Ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada

Najčešća pitanja i odgovori  

Što se treba i može legalizirati

Što se treba i može legalizirati

 

Imam upit u svezi prenamjene zajedničkog dijela u zgradi - hodnika, koji smo pripojili svome stanu i time povećali njegovu površinu. Vanjski gabariti zgrade nisu nimalo dirani budući su već postojali prozori na tom dijelu. Trebamo li taj prostor legalizirati, i na koji način? Gdje da se obratimo i koje dokumente moramo ishoditi ? I što znači glede vlasništva tog dijela?

  ODGOVOR: Pripojenje hodnika odnosno, povećanje površine stana potrebno je legalizirati jer je promijenjena površina stana i njegov tlocrt, promijenjena je i namjena prostora, hodnik je pretvoren u stan. Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju se predaje u upravni odjel nadležan za izdavanje akata za gradnju na području na kojem se građevina nalazi. Zahtjevu je potrebno priložiti određenu dokumentaciju ovisno o kategoriji u  koju Vaša građevina pripada sukladno Zakonu o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12, članci 11,12,13). Člankom 32 istog zakona je propisano kako rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojem je ta zgrada izgrađena. Pitanje vlasništva rješava se na sudu prema zakonima koji uređuje imovinsko-pravne odnose.  

Da li se smatra građevina legalnom ako ima lokacijsku, građevinsku i uporabnu dozvolu a nije izgrađena sukladno odobrenoj projektnoj dokumentaciji. Građevina nije dograđivana već je od početka građena izgrađena u konačnim gabaritima, tj. prema projektnoj dokumentaciji prizemlje je trebalo biti u jednoj polovici nasipano a u drugoj polovici trebalo se izgraditi spremište i garaža, međutim izgrađen je stan na cijeloj tlocrtnoj površini građevine.

  ODGOVOR: Građevina treba biti izgrađena u skladu s izdanom dokumentacijom u pogledu gabarita, smještaja na parceli i namjene. Ona građevina koja nije izgrađena sukladno projektnoj dokumentaciji podliježe obvezi legalizacije. U konkretnom slučaju trebat će ozakoniti namjenu koja nije u skladu s odobrenjem. 

Kako legalizirati objekt koji se nalazi u građevinskom području namijenjenom izgradnju obrazovnih institucija odnosno javne namjene (fakulteta, škola i slično). Moram naglasiti da na tom području ima kuća koji su izgrađeni prije 1968. godine.

  ODGOVOR: Zakon o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12) u članku 6 propisuje da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako se nalazi na području koje je prostornim planom koji važi na dan stupanja na snagu ovoga

  

  

  

  

  

  

Zakona, odnosno na dan podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju ili na dan donošenja rješenja o izvedenom stanju, ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva, određeno kao: površine javne i društvene namjene unutar građevinskih područja naselja za sadržaje upravnih, socijalnih, zdravstvenih, predškolskih, obrazovnih (osnovno, srednjoškolsko, visoko obrazovanje), komunalnih, sportskih, kulturnih i vjerskih funkcija, osim nezakonito izgrađene zgrade na tim površinama koje su u skladu s tom namjenom. Jedini način da se vaša građevina legalizira je da se namjena zemljišta u prostornom planu promijeni. Kuće koje se nalaze na navedenom  području izgrađene do 15. veljače 1968.  smatraju se legalnim i ne podliježu obvezi legalizacije. 

Zanima me mogu li legalizirati kuću sagrađenu na mojoj čestici ako se balkon kuće nalazi iznad ceste koja je u vlasništvu Grada.Može li se moj objekt legalizirati uz ishođenu potvrdu Grada prema članku 6. Zakona o legalizaciji.

  ODGOVOR: Dio članka 6 koji uređuje ovo pitanje glasi: Nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako se nalazi na planiranom ili istraženom koridoru i površinama prometnih, energetskih i vodnih građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku te jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave, osim zgrade izgrađene u koridoru prometne građevine za koju javnopravno tijelo nadležno za upravljanje tom građevinom ne izda potvrdu da je izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja. 

Može li se legalizirati bespravno dograđena kuća na parceli s još jednom građevinom koju po Zakonu nije moguće legalizirati.

  ODGOVOR: Može. Zakon ne uvjete da sve građevine na parceli budu legalne. 

