GNOJIVA

ORGANSKA

Postoje razliite podjele gnojiva

najea i najloginija podjela na: organska i mineralna gnojiva

ORGANSKA GNOJIVA

Ova se gnojiva vrednuju prema koliini organske tvari u njima a sadre male koliine aktivne tvari Sva su hraniva vezana u organskom obliku,

koji se mora razgraditi djelovanjem mikroorganizama

Vana uloga organskih gnojiva je: u popravljanju strukture tla vodozranog reima, toplinskih svojstava pa tako i openito biolokih osobina tla

.

Najee se koriste: stajski gnoj (2-5 kg/m2) kompost (3-10 l/m2) treset (1-2 kg/m2), te razne kombinacije ovih komponenata

Openito djelovanje organske gnojidbe na rast biljaka je vieznano

S jedne strane ona se odraava fizikalne osobine tla, a s druge strane na

kemijske osobine tla

Tako organska tvar osigurava ugljik dioksid potreban u fotosintezi dio mineralnih hraniva (N, P, K i dr.) poveava otpornost na neke bakterijske

bolesti, jer sadri male koliine antibiotika poput streptomycina i terramycina (do 0,1ppm), koje apsorbiraju biljke

Stajski gnoj

Najvanije i najstarije organsko gnojivo, koje se sastoji od izmetina i mokrae domaih ivotinja, a ponekad i manjih koliina slame

Proizvode ga sve domae ivotinje

stajski gnoj treba kvalitetno sloiti na gnojitu, te ga ostaviti da fermentira sazrijevanajmanje 6 mjeseci

svjei stajski gnoj moe biti fitotoksian, ali i zagaditi okoli

kako bi se smanjili gubici hraniva iz stajskog gnoja, posebice duika, (koji hlapi u obliku amonijaka) poeljno je ve u staji dodati dnevno 100-150 g na 1m2 superfosfata

Superfosfat vee amonijak i smanjuje gubitke duika, poveava se koliina fosfora, a djeluje i bakteristatino, to je povoljno za zdravlje stoke

Zreli stajski gnoj sadri razliite koliine hranivaovisno o vrsti ivotinja te nainu pripreme (Tablice 9 i 10).

Svinjski gnoj sadri vie fosfora nego gnoj goveda, dok gnoj peradi, posebice pilia sadri znaajno vie hraniva od ostalih zbog velike koliine suhe tvari

tako je koncentracija duika u pileem gnoju vea i do pet puta nego u stajskom gnoju ostalih ivotinja

Za stajski gnoj se moe openito rei da

je vie duino i kalijevo gnojivo a manje fosforno

Tablica 9. Prosjene koliine makrohraniva u stajskom gnoju

Priblini sastav (% na suhu tvar)

Izvor % Suhe tvari N P2O5 K20

Govei gnoj 10-15 0.6-2.1 0.7-1.1 2.4-3.6

Konjski gnoj 15-25 1.7-3.0 0.7-1.2 1.2-2.2

Gnoj peradi 20-30 2.0-4.5 4.5-6.0 1.2-2.4

Ovji gnoj 25-35 3.0-4.0 1.2-1.6 3.0-4.0

Svinjski gnoj 20-30 3.0-4.0 0.4-0.6 0.5-1.0

Tablica 2. Prosjene koliine mikrohraniva u stajskom gnoju (mg/kg)

Mn Zn B Cu Mo30-50 10-20 3-5 1-3 0,1-0,2

Pri aplikaciji stajskog gnoja u tlo mogui su gubici od 2 do 30 % duika, a velike koliine duika gube se kad su temperature visoke i pue vjetar

Za odvoz stajskog gnoja s gnojita na proizvodne povrine bira se prohladno i oblano vrijeme, bez vjetra

Formiranjem hrpica na povrini gdje se radovi izvode mogu je:

gubitak hraniva (isparavanje amonijaka i ispiranje nitrata)

ili pak nakupljanje hraniva u previsokim koncentracijama na tim mjestima, to uzrokujepljeine , pa kulture ne rastu ili su prebujne

Osobito je vano naglasiti vanost momentalnog unoenja gnoja u tlo, jednim

od naina obrade u prosjeku dubina unoenja stajskog gnoja

varira od 20 25 cm, to dakako ovisi o koliini gnoja, svojstvima tla te o biljnim vrstama

da bi se sprijeili gubici iz stajskog gnoja, takoer je potrebno pored klimatskih prilika poznavati i teksturu tla

jer je u lakem tlu raspadanje stajskog gnoja bre, a onda su i mogunosti ispiranja hraniva vee.

