OSNOVCI POSAVSKIH BREGA DOBILI SPORTSKU DVORANU

Broj 132 rujan 2019. besplatni primjerak ISSN: 1846-6257 Informativni bilten

Str. 4-5

ŠKOLSTVO

OSNOVCI POSAVSKIH BREGA DOBILI SPORTSKU DVORANU

OBRAZOVANJE

Besplatni udžbenici i radne bilježnice za sve osnovce

Energetska obnova zgrade Doma zdravlja

ZAPREŠIĆ

Str. 16-17

Str. 13

Županija donirala vozila društvima Crvenoga križa

PROGRAM 'ZAŽELI' Str. 14-15

32 Ž KŽ K BROJ 132, RUJAN 2019. BROJ 132, RUJAN 2019. SKUPŠTINASKUPŠTINA

Dragi čitatelji,

nakon ljetne stanke i zasluženih godišnjih odmora vratili smo se svakodnevnim obveza-ma, kako zaposleni, tako i naši školarci i studenti. U ovom broju Kronike donosimo prilog o otvorenju novosagrađene sportske dvorane uz OŠ Posavski Bregi, čime je nastavljena dugo-godišnja tradicija otvaranja školskih objekata početkom nove školske godine. Pišemo o ener-getskoj obnovi Doma zdravlja u Zaprešiću, početku gradnje regionalnoga vodoopskrbnog sustava Zagreb-istok na području Dugog Sela, o donaciji četiri automobila gradskim druš-tvima Crvenoga križa za provedbu projekta „Zaželi", te o otvaranju solarne fotonaponske elektrane za vlastite potrebe u farmaceutskoj tvrtki Genera u Kalinovici. Župan Stjepan Kožić prisustvovao je potpi-sivanju ugovora o dodjeli bespovratnih EU sredstava za projekt poboljšanja vodnokomu-nalne infrastrukture aglomeracije Zaprešić, u vrijednosti od 683,8 milijuna kuna. Ministar uprave Ivan Malenica održao je s vodstvom Županije radi sastanak o povjeravanju poslova Ureda državne uprave Županiji. Održana je i sjednica Županijske skupštine na kojoj je donesena odluka o visini turističke pristojbe za 2020. godinu.Obilježen je Dan branitelja grada Zaprešića, a općine Pokupsko, Rugvica, Klinča Sela, Gradec i Kravarsko proslavile su svoj dan.Početkom rujna održan je tjedan seoskog turizma Zagrebačke županije „Idemo na selo“, s ciljem popularizacije seoskog turizma i otkrivanja neotkrivenih 'dragulja Hrvatske'. Na Trgu bana Jelačića u Zagrebu održana je manifestacija „Kupujmo hrvatsko“ u organiza-ciji Hrvatske gospodarske komore, na kojoj je sudjelovala i nekolicina proizvođača iz župa-nije. U Jastrebarskom je održano županijsko vatrogasno natjecanje djece i mladeži.Kaj su jeli naši stari? Odgovor na ovo pitanje mogao se dobiti na istoimenoj dugogodišnjoj turističko-kulinarskoj manifestaciji u Vrbovcu, te u Dugom Selu gdje je održana kulturno-ga-stronomska manifestacija „Stara jela z Dugog Sela“.

Ugodno čitanje i srdačan pozdrav! S poštovanjem, Mario Majhen, MBA, dr.med.vet.

JESTE LI ZNALI?

RIJEČ UREDNIKA

Odlukom je utvrđena visina turističke pristojbe po osobi i noćenju, visina godišnjega paušalnog iznosa koji plaćaju osobe koje pružaju uslugu smještaja u domaćinstvu i na OPG-u, kao i visina godišnjega paušalnog iznosa koji plaća vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor za sebe i članove uže obitelji

SJEDNICA SKUPŠTINE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE NA KOJOJ SE GLASOVALO O SAMO JEDNOJ TOČKI DNEVNOG REDA ODRŽANA U VELIKOJ GORICI

Utvrđena visina turističke pristojbe koja će se u 2020. plaćati na području županije

Članovi Skupštine Zagrebačke županije donijeli su odluku o visini turističke pri-stojbe za 2020. godinu. Bila je to ujed-no i jedina točka sjednice Skupštine,

ovoga puta održane u Velikoj Gorici. Krajem srpnja donijet je Pravilnik o najni-

žem i najvišem iznosu turističke pristojbe, temeljem kojega je do 15. rujna trebalo do-nijeti odluku o visini pristojbe na području Zagrebačke županije.

- S obzirom na to da je Pravilnik na snagu stupio krajem srpnja, odmah smo u kolovo-zu pokrenuli postupak te temeljem razmje-ne mišljenja, sugestija i prijedloga turistič-kih zajednica dogovorili da svaka turistička zajednica da prijedlog visine pristojbe za svoje područje. Nakon što smo prikupili sve prijedloge, izradili smo odluku o visini tu-

rističke pristojbe i poslali je turističkim za-jednicama da daju svoje mišljenje. Pozitiv-no mišljenje smo dobili od svih turističkih zajednica, a time i legitimitet da s takvim prijedlogom dođemo na sjednicu Skupštine - obrazlažući prijedlog odluke rekao je pro-čelnik za gospodarstvo Damir Fašaić.

Turistička pristojba je prihod turističkih zajednica. Najviše, 65 posto sredstava ide lokalnoj turističkoj zajednici, 15 posto turi-stičkoj zajednici županije, a 20 posto sred-stava Hrvatskoj turističkoj zajednici.

- Treba reći da postoje dva obračunska razdoblja, od 1. travnja do 30. rujna i od 1. listopada do 31. ožujka. No, kako na konti-nentu nema sezone i posezone, dio naših tu-rističkih zajednica odlučio se za jedinstve-nu tarifu tijekom cijele godine - dodao je

Fašaić, rekavši da visina turističke pristojbe nema utjecaj na županijski proračun. Župa-nija je samo, temeljem Zakona o turističkoj pristojbi, ovlašteni predlagatelj odluke.

Odlukom je utvrđena visina turističke pristojbe po osobi i noćenju, visina godiš-njega paušalnog iznosa koji plaćaju osobe koje pružaju uslugu smještaja u domaćin-stvu i na OPG-u, kao i visina godišnjega pau-šalnog iznosa koji plaća vlasnik kuće, apar-tmana ili stana za odmor za sebe i članove uže obitelji.

Visina turističke pristojbe u smještajnom objektu u kojemu se obavlja ugostiteljska djelatnost na području Samobora, Zapreši-ća, Velike Gorice i Ivanić-Grada iznosit će u 2020. godini 12 kuna po osobi i noćenju, na području Jastrebarskoga 12 kuna u razdo-blju od 1. travnja do 30. rujna te 11 kuna u ostatku godine, na po-dručju Svete Nedelje, Dugog Sela, Brdovca, Marije Gorice i Dubra-vice 10 kuna po osobi i noćenju tijekom cijele godine, a u Svetom Ivanu Zelini i Vrbovcu, kao i u svim ostalim općinama županije, 10 kuna od 1. travnja do 30. rujna te 7 kuna u ostatku 2020. godine.

❱ Prema podacima sustava eVisitor, u osam mjeseci ove godine, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, Zagrebačku županiju je posjetilo 18 posto više turista, a za 18 posto je porastao i broj turističkih noćenja

Stjepan Basariček, hrvatski pedagog, rođen u Ivanić-Gradu 1848., bio je autor i

koautor početnica i udžbenika za narodne i

građanske škole u Hrvatskoj.

U svim gradovima i općinama župani-je visina godišnjega paušalnog iznosa tu-rističke pristojbe za osobe koje pružaju uslugu smještaja u domaćinstvu iznosit će 350 kuna po krevetu, a na obiteljskome poljoprivrednom gospodarstvu 200 kuna po krevetu. Visina godišnjega paušalnog iznosa pristojbe za osobe koje uslugu smje-štaja pružaju u kampu za svaku smještajnu jedinicu iznosit će 500 kuna, a ako se usluga smještaja u kampu pruža na OPG-u, paušal-na godišnja pristojba iznosit će 250 kuna po

smještajnoj jedinici. Turistička pristojba koju, na području svih gradova i općina, plaća vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor za sebe i čla-nove uže obitelji iznosit će u 2020. po 60 kuna za prvog i drugog člana obitelji, a za sva-kog sljedećeg člana 25 kuna godišnje.

Prema podacima sustava eVisitor, u osam mjeseci ove godine, u odnosu na isto lanj-sko razdoblje, Zagrebačku županiju je posjetilo 18 posto više turista, a za 18 posto je porastao i broj turističkih no-ćenja.

❱ Visina turističke pristojbe nema utjecaj na županijski proračun. Županija je, teme-ljem Zakona o turističkoj pristojbi, samo ovlašteni predlagatelj odluke.

❱ Turistička pristojba je prihod turističkih zajednica. Najviše, 65 posto sredstava ide lokalnoj turističkoj zajednici, 15 posto turističkoj zajednici županije, a 20 posto sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici

Visina turističke pristojbe koja se plaća za noćenje u kampovima iznosit će od 5 do 10 kuna po osobi i noćenju, ovisno o gradu, od-nosno općini.

54 Ž K Ž K BROJ 132, RUJAN 2019. BROJ 132, RUJAN 2019.

Stjepan Kožić i gradonačelnik Ivanić-Grada Javor Bojan Leš. Župan je ponovio da se 40 posto proračuna Županije troši kroz Upravni odjel za prosvjetu, kul-turu, sport i tehničku kulturu i da je zadnjih petnaestak godina sagrađeno i dograđeno 50 škol-skih objekata.

- Na taj način gledamo našu budućnost! - rekao je te dodao da je Zagrebačka županija u državi prepoznata kao županija koja najviše izdvaja za obrazovanje.

- Šesnaest milijuna kuna ulo-ženih u ovu dvoranu nije malo. No, kada se gradi u zajedništvu, a ovdje ga je bilo, 'rodi' se ovako

krasan objekt. Kada se uspoređujemo s drugi-ma ne možemo se niče-ga posramiti, značajna sredstva izdvajamo za kapitalnu gradnju u školstvu i podizanje standarda obrazovanja. No, to očito nije dovolj-no. Potrebe su velike. Si-guran sam da će, tamo gdje će biti zajedništva, biti i ovakvih objekata.

Kada bi nam se priključila resor-na ministarstva dinamika bi bila i brža - rekao je župan.

Jednodjelna sportska dvorana u Posavskim Bregima prostire se na nešto više od 1100 četvornih

ŠKOLSTVO ŠKOLSTVO

S početkom svake školske go-dine otvara se na prostoru Zagebačke županije neki novi školski objekt. Ove go-

dine je otvorena novosagrađena sportska dvorana u Posavskim Bregima. U zajedništvu Županije i Grada Ivanić-Grada, u njezinu gradnju i opremanje uloženo je 16 milijuna kuna, a osim učenika škole koristit će je i brojne sport-ske udruge.

- Ova dvorana oplemenit će ži-vot, ne samo djeci koja su do sada nastavu tjelesne i zdravstvene kulture imala u malo većoj uči-onici, a za lijepoga vremena na školskome dvorištu, već i cijelo-me mjestu, jer ona sada posta-je njegov centar. Osim što će je škola koristiti za nastavu tjelesne kulture, koristit će je i gradska zajednica sportskih udruga. Ras-pored je već napravljen, većina klubova kojima nije potrebna velika dvorana "dolaze kod nas". Veliki će to pomak biti i za djecu, koja su do sada na treninge išla u osam-devet sati navečer. U ovoj dvorani treninzi će biti mogući i od šest sati poslijepodne. Djeca će tako imati više vremena za druge aktivnosti - za svečano-sti otvorenja dvorane rekla je ravnateljica OŠ Posavski Bregi Renata Kojić. Izrazila je zado-voljstvo što ovu školu, kako je re-

ZAJEDNIČKIM ULAGANJEM ŽUPANIJE I GRADA IVANIĆ-GRADA U POSAVSKIM BREGIMA SAGRAĐENA JEDNODJELNA ŠKOLSKA-SPORTSKA DVORANA

Nakon uspjeha na natjecanjima znanja, sada će se đaci moći iskazati i u raznim sportovima

metara, a u njezinu je suterenu uređena i manja dvorana prikla-dana za borilačke sportove. Gra-donačelnik Ivanić-Grada Javor Bojan Leš rekao je da nje-zinom izgradnjom djeca Posavine više nikada neće imati nastavu tjelesne kulture u neprimjernim uvje-tima, a u dvorani će svoj dom naći i brojna sportska društva.

- Na tome posebna za-hvala županu. I mnoge druge projekte na području grada ra-dimo u partnerskim odnosima

❛Dvorana će oplemeniti život ne samo djeci, koja su do sada nastavu tjelesne i zdravstvene kulture imala u malo većoj učionici, a za lijepoga vremena na školskome dvorištu, već i cijelome mjestu, jer ona sada postaje njegov cen-tar - rekla je ravnateljica OŠ Posavski Bregi Renata Kojić

Dvorana se prostire na nešto više od 1100 četvornih metara, a u njezinu je suterenu uređena i manja dvorana prikladana za borilačke sportove

kla, svake godine polazi sve više đaka. U ovoj školskoj godini ih je 159, a već iduće, dodala je, oče-kuje ih se više od 170.

- Zahvala Županiji i Gradu na izdržljivosti i predanosti pri gradnji dvorane. Put je bio pun prepreka, ali ni u jednom trenutku se nije odustalo. Sjedalo se za stol i nalazila su se rješenja - dodala je ravna-teljica, rekavši da učenici ove škole postižu uspješne rezul-tate na natjecanjima znanja, a sada će imati prilike iskazati se i u raznim sportovima.

Puštanjem balona, dvora-nu su zajedno otvorili župan

OŠ POSAVSKI BREGI U ŠKOLSKOJ

2019./2020. POLAZI 159 ÐAKA

❛Šesnaest milijuna kuna uloženih u ovu dvoranu nije malo. No, kada se gradi u zajedništvu, a ovdje ga je bilo, 'rodi' se ovako krasan objekt - rekao je župan Stjepan Kožić

sa Županijom - rekao je Leš, spo-menuvši pritom izmjenu parketa u sportskoj dvorani Žeravinec i projektiranje sportske dvorane u

Graberju Ivaničkom. - Dvorana u Graberju Ivaničkom jedan je od prioritetnih projekata našega grada. Vjeru-jem da bi njegova re-alizacija mogla početi

2021. godine. Time bi svim đacima s našega

područja osigurali jednake, kvalitetne uvjete za nastavu tje-lesne i zdravstvene kulture - re-kao je Leš.

