Uvodna riječ

Riječ koja je obilježila godinu za nama je riječ PRAVDA. Svaki dan su je uzvikivali i prizivali građani i građanke na Trgu Krajine u Banjaluci, pozivajući nadležne institucije da otkriju ko je ubio Davida Dragičevića. Od marta do 25. decembra su se svakodnevno okupljali upravo oko te jedne riječi - PRAVDA. Onda je, na katolički Božić, uslijedila intervencija policije RS i postalo je zabranjeno okupljati se i opasno izgovarati riječ PRAVDA.

Helsinški paralement građana je, zajedno sa drugim organizacijama civilnog društva, na policijsku intervenciju, sporna privođenja i navode o nedozvoljnoj i prekomjernoj upotrebi sile, reagovao dopisima nadležnim insitucijama i javnim istupima i saopštenjima. Sa tim smo dočeli kraj 2018, koju su pored istrajnosti grupe Pravda za Davida da dođu do istine, obilježili i migrantska kriza i Opšti izbori održani u oktoboru 2018.

Izvještaj pred vama sumira sve naše aktivnosti, projektne i vanprojektne, koje smo realizovali tokom 12 mjeseci prošle godine. I dalje nemamo Kuću ljudskih prava u Banjaluci, prava na slobodu okupljanja i slobodu izražavanja su ozbiljno dovedena u pitanje, najavljuje se donošenje još restriktivnijih zakona kojima se uređuju neka od osnovnih ljudskih prava, primjena zakona je nekonzistentna i nedosljedna, govor mržnje preuzima javni prostor. Ljudi se sve više plaše da javno govore i iznose svoja mišljenja. Ne znamo šta nam donosi 2019, ali želimo da vjerujemo da od ovoga ne može biti gore i da se i mi nećemo pridružiti armiji koja napušta ovu zemlju.

O NAMA

Helsinški parlament građana (HPG) Banja Luka je registrovan 16. avgusta 1996. godine kao lokalna nevladina organizacija u Republici Srpskoj/Bosni i Hercegovini. Od tog vremena HPG Banja Luka je aktivno uključen u promociju, jačanje i povezivanje civilnih inicijativa na lokalnom i regionalnom nivou i radi na pomirenju i osnaživanju marginalizovanih društvenih grupa za političko djelovanje.

Naša misija: HPG je organizacija koja podržava i stimuliše autonomnost i slobodu svih građana, uključivanjem marginalizovanih društvenih grupa, naročito žena i mladih, u demokratske procese.

Naša vizija: Društvo jednakih mogućnosti za sve.

Prioriteti djelovanja Helsinškog parlamenta građana Banja Luka:

• Osnaživanje marginalizovanih grupa, posebno žena, mladih i manjinskih grupa, za političko djelovanje i unapređenje svog položaja u društvu,

• Uticaj na institucije vlasti u Bosni i Hercegovini radi unapređenja zakona i javnih politika prema ovim grupama,

• Povećanje zastupljenosti i bolja prezentacija žena, mladih i manjina u medijima,

• Jačanje svijesti građana i građanki u Bosni i Hercegovini o diskriminaciji marginalizovanih grupa i mehanizmima zaštite njihovih prava,

• Jačanje saradnje sa drugim organizacijama i institucijama u Bosni i Hercegovini, ali i na međunarodnom nivou,

• Približavanje obrazovnih programa, literature, znanja i vještina u vezi sa izgradnjom mira, razvojem civilnog društva i ljudskim pravima građanima i građankama BiH,

• Kontinuirano usavršavanje osoblja Helsinškog parlamenta građana Banja Luka i rad na održivosti organizacije.

HPG Banja Luka je u 2011. godini provodio svoje aktivnosti u tri programska područja:

o Jačanje civilnog društva i transformacija javne vlasti u servis građana

o Zalaganje za rodnu jednakost

o Stvaranje uslova za intenzivnije uključivanje mladih u javni život

Edukativni programi – HPG Banja Luka okuplja trenerice i trenere koji za potrebe naše i drugih organizacija vode obuke iz oblasti: jačanja kapaciteta nevladinih organizacija (strateško planiranje, fundraising, kampanja, odnosi sa javnošću...), nenasilne komunikacije, rješavanja sukoba, ljudskih prava i ravnopravnosti polova. Na ovaj način HPG Banja Luka promoviše svoje ciljeve i politiku i drugim društvenim grupama koje nisu direktno obuhvaćene projektima, a doprinosi i finansijskoj održivosti organizacije.

POSTIGNUĆA ili

NAJZNAČAJNIJI REZULTATI RADA HELSINŠKOG PARLAMENTA GRAĐANA 1996 - 2018

Od svog osnivanja, 1996. godine, do danas, Helsinški parlament građana je implementirao više od 60 projekata na lokalnom i regionalnom nivou, usmjerenih na osnaživanje različitih marginalizovanih grupa za aktivniji angažman u javnom i političkom životu. Kao najznačajnija postignuća našeg rada izdvajamo: 1. Organizacija prvog poslijeratnog susreta mladih u BiH i osnivanje Omladinske mreže BiH koja djeluje i danas

i broji oko 1000 članova, omladinskih organizacija i pojedinaca; 2. Osnivanje Akademije za mlade političke lidere/ice (Akademiju danas vodi nevladina organizacija Perpetuum

mobile iz Banjaluke); 3. Podrška registraciji Saveza nacionalnih manjina Republike Srpske i uspješno zagovaranje donošenja Zakona

o pravima pripadnika nacionalnih manjina u RS; 4. Iniciranje uvođenja posebne emisije o nacionalnim manjinama na javnom servisu RTRS (emisija Bono Homo

se više ne emituje na televiziji RS, dok se emisija Korijeni, posvećena nacionalnim manjinama, i danas emituje jednom mjesečno na radiju RS);

5. Pokretanje pitanja i diskusije o diskriminirajućoj odredbi “Ostali” u Ustavu BiH; 6. Zagovaranje i podrška osnivanju Savjeta nacionalnih manjina, kao posebnog savjetodavnog tijela Narodne

skupštine RS; 7. Iniciranje i potpisivanje Memoranduma o saradnji između Banjaluke i Pule (Memorandum je potpisan 28.

marta 2011. godine s ciljem promocije multikulturalizma, interkulturalnog dijaloga i poboljšanja prekogranične saradnje između pripadnika nacionalnih manjina);

8. Omladinska kampanja “Vratite nam prostore” u kojoj smo aktivno učestvovali, rezultirala dodjeljivanjem prostora omladinskim organizacijama u 11 opština u BiH (2000);

9. U saradnji sa Gradskom upravom Banja Luka, Helsinški parlament građana je 2003. godine pokrenuo Bilten grada Banja Luka koji se i danas štampa jednom mjesečno.

10. Učešće u zagovaračkim akcijama u vezi sa usvajanjem Zakona o ravnopravnosti polova 2003; 11. Analiza primjene Zakona o ravnopravnosti polova sa aspekta sudske prakse, i na osnovu analize 2009., iniciranje donošenja izmjena i dopuna Zakona o ravnopravnosti polova BiH (naš najznačajniji amandman koji je usvojen i ugrađen u izmjene i dopune Zakona odnosi se na obavezu državnih tijela na svim nivoima organizacije vlasti i tijela lokalne samouprave da osiguraju zastupljenost od 40% jednog od polova u upravljanju, procesima odlučivanja i predstavljanju); 12. Učešće u pripremi Gender akcionog plana BiH; 13. Koordinacija i izrada Alternativnog izvještaja o implemntaciji CEDAW i stanju ženskih ljudskih prava u BiH 2010. godine (izvještaj je predstavljen Komitetu CEDAW u Ženevi u julu 2013) i 2016; 14. Iniciranje i izrada (u saradnji sa ženskim nevladinim organizacijama u BiH) Platforme ženskih prioriteta za ustavne promjene sa amandmanima na Ustav BiH iz rodne perspektive (2013). Amandmani su upućeni kolegiju Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na razmatranje; 15. Dostavljanje amandmana na Porodični zakon RS s ciljem definisanja kategorije samohrani roditelj u zakonskom tekstu u skladu sa realnim stanjem na terenu i potrebama samohranih roditelja, te iniciranje da se u RS uspostavi Alimentacioni fond (izmjene i dopune Porodičnog zakona još nisu ušle u skupštinsku proceduru); 16. Potpisivanje Memoranduma o saradnji sa Zavodom za zapošljavanje RS s ciljem poboljšanja položaja samohranih majki na tržištu rada (potpisan u junu 2012);

