata

- odraditi metodiĉku praksu u osnovnoj i srednjoj školi

- izvesti probni ogledni sat

- izvesti ogledni sat pred mentorom i nositeljem kolegija

- napisati godišnji i mjeseĉni plan i program rada za predmet povijest

(orjentacijsko godišnje planiranje i mikroplaniranje-izvedbeno).

Praćenje i

ocjenjivanje

Pohađanje

vježbi

Metodička

praksa

Ogledni sat Praktični rad

studenta

(označiti masnim

tiskom)

Pismene

priprave

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Esej


OBVEZE

STUDENTA


Pismene priprave 50 2,4 Max 40%

Pedagoško-metodička

praksa

30 1,2 Max 20%

Ogledni sat 10 1,8 Max 30%

Godišnji i mjesečni

plan i program

10 0,6 Max 10%

Napomena:

Studenti koji studiraju uz rad duţni su ispuniti sve obveze koje su predviĊene kao za studente koji

redovno pohaĊaju nastavu.

Dodatna pojašnjenja: Student je duţan napisati pismene priprave za sate nastave povijesti (uvodni sat, obrada novog

gradiva, duţa i kraća verzija, ponavljanje gradiva, sistematizacija gradiva, test i zakljuĉivanje

ocjena); duţan je odraditi pedagoško-metodiĉku praksu, 10 sati u osnovnoj školi, 10 sati u srednjoj

školi. U sklopu dnevnika pedagoško-metodiĉke prakse duţan je dostaviti potvrdu ovjerenu od

ravnatelja škole i potpisanu od mentora, kao i mišljenje mentora o odrţanim satima. Student izvodi u

školi pripremni ogledni sat a zatim ogledni sat uz nazoĉnost mentora i nositelja kolegija. Student je

duţan napisati godišnji i mjeseĉni plan i program rada za osnovnu ili srednju školu u dogovoru s

nastavnikom. Student je duţan dolaziti na individualne konzultacije s nositeljem kolegija tijekom

izrade pismenih priprava, izvoĊenja pedagoško-metodiĉke prakse, priprema za izvoĊenje pripremnog

oglednog i oglednog sata te pisanja nastavnih planova i programa.

- U konaĉnu ocjenu ulaze ocjena uraĊenih pismenih priprava, pedagoško-metodiĉka praksa, ogledni

sat i pisanje nastavnog plana i programa (godišnji-makroplaniranje i mjeseĉni-mikroplaniranje)

Pisanje pismenih priprava ocjenjuje se ovako:

0% = Pismene priprave nisu napisane.

10% =Pismene priprave su napisane ali na izraţajnoj i sadrţajnoj razini uoĉeni su znatni nedostatci.

20% = Pismene priprave su napisane uz minimalno poštivanje metodologije pisanja priprave.

30% =Pismene priprave su napisane na zadovoljavajući naĉin uz manje nedostatke.

40% = Pismena priprava je u potpunosti uraĊena uz poštivanje metodologije pisanja priprave.

Pedagoško-metodička praksa ocjenjuje se ovako:

0% = Potvrda s mišljenjem, hospitacijski zapisnici i priprave o obavljenoj pedagoško-metodiĉkoj

praksi nisu dostavljene.

4% = Hospitacijski zapisnici i priprave su površno uraĊeni.

8% = Hospitacijski zapisnici i priprave su samo formalno uraĊene.

12% = Hospitacijski zapisnici su pregledno uraĊeni, priprave su napisane na zadovoljavajući naĉin.

16% = Hospitacijski zapisnici su detaljni s naglašenom analizom nastavnog sata. Priprave su dobro

uraĊene uz manje nedostatke.

20% = Hospitacijski zapisnici su detaljno uraĊeni za svaki dio sata s manjkavostima i prijedlozima za

bolju izvedbu sata. Priprave su uraĊene uz poštivanje metodologije pisanja priprave.

Ogledni sat ocjenjuje se ovako:

0%= Ogledno predavanje nije odrţano.

6%= Ogledni sat je odrţan uz velike nedostatke.

12%= Ogledni sat je odrţan uz nedostatke na izraţajnoj i sadrţajnoj razini.

18%= Ogledni sat je odrţan, priprava je napisana uz minimalno poštivanje metodologije pisanja

priprave.

24%= Ogledni sat je odrţan, priprava ima manje nedostatke.

30%= Ogledni sat je odrţan bez nedostataka, pismena priprava u potpunosti uraĊena uz poštivanje

metodologije pisanja priprave.

