Osnove zaštite na radu u

građevinarstvu

Početak radova, osiguranje gradilišta, postavljanje opreme...

Mjere i normativi zaštite na radu koji se se primjenjuju pri izvođenju radova iz oblasti građevinarstva propisuju se Pravilnikom o zaštiti na radu u građevinarstvu.

Na oruđima za rad, uređajima i drugim sredstvima za rad koji se koriste u građevinarstvu provode

se mjere i normativi propisani Pravilnikom o općim mjerama i normativima zaštite na radu na oruđima za rad i uređajima.

Mjere i normativi zaštite na radu

Gradilište mora biti uređeno tako da je omogućeno nesmetano i sigurno izvođenje svih radova na gradilištu.

O uređenju gradilišta i radu na istome izvođač radova sastavlja poseban elaborat koji u pogledu zaštite na radu obuhvaća slijedeće mjere:

osiguranje granica gradilišta prema okolini uređenje i održavanje prometnica prema okolini (prolazi, putovi i sl.) određivanje mjesta, prostora i načina razmještaja i uskladištenje građevnog materijala izgradnju i uređenje prostora za čuvanje opasnog materijala način prijevoza, utovarivanja, istovarivanja i odlaganja raznih vrsta građevnog materijala i

teških predmeta način obilježavanja odnosno osiguravanja opasnih mjesta i ugroženih prostora na gradilištu

(opasne zone) način rada na mjestima gdje se pojavljuju štetni plinovi, prašina para, odnosno, gdje može

nastati vatra i sl. uređenje električnih instalacija za pogon i osvjetljenje na pojedinim mjestima na gradilištu određivanje vrste i smještaja građevinskih strojeva i postrojenja i odgovarajuća osiguranja

s obzirom na lokaciju gradilišta određivanje vrste i načina izvođenja građevinskih skela način zaštite od pada s visine ili u dubinu određivanje radnih mjesta na kojima postoji povećana opasnost po život i zdravlje radnika

kao i vrste i količine potrebnih osobnih zaštitnih sredstava odnosno zaštitne opreme mjere i sredstva protupožarne zaštite na gradilištu izgradnju, uređenje i održavanje sanitarnih čvorova na gradilištu organiziranje prve pomoći na gradilištu organiziranje smještaja, prehrane, prijevoza radnika na gradilište i sa gradilišta druge nužne mjere za zaštitu osoba na radu

IZVOĐENJE RADOVA NA GRADILIŠTU SMIJE SE OTPOČETI TEK KADA JE GRADILIŠTE UREĐENO PREMA NAVEDENIM ODREDBAMA. Zemljani radovi Pri izvođenju zemljanih radova na dubini većoj od 100 cm moraju se poduzeti zaštitne mjere zbog urušavanja bokova iskopa.

Ručno otkopavanje materijala mora se izvoditi odozgo naniže - zabranjeno potkopavanje.

Pri strojnom iskopu zemlje rukovalac stroja ili poslovođa radova mora voditi računa o sigurnosti radnika koji rade ispred ili oko stroja za iskop zemlje.

Ako je iskop zemlje vrši na mjestu gdje postoje instalacije plina, struje, vode ili sl. radovi na iskopu

moraju se vršiti po uputama i pod nadzorom stručne osobe.

Za silaženje radnika u iskop i izlaženje iz iskopa moraju se osigurati čvrste ljestve koje iznad ruba

iskopa prelaze najmanje 75 cm. Umjesto ljestava može se predvidjeti i izrada odgovarajućih stepenica ili rampi.

KOPANJE ROVOVA I KANALA Iskop zemlje u dubini od 100 cm (za temelje, kanale i sl.) može se vršiti i bez razupiranja, ako to čvrstoća tla dozvoljava. Iskop tla u dubini većoj od 100 cm smije se vršiti samo uz postupno osiguravanje bočnih strana iskopa.

Razupiranje strana iskopa nije potrebno ako su bočne strane iskopa uređene pod kutom

unutrašnjeg trenja tla (prirodni nagib terena) u kojem se iskop vrši, niti pri etažnom kopanju do dubine veće od 200 cm.