Dobio sam u nasljeđe zgradu prizemnicu(cca 200 m2) izgrađenu osamdesetih godina koja se nalazi na poljoprivrednom zemljištu te nema nikakve papire. Zanima me je li moguće legalizirati taj objekt te naknadno dobiti dozvolu za izgradnju etaže?

  ODGOVOR: Legalizacija je moguće pod uvjetima propisanim Zakonom. Člankom 12 propisani su dokumenti koje je potrebno priložiti za legalizaciju manje zahtjevne građevine, a to su građevine od 100 do 400 m2 bruto građevinske površine te poljoprivredne građevine od 400 do 1000 m2 bruto građevinske površine. Za mogućnost nadogradnje jedne etaže potrebno je provjeriti u općini odnosno gradu na području kojeg se nalazi građevine jer oni donose prostorne planove kojima je određeno što se na kojim površinama može graditi.   

U masliniku imam podrum - konobu koja služi za spremanje i držanje poljoprivrednog alata, umjetnih gnjojiva, maslinovih plodova do prerade, maslinovog ulja i ostalih potrepstina. Želim istaknuti da je podrum - konoba, u cijelosti ukopan u zemlji i veličine je cca 100 kvadratnih metara, te je izgrađen davne 1980. godine. Na tom podrumu - konobi, prije više od

20 godina postavljena je kućica (kamp prikolica bez kotača - kontenjer) veličine cca 18 kvadratnih metara koja nam služi za životni prostor. Unutra imamo kuhinju, dnevni boravak, spavaću sobu i toalet. Mogu li ikako i na koji način legalizirati postojeći objekat u kompletu sa nadzemnim i podzemnim dijelom?

  ODGOVOR: Kamp kućice su isključene iz mogućnosti legalizacije. Podrum – konobu moguće le legalizirati. Po podacima koje ste nam dali radi se o građevini poljoprivredne namjene koja spada u kategoriju jednostavnih zgrada. Zahtjevu za legalizaciju potrebno je priložiti tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja, iskaz površina i obračunske veličine zgrade, foto dokumentaciju i iskaz podataka za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru. 

U stanu koji sam kupila bivši je vlasnik izvršio dvije preinake: lođa je zatvorena i koristi se kao kuhinja i dio stepeništa zgrade pripojen je stanu pa je za taj dio povećana površina stana, stan u naravi ima hodnik koji nije imao. Da li je moguće i potrebno i jednoi drugo legalizirati i što moram poduzeti?

  ODGOVOR: Potrebno je legalizirati jedno i drugo. Dokumentacija koju će trebati priložiti zahtjevu ovisi o ukupnoj bruto površini zgrade. Ukoliko je zgrada veća od 400 m2 površine tada će se zahtjevu priložiti 3 kopije katastarskog plana ili geodetski snimak ako zgrada nije evidentirana u katastru, arhitektonski snimak i uvjerenje o mehaničkoj otpornosti. Arhitektonski snimak ne treba detaljno prikazati legalne dijelove građevine. On se detaljno izrađuje za funkcionalnu jedinicu na koju se odnos, u konkretnom slučaju na Vaš stan. Naknada se plaća za dio zgrade koji je nezakonito rekonstruiran, vodni i komunalni doprinos plaćaju se na razliku obujma ako takva postoji.   

Može li se legalizirati građevina izgrađena u ljeto 2012.? Nalazi se u građevinskom području.

  ODGOVOR: Da bi se građevina mogla legalizirati prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 ona mora biti vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. tzv DOF5/2011. Karti se može pristupiti preko Geoportala Državne geodetske upravehttp://geoportal.dgu.hr/viewer/?baselayer=DOF.  Ukoliko građevina nije vidljiva na ortofoto karti za pretpostaviti je da je izgrađena nakon citiranog datuma i u tom se slučaju ne može legalizirati temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Budući da se nalazi unutar građevinskog područja njen bi se status mogao regulirati temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji ali jedino u slučaju da je izgrađena u skladu s prostornim planom područja na kojem se nalazi. Prostorne planove donosi jedinica lokalne samouprave te detalje o uvjetima gradnje na pojedinom području možete dobiti u nadležnim tijelima općine odnosno grada ili u upravnom odjelu nadležnom za izdavanje akata za gradnju. 