17. Učešće u “Globalnom monitoringu medija 2005 (GMMP)”, u kojem je, pored BiH, učestvovalo 75 zemalja iz cijelog svijeta; 18. Kao članica Koalicije nevladinih organizacija BiH "Raditi i uspjeti zajedno" učestovali smo u izradi "Sporazuma o saradnji između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i nevladinog sektora u BiH”, "Strategije razvoja nevladinog sektora u BiH", "Kodeksa za nevladin sektor u BiH" i "Standarda kvaliteta usluga između Vijeća ministara BiH i nevladinog sektora u BiH". 19. Ustanovljavanje novinarske nagrade “Srđan Aleksić” za profesionalno i angažovano izvještavanje o marginalizovanim grupama u BiH (od 2011 organizovali smo tri ceremonije dodjele novinarskih nagrada, a od septembra 2013. godine nagrada je “vlasništvo” Mreže za izgradnju mira BiH); 20. Ustanovljavanje Ženske političke akademije za mlade žene iz političkih partija i organizacija civilnog društva (početkom 2014 upisana je II generacija polaznica); 21. Iniciranje i osnivanje Ženske alternativne vlade BIH kao neformalnog tijela na političkoj sceni BiH (Vlada je zvanično promovisana u jesen 2012); 22. Nominacija Slađane Ujić, članice Ženske alternativne vlade BiH i predsjednice udruženja SNOP iz Rogatice za “Nagradu za žensku kreativnost u ruralnom životu” (Slađana Ujić je prva žena iz BIH koja je dobila ovu značajnu nagradu i priznanje); 23. Umrežavanje i jačanje kapaciteta najmanje 100 organizacija civilnog društva u BiH, kroz edukacije i podjelu malih grantova; 24. Izbor da obavljamo funkciju sekretarijata Mreže za izgradnju mira; 25. Koordinirajuća organizacija Inicijative Građanke za ustavne promjene 2014-2018 koja okuplja 36 organizacija i pojedinki; 26. Kao svoja postignuća naveli bismo i brojna istraživanja i analize na kojima smo radili, što je rezultiralo objavljivanjem 38 publikacija koje su dostupne na našem web sajtu. Prema dostupnim serverskim podacima najveći broj posjeta web sajtu organizacije odnosi se upravo na rubriku Publikacije i preuzimanje (download) dostupnih publikacija. 27. Posjedovanje biblioteke sa preko 2000 naslova u oblasti ženskih ljudskih prava, nasilja/nenasilja, prava, filozofije, političkih nauka, LGBT, ljudskih prava, koji se mogu iznajmiti i služe kao resursi za analize i pisanje naučno istraživačkih radova u društvenim oblastima. 28. Kroz neformalnu koaliciju nevladinih organizacija podržali smo pripremu i pisanje Izvještaja u sjeni o napretku BiH za 2013, 2014, 2015. I 2016. godinu. 29. Pokrenuli web platformu www.ukljuci.in posvećenu osobama sa invaliditetom. 30. Pokrenuli web stranicu http://ukljuciseu.org/ koja se bavi procesom EU integracija iz rodne perspektive.

Programsko područje:

Jačanje civilnog društva i transformacija javne vlasti u servis građana

Ciljevi ovog programskog područja su izgradnja i jačanje demokratije kroz podizanje svijesti građana o demokratskim principima i procesima, ohrabrivanje građana da pokreću različite inicijative i učestvuju u donošenju odluka na svim nivoima vlasti. Kroz različite aktivnosti u okviru ovog programskog područja nastojimo uspostaviti što bolju saradnju između građana i institucija vlasti.

U okviru programskog područja u 2018. godini radili smo na više projekata: "PRO Budućnost II", „(O)živimo javne prostore II“, „Foto glasovi za mir“, „Podrška građanskom aktivizmu“, a u novembru je počela realizacija projekta „Zajednice različitih, ali ravnopravnih građana“.

PRO BUDUĆNOST - Pomirenje, Razumijevanje, Odgovornost za budućnost Chatolic relief service (CRS), u partnerstvu s Fondacijom Mozaik, Karitasom Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, Forumom građana Tuzla i Helsinškim parlamentom građana iz Banja Luke, provodio je, od oktobra 2013. do septembra 2017, PRO Budućnost projekat s ciljem izgradnje pomirenja i povjerenja među građanima svih etničkih skupina u Bosni i Hercegovini. Odmah nakon završetka ovog, počela je implementacija novog, petogodišnjeg Pro-Budućnost II projekta sa istim ciljevima. PRO Budućnost djeluje u više od 70 opština i gradova s ciljem izgradnje mira unutar i među zajednicama, koje su podijeljene po entiteskim linijama. Poseban fokus je na mladim ljudima, ženama i manjinama koji imaju priliku učestvovati u treninzima, mirovnim kampovima i konferencijama i drugim događajima da bi se do najveće moguće mjere povećao uticaj ovih grupa na društvene promjene i izgradili čvsti temelji za pomirenje. Projekat PRO Budućnost finansira USAID. Živa Biblioteka Tokom 2018. godine u sklopu projekta Pro-Budućnost II, između marta i novembra, organizovano je deset sesija „Živih biblioteka“ u osam različitih gradova u Bosni i Hercegovini, na kojima je učestvovalo skoro 400 učesnika, uglavnom učenika/ica srednjih škola, i to iz Novog Travnika, Kiseljaka, Bosankog Petrovca, Bihaća, Zavidovića, Gradačca, Mrkonjić Grada, Jajca, Sarajeva i Sokoca. Učesnici su imali priliku da kroz ovu aktivnost razgovaraju sa različitim „živim knjigama“, i to sa samohranom majkom, žrtvom porodičnog nasilja i slijepom osobom, ratnim veteranom, pripadnikom porodica nestalih, djevojkom koja je preživjela smrtonosnu bolest, mirotvorcem, sestrom koja je izgubila brata, povratnicom, bivšim ovisnikom, civilnom žrtvom rata. Žive bilioteke su imale za cilj da se kroz otvoren razgovor između čitalaca i „knjiga“, čitaoci upoznaju sa tamnom stranom rata i što je veoma važno sa žrtvama koje dolaze iz drugih naroda, prema kojima vladaju predrasude. Novinarska nagrada Srdjan Alekisć Dodjela Novinarske nagrade „Srdjan Aleksić“ je organizovana 10. decembra u Parlamentu Bosne i Hercegovine u sklopu obiljažavanja Dana ljudskih prava. Na svečanosti je prisustvovalo više od 600 gostiju, uključujući paralamentarce, načelnike opština, predstavnike ambasada, nevladinih organizacija, učenike, nastvanike i direktore osnovnih i srednjih škola u BiH, te najznačajnije medije u BiH. Na konkurs za novinarsku nagradu „Srđan Aleksić“ pristiglo je ukupno 19 prijava novinarki i novinara i 2 prijedloga nevladinih organizacija. Odlukom četvoročlanog žirija, prva nagrada za profesionalno izvještavanje je dodjeljena Đenani Kaminić, novinarki televizije N1. Druga nagrada je pripala novinarki Maji Nikolić, sa Radija

Slobodna Evropa, a treća novinarki Mireli Huković Hodžić sa BH radija. U sklopu obilježavanja Dana ljudskih prava, dodijeljene su i Mirovne nagrade Mreže za izgradnju mira.

Dio atmosfere sa dodjele Novinarske nagrade „Srđan Aleksić“, decembar 2018.

(O)ŽIVIMO JAVNE PROSTORE II

Kroz projekat koji je trajao od aprila do novembra 2018. pokušali smo sagledati i predstaviti načine na koje se

koristi i upravlja javnim dobrima na području Grada Banjaluka. Poseban akcenat je stavljen na nastavak borbe

za Kuću ljudskih prava u Banjaluci.

Cilj je bio analizirati dobre prakse upravljanja javnim prostorima od strane većeg broja organizacija civilnog

društva i ostalih subjekata, uključujući i analizu koncepta Kuća ljudskih prava, te osmisliti načine na koje bi se

mogla promovisati inicijativa da se i u Banjaluci uspostavi Kuća ljudskih prava.

U tu svrhu urađena je analiza potreba organizacija civilnog društva u Banjaluci, kao i analiza dobrih praksi

upravljanja javnim prostorima iz regiona sa posebnim akcentom na Kuće ljudskih prava u Beogradu i Zagrebu,

a rezultati su predstavljeni u publikaciji Oživimo javne prostore II. Urađeni su i lifleti i promotivni video u cilju

informisanja javnosti o potrebi uspostavljanja Kuće ljudskih prava u Banjaluci.

Organizacije koje podržavaju inicijativu za Kuću ljudskih prava u Banjaluci su: Helsinški parlament građana,

Perpetuum mobile – Institut za razvoj mladih i zajednice Banjaluka, Udruženje građana "Oštra nula",

Omladinski komunikativni centar "Zdravo da ste", Centri civilnih inicijativa, IAESTE, Fondacija "Udružene žene",

Udruženje građana "Nešto više", "Genesis projekat", Centar za životnu sredinu, "Transparency International"

BiH, Organizacija amputiraca UDAS, Banjalučki centar za ljudska prava i Klub studenata Fakulteta političkih

nauka.

FOTO GLASOVI ZA MIR

Projekat „Foto glasovi za mir“ započeo je u junu 2017. godine, uz podršku Američke ambasade u Bosni i Hercegovini, sa ciljem stvaranja prostora za umrežavanje, saradnju i zajedničke aktivnosti mladih ljudi usmjerenih ka promociji interetničkog razumijevanja i dijaloga u etnički podijeljenim zajednicama.

Tokom projekta, koji je završen sredinom 2018, organizovana su četiri “Boot kampa za mlade lidere/ice“, na kojima je 66 učesnika/ica prošlo radionice na temu liderstva, komuniciranja, pomirenja, stereotipa i predrasuda i radionice fotografije, po specifičnoj photo-voice metodologiji koja predviđa upotrebu fotografije za svrhe zagovaranja promjena u lokalnoj zajednici. Učesnici kampova su bili mladi ljudi od 16 do 25 godina iz lokalnih zajednica Doboj, Doboj Istok, Doboj Jug, Maglaj, Usora, Modriča, Gradačac, Šamac, Domaljevac, Odžak. Učesnici su, prateći “Photo-voice” metodologiju, izradili ukupno 60 fotografija od kojih je 12 promovisano u Mirovnom kalendaru, a 32 fotografije su odabrane za izložbe. Ukupno smo organizovali 5 izložbi - u Modriči, Šamcu, Odžaku, Maglaju i Banjaluci.

„Zajednice različitih, ali ravnopravnih građana“

Projekat „Zajednice različitih, ali ravnopravnih građana“ počeo je u novembru 2018. i ima za cilj postići veći nivo

uključenosti organizacija civilnog društva u proces evropskih integracija, fokusirajući se na povećanje socijalne

uključenosti i nediskriminaciju osoba sa invaliditetom.