U GRADNJU I

OPREMANJE DVORANE ULOŽENO JE 16 MILIJUNA KUNA, A OSIM UČENIKA ŠKOLE KORISTIT ĆE JE I

BROJNE SPORTSKE UDRUGE

76 Ž K Ž K BROJ 132, RUJAN 2019. BROJ 132, RUJAN 2019. FINANCIJE

POREZNI SAVJETNIK

Donošenjem Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na doho-dak (NN 80/19), koji je stupio na snagu 1. rujna 2019., propisan je niz primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak. Time je dana mogućnost poslodavcima da zaposlenicima omoguće bolje uvjete rada, pri čemu se ne povećava porezna obveza poreza na dohodak. Odluka o tome hoće li i koje će primitke poslodavci isplaćivati zaposlenicima ovisi o samim poslodavcima.

1. Koje se neoporezive primitke može isplaćivati od 1. rujna 2019.?

Dopunjenim pravilnikom o porezu na dohodak omogućena je isplata sljedećih neoporezivih primitaka: naknade za troškove redovne skrbi predškolske djece zaposlenika, troškove smještaja zaposlenika nastale za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca, novčane pau-šalne naknade za podmirivanje troškova prehrane zaposlenika, troškove prehrane zaposlenika nastale za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca na temelju vjerodostojne dokumentacije i naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru zaposlenika prema propisima Ministarstva turizma.

2. Kada i pod kojim uvjetima po-slodavac može neoporezivo pla-

ćati troškove redovne skrbi predškol-ske djece zaposlenika?Poslodavac može zaposleniku od 1. rujna 2019. platiti naknadu za troškove redovne skrbi predškolske djece radnika do visine stvarnih izdataka. Neoporeziva naknada isplaćuje se na račun zaposlenika na temelju vjerodostojne dokumentacije ustanove predškolskog odgoja i drugih pravnih ili fizičkih osoba koje na temelju posebnih propisa i odluka nadležnog tijela skrbe o djetetu predškolske dobi. Djecom se smatraju djeca predškolske dobi koju uzdržavaju roditelji, maćehe, odnosno očusi, posvojitelji, udomitelji i skrbnici.

3. Mogu li se predškolskoj djeci za-poslenika neoporezivo plaćati i

dodatni programi u vrtićima i jaslica-ma?Ne, zaposlenicima se može neoporezivo plaćati troškove redovne skrbi djece, odnosno osnovni programi. Nije moguće neoporezivo plaćati dodatne programe vrtića koji se posebno naplaćuju, kao što su, primjerice, programi stranih jezika, sporta i slično.

4. Kada se i pod kojim uvjetima za-posleniku mogu platiti neopore-

zivi troškovi smještaja?Poslodavci mogu neoporezivo platiti troškove smještaja zaposlenika koji su nastali za vrijeme rada kod poslo-davca. Troškovi se plaćaju na temelju vjerodostojne dokumentacije do visine stvarnih izdataka pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama smještaja glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem. Ako se usluga smještaja organizira kod samog poslodavca, o tome poslodavac mora osigurati kao dokaz vjerodo-stojnu dokumentaciju. Poslodavac u 2019. može početi zaposleniku plaćati troškove smještaja za razdoblje od 1. rujna 2019. godine.

5. Ostvaruje li se pravo na isplatu troškova smještaja i ako zaposle-

nik sam nađe smještaj ili sklopi ugovor o najmu s najmodavcem?Da, međutim, da bi se isplata troška smještaja smatrala neoporezivom, zaposlenik mora poslodavcu dostaviti presliku sklopljenog ugovora ili računa. Poslodavac taj iznos troška smještaja može uplatiti na tekući račun zapo-slenika. Poslodavac je u tom slučaju obvezan zadržati preslike vjerodostojne dokumentacije u svojoj poslovnoj dokumentaciji.

6. Što se sve smatra troškom smje-štaja?

Troškom smještaja smatra se ukupna svota iskazana na ugovoru ili računu koji poslodavac ili zaposlenik plaća trećoj osobi koja iznajmljuje prostor za stanovanje zaposlenika. Važno je da se trošak smještaja zaista može pripisati zaposleniku, odnosno da ugovor o najmu ili račun glase na zaposlenika.

7. Isplaćuje li se trošak smještaja i ako ugovor o najmu glasi na više

osoba?Da, međutim, u slučaju kada ugovor o najmu glasi na više osoba, neoporezivim primitkom smatra se samo onaj dio troška smještaja koji se može pripisati zaposleniku.

8. Uključuju li se i troškovi režija u neoporezivi iznos troška smje-

štaja koji se može isplatiti zaposleni-ku?Ne, u trošak smještaja se ne uključuju troškovi telefona, interneta, struje, vode, grijanja, odvoza smeća...

9. Može li poslodavac istovremeno isplaćivati neoporezivu godišnju

novčanu paušalnu naknadu za prehra-nu i plaćati troškove prehrane zaposle-nika putem vjerodostojne isprave?Ne, poslodavac ima mogućnost korištenja jedne od neoporezivih opcija plaćanja troškova prehrane zaposleniku. Poslo-davac može odabrati godišnju novčanu paušalnu naknadu za prehranu u iznosu do 5000 kuna ili isplatu troškova prehrane na temelju vjerodostojne isprave do 12.000 godišnje.

10. Od kada se može plaćati neo-poreziva godišnja novčana pa-

ušalna naknada za prehranu ili trošak prehrane zaposlenika putem vjerodo-stojne isprave?Poslodavac u 2019. može isplatiti zaposle-niku godišnju novčanu paušalnu naknadu za prehranu na račun u punoj svoti do 5000 kuna. Umjesto toga može neopore-zivo zaposleniku platiti trošak prehrane putem vjerodostojne isprave za razdoblje od 1. rujna 2019., odnosno do najviše 12.000 kuna u 2019. godini. Zaposlenik u jednom poreznom razdoblju, odnosno godini, od jednog ili više poslodavaca ne može ostvariti obje vrste primitka po osnovi prehrane, već za trošak prehrane na razini godine neoporezivo može primiti ili do 5000 kuna paušalne naknade ili do 12.000 kuna na temelju vjerodostojne dokumentacije.

11. Koji je propisani uvjet da se do-kumentacija smatra vjerodo-

stojnom?Dokumentacija se smatra vjerodostojnom kada računi o obavljenim uslugama pre-hrane glase na poslodavca i podmireni su bezgotovinskim putem. Poslodavac može neoporezivo plaćati trošak prehrane zapo-sleniku kada je iz dokumentacije vidljivo da se radi o kontinuiranoj usluzi tijekom radnih dana. Troškovi prehrane mogu se na temelju vjerodostojne dokumentacije ostvarivati kroz uslugu u ugostiteljskim objektima ili kupnjom u trgovinama.

12. Koliko iznosi neoporeziva dnev-nica za službena putovanja i za

rad na terenu u tuzemstvu?Od 1. rujna 2019. povećani su neoporezivi iznosi dnevnica za službena putovanja, pa neoporezivi iznos pune dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sati iznosi 200 kuna. Pola dnev-nice za službeno putovanje u tuzemstvu iznosi 100 kuna za putovanje koje traje više od 8, a manje od 12 sati.

Neoporezivi primici od 1. rujna 2019.

INFRASTRUKTURA

Na području Dugog Sela i općina Rugvica i Brckovljani rekonstruirat će se postojeća mreža u duljini od 47,9 kilometara te sagraditi novih 1,5 kilometara vodovoda i dvije crpne stanice

U SKLOPU VODOOPSKRBE ISTOKA ŽUPANIJE RADOVI POČELI I NA PODRUČJU VODOOPSKRBNOG SUSTAVA DUGO SELO

Vodoopskrba Dugog Sela bit će moguća iz tri dobavna pravca Nakon što su krajem srp-

nja radovi počeli u Iva-nić-Gradu, sredinom rujna gradnja regio-

nalnoga vodoopskrbnog susta-va - Zagreb istok otpočela je i na području Vodoopskrbnog sustava Dugo Selo. Na području Dugog Sela i općina Rugvica i Brckovlja-ni rekonstruirat će se postojeća

mreža u duljini od 47,9 kilometara te sagraditi novih 1,5 kilometara vodovoda i dvije crpne stanice. U naselju Ve-lika Ostrna radove je otvorio mi-nistar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

- Kroz nekoliko godina na po-dručju gradova i općina obuhva-ćenih ovim projektom, rekon-strukcijom i gradnjom vodovodne mreže podići ćemo životni stan-dard, dijelu građana koji sada nemaju vodu omogućit ćemo do-bavu vode i, u konačnici, osigurat ćemo sigurnost opskrbe vodom - rekao je ministar, dodavši da ova-kvi veliki infrastrukturni projekti daju i veliki poticaj građevinskom

opskrbe i odvodnje Zagrebačke županije, dodavši da se gradnjom budućega vodocrpilišta Kosnica osigurava stalan dotok pitke vode

u količinama dostatni-ma za cijeli prostor

istočnoga dijela žu-panije. Vodocrpi-lište je kapaciteta 450 litara vode

u sekundi, a uz njegovu gradnju, projekt „Regionalni vodoopskrbni sustav - Zagreb istok", obuhvaća i gradnju 316,2 kilometra novih cjevovoda, 15 crpnih stanica, 5 vodotornjeva, rekonstrukciju 108,1 kilometar vodoopskrbnih cjevovoda i jedne crpne stanice te 8934 nova (besplatna!) kućna priključka.

sektoru. - Bilo bi dobro da se

i ostale lokalne samou-prave vode primjerom istoka Zagrebačke župa-nije i integracijom koja se ovdje dogodila (spa-janje komunalnih podu-

zeća; op.a.). To je jedini put kako uspješno zatvoriti, i kadrovski i financijski, sve moguće rupe koje nastaju u provedbi EU projekata - rekao je Ćorić.

Ukupna vrijednost projekta vodoopskrbe istoka županije je 883,8 milijuna kuna (707,1 mili-

jun bez PDV-a; iznos PDV-a se ne sufinancira europskim novcem). Kroz Operativni program "Konku-rentnost i kohezija 2014.-2020." bespovratna sredstva iz Ko-hezijskog fonda EU iznose 483,9 milijuna kuna.

- Na području Dugog Sela pokrivenost vo-doopskrbnom mrežom nije sporna. No, mreža je stara i ima preko 40 posto gubitaka. Ovim projektom to dovodimo u gabarite koje smo preuzeli kao obvezu prilikom pristupanja Europskoj uniji. Također, više se neće dogoditi da Dugo Selo osta-ne bez vode u slučaju puknuća magistralnog cjevovoda iz Sesvet-skog Kraljevca, jer ovim projek-tom Dugo Selo dobiva tri dobavna pravca. Time se dobiva apsolutno sigurna opskrba pitkom vodom, a kvaliteta naše usluge diže se na europsku razinu - rekao je Tomislav Masten, direktor Vodo-

ÎU ime župana Stjepana Kožića (isti dan održavala se i sjednica Župa-nijske skupštine; op.a.), svečanosti u prigodi početka radova na prostoru vodoopskrbnog sustava Dugo Selo prisustvovao je pročelnik za promet i komunalnu infrastrukturu Nenad Babić. Zahvalio je svima koji su su-djelovali u pripremi ovoga projekta. - Posebna zahvala Hrvatskim voda-ma koje su prepoznale Zagrebačku županiju kao ozbiljnog partnera. Želim da se ova uspješna priča što prije privede kraju - rekao je Babić.Nenad Panian, gradonačelnik Dugog Sela, ujedno i predsjednik Skupštine Vodoopskrbe i odvodnje Zagrebačke županije, rekao je da će ovim projektom istok županije do-biti infrastrukturu koju i zaslužuje. Prisutnima se obratio i generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.

Partnerstvo

UKUPNA VRIJEDNOST

PROJEKTA VODOOPSKRBE ISTOKA

ŽUPANIJE JE 883,8 MILIJUNA KUNA

❱ Gradnjom vodocrpili-šta Kosnica, kapaciteta 450 litara vode u sekundi, osigurat će se stalan dotok pitke vode u količinama dostatnima za cijeli prostor istoka županije


gotovi, preko 92 posto zaprešić-koga kraja, odnosno 95

posto samoga Zapre-šića, imat će komu-

nalnu odvodnju. To je kruna ko-munalne infra-strukture! - rekao je gradonačelnik

Zaprešića Željko Turk. Uz Grad Zapre-

šić, projekt poboljšanja vodnokomunalne infra-

strukture aglomeracije Zaprešić teritorijalno obuhvaća općine Bistra, Brdovec, Dubravica, Luka, Marija Gorica i Pušća.

DOGAĐAJIDOGAĐAJI

U organizaciji Hrvatske gos-podarske komore, na Trgu bana Jelačića u Zagrebu

održana je sredinom rujna dvod-nevna promotivna akcija "Ku-pujmo hrvatsko". Sudjelovalo je tristotinjak proizvođača, među njima i nekolicina iz Zagrebačke županije.

- Vesele ovakve manifestacije na kojima se promoviraju hrvat-

ski proizvodi. Županija dugi niz godina pomaže poduzetnike i obiteljska poljoprivredna gospo-darstva da budu što konkuren-tniji. Smatram da u tome uspije-vamo. U konačnici, kroz ovakve manifestacije približavamo pro-izvođače potrošačima - za otvo-renja promotivne akcije rekao je izaslanik župana Damir Fašaić, pročelnik Županije za gospodar-stvo.

Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, rekao je da je HGK već 22 godine nositelj ove promotivne akcije,

Ugovor su potpisali ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković i direktor Vodoopskrbe i odvodnje Zaprešić Željko Majcen

POTPISAN UGOVOR O DODJELI BESPOVRATNIH EUROPSKIH SREDSTAVA PROJEKTU POBOLJŠANJA VODNOKOMUNALNE INFRASTRUKTURE AGLOMERACIJE ZAPREŠIĆ

'Kupujmo hrvatsko'

Gradit će se preko 130 kilometara gravitacijskih i tlačnih kolektoraNa području Zagrebačke žu-

panije trenutno su ugo-voreni projekti vodnoko-munalne infrastrukture

u vrijednosti od oko 2,5 milijardi kuna, a do kraja godine, potpisom još dva ugovora, ulaganja u vod-nokomunalnu infrastrukturu (vo-doopskrbu i odvodnju) premašit će iznos od 3 milijarde kuna! S ponosom je to početkom rujna u Zaprešiću rekao župan Stjepan Kožić. Prisustvovao je potpisi-vanju ugovora o dodjeli bespo-vratnih europskih sredstava za realizaciju projekta poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Zaprešić. Ugovor su potpisali ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, ge-neralni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković i direktor Vo-doopskrbe i odvodnje Zaprešić Željko Majcen. Ukupna vrijednost projekta je je 683,8 milijuna kuna (zajedno s PDV-om), a od uku-

Sudjelovalo je tristotinjak proizvođača, među njima i nekolicina iz Zagrebačke županije

❛Kada radovi budu gotovi, preko 92 posto za-prešićkoga kraja, odnosno 95 posto samoga Zaprešića, imat će komunalnu odvodnju. To je kruna komunalne infrastrukture! - rekao je gradonačelnik Zaprešića Željko Turk

PROJEKT TERITORIJALNO

OBUHVAĆA GRAD ZAPREŠIĆ I OPĆINE BISTRA,

BRDOVEC, DUBRAVICA, LUKA, MARIJA GORICA

I PUŠĆA

❱ Na području županije trenutno su ugovoreni projekti vodnokomunalne infrastrukture u vrijednosti od oko 2,5 milijardi kuna, a do kraja godine ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju premašit će iznos od 3 milijarde kuna

ÎMinistar Ćorić je rekao da projekt poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Zaprešić, s ukupnim iznosom od preko 683 milijuna kuna, spada u jedan od najvećih projekata vodnokomunalne infrastrukture na području kontinentalne Hrvatske. - Riječ je o projektu koji diže životni standard građana zaprešićkoga kraja, prije svega podiže mogućnost priključenja na mrežu javne odvodnje sa sadašnjih 69 na 92 posto, čime će se Zaprešić i okolne općine izdići iznad prosjeka RH - rekao je ministar. Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković rekao je da će se ovim projektom stvoriti uvjeti za priključenje novih 20.000 korisnika na mrežu odvodnje, osigurati bolji uvjeti vodoopskrbe za 7000 stanovnika te ujedno sma-njiti gubici u vodoopskrbnom sustavu. Uz ugovor o dodjeli bespovratnih sred-stava, potpisani su i ugovori o sufinanciranju projekta. Uz ministra, generalnog direktora Hrvatskih voda i direktora Vodoopskrbe i odvodnje Zaprešić, potpisali su ih gradonačelnik Zaprešića Željko Turk i načelnici okolnih općina - Brdovca Alen Prelec, Bistre Krešimir Gulić, Pušće Anđela Cirkveni, Dubravice Marin Štritof, Luke Darko Kralj i Marije Gorice Marica Jančić.

Podizanje životnog standarda građana

će Ministarstvo zaštite okoliša i energetike i Hrvatske vode (oko 20 posto) te Grad Zaprešić i okolne op-ćine (nešto manje od 10 posto). Pro-jekt obuhvaća pro-širenje postojećeg sustava odvodnje gradnjom preko 130 kilometara gravitacij-skih i tlačnih kolektora i 34 crpne stanice, rekonstruk-ciju, dogradnju i sanaciju posto-jećega sustava odvodnje, kao i rekonstrukciju i dogradnju vo-doopskrbne mreže. Također, po-stojeći uređaj za pročišćavanje otpadnih voda proširit će se sa sadašnjih 55.000 na 70.000 ekvivalent stanovnika i dogra-diti na 3. stupanj pročišćava-nja. Početak radova očekuje se iduće godine.

- S ponosom se može reći da će Zaprešić i okolne općine po-novno biti veliko komunalno gradilište. A kada radovi budu

pno prihvatljivih troškova (iznos PDV-a se ne sufinancira EU sred-stvima), bespovratna sredstva iz europskih strukturnih i investicij-skih fondova iznose 387,8 miliju-na kuna (70,89 posto vrijednosti projekta). Preostali iznos osigurat

❛Ponosni smo što smo zadnjih desetak godina iznimno podigli svijest građana koliko je važno kupovati kvalitetne hrvatske proizvode - rekao je Luka Burilović, predsjednik HGK

koja je u početku bila i napadana od inozemnih interesa, zbog "fa-voriziranja domaćih proizvoda".

- Ponosni smo što smo zadnjih

desetak godina iznimno podigli svijest građana ko-liko je važno kupovati kva-litetne hrvatske proizvo-de. Time čuvamo hrvatsku proizvodnju, ali i otvaramo pretpostavke za nova radna mjesta. Hrvatski proizvodi već su postali brend, po-sebno poljoprivredno-pre-hrambeni. Volio bih da taj

brend postane jak kao i hrvatski sport i hrvatske prirodne ljepote - rekao je Burilović.


Županije će preuzeti upravne i stručne poslove u području gospodarstva, društvenih djelatnosti, opće uprave i imovinsko-pravnih poslova

FARMACEUTSKA TVRTKA ‘GENERA’ U RAD PUSTILA SOLARNU FOTONAPONSKU ELEKTRANU ZA VLASTITE POTREBE

SASTANAK ŽUPANA STJEPANA KOŽIĆA S MINISTROM UPRAVE IVANOM MALENICOM

Troškovi godišnjega poslovanja bit će manji za oko milijun kuna

Uredi državne uprave ukidaju se 1. siječnja 2020., njihove poslove preuzimaju županije

naših žitelja. Zagrebačka županija trebala bi

iz Ureda državne uprave pre-uzeti 159 zaposlenika, no onima koji ispunjavaju uvjete, rekao je mini-star Malenica, ponu-dit će se stimulativne otpremnine, pa bi taj broj mogao biti i ma-nji. Sporazumom koji će se (bez vremenskoga ograničenja) potpisati izme-đu ministra državne uprave i hrvatskih župana, država se ob-vezuje na godišnjoj razini osigu-

Gradnja elektrane koštala je 14,7 milijuna kuna, od čega je bespovratnih 7,1 milijun kuna osigurano iz Europskoga fonda za regionalni razvoj

❱ Da bi se ova reform-ska mjera mogla provesti, trebat će do kraja godine, rekao je ministar Malenica, izmijeniti 66 zakona

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA TREBALA

BI IZ UREDA DRŽAVNE UPRAVE PREUZETI 159

ZAPOSLENIKA

Zagrebačka županija spre-mna je za preuzimanje poslova državne uprave, dapače pripreme su već

započele - rekao je župan Stjepan Kožić na sastanku s ministrom Ivanom Malenicom na kojemu se razgovaralo o povjeravanju poslova ureda državne uprave županijama. Ovom reformskom mjerom Vlade RH, od 1. siječnja 2020. županije će preuzeti sve poslove koje ovi uredi obavljaju - upravne i stručne poslove u po-dručju gospodarstva, društvenih djelatnosti, opće uprave i imo-vinsko-pravnih poslova, kao i

sve državne službenike koji rade u uredima državne uprave.

- Ovo je nacio-nalni projekt, a mi smo i do sada sve poslove koji su nam bili po-vjereni odrađi-vali učinkovito i kvalitetno. Tako ćemo obavljati i poslove koje ćemo preuzeti iz Ureda držav-ne uprave, prije svega na korist

sko-medicinskih proizvoda za zaštitu zdravlja životinja u RH. Genera je u stopostot-nom vlasništvu kompanije Dechra Pharmaceuticals PLC sa sjedištem u Velikoj Brita-niji. Ian Page, glavni izvršni direktor Dechra Pharmace-uticals PLC-a, rekao je da je solarna elektrana samo dio noviteta koje je Genera uvela u svoje poslovanje zadnjih

godina. Svečanosti je prisustvovao i

župan Stjepan Kožić, izrazivši za-dovoljstvo što je zasad najveća so-larna fotonaponska elektrana za vlastite potrebe u RH smještena upravo na prostoru Zagrebačke županije.

- Ona će pripomoći optimizaci-ji same proizvodnje, ali, bitno je, pridonijet će i zaštiti okoliša, jer ovdje se radi o obnovljivim izvori-ma energije - rekao je župan, koji

je u svome govoru naglasio i važ-nost razvoja poduzetničkih zona na području županije.

- Niz godina pripremamo podu-zetničke zone kako bi se u njima mogli realizirati ovakvi projekti. Niz godina ulažemo i u naše po-duzetnike koji danas ostvaruju značajne rezultate, pa su tako po ukupnom prihodu odmah iza po-duzetnika Grada Zagreba - rekao je župan, istaknuvši i podatak o ulaganjima u vodnokomunalnu in-frastrukturu na prostoru županije, a koja će do kraja ove godine do-segnuti iznos od 3 milijarde kuna.

Gradnja solarne fotonaponske elektrane tvrtke Genera koštala je 14,7 milijuna kuna, od čega je 7,1 milijun kuna bespovratnih sred-stava osigurano iz Europskoga fonda za regionalni razvoj.

- Odobrena bespovratna sred-stva iz EU fondova pokazatelj su da i gospodarstvo, uz prave partnere, može napraviti puno. Kod reali-zacije ovoga projekta s tvrtkom Genera smo bili ‘na brzoj liniji’, koliko smo mogli pomoći, pomogli smo - rekao je Dario Zurovec, gra-donačelnik Svete Nedelje.

U prostoru farmaceutske tvrtke Genera u Kalinovici (Sveta Nedelja) u pogon je puštena integrirana so-

larna fotonaponska elektrana za vlastite potrebe. Elektrana snage 1,5 MW godišnje će, očekuje se, proizvoditi 1500 MWh električne energije, što čini 30 posto svih po-treba za električnom energijom u proizvodnim pogonima Genere. Fotonaponski moduli postavljeni su na preko 9000 četvornih me-tara raspoložive krovne površine.

- Fotonaponska elektrana je bi-tan iskorak u smanjenju poslovnih troškova naše tvrtke, kao i sma-njenju emisije ugljičnog dioksi-da. Godišnje očekujemo uštedu u potrošnji energije od oko milijun kuna - na svečanosti puštanja elektrane u pogon rekao je Hrvo-je Bartovčak, rukovoditelj uprav-ljanja objektima u tvrtki Genera, vodećem proizvođaču veterinar-

preuzimanju poslova ureda dr-žavne uprave od strane županija, očekuje se, bit će potpisani do 15. prosinca.

- Pozdravljamo reformu kojom se ide prema decentralizaciji, kako bi građani neophodne po-slove mogli obaviti na što brži i efikasniji način - rekla je Andrea Jurić, predstojnica Ureda držav-ne uprave u Zagrebačkoj župa-niji.

rati sredstva za materijalna pra-va preuzetih zaposlenika.

Da bi se ova reformska mje-ra mogla provesti, trebat će do kraja godine, rekao je ministar Malenica, izmijeniti 66 posebnih zakona, a županije čeka izmje-na općih internih akata kojima se uređuje ustrojstvo njihovih

upravnih odjela. Stoga će, rečeno je, dosta posla

biti i za županijske skupštine.

- Pred nama je obiman posao i učinit ćemo sve da preuzimanje

poslova Državne uprave što bezbolni-

je prođe - za sastanka je rekao predsjednik Županijske skupštine Zagrebačke županije Damir Mikuljan. Sporazumi o

DOGAĐAJI DOGAĐAJI

1312 Ž K Ž K BROJ 132, RUJAN 2019. BROJ 132, RUJAN 2019. GRADOVI I OPĆINE

NA BLAGDAN UZVIŠENJA SVETOGA KRIŽA OPĆINA GRADEC SLAVI SVOJ DAN

'Ostvarujemo i više od planiranoga, no znamo da još puno toga moramo napraviti'

Završen je projekt modernizacije javne rasvjete kojim je svih 20 općinskih naselja dobilo novu, učinkovitiju LED rasvjetu

Ostvarujemo i više od plani-ranoga, no znamo da još puno toga moramo napra-viti. A to možemo učiniti

samo s puno rada, velikim trudom i zalaganjem i, prije svega, zajed-ništvom. Želimo surađivati sa svi-ma koji su voljni zapeti i raditi za dobro općine - za svečane sjednice Općinskoga vijeća, u prigodi Dana Gradeca i proslave blagdana Uzvi-šenja Sv. Križa, rekla je općinska načelnica, ujedno i potpredsjed-

nica Županijske skupštine Ljubica Ambrušec. Govoreći o planovima i projektima, posebno je istaknula gradnju dječjeg vrtića, započetu početkom ove godine, za što je Općini bespovratnih 7,4 mili-juna kuna dodijeljeno iz Programa ruralnog razvoja RH. Županija je u pripremu dokumen-tacije za ovaj projekt

uložila 300.000 kuna. - Gradnja bi trebala završi-

ti još ove godine, a vrtić pla-niramo otvoriti za idući Dan općine. Time bi, u konačnici, rije-šili problem mladih ljudi i smje-štaja njihove djece u vrtić. Samim time unaprijedili bismo razvoj sela i zaustavili odlazak mladih iz našega kraja - rekla je načel-nica. Istaknula je i završeni projekt modernizacije javne rasvjete, kojim je svih 20 općinskih naselja dobilo novu, učinkovitiju LED rasvjetu. Vrijednost projekta je oko 2 mi-lijuna kuna, a ušteda u potrošnji energije za uličnu rasvjetu, očekuje se, iznosit će preko 60 posto. Govorila je načelnica i o ostalim realiziranim projektima, poput gradnje spremišta za vatrogasno vozilo, prvoj i drugoj fazi gradnje nogostupa u središtu Gradeca,

ÎU ime Županije svečanoj sjednici Općinskoga vijeća Gradeca prisustvovao je predsjednik Županijske skupštine Damir Mikuljan. - Budućnost se gradi i počiva na odgovornosti, odgovornosti za potrebe ljudi. A majka odgovornosti je povjerenje. U ovoj općini vidim odgovornost za stvarne potrebe ljudi i 'čitam' povjerenje koje ima lokalna vlast - rekao je Mikuljan, dodavši da je u općinske projekte Županija dosad uložila oko 47 milijuna kuna.- To je dokaz da radimo zajednički, u suglasju, da nam je bitan svaki kutak župani-je. Takvome razvoju u cijelosti smo posvećeni - rekao je. Počasnim stanovnicima općine proglašeni su Smiljka Bencet "Regica" (rođena u Gradečkom Pavlovcu) i Martin Sagner "Dudek".

Odgovornost i povjerenje

gradnji mrtvačnica u Pokasi-nu i Buzadovcu, uređenju društve-nih domova, gradnji i opremanju 20 dječjih igrališta...