Je li moguće legalizirati dio garaže koji se nalazi na čestici u vlasništvu Hrvatskih voda, dio garaže se nalazi do oborinskog kanala?

  ODGOVOR: Odgovor na Vaše pitanje morate zatražiti od Hrvatskih

vodawww.voda.hr koje propisuju uvjete legalizacije vezano za vodno dobro odnosno područja od važnosti za zaštitu voda. 

Podliježe li legalizaciji sjenica natkrivena s manje od 15 metara četvornih?

  ODGOVOR: Prema Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima Narodne novine 21/09, 57/10, 126/10, 48/11, 81/12  vrtna sjenica i nadstrešnica tlocrtne površine do 15 m² na građevnoj čestici postojeće zgrade mogu se graditi bez odobrenja što znači da ne podliježu obvezi legalizacije. 

Nakon smrti oca naslijedit ću imovinu, gdje se na poljoprivrednom zemljištu nalazi i objekt za odlaganje poljoprivrednog alata, nema vodu i struju. Treba li za tu građevinu ishoditi dozvole, napominjem da rješenje o nasljeđivanju još nije stiglo.

  ODGOVOR: Rješenje o nasljeđivanju nema utjecaja na postupak legalizacije. Građevina se, ako za njenu gradnju nije izdano odobrenje, treba legalizirati. 

Drvena je kuća izgrađena 1925. U Središnjem uredu Državne geodetske uprave ne postoje snimci tog područja. Koji je postupak legalizacije ovog starog objekta. Je li dovoljan samo elaborat geodeta ili vještačenje ili moram raditi sve dokumente koji su potrebni i kod legalizacije za građevine poslije 1968. U slučaju da ne legaliziram u ovom roku do 30.6. 2013. koje su sankcije.

  ODGOVOR: Kuću izgrađenu 1925. nije potrebno legalizirati. Potrebno je imati dokument kojim se dokazuje da je kuća bila u prostoru 15. veljače 1968. Način dokazivanja navedene činjenice propisan je člankom 330 Zakona o prostornom uređenju i gradnji NN 76/07. U tom članku stoji da se građevina izgrađena do 15. veljače 1968. smatra izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajućeg akta nadležnoga upravnog tijela. Dokaz da je građevina izgrađena do tog datuma može biti uvjerenje katastarskog ureda odnosno Središnjeg ureda Državne geodetske uprave na temelju podataka s kojima raspolažu (katastarski operat, katastarski plan, posjedovni list, Hrvatska osnovna karta, snimke iz zraka) koji se smatraju dokazom da je neka građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine. Ukoliko katastarski ured, odnosno Središnji ured Državne geodetske uprave ne raspolažu podacima na temelju kojih se može izdati navedeno uvjerenje treba se obratiti upravnom tijelu nadležnom za izdavanje akta za gradnju. Ono će izdati uvjerenje na temelju snimke postojećeg stanja građevine i preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetskog situacijskog nacrta stvarnog stanja (situacija). Navedene dokumente potrebno je priložiti zahtjevu za izdavanje uvjerenja. Za ovu se građevinu ne izdaje uporabna dozvola. U postupku se ne plaća naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru jer zgrada nije nezakonita, ne plaća se ni vodni ni komunalni doprinos. Rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje ovog uvjerenja nije propisan Zakonom. Krajnji rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju je 30.6.2013. a s obzirom da se ovdje ne radi o legalizaciji taj rok nije od utjecaja tj. pokretanje postupka izdavanja uvjerenja o vremenu gradnje bit će moguće i nakon 30.6.2013.  

U postupku smo legalizacije bravarske radione. Predali smo zahtjev po starom međutim dobili smo negativne uvjete od strane MUP-a (protupožarne inspekcije). Molim vas da nam odgovorite što da činimo.

  ODGOVOR: Zgradu možete legalizirati po novom Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 koji ne propisuje uvjete koje ovdje navodite i koje očito ne možete ispuniti. Tim je Zakonom propisano da se zahtjevi predani po starom Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama mogu dovršiti po novom Zakonu ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva. Predlažemo da u dogovoru s upravnim odjelom koji vodi vaš postupak dogovorite izmjenu zahtjeva kojom ćete tražiti da se postupak okonča po novom Zakonu. 

