Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
MIHAELA KRZNARIĆ
ORGANIZACIJSKA STRUKTURA JAVNE USTANOVE
NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA
DIPLOMSKI RAD
RIJEKA, 2014.
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
ORGANIZACIJSKA STRUKTURA JAVNE USTANOVE
NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Poslovna organizacija
Voditelj: Prof. Dr.sc. Marija Kaštelan Mrak
Studentica: Mihaela Krznarić
Smjer: Menadžment Broj indeksa: 22541
Rijeka, svibanj, 2014.
SADRŽAJ
1. Uvod ................................................................................................................................................ 1
1.1. Problem i predmet istraživanja ...................................................................................................... 1
1.2. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................................................. 1
1.3. Hipoteze rada ................................................................................................................................ 2
1.4. Znanstvene metode ....................................................................................................................... 2
1.5. Struktura rada ................................................................................................................................ 3
2. Pojam organizacijske strukture…………………………………………………………………4
2.1. Definiranje pojma i svrha organizacijske strukture ....................................................................... 4
2.2. Elementi i vrste organizacijske strukture ...................................................................................... 7
3. Modeli upravljanja zaštićenim područjima .............................................................................. 13
3.1. Američki model ........................................................................................................................... 13
3.2. Hrvatski model upravljanja zaštićenim područjem......................................................................15
4. Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera…………………………………………….17
4.1. Povijesni razvoj Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera ............................................. 18
4.2. Područje djelovanja Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera ....................................... 20
4.3. Čimbenici koji utječu na odabir organizacisjke strukture Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera ............................................................................................................................ 22
4.4. Analiza poslovanja Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera ........................................ 26
5. Analiza organizacijske strukture Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera……….35
5.1. Postojeća organizacijska struktura……………………………………………………………...35
5.2. Analiza organizacijske strukture sektora ugostiteljstva i hotelijerstva Javne ustanove Nacionalni
park Plitvička jezera .................................................................................................................... 41
5.3. Analiza utjecajnih čimbenika i prijedlozi unaprjeđenja organizacijske strukture Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera .................................................................................................. 42
5.4.Usporedba primjene američkog modela upravljanja zaštićenim područjem u odnosu na Nacionalni park Plitvička jezera .................................................................................................. 48
6. Zaključak………………………………………………………………………………………...51
LITERATURA………………………………………………………………………………………..53
POPIS GRAFIKONA………………………………………………………………………………...55
POPIS TABLICA…………………………………………………………………………………….55
POPIS SLIKA…..…………………………………………………………………………………….55
1
1. Uvod
1.1. Problem i predmet istraživanja
Pojavom čovjeka, javlja se i pojam organizacije i zato se organizacija smatra veoma
starom aktivnošću. Mnogi teoretičari dali su svoju definiciju organizacije stoga se može reći
da pojam organizacije nije jednoznačan. Često se organizacija definira kao proces
organiziranja nekih aktivnosti s jedne strane te s druge strane označavanje rezultata tog
procesa prema kojima se oblikuju organizacijske jedinice različitih vrsta i struktura.
Ipak, značenje organizacije može se bolje sagledati iz činjenice kolike koristi ima čovjek
njezinom primjenom u privrednom te u ostalim područjima društvenog života. Stoga se
organizacija ne ograničava samo na čovjekovu privredu, već i na ukupnu radnu i životnu
djelatnost.
Stalne promjene u okruženju uvelike utječu na organizacijsku strukturu te time nameću
imperativ menadžmentu za stalnom promjenom i usavršavanjem organizacijske strukture
ustanove kako bi se stekla, očuvala i unaprijedila pozicija na tržištu. Organizacijska struktura
Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera ima veliki utjecaj na njezino poslovanje,
stoga je ovaj rad baziran na analizi postojeće strukture, analizi čimbenika koji utječu na
organizacijsku strukturu te prijedlozima koji mogu utjecati na poboljšanje organizacijske
strukture navedene ustanove.
1.2. Svrha i ciljevi istraživanja
U procesu formuliranja razvojne strategije neophodno je voditi računa kako o
promjenama u tržišnom i ukupnom društvenom okruženju poduzeća, tako i njegovom
unutarnjem organizacijskom strukturiranju.
Svrha i cilj ovog rada je što detaljnije opisati organizacijsku strukturu Javne ustanove
Nacionalni park Plitvička jezera. Analizom organizacijske strukture navedene ustanove
ustanoviti će se prednosti, ali i nedostaci koji utječu na poslovanje ustanove te završenom
2
analizom i prijedlozima za unaprijeđenje nastojati organizacijsku strukturu podići na viši nivo
kako bi se poboljšalo cjelokupno poslovanje same ustanove.
1.3. Hipoteze rada
Kako bi se shvatilo što se želi postići ovim radom, nadalje će se postaviti dvije polazne
hipoteze koje će u konačnici, daljnjim istrživanjem biti potvrđene ili opovrgnute.
1. Postojeća organizacijska struktura Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera
vrlo je dobro i detaljno organizirana stoga kvalitetno upravlja samom ustanovom.
2. Zbog lošeg poslovanja i loše organiziranih službi unutar Ustanove, postojeća
organizacijska struktura Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera zahtijeva
određene preinake, modernizaciju i fokusiranje na turistički dio poslovanja
Nacionalnog parka uopće.
1.4. Znanstvene metode
Metode istraživanja odnose se na to da se dobro prouči stručna literatura, a poseban
značaj se pridaje utjecaju okoline na poslovanje poduzeća.
Obradom određenih podataka u radu su se primjenile metode analize i sinteze određenih
podataka kojima se analizira poslovanje Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera, te
komparativna metoda kojom se uspoređuje organizacijska struktura Javne ustanove
Nacionalni park Plitvička jezera s primjenom američke metode upravljanja zaštićenim
područjem. U radu su osim metoda korištene i brojne informacije i podaci dostupni na
internetu te ustupljeni službeni podaci Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera.
3
1.5. Struktura rada
Zadana tema istraživanja razrađena je kroz pet međusobno povezanih poglavlja.
Prvi dio, uvod govori o problemu i predmetu, svrsi i cilju istraživanja, postavljenim
radnim hipotezama, korištenim metodama te strukturi rada.
Drugi dio rada odnosi se na pojam organizacijske strukture, koji sažeto definira pojam i
svrhu organizacijske strukture te njegove značajke i osobitosti te definira elemente i vrste
organizacijske strukture.
Treći dio opisuje modele upravljanja zaštićenim područjem, dok četvrti dio rada opisuje
Javnu ustanovu Nacionalni park Plitvička jezera, povijesni razvoj ustanove, područje
djelovanja, čimbenike koji utječu na odabir organizacijske strukture te financijske pokazatelje
koji utječu na poslovanje ustanove.
Peto, posljednje poglavlje odnosi se na analizu postojeće organizacijske strukture,
analizu organizacijske strukture sektora ugostiteljstva i hotelijerstva, kao i usporedbu sa
američkim modelom upravljanja zaštićenim područjima. Na kraju poglavlja analiziraju se
utjecajni čimbenici te se daju prijedlozi za unapređenje organizacijske strukture.
Na kraju se daje zaključni osvrt na rad, pobijaju se postavljene hipoteze, odnosno na
svako poglavlje rada daje se osobno mišljenje.
4
2. Pojam organizacijske strukture
Osnovna karakteristika svakog poduzeća očituje se u orijentiranosti na kriterije tržišnog
privređivanja. Iz toga proizlazi i nužnost ustrojavanja odgovarajućeg organizacijskog sustava.
Organizacijska struktura za mnoge teoretičare predstvalja anatomiju poduzeća jer služi kao
temelj svakog poduzeća i upravo odabir odgovarajuće optimalne organizacijske strukture
treba biti početni korak u životnom ciklusu svakog poduzeća. Iz toga proizlazi i činjenica da
se na poduzeće može gledati kao na specifičan živi organizam, koji se rađa (formiranjem ili
osnivanjem), živi (egzistira ili djeluje u određenom okruženju), stari (slabe njegove vitalne
funkcije i efikasnost poslovanja) i umire (gasi se ili prestaje djelovati). U ovom poglavlju
općenito će se definirati pojam i svrha organizacijske strukture, njezini elementi i vrste te
faktori prema kojima je moguće oblikovati optimalnu organizacijsku strukturu poduzeća.
2.1. Definiranje pojma i svrha organizacijske strukture
Organizacijska struktura predstavlja ukupnost veza i odnosa između svih činitelja
proizvodnje te ukupnost veza i odnosa unutar svakog pojedinog činitelja proizvodnje.
Organizacijska struktura predstavlja formalno utvrđene odnose između pojedinaca i grupe, a u
kojem su njihove međusobne veze određene rasporedom zadataka, odgovornosti i autoriteta.
Uspostavljanjem odgovarajuće organizacijske strukture određuje se način na koji su zadaci i
odgovornosti alocirani pojedinim zaposlenicima ili dijelovima organizacije, kao i način
grupiranja u sektore, odjele i službe.
Prema M. Novaku organizacija je širi pojam od organizacijske strukture, a
organizacijska struktura predstavlja važan element organizacije. Prema nekim teoretičarima
organizacijska struktura je i sustav i model i plan i raspored, te sredstvo, pa čak i vještina.
Neki od njih bavili su se organizacijom s različitih stajališta i pozicija istraživanja pa
otuda i veliki broj objašnjenja tog pojma. Po njima organizacijska struktura je:1
· Model odnosa,
1 Dulčić, Ž.: Istraživanje faktora utjecaja na izbor organizacijske strukture suvremenog poduzeća, Radovi,
Ekonomski fakultet, Split, br. 2, str. 145.- 163.
5
· Sveukupnost veza i odnosa,
· Fundamentalni element organizacije poduzeća,
· Polupermanentno i statično uređenje,
· Ustrojstvo, odnosno svrsishodan raspored organizacijskih potencijala, sredstvo za
vođenje firme,
· Način dekompozicije ukupnog zadatka poduzeća,
· Suma načina na koji organizacija dijeli posao na različite zadatke i zatim postiže
koordinaciju između njih, jedinstveni sistem svih organizacijskih dijelova
poduzeća, sredstvo za integralnu upotrebu svih postojećih resursa u organizaciji,
sistem odnosa među ljudima radi izvršavanja određenih zadataka
Pri uspostavi organizacijske strukture svako poduzeće mora voditi računa o poslovnim
ciljevima što znači da struktura mora slijediti i biti u skladu s ciljevima koji su proizašli iz
strategije poslovanja i razvoja poduzeća. Organizacijska struktura je rezultat procesa
organiziranja, a to je proces koji neprekidno traje. Njome se uređuju odnosi između dijelova
organizacije i odgovarajućih nadležnosti.
Svaka organizacija, pa tako i poduzeće, ima neku svoju određenu strukturu odnosno
sustav, tj. neki svoj sustav unutarnjih veza i odnosa.2 Čak i u najmanjim poduzećima možemo
naći čvrsto utemeljenu organizacijsku strukturu prema kojoj je jasno uspostavljena hijerarhija
odnosno u okviru koje je točno razrađeno tko je kome podređen te tko je ovlašten i zadužen
za izvršavanje određenih poslovnih funkcija. Kako bi se izvršili određeni, konkretni poslovni
zadaci potrebno je u poduzeću uspostaviti što kvalitetniju organizacijsku strukturu, jer ona
ujedno predstavlja sustav odnosa među ljudima koji izvršavaju određene zadane poslovne
zadatke.
Organizacijska struktura svojevrsna je kompozicija elemenata povezanih prema
određenoj koncepciji i prema poznatim, unaprijed postavljenim organizacijskim pravilima.
Ona se izgrađuje kao rezultat cilja i odgovarajuće strategije kojom poduzeće nastoji ostvariti
njome definirane ciljeve. Svaka organizacijska struktura gradi se i oblikuje kako bi izvršila
određenu funkciju. Prema Bubleu moguće su tri temeljne funkcije:3
· Prva funkcija treba omogućiti poduzeću da ono smanji internu i eksternu
neizvjesnost,
2 Sikavica, P., Novak, M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999., str. 139.
3 Buble M., Osnove menagementa, Sinergija, Zagreb, 2006. str. 301.
6
· Druga funkcija organizacijske strukture, ujedno je i najvažnija, odnosni se na
osposobljavanje poduzeća za obavljanje različitih aktivnosti, uz prilagođavanje
utjecajima okoline,
· Treća funkcija svodi se na osiguranje uspješne koordinacije svih aktivnosti u
poduzeću.
Postoje razni čimbnici unutar i izvan poduzeća koji utječu na oblik i funkcioniranje
organizacijske strukture. Zbog nemogućnosti utjecaja na vanjske čimbenike važnost se pridaje
dinamičnosti organizacijske strukture odnosno mogućnosti njenog stalnog razvoja i
preobražaja iz jednostavne početne strukture u sve kompleksniju i razgranatiju strukturu. Ne
mijenja se samo organizacijska struktura, pod utjecajem raznih čimbenika mijenjaju se i
elementi organizacijske strukture.
Vrlo je važno postaviti pravilnu organizacijsku strukturu poduzeća radi provođenja
zadataka, ostvarenja planiranih ciljeva i jasnog definiranja odgovornosti za poslovne rezultate.
Organizirao sjedinjenje ljudi i sredstava u poduzeću postiže se svijesnim djelovanjem samih
ljudi, članova radne zahednice, poduzeća kojim se usklađuju potrebni osobni i materijalni
elementi za poslovanje poduzeća i uređuju odnosi među njima, radi postizanja što boljeg
poslovnog uspjeha.
Osnovni cilj svake organizacije je postizanje ravnoteže između fleksibilnosti i
stabilnosti. Stabilnost strukture omogućava specijalizaciju i racionalizaciju poslovanja te
snižavanje troškova dok fleksibilnost omogućava brzo prilagođavanje organizacije
promjenama okoline.4 Najvažniji zadaci organizacijske strukture su: ostvarivanje ciljeva
organizacije, optimalna podjela rada u organizaciji, posebno onih zadataka koji se dodjeluju
rukovoditeljima, puna pažnja ključnim funkcijama o organizaciji, efikasna upotreba svih
raspoloživih resursa, fleksibilnost organizacije, jasno alociranje odgovornosti, racionalno
korištenje kvalifikacija i iskustva, efikasnost timova, te uspostava primjerenog sustava
informacija i komunikacija.
4 Sikavica, P.: Modeliranje organizacijske strukture poduzeća, Informator, Zagreb, 1991., str. 35.
7
2.2. Elementi i vrste organizacijske strukture
Prilikom oblikovanja organizacijske strukture svako poduzeće teži da izgradi takvu
strukturu koja će mu omogućiti stabilno poslovanje, optimalno korištenje raspoloživih
materijalnih i ljudskih reursa, te brzu reakciju na pozitivne i negativne utjecaje iz okruženja.