Pisanje godišnjeg i mjesečnog plana i programa rada ocjenjuje se ovako:

0% = Izvedbeni plan i program nije predan.

2% = Izvedbeni plan i program uraĊen neuredno i površno.

4% =Izvedbeni plan i program uraĊen s velikim nedostatcima.

6% = Izvedbeni plan i program uraĊen s manjim nedostacima.

8% = Izvedbeni plan i program uraĊen na zadovoljavajući naĉin.

10% = Izvedbeni plan i program uraĊen u potpunosti bez nedostatka.


A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996.; ROBERT

STRADLING, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Zagreb, 2003.; IVO

RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, Učenik istraţitelj prošlosti (novi smjerovi u nastavi

povijesti), Zagreb, 2000.; LUISA BLACK, Priručnik za nastavnike povijesti u

Bosni i Hercegovini; SKUPINA AUTORA, Obični ljudi u neobičnoj zemlji,

svakodnevni ţivot u BiH, Hrvatskoj i Srbiji, 1945 – 1990., EUROCLIO,

Beograd , 2007.; VJEKOSLAV ROBOTIĆ, Priručnik za nastavnike, Meridijani,

Zagreb, 2003.

Dopunska literatura: IVO RENDIĆ-MIOĈEVIĆ, "Problemi ameriĉkih socijalnih studija s posebnim

osvrtom na povijest", u: Nastava povijesti, I., Zagreb, 1988.; IVO RENDIĆ-

MIOĈEVIĆ, Didaktičke inovacije u nastavi povijesti, Zagreb, 1989.; ROBERT

STRADLING, Multiperspektivnost u nastavi povijesti: priručnik za nastavnike,

Zagreb, 2003.; ZORA ITKOVIĆ, Opća metodika nastave, Split, 1997.

Dodatne informacije

o kolegiju


Broj nastavne

jedinice TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA

I. Naslov: Pismena priprava

Kratki opis: Pismena priprava obrade novog gradiva ili uvoĊenje uĉenika u nove

povijesne sadrţaje. Materijalni zadaci nastave povijesti. Funkcionalni zadaci

nastave povijesti. Odgojni zadaci nastave povijesti.

Literatura: Obvezna literatura

II. Naslov: Pismena priprava: uvodni sat

Kratki opis: Pisanje priprave za uvodni sat.

Literatura:Obvezna literatura

III. Naslov: Pismena priprava: obrada novog gradiva (I dio)

Kratki opis: Pisanje pismene priprave obrade novog gradiva (kraća i duţa verzija)

za izvoĊenje nastave povijesti uz primjenu frontalnog, grupnog i individualnog

rada.


IV. Naslov: Pisanje pismene priprave: obrada novog gradiva (II dio)

Kratki opis: Pisanje pismene priprave obrade novog gradiva (kraća i duţa verzija)

za izvoĊenje nastave povijesti uz primjenu frontalnog, grupnog i individualnog

rada.


V. Naslov: Pisanje pismene priprave: ponavljanje gradiva

Kratki opis: Pismene priprave za ponavljanje gradiva uz primjenu frontalnog,

grupnog i individualnog rada.


VI. Naslov: Pisanje pismene priprave: Sistematizacija gradiva

Kratki opis: Pismene priprave sistematizacije gradiva uz primjenu frontalnog,

grupnog i individualnog rada


VII. Naslov: Pisanje pismene priprave: Pismena provjera znanja-test

Kratki opis: Pisanje pismene priprave za pismenu provjeru znanja–više vrsta

zadataka


VIII. Naslov: Upoznavanje rada u osnovnim i srednjim školama

Kratki opis: Upoznavanje rada u osnovnim i srednjim školama. Hospitacije,

ogledna predavanja, rad s mentorom. Analiza izvedbe nastavnog sata


IX. Naslov: Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave (godišnji plan i program)

Kratki opis: Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave: makroplaniranje nastave

povijesti. Što je dobro znati prilikom izrade godišnjega nastavnog plana i programa.


X. Naslov: Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave (mjeseĉni plan i program)

Kratki opis: Planiranje, pripremanje i izvoĊenje nastave: mikroplaniranje nastave

povijesti. Što je dobro znati prilikom izrade mjeseĉnog nastavnog plana i programa.

Standardi za nacionalnu povijest u 20. i 21. stoljeću.


XI. Naslov: Upoznavanje s normativnim aktima škole

Kratki opis: Upoznati studente o naĉinu funkcioniranja škole, upoznavanje s

pedagoškom dokumentacijom te s naĉinima korištenja dnevnika, registra uĉenika,

matiĉne knjige i dr.