Promjenom i usvajanjem novog GUP-a moja nekretnina se nalazi na "planiranom cestovnom koridoru" koji prije nije postojao, tj. nije bio planiran u vrijeme izgradnje iste. Moje pitanje je; trebam li predati zahtjev za legalizaciju nekretnine, obzirom da se građevina nalazi na koridoru iako je pretpostavka odgovornih u lokalnoj upravi da ću dobiti odbijenicu za zahtjev?

  ODGOVOR: Člankom 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 propisani su eliminacijski kriteriji pa je njima i isključena odnosno ograničena mogućnost legalizacije u prometnim koridorima. A vezano za prostorni plan u istom je članku navedeno da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako se nalazi na nekom od područja koja su člankom 6 isključena od mogućnosti legalizacije a definirana su kao takva prostornim planom koji važi na dan stupanja na snagu ovoga Zakona tj. 4. kolovoza 2012., odnosno na dan podnošenja zahtjeva za donošenje rješenja o izvedenom stanju ili na dan donošenja rješenja o izvedenom stanju ako je to povoljnije za podnositelja zahtjeva. 

Rješenjem o uvjetima građenja, izdanog po nadležnom organu 1988. dozvoljena je gradnja objekta od 60 m². Izgrađen je objekt 27 m² u voćnjaku (klijet). Objekt nema uporabnu dozvolu i nije upisan u katastar. Je li sagrađeni dio (objekt) legalan, ako nije što učiniti i pod kojim uvjetima?

  ODGOVOR:  Legalnom se može smatrati samo građevina koja je građena u skladu s odobrenjem a Vaša nije takva. Stoga imate dvije mogućnosti, ili završiti građevinu u gabaritima odobrenog projekta ili ju ozakoniti u gabaritima u kojima u naravni postoji. Ako se odlučite za legalizaciju, Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN, 86/12) člankom 13. Vaša je građevina definirana kao jednostavna zgrada. Zahtjevu za legalizaciju treba priložiti geodetski snimak  s obzirom da zgrada nije ucrtana u katastar, iskaz površina i obračunske veličine zgrade kojeg je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva, najmanje četiri fotografije koje prikazuju sva pročelja zgrade. 

Ako se građevina koja se legalizira nalazi unutar obuhvata izvan granica građevinskog područja naselja u zoni označenoj kao zaštićeni krajolik može li se izdati rješenje o izvedenom stanju ili je to suprotno članku 6 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama?

  OGOVOR: Zaštićeni krajolik nije eliminacijski kriterij u smislu članka

6 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 . 

Vlasnik sam stare gospodarske kamene kuće od 16 m² izgrađene prije 1968 na čestici od 140 m². Postojeći objekt sam tlocrtno proširio za 10 m² i preuredio u stambeni prostor, a ispred kuće terasu od 24 m² natkrio sam gredama i stavio crijep. Da li treba legalizirati prenamjenu i proširenje objekta ,te da li treba legalizirati natkrivanje terase? Koji su dokumenti potrebni za legalizaciju?

  ODGOVOR: Potrebno je legalizirati i rekonstrukciju odnosno dogradnju i prenamjenu građevine. Iz podataka koje ste  naveli Vaša građevina prema Zakonu o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama spada u kategoriju jednostavne zgrade za koju je potrebno priložiti tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja koju je izradio i ovjerio ovlašteni inženjer geodezije ili pravna osoba za obavljanje stručnih geodetskih poslova ‐ odnosno 3 kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana u katastarskom planu u gabaritima u kojima je izgrađena, iskaz površina i obračunske veličine zgrade koji je izradio ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva i najmanje četiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva pročelja zgrade. 

Može li se legalizirati pomoćna građevina veličine 75m2 koja je u svrsi spremišta/garaže, a izgrađena od sendvič termoizoliranih panela debljine 10cm, pričvrščenih montažnim vijcima na čeličnu konstrukciju koja je fiksirana na betonskim temeljima?

  ODGOVOR: Građevina koja ima površinu od 75 m2 ne može biti legalizirana kao pomoćna zgrada. Ona spada u kategoriju jednostavnih zgrada. Pojam zgrade definiran je člankom 2 stavkom 1 podstavkom 47 Zakona o prostornom uređenju i gradnji NN 76/07 kao zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Stručnu procjenu o zadovoljenju navedenih uvjeta donosi izrađivač dokumentacije a provjerava upravno tijelo koje donosi rješenje o izvedenom stanju. 