Realizacijom projekta žele se ojačati kapaciteti Mreže žena sa invaliditetom i Mreže osoba sa invaliditetom UDAS, kao i

uticati na povećanje socijalne osjetljivosti organizacija civilnog društva, koje nisu primarno organizacije osoba sa

invaliditetom, kao i predstavnika/ca lokalnih vlasti. U planu je da najmanje 150 članova/ica ove dvije mreže steknu nova

znanja koja će moći primjeniti u svom radu, a formiraće se i grupa za vršnjačku podršku, u cilju prenošenja znanja o

načinu podrške osobama sa invaliditetom od strane osoba koje su u sličnoj ili istoj situaciji.

U planu je i uspostavljanje tima za praćenje realizacije strategija, zakona i politika u polju zapošljavanja, obrazovanja,

zdravstvene zaštite, te uspostavljanje pet „savjetničkih“ pozicija za osobe sa invaliditetom u pet lokalnih zajednica. U

toku implementacije biće analizirana i prilagođenost infrastrukture 60 škola i 20 institucija osobama sa invaliditetom.

Deset osoba sa invaliditetom će steći svoje prvo radno iskustvo kroz stažiranje u organizacijama civilnog društva koje

nisu primarno organizacije OSI i javnim institucijama koje izraze želju za otvaranje ove mogućnosti. Pored toga, dvadeset

mladih stručnjaka će steći svoje prvo radno iskustvo kroz rad u organizacijama osoba sa invaliditetom.

Predviđeno je da projekat traje do novembra 2021. godine, a finansijski je podržan od Evropske unije. Organizacija

amputiraca “UDAS” provodi ovaj projekat u partnerstvu sa Helsinškim parlamentom građana Banja Luka i Udruženjem

građana ”Nešto više” Sarajevo.

Podrška građanskom aktivizmu

Tokom 2018. godine Helsinški parlament građana je kroz projekat „Podrška građanskom aktivizmu“ organizovao brojne aktivnosti usmjerene na podršku građanskim incijativima i akcijama. Tako smo pomogli izgradnju dječijeg igrališta u Srpcu, sadnju drveća u mjesnoj zajednici Lazarevo, organizaciju osmomartovskog marša i BLASFEM-a u Banjaluci, a sa nekoliko drugih organizacija iz Banjaluke i Prijedora , organizovali smo nekoliko humanitarnih akcija za pomoć migrantima i aktivistima u Bihaću i Velikoj Kladuši. U humanitranim akcijama su, pored udruženja Ošte nule, BASOC-a, Mozaika prijateljstva, Nove generacije, Crvenog krsta iz Banjaluke, Helsinškog parlamenta građana, KVART-a i Hljeba života iz Prijedora, učestvovali i građani/ke Banjaluke i Prijedora. Pomoć je sadržavala obuću i odjeću, deke i vreće za spavanje i hranu. Projekat „Podrška građanskom aktivizmu“ je podržan od strane CCFD – Terre solidaire.

Izdvajamo neke od aktivnosti koje smo realizovali kroz projekat „Podrška građanskom aktivizmu“:

Osmomartovski marš je održan pod parolom „Jesmo li raDnopravne?“ u organizaciji više NVO iz Banjaluke – Helsinškog parlamenta građana, Udruženja “Oštra Nula”, Fondacije Udružene žene, BASOC, Centra za mlade KVART, Banjalučkog centra za ljudska prava, Inicijative Građanke za ustavne promjene, Centra za životnu sredinu i Udruženja žena sa invaliditetom “Nika”. Sa marša je poručeno da su žene i dalje manje plaćene od muškaraca u BiH, sa limitiranim mogućnostima za profesionalno usavršavanje i građenje karijere, i da i dalje simbolično participiraju u izvršnoj vlasti i upravnim odborima javnih preduzeća.

Blasfem II

U okviru drugog Banjalučkog feminističkog festivala II, koji je održan sredinom juna 2018., organizovano je niz panela na kojima se govorilo o položaju radnica danas, štajkovima i diskriminaciji na radnom mjestu, o ženama i društvenim mrežama, o militarizaciji i migracijama. Pored toga, upriličene su i promocija knjige Emine Žuna “Linija života” i projekcija filma Her WAR - Za šta se bore pripadnice Ženske zaštitne jedinice (YPJ)? Na Blasfemu je, nakon apela Nidžare Ahmetašević koja je upozorila na izuzetno teške uslove u kojima borave migranti smješteni na području Unsko-sanskog Kantona, za samo jedan dan ciljano prikupljeno 50-tak deka i 540 KM koje smo odmah sutradan poslali u Veliku Kladušu, kao skromnu pomoć mingranitma smještenim u tom gradu.

Donacije

U junu smo uručili skromnu donaciju školskog pribora fondaciji Mozaik prijateljstva, a u oktobru smo donirali dječiju vrtešku za Omladinski park u Srpcu na čijem uređenju i opremanju su nekoliko mjeseci radili mladi aktivisti/kinje i volonteri/ke iz ovog grada. Pored toga organizovali smo i nekoliko akcija prikupljanja hrane i odjeće za migrante u Bihaću i Velikoj Kladuši.

Prva humanitarna akcija je organizovana u julu 2018. Sredinom istog mjeseca, a povodom katastrofalne situacije po živote izbjeglica i migranata u Bihaću i Velikoj Kladuši (nakon kiše i oluje koja je poplavila izbjeglička naselja), oglasili smo se, ispred Mreže za izgradnju mira, saopštenjem za javnost u kojem smo pozvali vlasti BiH, Evropsku uniju, UNHCR, IOM, i druge relevantne organizacije i institucije da hitno i neodložno riješe pitanje adekvatnog i humanog smještaja za sve migrante i izbjeglice koji se nalaze na teritoriji BiH, uz punu logističku i ekonomsku podršku lokalnim vlastima i volonterima na terenu! Povodom Međunarodnog dana migranata – 18. decembra, organizovali smo ponovo akciju prikupljanja zimske odjeće i obuće, vreća za spavanje, hrane i svega drugog što bi migrantima i izbjeglicama u Bihaću moglo dobro doći u nadolazećim zimskim danima.

Kreativni avgust je po četrnaesti puti organizovan na gradskoj plaži, ispod Sportske dvorane „Obilićevo“. Manifestacija je namijenjena djeci i mladima sa idejom da svoje slobodno vrijeme tokom raspusta provedu na kreativan i zanimljiv način stičući nove vještine i razvijajući lične talente kroz učešće u muzičkim, edukativnim, umjetničkim i sportskim radionicama. Organizaciju Kreativnog avgusta podržao je i Helsinški parlament građana.

Sadnja drveća u naselju Lazarevo

U okviru kampanje “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”, posadili smo drveće u mjesnoj zajednici

Lazarevo kako bi simbolično ukazali koliko su lokalne zajednice i njihove institucije važne u prepoznavanju i ranom

odgovoru na slučajeve nasilja nad ženama i djecom.

Akciju sadnje drveća zajedno su organizovali sa Fondacijom Udružene žene i stanarima ulice Branka Popovića 41 A-H, a

akciju je podržala i banjalučka Gradska uprava.

Drveće koje je posađeno u ovom banjalučkom naselju posvećeno je ženama koje su na različite načine obilježile život i

razvoj Banjaluke, a o kojima se malo ili ništa ne zna, kao što su Gizela Januševski, Julija Pejnović, Milena Mrazović, Vahida

Maglajlić, Anka Drakulić, Jelica Belović Bernadžikovska, Ravijojla Jovetić, Milica Carka Jovanović, Branislava Perović

Nešković , itd. Sve one utirale su put emancipaciji žena na ovim prostorima, dobijanju prava glasa, prava na obrazovanje i

rad i prava na život bez nasilja. I mi danas nastavljamo njihovim putem, podižući svijest o nasilju prema ženama i o

dostupnim mehanizmima da se ono prijavi i da se žrvtve pravovremeno zaštite.

Programsko područje:

Zalaganje za rodnu jednakost

Opšti cilj programskog područja je smanjenje svih oblika rodne diskriminacije i stvaranje okruženja u kojem žene i muškarci imaju jednake mogućnosti. Realizujemo ga kroz umrežavanje i podršku inicijativama u vezi sa rodnim pitanjima, osnaživanje žena koje su trenutno najveća marginalizovana grupa za učešće u javnom i političkom životu, edukaciju žena i muškaraca o pitanjima rodne jednakosti, treninge za žene u razvijanju različitih vještina, kampanje, istraživanja i analize javnih politika.

U okviru programskog područja u 2018. godini radili smo na projektima „Orodnjavanje ustavnih promjena II“, „Ženska ljudska prava u BiH i EU integracije II“, „Unapređenje ženskih radnih prava” i na partnerskom projektu „Mir sa ženskim licem“.

ORODNJAVANJE USTAVNIH PROMJENA Inicijativa Građanke za ustavne promjene je 31. decembra 2018. godine uspješno završila sa realizacijom dvogodišnjeg

projekta “Orodnjavanje ustavnih promjena II” putem kojeg smo nastojali upoznati građanke i građane širom BiH,

predstavnike/ce političkih partija i nadležnih tijela sa našim radom na zalaganju za ustavne promjene sa fokusom na

rodnu perspektivu, i za uključivanje šire javnosti u dijalog o novim ustavnim rješenjima koji bi doprinijeli kreiranju

Ustava BiH bez diskriminacije.