XII. Naslov: Rad s uĉenicima

Kratki opis: Kako razgovarati s uĉenicima da slušaju nastavnika i razgovaraju s

njim; Kako uspostaviti dobru radnu disciplinu u razredu. Rad s uĉenicima s

posebnim potrebama.


XIII. Naslov: Suradnja s roditeljima ili starateljima

Kratki opis: Stavovi uĉenika i roditelja, suradnja škole i obitelji. Uloga uĉeniĉkog,

roditeljskog vijeća.


XIV. Naslov: Suvremena povijest

Kratki opis: Uputiti studente na korištenje suvremenih metoda u nastavi povijesti.



Kratki opis: Sistematizacija prijeĊenog gradiva iz kolegija Praktikum metodike

nastave povijesti.

Naziv kolegija Društvena povijest Kod kolegija FFPVM414

Studijski program

Ciklus

Studij povijesti


Godina

studija

II.

ECTS vrijednost

boda:


semestru

(p+v+s)

30+0+0


semestar

Usporedni

uvjeti:

nema ih


odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu




Ciljevi kolegija:

Osnovni cilj kolegija je upoznati studente s oblikovanjem i stanjem

povijesnih istraţivanja unutar paradigmi pod širokim kišobranom

pojma „društvena povijest“. Cilj kolegija je, takoĊer, da studenti

steknu predoţbu o tome kako se i zašto znanstvene paradigme

mijenjaju.

Ishodi učenja


kompetencije):

Nakon odslušanog kolegija studenti su:

- upoznati s pojmom multidisciplinarnosti,

- upoznati s naĉinom kako društvena teorija utjeĉe na znanstveno

istraţivanje povijesti,

- upoznati sa suvremenim paradigmama povijesne znanosti,

- stekli predodţbu o tome kako se i zašto znanstvene paradigme

mijenjaju,

- stekli uvid u trendove koji se otvaraju najnovijim rezultatima

istraţivanja,

- u stanju locirati hrvatsku historiografiju u sklop ukupnoga razvoja

znanstvenoga polja.

Sadržaj


plana (ukratko):

Uz obvezno ĉitanje zadane literature za svaki sat i pretresanje onoga

što je proĉitano, s voĊenjem rasprave od strane profesora, na

predavanjima će biti obraĊeno:

- pojam „društvena povijest” u širem i uţem smislu,

- izgradnja razliĉitih paradigmi unutar polja historiografske

produkcije, od „socijalne historije” iz 60-ih godina 20. stoljeća

preko „mikrohistorije” do današnje „komparativne historije,”

- povezanost historiografske produkcije s društvenim okolnostima u

kojima pojedini povjesniĉar i sam djeluje,

- zalazak paradigme „socijalne historije” i pobjeda društvene

historije u širem smislu,

- perspektive historiografske produkcije.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo

Studentske obveze - Proĉitati zadane tekstove te pohaĊati nastavu i sudjelovati u

nastavnome procesu.

- Napisati dva pismena kolokvija.

- Napisati završni esej.

Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi


Usmeni ispit pismeni ispit

kontinuirana






30 1 Max 10%

Esej 15 0,5 Max 40%



znanja

15 0,5 Max 50%


Da bi se pristupilo završnom ispitu studenti su prethodno duţni (tijekom nastave) ostvariti

minimalan broj bodova (25% od ukupne ocjene). Tijekom semestra pišu se dva kolokvija, na

temelju proĉitane obvezne literature, koja nastavnik provjerava i vraća ukoliko ne

zadovoljavaju postavljeni minimum. U konaĉnu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, završnog

eseja te pohaĊanja i angaţiranosti tijekom nastave.

Kolokviji su obveza studenta, bez ispunjenja koje student ne moţe biti ocijenjen.








za kolegij.






planu.


pogreške.










A = 89 − 100% 5 (izvrstan)

B = 76 − 88,9% 4 (vrlo dobar)

C/D = 63 − 75,9% 3 (dobar)

E = 55 − 62,9% 2 (dovoljan)

Obvezna literatura:

- BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd,

2002. (odarana poglavlja)

- TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro

društvene strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd,

1997. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura: - ANDERSON, B., Nacija: zamišljena zajednica, ΠΛAΤΩ,

Beograd, 1998.

- ELIAS, N., O procesu civilizacije. Sociogenetska i psihogenetska

istraţivanja, Antibarbarus, Zagreb, 1996.