Trebam legalizirati objekt. Vlasnik sam zgrade koja ima prozor na međi sa drugom građevnom česticom. Što znači odredba članka 6 Zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama "na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade"? Ne znam da li je susjedna čestica planirana za građenje niti da li je građevinsko područje.

  ODGOVOR: Namjena i Vaše i susjedne čestice propisana je prostornim planom općine odnosno grada na području kojeg se nalaze. Informaciju o tome je li susjedna čestica namijenjena gradnji možete dobiti od nadležnih tijela lokalne samouprave ili u upravnom odjelu nadležnom za izdavanje akata za gradnju. Načelno Zakon omogućava legalizaciju građevine s otvorom na međi ako na susjednoj čestici već postoji zgrada. U slučaju da je čestica namijenjena gradnji a zgrada još nije izgrađena legalizacija bespravne građevine na međi s otvorom nije moguća. 

Na jednoj katastarskoj čestici imam kuću, štalu i sjenik građene prije 15.2.1968. Evidentirani su u katastru na

osnovu snimke iz 1968 ali u uvjerenju piše da se nemože utvrditi točan datum gradnje. Na čestici su i garaža sa građevinskom dozvolom, svinjac i sjenik bez dozvole. Kuća je nakon 1968. proširena za 30m2. Mogu li legalizirati samo kuću s dogradnjom i svinjac ili moram sve zgrade na katastarskoj čestici?

  ODGOVOR: Niste obavezni legalizirati sve zgrade na čestici nego samo one koje želite. Svinjac koji ima jednu etažu i tlocrtnu površinu do 50 m2smatra se pomoćnom zgradom i za njegovu legalizaciju ne plaća se vodni ni komunalni doprinos a naknada iznosi 500 kuna.   

Naslijedio sam kuću u jako lošem stanju koja se već dugo vremena ne koristi. U kući je izgrađeno prizemlje i započeta je izgradnja kata ali nije dovršena. Izvedeni su samo zidovi u grubim građevinskim radovima, bez stropa. Hoću li moći legalizirati samo prizemlje ili cijelu kuću odnosno prizemlje i započetu etažu bez stropa?

  ODGOVOR: Moći ćete ozakoniti prizemlje i kat te kuću završiti u ozakonjenim gabaritima kao što je člankom 34. propisano. Nezavršena zgrada stambene namjene za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju može se bez lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja završiti u okviru ozakonjenih gabarita te se na istoj može izvesti fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida. A pravo da kuću ozakonite kao prizemlje i kat proizlazi iz članka 2 istog Zakona koji propisuje da se nezakonito izgrađenu zgradu možete legalizirati ako su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi najmanje jedne etaže. Prema tome možete legalizirati prizemlje i gornju etažu i dovršiti objekt u zadanim gabaritima. 

Mora li se legalizirati betonska cisterna za vodu, ukopana u zemlju – gornja strana je 50 cm iznad površine zemlje, zapremine 40 m3 (4x4x2,5 m), dakle, većoj od zapremine koja je određena za jednostavne građevine – do 27 m3, a koja je vezana uz zakonito izgrađenu zgradu –kuću (upisana u zemljišne knjige) ali se nalazi na drugoj k.č. od one na kojoj se nalazi kuća s kojom je (fizički) povezana? Cisterna je izgrađena prije četiri godine, a kuća 1912.

  ODGOVOR: Ukoliko je vodosprema veće zapremine od one navedene u Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima tada ju je potrebno ozakoniti. člankom 3 stavkom 3 Zakona o postupanju s nezakonito izrađenim zgradama propisano je da se silos, vodosprema, septička jama, bazen, potporni zid i druga građevina koja neposredno služi za uporabu nezakonito izgrađene zgrade, odnosno postojeće zgrade ili odvijanje tehnološkog procesa u zgradi smatra njezinim sastavnim dijelom i ozakonjuje se zajedno sa zgradom, odnosno sukladno ovom Zakonu. Činjenica da je vodosprema na drugoj k.č. nije od utjecaja. Uz zahtjev za ozakonjen dovoljno je priložiti dokaz o legalnosti osnovne zgrade.  

