Upload
others
View
7
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
INSTITUCIONALNA TEORIJA PROMENA
• Diskontinuelne, adaptivne promene
• Sociološka perspektiva
• Primena
– Transformacija preduzeća i institucija u zemljama u
tranziciji
– Transformacija preduzeća i inistitucija u post-
industrijskom društvu
• Osnovna ideja: organizaciona transformacija
kao proces adaptacije promenama u
institucionalnom okruženju
INSTITUCIONALNA TEORIJA
• Struktura i funkcionisanje organizacija u modernom društvu imaju koren u idejama
• Ideje i modeli strukturiranja i funkcionisanja organizacija se stvaraju van njih, u društvu i onda se nameću organizacijama koje su prisiljene da ih poštuju kako bi dokazale svoju legitimnost
• Organizacije moraju da dokažu svoju legitimnost u društvu a to je moguće na dva načina – Preko racionalnosti i efikasnosti u korišćenju društvenih
resursa merenih tehničkim kriterijumima i parametrima
– Preko poštovanja ideja, modela, pravila, procedura, obrazaca i standarda organizovanja i funkcionisanja koje društvo nameće onda kada nije moguće da se legitimnost dokaže tehničkom racionalnošću
INSTITUCIONALIZACIJA
• Ideje i obrasci strukturiranja i funkcionisanja organizacija nastaju socijalnim konstruisanjem realnosti
– Neki socijalni akteri preduzimaju akcije ili inovacije u nekom sektoru koje postaju vidljive drugim učesnicima u sektoru - eksternalizacija
– Ako ostali učesnici u sektoru zajednički, kroz socijalno konstrisanje relanosti, u datom sistemu vrednosti, toj akciji (inovaciji) pridaju značenje racionalnog, efikasnog korisnog, ona biva “infused with value” - objektivizacija
– Akcije se u formi legitimne prakse nameću svim socijalnim akterima u institucionalnom sektoru koje ih prihvataju kao svoje - internalizacija
INSTITUCIONALIZACIJA
• Institucionalizovanje pravila i obrazaca znači da su proglašeni racionalnim a time i legitimnim načinom strukturiranja i funkcionisanja oranizacija
• Legitimnost je generalizovana percepcija ili pretpostavka da su akcije jednog entiteta poželjne i pogodne u okvirima određenih društvenih vrednosti, normi, verovanja
• Institucionalno okruženje kreira obrazac strukture i funkcionisanja kao idealni model organizacije
INSTITUCIONALNI OBRAZAC I INSTITUCIJA
• Obrazac strukture i funkcionisanja organizacije je institucionalizovan kao jedino racionalan i stoga legitiman način rada (“Bolonja”, železnice)
• Institucionalni obrazac ili institucija– profesionalno i društveno očekivanje
• Institucionalni (institucija) obrazac može biti formalan i neformalan
• Organizacije su prisiljene da primene institucionalizovana pravila i obrasce u svom sektoru kako bi dokazale svoju legitimnost
• Institucionalizovana pravila i obrasci mogu ali ne moraju biti tehnički i ekonomski racionalni (OUR)
INSTITUCIONALNI OBRAZAC I INSTITUCIJA
• Institucija kao “racionalizovan mit” o tome ako određene organiazcije treba da budu strukturirane i kako treba da funkcionišu
• Institucije su socijalno konstruisani sistemi uloga ili programi koji proizvode rutine
• Institucije stabilizuju ponašanje socijalnih aktera, kada se jednom ustanovi isntitucija, teško je od nje odstupiti, “iron cage” - rukovanje
• Primeri: “Bolonja”, infrastrukturne industrije: železnice, elektroprivreda, telekomunikcije, Parlament, nezavisna regulatorna tela, format informativnih kanala, upravljanje kvalitetom, upravni odbor kompanije, upravljanje rizikom u bankama, oblačenje i komunikacija profesora
INSTITUCIONALNI IZOMORFIZAM
• Izomorfizam: postepeno povećavanje sličnosti između organizaicja u jednom sektoru usled primene istih institucionalnih obrazaca
– Studijski programi fakulteta
– Emisija vesti, kvizovi, rialiti na TV
– Železnice u Evropi