Organizacijska struktura može se oblikovati ukoliko se poznaju elementi od kojih je
sastavljena, odnosno organizacijska struktura opisuje način na koji su ti elementi međusobno
povezani. Prema H. Mintzbergu organizacijska struktura poduzeća ima sljedeće elemente:5
· Operativni dio- koji čine svi izvršni radnici
· Strateški dio- koji čini vrhovno rukovodstvo odnosno Top Management
· Srednji dio- koji čine manageri srednje razine tzv. Middle Managemet
· Tehno struktura- koju čine stručnjaci s velikim stvarnim autoritetom koji su stekli
zbog njihove visoke profesionalne razine na određenom poslovnom području
· Štabni dio- koji ima zadatak da pomaže linijskom managementu
Kako bi činitelji proizvodnje odnosno poslovanja u poduzeću funkcionirali u skladu
potrebno ih je objediniti na realizaciji zadatka poduzeća. Zadatak poduzeća može biti shvaćen
u užem i širem smislu, tj. kao ukupan zadatak koji je, da bi se uspješno realizirao, potrebno
podijeliti na posebne i pojedinačne zadatke.6 Da bi organizacija mogla funkcionirati potrebno
je osigurati koordinaciju na svim razinama organizacijske strukture tj. ostvarivanje funkcije
upravljanja i rukovođenja. Da bi se ostvarila uspješna koordinacija svih aktivnosti u
poduzeću, u svim njegovim dijelovima, treba utvrditi pravilan vremenski redoslijed odvijanja
poslova u organizaciji.
Iz svega navedenog može se zaključiti da organizacijsku strukturu čine sljedeći
elementi: 7
1. Organizacija materijalnih čimbenika
2. Organizacija ljudskih čimbenika
3. Organizacija rašlanjivanja zadataka
4. Organizacija upravljanja i menadžmenta
5. Organizacija vremenskog redoslijeda odvijanja poslova
5 Sikavica, P., Novak, M.: op.cit. str. 143.
6 Ibidem, str. 144.
7 Ibidem, str. 145.
8
Cijeli niz elemenata međusobno utječe jedan na drugoga i mijenjaju jedan drugoga te se
tako potvrđuje tvrdnja da je organizacijska struktura promjenjiva struktura koja pod utjecajem
svih navedenih elemenata, u procesu prilagodbe, tj. traženja optimalne organizacijske
strukture, u toj stalnoj promjeni, vrši i promjenu svakog elementa i podelementa
organizacijske strukture.8
Vrstama organizacijske strukture smatraju se načini provođenja unutarnje podjele rada u
poduzeću i formiranje nižih organizacijskih struktura, po svim razinama poduzeća. S obzirom
na način, odnosno kriterije raščlanjivanja ukupnog zadatka poduzeća i formiranje užih
organizacijskih jedinica može se govoriti o osnovnim vrstama organizacijskih struktura i to9:
1. Funkcijska organizacijska struktura
2. Procesna organizacijska struktura
3. Divizijska organizacijska struktura
4. Projektna organizacijska struktura
5. Matrična organizacijska struktura
6. Hibridna organizacijska struktura
7. Mješovita organizacijska struktura
Funkcijska organizacijska struktura takva je vrsta organizacijske strukture kod koje se
podjela rada u poduzeću te grupiranje i povezivanje poslova, kao i formiranje organizacijskih
jedinica obavlja prema odgovarajućim poslovnim funkcijama u poduzeću. U svakoj tako
formiranoj funkcijskoj organizacijskoj jedinici objedinjeno je obavljanje srodnih ili sličnih
poslova kao što su: poslovi istraživanja i studija proizvoda, razvojni poslovi, kadrovski,
nabavni, proizvodni i prodajni poslovi te financijsko- računovodstveni poslovi. Funkcijska
organizacijska struktura primjenjivat će se u malim poduzećima i poduzećima srednje
veličine. Međutim, funkcijska struktura biti će primjerena i za velika poduzeća ako se bave
proizvodnjom jednog osnovnog proizvoda. Funkcijska podjela još se naziva i tradicionalnom
odnosno klasičnom, jer ona predstavlja prvi i najstariji sustav strukturiranja organizacije. U
svom početnom životnom ciklusu, poduzeće obično ima funkcijsku organizacijsku strukturu,
a uslijed razvoja i rasta odnosno u daljnjim životnim ciklusima te struktura poprima druge
oblike.
8 Ibidem, str. 145.
9 Ibidem, str. 144.
9
Procesna organizacijska struktura u najužoj je vezi s funkcijskom organizacijskom
strukturom. Sličnost između te dvije strukture ogleda se u tome što je i za procesnu strukturu
funkcijska struktura okvir unutar kojeg djeluje procesna struktura. Procesna organizacijska
struktura temelji se na tijeku radnog ili poslovnog procesa kao kriteriju za formiranje
organizacijskih jedinica ili radnih timova, umjesto na poslovnim funkcijama.10
U pravilu se
ovom organizacijskom strukturom ne eliminira funkcijska, kao primarna, već se njome,
formiranjem procesnih timova, otklanjaju slabosti i nedostaci funkcijske strukture, i to na
način da se u nju unose fleksibilnost i dinamičnost. Temelj procesne organizacijske strukture
je procesna orijentacija koja okuplja ljude iz pojedinih poslovnih funkcija u procesne timove
koji obavljaju određene funkcije u konkretnom poslovnom i radnom procesu.
Divizijska organizacijska struktura javlja se kao posljedica rasta i razvoja poduzeća,
uslijed čega su ona primorana mijenjati tradicionalnu funkcijsku organizacijsku strukturu
novim organizacijskim oblicima odnosno divizijskom organizacijskom strukturom. Kod
divizijske organizacijske strukture podjela rada u poduzeću kao i grupiranje i povezivanje
srodnih ili sličnih proizvoda te formiranje nižih organizacijskih jedinica obavlja se prema
proizvodima, geografskom području ili kategorijama kupaca. Svi se poslovi koji su zajednički
za jedan proizvod, grupu proizvoda, proizvodnu liniju ili geografsko područje grupiraju u
jednu organizacijsku jdinicu koja postaje samodovoljna.11
Iz ovog proizlazi da postoje tri
osnovne vrste divizijske organizacijske strukture kao što su: predmetna, teritorijalna i
organizacijska struktura prema potrošačima.12
Projetna organizacijska struktura predstavlja tek privremeni organizacijski oblik koji se
uspostavlja u svrhu realizacije jednog konkretnog zadatka odnosno projekta. Kada se projekt
realizira, projektni tim se raspušta, a upravo to daje projektnoj organizaciji karkteristiku
fleksibilnosti i sposobnosti da se brzo prilagođava promjenama i zahtjevima u okolini
poduzeća.
Ovu organizaciju karkterizira orijantacija na zadatak odnosno na izvršenje zadatka i to u
granicama predviđenih troškova projekta i u predviđenom vremenu za realizaciju projekta.
Prednost projektne organizacijske strukture pred divizijskom je u tome što je projektna
adaptivna, za razliku od divizija koje se teže prilagođavaju zahtjevima okoline i potrebama
organizacije.
10
Ibidem, str. 182. 11
Buble, M.: Međunarodni menadžmet, Lares plus d.o.o., Zagreb, 2009., str. 129. 12
Sikavica, P., Novak, M.:op.cit., str. 189.
10
Matrična organizacijska struktura je struktura koja maksimizira dobre strane, a
minimizira slabosti funkcijske i divizijske strukture. Grupiranje se provodi tako da se
istodobno primjenjuje funkcijski i divizijski pristup koji se međusobno povezuju stvarajući
novi oblik organizacijske strukture.13
Ova organizacijska struktura prikladna je za poduzeća
koja istovremeno proizvode više različitih proizvoda. Mnoge velike kompanije, koje
proizvode veći broj različitih proizvoda te im je istovremeno proizvodnja raspršena po
različitim dijelovima svijeta, jedino se primjenom matrične organizacijske strukture mogu
istovremeno fokusirati i na proizvode i na teritorijalne organizacijske strukture. Isto tako
prikladna je i za poduzeća koja istovremeno rade na većem broju projekata pri čemu na jednoj
strani postoji projektna organizacijska struktura, a na drugoj funkcijska organizacijska
struktura. Ova struktura uvodi se u poduzeća da bi se otklonile slabosti čiste projektne
organizacije te na taj način uvela fleksibilnost unutar organizacije. Ona nastoji spojiti
pozitivne strane funkcijske i projektne organizacijske strukture.
Hibridna organizacijska struktura je oblik organizacije u kojemu se kombiniraju
funkcijske i multidivizijske komponente. Primarno mjesto u ovoj strukturi zauzimaju
divizijske jedinice, kojima se pridodaje jedna ili više funkcijskih jedinica. Ovaj oblik
organizacije koristi se radi postizanja racionalnosti i ekonomičnosti poslovanja. U ovom
modelu uspostavlja se ravnoteža između centralizacije i decentralizacije obavljanja poslovnih
funkcija. To znači da se određeni poslovi nekih poslovnih funkcija obavljaju zajednički na
razini poduzeća za potrebe svih njegovih dijelova, dok se ostali poslovi tih istih funkcija
obavljaju unutar pojedine divizijske jedinice.
Karakteristika mješovite organizacijske strukture je da na pojedinim organizacijskim
razinama dominira jedna vrsta organizacijske strukture, dok je na drugoj razini dominantna
neka druga vrsta organizacijske strukture.14
Tako će na jednoj razini u poduzeću dominirati
funkcijska struktura, na drugoj predmetna, a u okviru službe ili odjela teritorijalna ili
organizacijska struktura orijentirana prema kupcima. Svaka organizacijska jedinica odnosno
odjel unutar poduzeća treba izabrati onu vrstu organizacijske strukture koja je najoptimalnija i
koja će omogućiti efikasnu realizaciju postavljenog zadatka u okviru ukupnog zadatka
poduzeća.
13
Buble, M., op.cit., str. 129. 14
Sikavica, P., Novak, M.,op.cit., str.219.
11
Izbor organizacije poduzeća odnosno odabir najprikladnije vrste organizacijske
strukture poduzeća predstavlja jednu od najvažnijih odluka u poduzeću. Izbor optimalne
organizacijske strukture kojoj poduzeće treba težiti, važno je pitanje za svako poduzeće.
Međusobno se svako poduzeće razlikuje, stoga se pri odabiru optimalne organizacijske
strukture pristupa individualno, ovisno o poslovnim funkcijama poduzeća. Izbor strukture
trebao bi riješavati pitanje objedinjavanja svih poslovnih funkcija u poduzeću. Kod
konkretnog poduzeća izbor organizacijske strukture ostvaruje se kroz više koraka. Ukoliko
poduzeće ima organizacijsku strukturu koja ne odgovara trenutnom stanju poduzeća, ona
može time usporiti ili zakočiti sposobnosti upravljačkog sustava.
Teoretičari upravljanja došli su do zaključka da ne postoje univerzalna načela
organizacije, dakle nema najboljeg načina strukturiranja organizacije. Postoje različiti pristupi
strukturiranju/modeliranju organizacije poduzeća zbog toga što se poduzeća međusobno
razlikuju jedna od drugih, pojedini čimbenici organizacije različito utječu na pojedina
poduzeća te se ponekad novom organizacijom želi postići u konkretnom poduzeću nova,
dodatna kvaliteta.
Prema navedenim pristupima, poduzeće će odabrati jedan od njih ili će kombinirati više
njih kako bi strukturiralo optimalnu organizacijsku strukturu.
Dinamika promjena organizacijske strukture poduzeća uvjetovana je i rastom odnosno
razvojem poduzeća. Svaka organizacija odnosno poduzeće prolazi kroz svoje faze rasta i
razvoja, a s tim u vezi Galbraith razlikuje tri faze u evoluciji kompanije:15
· Faza kada je kompanija mala,
· Faza kada je kompanija srednja,
· Faza kada je kompanija velika
Svakoj od tih faza odgovarat će određena vrsta organizacijske strukture, a o stupnju
razvoja poduzeća ovisit će i učestalost reorganizacije koje će se provoditi u poduzeću.
Prvi korak u odabiru optimalne organizacijske strukture je analiza poslovanja poduzeća,
pri čemu se mora postaviti pitanje što poduzeće plasira i nudi na tržištu tj., da li ono nudi
jedan ili više proizvoda odnosno usluga te da li nudi na jednom ili više različitih tržišta. Kada
je riječ o malom poduzeću, neovisno o djelatnosti kojom se bavi, najčešći odabrani oblik
15
Sikavica, P., Novak, M., op.cit., str. 148-149.
12
organizacije je funkcijska organizacijska struktura. U većim poduzećima, kao i u onim s
diverzificiranim proizvodnim programom primarna će organizacijska struktura biti
predmetna, dok će neke jedinice imati funkcijsku. Poduzeća s različitim djelatnostima
optimalno je primjeniti matričnu organizacijsku strukturu ili projektnu.
Kvalitetna organizacijska struktura mora odražavati ciljeve i planove poduzeća te mora
osigurati normalno obavljanje svih poslova. U okviru takve organizacije moraju se definirati
nadležnosti menadžmenta i uprave, a mora se omogućiti i učinkovita suradnja, poveznost i
komunikacija između radnih grupa, timova i organizacijskih jedinica. Da bi izabrana
organizacijska struktura bila i dugoročno optimalna potrebno je voditi računa o tome da nije
statična već suprotno tome, mora biti dinamična i spremna na promjene iz okoline te mora
odražavati događaje u okolini.
13
3. Modeli upravljanja zaštićenim područjima
Objedinjavanje zaštićenih područja pod centraliziranu upravu kroz tzv. "američki
model" upravljanja logičan je u smislu standardizacije zaštite prirode, smanjenja troškova i
stavljanju naglaska na upravljanje javnim dobrom.
Prema tipologiji nacionalnih parkova razlikuju se dva temeljna i kombinirani tip:16
1. Američki tip nacionalnog parka – bez većih gospodarskih zahvata, služi za turističko
posjećivanje i uživanje u prirodnim ljepotama;
2. Europski tip nacionalnog parka - strogo zabranjen čovjekov utjecaj na prirodu;
3. Kombinirani oblici nacionalnih parkova.
U nastavku će biti objašnjen američki model i hrvatski model koji se bazira na
kombiniranom modelu koji je bliži američkom nego europskom tipu.
3.1. Američki model
Američki model upravljanja zaštićenim područjima ustrojen je 1916. godine, organizira
rad 397 zaštićenih područja u koje nisu uključeni samo nacionalni parkovi već i bojna polja,
spomenici, vojni i povijesni parkovi, te Bijela Kuća. Godišnje ih posjeti oko 281 milijun
posjetitelja; NPS raspolaže s budžetom od 3,16 bilijuna američkih dolara te ima više od 630
različitih koncesionara u 128 različitih jedinica kojima je ustupljena djelatnost transporta,
ugostiteljstva, trgovina i ostalih usluga.17
Uprava National Park Servicea osigurava generalne smjernice i zakonodavstvo, definira
politiku upravljanja, raspoređuje budžet, definira ciljeve i strateške smjernice. Regionalni
uredi upravljaju zaštićenim područjima unutar regije, dok su parkovi temeljno upravljačko
tijelo.
16
Vidaković, P.: Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj, Fond za stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, Zagreb, 2003. 17
National park service, http://articles.cnn.com/keyword/national-park-service (20.04.2012.).
14
Slika 1 Organizacija američke službe nacionalnih parkova
Izvor: Organizacija američke službe nacionalnih parkova (NSP), http://www.nsp.gov,
15
3.2 Hrvatski model upravljanja zaštićenim područjem
Zaštićena područja u Republici Hrvatskoj spadaju u kombinirani model koji je bliži
američkom nego europskom tipu. Temeljno obilježje američkog modela je tzv. National park
Service (NPS) kojom u SAD-u upravlja direktor na nacionalnoj razini, dok se organizacija
sastoji od uprave, regionalnih ureda te parkova i pomoćnih jedinica.