Koliko se etaža može legalizirati na nezakonito izgrađenoj zgradi? Zgrada sa dva stana nalazi se u građevinskom području.

  ODGOVOR:  Broj etaža koji se može legalizirati ovisi o prostornom planu područja na kojem se nalazi izgrađeni objekt. Zato predlažemo da odgovor na ovo pitanje potražite kod lokalne

samouprave ili u upravnom odjelu nadležnom za izdavanje akta za gradnju. Članak 5 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 propisuje kako se na nezakonito izgrađenoj zgradi može protivno prostornom planu, ozakoniti najviše dvije etaže od kojih je zadnja potkrovlje, osim ako odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave nije određen veći broj etaža. Ako prostornim planom za određeno područje nije propisan broj etaža zgrade koji se može izgraditi, ozakoniti se može najviše četiri etaže. 

Kuća je sagrađena 1986. godine i imam građevinsku dozvolu ali kuća nije ucrtana, da li je zbog toga nelegalna i ako je što moram poduzeti?

  ODGOVOR: Ukoliko je građena u skladu s izdanom građevinskom dozvolom kuća je legalna i za nju se ne provodi postupak legalizacije. Postupak upisa u Katastarski operat provodi se prema posebnim zakonima. Detaljne informacije o upisu u Katastar možete potražiti u svom lokalnom katastarskom uredu. Kontakte ćete naći na ovoj web stranici: http://www.dgu.hr/default.aspx?id=82. 

Želim legalizirati jednostavnu građevinu (vikendica) koja se ne vidi na orto foto snimci jer je zaklonjena krošnjama drveća. Nema je niti u "starim" podatcima u DGU na toj lokaciji. Kako je mogu legalizirati?"

  ODGOVOR:  Zgradu koja nije vidljiva ni na orto foto snimci od 21.6.2011. niti na ranijim snimkama i kartama Državne geodetske uprave nije moguće ozakoniti temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12. 

Na nezakonito izgrađenoj građevini evidentiranoj na snimci Državne geodetske uprave naknadno je izvedeno natkrivanje postojeće, evidentirane terase, uzdignute cca 60 cm iznad okolnog terena. Terasa je natkrivena crijepom na drvenoj konstrukciji i taj je zahvat napravljen nakon 21.06.2011. Da li je moguće legalizirati objekt, budući je nenatkrivena terasa evidentirana na snimci, ili je potrebno ukloniti navedenu konstrukciju prije legalizacije objekta?

  ODGOVOR: Ovisno o površini natkrivene terase. Naime, Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima NN 21/09 propisano je da za nadstrešnicu tlocrtne površine do 15 m2 nije potrebno pribaviti odobrenje za gradnju. Iz čega proizlazi da takvu građevinu nije potrebno ni legalizirati. Ukoliko je nadstrešnica veća od 15 m2 tada ju je potrebno ukloniti jer za njenu gradnju treba pribaviti odobrenje a u konkretnom slučaju se ne može to odobrenje dobiti jer je gradnja nastala nakon zakonskog roka od 21.6.2011. 

Mora li se legalizirati drveni kukuružnjak dimenzija: dužina 6m, visina 3m, širina 0.80m? Ako treba, u koju kategoriju spada?

  ODGOVOR: Smatramo da se kukuružnjak može svesti pod pojam nadstrešnice. Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima NN 21/09 propisano je da se za nadstrešnicu tlocrtne površine do 15 m2 nije potrebno pribaviti odobrenje za gradnju. Iz čega proizlazi da takvu građevinu nije potrebno ni legalizirati. 

Dio balkona moje kuće nalazi se na planiranoj cesti od 6 m. Ja sam vlasnik zemljišta. Cesta je napravljena i asfaltirana u širini od 3 m, tako da je sada udaljenost blakona od cesta cca 2,5 m. Htio bih legalizirati objekt. Hoću li imati problema radi planirane ceste koja se nikada neće proširiti.