Realizovane aktivnosti tokom 2018. godine:

- Održana IV konferencija Inicijative u saradnji sa Agencijom za ravnopravnost polova BiH i Komisijom za ostvarivanje ravnopravnosti polova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (5. mart 2018. godine u Sarajevu) pod nazivom “BiH između ustavnih reformi i Evropske Unije: Perspektive građanske države i zahtjeva za ravnopravnošću” na kojoj je 84 učesnika i učesnica zaključilo da: - je neophodno otvoriti dijalog, razviti kvalitetnu javnu debatu i ojačati saradnju između civilnog sektora, akademske zajednice, medija i institucija BiH o izazovima na putu ka ustavnim rješenjima s ciljem uspostavljanja pune ravnopravnosti i jednakosti građana i građanki, posebno u kontekstu procesa pridruživanja Bosne i Hercegovine u Evropsku Uniju i obaveza koje iz tog procesa proizilaze, te na taj način stvarati ambijent za razvoj građanskog društva čije je postojanje neophodno za istinsko provođenje društvenih i ustavnih reformi. - svi reformski procesi u BiH moraju uključivati žene kao ravnopravne partnere, uzimati u obzir uticaj svih reformi i procesa na žene i stanje ženskih ljudskih prava, te moraju težiti ka većem stepenu ostvarivanja ravnopravnosti polova u BiH. - da je u Ustav BiH neophodno ugraditi ravnopravnost polova kao ustavno načelo i inkorporirati rješenja kojima bi se ostvarila veća zaštita ženskih ljudskih prava.

- Koordinacioni odbor Inicijative je imao dva sastanka na kojima je evaluirao dosadašnji rad Inicijative i predlagao

aktivnosti za naredni period.

- Nastavljena je saradnja Inicijative sa medijskim kućama (www.slobodnaevropa.org i www.radiosarajevo.ba) na kojima

je objavljeno ukupno deset tekstova i radio priloga čije su teme bile fokusirane na uticaj trenutnih ustavnih rješenja na

svakodnevne živote građana i građanki Bosne i Hercegovine.

- Radne grupe Inicijative su realizovale ukupno 23 aktivnosti:

1. Radna grupa za lobiranje i zalaganje je realizovala četiri sastanaka sa parlamentarcima/kama, predstavnicama

političkih partija i relevantnim tijelima na državnom nivou.

2. Radna grupa za medijsko predstavljanje je realizovala četiri aktivnosti u okviru kojih su urađeni i objavljeni

intervjui sa pravnim ekspertima iz regiona i organizovane radio emisije.

3. Radna grupa za predstavljanje u javnosti je realizovala 15 aktivnosti - Inicijativa je učestvovala u organizaciji

Osmomartovskog marša u Banjaluci, Sedmici solidarnosti u Sarajevu i BLASFEM-u, i imala ulične akcije, okrugle

stolove, javne forume i predstavljanja širom BiH što je rezultovalo sa 259 novih podržavatelja/ice Inicijative.

- Dodatno štampan “Vodič kroz Ustav od Ž(ena) do A(mandmana)” koji smo na uličnim akcijama i okruglim stolovima

dijelili građankama i građanima širom BIH i dostavili zastupnicama i zastupnicima Parlamentarne skupštine BiH.

- Članice Inicijative su bile uključene u pisanje dijelova Alternativnog analitičkog izvještaja o aplikaciji BIH za članstvo u

EU 2018 koji će biti objavljen početkom 2019.

- Na blogu Inicijative je nastavljeno objavljivanje informacija o aktivnostima Inicijative, intervjua na temu ustavnih

promjena kao i različitih sadržaja koji obrađuju teme koje imaju (in)direktnu vezu sa ustavnim promjenama i ustavnom

problematikom.

ŽENSKA LJUDSKA PRAVA I EU INTEGRACIJE II Helsinški parlament građana nastavio je u 2018. sa realizacijom projekta “Ženska ljudska prava i EU integracije II” čiji je

glavni cilj integrisati ženska ljudska prava i ravnopravnost polova u procese pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj

uniji. Projekat je finansiran od strane švedske fondacije Kvinna Till Kvinna i realizovan je u periodu od 1. januara 2017.

do 31. decembra 2018. godine.

U toku 2018. godine implementirali smo sljedeće aktivnosti:

- šest javnih foruma

Prvi forum pod nazivom „Ženski neplaćeni rad“, održan je 7. marta i okupio je 33 učesnika/ce. Na njemu su govorile

predstavnice Ženske internacionalne lige za mir i slobodu iz Sarajeva, novinarke i radnice fabrike obuće „Fortuna“ iz

Gračanice. Učesnice su poručile da neće odustati od borbe za svoje plate, penzijsko i zdravstveno osiguranje, kao i borbu

za prava trudnica i porodilja.

Drugi forum pod nazivom „Zakonski okviri BIH i Srbije u oblasti zaštite materinstva, roditeljstva i očinstva“, održan je 11.

maja na Pravnom fakultetu u Banjaluci, sa 31 učesnikom/com. O EU direktivama u toj oblasti, te načinima na koje

zakonodavstva Srbije i BIH tretiraju prava roditelja, a pre svega žena i majki, govorili su zamjenik dekana i asistentkinje

Pravnog fakulteta, kao i predstavnice inicijative Žene za ustavne promene i Centra za pravna istraživanja iz Beograda.

Treći forum organizovan je u okviru drugog Blasfem festivala u Banjaluci, od 14. do 16. juna. Na forumu pod nazivom

„Žene govore-militarizacija, migracije, participacija“, učestvovalo je više od 50 aktivistkinja iz BiH i regiona koje su

govorile o ulozi žena u aktuelnoj društveno-političkoj situaciji sa osvrtom na migrantsku krizu u BiH i regionu.

Četvrti forum organizovan je 17. oktobra u Banjaluci i na njemu je predstavljena publikacija „Žene i siromaštvo u aktima

EU i BIH“, autorke Sanele Bašić, profesorke Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Pred 15 učesnika/ca, o problemu

siromaštva u BIH, sa posebnim osvrtom na žensku populaciju, osim autorke, govorili su i predstavnici NVO i Centra za

socijalni rad Banjaluka.

Peti i šesti forum održani su u saradnji sa Pravnim fakultetom u Banjaluci, 8. decembra, u okviru Dana ljudskih prava. Na

prvom forumu, studenti su predstavili svoje radove i analize koji su objavljeni na našoj web platformi ukljuciseu.org, a

koji su se ticali ženskih ljudskih prava u nekoliko oblasti, kroz komparativnu analizu domaćeg zakonodavstva i EU

direktiva. Na drugom forumu, studenti su kroz radionicu u improvizovanoj sudnici predstavili dva slučaja Evropskog suda

za ljudska prava koja su se ticala rodne diskriminacije.

- dva treninga jačanja kapaciteta

Oba treninga održana su u Sarajevu, sa po 18 učesnika/ca. Prvi trening u junu 2018, u okviru Inicijative za monitoring EU

integracija, bio je posvećen metodologiji i sadržaju novog Alternativnog izveštaja o napretku BIH ka EU, kao i utvrđivanju

sastava petočlane delegacije za put u Brisel, u decembru iste godine. Drugi trening, u novembru 2018, bio je posvećen

razvijanju strategije za zagovaranje kod EU institucija, kao i pripremi i izradi dokumenta sa kojom se petočlana delegacija

Inicijative predstavila u Briselu.

- nastavili sa objavljivanjem sadržaja na našoj web platformi ukljuciseu.org

Tokom 2018, različite sadržaje na našoj web platformi pratilo je više od 80 hiljada posetilaca, a naša Fejsbuk stranica

imala je više od hiljadu. Kroz nastavak saradnje sa Pravnim fakultetom u Banjaluci, na našoj web platofrmi objavili smo

pet studentskih radova-analiza, kao i analitički tekst asistentkinje Pravnog fakulteta, Olivere Ševo, koji su se ticali ženski

ljudskih prava i EU integracija kroz uporedne analize domaćeg i EU zakonodavstva.

- izradili smo publikaciju „Žene i siromaštvo u aktima BIH i EU“ koja analizira nekoliko aspekata siromaštva u BIH, pre

svega kroz rodnu dimenziju, kao i učinkovitost domaćeg i EU zakonodavstva u toj oblasti.

- sastanci s predstavnicima/ama Evropske unije

Tokom 2018. godine imali smo niz sastanaka sa predstavnicima/ama Evropske unije u Bosni i Hercegovini kao i sa

ključnim akterima/cama u procesu Evropskih integracija, kojima smo predstavili aktivnosti na našem projektu, razmijenili

primjere dobre prakse, te zagovarali za rodnu perspektivu u EU integracijama. Takođe smo učestvovali i na drugim

konferencijama i sastancima koji su imali za cilj diskusiju između organizacija civilnog društva, domaćih i međunarodnih

organizacija i institucija o evropskim perspektivama Bosne i Hercegovine.

Inicijativa za monitoring EU integracija sa specijalnim izvjestiocem za BIH Kristijanom Dan predom, decembar 2018.

Petočlana delegacija Inicijative za monitoring EU integracija, među kojima i predstavnica hCa Bl, u Briselu se sastala sa

predstavnicima evropskih institucija, između ostalog i sa specijalnim izvestiocem Evropskog parlamenta za BIH,

Kristijanom Dan Predom. Nakon sastanaka, izdato je zajedničko saopštenje za javnost u kojem su istaknuti problemi BIH

na putu evropskih integracija i upućen apel domaćim institucijama da se ozbiljnije uhvate u koštac sa zadacima koji su

pred njima.

STUDIJSKE POSJETE

Tokom 2018. godine predstavnice Helsinškog parlamenta građana su učestvovale u više studijskih posjeta i sastanaka

umrežavanja.

► U novembru i decembru organizovane su dvije studijske posjete Briselu, koje su, izmedju ostalog, bile posvećene i

pitanjima rodne ravnopravnosti u procesu EU integracija.