Rovovi i kanali moraju se izvoditi u tolikoj širini koja omogućava nesmetan rad na razupiranju bočnih strana, kao i rad radnika u njima. Najmanja širina rova odnosno kanala dubine do 100 cm određuje se slobodno. Pri dubini preko 100 cm širina rova (kanala) mora biti tolika da čista širina rova (kanala) nakon izvršenog razupiranja bude min. 60 cm.

Ako se iskop zemlje za nov objekt vrši do dubine veće od dubine temelja neposredno postojećeg objekta, takav rad mora se vršiti po posebnom projektu.

Pri strojnom kopanju iskopa mora se voditi računa o stabilnosti stroja.

ŠIROKI ISKOPI Nagib bočnih strana širokih iskopa određuje se prema prirodnom nagibu terena. Iskopi za usjeke i

zasjeke pri gradnji putova i sl. smiju se izvoditi samo na temelju odgovarajućeg projekta. Putovi i rampe za odvoženje materijala moraju odgovarati čvrstoći terena i prijevoznim sredstvima. Njihov nagib ne smije biti veći od 40%.

Prije početka radova na iskopu mora se prethodno provjeriti eventualna prisutnost ugljičnog monoksida, odnosno drugih štetnih, zapaljivih ili eksplozivnih plinova.

GRAĐENJE IZNAD TERENA Građevinski i drugi radovi na prizemnim zgradama i unutrašnjosti višekatnih objekata visokim do 450 cm iznad terena, odnosno iznad poda međukatne konstrukcije, mogu se izvoditi s upotrebom pomoćnih skela ili ljestava uz vezivanje radnika, ako je uz korištenje takvih sredstava moguće izvoditi te radove bez opasnosti za život radnika.

Građevinski i drugi radovi na objektima višim od 450 cm iznad terena, odnosno poda međukatne konstrukcije, moraju se izvoditi uz korištenje odgovarajućih skela ili na drugi podesan i siguran način. Ako pri tome postoji mogućnost pada radnika izvan objekta, moraju se postaviti odgovarajuće zaštitne nadstrešnice tako da visina sa koje se može pasti ne prelazi 300 cm. Obvezno je vezivanje radnika zaštitnim pojasom.

Zidarske i ostale građevinske radove na visini ili na mjestima na kojima postoji opasnost od pada u

dubinu, smiju obavljati samo kvalificirani zidari i građ. radnici koji su zdravstveno sposobni za

radove na visini.

TESARSKI RADOVI Rukovanje strojevima ili mehaniziranim alatom za obradu drveta na gradilištu smije se povjeriti samo kvalificiranim radnicima ili obučenim radnicima upoznatim sa opasnostima koje im prijete pri radu sa strojevima ili mehaniziranim alatom.

Građa poslije svakog korištenja na gradilištu mora se pregledati, očistiti od čavala, ostatka okova i složiti.

RAMPE, KOSI PRILAZI I PROLAZI Rampe, kosi prilazi i prolazi moraju biti izrađeni od čvrstog i zdravog materijala i održavani cijelo vrijeme građenja u ispravnom stanju. Ako se rampe, kosi prilazi i prolazi upotrebljavaju za prijenos materijala, njihova širina ne smije biti manja od 60 cm. Nagib rampi, kosih prilaza i prolaza ne smije biti veći od 40%.

Rampe, kosi prilazi i prolazi moraju se održavati u ispravnom stanju i povremeno čistiti od posutog materijala. Mokra i klizava mjesta na njima moraju se posipati pijeskom ili na drugi način osigurati od klizanja.

ZAŠTITNE OGRADE Sva radna mjesta na visini većoj od 100 cm iznad terena ili poda moraju biti ograđena čvrstom zaštitnom ogradom visine najmanje 100 cm. Ako se zaštitna ograda zbog prirode posla mora tijekom rada privremeno ukloniti, radnici na takvim radnim mjestima moraju biti privezani za

zaštitne pojaseve i rad se mora obavljati pod stručnim nadzorom.