Slama i drugi biljni ostaci

Iako koliina hraniva u slami, kukuruzovini i sl. varira ona je u principu niska,

oko 0,5% N; 0,1 % P 1 % K no slama takoer sadri i znaajniju koliinu

celuloze koja je neophodni energetski materijal

da bi se potakla razgradnja celuloze, odnosno rad mikroorganizama, potrebno je pri zaoravanju slame na 100 kg slame zaorati i 1 kg duika

unoenje slame ne moe znaajnije poveati humusu tlu, ali moe popraviti strukturu, to je osobito znaajno za teka tla

Kompost

Kompost je proizvod koji nastaje razgradnjom biljnih ostataka iz domainstva, gospodarstva i industrije, a moe se mijeati sa razliitim dodacima.

Da bi hraniva iz komposta postala biljkama pristupana mora doi do razgradnje, koju obavljaju mikroorganizmi

Na njihov rad znaajno utjee temperatura, vlaga i prozranost.

U kompostu u kojem je proces humifikacije zavren, organsku komponentu ini trajni humus

Kvaliteta komposta se moe popraviti mjeanjem s vapnom ili nekim mineralnim gnojivima, a proces kompostiranja traje od nekoliko mjeseci do tri godine.

Kompost sadri oko 0,3 % N, 0,1 % P 0,3 % K, za sloj debljine 1 cm na tlu koji elimo obogati

kompostom, koristi se oko 10 kg/m2 (3-10 l/m2).

Kod intenzivne gnojidbe, posebice u zatienim prostorima (staklenici i plastenici) kompost akumulira viak nepoeljnih soli

Kompost se u domainstvima proizvodi tako da se u kompostnu hrpu odlau razliiti organski ostaci, od kojih se neki raspadaju brzo, a neki sporo poput dlaka i kostiju.

Dodaju se tlo, pepeo, vapno i gnojiva.

Kompostna hrpa formira se najee na prikladnom mjestu u vrtu ili okunici (irine oko 1,5 x 1,5 m), da je do nje lako dolaziti, kao i obavljati mijeanje (bar dva puta) radi prozraivanja (oksidacije).

Kompostirati se mogu i razliiti biljni ostaci iz poljodjelstva poput slame, kukuruzovine i lia razliitih kultura.

Vrlo kvalitetan kompost dobije se kompostiranjem stajskog gnoja

posebice ukoliko se humifikacija vri uz pomo gujavica

Danas se ova organska gnojiva mogu nai na tritu pod razliitim trgovakim imenima(Lumbripost)

Zemlje koje imaju puno treseta poput Rusije, Poljske, Bosne (Grahovo) proizvode od njega kompost kao i druge organske komponente za supstrate.

Kompost ponekad moe djelovati i tetno,osobito kad se ne vodi rauna o neeljenim supstancama koje ti ostaci sadre.

Poseban problem predstavlja kompostiranje gradskog smea, mulja od otpadnih voda koji mogu pored ostalih zagaivala sadravatiolovo, kadmij i ivu.

Iako reciklaa otpada izgleda kao praktino rijeenje, iskustva zemalja koje su tome pribjegle gotovo su porazna.

Posebice je neprihvatljivo koritenje ovog komposta za uzgoj povra.

Zelena gnojidba (sideracija)

Ovim se nainom gnojidbe zaoravaju kultivirane biljke, bilo cijele ili pojedini djelovi, te se u tlu razgrauju i obogauju tlo organskom tvari.

Tako se zoravanjem djeteline, grahorice, graka, boba, listova kupusnjaa i slinih kultura popravljaju struktura tla, vodozrani reim, kao i uvjeti za rad mikroorganizama.

MINERALNA GNOJIVA

djelovanje organskih gnojiva je kompleksno,ali je u njima niska koncentracija hraniva, pa je teko nadoknaditi vee koliine svih hraniva u kratkom vemenu

ukupne koliine organskih gnojiva su ograniene, pa se stoga danas sve vie u praksi koristi drugi tip gnojiva pod nazivom -mineralna gnojiva

Mineralna gnojiva se dijele prema broju biljnih hraniva u njima pa govorimo o

pojedinanim i sloenim mineralnim gnojivima

Pojedinana mineralna gnojiva sadre samo jedno biljno hranivo pa mogu biti: duina, fosforna, kalijeva, kalcijeva, magnezijeva i dr.