Upravljanje svim zaštićenim područjima, sukladno članku 138. Zakona o zaštiti prirode,
provodi se temeljem plana upravljanja. Plan upravljanja određuje ciljeve upravljanja i
aktivnosti za njihovo postizanje te pokazatelje učinkovitosti upravljanja. Donosi se za
razdoblje od 10 godina, uz mogućnost izmjene/dopune nakon 5 godina, a provodi se kroz
godišnje programe zaštite, očuvanja, korištenja i promicanja zaštićenog područja. Pravne i
fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti u zaštićenom području dužne su se pridržavati plana
upravljanja.18
U travnju 2012. godine predstavljen je nacrt Zakona o zaštiti prirode koji kao najvažniju
promjenu u smislu organizacije načina upravljanja zaštićenim područjima definira intenciju
ustrojavanja Nacionalne parkovne agencije (NPA), koja bi centralizirano upravljala
zaštićenim područjima dok bi se sekundarne djelatnosti dale u koncesiju.19
Referentna baza i jedini službeni izvor podataka o zaštićenim područjima u Republici
Hrvatskoj je Upisnik zaštićenih područja Uprave za zaštitu prirode Ministarstva zaštite
okoliša i prirode. Podaci iz Upisnika zaštićenih područja su javni. Prema Upisniku zaštićenih
područja Ministarstva zaštite okoliša i prirode u Republici Hrvatskoj ukupno je zaštićeno 419
područja u različitim kategorijama, od čega se 1 područje nalazi pod preventivnom zaštitom.
Najveći dio zaštićene površine su parkovi prirode (4,79% ukupnog državnog teritorija). U
Hrvatskoj je dio zaštićenih područja određene djelatnosti prepustio koncesionarima (NP
Krka), a zadržao upravljanje prihodom od ulaznica; dio nema djelatnosti koje bi mogao dati u
koncesiju, dok Nacionalni park Plitvička jezera uz temeljnu djelatnost obavlja niz
komercijalnih djelatnosti i upravlja prihodom od istih. Zaštićena područja osiguravaju većinu
sredstava za rad iz proračuna države; financijski se više pomažu ona područja koja nemaju
18
Državni zavod za zaštitu prirode, http://www.dzzp.hr/upravljanje-zasticenim-podrucjima/dokumenti-
upravljanja/planovi-upravljanja-717.html, 20.05.2014. 19
Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, http://www.mzoip.hr/doc/Propisi/Nacrt_Zakon_o_zastiti_prirode.pdf
(22.09.2012.)
16
mogućnost generirati vlastiti prihod, dok druga (NP Plitvička jezera i NP Brijuni) sredstva
osiguravaju samostalno. Stvaranjem jedinstvene agencija brine se samo o dijelu koji se tiče
zaštite prirode. Kod nas se to obavljalo u sklopu državnih, javnih ustanova koje zasebno
upravljaju s 19 nacionalnih parkova i parkova prirode. Novac od tih prihoda koristio se i za
upravljanje parkom. Intencija prijedloga novog ustroja je da zaštićeno područje preko NPA
nastavi upravljati prihodom od ulaznica; sve ostale djelatnosti bi se prepustile
koncesionarima, a koncesijska naknada bi se uplaćivala u korist državnog proračuna. Novim
modelom želi se postići da se nacionalni parkovi i parkovi prirode bave svojom primarnom
djelatnošću - zaštitom, održavanjem, očuvanjem, promicanjem i upotrebom zaštićenog
područja. Sekundarne djelatnosti, a tu ponajprije misli na hotelijersku, planiraju se dati u
koncesiju.
Međutim, model nije prikladan za parkove koji unatoč dvojnoj ekološko-ekonomskoj
prirodi pokazuju da država nije uvijek „loš poduzetnik“, da se objektima u zaštićenoj zoni
upravlja (financijski) održivo, te da bi stoga navedeni objekti zbog višeg stupnja zaštite trebali
biti zadržani u vlasništvu države umjesto da ih se prepusti koncesionarima.
17
4. Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera
Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera ustanova je čijim se osnivačem smatra
Vlada Republike Hrvatske. U sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu upisana je u
listopadu 1996. godine, sa sjedištem u općini Plitvička jezera. Ustanova upravlja parkom
Plitvička jezera koja su 1949. proglašena Nacionalnim parkom, a 1979. dijelom Svjetske
baštine UNESCO. S više od 800 zaposlenih djelatnika Nacionalni park Plitvička jezera
generator je gospodarskih aktivnosti unutar šire regije, te poticaj ekonomskim aktivnostima
područja u smislu razvoja malog poduzetništva kroz ponudu privatnog smještaja, autohtonih
ličkih proizvoda ili plasman originalnih ličkih suvenira na prodajnim mjestima unutar Parka.
Šumovit planinski kraj u kojem je nanizano 16 manjih i većih jezera kristalne
modrozelene boje. Vodu dobivaju od mnogobrojnih rječica i potoka, a međusobno su spojena
kaskadama i slapovima. Odvojenost sedrenim barijerama, za koje je bilo odlučno razdoblje od
posljednjih desetak tisuća godina, temeljena je osobitost Plitvičkih jezera. Prostrani šumski
kompleks, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatsvo flore i faune, planinski zrak,
kontrast jesenjih boja, šumske staze, drveni mostići i još mnogo toga, dio su neponovljive
cjeline i ljepote Nacionalnog parka Plitvička jezera.
Kompleks Plitvičkih jezera proglašen je nacionalnim parkom 8. travnja 1949. godine.20
Među osam nacionalnih parkova u Hrvatskoj, upravo je nacionalni park Plitvička jezera
najstariji, najveći, najistaknutiji i najposjećeniji nacionalni park. Još i prije, a posebno nakon
dobivanja službenog statusa zaštite, ovo je područje bilo predmetom znanstvenih i stručnih
istraživanja. Tim istraživanjima skupljeno je mnogo spoznaja o prirodnim vrijednostima
Nacionalnog parka Plitvička jezera. Ovo poglavlje opisuje povijesni razvoj i područje
djelovanja Ustanove, čimbenike koji utječu na odabir organizacijske strukture te finacijske
pokazatelje koji imaju utjecaj na daljnje poslovanje Javne ustanove Nacionalni park Plitvička
jezera.
20
Nacionalni park Plitvička jezera, http://hr.wikipedia.org/wiki/Nacionalni_park_Plitvi%C4%8Dka_jezera,
(15.9.2012.)
18
4.1. Povijesni razvoj Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera
Nacionalni park Plitvička jezera jedan od najistaknutijih nacionalnih parkova Republike
Hrvatske. Prema IUCN-u (Međunarodni savez za očuvanje prirode koji ima za cilj korištenje
prirodnih resursa na znanstvenim osnovama te zaštitu rijetkih vrsta i ugroženih prirodnih
staništa) koji definira osam kategorija zaštite rijetkih prirodnih područja, Plitvička jezera
pripadaju drugoj kategoriji- nacionalni park, koja označava zaštićeno područje pod upravom,
poglavito radi zaštite ekosustava i rekreacije.21
Na inicijativu i financijskim sredstvima vojnih časnika, 1861./1862. godine, gradi se
prvi objekt za smještaj putnika prozvan Turističkom, Putničkom ili Carskom kućom.22 Objekt
je imao samo tri sobe, a proširivan je nekoliko puta. Prva značajnija ugostiteljska ponuda
oformljuje se krajem 19.st.
Početak razvoja turističkih putovanja na Plitvička jezera vezan je za kraj 19. st. i
aktivnosti Društva za zaštitu i poljepšavanje Plitvičkih jezera u Hrvatskoj osnovanog 1893.
godine u Zagrebu.23
Društvo, čiji su članovi redom bili pripadnici tadašnjeg znanstvenog i
kulturnog kruga, prvo je značajnije krenulo u formiranje turističke ponude i započelo rad na
polju motiviranja dolaska posjetitelja na Plitvička jezera. U svojim pravilima Društvo po prvi
puta u prostor Plitvičkih jezera uvodi planski pristup izgradnji turističke infrastrukture, a sve u
želji da se ona prikažu što većem broju posjetitelja.
U razdoblju od 1894. do 1896. godine spomenuto Društvo gradi hotel sa 28 soba ponad
jezera Kozjak, a za vožnju po Kozjaku nabavlja lađe. Uređuju se staze, putovi, odmorišta,
postavljaju putokazi i natpisi, klupe i svjetiljke. Društvo izrađuje i distribuira plakate o
Plitvičkim jezerima, a u domaće i strane tiskovine uvrštava članke o njima.
1891. godine Plitvička jezera prvi puta su cestovno povezana iz smjera Karlovca. Jedna
od simboličnih godina je i 1894. kada je broj posjetitelja narastao na 1000.24
21
O parku, http://www.nplitvickajezera.hr/hrv/index.php?option=com_content%task=view&id=12&Itemid=26,
(15.09.2012.) 22
Zaštita i turizam, http://www.np-plitvicka-
jezera.hr7hrv7index.php?option=com_content&task=view&id=20&Itemid=34, (15.09.2012.)
23
Ibidem (15.09.2012.) 24
Ibidem (15.09.2012.)
19
Sve veći opseg prodaje i mijenjanje izgleda prostora jezera navodi Društvo da 1916.
Godine predloži Hrvatskom saboru izradu Zakona o zaštiti Plitvičkih jezera i njihovom
proglašenju nacionalnim parkom što je i učinjeno. Na početku, Zakon je obnavljan svake
godine.
Između dva svjetska rata nema značajnijeg turističkog razvoja, a nakon drugog
svjetskog rata i napokon proglašenja Plitvičkih jezera nacionalnim parkom, 8. travnja 1949.
godine, opći val turizma zahvaća i ovaj prostor te upravo turizam postaje djelatnost koja će
valorizirati ovo savršeno remek djelo prirode.
Razvoju turizma sve se više pristupa te se 1950. godine radi prvi regionalni plan
uređenja koji je regulirao način izgradnje staza i mostova za posjetitelje, kao i objekata, uz
hotel Plitvice te niz drugih objekata od kojih je posebno zanimljiv takozvani Objekt 99,
odnosno raskošna Vila izvor sagrađena za Tita koji je u njoj boravio nekoliko puta.25
Narednih godina ulaganja u izgradnju i oplemenjivanje turističke ponude Plitvičkih
jezera i dalje se nastavlja, pa je tako šezdesetih godina 20. st podignut sustav drvenih staza i
mostića, a sedamdesetih su kupljena dva vlaka koji uz elektro brodove na jezeru Kozjak
prirodu još više približavaju i dočaravaju posjetiteljima, kojih je iz dana u dan bivalo sve više.
Budući su, u cilju zaštite prostora od izuzetne vrijednosti, 1979. godine Plitvička jezera
uvrštena na UNESCO-vu Listu svjetske prirodne i kulturne baštine, atraktivnost ovog
prirodnog bogatstva postala je još veća. To je rezultiralo time da je tijekom sedamdesetih i
osamdesetih godina 20. st. zabilježen najintenzivniji rast broja posjetitelja, a što je opet
potaknulo nova investiranja i gradnju novih kapaciteta.
Poslije Domovinskog rata, za vrijeme kojeg je područje nacionalnog parka bilo
nepristupačno njegovim posjetiteljima, a turistička infrastruktura uvelike uništena, turizam u
nacionalnom parku je vrlo brzo ponovno zaživio. U 2006. godini posjetilo ga je preko
860.000 posjetitelja iz cijelog svijeta.26
Broj turista od tada raste iz dana u dan te Plitvička
jezera počinju bilježiti rekordne brojeve posjetitelja. Godine 2011. bilo je više od milijun
posjetitelja po prvi put u povijesti ovog nacionalnog parka.27
Međutim, ta brojka se tu ne
25
Zaštita i turizam, op. cit, (15.09.2012.) 26
Ibidem (15.09.2012.) 27
Nacionalni park Plitvička jezera, http://hr.wikipwdia.org/wiki/Nacionalni_park_Plitvi%C4&8Dka_jezera,
(15.09.2012.)
20
zaustavlja već upravo suprotno, ona se povećava tako da u narednoj 2012. godini Plitvička
jezera bilježe rekordan broj posjetitelja i to već kroz nekoliko mjeseci.
Kolika je značajnost ovog prirodnog bisera Nacionalnog parka Plitvička jezera, ne samo
za okolna mjesta, već za razvoj turizma čitave zemlje, govori i činjenica odnosno usporedba
sadašnjosti i prošlosti postojanja i turističkog angažmana ovog parka. Naime, u usporedbi sa
povijesti kada je Plitvička jezera u cijeloj godini posjetilo samo tisuću posjetitelja, danas se
već u jednom danu ostvari brojka od čak 12 tisuća posjetitelja.
Današnja ponuda Plitvičkih jezera omogućuje posjetiteljima da ga vođeni odabranim
programom obilaska upoznaju kroz aktivnosti koji uključuju pješačenje, vožnju električnim
brodom i panoramskim vlakom, fotografiranje, veslanje, planinarenje i skijanje. Sve ove
aktivnosti i smještaj u suvremeno opremljenim hotelima omogućuju posjetiteljima da se
zadrže nekoliko dana u ovom neobično lijepom kraju.
4.2. Područje djelovanja Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera
Osnovna djelatnost Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera je zaštita,
održavanje i promicanje Nacionalnog parka u cilju da se zaštiti i očuva izvrsnost prirode,
osigura neometano odvijanje procesa i održivog korištenja prirodnih ljepota, te nadzor
provođenja uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravlja u skladu sa zakonskim
odredbama. Dakle, obavljanje djelatnosti ustanove Nacionalnog parka Plitvička jezera
podrazumijeva:28
· Poslove neposredne zaštite i nadzora područja Nacionalnog parka Plitvička jezera,
· Stručni nadzor nad pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju dopuštene
djelatnosti u Nacionalnom parku Plitvička jezera u skladu sa zakonom,
· Turističku djelatnost, prihvat, informiranje, stručno vođenje, razgledavanje i
prijevoz posjetitelja Nacionalnog parka Plitvička jezera u skladu s posebnim
propisima,
· Ekološku poduku posjetitelja i lokalnog stanovništva,
28
Katalog informacija „Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera“, Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera, Plitvička jezera, travanja 2012., str. 3
21
· Poticanje i organiziranje znanstveno- istraživačkog rada na području Nacionalnog
parka, organizacija i sudjelovanje na znanstvenim i stručnim skupovima,
· Ostale poslove propisane zakonom, drugim propisima i Statutom.
Ustanova također obavlja i druge djelatnosti kao što su:29
· Ugostiteljska i turistička djelatnost u skladu s posebnim propisima,
· Organiziranje sportsko- rekreacijskih aktivnosti u Nacionalnom parku u skladu s
posebnim propisima,
· Iznajmljivanje predmeta za osobnu upotrebu posjetitelja u skladu s posebnim
propisima,
· Poticanje izrade proizvoda autohtone kulture (etnološko blago), sakupljanje i
izložbu arheološkog ili kulturnog blaga,
· Poticanje razvoja tradicionalne ugostiteljske ponude (seoski turizam) u skladu sa
posebnim propisima,
· Mjenjačke poslove, u skladu sa Zakonom o deviznom poslovanju,
· Izdavačku i nakladničku djelatnost u okviru djelatnosti u skladu s posebnim
propisima,
· Trgovinu na malo u specijaliziraim i nespecijaliziranim prodavaonicama u skladu s
posebnim propisima,
· Ostale djelatnosti u skladu da zakonom.