– Parlamenti
– Manekeni i modeli
– Žargon top menadžemnta: “strateški portolio”, “cash flow”, “kvalitet”, “upravljanje rizikom”, “kontrola štete”
– Društvene mreže
INSTITUCIONALIZACIJA PO SEKTORIMA
• Nisu svi sektori podjednako izloženi institucionalizaciji - dva su faktora koja odredjuju koliko je neki sektor podložan institucionalnim uticajima:
– stepen do koga se output ili performanse mogu meriti, standardizovati
– stepen do koga organizacije u sektoru mogu da kontrolišu protok resursa odnosno inpute
• U modernim društvima je sve više institucionalizovanih sektora usled
– Sve intenzivnijeg napora političkih elita da kontrolišu građane
– Razvoja savremene tehnologije koja umrežava i usložnjava odnose u društvu i čini objektivizaciju inputa i outputa organizacija sve težim
INSTITUCIONALIZACIJA DRUŠTVA
• Modernistička, postindustrijska društva sve veći deo ljudskog ponašanja propisuju kroz racionalizaciju mitova pa je stepen individualne slobode sve manji ali ne kao posledica spoljašnje prisile (autoritarni režim ili tržište) već institucionalizovanih i internalizovanih obrazaca i pravila
• Institucije: “uspeha”, “lepote”, “večne mladosti”, “vitke linije”, “zdravog života”, “tolerancije različitosti, posebno seksualne”, “opuštenosti (cool)”
TRI OBLIKA I IZVORA INSTITUCIONALIZACIJE, TRI SEGMENTA
INSTITUCIONALNOG OKRUŽENJA
• Regulativni (zakoni)
• Normativni (profesionalni standardi)
• Kulturno kognitivni (pretpostavke i verovanja)
TRI MEHANIZMA NAMETANJA INSTITUCIONALNOG OBRASCA
• Prinudni (najčešće ali ne samo obrasci iz regulatornog okruženja)
• Normativni (najčešće obrasci iz normativnog okruženja
• Mimetički (najčešće obrasci iz kulturno kognitivnog okruženja)
INSTITUCIONALNE PROMENE U ORGANIZACIJI
• Organizacije se susreću sa tri problema u
sprovođenju institucionalnog obrasca
– Nekonzistentost institucionalnih i tehničkih pravila
(samoupravljanje)
– Generalnost institucionalizovanih pravila (standard
sličnosti sa stranim studijskim rpogramima u
akreditaciji)
– Kontradiktornost različitih institucionalnih pravila
• Rešenje: razdvajanje (decoupling, buffering)
INSTITUCIONALNE PROMENE U ORGANIZACIJI
• Reakcije ili oblici primene institucionalizovanih pravila i standarda u organizaciji – Potpuna primena (infopaketi za studente, wbsajt)
– Modifikovana primena (standardi za mentore doktorskih studija)
– Delimična primena • po delu organizacije ( u centrali da, u odeljenju ne)
• po nivou (realno vs simboličko sprovođenje) (studentska anketa, samovrednovanje, biblioteka)
• Po elementima standarda i pravila (broj mentora da, kvalitet mentora ne)
• Po vremenu (otpušta nje asistenata posle akreditacije)
– Neprimena (upis na neakreditovane programe)
– Uticaj na institucionalni autoritet da promeni obrazac ili da ne kontzroliše njegovu primenu (Zukorlić i akreditacija IU u NP)
INSTITUCIONALNE PROMENE U ORGANIZACIJI
• Faktori primene institucionalizovanih struktura,
standarda i procesa
– Organizaciona kultura: konzistentna, delimično
konzistentna, nekonzistentna, neutralna
– Tehnička i ekonomska racionalnost: racionalni,
neracionalni
– Interesi vladajuće koalicije: konzistentni, nekonzistentni
– Resursi i kompetencije: kompatibilni, nekompatibilni,
delimično kompatibilni
– Institucionalna kontrola: zavisnost organizacije i
efikasnost kontrole od institucionalnog autoriteta
MODEL PROCESA INSTITUCIONALNIH PROMENA
• Smenjivanje perioda inkrementalnih promena u cilju usavršavanja organizacionog modela prema institucionalnom obrascu i perioda radikalnih promena u cilju prilagodjavanja novom institucionalnom obrascu
• Kako teče proces organizacione transformacije u institucionalnom okruženju i koji su uslovi za uspešne promene?