- Svi realizirani projekti od zna-čaja su za poboljšanje života naših mještana - ustvrdila je, spomenuv-

ši i projekte koji se tek treba-ju realizirati - gradnju

regionalnoga vodoop-skrbnog sustava na području Gradeca i uvođenje širokopo-jasnog interneta.

- Općinski pro-račun trošimo u ko-

risne svrhe s ciljem razvoja općine. Sve to

ne bismo mogli da nemamo izuzetno dobru suradnju s na-šim mjesnim odborima koji rade za dobrobit zajednice i onih koji ostaju iza nas, naše djece - rekla je načelnica.

❛Želimo surađivati sa svima koji su voljni zapeti i raditi za dobro općine - rekla je op-ćinska načelnica, ujedno i potpredsjednica Županijske skupštine Ljubica Ambrušec

KROZ PROGRAM

RURALNOG RAZVOJA RH, OPĆINA JE ZA GRADNJU

DJEČJEG VRTIĆA DOBILA BESPOVRATNIH 7,4

MILIJUNA KUNA

VIJESTI

ČETRDESET POSTO PRORAČUNA USMJERAVA SE U PROSVJETU, KULTURU, SPORT I TEHNIČKU KULTURU

SUSRET HRVATSKIH I POLJSKIH REGIJA

Svim osnovcima besplatni udžbenici i radne bilježnice

Budućnost kohezijske politike

Sve matične i područne škole dobit će po jednu pametnu ploču

Izaslanstvo Zagrebačke županije vodila je zamjenica župana Nadica Žužak

Za sve učenike osnovnih škola država je u ovoj školskoj godini osigurala besplatne udžbenike, a Zagrebačka

županija, u suradnji s gradovima i općinama, besplatne radne biljež-nice i ostala dopunska nastavna sredstva. Županija je za ovu namje-nu izdvojila 7,5 milijuna kuna.

- Roditeljima su ove godine znat-no smanjeni troškovi školovanja djece. Kada govorimo o školstvu, ponosan sam što iz godine u go-dinu povećavamo standarde u prosvjeti, ulažući prvenstveno u kapitalnu gradnju, ali i u nabavu nastavnih pomagala i

pametnih ploča, koje će dobiti sve naše škole - na tiskovnoj konfe-renciji uoči početka nove nastavne godine rekao je župan Stjepan Ko-žić. Rekao je da je u prvoj polovici godine i tijekom ljetnih praznika raznim radovima bilo obuhvaćeno 17 škola, u što je ukupno uloženo 13,9 milijuna kuna.

I u ovoj školskoj godini Županija je, kroz projekt "Prsten potpore" osigurala sredstva za pomoćnike

S ciljem razmjene iskustava i moguće surad-nje, u poljskom gradu Zielona Góra održan je 8. susret hrvatskih i poljskih regija. Su-

djelovalo je i izaslanstvo Zagrebačke župani-je predvođeno zamjenicom župana Nadicom Žužak. Kroz četiri panela raspravljalo se o bu-dućnosti kohezijske politike, o novim pravilima

sufinanciranja, zakonskoj regulativi javno-pri-vatnoga partnerstva, razvoju pametnih grado-va i regija, kao i o inovacijama u gospodarstvu.

Forum su organizirali Savez vojvodstava Repu-blike Poljske, Hrvatska zajednica županija, Ured maršala Lubuškog vojvodstva te Veleposlan-stvo Republike Hrvatske u Poljskoj. Održan je pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Poljske Andrzeja Dude i predsjednice RH Kolin-de Grabar-Kitarović.

je župan Kožić. Trenutno se, dodao je, radi projektna dokumentacija za energetsku obnovu još pet škola - PŠ Petrovina, OŠ Jakovlje, OŠ Po-savski Bregi, OŠ Dragutina Domja-nića i SŠ Dragutina Stražimira. Za izradu projektne dokumentacije osigurano je 566.500 kuna.

Suvremeni nastavni procesi i metode poučavanja zahtijevaju i suvremenu tehnologiju. Kako bi svi učenici osnovnih škola na po-dručju županije imali jednake uv-jete za učenje, Županija nastavlja s opremanjem škola pametnim pločama.

- U tijeku je postupak nabave 55 pametnih ploča za područne i matične škole, za što smo osigurali 2,4 milijuna kuna - rekla je pročel-nica za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu Mirela Katalenac. Pozvala je učenike i studente da prate mrežnu stranicu Županije, www.zagrebacka-zupanija.hr, jer se početkom listopada očekuje objava natječaja za dodjelu stipen-dija, za što je osigurano 2 milijuna kuna.

❱ Početkom listopada očekuje se objava natječaja za dodjelu učeničkih i student-skih stipendija

u nastavi. Ukupna vri-jednost ovoga četve-rogodišnjeg projekta (provodi se od 2017.

do 2021.) je 18,8 milijuna kuna, od čega 10 milijuna kuna otpada na bespovratna sredstva Europskoga socijalnog fonda, dok je Županija osigurala preostalih 8,84 milijuna kuna - polovicu iz vlastitoga prora-čuna, a polovicu iz Fonda za sufi-nanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini.

Na konferenciji je najavljena i energetska obnova četiri škole - srednje škole u Vrbovcu (počela

je sredinom rujna; op.a.), srednje škole u Velikoj Gorici, područne škole u Rakovom Potoku i Osnovne škole Stjepana Basari-čeka u Ivanić-Gradu.

- Radi se o investi-cijama ukupne vri-jednosti 62,2 miliju-na kuna pri čemu je iz Europskoga fonda za regionalni razvoj osigurano 27,1 mi-lijun kuna, dok je Zagrebačka županija osigurala 35,1 mili-jun kuna - pojasnio

1514 Ž K Ž K BROJ 132, RUJAN 2019. BROJ 132, RUJAN 2019. 1514 Ž KŽ K SOCIJALNA SKRB GRADOVI I OPĆINE

Gradska društva Crvenoga križa Vrbovca, Svetog Ivana Zeline, Dugog Sela, Ivanić-Grada, Jastrebar-

skoga i Samobora uključena su u program zapošljavanja žena "Zaželi", čija se provedba fi-nancira sredstvima Europsko-ga socijalnog fonda. Provedbu programa pomaže i Zagrebačka županija, koja je društvima Cr-venoga križa donirala osobna vozila. Društva Crvenoga križa Vrbovca i Svetog Ivana Zeline vozila su dobila lani, a krajem kolovoza ove godine ona su uru-čena i ostalim društvima. Klju-čeve je ravnateljicama društva Crvenoga križa Jastrebarskoga, Samobora, Ivanić-Grada i Dugog Sela uručio župan Stjepan Kožić. Ukupna vrijednost svih šest vo-zila je oko 900.000 kuna.

- U program "Zaželi" uključili smo se donacijom vozila, kojima

ŽUPANIJA PODUPIRE PROJEKT ZAPOŠLJAVANJA ŽENA 'ZAŽELI'

Gradskim društvima Crvenoga križa donirana osobna vozila

Kroz program "Zaželi", koji u županiji provode društva Cr-venoga križa, zaposleno je više

od 90 žena koje brinu o preko 500 starijih osoba. Program obuhvaća pomoć u kući, poput obavljanja osnovnih kućanskih poslova, pripremanja jedno-stavnih obroka, plaćanja režija, donošenja lijekova... Korisnike projekta i opseg usluge koja im se pruža odabrali su centri za socijalnu skrb.

❱ Program zapošljava-nja žena 'Zaželi' financira se sredstvi-ma Europskoga socijalnog fonda

Kroz program 'Zaželi' zaposleno je na području županije više od 90 žena koje brinu o preko 500 starijih osoba

će se lakše dolaziti do ko-risnika programa, a povećat će se i sigurnost žena koje bri-nu o starijim osobama i obila-ze ih u njihovim kućanstvima. Zahvala društvima Crvenoga križa koji provode ovaj izuzet-no kvalitetan, vrijedan i finan-cijski značajan program. Na-dam se da će unutar županije biti još onih koji će se u njega uključiti u budućem razdoblju i pripomoći starijim osobama da lakše žive - rekao je župan Kožić.

ÎDonirana vozila od iznimnog su značaja za naša društva, jer većina nas ili posjeduje stare automobile ili ih uopće nema. Vozila će nam pomoći da kvalitetnije radimo i širi-mo naše projekte - rekla je Gordana Kocaj, ravnateljica Gradskog društva Crvenoga križa Dugo Selo. Zahvalu na doniranim vozilima uputio je i gradonačelnik Dugog Sela Nenad Panian, a izvršni predsjednik Hrvat-skoga Crvenog križa Robert Markt rekao je da bi primjer Zagrebačke županije trebale slijediti i druge županije, jer bi se tako za ljude koji trebaju pomoć moglo učiniti daleko više. Projekt "Zaželi", podsjetio je Markt, ima dvije razine korisnika - žene starije od 50 godina koje imaju lošiju poziciju na tržištu rada i ljude treće životne dobi kojima je kvaliteta života ispod one koju sami sebi priželjkuju.

Pozitivan primjer Županije

UKUPNA VRIJEDNOST SVIH

ŠEST VOZILA JE OKO 900.000 KUNA

U prigodi Dana općine u Križu je održana svečana sjedni-ca Općinskoga vijeća. Pri-

goda da načelnik Marko Magdić iznese podatke o učinjenome u proteklih godinu dana i najavi re-alizaciju novih projekata.

- Ostvarili smo značaj-na sredstva iz europ-skih fondova. Bilo da se radi o pozitivnoj odluci ili dodijelje-nim sredstvima, rea-lizirali smo preko 7,6 milijuna kuna europskih sredstava. Za nas su to zna-čajna sredstva koja nam uvelike olakšavaju realizaciju projekata - rekao je Magdić. Najviše novca,

EUROPSKA SREDSTVA OPĆINI KRIŽ OLAKŠAVA REALIZACIJU LOKALNIH PROJEKATA

Najviše europskih sredstava osigurano za gradnju vrtića

Za ugradnju Wi-Fi pristupnih točaka na javnim mjestima Općina je dobila bespovratnih 15.000 eura

stima dobili bespovratnih 15.000 eura - dodao je načelnik, rekavši da su europska sredstva osigura-na i za gradnju tržnice na malo i parkirališta u središtu Križa te, u suradnji s Gradskim društvom Crvenoga križa Ivanić-Grada, pro-vedbu projekta "Zaželi". Istaknuo je i rekonstrukciju, odnosno mo-dernizaciju javne rasvjete u svim općinskim naseljima. Govorio je i o asfaltiranju cesta, s posebnim naglaskom na Staklenu ulicu u Bunjanima, dio koje je, sufinan-ciranjem Zagrebačke županije, dobio novi asfalt, a dio će biti preasfaltiran do kraja ove godine. Nužnim je istaknuo i ulaganja u sanaciju društvenih domova.

- Dugoročno planiramo i ima-mo viziju kako bi općina trebala izgledati za deset godina. Dokaz tome su i realizirane investicije - rekao je Magdić.

Î Izaslanik župana na svečanoj sjednici bio je pročelnik Županije za poljopri-vredu Josip Kraljičković. Rekao je da Županija posebnu skrb vodi o ruralnim po-dručjima. Govorio je o nastojanju Županije da se na njezinu području sagradi distributivni centar za voće i povrće za devet županija središnje i sjeverozapad-ne Hrvatske, a kao jednu od najperspektivnijih lokacija naveo je Križ. Gradnja ovakvih centara, rekao je Kraljičković, u stopostotnom iznosu financirat će se europskim sredstvima, a u Hrvatskoj će ih ukupno biti sedam. Govorio je i o ostalim projektima Županije u poljoprivredi, poput uspostave centra za razvoj stočarstva, navodnjavanja poljoprivrednih zemljišta, očuvanja starih sorti i vrsta voća, o projektu razvoja peradarstva na OPG-ima...Prisutnima su se također obratili načelnik Lipovljana Nikola Horvat, zamjeni-ca gradonačelnika Zagreba Jelena Pavičić-Vukičević i izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora, saborski zastupnik Ante Plazonić.

Ruralni prostor

ÎNa sjednici su uručene zahvale općinskoga načelnika i priznanje općine "14. rujan". Priznanje, koje se dodjeljuje u znak zahvalnosti za iznimna dostignuća i doprinos razvitku i ugledu općine, primio je Saša Benko, vatrogasac DVD-a Križ. Zahvale su uručene Udruzi "Ženske ruke", Marici Kukor, Branki Derežić te dobrovoljnim vatrogasnim društvi-ma Obedišće, Konšćani i Okešinec.

Općinska priznanja

kroz program Ruralnog razvoja

RH, osigurano je za gradnju dječjeg

vrtića.- Osluškujemo trendove,

pa smo tako za ugradnju Wi-Fi pristupnih točaka na javnim mje-

ZA OPĆINSKE PROJEKTE

OSIGURANO JE PREKO 7,6 MILIJUNA KUNA

BESPOVRATNIH SREDSTAVA

GRADEC


voda. Na postojeće radijatore ugradit će se elektronički termo-statski ventili s predregulacijom, a postojeća rasvjeta zamijenit će se novom energetski učinkoviti-jom LED rasvjetom.

Nakon završene obnove, pre-ma kriteriju specifične godišnje energije za grijanje zgrada će biti svrstana u energetski razred

"C" te prema kriteriju specifične godišnje primarne energije u energetski razred "A+". Ušteda godišnje potrebne energije za grijanje bit će 59,3 posto, potreb-ne energije za rasvjetu 53,8 po-sto, godišnje primarne energije 75,9 posto, dok će se godišnja emisija štetnih stakleničkih plino-va smanjiti za 80,2 posto.

EUROPSKI FONDOVI EUROPSKI FONDOVI

SMANJENJE POTROŠNJE ENERGIJE U ZGRADAMA JAVNOG SEKTORA I KORIŠTENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

Energetski se obnavlja zgrada Doma zdravlja u Zaprešiću

Nakon završene ener-getske obnove zgrada Doma zdravlja Za-grebačke županije u

Vrbovcu i Jastrebarskom, ener-getski se obnavlja i zgrada ispo-stave Doma zdravlja u Zaprešiću. Obnova obuhvaća kombinaciju građevinskih, strojarskih i elek-trotehničkih mjera koje će rezulti-rati korištenjem obnovljivih izvora energije i velikim uštedama ener-genata. Uz smanjenje troškova za grijanje, hlađenje i rasvjetu, povećat će se ugoda boravka u zgradi, a smanjenje štetnih sta-kleničkih plinova pridonijet će očuvanju okoliša.