Djelatnost se obavlja u četiri hotela, dva auto kampa, tri restorana, malim parkovnim
objektima, te devet trgovina i suvenirnica. Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera
djeluje kao javna služba odnosno ustanova koja funkcionira kao jedinstvena pravna osoba sa
svojim obvezama i odgovornostima. Svoju djelatnost ustanova obavlja po načelima Zakona o
zaštiti prirode, i to u skladu s interesima javnosti i Republike Hrvatske.
Financiranje ustanove uglavnom je iz vlastitih prihoda od obavljanja hotelijerske,
ugostiteljske i trgovačke djelatnosti, dok se manjim dijelom financira iz državnog proračuna
tek 1%.
U okviru područja djelovanja Nacionalni park Plitvička jezera razvio je atraktivnu
ponudu turističkih sadržaja. Tako današnja ponuda omogućuje posjetiteljima da ga upoznaju
vođeni odabranim programom obilaska, i to kroz aktivnosti koje uključuju pješačenje, vožnju 29
Ibidem, str. 4.
22
električnim brodom, i panoramskim vlakom, fotografiranje, veslanje, planinarenje i skijanje.
Smještajna ponuda Nacionalnog parka plitvička jezera uključuje:30 hotel Jezero (***), koji
raspolaže sa 229 soba, hotel Plitvice (**), koji raspolaže sa 51 sobom, hotel Bellevue (**),
smještajnog kapaciteta 70 soba, te hotel Grabovac (***), čiji je kapacitet 31 soba.
Osim hotela koji su u sklopu parka, važan element smještajne ponude predstavlja kamp
Korana smješten na platou ponad rijeke Korane. Unutar obilaznog područja jezerske zone
posjetitaljima je na raspolaganju ponuda iz tri restorana, restorana Poljana, Borje te iz
restorana Lička kuća koji svojim tradicionalnim jelima i jedinstvenom arhitekturom zauzima
najistaknutije mjesto.
4.3. Čimbenici koji utječu na odabir organizacijske strukture Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera
Postoje određeni faktori koji utječu na izbor optimalne organizacijske strukture
poduzeća. Različiti faktori utječu na izbor različitim intenzitetom, stoga je prije izbora
potrebno prethodno izvršiti istraživanje utjecaja faktora na organizaciju kako bi se izdvojili
oni faktori koji su presudni za formiranje određene organizacijske strukture. Prema mišljenju
većine autora faktori organizacije klasificiraju se u dvije osnovne skupine. Prva skupina su
unutarnji faktori u koje spadaju:31
· Ciljevi i strategija,
· Tehnologija i zadaci,
· Veličina,
· Kadrovi,
· Životni ciklus poduzeća,
· Proizvod i lokacija
Ciljevi i strategija važan su faktor svakog rastućeg poduzeća, kao što imaju i velik
utjecaj na razvoj i nastajanje organizacijske strukture. Strategija poduzeća temelji se na
zadanim ciljevima, dok se organizacijska struktura temelji i na strategiji i na cljevima
30
Zaštita i turizam, http://np-plitvicka-
jezera.hr/hrv/index.php?option=com_content&task=view&id=20&itemid=34, (15.09.2012.) 31
Sikavica, P., Novak, M., op.cit., str. 83.
23
poduzeća. Razvoj strategije i ciljeva ovisi o organizacisjkoj strukturi. Na temelju
organizacijske strukture Kada je riječ o ciljevima Javne ustanove Nacionalni park Plitvička
jezera važno je napomenuti da se njihovi ciljevi temelje na povećanju prihoda i dobiti te
tržišnog udjela poduzeća, povećanju smještajnih kapaciteta, produljenju sezone kroz cijelu
godinu, te razvijanju ljudskih potencijala. Stečeno znanje i iskustvo zaposlenih u poduzeću,
uz uvođenje sustava kontinuiranog usavršavanja i razvoja kadrova, daju poduzeću
konkurentsku prednost te odgovore na sve složenije izazove koji se stavljaju pred ovu
ustanovu.
Ukoliko su definirani ciljevi poduzeća tada se mogu formirati zadaci poduzeća. Njihovo
definiranje podrazumijeva određivanje nositelja koji će zadatak izvršiti, vremena potrebnog za
izvršenje zadatka i troškova izvršenja. Ukoliko je poduzeće definiralo zadatke, time je
omogućilo da se ostvare ciljevi kojima teži. Zadatak Javne ustanove Nacionalni park Plitvička
jezera očituje se u tome da omogući, ovom prirodnom resursu nesmetan razvoj i njegove
ljepote približi svakom posjetitelju uz određene mjere kojima se štiti i čuva prirodna
ravnoteža i biološka raznolikost.
Važan faktor je i implementacija najnovije informatičke tehnologije, kojom će u
potpunosti preispitati i redizajnirati svoje poslovne procese. Razvoj i ulganje poduzeća
usmjereno je na stvaranje novog tržišnog identiteta, na suvremenu tehnologiju uz poštivanje
kriterija održivog razvoja i zaštite okoliša, na razvoj kadrovskog potencijala, koji u najvećoj
mjeri i određuje vrijednost poduzeća.
Veličina poduzeća još je jedan od faktora koji imaju utjecaj na oblikovanje
organizacijske strukture. Mjeri se različitim parametrima. Kada se sagledava utjcaj veličine na
oblikovanje organizacijske strukture onda se kao pokazatelj najčešće uzima broj zaposlenih
radnika. Rastom poduzeća povećava se i složenost njegove strukture jer se javlja potreba za
većim brojem razina rukovođenja, javlja se tendencija za decentralizacijom i slično.
Nacionalni park Plitvička jezera smatra se velikim poduzećem stoga je neophodno formirati
veći broj organizacijskih jedinica po različitim organizacijskim razinama.
Kadrovi se smatraju najvažnijim resusrom poduzeća i kao takvi djeluju na
organizacijsku strukturu, u prvom redu svojim znanjem i sposobnošću. Kao sastavni dio
organizacijske strukture kadrovi mogu omogućiti provođenje odnosno neprovođenje usvojene
formalne organizacije. Dakle, ljudski faktor od iznimnog je značenja za izbor i djelovanje
24
kvalitetne organizacijske strukture, što znači da u svakoj poslovnoj fazi potrebno je uvažiti i
ograničenja ljudi u čitavom reprodukcijskom procesu.
Proizvod odnosno usluga koje poduzeće proizvodi odnosno nudi još je jedan od važnijih
faktora za oblikovanje organizacijske strukture. O vrsti proizvoda odnosno usluge ovisi izbor
modela globalne organizacijske strukture poduzeća, ali i orgnizacija pojedinih elemenata
organizacijske strukture. Utjecaj ovog faktora se naravno uvijek mora sagledavati u ovisnosti
od ostalih faktora koji djeluju na oblikovanje organizacijske strukture. O različitosti i količini
proizvoda odnosno usluge koje poduzeće proizvodi odnosno nudi, načinu proizvodnje,
namjeni proizvoda ili usluge i tome slično ovisi izbor koncepcije organizacije poduzeća u
cjelini i pojedinih njegovih funkcija. Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera nudi
različite proizvode, od prirodnih ljepota koji su stalni i glavni proizvod ustanove, do
proizvoda koji se mijenjaju ovisno o potrebi tržišta i spremnošću kadra da utječe na njihovu
promjenu s krajnjim ciljem zadovoljenja potreba potrošača.
Lokacija poduzeća je takav faktor oblikovanja organizacijske strukture koji se od svih
nabrojenih unutarnjih faktora najmanje mijenja. Pri oblikovanju organizacijske strukture
potrebno je voditi računa o mikrolokaciji i makrolokaciji jer dobar ili loš izbor u lokaciji se
može trajno odražavati na koncepciji organizacije poslovnih funkcija u poduzeću. Lokacija
poduzeća i razmještaj organizacijskih jednica javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera
utječe na izbor organizacijske strukture iz razloga što su pojedini dijelovi poduzeća
dislocirani.
Druga skupina su vanjski faktori, u koje spadaju:32
· Institucionalni uvjeti,
· Integracijski procesi,
· Tržište,
· Razvoj znanosti i tehnike
Institucionalni uvjeti odnosno društveno-kulturni, politički i pravni faktori koji djeluju iz
okoline poduzeća, su ona vrsta faktora na koje poduzeće uopće ne može utjecati već im se
mora u potpunosti prilagođavati. Njih određuju mjere gospodarskog sustava i ekonomske
politike, te ukupnost zakonskih i ostalih propisa kojima se regulira poslovanje poduzeća.
32
Ibidem, str. 85
25
Integracijski procesi su vanjski faktor organizacije na koji pojedino poduzeće može u
određenoj mjeri utjecati ako je i ono samo jedan od subjekata koji se integrira s drugim
poduzećima. Integracijski procesi izazivaju promjene i kod onih poduzeća koja su ostala
izvan nekog procesa integracije. Takva poduzeća nemaju nikakav utjecaj na integraciju te
integracija za takvo poduzeće predstavlja vanjski faktor kojemu se treba prilagođavati. Bitno
je u kojoj se mjeri poduzeće koje je ostalo izvan procesa mora prilagođavati novonastalim
promjenama.
Promjenama na tržištu nabave odnosno prodaje poduzeće se mora prilagođavati. Te
prilagodbe se najviše očituju sa promjenama tj. reorganiziracijama organizacijske strukture
kako bi se postigli što bolji efekti poslovanja i kako bi poduzeće ostvarilo ciljeve zbog kojih
je osnovano i zbog kojih posluje.
Razvoj znanosti i tehnike kao vanjski faktor snažno utječe na oblikovanje organizacijske
strukture poduzeća. Pod razvojem znanosti i tehnike podrazumijevaju se sva nova dostignuća
i spoznaje u znanosti i tehnologiji. Poduzeće mora pratiti takva dostignuća ako želi opstati na
tržištu. Prilagođavanje, tj. primjena novih dostignuća u znanosti, tehnici i tehnologiji nužno
nameće i potrebu promjena u organizacijskim strukturama poduzeća. Logično je da
primjenom nove tehnologije dolazi do znatnih promjena u organizacijskoj strukturi poduzeća.
To je povezano i poželjno jer samo na taj način poduzeće može očuvati konkurentnost na
tržištu.
Cilj organizacijske izgradnje je uspostaviti kvalitetnu organizacijsku strukturu koja
podrazumijeva ostvarivanje ciljeva organizacije i optimalnu podjelu rada u organizaciji, a
posebno onih zadataka koji se dodjeluju menadžerima. Nadalje, struktura mora osigurati punu
pažnju ključnim organizacijskim funkcijama, efikasnu upotrebu kvalifikacija, iskustva i
znanja specijalista. Od iznimne je važnosti i osigurati da zaposleni rade u motiviranim i
efikasnim timovima te da se njihov rad temelji na prikladnom sustavu informacija i
komunikacija. Kod izbora organizacijske strukture važno je znati da nema pravila niti gotovih
rješenja prema kojima bi se trebao izvršiti izbor optimalne organizacijske strukture za
određeno poduzeće. Čak i ona poduzeća koja obavljaju istu djelatnost neće, a i ne mogu imati
istu organizacijsku strukturu, već svako poduzeće treba, u skladu s postojećom situacijom i
mogućnostima, izabrati i oblikovati svoju optimalnu organizacijsku strukturu. Kada su sve
stavke posložene i ispunjene može se govoriti o potpunoj, funkcionalnoj i efikasnoj
organizacijskoj strukturi.
26
4.4. Analiza poslovanja Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera
Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera svoju ponudu uglavnom temelji na
turizmu. Time se stvara potreba za formiranjem službi unutar organizacije koja će osmisliti
dodatne sadržaje, kao prateće osnovnim, izvornim i prirodnim elementima turističke ponude,
s ciljem stvaranja kvalitetne lokacije za privlačenjem još većeg broja turista. Rezultatima
novih marketinških aktivnosti stvorit će se mjerilo uspješnosti poslovanja i smjernice koje će
biti potrebne za daljni razvoj i usmjeravanje poslovne politike te time i za oblikovanje i
uspostavljanje odgovarajuće organizacijske strukture. Kada je riječ o efikasnosti poslovanja,
najbolji pokazatelji su oni koji ukazuju na broj posjetitelja, količinu prodanih ulaznica, te
ostvarenih noćenja unutar turističke ponude Nacionalnog parka Plitvička jezera. Svi ti
pokazatelji u konačnici predstavljaju financijsku sliku i odraz ukupnog poslovanja. Od
izuzetne je važnosti za efikasno poslovanje i buduću organizacijsku strukturu svakog
poduzeća odnosno poslovnog subjekta, pa tako i Nacionalnog parka Plitvička jezera, da
unutar postojeće i već izgrađene organizacijske strukture postoji organizacijska jedinica u
okviru koje će se provoditi aktivnosti praćenja ostvarenih rezultata poslovanja, što
podrazumijeva promatranje, prikupljanje, objedinjavanje te potom i analizu poslovnih
rezultata, a u svrhu izrade kvalitetnih i orijentacijskih pokazatelja uspješnosti poslovanja.
Graf 1 prikazuje broj posjetitelja koji su posjetili Nacionalni park Plitvička jezera u
razdoblju od 2009.- 2013. godine.
27
Graf 1 Broj posjetitelja na godišnjoj razini u Nacionalnom parku Plitvička jezera (u tisućama)
Izvor: obrada autora prema podacima Odjel plana i analize, Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera,
2013. godine
Graf 1 prikazuje podatke o broju posjetitelja na godišnjoj razini, te time ukazuje na
pozitivne rezultate što se tiče broja posjeta jer kako je prikazano iz godine u godinu broj
posjeta Nacionalnom parku Plitvička jezera raste. Time je brojka u 2011. godini prešla
milijun zabilježenih posjeta. Stalni trend porasta očituje se u dobro razrađenoj strategiji, te u
činjenici da Nacionalni park surađuje s više od 900 turističkih agencija, agenata i
turoperatora. Nacionalni park Plitvička jezera iz godine u godinu predstavlja svoju ponudu na
brojnim tržištima, vodeći računa i o novim trendovima u turizmu. Jedan od razloga povećanja
broja posjetitelja je i kontinuirano proširavanje ponude sadržaja u parku, kao što su vjenčanja
u prirodi, biciklizam, planinarenje. Time se animira i onaj segment tržišta koji nije
zainteresiran isključivo za obilazak jezera, ili se pak posjetitelje potiče da produže svoj
boravak u Nacionalnom parku.
Prema podacima Nacionalnog parka glavnina posjeta čine strani posjetitelji, oko 85% od
ukupnog broja posjetitelja, oko 60% posjeta čine grupni posjeti kao dio organizirane ture po
Hrvatskoj, dok se ostatak odnosi na individualne posjetitelje.
Tabela 1 prikazuje kontinuirani tijek priljeva turista posjetitelja, kako onih domaćih,
tako i stranih u Nacionalni park Plitvička jezera. Radi se o posjetiteljima koji su, osim samog
turističkog posjeta i obilaska jezera i ostalih atraktivnosti ponude Nacionalnog parka,
28
produžili svoj boravak te na taj način ostvarili noćenja u hotelima i kampovima koji postoje
kao dodatni, ali ipak vrlo značajan dio turističke ponude Nacionalnog parka.