KOMPONENTE MODELA INSTITUCIONALNIH PROMENA
• Interesi
– Nezadovoljeni interesi dela ili svih članova
– Povezivanje nezadovoljenih interesa sa modelom
organizacije (‘’sistem je dobar, samo ljudi ne valjaju’’)
• Alternativni model organizacije
– Nerazvijenost, nepoznavanje novog institucionalnog
obrasca kao barijera promenama
– Inkrementalne promene postojećeg modela u odsustvu
alternative
– Izolacija kao metod sprečavanja promena
• Vrednosne orijentacije članova organizacije
– Status Quo orijentacija – sve grupe su posvećene
održavanju postojećeg modela organizovanja
– Indiferentna orijentacija – sve grupe su ravnodušne
kako prema postojećem tako i prema novom modelu
organizovanja
– Konkurentska orijentacija – neke grupe su posvećene
postojećem a neke novom idealnom obrascu
organizacije
– Reformska orijentacija – sve grupe su posvećene novom
idealnom obrascu organizovanja.
KOMPONENTE MODELA INSTITUCIONALNIH PROMENA
KOMPONENTE MODELA INSTITUCIONALNIH PROMENA
• Odnosi moći u organizaciji
– Grupa sa nezadovoljenim interesima, posvećena
alternativnom obrascu mora imati moć
– Promene strukture moći kroz promene kritičnih resursa
i/ili promene u političkoj strukturi
• Kapacitet za izvodjenje promena
– Poznavanje novog idealnog obrasca (uzrok sporosti
tranzicije u Istočnoj Evropi) usled kulturnih barijera i
nedostatka znanja
– Sposobnosti i veštine vodjenja promena
• Smenjivanje postojećeg institucionalnog obrasca A novim obrascem B kroz
– Koherentno stanje modela organizacije
– Embrionalno stanje modela organizacije
– Šizoidno stanje modela organizacije
Koherentno
stanje
modela A
Embrionalno
stanje
modela A
Šizoidno
stanje
modela
Embrionalno
stanje
modela B
Koherentno
stanje
modela B
PROCES INSTITUCIONALNIH PROMENA
Koherentno
stanje
modela A
Embrionalno
stanje
modela A
Šizoidno
stanje
modela
Embrionalno
stanje
modela B
Koherentno
stanje
modela B
Tok transformacije
PROCES INSTITUCIONALNIH PROMENA
Koherentno
stanje
modela A
Koherentno
stanje
modela A
Koherentno
stanje
modela A
Koherentno
stanje
modela A
Koherentno
stanje
modela A
Tok inercije
Koherentno
stanje
modela A
Embrionalno
stanje
modela A
Koherentno
stanje
modela A
Koherentno
stanje
modela A
Koherentno
stanje
modela A
Tok prekinutog putovanja
Tok osciliranja
Koherentno
stanje
modela A
Embrionalno
stanje
modela A
Embrionalno
stanje
modela B
Embrionalno
stanje
modela A
Embrionalno
stanje
modela B
Tok nezavršenog putovanja
Koherentno
stanje
modela A
Embrionalno
stanje
modela A
Embrionalno
stanje
modela B
Embrionalno
stanje
modela B
Embrionalno
stanje
modela B
PROCES INSTITUCIONALNIH PROMENA
INSTITUCIONALNE PROMENE U ZUT
• Transformacija preduzeća u ZUT kao
institucionalne promene - socijalistički idealan
obrazac ekonomije i preduzeća zamenjen
kapitalističkim
• Uslovi uspešne tranzicije
– Nezadovoljstvo socijalističkim modelom
– Konkurentska ili reformska vrednosna orijentacija
– Promena strukture moći ili preferencija moćnika
– Kapacitet vodjenja promena