Sloena gnojiva sadre dva ili vie biljnih hraniva

prema nainu meusobnog vezanja mogu biti

mijeana ili kompleksna

Iako su navedene podjele uobiajene mogua je i podjela prema agregatnom stanju:

na vrsta i tekua ili na makro i mikro gnojiva

biljci su jednakovrijedna hraniva dodana mineralnim gnojivima kao i hraniva koja potjeu iz tla, ili hraniva koja su nastala razgradnjom organskih gnojiva

biljka moe koristiti samo mineralne oblike, te se sva hraniva bez obzira na izvor moraju konano transformirati u lako pristupaniionski oblik (poput nitratnog, fosfatnog, kalijevog i drugih iona)

VANO

Ukoliko se utvrdi suviak nekog hranivaproblem najee ne predstavlja izvor nego primjenjena koliina

Mineralna se gnojiva mogu tonije dozirati od organskih jer svako mineralno gnojivo sadri i deklaraciju sa koliinom aktivne tvari, pa se lako izrauna koliina koja se eli dodati na 1 hektar tla.

Gnojiva koja su podlona ispiranju poputduinih, moraju se primijeniti u vie obroka (u vidu prihrana).

Mineralna gnojiva dobivaju se preradomprirodnih sirovina u industrijskimpogonima.

Najei cilj prerade je odstranjenje balasta, te poveanje aktivne tvari,odnosno prevoenje teko pristupanih oblika hraniva u lakopristupane oblikeza biljku (vodotopive)

Tako se primjerice duik iz zraka (koji je za veinu biljaka osim leguminoza nepristupaan) uz dodatak vodika i zemnog plina, koristi za dobivanje amonijaka.

Amonijak se koristi kao gnojivo ali se ee rabi kao sirovina za proizvodnju ostali duinih i NPK gnojiva.

Fosforna se gnojiva dobivaju preradom rude sirovih fosfata, a u novije vrijeme se prerauju uglavnom u vodotopive fosforne spojeve

Kalijeva gnojiva se dobivaju proiavanjem kalijevih soli

Ostala gnojiva kao kalcijeva, magnezijeva i sumporna, najee su sporedni proizvodi ili sastavni djelovi vespomenutih sirovina za proizvodnju gnojiva za tri osnovna hraniva duik, fosfor i kalij

POJEDINANA GNOJIVA

Pojedinana se gnojiva dijele na duina, fosforna, kalijeva, magnezijeva i kalcijeva i druga, a nose ime prema hranjivu koje sadre.

Duina gnojiva

U ovim se gnojivima duik nalazi u pristupanom obliku za biljku, ili se vrlo brzo pretvara u taj oblik.

Prema obliku duika u njima mogu biti:

nitratna, amonijska, amonijsko-nitratna, amidna

Nitratna gnojiva

U ovu grupu gnojiva spadaju natrijev i kalcijev nitrat sa 16 % N, poznatiji pod imenima ilska i Norveka salitra.

ilska salitra (NaNO3)

ujedno i najstarije prirodno duino gnojivo.

Nalazita ove soli su u ileu, Boliviji, Peruu, a primjena je gotovo naputena, zbog natrija, koji pogorava strukturu tla

Nitratna gnojiva su openito dobro topiva u vodi, pa im je i djelovanje brzo, ali su zato podlona i brzom ispiranju iz tla, osobito kad su koncentracije previsoke.

Posebno je problem naglaen u uvjetima velikog vlaenja, bilo od oborina ili zalijevanja.

Amonijska gnojiva

U ovih je gnojiva znatno manje ispiranjeduika nego u nitratnih, jer se amonijski duik u tlu dijelom privremeno vee i postepeno oslobaa, a dijelom prelazi u nitratni oblik.

Glavni predstavnici su

bezvodni amonijak (82 %N) amonijev sulfat, koji pored duika (24 %)

sadri i sumpor (21 %)

Amonijev sulfat

kiselo gnojivo, pa njegovom dugotrajnom primjenom dolazi do zakiseljavanja tla

primjena amonijskih gnojiva na jako karbonatnim tlima moe izazvati hlapljenje amonijaka

Amonijsko-nitratna gnojiva

U ovu grupu gnojiva spadaju amonij nitrat (AN) vapneno amonijev nitrat poznat pod nazivom

KAN

amonijev nitrat sulfat

amonij nitrat sadri 33,5 % N

KAN sadri samo 27 % N, to mu je i glavni nedostatak

amonijev nitrat sulfat (26 % N)

Da bi se rjeio problem male aktivne tvari koju sadri KAN, danas se u razvijenim zemljama sve vie koristi popravljeni AN

Amonij nitrat (AN) je inae sirovina za proizvodnju KAN-a, no nedostatak mu je to je zapaljiv i eksplozivan kao i vrlo higroskopan, pa se problem rjeava tako da mu se dodaju ulja i naftni derivati