Tabela 1 Ostvarena noćenja domaćih i stranih turista po godinama ( u tisućama)
GODINA DOMAĆI TURISTI-
NOĆENJA
STRANI TURISTI-
NOĆENJA
2009. 14996 100733
2010. 12145 119219
2011. 11136 121969
2012. 6253 113973
UKUPNO 44530 455894
Izvor: Odjel plana i analize, Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera, 2013. godine
Podaci iz tabele 1 pokazuju koliko je ostvareno noćenja od strane domaćih i inozemnih
gostiju, u okviru smještajnog kapaciteta od 2009.-2011. godine. Brojke ukazuju da je u
promatranom razdoblju realizirano ukupno 500 424 noćenja, od čega glavninu te brojke čine
strani posjetitelji čak 91%, odnosno 455 894 noćenja. Kada je riječ o domaćim posjetiteljima,
vidljivo je da su ostvarili nešto manje noćenja, tek 9% u ukupnoj brojci ostvarenih noćenja
odnosno 44 530 noćenja. Promatrajući tabelu, može se zaključiti kako postoji razlika u
noćenju domaćih i stranih gostiju u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Kod domaćih
noćenja uočen je stalni negativni trend kretanja i kontinuirano smanjivanje broja ostvarenih
noćenja iz godine u godinu. Tako je u odnosu na 2009. godinu, u 2012. godini smanjen broj
noćenja za čak 58%. S druge strane, noćenja ostvarena od stratne inozemnih gostiju bilježe
rast kroz godine, ali sve do 2012. godine kada i ova brojka opada od 6,5% u odnosu na
prethodnu godinu.
Graf 2 prikazuje ostvarena noćenja u hotelima i kampovima u 2012. i 2013. godini.
29
Graf 2 Ostvarena noćenja u hotelima i kampovima u 2012. i 2013. godini (u tisućama)
Izvor: Odjela plana i analize, Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera, 2013. godina
Prema podacima iz Grafa 2 vidljivo je kako u 2012. i 2013. godini većina noćenja
ostvarena u hotelima. U hotelima je u 2012. godini ostvareno je nešto više noćenja nego u
2013. godini. Dok je u kampovima zabilježen porast noćenja u 2013. godini u odnosu na
2012. godinu.
Slijedom navedenog iz prethodnih tabela i grafova, u Tabeli 2 prikazan je broj posjeta u
svim Nacionalnim parkovima Republike Hrvatske.
30
Tabela 2 Broj posjetitelja u nacionalnim parkovima RH od 2010. do 2011. godine (u
tisućama)
NACIONALNI PARK BROJ POSJETITELJA
2010. GODINE
BROJ POSJETITELJA
2011. GODINE
BRIJUNI 145.152 156.549
KORNATI 85.130 91.780
KRKA 668.027 683.739
MLJET 96.391 95.498
PAKLENICA 112.898 118.288
PLITVIČKA JEZERA 962.322 1083.451
RISNJAK 17.005 18.212
SJEVERNI VELEBIT 15.168 19.372
UKUPNO 2.103.093 2.266.889
Izvor: Posjetitelji važnih turističkih znamenitosti i atrakcija,
http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/04-04-08_04_2011.htm, (01.05.2013.)
Pregledom Tabele 2 i ukupnog broja posjećenosti svih nacionalnih parkova u Republici
Hrvatskoj može se zaključiti da je Nacionalni park Plitvička jezera zabilježio najveći broj
posjeta i u 2010. i 2011. godini. Ukupan broj posjeta u osam hrvatskih nacionalnih parkova
tijekom 2011. godine prešao je 2 milijuna.33
Značajno je i to da je u toj godini ostvaren porast ukupne posjećenosti za približno 8%
ili za oko 163 tisuće više posjetitelja u odnosu na prethodnu 2010., kada je nacionalne
parkove posjetilo više od 2,1 milijun posjetitelja. Relevantna značajka na koju ukazuju podaci
iz tabele odnosi se na činjenicu da su među nacionalnim parkovima, najposjećenija Plitvička
jezera koje je u 2011. godini obišlo gotovo 1,1 milijun posjetitelja. Isto tako važno je navesti
da u ukupnom broju posjetitelja koji je 2011. godine posjetio sve hrvatske nacionalne
parkove, Nacionalni park Plitvička jezera sudjeluju s gotovo 48% svojih posjetitelja. Znači da
gotovo polovinu od ukupnog broja posjeta nacionalnim parkovima čine upravo posjetitelji i
33
U nacionalnim parkovima lani 2,26 milijuna posjetitelja, i to pretežno stranaca, http://www.poslovni.hr/vijesti/u -nacionalnim-parkovima-lani-226-milijuna-posjetitelja-i-to-pretezno-stranaca-
198330, (01.05.2013.)
31
gosti Nacionalnog parka Plitvička jezera. Činjenica je to koju treba itekako uzeti u obzir pri
promatranju ukupnog doprinosa razvoju i jačanju turizma Republike Hrvatske, ali isto tako to
treba biti i jedna od glavnih vodilja u poticanju i provođenju aktivnosti kojima će se osmisliti i
realizirati još novih, dodatnih i privlačnijih sadržaja kako bi budući posjetitelji Nacionalnog
parka bili još bolji i pozitivniji. Svi navedeni podaci veoma su važan segment poslovanja
Ustanove Nacionalni park Plitvička jezera te se oni očituju u ostvarenim prihodima i
rashodima kroz cijelu godinu. Stoga su sljedeći podaci veoma važni kod analize poslovanja
Ustanove, kao i analize budućeg poslovanja te moguće promjene organizacijske strukture
Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera.
Tabela 3 prikazuje palanirane i ostvarene prihode za 2012. godinu., a tu spadaju
poslovni prihodi, prihodi od prodaje, prihodi od vlastitih proizvoda, roba i usluga, drugi
poslovni prihodi te financijski prihodi. U konačnici je ostvareno više unego što je planirano.
Prema tabeli je vidljivo kako je kod planiranih poslovnih prihoda i prihoda od prodaje
ostvareno nešto manje, dok je, iako nije planirano u 2012. godini od prihoda na temelju
uporabe vlastitih proizvoda, roba i usluga, drugih poslovnih prihoda te financijskih prihoda
ostvareno ukupno 201,2 milijun kuna.
Tabela 3: Planirani i ostvareni prihodi Nacionalnog parka Plitvička jezera za 2012. godinu (u kunama)
PRIHODI PLANIRANO OSTVARENO
POSLOVNI PRIHODI 199.587.696 191.860.924
PRIHODI OD PRODAJE 199.587.696 188.198.760
PRIHODI NA TEMELJU
UPORABE VLASTITIH
PROIZVODA, ROBE I
USLUGA
0,00 700.000
DRUGI POSLOVNI PRIHODI 0,00 2.962.164
FINANCIJSKI PRIHODI 1.580.024 9.333.477
UKUPNO 201.167.720 201.194.401
Izvor: izrada autora prema podacima Odjela plana i analize, Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera,
2013. godina
32
Prihodi od prodaje čine 95% ukupno ostvarenih prihoda, dok se značajnijim prihodima
smatraju oni od hotelijerstva i ugostiteljstva u iznosu od 86 milijuna kuna, zatim prodaje
ulaznica u iznosu 73 milijun kuna te prodaje robe i trgovačkih usluga u iznosu 22 milijuna
kuna i naplate parkirališnih karata u iznosu od 5 milujuna kuna. Značajnija odstupanja u
odnosu na planirana sredstva odnose se na financijske prihode, što je rezultat neplaniranih
prihoda od kamata, pozitivnih tečajnih razlika i prihoda od udjela u invensticijskim
fondovima.
Porastom broja posjetitelja iz godine u godinu rastu i prihodi, stoga je iz Grafa 3 vidljivo
kako u odnosu na 2012. godinu u 2013. godini prihodi od poslovanja rastu za 23,6 milijun
kuna.
Graf 3: Prihodi od poslovanja u 2012. i 2013. godini (u kunama)
Izvor: izrada autora prema podacima Odjela plana i analize, Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera, 2013. godina
Velika odstupanja od planiranih rashoda ostvarena su u 2012. godini. Najveća
odstupanja bilježe se u poslovnim rashodima, rezervacijama, te financijskim rashodima, a na
to nas upućuju podaci iz Tabele 4.
33
Tabela 4: Planirani i ostvareni rashodi Nacionalnog parka Plitvička jezera za 2012. godinu (u kunama)
RASHODI PLANIRANO OSTVARENO
POSLOVNI RASHODI 158.001.823 174.227.409
MATERIJALNI
TROŠKOVI
61.704.127 64.166.502
TROŠKOVI
ZAPOSLENIKA
65.0574.340 66.259.532
AMORTIZACIJA 13.229.728 12.982.725
DRUGI TROŠKOVI 18.010.628 18.237.659
REZERVIRANJA 0,00 12.580.991
FINANCIJSKI RASHODI 9.837.392 21.834.059
UKUPNO 167.839.215 196.061.468
Izvor: izrada autora: Odjel plana i analize, Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera, 2013. godina
Vrijednosno značajni rashodi odnose se na troškove zaposlenika u iznosu 66.259.532 kn
i materijalne troškove u iznosu 64.1 milijun kuna koji ukupno čine 66,6% ostvarenih rashoda.
Značajnije odstupanje u odnosu na planirana sredstva odnose se na financijske rashode koji su
ostvareni u iznosu 22 milijuna kuna, od čega se 6,4 milijun kuna odnosi na zatezne kamate.
Drastična odstupanja u rashodima od poslovanja vidljiva su u grafu 4 iz kojeg je vidljivo
kako su rashodi od poslovanja u 2013. godini smanjeni za 32 milijuna kuna u odnosu na 2012.
godinu što je pokazatelj sve boljeg poslovanja Ustanove iz godine u godinu.
34
Graf 4: Rashodi od poslovanja u 2012. i 2013. godini (u kunama)
Izvor: izrada autora prema podacima Odjela plana i analize, Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera, 2013. godina
35
5. Analiza organizacijske strukture Javne ustanove Nacionalni park
Plitvička jezera
Analizom postojeće organizacijske strukture Javne Ustanove Nacionalni park Plitvička
jezera u ovom poglavlju nastojat će se odrediti ključni čimbenici koji mogu poboljšati i
unaprijediti sadašnju organizacijsku strukturu, usporedit će se organizacijska struktura Javne
ustanove Nacionalni park Plitvička jezera s načinom upravljanja zaštićenim područjem prema
američkom modelu, te analizirati mogući vanjski i unutarnji čimebnici koji utječu na stanje
organizacijske strukture .
5.1. Postojeća organizacijska struktura
Cilj i svrha ustanove u kreiranju organizacijske strukture jest dobiti takvu organizacijsku
strukturu koja će osigurati uspješnost i učinkovitost poslovanja poduzeća. Stoga se,
proučavaju procesi koji se odvijaju u samoj ustanovi te koji teku kroz više različitih funkcija,
odjela i službi. Koliko ti procesi dobro funkcioniraju kao cjelina toliko će biti uspješna i
učinkovita organizacija, tj. poduzeće. Dobrom i kvalitetnom organizacijom rada isto tako se
omogućuje uspostavljanje zdravih i skladnih odnosa između zaposlenih u svim odjeljenjima
kako bi se stvorila dobra radna klima te omogućilo nesmetano obavljanje poslova.
U sastavu Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera nalaze se zgrade hotela,
restorana i drugih objekata definiranih kao materijalni inputi, a na njihovu organizaciju utječe
njihova kategorizacija.
Iz sljedećeg grafa vidljiva je trenutna organizacijska struktura Javne ustanove
Nacionalni park Plitvička jezera.
36
Grafikon 5:Trenutna organizacijska struktura Nacionalnog parka Plitvička jezera
Izvor: Nacionalni park Plitvička jezera – Organizacijska struktura, http://www.np-plitvicka-jezera.hr/hr/upravljanje-parkom/organizacijska-struktura/
Upravno vijeće
1.Ured
Ravnatelja
9.Podružnica trgovine 8.Podružnica održavanja,tehnike i
komunalne infrastrukture 6.Služba zajedničkih
poslova
5.Služba ekonomsko-
financijskih poslova
4.Služba prihvata,
vođenja,informiranja,prijevoza
posjetitelja i internog transporta
2.Služba zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i
korištenja NP
3.Služba marketinga iprodaje
7.Podružnica hotelijerstva i
ugostiteljstva
2.1.Znanstveno stručni centar
„dr. Ivo Pevalek“
2.1.1.Odsjek za ekologiju voda
2.1.2.Odsjek za ekologiju flore i faune
2.1.4.Odsjek za prezentacije Nacionalnog parka
2.1.3.Odsjek za očuvanje kulturne baštine
2.2Odjel šumskih ekoloških sustava
2.3.Odjel za održavanje infrastrukture i
hortikulture
2.3.3.Odsjek za održavanje parkovske čistoće
2.3.2.Odsjek za održavanje travnjačkih površina
2.3.1.Odsjek za održavanje staza i mostića
2.4.Odjel nadzora,zaštite i čuvanja Nacionalnog
3.1.Predstavništvo Zagreb
3.2.Predstavništvo Senj
4.1.Odjel prihvata i
informiranja
posjetitelja
4.2.Odjel prijevoza
posjetitelja i
internog
transporta
4.3.Odjel sportsko
rekreacijski centar
5.1.Odjel
financija
5.3.Odjel plana i
analize
5.2.Odjel
računovodstva
6.1.Odjel pravnih,kadrovskih i
općih poslova
6.1.1.Odsjek zaštite na radu
6.1.3.Odsjek zaštite imovine
6.1.2.Odsjek protupožarne
zaštite
6.4.Odjel informatike i
telekomunikacija
6.3.Odjel nabave i skladišta
6.2.Odjel interne kontrole
7.1.Hotel Jezero
7.2.Hotel Plitvice-Belleuve
7.3.Restoran Lička kuća-
Buffet Slap-MPO Vučnica
7.4.Restoran Borje
7.8.Praonica rublja
7.7.Pripremnica mesa i
mesnih prerađevina
7.6.Restoran Poljana-MPO
Kozjačka draga-Rapajink-
Flora-Kupalište-Labudovac
7.5.Hotel Grabovac i Auto
kamp Korana
8.1.Odjel tehničke operative
8.1.4.Odsjek građevinskog
održavanja
8.1.3.Odsjek vodovoda i
odvodnje
8.1.5.Odsjek stolarije
8.1.2.Odsjek grijanja i
održavanja objekata
8.1.1.Odsjek tehničkog
održavanja
9.6.Suvenirnica i
vanjska prodaja
9.5.Trgovina
„Borje“
9.4.Trgovina
„Jezerce“
9.3.Trgovina
„Grabovac“
9.2.Trgovina
„Korana“
9.1.Trgovina „Robni
centar Mukinje“
37
Graf 5 prikazuje detaljnu organizacijsku strukturu, kao i način na koji su organizacijske
jedinice međusobno povezane. Grafički prikaz također ukazuje i na postojanje odgovarajućih
službi i podružnica, na koje se organizacijska struktura raščlanjuje. Naime, radi osiguranja
skladnog, stručnog i sustavnog obavljanja djelatnosti u upravljanju Nacionalnim parkom
Plitvička jezera, Javna ustanova je podijeljena na pet službi i tri podružnice kojima upravlja
Ured ravnatelja.