Tokom novembarske posjete predstavnica HPG BL Lejla Gačanica susrela se sa predstavnicima EEAS, EP, EC/DG NEAR i

drugima. Na jednom od sastanaka zastupnica u Evropskom parlamentu Biljana Borzan je najavila donošenje Rezolucije

EP o pravima žena na Zapadnom Balkanu. HPG BL je za potrebe kreiranja teksta Rezolucije dostavio podatke koji se tiču

Ustava BiH, obrazovanja i diskriminacije na tržištu rada u Bosni i Hercegovini, koji su, skoro u potpunosti, integrisani u

tekst Rezolucije.

Predavanjem Sanne Tielemans počela je "Brussels Advocacy Week” , novembar 2018.

Decembarska posjeta petočlane degecije Inicijative za monitoring EU integracija, u kojoj je bila i predstavnica HPG BL

Rajna Radosavljević, rezultirala je zajedničkim saopštenjem Inicijative i specijalnog izvjestioca Evropskog parlamenta za

BiH Kristijana Dan Prede. U saopštenju je istaknuto da je „zbog pasivnosti bh političkih aktera prema evropskim

integracijama, Evropska unija praktično ostala bez sagovornika u BiH” i upozoreno da BiH još uvek nije imenovala šefa

misije u EU i da Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje, koji je trebalo da bude ključna tačka za komunikaciju

između evropskih i bosanskih parlamentaraca, i dalje ne funkcioniše”.

► U junu 2018. Fondacija Kvinna till kvinna organizovala je za predstavnice CSO sa zapadnog Balkana studijsku posjetu

Litvaniji. Tom prilikom učesnice su posjetile Evropski institut za rodnu ravnopravnost (EIGE), koji provodi istraživanja i

prikuplja statističke podatke o ravnopravnosti polova u EU, i učestvovale na radionicama o metodologiji istraživanja,

izradi politika i preporuka, sa fokusom na feministički pristup rodnoj analizi. Krajem septembra 2018, boravili smo i u

studijskoj poseti Gruziji i sa tamošnjim predstavnicima/cama iz zemalja južnog Kavkaza razmijenili smo iskustva o

načinima izgradnje mira i poverenja. Tokom posete Gruziji, posetili smo i izbeglički kamp nedaleko od Tbilisija, kao i

organizaciju „Za bolju budućnost“.

► Učestovale smo i na nekoliko sastanaka umrežavanja, u Beogradu, Neumu i Sarajevu, kao i na četiri okrugla stola koja

su zajednički organizovali Delegacija Evrospke unije u BiH, Švedska medjunarodna razvojna agencija (Sida) i fondacija

Kvinna till Kvinna (kTK). Susret i razgovor sa ambasadoricom dobre volje kTk, novinarkom i feministicom Alexandrom

Pascalidou, u oktobru u Sarajevu, iskoristili smo da fondacija Kvinna till Kvinna uručimo zahvalnicu – simbolični poklon za

njihovu 25-godišnju podršku.

► U periodu od 14. do 18. aprila predstavnica HPG BL je učestvovala na Forumu o rodnoj ravnopravnosti koji je u glavnom gradu Švedske okupio više od 500 predstavnika vlada, organizacija civilnog društva i akademske zajednice s ciljem intenziviranja napora za dostizanje rodne ravnopravnosti u svijetu. Organizovanje Foruma motivisano je osjećajem hitnosti da se moraju pronaći rješenja i preduzeti mjere koje će dovesti to ispunjavanja Održivih razvojnih ciljeva, a pitanje rodne ravnopravnosti prožima sve ciljeve UN Agende 2030. Na panelima su razmijenjena mišljenja i iskustva kako se nositi sa izazovima u različitim oblastima, kao što su politička participacija žena, pristup pravdi, mir i sigurnost, seksualno i reproduktivno zdravlje, borbra protiv rodnog nasilja, uloga religije, ekonomsko osnaživanje žena, itd.

Ministrica vanjskih poslova Švedske Margot Wallstrom govori na Gender Forumu, april 2018.

Unapređenje ženskih radnih prava Helsinški parlament građana je, kao partnerska organizacija, u martu 2018. godine počeo sa realizacijom

četverogodišnjeg regionalnog projekta pod nazivom “Unapređenje ženskih radnih prava”.

Ciljevi ovog projekta su unapređenje zakona, politika i procedura za bolje rješavanje rodne diskriminacije u oblasti rada i

zapošljavanja, te umrežavanje i jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za praćenje i izvještavanje o pojavama

diskriminacije na tržištu rada, sa posebnim fokusom na unapređivanje ženskih radnih prava.

U 2018. godini počeli smo raditi istraživanje o diskriminaciji u oblasti rada na osnovu spola, uključujući analizu

postojećeg pravnog okvira u BiH i izazova koji se odnose na implementaciju antidiskriminacijskih politika, a koje će biti

osnova za predlaganje i zalaganje za unapređenje zakonskog okvira za spriječavanje diskriminacije i osnaživanje žena za

prijavu diskriminacije na radnom mjestu. Pored toga, sastavni dio istraživanja je bilo i prikupljanje podataka od sudova,

sindikata, kancelarija za besplatnu pravnu pomoć, inspektorata rada, ombudsmena i drugih relevantnih institucija, a

rađeni su i intervjui sa žrtvama diskriminacije, predstavnicama organizacija civilnog društva, sindikata i dr. Takođe,

tokom novembra je urađena i online anketa čiji je cilj bio da se dođe do informacija o tome koliko su i na koji način

radnici i radnice diskriminisani na radnim mjestima, a dobijena iskustva i mišljenja su uvrštena u istraživanje.

Istraživanje je jedna od prvih aktivnosti projekta “Unapređenje ženskih radnih prava” koju realizuje Helsinški parlament

građana Banja Luka zajedno sa Ženskom mrežom Kosova, Centrom ženskih prava (Crna Gora), Reactor (Makedonija),

fondacijom Kvinna till Kvinna (kancelarija u Srbiji) i Gender Alliance for Development Center (Albanija), uz finansijsku

pomoć Evropske Unije.

PARTNERSKI PROJEKTI: MIR SA ŽENSKIM LICEM - ŽENSKA INICIJATIVA ZA SUOČAVANJE SA PROŠLOŠĆU Projekat “Mir sa ženskim licem – ženska inicijativa za suočavanje sa prošlošću” je zajednički projekat Fondacije “Lara” i

Udruženja “HO Horizonti” iz Tuzle koji za cilj ima uključivanje žena u procese izgradnje mira u BiH, a finansijski je podržan

od švedske fondacije Kvinna till Kvinna. Projekat okuplja aktivistkinje iz 12 ženskih organizacija sa cijelog prostora Bosne i

Hercegovine.

Aktivistkinje i volonterke Helsinškog parlamenta građana i Fondacije Udružene žene su u Banjaluci, 8. decembra 2018.

Godine, održale uličnu akciju, te podjelom flajera i razgovorom sa građankama i građanima promovisali ideju da se 8.

decembar obilježava kao Dan sjećanja na stradanja žena u ratu, a koji zagovara Inicijativa Mir sa ženskim licem.

Inicijativa za utvrđivanje Dana sjećanja na stradanje žena u ratu u BiH je nastala kao rezultat projekta “Mir sa ženskim

licem” još 2013. godine, a u septembru 2014. članice Inicijative su predale zahtjev za utvrđivanje Dana sjećanja Komisiji

za ostvarivanje ravnopravnosti polova PD PSBiH koji je odbijen, odnosno nije prihvaćena inicijativa da se 8. decembar

proglasi Danom sjećanja na žene stradale u ratu.

Ipak, mnogobrojne organizacije civilnog društva širom BiH ovaj datum obilježavaju kao dan posvećen svim ženama BiH

koje su na različite načine stradale tokom ratnih dešavanja u BiH.

Programsko područje: Stvaranje uslova za intenzivnije uključivanje mladih u javni život

Ciljevi programskog područja su stvaranje pretpostavki za intenzivnije uključivanje mladih u javni život, osnaživanje i povezivanje mladih po interesnim područjima za aktivnije učešće u javnom životu, kao i povećanje broja mladih u političkom životu. Realizujemo ga kroz edukativne aktivnosti, kampanje, analize položaja omladine u različitim društvenim oblastima i promociju mladih aktivista.

VOLONTERSKI PROGRAM

U prvoj polovini 2018. Udruženju su se, na kratko, bila pridružila dva volontera – Petar Pajević i Nikola Stupar, a od semptembra sa nama je nova volonterka iz Njemačke Antonia Traubet. Ona je u decembru organizovala „German evening“ na kojem je aktiviste iz naše i drugih organizacija civilnog društva upoznala sa nekim manje poznatim činjenicama o njemačkoj kulturi, tradiciji i običajima. Tako je, npr. rekla da je 10% stanovnika Njemačke vegetarijanaca, što ukupno čini 8 miliona ljudi. Navela je i da Njemačka nije tako homogena kako se često misli i da u državi postoji 20 različitih dijalektičkih skupina, 4 nacionalne manjine sa svojim jezicima, kao isve vrste vjerskih orijentacija. Osim toga, Njemačka ima i puno problema u pogledu internetske veze. Na ovom događaju gosti su imali priliku i da probaju tradicionalna njemačka jela, uz raspravu o njemačkim božićnim običajima.