Amidna gnojiva

Najpoznatije gnojivo iz ove grupe je UREA ili karbamid

predstavlja organsku molekulu koju biljke mogu koristiti cijelu, ali se u tlu najee djelovanjem enzima ureaze razgradi prvo do amonijskog oblika, a kasnije u povoljnim uvjetima u tlu oksidira ak do nitratnog oblika duika

Zbog dobre topivosti mogue ju je koristiti kao kruto i tekue gnojivo, a osobito je prikladna za folijarnu gnojidbu

Moe se mijeati sa drugim topivim gnojivima kao i zatitnim sredstvima

Urea sadri 46 % N, te predstavlja kruto duino gnojivo sa najveom koliinom duika

Zbog amidnog oblika duika i njegovog postepenog oslobaanja, urea je prikladna za planiranje gnojidbe u cilju smanjenja ispiranja nitrata iz tla

Fosforna gnojiva

Od fosfornih gnojiva poznati su: superfosfat, trostruki superfosfat, Tomasov fosfat i Mikrofos

razlikuju se po obliku u kojem se u njima nalazi fosfor (mono, di i tri kalcijev fosfat), te prema topivosti

Fosfor u mineralnim gnojivima moe biti topiv u vodi ili u 2 % limunskoj kiselini

Najbolje je topiv fosfor u monokalcijevom fosfatu, neto tee u dikalcijevomfosfatu i Tomas fosfatu dok su trikalcijski fosfati (fino mljeveni sirovi fosfati) teko topivi

Tomasov fosfat

sadri 10 14 % P205 topivog u limunskoj kiselini (polako se otapa)

sadri i neto mikrohraniva (Mn, Cu, Zn, Mo) te

45 % kalcijoksida pa je prikladan za kisela tla

Superfosfat

monokalcijev fosfat najlake pristupaan biljci jer je dobro topiv u vodi

sadri od 16- 18 % P205

pored fosfora sadri i sumpor proizvodi se u prahu i granulama

Ukoliko se na superfosfat djeluje fosfornom kiselinom, poveava se aktivna tvar

nastaju koncentrirani dvostruki i trostruki superfosfat

Trostruki superfosfat tripleks se prizvodi u granulama a sadri 45 % P205.

Kalijeva i magnezijeva gnojiva

Kao kalijeva gnojiva koriste sekalijeve soli

kalijev klorid koji sadri i do 60 % K20 kalijev sulfat sa oko 50 % K20

Kalijev klorid

koristi se kao pojedinano gnojivo ali i za proizvodnju NPK gnojiva

moe biti kao kristalna sol ili u granulama

Kalijev sulfat

namjenjem je kulturama kojene podnose klor, a trebaju i sumpor poput

duhana, rajice, paprike, krumpira i dr.

-djelomino zakiseljava tlo

Patent kalij

kalijev i magnezijev sulfat, a osobito je povoljan za gnojidbu povrarskih i cvjearskih kultura zbog dodatka magnezija i sumpora

sadri 26-30 % K20 u sulfatnom oblikute 9-11% magnezija (MgO) takoer u obliku

sulfata

Magnezijeva gnojiva

moe se koristiti i magnezijev sulfat -kizerit (17 % Mg)

istovremeno ima i sumpora, no nedostatak mu je slaba topivost u vodi

Sumporna gnojiva

amonijev sulfat (24 % S), amonijev sulfat nitrata (15 %S), kalijev sulfat (18 %S), kalijev magnezijev sulfat (23 %S), magnezijev sulfat (13 %S), te aluminijev sulfat (14 % S)

Gips sporodjelujuekalcijevo- sumporo gnojivo

Kalcijeva gnojiva

Prirodne sirovine kalcija vee ili manje istoe i razliitih formi

koriste se kao gnojiva ali i kao tvari koje popravljaju naruena svojstava tla(poboljivai strukture tla), te za smanjenje kiselosti tla

Koriste se mekani vapnenci koji se usitnjuju ili termiki obrauju pa se dobije

ivo vapno sa oko 70 % CaO ili gaeno vapno sa oko 60 % CaO

za istu namjenu se moe koristiti i dolomit (Ca CO3 x Mg CO3)

U podrujima oko eerana koristi se i saturacijski mulj, koji predstavlja tehnoloki otpad pri preradi eerne repe, a u zrakosuhom uzorku nalazi se oko 35,5 % CaO.

za istu namjenu koristi se i fosfogips (otpadni materijal pri proizvodnji fosforne komponentemineralnih gnojiva),

te razni supstrati sa kalcijem poput Agrarvitala(16,41 % CaO).