Organizacijska struktura Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera uređena je
prema mješovitoj organizacijskoj strukturi. Takvu organizacijsku strukturu karakterizira jedna
vrsta organizacijske strukture na jednoj razini, dok je na drugoj razini dominantna neka druga
vrsta organizacijske strukture. Tako će na jednoj razini u poduzeću dominirati funkcijska
struktura, na drugoj predmetna, a u okviru službe ili odjela teritorijalna ili organizacijska
struktura orijentirana prema kupcima.
Ustanova Nacionalni park Plitvička jezera ustrojena je kao jedinstvena pravna osoba.
Tijela Ustanove su Upravno vijeće, ravnatelj i stručni voditelj. Upravno vijeće upravlja
Ustanovom, dok poslovanje Ustanove organizira i vodi ravnatelj kojeg na četiri godine
mandata imenuje ministar nadležan za poslove zaštite prirode, temeljem javnog natječaja
kojeg raspisuje Upravno vijeće. Stručni rad Ustanove u nadležnosti je stručnog voditelja,
kojeg na prijedlog ravnatelja imenuje Upravno vijeće Ustanove. Unutarnjim ustrojstvom i
djelovanjem ustrojstvenih jedinica osigurava se skladno stručno i sustavno obavljanje
djelatnosti Ustanove u upravljanju Nacionalnim parkom Plitvička jezera. Unutarnje
ustrojstvene jedinice povezane su u Ustanovu kao cjelinu, te međusobno neposredno surađuju
na ostvarivanju djelatnosti, odnosno programa zaštite, očuvanja i promicanja Nacionalnog
parka u cilju postizanja što više razine stručnog rada i što boljih rezultata rada u upravljanju,
zaštiti i očuvanju prostora Nacionalnog parka.
Dakle, ustrojstvene jedinice su:
· Upravno vijeće
o Ured ravnatelja
§ Služba zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja
Nacionalnog parka - Znanstveno stručni centar “Ivo Pevalek”
§ Služba marketinga i prodaje
38
§ Služba prihvata, vođenja, informiranja, prijevoza posjetitelja i internog
transporta
§ Služba ekonomsko - financijskih poslova
§ Služba zajedničkih poslova
§ Podružnica hotelijerstva i ugostiteljstva
§ Podružnica održavanja, tehnike i komunalne infrastrukture,
§ Podružnica trgovine
Ured ravnatelj Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera, pored Upravnog vijeća,
ima najvažniju funkciju u unutarnjem ustrojstvu organizacijske strukture i funkcioniranju
unutarnjih ustrojstvenih jedinica. On se nalazi na vrhu hijerarhije organizacijske strukture, a
imenuje ga Upravno vijeće, koje ga također i razrješuje te dužnosti. Ured ravnatelja
odgovoran je za uspostavljanje i ostvarivanje primjerenog unutarnjeg ustrojstva, djelotvornu
organizaciju rada, kvalitetno ostvarivanje programa zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja
i korištenja Nacionalnog parka te koordiniranje poslova unutarnjih ustrojstvenih jedinica.
Odgovornost ravnatelja vezana je za vođenje poslovne politike, a posebno planiranje rada
Ustanove, ostvarivanje programa i financijskog plana, praćenje rada, te za upravljanje i
vođenje Ustanove.
Ravnatelj ima zadatak organizirati i voditi poslovanje te zastupati i predstavljati
Nacionalni park. Također, odgovoran je i za zakonitost rada Javne ustanove te za stručni rad
koji je dužan organizirati i voditi u skladu s odredbama Statuta.
Ravnatelj Javne ustanove imenuje i pomoćnika kojemu je zadatak, u skladu s utvrđenim
pravima i obvezama, pomagati ravnatelju u njegovu radu. Ravnatelj daje prijedlog za izbor
svog pomoćnika, dok Upravno vijeće na taj prijedlog vrši izbor i imenovanje pomoćnika.
Ured ravnatelja, pored osnovnih poslova i zadaća organiziranja i vođenja poslovanja,
obavljaju se još i slijedeći poslovi administrativni i stručni poslovi za ravnatelja i pomoćnika
ravnatelja, protokolarni poslovi, poslovi u svezi odnosa sa sredstvima javnog priopćavanja,
poslovi u svezi kontakta i komunikacija s tijelima državne uprave i lokalne samouprave te
drugim pravnim i fizičkim osobama, poslovi u svezi s zaprimanjem i rješavanjem pošte na
razini Ustanove, vođenje evidencije i pohrane povjerljive pošte, kao i drugi stručni i
administrativni poslovi koji su u vezi s radom ravnatelja.
39
Ured ravnatelja prema opisanome i navedenim zadatcima ima odgovornost u cijeloj
organizacijskoj strukturi Nacionalnog parka. Sukladno tome, vrlo je važno da ured ravnatelja i
on sam bude pravovremeno obaviješten i upućen o svim djelovanjima, promjenama,
eventualni nedostatci ili negativnim stranama.
Očigledno je da je čitava organizacijska struktura, odnosno navedene podružnice, vrlo
dobro razgranate te čine jednu kompaktnu djelotvornu cjelinu koja da nije tako ustrojena ne bi
mogla toliko kvalitetno i efikasno poslovati. Svaka od ovih podružnica ima svoje jedinstvene
zadatke koji su specifični za nju. Međutim, ipak se međusobno nadopunjavaju te ukoliko
jedna podružnica zakaže, vrlo je vjerojatno da niti ostatak organizacije neće uspjeti poslovati
bez greške i zaostataka. Bitno je dakle da sve podružnice rade usklađeno i dovoljno upućeno u
međusobnu zavisnost. Bez takvog sklada ne bi Nacionalni park bio niti predstavljao ono što
danas jest.
Služba zaštite, održavanja, očuvanja i korištenja Nacionalnog parka koja obavlja stručne
poslove u zaštite prirode, provodi očuvanje biološke i kajobrazne raznolikosti. Isto tako,
zadatak ove službe je priprema i izrada prijedloga Plana upravljanja, Akcijskih planova koji
proizlaze iz Plana upravljanja, godišnjih i višegodišnjih programa rada te prati njihovu
provedbu.
Služba marketinga i prodaje vrši posao prodaje smještajnih i ugostiteljskih usluga, te
njihovu promociju i plasiranje na tržište.
Služba prihvata, vođenja, informiranja, prijevoza posjetitelja i internog transporsta
sastoji se od tri ključna odjela koji se bave prihvatom, vođenjem i informiranjem posjetitelja,
prijevozom posjetitelja, te vođenjem sportsko- rekreacijskog centra.
Služba ekonomsko- financijskih poslova gdje se obavljaju financijski, knjigovodstveni i
računovodstveni poslovi, te poslovi planiranja i analize poslovanja Ustanove.
Služba zajedničkih poslova bavi se općim, pravnim i kadrovskim poslovima, zatim
administrativno tehničkim poslovima, poslovima upravljanja stambenim fondom i poslovima
čišćenja objekata i prostora Javne ustanove.
40
Podružnica hotelijerstva i ugostiteljstva obavlja poslove hotelskog smještaja
ugostiteljskih usluga, organizacije simpozija i kongresa, usluge kampiranja te ostale usluge
povezane s hotelijersko- ugostiteljskom djelatnošću.
Podružnica održavanja tehnike i komunalne infrastrukture ima zadatak da obavlja
poslove održavanja tehnike, objekata i opreme, održavanje vozila te poslove internog
transporta.
Podružnica trgovine ima zadatak obavljanja poslova prometa robe na veliko i malo
prehrambenim i neprehrambenim poslovima.
Radi obavljanja djelatnosti ustanove, a radi komercijalno - uslužnih djelatnosti u
Ustanovi se utemeljuju podružnice kao ustrojstvene jedinice. Javna ustanova obavlja
djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zaštićenog područja u ciju zaštite i očuvanja
izvrsnosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja
prirodnih dobara, te nadzire provođenje uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim
upravljaju. Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera upravlja područjem nacionalnog
parka na temelju:
· Zakona o zaštiti prirode ( "Narodne novine" NN70/05,138/08),
· Prostornog plana Nacionalnog parka Plitvička jezera
· Pravilnika o unutarnjem redu u Nacionalnom parku Plitvička jezera (NN38/96)
Sukladno Zakonu o ustanovama i Zakonu o zaštiti prirode u Republici Hrvatskoj,
upravo to predstavlja upravno vijeće. Sastav upravnog vijeća, način izbora članova upravnog
vijeća trajanje njihova mandata te način donošenja odluka upravnog vijeća uređuje se aktom o
osnivanju i statutom ustanove.
Najvažniji od tih normativnih akata su:
· Statut ustanove (uz suglasnost nadležnog ministarstva)
· Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada
· Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta i položaja
· Pravilnik o plaćama zaposlenika ustanove
· Poslovnik o radu Upravnog vijeća
41
Upravno vijeće donosi niz odluka kao što su plan upravljanja (uz suglasnost nadležnog
ministarstva i mišljenje nadležne stručne institucije), godišnji program zaštite, održavanja,
očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenog područja s cjenikom usluga vezanih za korištenje
zaštićenih prirodnih vrijednosti (uz suglasnost nadležnog ministarstva i mišljenje nadležne
institucije), plan razvoja javne ustanove i godišnji financijski plan, odluke o izboru, odnosno
imenovanju i razrješenju službenika određenih statutom javne ustanove.
5.2. Analiza organizacijske strukture sektora ugostiteljstva i hotelijerstva
Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera
Organizacijska struktura Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera obuhvaća
osam podružnica i službi. Jedna od njih je i podružnica hotelijerstva i ugostiteljstva koja
obavlja poslove hotelskog smještaja ugostiteljskih usluga, organizacije savjetovanja simpozija
i kongresa, usluge kampiranja te druge usluge povezane s hotelijersko- ugostiteljskom
djelatnošću. Ova podružnica veoma je bitna za Ustanovu, jer je jedan od važnijih profitnih
centara Ustanove. Radi djelotvornijeg i učinkovitijeg rada ustrojene su slijedeće obračunske
jedinice ove podružnice: hoteli, "JEZERO", "PLITVICE - BELLEVUE" i "GRABOVAC"-
Auto kamp "KORANA", Restorani "LIČKA KUĆA" - BIFFE SLAP - MPO VUČNICA,
"BORJE" i "POLJANA" - MPO KOZJAČKA DRAGA – Rapajinka - Flora- Kupalište-
Labudovac; Pripremnica mesa i mesnih prerađevina; Praonica rublja.
Profitni centri unutar Ustanove Nacionalni park Plitvička jezera obavljaju ugostiteljske
usluge u poslovnim jedinicama. Unutar poslovnih jednica organizirani su: odjel prijema i
smještaja, odjel domaćinstva, odjel hrane i pića, i odjel održavanja.
Slijedi kratak opis poslova i njihovih rasporeda unutar profitnih jedinica na primjeru
hotela "Jezero", kao profitne jedinice.
Odjel prijema- na samom ulazu u hotel, gost se najprije susreće s prijemnim odjelom, tj.
recepcijom. Prijemnom odjelu, ne bez razloga, daje se velika važnost zbog funkcija koje
zaposleno osoblje u ovom odjelu obavlja, te njegovog utjecaja na financijski uspjeh i
postizanje konkurentnosti na domaćem i inozemnom tržištu. Kvaliteta usluga koje se pružaju
u hotelu umnogome ovisi o poslovima prijemng odjela. Kako je veoma važna poslovna etika
42
među zaposlenicima, tako je važna i međusobna povezanost i fleksibilnost prijemnog odjela s
ostalim dijelovima hotela.
Odjel hrane i pića- unutar odjela postoje različite organizacijske cjeline, uređene i
opremljene za pružanje ugostiteljskih usluga hrane i pića.
Odjel smještaja- organizacijska shema hotelskog domaćinstva ovisi o veličini hotela,
njegovoj opremljenosti i unutrašnjoj organizaciji. Zaposlenici ovog odjela protežu se u hotelu,
izvan njega, kao i u njegovom okruženju. Radni zadaci hotelskog osoblja vrlo su složeni i
nose u sebi mnoštvo sitnih poslova koji nisu poznati niti jednoj organizacijskoj shemi, niti su
u opisu radnih zadataka, a nužno ih je obavljati da bi se postigao što udobniji boravak gostiju
u hotelskim objektima.
5.3. Analiza utjecajnih čimbenika i prijedlozi unaprjeđenja organizacijske strukture Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera
Širenjem tržišta, jača se konkurentnost, stoga je od velike važnosti za svako poduzeće
zadržati kvalitetu poslovanja. Kvaliteta, tradicija i prepoznatljivost važni su čimbenici
opstanka poduzeća na tržištu. Prikazom SWOT analize moguće je konstruirati strategiju
poslovanja poduzeća. Cilj SWOT analize je pružiti izvješće za trenutno i realno stanje
poduzeća. Važno je znati raspolagati snagama poduzeća kako bi se minimizirale pogreške te
time sve slabosti svele na minimum. Isto tako, potrebno je sve prilike maksimizirati te tako
iskoristiti sve snage poduzeća. Svrha je prikazati SWOT analizu Javne ustanove Nacionalni
park Plitvička jezera, dok je cilj odrediti koje su slabosti i prijetnje koje treba minimizirati i
ako je moguće ukloniti, odnosno koje su snage i prilike navedenog poduzeća koje treba uočiti
i maksimizirati. Analizom i djelovanjem na određene utjecajne čimbenike, postojeće stanje
poduzeća moguće je poboljšati. Postoje određeni unutarnji i vanjski čimbenici koji imaju
veliki utjecaj na daljnji razvoj poduzeća, stoga ih je potrebno uočiti, pratiti, i pravovremeno
djelovati na njih. Dakle, na poslovanje poduzeća mogu djelovati određene prijetnje iz okoline
i time oslabiti snage tog poduzeća, no isto tako, iz okoline se mogu ukazati i određene prilike
koje mogu slabosti poduzeća svesti na minimum. Svako poduzeće mora voditi računa o
unutrašnjem i vanjskom okruženju. U tom se kontekstu ova analiza može razumjeti kao prikaz
unutrašnjih snaga i slabosti organizacije i vanjskih prilika i prijetnji s kojima se ta ista
43
organizacija suočava. SWOT analiza smatra se najčešćom tehnikom odlučivanja
menadžmenta te se pokazala valjanim sredstvom strategijskog planiranja. Radeći SWOT
analizu poduzeća treba stalno imati na umu kako se (i da li se) određene slabosti poduzeća ili
prijetnje iz okoline mogu pretvoriti u snage ili prilike koje poduzeće može iskoristiti za
postizanje konkurentske prednosti na tržištu. Odgovori koji se dobiju SWOT analizom
poduzeća treba koristiti za donošenje važnih strateških odluka – što su budući ciljevi
poduzeća te kojim će se strategijama oni ostvariti. Strateška logika traži da budući niz akcija
poveže snage s prilikama, izbjegne prijetnje i nastoji prevladati slabosti (Stacey,
R.D.,1997.,str. 52.).