Kroz Operativni program

"Konkurentnost i kohezija 2014.-2020." obnova se sufinancira sredstvima Europskoga fonda za regionalni razvoj (EFRR). Uku-pna vrijednost projekta je 4.742.459 kuna, iz EFRR-a je osigura-no bespovratnih 2.409.719 kuna, dok je ostatak od 2.332.740 kuna osigurala Zagre-bačka županija.

Zgrada isposta-ve Doma zdravlja u Zaprešiću, u kojoj se

obavlja primarna zdravstvena zaštita, građena je 1962., a pro-širena 1968. godine, na način i materijalima koji ne zadovolja-vaju današnje standarde i norme energetske učinkovitosti. Zavr-šetkom energetske obnove, zgra-da će dobiti novu toplinsku fasa-

du, toplinski će biti izoliran i ravni, neprohodni

krov, ostakljena drvena stijena

bit će zamije-njena učinko-vitijom iz PVC profila, dok će postojeći sustav grijanja

biti zamijenjen sustavom diza-

lice topline zrak/

Izuzetno je bitno što će nakon ob-nove doći do smanjenja troškova za grijanje i rasvjetu i smanjenja emisije štetnih stakleničkih plinova, a u zgradi će biti i ugodnije bora-viti. Štedimo energente i čuvamo prirodu! - za boravka u Zaprešiću početkom rujna, upoznavši se s tijekom odvijanja radova, rekao je župan Stjepan Kožić.Zadovoljan je bio i zamjenik gradonačelnika Zaprešića Damir Benčević. - Zahvala Županiji što je osigurala sredstva za energetsku obnovu zgrade staroga Doma zdravlja. Zadovoljni smo ne samo zbog smanjenja potrošnje energije, nego i sveukupnoga dojma koji će ostavljati obnovljena zgrada - rekao je Benčević. Većeslav Bergman, ravnatelj Doma zdravlja Zagrebačke županije, rekao je da je u procesu privatizacija primarne zdravstvene zaštite i da će energetski obnov-ljena zgrada omogućiti liječnicima niže režijske troškove.

Štedimo energiju i čuvamo prirodu

Sadržaj materijala isključiva je odgovornost

Zagrebačke županije

UZ SMANJENJE

TROŠKOVA ZA GRIJANJE, HLAÐENJE I RASVJETU, POVEĆAT

ĆE SE UGODA BORAVKA U ZGRADI, A SMANJENJE ŠTETNIH

STAKLENIČKIH PLINOVA PRIDONIJET ĆE OČUVANJU

OKOLIŠA

Kroz Operativni program 'Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.' obnova se sufinancira sredstvima Europskoga fonda za regionalni razvoj

❱ Obnova obuhvaća kombinaciju građe-vinskih, strojarskih i elektrotehničkih mjera koje će rezultirati korište-njem obnovljivih izvora energije i velikim uštedama energenata

Kada govorimo o ovom hvalevrijed-nom projektu energetske obnove zgrade Doma zdravlja, ona govori o opredjeljenju Zagrebačke župa-nije da koristi sredstava Europske unije, ali isto tako i činjenici da je energetska obnova proces zapisan u smjernicama razvoja Vlade RH. Kao gradonačelnika, veseli što će u skoro vrijeme zaprešićki Dom zdravlja biti uređen u skladu s pro-pisima Europske unije, prije svega na zadovoljstvo korisnika samoga Doma zdravlja, ali i čitavoga grada, kao i na pohvalu Županiji, nositelju projekta obnove - kaže gradonačel-nik Zaprešića Željko Turk.

U pripremi je projektna dokumen-tacija za energetsku obnovu još tri zgrade Doma zdravlja Zagrebačke županije - u Samoboru, Ivanić-Gra-du i Velikoj Gorici. I obnova ovih zgrada, vjeruje župan Stjepan Ko-žić, sufinancirat će se europskim sredstvima.

Hvalevrijedan projekt

Projektna dokumentacija

Ukupna vrijednost projekta 4.742.459,85 knUkupno prihvatljivi troškovi 4.656.842,35 knBespovratna sredstva iz EFRR-a 2.409.719,46 knSredstva Zagrebačke županije 2.332.740,39 knRazdoblje provedbe projekta 24 mjeseca

❱ Godišnja ušteda energije za grijanje bit će 59,3 posto, energije za rasvjetu 53,8 posto, primarne energije 75,9 posto, dok će se godišnja emisija štetnih stakleničkih plinova smanjiti za 80,2 posto

1918 Ž K Ž K BROJ 132, RUJAN 2019. BROJ 132, RUJAN 2019. GRADOVI I OPĆINE DOGAĐAJI

❛Hrvati su htjeli svoju državu, nisu htjeli rat, ali su je u ratu izborili i obranili - za svečanosti je rekao potpredsjednik Vlade i ministar unutar-njih poslova Davor Božinović

ÎU sklopu proslave Dana branitelja grada Zaprešića položeni su vijenci i zapaljeni lampaši ispred spomenika poginulim braniteljima, sudionici proslave obišli su spomen-sobu Udruge poginulih branitelja, bili su na svetoj misi i prisustvovali promociji knjige "Lijepom našom odzvanja vam ime", autora Branka Zbukvića. Uz ostale, promociji knjige prisustvovali su gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, predsjednik Skupštine Zagrebačke županije Damir Mikuljan i izaslanik Predsjednice RH general Mladen Markač. - Ovakvim događajima trebamo pokazati da nismo zaboravili ljude i događaje iz Domovinskoga rata. Netko može manje, a netko više voljeti svoju domovinu, ali nije moralno da ne voliš svoju domovinu, a očekuješ da tvom djetetu domovina osigura bolji život. Bolji život moramo graditi zajedno. Nema prepreka da danas glave opet stavimo skupa i zajedno ostvarimo bolji život - rekao je general Markač.

'Glave ponovno staviti skupa'

PROSLAVLJEN DAN HRVATSKIH BRANITELJA GRADA ZAPREŠIĆA

Prisjetili se trenutaka kada je bilo najtežeSudjelujući u obrani Hrvatske poginulo je 45 branitelja iz zaprešićkoga kraja

Proslavljen je Dan branitelja grada Zaprešića. Inicijativom Odbora za zaštitu ratnih in-

valida i stradalnika Domovinsko-ga rata obilježava se 8. rujna, na dan kada je 1991. poginuo prvi branitelj zaprešićkoga kraja, Ma-rio Brašić.

- Želja je da ovaj dan postane dan kada ćemo se prisjećati svih koji su poginuli i sudjelovali u Domovinskome ratu - rekao je Damir Horvat, predsjednik Od-bora za zaštitu ratnih invalida i stradalnika Domovinskoga rata. Sudjelujući u obrani Hrvatske poginulo je 45 branitelja iz za-prešićkoga kraja.

- Unatoč višestoljetnoj povi-jesti, hrvatska država u kojoj danas živimo nastala je u Domo-vinskome ratu. Hrvati su htjeli svoju državu, nisu htjeli rat, ali

su je u ratu izborili i obranili - za svečanosti je poručio pot-predsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Bo-žinović, dodavši da su ovakve

proslave prigoda za okupljanje i prisjećanje na tre-nutke kada je bilo najteže. Rekao je i da su danas pred Hrvatskom brojni izazovi, ali da hrvatske in-stitucije dobro funkcioniraju u zaštiti nacionalnih interesa.

- Borimo se s ilegalnim migra-cijama, ali ni na graničnim prije-lazima nećemo dopustiti da u RH uđu oni koji bi htjeli provocirati - rekao je Božinović.

U prvih osam mjeseci ove go-dine na području županije u prometnim nesrećama

smrtno je stradalo deset oso-ba, što je 55 posto manje nego u istom razdoblju lani. Manje je bilo i prometnih nesreća i pro-

Cilj općinskoga vodstva je zadržati ljude u ruralnome prostoru

SJEDNICA VIJEĆA ZA PREVENCIJU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

SVEČANA SJEDNICA OPĆINSKOGA VIJEĆA U PRIGODI DANA KRAVARSKOG

Manje prometnih nesreća i smrtno stradalih osoba

Većina projekata ostvarena u zajedništvu sa Županijom

Kravarsko je, na blagdan Uzvi-šenja sv. Križa, proslavilo Dan općine. Na svečanoj sjednici Općinskoga vijeća

načelnik Vlado Kolarec je rekao da su zadnjih godina realizirani značajni projekti, velika većina njih uz podršku Zagrebačke žu-panije.

- Zahvala županu na svim dona-cijama. Nijedna godina nije proš-la, a da nismo dogovorili i realizi-rali neki projekt. Posebna zahvala na pomoći kod sanacije klizišta - rekao je Kolarec, dodavši da je zadaća Općine "izgraditi ono što ljude najviše muči".

- Zadnje dvije godine osnovni je cilj pomoći roditeljima da što jeftinije prođu u školovanju dje-ce, kako bi se mladi nakon zavr-šena obrazovanja mogli uključiti u život općine. Uz sve sagrađene domove, igrališta, mrtvačnice..., poboljšavamo kvalitetu života kako bi naši stanovnici, naša dje-ca, imali približno iste uvjete za

U prvih osam mjeseci 2019. na prometnicama je poginulo deset osoba

život kao i oni u Veli-koj Gorici, Zagrebu. Ovdje smo kako bismo novac koji naši mještani iz-dvajaju kroz po-rez usmjerili u one stvari koje su najbit-

nije za razvoj općine Kravarsko - rekao je Kolarec, koji je na čelu Općine pune 23 godine.

- Kada smo postali općina, naj-bitnije je bilo sagraditi školu. Na-kon nje, sagradili smo i sportsku dvoranu. Sagradili smo i preko 70 kilometara vodovoda, kompletno je rekonstruirana visokonapon-ska mreža, sagradili smo i preko 50 kilometara cesta, financiramo predškolski odgoj, prijevoz učeni-ka i studenata. Očekujemo da će iduće godine, kroz aglomeraciju

Mala Buna, početi i gradnja kanalizacije, što je za naša naselja od velikog značaja. Cilj nam je zadržati stanovnike na ovome

prostoru - rekao je na-čelnik.

preveniralo štetno ponašanje, smanjio strah građana od kri-

minaliteta, a time i podi-gla kvaliteta života na

prostoru Zagrebačke županije, koja ima status najsigurnije županije u državi.

U suradnji s PUZ-om, dogovo-

reno je, Vijeće za prevenciju izradit će

letak s praktičnim sa-vjetima kako se građani mogu

zaštititi od provalnika.

ÎNa sjednici su, tradicionalno, uručena općinska priznanja, a jedno od njih, za doprinos razvoju općine, primio je župan Stjepan Kožić. - Drago mi je što s Općinom Kra-varsko u mnogočemu surađujemo. Moja vizija je pomoći onima koji su manje razvijeni, koji trebaju našu potporu kako bi razvili infrastrukturu nužnu za poboljšanje kvalitete života - rekao je župan, dodavši da za sve treba novac, a danas se on, dodao je, može povući iz europskih fondova. - Povlačimo, i naši gradovi i sama Županija kroz svoje firme, izuzetno visoke iznose EU sredstava. U sektoru vodoopskrbe i odvodnje trenutno imamo ugovorenih projekata, dio njih je i u realizaciji, u vrijednosti od 2,5 milijardi kuna, a do kraja godine taj iznos će biti 3 milijarde kuna, od čega preko 2 milijarde kuna otpada na bespovratna europska sredstva - naglasio je župan.- Bez zajedništva niz stvari i projekata ne bi bilo moguće realizirati. Tamo gdje politika nije primarna, već je primarno ono što se treba odraditi, tamo gdje su primarni projekti i programi, tamo stvari dobro idu - rekao je župan. Prisutnima se, uz ostale, obratio i saborski zastupnik i gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić.- Administrativno smo podijeljeni, ali radimo zajedno. Kako dobre ideje guraju naprijed naše jedinice lokalne samouprave, tako bi naprijed trebale gurati i cijelu Hrvatsku - rekao je Barišić.

Novac iz EU fondova

❛Ovdje smo kako bismo novac koji naši mješta-ni izdvajaju kroz porez usmjerili u one stvari koje su najbitnije za razvoj općine - rekao je općinski načelnik Vlado Kolarec

IDUĆE GODINE BI, KROZ AGLOMERACIJU

MALA BUNA, TREBALA POČETI GRADNJA

KANALIZACIJE

metnih prekršaja. Na sjednici Vijeća za prevenciju Zagrebač-ke županije, podatke o si-gurnosti u cestovnom prometu iznio je načelnik Policijske uprave zagrebač-ke (PUZ) Marko Rašić.

Župan Stjepan Kožić je istaknuo da će Vijeće nastaviti s provedbom preven-tivnih aktivnosti kako bi se povećala sigurnost u prometu,

U SURADNJI S PUZ-om, VIJEĆE

ĆE IZRADITI LETAK S PRAKTIČNIM SAVJETIMA

KAKO SE ZAŠTITITI OD PROVALNIKA


EUinfo

Upravni odjel za fondove EU, regionalnu i međunarodnu su-radnju u razdoblju od ožujka do svibnja 2019. objavio je više javnih poziva, od kojih su neki zbog iskorištenja sredstava za-tvoreni, a neki još uvijek otvoreni. Pozivi su raspisani u okviru Programa pripreme i provedbe projekata koji će se financirati iz ESI fondova i programa EU te ostalih izvora u 2019. godini. Kroz ovaj program, od 2014. do kraja 2018., financirane su 354 projektne prijave s ukupno 15,2 milijuna kuna.

Za provedbe mjera ovoga programa u 2019. osigurano je 6,46 milijuna kuna, od čega je do sada isplaćeno bespovratnih 5,26 mili-juna kuna.

I dalje je otvoren javni poziv za sufinanciranje tehničke pomoći za prijavu projekata na EU natječaje, gdje su prihvatljivi prijavitelji gradovi i općine s područja županije i pravne osobe koje djeluju na području županije, a kojima je osnivač ili jedan od suosnivača Zagrebačka županija i koji su do prijave na javni poziv prijavili projekt u okviru ESI fondova i programa Europske unije. U sklopu ovoga poziva preostalo je bespovratnih 167.566 kuna.

Otvoren je i javni poziv za sufinanciranje izrade strategija i provedbe projekata razvoja pametnih

gradova. Za preostali iznos bespovratnih sredstava od 89.150 kuna mogu konkurirati gradovi koji imaju izrađenu ili ugovo-renu izradu strategije pametnoga grada.