  ODGOVOR: Odgovor na pitanje potražite u gradu odnosno općini na području koje se nalazi građevina koju želite legalizirati jer se prostornim planom koje donosi grad odnosno općina definiraju ovakva i slična pitanja. Ako je prostornim planom općine odnosno grada određeno da se unutar 6 metara koridora ceste ni pod kojim uvjetima ne može graditi tada legalizacija nije moguća. Grad odnosno općina može navedene odredbe brisati izmjenom prostornog plana.  

Može li susjed legalizirati bez moje suglasnosti bespravno izvedenu garažu koja je na granici sa mojom parcelom? Bespravna je gradnja prijavljena Građevinskoj inspekciji, doneseno je rješenje o uklanjanju. Ako ne može do kada je rok da se rješenje o rušenju i provede?

  ODGOVOR: Rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za građevine za koje je izdano rješenje građevinske inspekcije istekao je 31.12.2012. Člankom  6. Zakona o postupanju s zakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 propisano je  da  se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako je izgrađena na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu. Ozakonjenje je moguće, ako se otvor zatvori, odnosno istak ukloni. Ozakonjenje je moguće i u slučaju ako susjedno zemljište nije planirano za građenje zgrade (primjerice planirano je za gradnju ceste ili druge javne površine, uređenje zelenih površina, nije u građevinskom području i sl.) ili ako je na susjednoj građevnoj čestici već izgrađena zgrada koja nije prislonjena na istu među. Ako se bespravna građevina ne legalizira Građevinska će inspekcija nastaviti postupati po rješenju. 

Godine 1983. gradio sam kuću prema valjanoj građevinskoj dozvoli, a na moj zahtjev da mi se izda dozvola za garažu, spremište i drvarnicu 48m2 i pomoćne zgrade (svinjac, štala, kokošinjac) 50m2, dobio sam odgovor da mi objekti ne prelaze 100m2 ta da mi za takve nije potrebna dozvola i da mogu pristupiti gradnji. Zašto se sada od mene zahtjeva dozvola, a da ne spominjem troškove geodeta, kazne, vodnog i komunalnog doprinosa, ako sam tada radio po postojećem zakonu (Narodne novine 52/99 članak 56, stavak 1 i 2 ) koji kaže da za takve objekte nije potrebna građevinska dozvola ukoliko posjedujem građevinsku dozvolu za stambeni objekt?

  ODGOVOR: Točno je da je Zakonom o gradnji NN 52/99 u članku 56 stavak 1 podstavak 1 i 2 bilo propisano kako ste ovdje citirali tj. da građevna dozvola nije potrebna za: podstavak 1 gradnju pomoćne građevine (garaže, spremišta, drvarnice i sl.) razvijene građevinske (bruto) površine do 50 m2 i visine sljemena do 4 m, koja se gradi na građevnoj čestici stambene zgrade ili obiteljske kuće za koju je izdana građevna dozvola; podstavak 2; za gradnju gospodarske građevine razvijene građevinske (bruto) površine do 100 m2, širine do 6 m i visine vijenca do 4 m namijenjene isključivo za

poljoprivrednu djelatnost. U stavku 2 istog članka propisuje se da je "Za građevine iz stavka 1. podstavka 1., 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 13. ovoga članka potrebna lokacijska dozvola prema posebnom zakonu" Te stoga ako za građevine koje ste spomenuli imate lokacijsku dozvolu kako je bilo propisano Zakonom o gradnji NN 52/99 one se mogu smatrati izgrađenima temeljem Zakona što onda znači da legalizacija nije potrebna.  Takav odgovor već stoji u rubrici najčešća pitanja i odgovori gdje smo između ostaloga napisali da za zgrade za koje su izdani sljedeći akti za građenje: građevinska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, potvrda glavnog projekta, rješenje za građenje, građevna dozvola, lokacijska dozvola kojom se dozvoljava građenje, građevna dozvola za jednostavne građevine, rješenje o uvjetima uređenja prostora, rješenje kojim se odobrava građenje; i koje su građene sukladno tim aktima ne treba provesti postupak legalizacije. 

Na svom balkonu, na zadnjem katu zgrade napravila sam nadstrešnicu s tim da su bočne i prednja strana i dalje ostale otvorene. Balkon je površine 5 m2. Zanima me, da li moram legalizirati nadstrešnicu?