INFO KUTAK ____________________________________________________________________________________

Tranziciona pravda 28. i 29. januara 2018. godine, jedanaesti put po redu, održan je Forum za tranzicionu pravdu u post-jugoslovenskim zemljama, na kome je učestvovao i predstavnik Helsinškog paralamenta građana Banjaluka. Forum za tranzicionu pravdu okupio je 250 učesnika – istraživače tranzicione pravde i politike i njene primjene u praksi, aktiviste nevladinih organizacija za ljudska prava, članove lokalnih i evropskih akademskih zajednica, tužioce i sudije, žrtve i predstavnike EU.

Na Forumu se govorilo o uticaju civilnih inicijativa na jačanje tranzicione prvade, o pomirenju iz ugla akademske zajednice, o naslijeđu Haškog tribunala, kao i o pomirenju iz ugla proširnja EU na zapadni Balkan.

__________________________________________ “Prvaziđimo rodni jaz na Wikipediji”

U februaru 2018. smo se priključili kampanji “Prvaziđimo rodni jaz na Wikipediji” koju su pokrenuli Švedska ambasada u

BiH i Sarajevski otvoreni centar. Cilj ove globalne kampanje je smanjivanje jaza između broja članaka o ženama i

muškaracima na Wikipediji, kao i motivisanje i pružanje praktičnog znanja ženama i djevojčicama da i same stvaraju i

uređuju sadržaj na Wikipediji. Trenutno postoji 4 puta više članaka o muškarcima nego o ženama na Wikipediji, a 9 od 10

osoba koje kreiraju sadržaj na Wikipediji su muškarci.

HPG se u kampanju uključio slanjem imena i podataka za žene iz BiH kojih nema na Wikipediji, a zaslužuju tu da budu, kao što su Lamija Tanović i druge naučnice, Razija Mujanović, Sladjana Golić, Jelica Belović-Bernadžinovska; Jovanka Milošević, Milica-Carka Jovanović, Mara Pavlović -Zeljković, Branislava Perović, Dr Gizela Januševski, Dušanka Kovačević, Leposava Perović, Vuka Marković, Živojinka Mažar). ___________________________________________ UN agenda 2030

U Sofiji je od 21. do 22. marta održana konferecnija posvećena realizaciji UN Agende 2030 koja podrazumjeva rad na

sprovodjenju 17 održivih razvojnih ciljeva (Sustainable Development Goals -SDGs). Fokus je bio na ulozi Evropske unije u

dostizanju Održivih razvojnih ciljeva i boljem i efikasnijem umrežavanju organizacija civilnog društva na području

Zapadnog Balkana i regiona Crnog mora koje rade u oblastima obrazovanja, zdravlja, rodne ravnopravnosti, mira i

pravde. Konferenciju je organizovala Bugarska platforma za međunarodni razvoj (BPID), u partnerstvu s bugarskim

Ministarstvom vanjskih poslova, a u okviru projekta „Građanski dijalog za razvoj“ koji financira Europska komisija. Na

konferenciji učestvuje i predstavnica Helsinškog parlamenta građana Banja Luka Dragana Dardić.

______________________________________________ „Pametni kofer“ Mjesec maj je obilježio pokušaj HPG BL da prikupi što više lajkova i klikova za projektnu ideju „Pametni kofer“/„Smart suitcase“ koja je ušla u 5 najboljih iz BiH. Ideja je bila da se započne sa proizvodnjom i prodajom “pametnog kofera” ispunjenog različitim didaktičkim materijalima, pretežno od drveta, koji se, u zavisnosti od uzrasta djece, mogu koristiti za različite svrhe – igranje, savladavnje nastavnog gradiva, te za razvoj motoričkih i kognitivnih sposobnosti i kreativnosti. Sastavni dio kofera činio bi i Priručnik sa zadacima koji se rješavaju uz pomoć materijala u koferu.Osim djece, kofer bi, kao izuzetno koristan alat, mogli koristiti i učitelj i nastavnici u školama i vaspitači u vrtićimaza ostvarivanje kvalitetnije interakacije sa djecom, olakšavanje procesa usvajanja novih znanja i modernizaciju nastave matematike i geometrije.

__________________________________________________________

Novi zakon o udruženjima i fondacijama u RS?

Najavu donošenja novog zakona o korisnicima stranih donacija organizacije civilnog društva iz Republike Srpske ocijenile su kao prijetnju po slobodu udruživanja i slobodu izražavanja.

“Organizacije civilnog društva smatraju zabrinjavajućom najavu predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i šefa Kluba poslanika SNSD-a Radovana Viškovića da će se uskoro u hitnoj zakonodavnoj proceduri naći Prijedlog zakona o stranim donacijama. Organizacije civilnog društva podsjećaju da je rad nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini već uređen zakonima o udruženjima i fondacijama koji postoje na više nivoa vlasti. Istovremeno, sve organizacije su dužne djelovati u skladu sa svim drugim važećim propisima i zakonima koji se odnose na njih, te finansijski izvještavati državne organe, pa je ova oblast već velikim dijelom uređena. Ne postoji opravdanje da se novi zakoni u vezi sa ovom oblašću upućuju u hitnu zakonodavnu proceduru jer svaki novi zakonski prijedlog trebao bi proći kroz javnu raspravu koja uključuje što veći broj lica” navedeno je, između ostalog, u saopštenju koje je, 14. juna 2018., potpisalo 11 nevladinih organizacija iz RS, uključujući i HPG BL. Organizacije su takođe upozorile da bi bilo kakvo normiranje rada nevladinih organizacija, kojima im se nalažu dodatne i posebne obaveze, ili se one stavljaju pod drugačiji režim od svih drugih pravnih subjekata samo zbog izvora svog finansiranja ili prirode svoje djelatnosti, moglo predstavljati kršenje Ustavom predviđenih prava, ali i kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.

_____________________________________________________________

Sužavanje prostora za ženska prava U sjedištu stalnog predstavništva Švedske u Briselu 5. juna je održana panel diskusija na temu “Sužavanje prostora za ženska prava” na kojem je govorila i predstavnica Helsinškog parlamenta građana Dragana Dardić. U kontekstu rada i djelovanja braniteljica za ljudska prava u Bosni i Hercegovini, Dardić je govorila o borbi žena u Kruščici da sačuvaju svoju rijeku od izgradnje mini hidro-elektrane, o borbi žena u Gračanici da sačuvaju svoju fabriku obuće, kao o i seksističkim komentarima u javnom prostoru na račun žena novinarki i političarki u BiH. O o situaciji u Makedoniji je govorila Irena Cvetkovik, iz Koalicije Margine, a panel su zajednički organizvali fondacija Kvinna till Kvinna i Švedsko stalno predstavništvo u Briselu. Povod je bio predstavljanje publikacije “Gušenje pokreta – sužavanje prostora za ženska prava” u kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja rađenog u 32 zemlje sa 130 braniteljica ljudskih prava, koje je pokazalo da smanjivanje prostora za rad organizacija civilnog društva nije “prolazni trend, već nova norma, odnosno stvarnost našeg vremena”.

_____________________________________________________

P o s j e t a o m l a d i n a c a / k i H e l s i n š k o m p a r l a m e n t u g r a đ a n a

20 mladih iz Beograda, Novog Sada, Niša, Sarajeva, Tuzle, Foče i Teslića posjetili su 7. Jula Helsinški parlament građana

Banjaluka, a posjetu je organizovala Incijativa mladih za ljudska prava u okviru projekta "Shared Narratives". Mladima

smo predstavili rad Helsinškog parlamenta, posebno u segmentu izgradnje mira i suočavanja sa prošlošću. Dotakli smo

se Novinarske nagrade Srđan Aleksić, Žive biblioteke, Inicijative lokalni heroji, i aktivnosti Mreže za izgradnju mira. Mlade

je zanimala i trenutna situacija u Bosni i Hercegovini, poštivanje zakona i ljudskih prava, migrantska kriza, te

kompleksnost i struktura BiH.

____________________________________________________

Osuda napada na novinara Vladimira Kovačevića

Aktivisti/kinje Helsinškog parlamenta građana pridružili su se 27. avgusta ad hoc organizovanom protestu ispred Palate predsjednika RS pvodom napada na novinara BN televizije Vladimira Kovačevića koji je pretučen pred svojom kućom. Na platodu ispred Palate okupili su su novinari i novinarke, kao i aktivisti NVO zahjevajući od MUP RS da što prije reaguje i nađe počinice ovog gnusnog napada na Kovačevića, koji je, prije nego što je napadnut i pretučen, bio na radnom zadatku u sklopu koga je pratio skup "Pravda za Davida".

______________________________________________

Sastanak CCC u Slovačkoj

U Bratislavi je u periodu od 11. do 14. septembra 2018. održan redovni sastanak evropskih članica iz tekstilno proizvodnih zemalja mreže Clean Clothes Campaign (CCC). CCC je jedna od vodećih svjetskih mreža koja se bori za bolji položaj radnika u tekstilnoj industriji. Naša organizacija je dobila pozv da učestvuje na sastanku, kao jedna od novih potencijalnih članica mreže. Na sastanku se govorilo o novim analizama stanja radnika u tekstilnoj industriji u zemljama jugoistočne Evrope, kao i o budućim mogućim aktivnostima, a sve kako bi se ekonomski status, ali i uslovi rada radnika i radnica u tekstilnoj industriji unaprijedili. Takođe, govorilo se o trenutnim kampanjama koje CCC provodi prema poznatim svjetskim brendovima, kao što je H&M i o projektu za zagovaranje i uvođenje regionalnih dostojanstvenih plata u tekstilnoj industriji.