Tijekom 2019. sedam jedinica lokalne samouprave s pod-ručja županije ostvarilo je bespovratna sredstva temeljem jav-noga poziva za sufinanciranje razvoja mreže WiFi pristupnih točaka WiFi 4 Smart Green Ring. Na ovaj javni poziv i dalje se mogu javiti gradovi i općine koji su ugovorili nabavu opreme i instalaciju pristupnih WiFi točaka na javnim površinama i u

objektima javne namjene. Za njih je u proračunu Zagrebačke županije osi-gurano još 680.862 kuna.

Zbog iskorištenja sredstava zatvoreni su javni poziv za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije u 2019. i javni poziv za sufinanciranje pro-

vedbe projekata financiranih iz fondova i programa Europske unije u 2019. godini.

Više o objavljenim javnim pozivima, obrascima i rokovima može se pronaći na mrežnoj stranici www.zagrebacka-zupanija.hr/natjecaji.

Upravni odjel za fondove EU, regionalnu i među-narodnu suradnju poziva zainteresirane da dostave svoje prijave.

BESPOVRATNA SREDSTVA ZA PRIPREMU I PROVEDBU EU PROJEKATA

ʠ Više o objavljenim javnim pozivima, obrascima i rokovima može se pronaći na mrežnoj stranici www.zagrebacka-zupanija.hr/natjecaji

www.euinfo.hr

VIJESTI

Kroz program "Kreditom do uspjeha 2014.", Mjera 1. "Kreditom do konkuren-tnosti", poduzetnicima s

područja Zagrebačke županije na raspolaganju je do kraja godine kreditni potencijal u iznosu od 10,2 milijuna kuna. Radi se o pro-gramu Ministarstva gospodar-stva, poduzetništva i obrta koji zajedno provode Ministarstvo i Zagrebačka županija. Korisnici programa mogu biti mikro, mali i srednji subjekti maloga gospo-darstva koji ulažu na području Zagrebačke županije neovisno o sjedištu, odnosno prebivalištu.

Programom se subvencioni-ra kamata kredita za kupnju,

PROGRAM MINISTARSTVA GOSPODARSTVA, PODUZETNIŠTVA I OBRTA 'KREDITOM DO USPJEHA'

Sufinanciranje kamate poduzetničkih kredita Mikro, malim i srednjim poduzetnicima Zagrebačke županije na raspolaganju je kreditni potencijal u iznosu od 10,2 milijuna kuna

gradnju, uređenje ili proširenje gospodarskih objekata (stanovi su isključeni), kupnju opreme ili pojedinih dijelova opreme, kao i za obrtna sredstva (od ukupno odobrenog kredita do 20 posto za projekt iz uslužne djelatnosti i do 30 posto za projekt iz proizvodne

NAJNIŽI IZNOS KREDITA

JE 100.000 KUNA, A NAJVIŠI 5 MILIJUNA

KUNA

djelatnosti). Prednost pri subvencioniranju ka-mate imaju projekti proi-zvodne djelatnosti, projek-ti od značaja za gospodarski razvoj Zagrebačke županije i pro-jekti kojima se otvaraju nova rad-na mjesta.

Poduzetnicima koji kredit-na sredstva ulažu u proizvodne djelatnosti kamatna stopa se subvencionira s četiri postotna poena, pri čemu će Ministarstvo subvencionirati dva postotna poena, a isto će učiniti i Zagre-bačka županija. Za one koji ulažu u uslužne djelatnosti kamatna stopa će se subvencionirati s dva postotna poena - jedan postotni poen sufinancira Ministarstvo, a jedan Županija. U program su uključene i pojedine jedinice lo-

kalne samouprave koje su osigurale dodatnu

subvenciju kamatnih stopa za projekte koji će se realizirati na njihovu području.

Najniži iznos kre-dita je 100.000 kuna,

a najviši 5 milijuna kuna. Više informacija dostupno je

na mrežnoj stranici Županije www.zagrebacka-zupanija.hr.

GRADOVI I OPĆINE

NIZOM MANIFESTACIJA OPĆINA RUGVICA PROSLAVILA SVOJ DAN

Zadnjih godina realizirani projekti vrijedni preko 181 milijun kuna

U ožujku ove godine počela je gradnja 51,7 kilometara duge sekundarne kanalizacijske mreže

Nizom događanja, među njima i svečanom sjedni-com Općinskoga vijeća, proslavljen je Dan Ru-

gvice. - Jedna smo od najperspektiv-

nijih općina u Hrvatskoj! Kada ka-žem najperspektivnija, ne mislim samo u gospodarskom i poslov-nom kontekstu, nego i socijal-nom, u odnosu prema građanima, djeci, mladima i mladim obitelji-ma. Prvenstveni cilj je pridonije-ti smanjenju i zaustavljanju pada nataliteta i smanjiti migracije mladih i obrazovnih obitelji u urbana područja izvan općine - rekao je općinski načelnik Mato Čičak. S ponosom je naglasio da su posljednjih nekoliko godina, uz pomoć novca iz EU fondova i nacionalnih izvora, na području općine realizirane investicije u ukupnom iznosu od 181,1 mili-jun kuna.

- U ožujku ove godine krenuo je i dugo očekivani projekt koji će našim mještanima omogućiti kvalitetniji život - gradnja 51,7 kilometara sekundarne kanaliza-cijske mreže. Projekt je vrijedan 220 milijuna kuna, a 70 posto njegove vrijednosti sufinancira se iz Kohezijskog fonda EU - pod-sjetio je Čičak, najavivši i skori

početak gradnje dječjeg vrtića u Jalševcu Nartskom, također nov-cem europskih fondova, kao i prenamjenu stare škole u ovome naselju u dom zdravlja, s uslugom primarne zdravstvene zaštite i stomatologije. Istaknuo je i ulaga-nja u komunalnu infrastrukturu u Poslovnoj zoni "Rugvica-sjever".

- Osnovni prihod Općine leži upravo u gospodarstvu i investi-cijama u industrijskim zonama,

ÎU obraćanju prisutnima župan Stjepan Kožić naglasak je stavio na europske fondove. Čestitao je načelniku i njegovu timu što su, rekao je, osmislili, prijavili i realizirali projekte za koje su dobivena bespovratna europska sredstva. - Zahvala i Vladi RH čiji je zadnji sastav omogućio da realizacija projekata iz EU fondova bude brža. Da nema europskih sredstava, kvaliteta života na ukupnom prostoru županije ne bi bila kakva je danas - rekao je župan, dodavši da je Zagrebačka županije među "top pet" hrvatskih županija

prema povlačenju europskoga novca, a prema projektima u vodoopskrbi i odvodnji koji se na njezinu području realiziraju ili je za njih odobren europski novac, prva županija u državi! - Ovu godinu završit ćemo s ugovorenim projektima u vodoopskrbi i odvodnji (od kojih je dio u realizaciji; opa. a.) ukupne vrijednosti 3 milijarde kuna! Od toga su 1,7 milijardi kuna bespovratna sredstva. Radi se o ogromnim poslovima koji će zaposliti i nove ljude i garantirati kroz naredne godine sigurne plaće - rekao je župan.

ÎNagradu za životno djelo Općina Rugvica dodijelila je vlč. Stjepanu Levaniću, do ove godine župniku župe sv. Jurja i sv. Jakova u Oborovu, i Stjepanu Špoljarecu, inicijatoru osnivanja Općine Rugvica. Nagradu Općine primili su Ivan Vidak, Robert Munđer te RK Rugvica - mlađi ka-deti te mlađe kadetkinje i seniorke. Nagrade su dodijeljene i učenicima generacije te najboljim studentima diplomskog i preddiplomskog stu-dija s prebivalištem u Rugvici.

Među 'top pet' županija prema povlačenju europskoga novca

Nagrade

koje su važne i zbog radnih mjesta koja se otvaraju za naše mješta-ne - rekao je načelnik. Govorio je i o energetskoj obnovi društvenih domova, pomoći studentima, be-splatnim udžbenicima i radnim bilježnicima za sve osnovnoškol-ce, naknadi za novorođeno dijete...

Uz župana Stjepana Kožića, koji se obratio u ime Županije, na sve-čanosti su govorili i izaslanik pre-mijera ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, izaslanik predsjedni-ka Sabora saborski zastupnik Ante Plazonić i izaslanica Predsjednice RH Renata Margaretić Urlić, pred-sjedničina savjetnica za društvene djelatnosti i mlade.

❛ Prvenstveni cilj je za-ustaviti pad natalite-ta i smanjiti migracije mladih i obrazovnih obitelji u urbana po-dručja izvan općine - rekao je načelnik Mato Čičak

2322 Ž K Ž K BROJ 132, RUJAN 2019. BROJ 132, RUJAN 2019. ZAŠTITA OKOLIŠA GRADOVI I OPĆINE

Nagrađene su najuspješ-nije škole koje su u prošloj školskoj godini (2018./2019.) sudjelo-

vale u akciji prikupljanja staroga papira, koju već sedam godina zajedno provode DS Smith Uni-japapir Croatia i Zagrebačka županija. U akciji je sudjelovalo 59 škola (matičnih i područnih), čiji su učenici ukupno prikupili 217,6 tona papira i time od sje-če spasili oko 4350 stabala (jed-nom tonom sakupljenoga papira uštedi se 3,5 kubnih metara drva, odnosno od sječe se spasi dva-desetak stabala). Najviše papira prikupilo je 48 učenika PŠ Raki-tovec (OŠ Vukovina). Po učeni-ku su prikupili 527,5 kilograma staroga papira, odnosno ukupno 25,3 tone papira.

Sedam najuspješnijih škola primilo je poklon Zagrebačke županije - pametnu dokument kameru s projektorom. Nagradu je ravnateljima/voditeljima ško-

NAGRAĐENE NAJUSPJEŠNIJE ŠKOLE KOJE SU U ŠKOLSKOJ 2018./2019. SUDJELOVALE U AKCIJI PRIKUPLJANJA STAROGA PAPIRA

Najviše starog papira prikupili učenici Područne škole u Rakitovcu

189 kg po učeni-ku), PŠ Buševec (9,2 tone; 170,7 kg

po učeniku), PŠ Do-nja Lomnica (8,3 tone;

149,6 kg po učeniku), PŠ Dubranec (4,4 tone; 143,5 kg po učeniku) i PŠ Veleševec (3,2 tone; 123 kg po učeniku).

- Uz naše učenike, u akciju su uključeni svi stanovnici Raki-

tovca i Turopolja, pa i šire. Mje-sečno prikupimo dva kontejnera papira, nekada i više. Naš najveći uspjeh je što su naša djeca upu-ćena u problematiku očuvanja šuma - rekla je Tatjana Mikulin, učiteljica razredne nastave u PŠ Rakitovec, dodavši da je ova

škola, sudjelujući u dosadašnjim akcijama, sve učionice opremila pametnom pločom.

Prisutnima su se obratili i Bo-žica Severac, predstavnica tvrtke DS Smith Unijapapir Croatia te gradonačelnik Zaprešića Željko Turk.

- Ovo je hvalevrijedna akcija kroz koju se brine o zaštiti oko-liša - rekao je Turk.

❱ Sedam najuspješnijih škola primilo je poklon Zagrebačke županije - pametnu dokument kameru s projektorom

❛Uz naše učenike, u akciju su uklju-čeni svi stanov-nici Rakitovca i Turopolja, pa i šire. Mjesečno prikupi-mo dva kontejnera papira, nekad i više - rekla je Tatjana Mikulin, učiteljica razredne nastave u PŠ Rakitovec

Akciju već sedam godina zajedno provode DS Smith Unijapapir Croatia i Zagrebačka županija

UKUPNO JE PRIKUPLJENO 217,6

TONA PAPIRA I TIME OD SJEČE SPAŠENO OKO 4350

STABALA

la, u prostoru PŠ Pojatno, uručio župan Stjepan Kožić.

- Ovo je hvalevrijedan projekt, stoga zahvala djeci, njihovim na-stavnicima i roditeljima što ga podržavaju. Njime želimo osvi-jestiti djecu koliki je značaj pri-kupljanja staroga papira za oču-vanje našega planeta. Trenutno trošimo duplo više resursa nego nam planet može dati. Stoga ova-kav pristup zaštiti okoliša pridonosi i očuvanju na-šega planeta - rekao je župan, dodavši da je u proteklih sedam godina kroz ovu akciju prikupljeno više od 1050 tona staroga papira.

Uz PŠ Rakitovec, pametnu dokument kameru s projektorom, koja služi i kao kamera, ali i kao mikroskop i grafoskop, dobile su i PŠ Pojatno za prikupljenih 9,4 tone papira (214,5 kg po učeni-ku), PŠ Donja Kupčina (6,05 tona;

Gradnja školske sportske dvo-rane, za što je ishođena gra-đevinska dozvola, i gradnja

dječjeg vrtića, za što se projekti pripremaju, prioriteti su Općine Klinča Sela u narednome krat-koročnom razdoblju. Na sveča-noj sjednici Općinskoga vijeća, u prigodi dana ove općine, načel-nik Miljenko Vučković također je rekao da se kroz naredne dvije godine očekuje i početak gradnje nadvožnjaka u Donjoj i Gornjoj Zdenčini, a u tijeku je i projekti-ranje logističkoga centra u Gos-podarskoj zoni Donja Zdenčina u kojemu bi radilo 400 radnika.

- Počela je i gradnja pristu-pne ceste za Gospodarsku zonu Kupinec, a projektira se i pristupna cesta do Gospodar-ske zone Klinča Sela - rekao je načelnik. Govorio je i o pove-ćanju izdvajanja za gradnju i održavanje komunalne infra-strukture, rekavši da se neko-liko projekata financiralo iz fondova EU.

- Ukupan iznos realiziranih i projekata u tijeku iznosi 9 mi-lijuna kuna - rekao je Vučković. Naglasio je da, unatoč negativnim hrvatskim trendovima, broj sta-

novnika u općini Klinča Sela raste. Ispred Županije sjednici je pri-

sustvovao predsjednik Skupštine Damir Mikuljan. Rekao je da je u

dijelu projekata realizira-nih u ovoj općini sudjelo-vala i Županija.