- GINZBURG, C., Sir i crvi. Kozmos jednog mlinara iz 16. stoljeća,

grafiĉki zavod Hrvatske, Zagreb, 1989.

- SCHIVELBUSH, W., Povijest putovanja ţeljeznicom, Naklada

Ljevak, Zagreb, 2010.

- SCHULTZE, H., Drţava i nacija u evropskoj istoriji, "Filip

Višnjić", Beograd, 2002.

- STOJANOVIĆ, T., Balkanski svetovi. Prva i poslednja Evropa,

Equilibrium, Beograd, 1997.


kolegiju

PohaĊanje nastave:

PohaĊanje nastave je obvezno s obzirom da se uĉinak kolegija

velikim dijelom ostvaruje kroz aktivno sudjelovanje studenata.

Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi

student poloţio ispit, potrebno je prethodno iz svakog segmenta

ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%). Stoga je i pohaĊanje


Pisani se kolokviji moraju predati ili elektroniĉkom poštom poslati

profesoru za svaki dolazak na nastavu. Potrebno je konzultirati se s


oblikovanje rada.


Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA



Literatura:

- BURKE, P., Historija i društvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002.

- TILLY, C., Suočavanja sa društvenom promenom. Makro društvene

strukture, procesi i komparacije, "Filip Višnjić", Beograd, 1997.

II. Naslov: Pojam „društvena povijest“ u širem smislu

Kratki opis: Poimanje društvene povijesti.

Literatura:




III. Naslov: Pojam „društvena povijest“ u uţem smislu.

Kratki opis: Poimanje društvene povijesti

Literatura:




IV. Naslov: Izgradnja razliĉitih paradigmi unutar polja historiografske

produkcije „socijalna historija“ iz 60-ih godina 20. stoljeća

Kratki opis: Razliĉite paradigme unutar polja historiografske produkcije.

Literatura:




V. Naslov: Izgradnja razliĉitih paradigmi unutar polja historiografske

produkcije „mikrohistorija“


Literatura:




VI. Naslov: Izgradnja razliĉitih paradigmi unutar polja historiografske

produkcije „komparativna historija“


Literatura:




VII. Naslov: Povezanost historiografske produkcije s društvenim okolnostima u

kojima pojedini povjesniĉar i sam djeluje

Kratki opis: Historiografska produkcija i društvene okolnosti.

Literatura:




VIII. Naslov: Zalazak paradigme „socijalne historije“

Kratki opis: „Socijalna historija.“

Literatura:




IX. Naslov: Pobjeda društvene historije u širem smislu

Kratki opis: Pobjeda društvene historije.

Literatura:




X. Naslov: Perspektive historiografske produkcije

Kratki opis: Perspektive historiografske produkcije.

Literatura:




XI. Naslov: Rasprava sa studentima i izlaganje eseja

Kratki opis: ------

Literatura: ------

XII. Naslov: Rasprava sa studentima i izlaganje eseja

Kratki opis: ------

Literatura: ------

XIII. Naslov: Rasprava sa studentima i izlaganje eseja

Kratki opis: ------

Literatura: ------

XIV. Naslov: Rasprava sa studentima i izlaganje eseja

Kratki opis: ------

Literatura: ------

XV. Naslov: Završno predavanje i osvrt na prijeĊenu graĊu

Kratki opis:

Literatura:




Naziv kolegija Borbe za istočni Jadran u ranom

srednjem vijeku

Kod kolegija FFPVM105

Studijski program

Ciklus

Studij povijesti


Godina

studija

II.

ECTS vrijednost

boda:


semestru

(p+v+s)

30+0+0


(B1)


uvjeti:

nema ih


odrţavanja

nastave:

prema

rasporedu




Ciljevi kolegija:

Kroz specifiĉni intenzivni rad profesora sa studentima razviti

sposobnost koncipiranja istraţivaĉkoga pitanja, nauĉiti prikupljati

relevantnu literaturu te oblikovati završno izvješće nakon

provedenoga istraţivaĉkoga postupka.

Ishodi učenja


kompetencije):

Uspješnim svladavanjem kolegija studenti stjeĉu sposobnost

provoditi, pod mentorstvom, specifiĉne istraţivaĉke pothvate koji

ukljuĉuju sposobnost oblikovanja teme, pronalaţenja relevantne

literature i pisanja izvješća o provedenom istraţivanju.