___________________________________________________________

Konferencija “Kultura sjećanja”

U BiH, ali i regionu, ne postoji saglasnost u novinarskoj zajednici na koji način bi novinari trebalo da izvještavaju o temama koje se tiču ratne prošlosti i ratnih zločina činjenih na prostoru na kojem žive. To je jedan od zaključaka debate koja je uslijedila nakon novinarskog panela “Ko doprinosi uzajamnom povjerenju” na konferenciji “Kultura sjećanja”, koju su, 26. septembra u Banjaluci, organizovali fondacija “Fridrih Ebert” i “Oštra nula”, a na kojoj je učestvovala i predstavnica HPG BL Rajna Radosavljević. Na panelu su govorili Boris Pavelić, novinar riječkog “Novog lista”, Aleksandar Stanković, urednik emisije “Nedjeljom u 2” na HRT-u, Žarko Marković, urednik “Glasa Srpske” Banjaluka, Dejan Šajinović, novinar “Nezavisnih novina”, i Dragan Bursać, kolumnista. Na prethodnom panelu o istorijskoj dimenziji problema koji su doveli do ratova i etničkog nasilja govorili su Ivan Čolović, politički antropolog iz Beograda, Tihomir Cipek, profesor Fakulteta političkih nauka Zagreb, Natasha Zupan iz organizacije “FriEnt” iz Berlina, kao i Žarko Korać, psiholog iz Beograda. Prema riječima Tanje Topić, šefice Kancelarije FE u Banjaluci, ova diskusija treba da posluži u identifikaciji pozitivnih primjera suočavanja s prošlošću, ali i da identifikuje trenutne probleme i izazove.

_________________________________________________________

Strateško planiranje Ženske mreže BiH

Predstavnica Helsinškog parlamenta građana učestvovala je na radionici strateškog planiranja Ženske mreže BiH koja je održana u Sarajevu od 15. do 18. oktobra 2018. Na ovoj radionici, članice Ženske mreže su uradile analizu trenutnog stanja, definisale ključne izazove i prioritete djelovanja, kao i ključne smjernice za izradu plana sa strateškim ciljevima, aktivnostima i zaduženjima objedinjenim u Strateškom planu Ženske mreže za period 2019-2023. Takođe, tokom radionice su revidirani Platformu i Kodeks Ženske mreže.

“Ženske društvene i političke platforme – zalaganje za bolje sutra”

Još jedna od aktivnosti Ženske mreže na kojoj smo učestvovale je bila i konfrenecija Ženske mreže BiH pod nazivom “Ženske društvene i političke platforme – zalaganje za bolje sutra” održanoj u Sarajevu 23. i 24. novembra 2018. godine. Ova konferencija otvorila je teme i pitanja o tome koliko i da li će rezultati Opštih izbora 2018. godine direktno uticati na položaj žena i definisanje novih politika, prije svega natalitetnih. Razgovaralo se o i pitanjima uspostavljanja alimentacionog fonda, socijalne podrške i usluga ženama u procesu izlaska na tržište rada, nevidljivog pitanja ekonomije brige u Bosni i Hercegovini, diskriminacije na radu i marginalizacije društveno nevidljivih kategorija.

__________________________________________________________

Koalicija za Vrbas Koalicija za Vrbas, u kojoj aktivno učestvuje i Helsinški parlament građana, predstavila je u oktobru, 20 razloga zbog kojih se protivi izgradnju novih hidroelektrana na rijeci Vrbas.

Predstavnici 35 udruženja iz Banje Luke, okupljenih u Koaliciji, su predali nadležnim opštinskim i republičkim vlastima Zahtjev za donošenje negativnog mišljenja o projektu izgradnje hidroelektrane Krupa na rijeci Vrbas. “Neki od razloga zbog kojih su udruženja protiv ovog projekta su lošiji kvalitet vode, promjena klime, uticaj na prirodu i generalno zastarjelost ovakvih tehnologija”, izjavio je Viktor Bjelić, iz Centra za životnu sredinu.

Zahtjeve Koalicije podržali su i kajakaši iz Slovenije, Austrije, Njemačke, Kanade, Australije i Holandije koji su se, početkom oktobra, spuštali kajacima niz Vrbas, u znak protesta planiranoj gradnji 300 novih hidrocentrala na 244 rijeke u Bosni i Hercegovini. Dosada ih je izgrađeno blizu 80.

Prvu pobjedu Koalicija je izvojevala u novembru, nakon što je gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić, poslije sastanka sa

članovima Koalicije, izjavio da “Grad Banjaluka nije prihvatio inicijativu resornog ministarstva za izgradnju hidroelektrane

Krupa na Vrbasu”.

„Očekujemo da u narednom periodu i republičke institucije prihvate ovakav jasan stav Banjaluke, odnosno da ne

nastave sa procedurom za izgradnju hidroelektrana na Vrbasu. Hidroelektrane su štetne i po prirodu i po ljude,

ekonomski nisu isplative i sa više aspekata ugrožavaju kvalitet života u gradu“, istakla je Nataša Crnković, predsjednica

Centra za životnu sredinu.

__________________________________________ “Sedmica ljudskih prava” U Briselu je u periodu od 20. do 22. novembra održan dvadeseti "EU-NGOs Forum" koji je okupio više od 100 branitelja/ica ljudskih prava iz svih dijelova svijeta (Azije, Latinske Amerike, Afrike, Kanade, Evrope). Na forumu je učestvovala i predstavnica HPG BL Dragana Dardić. U sklopu Foruma učesnici su imali priliku da prisustvuju i konferenciji

koju su zajednički, u zgradi evropskog Parlamenta, organizovale EU i UN, povodom 70-te godišnjice od usvajanja Univerzalne deklaracije o ljudskih pravima. Tom prilikom, šefica evropske diplomatije Federika Mogerini je rekla da i “70 godina nakon što je napisana Opšta deklaracija o ljudskim pravima, nastavljamo raditi na tome da svaku riječ ove Deklaracije pretvorimo u praksu", dodajući kako je pred nama "dug put do stvarno inkluzivnih demokratija i uvažavanje dostojanstva svih, bez obzira na religiju, boju ili etničko porijeklo“. Na konferenciji je promovisano i Uputstvo za visoke dužnosnike EU i UN-a i stranih ambasada kako da reaguju i šta da rade kada neko prijeti braniteljima ljudskih prava. U okviru Foruma organizovano je više panela na kojima se govorilo o izazovima s kojima se susreću organizacije civilnog društva koje rade na promociji i zaštiti ljudskih prava.

________________________________________ Osnovan Forum za bezbjednost grada Banjaluka U Banjaluci je 28. novembra održana prva konstitutivna sjednica Foruma za bezbjednost građana, kao savjetodavnog tije gradonačenika. Prethodno je na gradskoj skupštini imenovano 23 članova/ica foruma koji dolaze iz različitih sektora. Tu su pripadnici policije, civilne zaštite, škola, centra za socijalni rad, gradske uprave, mjesnih zajednica i nevladinih organizacija. Helisnški pralament građana je dio ovog foruma. Na prvoj konstitutivnoj sjednici izabrani su organi uprvaljanja. Za predsjednika je izabran Radislav Jovičić, a zamjenika Sanja Stanić iz udruženja Viktorija koje se bavi problemima i prevencijom narkomanije. Pored toga usvojen je plan komunikacije i daljeg rada. U toku sastanak se razgovralo o raznim temema, od terorizma do video nadzora, radnog vremena ugostiteljskih objekata, do bezbjednosti u saobraćaju i narkomaniji. Planirano je da Forum ima najmanje dvije sjednice godišnje i da se dalji rad planira kroz radne grupe koje ce biti fokusirane na razne segmente bezbjednosti.

________________________________________ Privođenja i hapšenja u Banjaluci

Povodom događanja u Banjaluci koja su počela 25. decembra na Trgu Krajine, kada je došlo do sukoba između policije i građana/ki i kada je više lice privedeno ili uhapšeno, uputili smo Zahtjeve za ispitivanjem djelovanja policije RS u kontekstu kršenja ljudskih prava Instituciji Obmudsmena i Odboru za bezbjednost Narodne skupštine RS. Od oba organa smo zatražili da iskoriste svoja ovlaštenja i nadležnosti i istraže navode prema kojima je, prilikom privođenja i hapšenja pojedinih građana i građanki, došlo do upotrebe prekomjerne i nedozvoljene sile policijskih službenika, ali i torture i ponižavajućeg tretmana u službenim prostorijama policije. „Medijski natpisi ukazuju na moguće kršenje Ustavom zagarantovanih ljudskih prava i sloboda kao što su pravo na slobodu kretanja i bezbjednost, pravo na mirno okupljanje i javni protest, pravo na slobodu izražavanja, pravo na zaštitu svojih prava u postupku pred državnim organima i organizacijama, i dr. Kao udruženje koje je posvećeno promociji i zaštiti ljudskih prava i sloboda, predlažemo da se uključite u praćenje aktivnosti MUP-a RS prema članovima grupe

Pravda za Davida i svim drugim građanima/kama koji su se odlučili na mirno okupljanje i izražavanje svog mišljenja u vezi sa ovim slučajem i da od MUP RS tražite da Vam dostave sve informacije o postupanju prema svim privedenim i pritvorenim licima“, naveli smo u zahtjevima upućenim Instituciji Ombudsmana i Odboru za bezbjednost. .____________________________________________________

PUBLIKACIJE U 2018

Publikacija „Žene i siromaštvo u dokumentima EU i BiH“ četvrta je u nizu analiza kroz koje nastojimo pravni okvir Evropske unije u oblasti rodne ravnopravnosti približiti domaćoj javnosti i ukazati na koji način bi se pravo EU moralo reflektovati u i kroz domaće bh. zakone i propise.