- Išli smo 'ruku pod ruku'. Za potrebe stanov-nika Klinča Sela izdvojili smo dosad oko 23,3 mili-juna kuna, od čega samo za školstvo 14,4 milijuna. Pred nama je nova zajed-nička zadaća - gradnja školske sportske dvorane. Dokumentacija je izrađena,

građevinska dozvola ishođena i to je još jedan projekt koji ćemo uspješno realizirati - rekao je Mikuljan. Čestitao je općinskome vodstvu što se sredstva za razvoj povlače i iz europskih fondova te podsjetio da je Zagrebačka župa-nija, prema podacima MUP-a, naj-sigurnija županija u RH.

- Upravo je sigurnost temeljna pretpostavka za razvoj i gospo-darski prosperitet - rekao je Mi-kuljan.

Dan općine prisutnima su ta-kođer čestitali načelnik Rugvice Mato Čičak, saborski zastupnik Davor Ivo Stier i, ispred predsjed-nika Sabora RH, saborski zastu-pnik Ivan Ćelić.

SVEČANA SJEDNICA OPĆINSKOGA VIJEĆA KLINČA SELA

Gradnja sportske dvorane i dječjeg vrtića prioriteti narednoga razdoblja U tijeku je projektiranje logističkoga centra u Gospodarskoj zoni Donja Zdenčina, u kojemu bi radilo 400 radnika

ÎNagrada Općine za životno djelo dodijeljena je Vinku Bašiću i posthumno Slavku Klepcu. Nagradu Općine za 2018. primili su Branko Maretić, Ladislav Razum i Josip Jemić, općinsko priznanje dodijeljeno je Ivanu Maretiću, Vik-toriji Ječić i Malonogometnom klubu Goli Vrh, a zahvalnica Općine Marijanu Topolku, Nevenki Carin i Stjepanu Vrbaniću.

Općinska priznanja

24 Ž K BROJ 132, RUJAN 2019. 25Ž K BROJ 132, RUJAN 2019. MANIFESTACIJEDOGAĐAJI

Središnja namirnica ovogodišnje manifestacije bio je kukuruz

TZ VRBOVCA ORGANIZIRALA TRADICIONALNU TURISTIČKO-KULINARSKU MANIFESTACIJU

Vrbovčani su 'navek znali kaj su jeli naši stari'

U Vrbovcu je tradicionalno krajem kolovoza održa-na turističko-kulinarska manifestacija "Kaj su

jeli naši stari". I iznova okupila brojne posjetitelje. Uz zanimlji-ve popratne sadržaje, kušala su se jela koja su pripremale udruge žena vrbovečkoga kra-ja. Njih 15. Središnja namirnica ovogodišnje manifestacije bio je kukuruz.

- Udruge žene trude se sku-hati jela na starinski način. Ču-vaju time tradiciju, ono što su nekad čuvale i njihove bake. Puno je sadržaja na ovogodiš-njoj manifestaciji, puno glaz-be, druženja... - komentirala je Jasna Benedikt, direktorica TZ

Vrbovca, organizatora manife-stacije. Ovogodišnja je bila 39. u nizu, a u ime pokrovitelja, Za-

grebačke županije, otvorio ju je župan Stjepan Kožić. Čestitao je i izrekao zahvalnost udrugama žena koje skrbe o očuvanju sta-rih recepata kako se, rekao je, zdrava domaća jela ne bi zatrla.

- Ova manifestacija, kao i niz drugih koje se organiziraju u

načelnik Vrbovca Denis Kralj. Svečanosti otvorenja, uz osta-

le, prisustvovale su i zamjenica župana Nadica Žužak te pot-predsjednica Skupštine Zagre-bačke županije Ljubica Ambru-šec.

❛ Gastronomija nije samo hedonističko uživanje u dobroj hrani. Ona je više od toga! Ona je odraz određene kulture življenja, ona je i baština i tradicija - rekao je izaslanik predsjednika Vlade RH i predsjednik Županijske skupštine Damir Mikuljan

❛Ova manifestacija, kao i niz drugih koje se organiziraju u našim općinama i gradovima, ima i turistički značaj i zato je Županija i financijski pomaže. Prepoznali smo turizam kao bitnu gospodarsku granu - rekao je župan Stjepan Kožić

našim općinama i gradovima, ima i tu-ristički značaj i zato je Županija i finan-cijski pomaže. Pre-poznali smo turizam kao jednu od bitnih gospodarskih grana. Ostvarujemo dobre turističke rezulta-

te, u zadnje vrijeme dvocifreno raste broj dolazaka i noćenja tu-rista i to ne samo onih iz okru-ženja, nego sve više iz azijskih zemalja - rekao je župan.

Izaslanik predsjednika Vlade RH na otvorenju manifestacije bio je Damir Mikuljan, pred-sjednik Skupštine Zagrebačke županije. Rekao je da manifesta-

cija "Kaj su jeli naši stari" ima okupljajući karakter, jer u njoj sudjeluju sve udruge koje na tlu Vr-bovca nešto rade i prido-nose lokalnoj zajednici.

- Ova manifestacija je gastronomska, ali gastronomija nije samo hedonističko uživa-nje u dobroj hrani. Ona je više od toga! Ona je odraz određene kulture življenja, ona je i baština i tradicija - rekao je Mikuljan.

Prisutne je pozdravio i grado- ❱ Jela je pripremalo 15 udruga žena iz vrbovečkoga kraja

ŽUPANIJSKO VATROGASNO NATJECANJE DJECE I MLADEŽI

UVOĐENJE I RAZVOJ EKOLOŠKE PROIZVODNJE LJEKOVITOG I ZAČINSKOG BILJA

Najuspješnije su bile ekipe VZ Velike Gorice

Ogledni primjer školskog vrta

Mladi vatrogasci nadmetali su se u vježbi s brentačama i štafetnoj utrci, savladavali su prepreke na vatrogasnom poligonu, okušali su se u vatrogasnim igrama

U školskom vrtu djeca će se educirati o uzgoju, doradi i preradi bilja

Više od tisuću natjecatelja sudjelovalo je na županij-skome vatrogasnom natje-

canju djece i mladeži, sredinom rujna održanom u Jastrebar-skom. Mladi vatrogasci nadme-tali su se u vježbi s brentačama i štafetnoj utrci, savladavali su prepreke na vatrogasnom po-ligonu, okušali se u vatroga-

snim igrama. Sudjelovale su po tri najbolje ekipe s općin-skih i gradskih natjecanja, a najuspješniji su bili pred-stavnici VZ Velike Gorice.

U konkurenciji dječaka (uzrast od 6 do 12 godina) najuspješniji su bili natje-

catelji DVD-a Kurilovec, a u konkuren-

ciji djevojčica članice DVD-a

Staro Čiče. U ka-tegoriji mladeži (uzrast

od 12 do 16 godina) u obje kategorije, muškoj i ženskoj, najuspješnije su bile natjeca-teljske ekipe DVD-a Ribnica.

U sklopu projekta Zagrebačke županije „Uvođenje i razvoj ekološke proizvodnje ljeko-

vitog i začinskog bilja“, u OŠ Rugvi-ca održana je radionica za nastav-nike osnovnih škola zainteresirane za sudjelovanje u ovome projektu. Predstavio ga je Josip Kraljičković, pročelnik za poljoprivredu Za-grebačke županije. Sudionicima

radionice predstavljen je ogledni primjer školskog vrta u kojemu će se nastavnici, a potom i učenici educirati za uzgoj, doradu i pre-radu ljekovitog i začinskog bilja. Radionicu je vodila Sandra Voća sa zagrebačkoga Agronomskog fa-kulteta, jednog od partnera u pro-jektu. Projektom se žele razvijati praktične vještine kod djece i do-datna znanja o važnosti ekološke proizvodnje, bioraznolikosti i odr-živoga gospodarskog razvoja.

SUDJELOVALO JE VIŠE OD TISUĆU

NATJECATELJA

2726 Ž K Ž K BROJ 132, RUJAN 2019. BROJ 132, RUJAN 2019. MANIFESTACIJE VIJESTI

Na obali jezera Raki-tje, u organizaciji TZ Svete Nedelje i Športskog ribo-

lovnog društva Rak, odr-žana je 20. Svetonedeljska fišijada. Fiš je kuhalo če-trdesetak natjecateljskih ekipa, a za degustaciju se pripremao i u najvećem kotlu za fiš paprikaš u Hr-vatskoj, zapremine 600 li-tara.

- Ovo je jedna od naših najposjećenijih manifesta-cija, značajna za cijeli grad, koja priliku za promociju pruža i lokalnim OPG-ovima i obrtnicima. Ove se godine okupilo najviše ekipa dosad, puno je naših prijatelja iz ci-jele Hrvatske - komentirao je Dario Zurovec, gradona-čelnik Svete Nedelje.

Laureat ovogodišnjih Kriških oblizeka je doboš torta Smiljke Mihelja iz Okešinca

NA OBALI JEZERA RAKITJE FIŠ KUHALO ČETRDESETAK EKIPA

DRUŠTVO NAŠA DJECA 'VLADIMIR NAZOR' ORGANIZIRALO U KRIŽU 22. KRIŠKE OBLIZEKE

Svetonedeljska fišijada

Najstariji hrvatski festival slastica

Doboš torta Smiljke Mihe-lja iz Okešinca laureat je ovogodišnjih 22. Kriš-kih oblizeka, najstarije-

ga hrvatskog festivala slastica

Manifestaciju su organizirali Turistička zajednica Svete Nedelje i ŠRD Rak

- rekla je Ivana Posavec Krivec, predsjednica Društva Naša dje-ca.

I ove godine odabrano je de-set najukusnijih slastica, među kojima su se, uz doboš tortu, našle ledene kiflice od masti, torta od mrkve i krem sira, pita slastičarka, bečki keksi, mrs. Pumpkin kocke...

Uz načelnika Križa Marka Magdića i direktoricu TZ Zagre-bačke županije Ivanu Alilović, festival je rezanjem torte otvo-rila zamjenica župana Nadica

Žužak.- Prekrasno, kao i sva-

ke godine. Za pohvalu. Po ovoj manifestaciji nije prepoznat samo Križ, nego i Zagrebačka župa-nija. Zahvala onima koji ulažu svoje slobodno vri-jeme i ljubav prema sla-sticama kako bi se upri-hodovala sredstva za rad Društva Naša djeca - rekla je zamjenica Žužak.

❱ Svetonedeljska fišijada, rekla je zamjenica župana Nadica Žužak, jedna je od onih manife-stacija koje pridono-se brendiranju i turističkoj prepo-znatljivosti Zagre-bačke županije

Svetonedeljska fišijada, re-kla je zamjenica župana Na-dica Žužak, jedna je od onih manifestacija koje pridonose brendiranju i turističkoj pre-poznatljivosti Zagrebačke županije.

- Cilj ovakvih manifestacija nije samo brendirati župani-ju u turističkom smislu, već i u zeleni zagrebački prsten privući turiste koji svakod-nevno šeću Zagrebom - re-kla je zamjenica Žužak.

FIŠ SE PRIPREMAO I U

NAJVEĆEM KOTLU ZA FIŠ PAPRIKAŠ U HRVATSKOJ,

ZAPREMINE 600 LITARA

održanoga u Križu. Ocjenjivač-ki sud kušao je 146 slastica, među njima dvadesetak torta. U partnerstvu s LAG-om Mo-

slavina i Turističkom zajednicom Zagrebačke županije, festival je or-ganiziralo Društvo Naša djeca "Vladimir Nazor" iz Križa.

- Ovo je humanitar-na manifestacija s koje je sav novac od proda-je slastica namijenjen radu s djecom u njiho-vo slobodno vrijeme.

OCJENJIVAČKI SUD KUŠAO JE

146 SLASTICA, MEĐU NJIMA DVADESETAK

TORTA

Ponosni smo što naša općina već desetak godina nosi status prijatelja djece. Vjerujem da će ovaj festival ne samo opstati, nego i rasti na dobrobit djece

Smiljka Mihelj s doboš tortom

SURADNJA LJEKARNI I SB 'NAFTALAN'

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Preventivni program ranog otkrivanja zloćudnih tumora kože

Europski tjedan kretanja

Program se provodi šestu godinu zaredom

Zagrebačka županija nastavlja sufinanci-rati preventivni pro-

gram ranog otkrivanja zloćudnih tumora kože. U prostorijama Ljekar-ni Zagrebačke županije program provode der-matovenerolozi Speci-jalne bolnice „Naftalan“. Tijekom listopada pre-gledi će se obavljati u Samoboru (3. i 21. listopada), Za-prešiću (4. i 15. listopada), Ku-pljenovu i Mracli-nu (7. listopada), Svetom Ivanu Zelini (14. listopada), Donjoj Lomnici i Jastrebarskom (22. listopada) te u Buševcu i Pisarovini (29. listopada). Za provođenje ovoga programa u 2019. osigurano je 70.000 kuna. Program se provodi še-stu godinu zaredom, a zani-

manje stanovništva je veliko.

Redoviti pregle-di kože s ciljem otkrivanja zloćud-nih tumora u što ranijem stadiju

otvaraju mogućno-sti potpunog izlječe-

nja. Prema podacima Spe-cijalne bolnice "Naftalan", u 2018. su pregledane 562 oso-be, od kojih je 76 upućeno na daljnju obradu, dok je kod 15 osoba izražena sumnja na kar-cinom kože.

U sklopu Programa promicanja tje-lesne aktivnosti i

prevencije pretilosti, Za-vod za javno zdravstvo Zagrebačke županije obilježio je Europski tjedan kretanja (16.-20. rujna). U sklopu obi-lježavanja, u Zaprešiću je za polaznike Dječjeg vrtića "Vr-tuljak" organizirana edukativ-na radionica, u Samoboru je upriličena šetnja članova Sa-moborskog kluba liječenih al-koholičara, a u predvorju ispo-stave Doma zdravlja u Dugom Selu građani su mogli izmjeriti tjelesnu težinu, odrediti in-

deks tjelesne mase, izmjeriti glukozu u krvi te krvni tlak, kao i dobiti korisne informa-cije o održavanju pravilne tjelesne težine i važnosti bav-ljenja tjelesnom aktivnošću. U podružnici Doma za djecu Zagreb u Laduču organizirana je radionica na temu tjelesnog zdravlja i tjelesne aktivnosti kroz igru.

LANI SU PREGLEDANE 562 OSOBE, KOD 15 JE

IZRAŽENA SUMNJA NA KARCINOM KOŽE

Aktivnosti su organizirane u sklopu Programa promicanja tjelesne aktivnosti i prevencije pretilosti

2928 Ž KŽ K BROJ 132, RUJAN 2019. BROJ 132, RUJAN 2019.

je Županiji u interesu da se specifično, autoh-tono, domaće, ponudi potencijalnim gostima. A njih je na prostoru Zagrebačke županije sve više. Prema riječima Ivane Alilović, direktori-ce TZ Zagrebačke županije, u sedam mjeseci ove godine broj dolazaka turista porastao je za 19 posto, a broj noćenja, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, za 17 posto.