Tabela 5: SWOT analiza Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera
UNUTARNJI ČIMBENICI SNAGE (PREDNOSTI)
v postojanje široko razvijene službe zaštite i očuvanja korištenja Nacionalnog parka u organizacijskoj
strukturi
v kompletna usluga
v stvaranje imidža i brenda Nacionalnog parka Plitvička jezera
v kvalitetni kadrovi
v zapošljavanje lokalnog stanovništva
SLABOSTI (NEDOSTACI)
v nedostatak visoko kvalitetnih
smještajnih kapaciteta
v nedostatak turistički oblikovane ponude i atraktivnih sadržaja kroz cijelu godinu
v velika i spora organizacija
v spor protok informacija među organizacijskim jedinicama
v slaba angažiranost pojedinih odjela i
službi unutar organizacijske strukture
v slaba prometna infrastruktura
v neadekvatno raspolaganje raspoloživim razvojnim prostorom
v destinacija bez sadržaja i s malo događanja
v slab marketinški plan
VANJSKI ČIMBENICI PRILIKE (MOGUĆNOSTI)
v rast potražnje za ekološki očuvanim destinacijama
v izgradnja manje zračne luke
v poticaj razvoju raznih oblika
ruralnog turizma u širem prostoru
v sufinanciranje infrastrukturnih
projekata iz EU fondova
PRIJETNJE (OPASNOSTI)
v globalna ekonomska kriza
v veća zainetresiranost za ostale
Nacionalne parkove ili druga zaštićena područja prirode
v nedostatak aktivnosti i neadekvatno
raspolaganje raspoloživim razvojnim prostorom u odnosu na konkurenciju
Izvor: izrada autora
44
Snagu poduzeća čini njegova imovina, vještina i kvaliteta kadrova i ostale snage koje se
ističu u odnosu na konkurente i potrebe tržišta na kojem poduzeće sudjeluje. Nacionalni park
Plitvička jezera djeluje kao Javna ustanova, stoga svojim radom djeluje za dobrobit Vlade, ali
i građana. Odabirom optimalne organizacijske strukture ustanova utječe na proces poslovanja
poduzeća. Kada je riječ o snagama ove ustanove prije svega je važno spomenuti kako
ustanova u svojoj organizacijskoj strukturi ima visoko razvijenu službu zaštite i očuvanja
korištenja Nacionalnog parka te time pridonosi nesmetanom radu Ustanove. Svojim
poslovanjem, kvalitetom i tradicijom Ustanova je stvorila imidž i brend koji je prepoznatljiv
ne samo na domaćem tržištu već i na stranom. Iz godine, u godinu Nacionalni park Plitvička
jezera bilježi sve veći broj stranih posjetitelja. Kako bi posjetitelja bilo sve više, veoma je
važna usluga koju nudi. Ona je iz godine u godinu sve bolja, stoga se smatra kako se
posjetitelji osim prirodnih ljepota vraćaju i zbog kvalitetne i kompletne usluge koju park nudi.
Za kvalitetnu uslugu zaslužni su kvalitetni kadrovi, koji svojim stručnim i profesionalnim
stavom pridonose promidžbi i napretku ove Ustanove.
Slabost poduzeća je ograničenje ili neučinkovitost izvora, vještina i sposobnosti koje
usporavaju ili ograničavaju postizanje zadanih poslovnih rezultata. Ustanova u svom sastavu
ima nekoliko ugostiteljskih objekata, no s obzirom na porast broja posjetitelja iz godine u
godinu i sve veće zainteresiranosti stranih i domaćih posjetitelja za boravkom u području
Nacionalnog parka Plitvička jezera, očito je da nedostaje visoko kvalitetnih smještajnih
kapaciteta kao i bolja prometna povezanost koja bi stvorila veći protok posjetitelja. Velika
slabost Nacionalnog parka očituje se u nedostatku sadržaja i ponude tijekom cijele godine što
Nacionalni park Plitvička jezera predstavlja kao destinaciju bez sadržaja i s malo događaja.
Podaci o posjećenosti Nacionalnog parka u zimskim mjesecima upućuju na neproporcionalna
kretanja. Primjetno je da je brojka u zimskim niža nego u ostalim mjesecima. Razlog se može
naći u oskudnoj dodatnoj turističkoj ponudi Nacionalnog parka u mjesecima izvan sezone,
kada je potrebno razviti takvu vrstu usluge koja će biti sposobna privući, ali i zadržati goste i
posjetitelje u dužem vremenskom periodu. Tome u prilog, idu i aktivnosti koje se nude kako
bi se obogatila ponuda tijekom tih mjeseci. Tako se nude popusti, povoljni vikend aranžmani,
skijanje, kongresni turizam. Upravo bi ovoj problematici slabije posjećenosti parka u zimskim
mjesecima trebalo posvetiti pažnju i aktivno djelovati u osmišljavanju i nuđenju atraktivnih
sadržaja, koji će uspjeti privući na duže vrijeme te zadržati domaće i strane posjetitelje unutar
smještajnog kapaciteta parka odnosno u hotelima i kampovima.
Stoga je na Ustanovi da svojim radom utječu na oblikovanje ponude i atraktivnih
45
sadržaja kroz mjesece kada je manje posjetitelja te time Ustanovu napravi atraktivnom kroz
cijelu godinu. Svi nedostaci događaju se zbog velike i spore organizacije među kojom bi se
trebao stvorit brži protok informacija te time omogućit jaču angažiranost pojedinih odjela i
službi unutar organizacijske strukture. Time bi se stvorila poslovna klima koja bi omogućila
bolje poslovanje, te bolju organiziranost jedinica, a time i bolje poslovne rezultate i
maksimiziranje snaga poduzeća te prilika koje se poduzeću nude. Osim razvoja strateškog
plana za povećanje opsega posla potrebno je razviti određeni marketinški plan odnosno razviti
proces planiranja i izvršavanja koncepcije, cijene, promocije, distribucije ideja, roba i usluga
kako bi se zadovoljili osobni, ali organizacijski ciljevi poduzeća.
Prilike se mogu definirati kao glavna pogodna situacija u okruženju poduzeća, kao i
izvor rasta i razvoja poduzeća. Kako se Nacionalni park Plitvička jezera smatra jednim od
najstarijih i ekološki najočuvanijih destinacija, a na tržištu raste potražnja za takvim
destinacijama, to je dobra prilika za povećanje potražnje posjetitelja iz cijele Europe, ali i
svijeta te za povećanjem prihoda ove Javne ustanove. Kako bi na što lakši i brži način
povezali Europu i svijet potrebna je izgradnja manje zračne luke, za prihvat potencijalnih
posjetitelja. Time se otvara i prilika za šire područje Plitvička jezera te za poticaj razvoja
ruralnog turizma i obogaćivanje tradicionalne ponude, a time i prihoda za Ustanovu, ali i za
lokalno stanovništvo te razvoj turizma općenito. Prilika za sufinanciranje raznih projekata kao
i infrastrukturnih pronalazi se u EU fondovima, koji bi svojim priljevom novaca omogućili još
bolju ponudu i izgradnju svih potrebnih sadržaja za Nacionalni park Plitvička jezera.
Za razliku od prilika, prijetnje su najnepovoljnija situacija u okruženju poduzeća.
Globalna ekonomska kriza koja vlada svijetom, ostavlja velik trag i na turizam, ali i na odluku
turista da posjete ljepote Nacionalnog parka Plitvička jezera. Različita ponuda i raznolikost
sadržaja ostalih nacionalnih parkova RH predstavljaju prijetnju za poslovanje Nacionalnog
parka Plitvička jezera. Naime, ukoliko ne dođe do poboljšanja ponude može doći do
pogoršanja financijskih rezultata i smanjenja posjećenosti Nacionalnog parka Plitvička jezera.
Stoga je od velike važnosti da se na učinkovit način iskoristi raspoloživ prostor te se
poboljšaju aktivnosti te se ispune prilike koje se nude na tržištu. Minimiziranje prijetnji i
maksimiziranje prilika dovest će do zadovoljenja potreba potrošača i do boljih financijskih
rezultata.
Da bi kompanija bila uspješna treba imati dobru organizacijsku strukturu kako bi dobro
funkcionirala na tržištu i kako bi se što više razvijala. Kvalitetno oblikovana organizacijska
struktura neizostavni je preduvjet u uspostavi budućeg uspješnog poduzeća.
46
U današnjem tržišno orijentiranom društvu gdje je imperativ uz zadanu kvalitetu postići
što je moguće manju cijenu, oblikovanje organizacijske strukture ima jednu od ključnih uloga.
Zbog turbulencije i velikih promjena u ekonomskom, političkom i društvenom okruženju
nužno je osigurati veliku fleksibilnost i spremnost na promjene u organizaciji poduzeća. To
dovodi do zaključka da bez kvalitetnog i motiviranog kadra nije moguće zamisliti
ostvarivanje dobrih poslovnih rezultata.
Određenim prijedlozima moguće je poboljšati postojeću organizacijsku strukturu, a time
i poslovanje poduzeća. Stoga je očigledno da je potrebno turistički dio organizacijske
strukture produbljivati i proširivati, zaposliti nove ili osposobiti stare zaposlenike. Ulaganja u
kadrove čine okosnicu uspješnosti poslovanja bilo kojeg poduzeća ili ustanove, ljudski resursi
u ovakvom će okruženju učiniti ključan korak za bolju budućnost.
Također, uzimajući u obzir relativno malu površinu koja je stavljena u turističku
funkciju (u odnosu na ukupnu površinu Parka) te stavljajući istu u odnos s kontinuiranim
porastom broja posjetitelja Parka, pristupilo se proširenju sustava obilaska područja Parka uz
istovremenu disperziju posjetitelja na one vremenske periode godine kada intenzitet posjete
nije visok, i to kroz različite oblike stimulacije posjetitelja (popusti, povoljni vikend-
aranžmani, kongresni turizam). Ovakvi potezi činiti će poboljšanje poslovanja Javne ustanove
Nacionalni park Plitvička jezera te u konačnici doprinijeti općem gospodarskom boljitku
čitave organizacije, ali i same regije za koju su Plitvice izvor prihoda.
Marketinškim aktivnostima moguće je podići imidž i brend Nacionalnog parka na veći
nivo. Nacionalni park Plitvička jezera svake godine svoju ponudu predstavlja na brojnim
emitivnim tržištima, vodeći pritom računa i o novim trendovima u turizmu. Jedan od razloga
povećanja broja posjetitelja je i kontinuirano proširivanje ponude sadržaja u Parku (vjenčanja
u prirodi, biciklizam, planinarenje) čime se animira i onaj segment tržišta koji nije
zainteresiran isključivo za obilazak jezera, a time se posjetitelj potiče da produži svoj boravak
u Parku. Promocija zaštićenog područja zamišljena je kao instrument unaprjeđenja turističke
funkcije Parka i što bolje usklađenosti s njegovom znanstveno-obrazovnom funkcijom na
načelima održivog razvoja, te ona kao takva ima određene specifičnosti. Iste se odnose na
pristup formiranju turističkog proizvoda koji nije klasični turistički proizvod, već - doživljaj.
47
Temeljni element koji Plitvička jezera diferencira i čini drugačijim je doživljaj koji se nudi
posjetiteljima kroz definiranje imidža, koji ima tri temeljne sastavnice:34
· vrhunski kvalitetan, očuvan i raznolik prostor,
· jedinstven prirodni fenomen,
· mogućnost stjecanja bogatih i jedinstvenih iskustava upoznavanjem Parka.
Nacionalni park posjetiteljima nudi određene sadržaje (smještaj, prehrana, sport,
animacija) čija prepoznatljivost u odnosu na ostale slične sadržaje koji se nude u okolici
proizlazi iz činjenice da su ti proizvodi u svojim elementima prožeti osnovnim principima
zaštite Parka: jedinstvenost, kvaliteta, edukacija, zdravlje. Marketing Nacionalnog parka
Plitvička jezera bazira se na sljedećim smjernicama:
· osigurati potpunu kontrolu gospodarskih djelatnosti s aspekta zaštite i utjecaja na
okoliš, i
· kroz prezentaciju omogućiti stalno podizanje stupnja zaštite poklanjajući pritom
pozornost edukaciji posjetitelja i podizanju njihove svijesti o zaštiti parka.
Marketinške aktivnosti Parka su "održive", odnosno stavljene u funkciju ekologije,
održivosti i zaštite. Podrazumijevaju stvaranje povoljnog općeg imidža Parka, edukaciju
zaposlenika, oglašavanje na međunarodnom i domaćem tržištu, izradu edukativnih materijala
za promociju i prodaju (plakati, brošure, leci, kuharice, bookmarkeri…), osmišljavanje
promotivnih vikend aranžmana, nagradnih popusta, održavanje edukativnih radionica,
promociju sporta kroz Plitvički maraton i sl. Pod pretpostavkom da je najvažniji razlog
uspostave nacionalnog parka očuvanje prirode, da je drugi aksiom zaštita, onda bi treći
postulat bila edukacija koju provodi promidžba i prezentacija – marketing. U tom kontekstu
marketing je funkcija turizma u zaštićenom području putem kojeg se posjetitelju daje prilika
da spozna prirodne zakone, međusobne odnose dijelova prirode, te da uvaži njihove prirodne
raznolikosti.
Svaka prednost stvara određenu mogućnost za još bolje poslovanje poduzeća. Javna
Ustanova Nacionalni park Plitvička jezera svojom ponudom stvara veliki potencijal za
uspješnu ekološki očuvanu destinaciju kojoj teži sve veći broj potencijalnih posjetitelja. Stoga
je bitno da se Javna Ustanova Nacionalni park Plitvička jezera bazira na stvaranje ekološki
prihvatljive destinacije svakom posjetitelju koji će posjetiti park. Kadrovi, usluga i izgrađen
34
Ivandić N.; Klarić Z., Radnić A., Telišman-Košuta N.: Turistička revitalizacija Nacionalnog parka Plitvička jezera u prijelaznom razdoblju, Turizam, 11-12/96, 1996., str. 306-324.
48
imidž na tržištu iz godine u godinu postaju sve veća prednost ove ustanove iako je uz neke
nove prilike moguće izgraditi još uspješniju ustanovu i na tržištu prepoznatljiviju ustanovu.
Naime, izgradnjom zračne luke, stvorila bi se veća povezanost te bi se time privukao još veći
broj posjetitelja što je jedan od važnijih ciljeva ove ustanove.
Svaka slabost poduzeća može postati velika opasnost za poduzeće stoga ih je potrebno
minimizirati. Slabosti Ustanove Nacionalni park Plitvička jezera predstavljaju veliku opasnost
za daljnje poslovanje ustanove. Slabom turističkom ponudom i atraktivnim sadržajem tokom
cijele godine stvara se opasnost od pada broja posjetitelja te postoji mogućnost veće
zainteresiranosti za ostale Nacionalne parkove ili druga zaštićena područja koji sadržaje nude
tokom cijele godine. Stoga je veoma bitna organizacija sadržaja koji bi posjetitelje privlačili
na područje Nacionalnog parka Plitvička jezera tokom cijele godine te ih na istom i zadržali
na neko vrijeme.