U ovoj analizi prikazani su relevantni podaci o stopi siromaštva u BiH, prije svega kroz rodnu perspektivu koja je, uprkos postojećim zakonskim okvirima i strategijama, u Bosni i Hercegovini i dalje zanemarena (19,5% domaćinstava u BiH žive ispod linije siromaštva, a među siromašnima najbrojnija su ona domaćinstva čiji su nosioci žene). Strategija socijalnog uključivanja, urađena još 2009, nikada nije usvojena na državnom nivou, a posljednji u nizu ključnih dokumenata, Reformsku agendu, struka je ocijenila kao deklarativnu i bez mjerljivih, društvenih ciljeva i rodne perspektive.

Publikacija „(O)živimo javne prostore II“ predstavalja nastavak prethodne publikacije sa istoimenim nazivom koju smo objavili u avgustu 2017.

I dok smo se u prethodnoj publikaciji bavili načinima korištenja javnih dobara na lokalnom nivou (kojom nepokretnom imovinom raspolaže jedinica lokalne samouprave, kako sa tom imovinom upravlja, kome je i pod kojim uslovima dodjeljuje na korištenje), u ovoj publikaciji istražujemo modele upravljanja javnim dobrima od strane većeg broja organizacija/pravnih subjekata.

Publikacija je nastala u sklopu projekta koji je podržan od njemačke fondacija „Heinrich Böll Stiftung“.

Alternativni analitički izvještaj o aplikaciji BiH za članstvo u EU rezultat je zajedničkog rada organizacija i pojedinaca/ki koji/e čine Inicijativu za monitoring EU integracija Bosne i Hercegovine. Ovaj dokument se nadovezuje na prethodne izvještaje Inicijative, kao i na “Alternativne odgovore organizacija civilnog društva na pitanja Evropske komisije”, koje je Inicijativa izradila 2017. godine.

Izvještaj se, kao i prethodni, odnosi na pitanja političkih kriterija za članstvo u EU, s fokusom na stepen demokratičnosti i funkcionisanje države, pitanje vladavine prava i korupcije, ljudskih prava, naročito manjinskih i ranjivih grupa, i tranzicione pravde. Pored toga, u skladu sa promjenama u načinu izvještavanja, u ovom dokumentu naglasak je stavljen i na neke od tema koje se odnose na posebna poglavlja acquis-a, kao što su ekonomsko-socijalna pitanja, administrativni kapaciteti za ocjenu usklađenosti sa pravnom stečevinom EU, intelektualno vlasništvo i regionalne obaveze.

EDUKATIVNI PROGRAMI U PONUDI

Civilno društvo i ljudska prava

Osnovni treninzi

Naziv treninga Teme

Civilno društvo i aktivizam pojam civilnog društva, pojam nevladinih organizacija, uloga, status i zakonski okvir u BiH, formiranje i registrovanje nevladine organizacije, pojam aktivizma i sl...

Ljudska prava u mojoj zajednici ljudska prava, istorijat, pojam diskriminacije, mehanizmi zaštite ljudskih prava, ugrožene grupe, modaliteti uticaja na vlast radi zaštite ljudskih prava...

Ravnopravnost polova pojam pola i roda, pojam diskriminacije po osnovi pola, rodni stereotipi i predrasude, seksualnost, položaj žena i muškaraca u BiH društvu, zakonski okvir za ravnopravnost polova u BiH...

Napredni treninzi/Treninzi za profesionalne grupe

Naziv treninga Teme

Rodno osjetljive politike pojam rodne analize, rodno osjetljive i rodno odgovorne praktične politike...

Izvještavanje o različitostima u medijima uloga medija u savremenom društvu, stereotipi i predrasude u medijima, društveno marginalizovane grupe i njihovo prikazivanje u medijima, diskriminacija u medijima (mogućnost fokusa na specifične teme)...

Rodno osjetljivo izvještavanje u medijima uloga medija u savremenom društvu, portreti muškaraca i žena u medijima, diskriminacija u medijima, zakonski okvir za rad medija u BiH, rodna analiza medijskih sadržaja (mogućnost fokusa na specifične teme)...

Razvoj volonterizma Pojam volonterizma, načini za uključivanje i angažovanje volontera u rad organizacije, zakonski okvir, razvoj volonterske mreže ...

Izgradnja kapaciteta organizacije

Naziv treninga Teme

Vođenje nevladine organizacije i obezbjeđivanje sredstava za rad

pojam nevladine organizacije, zakonski okvir za djelovanje nevladinih organizacija, struktura nevladine organizacije i donošenje odluka, misija, vizija i programske aktivnosti nevladinih organizacija, načini finansiranja nevladinih organizacija...

Izrada strateškog plana Strateško planiranje i važnost planiranja, misija i vizija, analiza problema, programsko planiranje, ciljevi i rezultati, analiza

unutrašnjih i vanjskih pretpostavki za realizaciju plana, saveznici i protivnici...

Izrada projektnih prijedloga Pojam projektnog prijedloga, analiza problema, ciljeva i rezultata, matrica logičkog okvira, popunjavanje forme projektnog prijedloga, finansijski aspekt projekta i projektni budžet, ugovor sa donatorima...

Osnove finansijskog vođenja nevladinih organizacija

Specifičnosti rada nevladinih organizacija i zakonski okvir, finansijske obaveze nevladinih organizacija prema državi i prema donatorima, usklađivanje zahtjeva donatora i domaćih finansijskih institucija, organizovanje finansijskog poslovanja u NVO...

Izgradnja ličnih kapaciteta

Naziv treninga Teme

Javno zagovaranje, vođenje kampanje, lobiranje

Pojam javnog zagovaranja, planiranje akcije javnog zagovaranja, ciljne grupe javnog zagovaranja, pojam kampanje, pojam lobiranja...

Odnosi s javnošću i predstavljanje u medijima

Pojam odnosa s javnošću, metode komunikacije u odnosima s javnošću, odnosi s medijima, kako postati vijest, načini komunikacije s medijima, saopštenje za javnost, pres konferencija, specifičnosti tv i radio nastupa...

Rješavanje sukoba, pregovaranje i nenasilna komunikacija

Pojam sukoba, načini rješavanja sukoba, interesno zasnovano rješavanje sukoba, pozicije i interesi u sukobu, mirenje i medijacija, komunikacijske vještine – nenasilna komunikacija...

Pregovaranje Pojam pregovaranja, interesno zasnovano pregovaranje, pozicije i interesi, prepreke pregovaranju i put do sporazuma, faze u postupku pregovaranja, analiza opcija i utvrđivanje prijedloga...

Facilitacija i donošenje odluka Pojam facilitacije, donošenje odluka u grupi, komunikacijske vještine, kompromis i konsenzus, put do konsenzusa, glasanje...

Integralna sigurnost pojam integralne sigurnosti, prepoznavanje izazova i prijetnji, analiza konteksta, kreranje sigurnog prostora za rad i djelovanje, razvoj strategija za primjenu koncepta integralne sigurnosti ...

Organizacijska struktura Helsinškog parlamenta građana Banja Luka

Skupština

Upravni odbor

Izvršna direktorica/or

Programski sektor Rukovodilac/teljica programa

Finansijski sektor Rukovodilac/teljica finansija

Koordinatori/ce projekata Programsko područje:

Jačanje civilnog društva i transformacija javne vlasti u

servis građana

Koordinatori/ce projekata Programsko područje:

Programi za rodnu jednakost

Koordinatori/ce projekata Programskopodručje:

Ravnopravnost polova i Stvaranje uslova za jače

uključivanje mladih u javni život

Sektor za izdavačku djelatnost i odnose s javnošću

Asistenti projekata Volonteri

Računovodstveni biro

PREGLED RASPOLOŽIVIH SREDSTAVA I TROŠKOVA U 2018. GODINI IZNOS U

KM IZNOS U

EUR

RASPOLOŽIVA SREDSTVA U 2018. GODINI

Neutrošena sredstva iz 2017. godine 128951.90 65932.06

Donatorska sredstva po projektima 293148.83 149884.62

Individualne donacije udruženju 691.43 353.52

Nenamjenske donacije udruženju od pravnih lica 0.00 0.00

Prihod od članarina 1252.00 640.14

Povrat PDV-a 3142.25 1606.61

UKUPNO RASPOLOŽIVA SREDSTVA 427186.41 218416.95

TROŠKOVI U 2018. GODINI

Neto plate 97997.76 50105.46

Porezi i doprinosi na plate 64436.32 32945.77

Troškovi kancelarije (iznajmljivanje prostora, struja, voda, grijanje itd.) 8998.31 4600.76

Troškovi telefona i interneta 2524.59 1290.80

Troškovi spoljnog knjigovodstvenog servisa i revizije finansijskih izvještaja 4080.00 2086.07

Troškovi bankovnih provizija 2692.99 1376.90

Troskovi aktivnosti 99279.00 50760.55

UKUPNI TROŠKOVI 280008.97 143166.31

Raspoloživa sredstva za 2018. godinu 427186.41 218416.94

Ukupni troškovi u 2018. godini 280008.97 143166.31

Neutrošena sredstva u 2018. godini 147177.44 75250.63

Osoblje Helsinškog parlamenta građana:

Dragana Dardić

Aleksandar Žolja

Željka Umićević

Jelena Vukelić

Zvijezdana Marković

Rajna Radosavljević

Milica Marković

Goran Bubalo

Članovi i članice Upravnog odbora:

Milkica Milojević

Goran Bubalo

Jasmina Čaušević

Članovi i članice Savjetodavnog odbora:

Lidija Živanović

Srđan Puhalo

Gordana Katana

Vladimir Turjačanin

Sandra Dukić

Siniša Marčić

Donatori koji su podržavali naš rad u 2018. godini:

Fondacija “Kvinna Till Kvinna” Švedska USAID Friedenskreis Halle e.V. Peace Nexus Foundation Heinrich Böll Stiftung Evropska unija CCFD – Terre Solidaire