Sudjelovalo je 11 obiteljskih gospodarstava i ugostiteljskih objekata koji su noćenje na selu, degustaciju vina te prodaju vlastitih proizvoda ponudili po 30 posto nižim cijenama

POD POKROVITELJSTVOM ŽUPANIJE U DUGOM SELU ODŽANA TRADICIONALNA KULTURNO-GASTRONOMSKA MANIFESTACIJA

UDRUGA RURALNOG TURIZMA HRVATSKE ORGANIZIRALA MANIFESTACIJU 'IDEMO NA SELO'

Tjedan seoskog turizma Zagrebačke županije

S ciljem turističkoga pozicioniranja Zagre-bačke županije kao destinacije vrijedne dolaska, Udruga ruralnog turizma Hr-vatske, uz potporu Turističke zajedni-

ce Zagrebačke županije, organizirala je od 2. do 8. rujna Tjedan seoskog turizma Zagrebačke županije „Idemo na selo“. Cilj je bio popularizirati seoski turizam i boravak na selu, kao i promovirati do-maće proizvode. U projekt je bilo uklju-čeno 11 obiteljskih gospodarstava i ugostiteljskih objekata koji su noćenje na selu, degustaciju vina te prodaju vla-stitih proizvoda, poput vina i brašna, ponudili po 30 posto nižim cijenama.

- Turizam na selu je iznimno važan za opstanak ruralnih krajeva, on je si-nergija turizma i poljoprivrede. Sma-

tramo da seoski turizam nije dovoljno prepo-znat kao zamašnjak razvoja hrvatskoga sela. Upravo seoski turizam ima ozbiljan učinak i na demografiju i na zaustavljanje iseljavanja iz sela. Zagrebačka županija prva je prepo-znala značaj promocije seoskoga turizma i dala potporu ovakvoj manifestaciji - kaže Aleksandra Kuratko, predsjednica Udruge ruralnog turizma Hrvatske.

U manifestaciju su bili uključeni Seosko gospodarstvo Ciban (Jastrebarsko), Etno kuća po Okićem (Samobor) Ladanj kod stri-ca (Kloštar Ivanić), Seoski turizam Kezele (Ivanić-Grad), Vina Kos (Sveti Ivan Zelina), Vina Kos Jurišić (Sveti Ivan Zelina), Vinarija Jagunić (Jastrebarsko), Vinogradarska kuća

❛Pozicioniramo se i kao gastro destinacija. Ova manifestacija njeguje tradiciju starih jela i vri-jedi je posjetiti - rekla je zamje-nica župana Nadica Žužak

rekla je da sve ono što gradovi i općine čine za promociju svojih sredina pridonosi sve boljim turističkim pokazateljima u županiji.

- Pozicioniramo se i kao gastro destinacija. Ova manifestacija njeguje tradiciju starih jela i vrijedi je posjetiti - rekla je zamjenica Žužak.

CILJ JE BIO POPULARIZIRATI

SEOSKI TURIZAM I BORAVAK NA SELU, KAO I PROMOVIRATI DOMAĆE

PROIZVODE

MANIFESTACIJE MANIFESTACIJE

U SURADNJI S VETERINARSKOM STANICOM VRBOVEC

Nakon potvrde afričke svinjske kuge u susjednoj Srbiji, Ministarstvo poljoprivrede, uz već posto-jeće, uvelo je nove preventivne mjere radi ranog otkrivanja i sprečavanja unosa virusa afričke svinjske kuge u Hrvatsku.Tako sve farme koje ne udovoljavaju biosigurnosnim uvjetima neće smjeti prodavati ni premještati svinje, a uvode se i novčane nagrade za dojavu o lokaciji uginule divlje svinje. Također, Europska komisija odobrila je Hrvatskoj financijska sredstva za selektirani odstrel ženskih grla divljih svinja.Predstoji vrijeme pojačanog prometovanja svinjama i početak svinjokolje, što dodatno povećava rizik izbi-janja bolesti. Stoga će se za sva gospodarstva koja ne udovoljavaju minimalnim biosigurnosnim uvjetima odrediti provedba mjere zabrane stavljanja u promet živih svinja. Klanje svinja na vlastitom gospodarstvu te premještanje živih svinja biti će dozvoljeno samo ukoliko prije ovlaštena veterinarska organizacija provede klinički pregled životinja na gospodarstvu u skladu s uputom Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane. U slučaju da svinje idu u klaonicu, pregled na gospodarstvu neće biti potreban.

Ministarstvo poljoprivrede će do 31. prosinca 2019. dodatno financijski poticati selektivni odstrel ženskih grla divljih svinja na cijelom području RH, uz sufinanciranje Europske komisije. Također, aktivno će se nadzirati odstrel divljih svinja u lovištima uz gra-nicu s Bosnom i Hercegovinom te Srbijom te aktivno nadzirati domaće svinje koje se drže na otvorenom.Novost je i da Ministarstvo poljoprivrede planira uvo-đenje novčane nagrade za dojavu o lokaciji uginule divlje svinje preko besplatne telefonske linije i e-mail adrese, a u izradi je i uputa kako postupati u slučaju pronalaska lešine. Mjesto i vrijeme izbijanja bolesti teško je predvidjeti, a pojava bolesti bila bi katastrofalna za proizvodnju svinja. Samo potpunim zalaganjem svih sudionika u provdbi mjera mogući su rezultati koji će pridonijeti ublažavanju posljedica izbijanja bolesti.

Preventivne mjere u borbi protiv afričke svinjske kuge

❱Ministarstvo poljoprivrede će do 31. prosinca 2019. dodatno financijski poticati selektivni odstrel ženskih grla divljih svinja na cijelom području RH

UVODE SE NOVČANE NAGRADE ZA

DOJAVU O LOKACIJI UGINULE DIVLJE

SVINJE

❱ U sedam mjeseci ove godine broj dolazaka turista porastao je za 19%, a broj noćenja, u odnosu na isto lanjsko razdo-blje, za 17%

Braje (Jastrebarsko), Mlin iz bajke (Samobor), Ljubekov gaj (Sveti Ivan Zelina) i Seljačko domaćinstvo Podžumberak iz Kostanjevca (koje je organiziralo

kulinarske radionice tradicio-nalne žumberačke kuhinje).

Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivre-

du Zagrebačke županije, kaže da ❱ Aktivno će se nadzirati odstrel divljih svinja u lovišti-ma uz granicu s BiH i Srbijom

'Stara jela z Dugog Sela'Uz prigorska i posavska, kušala su se i jela iz Južne Koreje i Albanije, a nije izostala ni tradicionalna kotličijada

Najviše su se radile torte s orasima, čokola-dom, lješnjacima, makom, sirom... Bilo je u njima i margarina i grožđica i ruma... I

domaćega pekmeza - tako o svadbenim torta-ma, što su se nekada pekle, zbore članice sekci-je veterana KUD-a "Preporod". Mak tortu, brion tortu, linzer tortu, tortu za mladence... ponudile su posjetiteljima manifestacije "Stara jela z Du-gog sela". Izvova je ona okupila brojne Dugosel-ce i njihove goste. Uz prigorska i posavska jela, slana i slatka, neizostavni roštilj, ribe s rašlja..., kušala su se i jela iz Južne Koreje i Albanije, a nije izaostala ni tradicionalna kotličijada.

- Moja je intencija da se na ovoj manifesta-ciji ubuduće predstave i stara jela drugih naci-ja. Da svi koji to žele predstave svoje kuhinje - rekao je Nenad Panian, gradonačelnik Dugog Sela. Obrativši se prisutnima tijekom otvorenja manifestacije zamjenica župana Nadica Žužak

31Ž K BROJ 132, RUJAN 2019.30 Ž K BROJ 132, RUJAN 2019.

foto

: prig

orsk

i.hr

ZANIMLJIVOSTI

KRIŽALJKA

ZAŠTIĆENA PODRUČJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

U Samoboru se od 27. rujna do 6. listopa-da održava 44. Samoborska glazbena jesen. Sudjeluju renomirani hrvatski,

ali i svjetski glazbenici - solisti i komorni orkestri. U sklopu festivala tradicionalno se održava i međunarodno natjecanje mla-dih glazbenika "Ferdo Livadić". Na njemu

ove godine sudjeluju Tomislav Damjanović (klavir), Duo Martin Krpan (violina) i Mihovil Butu-rić (orgulje), Ivan Galić (klavir), Sara Novoselić (violončelo), Trio Eusebius (Eva Šulić, violi-na; Tonka Javorović, violončelo; David Vuković, klavir) i Đorđe Vasiljević (harmonika). Večer pobjednika na rasporedu je 1. listopada, kada će uz Cantus An-sambl nastupiti prošlogodišnja pobjednica ovoga natjecanja Katarina Kutnar, a na programu će biti praizvedba "Kutnarijade"

za violinu i orkestar Davora Bobića. Iste ve-čeri bit će praizvedena i pobjednička skladba 8. Međunarodnog skladateljskog natjecanja New Note - "Psi" japanskoga skladatelja Wa-taru Mukaia.

U sklopu festvala operu "Seviljski brijač" izvest će ansambl Hrvatskog narodnog kaza-lišta "Ivan pl. Zajc" iz Rijeke, dok će koncerte održati Zagrebački kvartet, Simfonijski orke-star HRT-a i komorni orkestar Camerata Bern iz Švicarske.

Završna večer festivala posvećena je samo-borskom udaraljkašu Filipu Merčepu i njego-vim gostima.

Organizator festivala je Pučko otvoreno uči-lište Samobor.

Samoborska glazbena jesen FESTIVAL KLASIČNE GLAZBE

Odlukom župana Stjepana Kožića, Župa-nija je osigurala 70.000 kuna pomo-ći obitelji Slunjski iz Kabla (općina Farkaševac) čija su obiteljska kuća i

gospodarski objekti izgorjeli u požaru kra-jem kolovoza. Prema podacima policije, do požara je došlo uslijed kvara na električnim instalacijama.

- U županiji žive ljudi dobra srca! Lokalna zajednica, susjedi, vatrogasci, Općina Farka-ševac, Crveni križ..., svi oni odlučili su pomo-ći kako bi obitelj Slunjski što prije ponovno 'stala na noge' - rekao je župan. Novčana po-moć Županije namijenjena je gradnji novoga doma.

U ime Skupštine Zagrebačke žu-panije osmeročlanu obitelj Slunj-ski (četvero odraslih i četvero djece) obišao je predsjednik Skupštine Damir Mikuljan. Doni-rao im je pokrivače, deke, poste-ljinu, ručnike..., za što su sredstva

POŽAR U KABLU UNIŠTIO KUĆU I GOSPODARSKE OBJEKTE OSMEROČLANE OBITELJI

U Županiji žive ljudi dobra srca!Prema podacima policije, do požara je došlo uslijed kvara na električnim instalacijama

NOVČANA SREDSTVA ŽUPANIJE

NAMIJENJENA SU GRADNJI NOVOGA

DOMA

❱ Završna večer festivala posvećena je samoborskom udaraljkašu Filipu Merčepu i njegovim gostima

DOGAĐAJI

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb

ŽUPANIJSKA KRONIKA, INFORMATIVNI BILTENISSN: 1846-6257 / Godina: XII / Broj: 132, rujan 2019.

IMPRESSUM [email protected]; www.zacorda.hr;[email protected] Za izdavača: Mario MajhenGlavni urednik: Mario Majhen

Uređivački kolegij: Mario Majhen, Mirela Katalenac, Dražen Kopač, mr. Mirjana Oštrec Bosak

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

Okružena raskošnom šumom te obrasla trskom i vodenim biljem, Crna Mlaka predstavlja raj za ptice. Najzanimljivija je u vrijeme jesenske selidbe kada se može vidjeti i više od 20.000 ptica, koje na ovo područje dolaze kako bi se odmorile ili prehranile na putu prema jugu. Crna Mlaka ima izuzetno bogatu i razno-liku ornitofaunu. Brojne su gnjezdarice: gnjurci, patke, liske, čigre, kokošice, kao i mnoge pjevice koje grade gnijezda u tr-skama i grmlju. Crne rode, lunje, štekavci, škanjci i druge grabljivice gnijezde se u okolnim šumama, a hrane na rib-njacima, povezujući tako dva ekosustava. Na ribnjacima, tijekom selidbe, borave veća ili manja jata pataka, gusaka i ćurlina. Osobito su značajne patke njorke. Crna Mlaka jedno je od njihovih najvažnijih 'odmarališta' u Europi. Područje Crne Mlake proglašeno je 1980. posebnim ornitološkim rezervatom, a 1993. uvršteno je na popis Ramsarske konvencije.

Ornitološki rezervat Crna Mlaka

također osigurana u proračunu Županije. - Želim vjerovati da solidarnost neće

postati zaboravljeni pojam. Želim vjero-vati da se naš život s drugima mjeri i osje-ća srcem - rekao je Mikuljan.

I potekao je mošt... Sladak! Grozdovi štajerske beline, u mladome vinogradu, prije četiri godine sađenom, zdravi. Za poželjeti! Pomješat će ih domaćin ovogodišnje manife-stacije "Kak su brali naši stari" s grozdovima graševine i žutog muškata, pa u podrumu odnjegovati mješavinu sorata. Za sebe, obiteljska druženja i pajdaše. Turistička zajednica "Savsko sutlanska dolina i brigi" ovogodišnji prikaz berbe grožđa, 'po starinski', organizirala je u vinogradu Dragutina Stiperskog, u općini Dubravica. Kočijama su berači krenuli iz Prigorja Brdovečkog, preko Marije Gorice do Dubravice, tamošnjega Vinskog puta - ove godine asfaltirane ceste (po kojoj se sada lakše dolazi do kleti i vinograda). Po dolasku, škare u ruke i među trsove. Ubrano grožđe iz brente

se istreslo u drvenu posudu, a potom se domaćin prihvatio njegova greštanja... I okupljenima potočio mošt. A potom, na njihovo zadovoljstvo(!), i 'onaj lanjski', što je već odavno fermentirao...

'Kak su brali naši stari'

Documents

OSNOVCI POSAVSKIH BREGA DOBILI SPORTSKU DVORANU