Sadržaj


plana (ukratko):

Europa i Mediteran u ranome srednjem vijeku. Poloţaj Jadrana u

sklopu oblikovanja i transformacije mediteranskoga svijeta u 8. i 9.

stoljeću - istoĉnojadranska magistrala kao najkraća veza zapadne

Europe i istoĉnoga Mediterana. Stvaranje naselja u venetskim

lagunama. Bizantska defanziva. Stvaranje i oblikovanje Hrvatske

Kneţevine. Aachenski mir 812. godine. Povlaĉenje Bizanta na juţni

Jadran. Odnosi Venecije i hrvatskih vladara. Pohod duţda Petra II.

Orseola 1000. godine i poĉetci uspostave mletaĉke hegemonije na

Jadranu.

Način izvođenja

nastave

(označiti masnim

tiskom)


zadatci


nastava

ostalo


- Ĉitati literaturu.

- Napisati završni rad.

Praćenje i


(označiti masnim

tiskom)

pohađanje

nastave

aktivnosti u

nastavi

seminarski

rad

praktiĉni rad


kontinuirana

provjera

znanja

esej





30 1 Max 40%


i usmeni)

30 1 Max 60%


- PohaĊanje nastave je obvezno. Da bi studenti poloţili ispit trebaju tijekom nastave nazoĉiti

najmanje 50% predavanju. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu više ne mogu dobiti

potpis nositelja kolegija niti polagati ispit.

- U konaĉnu ocjenu ulazi ispunjavanje svih obveza.








za kolegij.

Izrada seminarskog rada ocjenjuje se na sljedeći naĉin:





planu.


pogreške.


Izlaganje seminarskog rada ocjenjuje se na sljedeći naĉin:







Obvezna literatura:

- ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.,

str. 15.-103.

- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992., str. 68.-191.



kolegiju

PohaĊanje nastave:


potrebno opravdati. Da bi se poloţio ispit, potrebno je prethodno iz

svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%),

stoga je i pohaĊanje nastave u konaĉnici vaţno u zbroju bodova.

Završni rad:

Završni rad (seminarski) treba biti predan u pisanom obliku prema

kalendaru ispitnih rokova. Potrebno je konzultirati se s voditeljem

kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.


Broj nastavne

cjeline

TEME I LITERATURA



Literatura:

- ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.

- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.

II. Naslov: Europa u ranome srednjem vijeku

Kratki opis: Europa u razdoblju od 5. do 11. stoljeća.

Literatura:



III. Naslov: Mediteran u ranome srednjem vijeku

Kratki opis: Mediteran u razdoblju od 5. do 11. stoljeća.

Literatura:



IV. Naslov: Poloţaj Jadrana u sklopu oblikovanja i transformacije

mediteranskoga svijeta u 8. stoljeću

Kratki opis: Jadran u vrijeme transformacije mediteranskog svijeta u 8.

stoljeću.

Literatura:



V. Naslov: Poloţaj Jadrana u sklopu oblikovanja i transformacije

mediteranskoga svijeta u 9. stoljeću

Kratki opis: Jadran u vrijeme transformacije mediteranskog svijeta u 9.

stoljeću.

Literatura:



VI. Naslov: Istoĉnojadranska magistrala kao najkraća veza zapadne Europe i

istoĉnoga Mediterana

Kratki opis: Jadran kao veza izmeĊu zapadne Europe i istoĉnoga Mediterana.

Literatura:



VII. Naslov: Stvaranje naselja u venetskim lagunama

Kratki opis: Nastanak venetskih naselja.

Literatura:



VIII. Naslov: Bizantska defanziva.

Kratki opis: Uzmicanje Bizanta.

Literatura:



IX. Naslov: Stvaranje i oblikovanje Hrvatske Kneţevine

Kratki opis: Nastanak Hrvatske Kneţevine.

Literatura:



X. Naslov: Aachenski mir 812. godine

Kratki opis: Aachenski mir izmeĊu Franaĉkog i Bizantskog Carstva.

Literatura:



XI. Naslov: Povlaĉenje Bizanta na juţni Jadran

Kratki opis: Povlaĉenje Bizanta.

Literatura:



XII. Naslov: Odnosi Venecije i hrvatskih vladara

Kratki opis: Venecija i hrvatski vladari.

Literatura:



XIII. Naslov: Pohod duţda Petra II. Orseola 1000. godine

Kratki opis: Duţd Petar II. Orseolo

Literatura:



XIV. Naslov: Poĉetci uspostave mletaĉke hegemonije na Jadranu

Kratki opis: Mletaĉka hegemonija nad Jadranom.

Literatura:






Documents

OPIS KOLEGIJA NA PREDDIPLOMSKOM STUDIJU POVIJESTI