SKELE Pod skelama se podrazumijevaju pomoćne konstrukcije koje služe za obavljanje radova u građevinarstvu, na visini većoj od 150 cm iznad tla.

Skele moraju biti građene i postavljene prema planovima koji sadrže dimenzije skele i svih njenih

sastavnih elemenata, sredstva za međusobno spajanje sastavnih elemenata, način pričvršćivanja skele za objekt, odnosno tlo, najveće dopušteno opterećenje, vrste materijala, statički proračun nosivih elemenata, kao i uputstvo za montažu i demontažu skele.

Skele mogu postavljati, popravljati i demontirati samo stručne osobe, zdravstveno sposobne za obavljanje poslova na visini.

Udaljenost poda skele od zida objekta ne smije biti veća od 20 cm.

Čista širina poda skele ne smije biti manja od 80 cm

Skela na građevinskim objektima postavljena neposredno pored ili iznad prometnica mora na vanjskoj strani, po cijeloj dužini i visini, biti pokrivena (trska, juta, gusta metalna mreža i sl.).

Konzolna skela smije se postavljati samo za obavljanje lakših građevinskih radova, ako postoji mogućnost sigurnog učvršćenja skele za objekt ili njegovu konstrukciju.

Viseće skele smiju se koristiti samo za radove na popravcima i održavanju građevinskih objekata. Za vrijeme jačeg vjetra rad na visećoj skeli se obustavlja, a ista spušta na tlo ili osigurava od njihanja vezivanjem za objekt.

Na svaki kat skele mora biti izgrađen siguran pristup odnosno silazak.

Ako se kriste kosi prilazi i prolazi sastavljeni od više elemenata moraju djelovati kao cjelina i biti poduprti tako da spriječe prekomjerni ugib odnosno ljuljanje.

Fosne i ostali elementi kosih prilaza i prolaza (nosači i drugo) moraju se u cjelini pričvrstiti za svoje podloge odnosno oslonce.

Širina prilaza ne smije biti manja od 60 cm.

Nagib kosih prilaza i prolaza može biti do 40 %.

Kosi prilazi i prolazi na visini većoj od 100 cm iznad tla odnosno poda etaže ili skele, moraju biti ograđeni čvrstom zaštitnom ogradom visine najmanje 100 cm.

Ispravnost skele mora se provjeriti od strane određene stručne osobe najmanje jedanput mjesečno, a posebice poslije vremenskih nepogoda, popravka, oštećenja i sl.

MONTAŽNO GRAĐENJE Montažno građenje smije se izvoditi isključivo na temelju posebno izrađenog projekta koji između ostaloga sadrži i mjere zaštite na radu pri svim radovima koji čine montažnu gradnju.

Montažno građenje smije se izvoditi samo uz upotrebu odgovarajućih i za tu svrhu podešenih mehaniziranih transportnih sredstava, kao i uređaja za dizanje, prenošenje i spuštanje montažnih elemenata.

Svaki montažni element mora biti na odgovarajući način vidno obilježen, a osim te oznake, na elementu mora biti označen i datum izrade i težina elementa u kg.

RUŠENJE OBJEKTA Rušenje objekta ili dijela objekta obavlja se na temelju prethodno izrađenog projekta. Prije početka rušenja mora se ugroženo područje ograditi zaštitnom ogradom ili osigurati na odgovarajući način, zavisno od načina rušenja. Ručno rušenje se obavlja odozgo naniže.

Demontirane grede nosači i drugi teški dijelovi konstrukcije sa objekta se smiju uklanjati isključivo pomoću odgovarajućih uređaja ili naprava. Uklanjanje rastresitog i prašinastog materijala sa ruševine na tlo obavlja se pomoću potpuno pokrivenih drvenih korita, kroz metalne limene cijevi ili na kakav drugi način koji sprječava širenje prašine.

Ako se rušenje objekta obavlja pomoću strojeva, isti se mora nalaziti na udaljenosti koja je najmanje za 1,5 puta veća od visine objekta.