Primjena svih kalcijevih materijala je osobito vana na kiselim i ispranim tlima, zbog neutralizacije kiselosti te bolje pristupanosti drugih hraniva

SLOENA GNOJIVA

Sloena mineralna gnojiva sadre vie biljnih hraniva, a najee tri (N, P, K).

Dijele se na: mijeana gdje su pojedine komponente samo

fiziki pomjeane kompleksna gdje su hraniva i kemijski vezana

Oznaavaju se formulacijom sa 3 broja

prvi znai koliinu duika (%N) drugi fosfora (%P2O5) trei kalija (%K2O)

Tako primjerice gnojivo oznake NPK = 7 - 14 21

znai da u 100 kg gnojiva ima

7 kg duika, 14 kg fosfora i 21 kg kalija

Postoje razliite formulacije: NPK = 10 20- 30, NPK = 15 - 15 15, NPK = 5 20 30 i jo mnoge druge

odabir ovisi o potrebama pojedinih kultura, te o stanju hraniva u tlu

Prednost im je u odnosu na pojedinana to istovremeno moemo dodati vie hraniva

MIKROGNOJIVA

Mikrognojiva se dijele prema mikroelementima koje sadre borna, eljezna, manganova, cinkova, bakrena i molibdenova mikrognojiva

pored istih mikrognojiva mogu se koristiti i razni nusprodukti industrije, stakla i helati,

u posljednje vrijeme sve se vie i uspjenije koriste tekua gnojiva kokteli u kojima je otopljeno vie mikroelemenata u vodenoj otopini, poput Fertine, Folifertila, Ciatrala i dr.

Primjena u obliku helata, je praktina jer se iz njih mikroelementi oslobaaju polako i stalno.

Osobito treba voditi rauna o eljezu, boru i cinku

Najbolje rezultate postiu: eljezni sulfat-zelena galica (20 %Fe), eljezni helat- Sequestren (6% Fe), cinkov sulfat (23- 36 % Zn) i cinkov helat (14 %

Zn), bakreni sulfat (modra galica 25 % Cu) i bakreni helat (48 % Cu)

od bornih gnojiva

borax (11% B) borna kiselina (18 % B) solubor (21 % B) i

Najznaajnija molibdenova gnojiva su vodotopive soli:

natrijev molibdat (40 % Mo) i amonijev molibdat (54 % Mo)

Tekua gnojiva

U posljednjih se godina znaajno poveao interes za tekua gnojiva, jer im je primjena praktina (preko tla ili lista) a djelovanje brzo

mogua je primjena otopine uree kao i kalcijevog nitrata u 0,5 - 1,0 % konc.

boraksa ili solubora te Fe, Cu, Mn i Zn helata u 0,1- 0,5 % koncentraciji

amonij molibdata u 0,1 % koncentaciji te magnezijevog sulfata kao i ortofosforne

kiseline u 2 % koncentaciji

U ovu grupu gnojiva izmeu ostalih spadaju: UAN (duino gnojivo pripremljeno kao otopina

uree i amonij nitrata sa 30 % N) Kristaloni razliitih formulacija, ali i razna druga

gnojiva koja pored makroelemenata sadre i vane mikroelemente.

Tu spadaju Folifertil, Wuxal, razliite formulacija Fertina te mnoga druga slina gnojiva

UAN je praktian jer se moe koristiti sam ili u kombinaciji sa drugim gnojivima, naroito mikrognojivima, kao i sa veinom, insekticida, fungicida, herbicida i stimulatora rasta.

Glavna prednost gnojiva tipa Fertina i Folifertil je ta to jednim tretiranjem dodajemo biljci gotovo sve neophodne elmente (posebice mikroelemente) kojih u veine kultura nedostaje.

Nalaze se u razliitim formulacijama, dakle prilagoena potrebama pojedinih kultura, u vodotopivom su obliku, te su stoga biljci odmah dostupna

Mogue ih je koristiti i u sustavima za zlijevanje, to pojednostavljuje primjenu

GNOJIVAORGANSKA GNOJIVAStajski gnojSlama i drugi biljni ostaciKompostZelena gnojidba (sideracija)MINERALNA GNOJIVAVANOPOJEDINANA GNOJIVADuina gnojiva Prema obliku duika u njima mogu biti: Nitratna gnojiva ilska salitra (NaNO3) Amonijska gnojivaAmonijev sulfatAmonijsko-nitratna gnojivaAmidna gnojivaFosforna gnojivaTomasov fosfat SuperfosfatKalijeva i magnezijeva gnojivaKalijev kloridKalijev sulfat Patent kalijMagnezijeva gnojivaSumporna gnojivaKalcijeva gnojivaSLOENA GNOJIVAMIKROGNOJIVATekua gnojiva