5.4. Usporedba primjene američkog modela upravljanja zaštićenim područjem u odnosu na Nacionalni park Plitvička jezera
Ključni problemi svakodnevnog funkcioniranja zaštićenih područja u Republici
Hrvatskoj su neusklađenost propisa i zakonske nedorečenosti, nemogućnost vlastitog
financiranja kod većine zaštićenih područja kao i nepostojanja stručnog tijela oko zajedničkog
pristupa u upravljanju, velika fluktuacija zaposlenika i pretežitost sezonskog zapošljavanja,
kao i još uvijek nedonošenje prostornih planova i planova upravljanja za sva zaštićena
područja. Perspektiva razvoja i unaprjeđenja parkovnog sustava kroz zakonsku regulativu
trebala bi pridonijeti unaprjeđenju funkcioniranja, doprinosa održivom razvoju i jačanju
lokalne zajednice kao i omogućavanju dostatnog financiranja za sva područja znatnim dijelom
iz vlastitih sredstava i bez udara na državni proračun. Po uzoru na američki model
upravljanja, mogućnosti boljih perspektiva mogle bi biti u stručnom tijelu koje bi imalo
ovlasti u definiranju jedinstvene politike u zaštiti prirode, ali bez posebnih ovlasti da
predstavljaju ukupne interese ili potrebe sustava zaštićenih područja, budući da je većina
naših zaštićenih područja specifična i trebaju imati vlastitu autonomiju odlučivanja kada su u
pitanju strateški projekti i smjernice, s obzirom na to da su uglavnom pokretači i nositelji
gospodarskih aktivnosti na svom području. Za ostvarivanje tih ciljeva svakako je nužno
mijenjati sadašnji Zakon o zaštiti prirode koji na nedovoljan način štiti zaštićena područja, a
49
prvenstveno je potrebno dati veće ovlasti nadzornoj službi u tim područjima te nametnuti veće
obveze gospodarskim subjektima koji djeluju na zaštićenim područjima, kako kroz nadzor
obima i režima rada, tako i kroz plaćanje koncesijskih naknada za poboljšanje zaštite i većih
kazni u slučaju nepoštivanja pozitivnih zakonskih propisa kada je u pitanju zaštita prirode i
njeno ugrožavanje.
Kroz povijest definiranja organizacijskih oblika upravljanja Plitvičkim jezerima privatni
kapital nikada nije bio prisutan u upravljanju; u razdoblju od 1949. do 1970. godine
Nacionalni park imao je dvije uprave- jedna se skrbila o zaštiti prirode a druga o hotelijerstvu,
ugostiteljstvu i turizmu. Obje uprave bile su državne i radile su razmjerno dobro, financirale
se iz vlastitih prihoda bez državnih subvencija, ali to dvojno upravljanje nije udovoljavalo
vitalnim funkcijama Parka- zaštitarskoj, znanstvenoj i turističkoj.35 Godine 1970. navedene
uprave se objedinjuju u jednu koja postaje odgovorna za njegove "zaštitarske, znanstvene,
razvojne, turističke i financijske zadaće" i koja u funkcionalnom smislu ostaje objedinjena do
danas.
Kada bi se na primjeru Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera primjenio
američki model tada bi došlo do odvajanja djelatnosti zaštite prirode od komercijalnih
djelatnosti; temeljni argument za njegovu implementaciju je konstatacija da su sekundarne
djelatnosti u zaštićenim područjima (ugostiteljstvo, hotelijerstvo, trgovina) dominantne u
odnosu na zaštitu prirode, te da ustanove ne smiju obavljati navedene djelatnosti budući da se
isto protivi njihovoj temeljnoj registraciji. Ukoliko bi došlo do uvođenja ″američkog modela″
ne bi došlo do velikih promjena, izuzev smanjenja i specijalizacije broja zaposlenih te
centralizacije ostvarenih prihoda ako postoje. Za Nacionalni park Plitvička jezera promjene bi
bile drastične i imale bi utjecaj na kontrolu upravljanja područjem koje će biti ustupljeno
koncesionaru, te na socijalne i gospodarske segmente funkcioniranja Ustanove.
Ukoliko dođe do primjene američkog modela upravljanja, model upravljanja prisutan od
1970. do 2012. godine ostat će zabilježen kao jedinstven u svijetu, budući da se od 1.422
nacionalna parka u svijetu jedino NP Plitvička jezera samofinanciraju.36 Kvaliteta aktualnog
modela upravljanja vidljiva je iz činjenice da u njemu "podjednako uspješno funkcioniraju
zaštita, turizam i ekoturizam, zaposlenici i znanstveno-istraživačka djelatnost".37
35
Vidaković, P., Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj, op.cit. 36
Ibidem 37
Ibidem
50
Koncesija smještajnih i ugostiteljskih objekata u Nacionalnom parku Plitvička jezera
može se pokazati ne kao dobra odluka u pravcu zaštite područja, već kao loša politička odluka
čije posljedice mogu biti negativne i za samu zaštitu. Tri od ukupno četiri hotela, kao i
glavnina manjih ugostiteljskih objekata smješteni su u zoni temeljnog fenomena te je
opravdano postaviti pitanje adekvatnosti prepuštanja istih koncesionaru. Posebno je to upitno
ako je poznato sljedeće:
· oznaka "eko hotela"/"EU Flower" koncesionaru će iziskivati ugradnju i korištenje
alternativnih oblika energije;
· kapaciteti smještajnih objekata nisu prilagođeni aktualnim potrebama; gabariti
postojećih hotela zadani su prilikom izgradnje i sukladno zakonskim propisima ne postoji
mogućnost njihovog daljnjeg proširenja;
· koncesionara očekuje obaveza preuzimanja zaposlenih djelatnika na određeni broj
godina.
Uz očekivana visoka ulaganja i plaćanje koncesije za koncesionara je opravdano
postaviti pitanje očekivanog povrata investicije, odnosno ostvarenja zarade. Iako je jasno da je
privatno vlasništvo temelj tržišnog poslovanja, do sada provedeni procesi prepuštanja
upravljanja koncesionarima nisu pokazali uspjeh. Osim toga, nerealno je očekivati da će
koncesionar kojem je na prvom mjestu zarada kvalitetnije upravljati objektom od države,
unatoč predviđenim sankcijama.
Drugi bitan razlog zbog kojeg uvođenje koncesionara u sustav državnog upravljanja nije
poželjan proizlazi iz činjenice da eventualni koncesionar postaje važniji čimbenik u
upravljanju Parkom od njegove uprave.38
Političke posljedice ovakve odluke mogu biti dalekosežne, iako je intencija ustrojstveno
i organizacijski opravdana nastojanjem da se naglasak stavi na zaštitu prirode, da se ista
odvoji od djelatnosti koje su u svojoj osnovi suprotne zaštiti prirode te da se ostvari sustav
kvalitetnijeg upravljanja i ušteda. Politička odluka ovakvog tipa može u krajnjem slučaju
dovesti i do znatnih devastacija prirode, budući da i uz najveće mjere kontrole nije moguće
nadzirati interes za zaradom, što je posebno opasno ako su objekti koji su predmet koncesije
smješteni u najužoj zoni zaštite kao što je to slučaj s Plitvičkim jezerima.
38
Ibidem
51
6. Zaključak
Turizam je djelatnost koja je od primarne važnosti za Republiku Hrvatsku, kako onaj u
obalnim dijelovima, tako o u ruralnim sredinama poput Plitvica. Sukladno tome, jasno je
koliko je nužno da se kontinuirano ulaže u povećanje kapaciteta i ponude Plitvičkih jezera,
koja jesu naš najposjećeniji Nacionalni park, a vjerojatno i najpoznatiji.
Nacionalni park Plitvička jezera proglašen je zaštićenim područjem 1949. godine, a na
UNESCO-vu listu svjetske prirodne baštine upisan je 1979. godine. Iako ukupna površina
Parka iznosi 29.685,15 ha, voda kao temeljna turistička atrakcija čini nešto više od 1% iste,
dok se ostatak odnosi na šume. Osnivač Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera je
Vlada Republike Hrvatske, ali je Park registriran kao trgovačko društvo čija je primarna
djelatnost zaštita prirode. Nacionalni park Plitvička jezera se samofinancira, odnosno više od
99,99% prihoda generira samostalno plasirajući svoju ponudu na tržište, dok se tek 0,01%
prihoda osigurava iz Državnog proračuna. S više od 800 zaposlenih djelatnika Nacionalni
park je generator gospodarskih aktivnosti unutar šire regije, te poticaj ekonomskim
aktivnostima područja u smislu razvoja malog poduzetništva kroz ponudu privatnog
smještaja, autohtonih ličkih proizvoda ili plasman originalnih ličkih suvenira na prodajnim
mjestima unutar Parka.
Unutar Parka svim djelatnostima upravlja Uprava javne ustanove uz primjenu
poslovnog planiranja u zaštićenim područjima i business pristupom upravljanja s ciljem
multipliciranja ekonomske koristi zaštićenog područja. Ostvarena dobit se reinvestira u
zaštitu, odnosno infrastrukturu Parka kako bi ista i dalje uz obavezu održivosti nastavila
generirati prihod i ostale pozitivne efekte.
Ono što čini važnu prekretnicu za Park jest prije svega povećanje ponude unutar parka,
ali i u neposrednoj blizini. Potrebno je proširiti turističke mogućnosti i rute u samom parku,
budući da je poznata činjenica kako se samo manji dio parka zapravo može razgledati, a
većinski dio otpada na nedostupan šumski prostor. To je naprosto velika šteta, budući da i
sama priroda parka, a ne isključivo vodene površine, čine iznimno bogatstvo i raznolikost
ljepota. Tu prednost svakako bi se trebalo iskorištavati. Uz to, ruralna sredina kakvo je
područje oko Plitvičkih jezera postaje atrakcija u novije doba; ljudi sve više teže takvom tipu
turizma i odmora općenito. Iako podosta razvijeno područje, ipak se još mnogo toga može
52
poboljšati i nadograditi u neposrednoj blizini Nacionalnog parka. Time bi se obogatila sama
ponuda, a interes bi svakako porastao.
Privatizacijom objekata unutar Nacionalnog parka Plitvička jezera stvorila bi se želja za
što većim profitom, a smanjila briga za zaštitu i očuvanje okoliša. Činjenica je da objekti
unutar parka donose određene prihode kojima se financiraju projekti za brigu o zaštiti okoliša.
To potvrđuje i podatak da su Plitvice zaradom od 51 milijun kuna čiste dobiti uložile u
uređenje hotela Plitvice, izgradnju novog wellness centra, završetak i opremanje
prezentacijskog centra te izgradnju nove pekare, ali i u projekte za zaštitu i očuvanje okoliša.
Kao što je u radu i prikazano, organizacijska je struktura Javne ustanove Nacionalni
park Plitvička jezera široka i duboka. Iz rada je vidljivo koliko dobro funkcionira Park s
postojećom organizacijskom strukturom. No, naspram toga, prikaz SWOT analize kao ključne
za uočavanje prilika, prijetnje, snaga i slabosti, ukazuju da nedostatci ipak postoje. Logično je
to s obzirom na opseg i zahtjevnost poslovanja kojim se ova Javna ustanova bavi.
Sve navedeno direktno je povezano sa postojećom organizacijskom strukturom Javne
ustanove Nacionalni park Plitvička jezera. Iako je naglašeno koliko je funkcionalna i efikasna
postojeća struktura, SWOT analiza ukazuje na nove prilike i postojeće nedostatke (prijetnje),
a to se najviše odnosi na sam turistički aspekt Parka. Stoga je nužno naglasiti taj dio
organizacijske strukture te na njemu najviše poraditi i unaprijediti taj vid poslovanja.
53
LITERATURA
KNJIGE
1. Buble, M.: Međunarodni menadžment, Lares plus d.o.o., Zagreb, 1999.
2. Buble, M.: Osnove menagementa, Sinergija, Zagreb, 2006.
3. Ivandić, N., Klarić, Z., Radnić, A., Telišman-Košuta, N.: ″Turistička revitalizacija
Nacionalnog parka Plitvička jezera u prijelaznom razdoblju″, Turizam, 11-12/96.,
1996.
4. Sikavica, P., Novak, M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1993.
5. Sikavica, P.: Modeliranje organizacijske strukture poduzeća, Informator, Zagreb,
1991.
6. Vidaković, P.: Nacionalni parkovi i zaštićena područja u Hrvatskoj, Fond za
stipendiranje mladih za zaštitu prirode i turizam, Zagreb, 2003.
ČASOPISI
1. Dulčić, Ž.: Istraživanje faktora utjecaja na izbor organizacijske strukture
suvremenog poduzeća, Radovi, Ekonomski fakultet, Split
INTERNET
1. Nacionalni park Plitvička jezera,
http://hr.wikipedia.org/wiki/Nacionalni_park_Plitvi%C4%8Dka_jezera, (15.9.2012.)
2. O parku,
http://www.nplitvickajezera.hr/hrv/index.php?option=com_content%task=view&id=
12&Itemid=26, (15.09.2012.)
3. Zaštita i turizam, http://www.np-plitvicka-
jezera.hr7hrv7index.php?option=com_content&task=view&id=20&Itemid=34,
(15.09.2012.)
54
4. Nacionalni park Plitvička jezera,
http://hr.wikipwdia.org/wiki/Nacionalni_park_Plitvi%C4&8Dka_jezera,
(15.09.2012.)
5. Katalog informacija "Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera", Javna
ustanova Nacionalni park Plitvička jezera, Plitvička jezera, travanj 2012.
6. Zaštita i turizam, http://np-plitvicka-
jezera.hr/hrv/index.php?option=com_content&task=view&id=20&itemid=34,
(15.09.2012.)
7. U nacionalnim parkovima lani 2,26 milijuna posjetitelja, i to pretežno stranaca,
http://www.poslovni.hr/vijesti/u -nacionalnim-parkovima-lani-226-milijuna-
posjetitelja-i-to-pretezno-stranaca-198330, (01.05.2013.)
8. National park service.
http://articles.cnn.com/keyword/national-park-service, (20.04.2012.).
9. Posjetitelji važnih turističkih znamenitosti i atrakcija,
http://www.dzs.hr/HrvEng/publication/2011/04-04-08_04_2011.htm, (01.05.2013.)
10. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.
http://www.mzoip.hr/doc/Propisi/Nacrt_Zakon_o_zastiti_prirode.pdf (22.09.2012.)
11. Državni zavod za zaštitu prirode,
http://www.dzzp.hr/upravljanje-zasticenim-podrucjima/dokumenti-
upravljanja/planovi-upravljanja-717.html, (20.05.2014.)
12. Organizacija američke službe nacionalnih parkova (NSP), http://www.nsp.gov,
13. Nacionalni park Plitvička jezera – Organizacijska struktura,
http://www.np-plitvicka-jezera.hr/hr/upravljanje-parkom/organizacijska-struktura/
55
POPIS GRAFOVA
Graf 1 Broj posjetitelja na godišnjoj razini u Nacionalnom parku Plitvička jezera……27
Graf 2 Ostvarena noćenja u hotelima i kampovima u 2012. i 2013. godini……………29
Graf 3 Prihodi od poslovanja u 2012. i 2013. godini………………………………... 32
Graf 4 Rashodi od poslovanja u 2012. i 2013. godini………………………………….34
Graf 5 Trenutna organizacijska struktura Nacionalnog parka Plitvička jezera ..............36
POPIS TABLICA
Tabela 1 Ostvarena noćenja domaćih i stranih turista po godinama...............................28
Tabela 2 Broj posjetitelja u nacionalnim parkovima RH od 2010. do 2011. godine......30
Tabela 3 Planirani i ostvareni prihodi Nacionalnog parka Plitvička jezera za 2012.
godinu..............................................................................................................................31
Tabela 4 Planirani i ostvareni rashodi Nacionalnog parka Plitvička jezera za 2012.
godinu..............................................................................................................................33
Tabela 5 SWOT analiza Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera.....................43
POPIS SLIKA
Slika 1 Organizacija američke službe nacionalnih parkova............................................14
56