  ODGOVOR: Nadstrešnica tlocrtne površine do 15 m2 može se graditi bez odobrenja. To je propisano Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima Narodne novine 21/09, 57/10, 126/10, 48/11, 81/12. Pravilnik se može pročitati na web stranici:  http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=3715 ili na webu Narodnih novina. 

Što mi je potrebno za legalizaciju ako imam građevinsku dozvolu za objekt koji je izgrađen prema toj dozvoli( dozvola izdana 1981.), ali nije ucrtan u katastru.

  ODGOVOR: Nije potrebno legalizirati građevinu koja  je građena u skladu sa dozvolom. Upis u Katastarski operat zgrada izgrađenih temeljem građevinske dozvole izdane do 19. lipnja 1991. propisan je člankom 331. Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Za takvu se zgradu ne izdaje uporabna dozvola. Upis u katastarski operat provodi se temeljem zahtjev uz koji je potrebno priložiti pravomoćnu građevinsku dozvolu i potvrdu da u vezi s tom građevinom nije u tijeku postupak građevinske inspekcije. 

Naša je zgrada u cijelosti legalna samo je dio promijenio namjenu iz stambenog u poslovnu. Što trebamo legalizirati?

  ODGOVOR: Ako je sve ostalo izvedenog i koristi se prema odobrenja legalizira se dio koji je promijenio namjenu. 

Treba li legalizirati klima uređaj na fasadi? I što je potrebno ako treba?

  ODGOVOR: Klima uređaj nije građevina u smislu Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Za njegovo postavljanje nije potrebno pribaviti odobrenje za gradnju te stoga ni ne podliježe obavezi legalizacije. Postavljanje klima uređaja na fasadu mogu osporavati konzervatorske službe te bi stoga trebalo, ako se građevina na koju se uređaj postavlja nalazi u zaštićenom području ili je sama građevina zaštićena, zatražiti uvjete konzervatora. 

Roditelji su vlasnici vikendice u parku prirode Medvednica koju bismo željeli legalizirati. U ulici je cca 20ak vikendica i

klijeti građenih u isto vrijeme više manje svi bez dozvola. Objekti s jedne strane ceste su u građevnoj zoni i mogu se legalizirati, a sa druge strane gdje je i naš je zona vinograda (prekasno smo za to saznali i predali zahtjev za prenamjenu) i prema riječima stručnih osoba nije ih moguće legalizirati! Da li postoji mogućnost da se i naš objekt legalizira?

  ODGOVOR: Članak 6. Zakona o postupanju s zakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 propisuje da se na području parka prirode ne mogu ozakoniti nezakonito izgrađene zgrade ako su izgrađene izvan građevinskog područja i izvan tradicijske naseobine. 

Želim legalizirati jednostavnu građevinu (vikendica) koja se ne vidi na orto foto snimci jer je zaklonjena krošnjama drveća. Nema je niti u "starim" podatcima u DGU na toj lokaciji. Kako je mogu legalizirati?

  ODGOVOR: Građevina koja nije vidljiva na orto foto snimci niti bilo kojoj ranijoj karti Državne geodetske uprave ne može se ozakoniti temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12. Zgrade koje nisu vidljive na ortofoto snimci jer su građene nakon 21.6.2011. a u skladu s prostornim planom mogu regulirati svoj status temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji.   

Želim legalizirati neke građevine ali ne razumijem što se smatra dijelom tradicijske naseobine?

  ODGOVOR: Pojam „tradicijske naseobine“ u zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 spomenut je u članku 6 koji definira mogućnost legalizacije unutar nacionalnog parka, parka prirode, regionalnog parka, park-šume, strogog rezervata, posebnog rezervata, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture. Odgovor na pitanje potrebno je potražiti od institucije nadležne za zaštitu područja na kojem se građevina koja se želi legalizirati nalazi. 

Imam vikendicu s građevinskom dozvolom uz koju sam sagradio pomoćni objekt od cca 25 metara kvadratnih 2004 god. Prema važećem zakonu o gradnji iz 2003 god. decidirano u članku 116 piše da za takve objeke ne treba građevinska dozvola. Objekt nije evidentiran u katastru kao ni osnovni objekt koji nije u potpunosti završen ali većim djelom je u funkciji. Građevinska dozvola za osnovni objekt izdana je prije 1991. Molim za pomoć. Moram li tražiti legalizaciju pomoćnog objekta i što je potrebno učiniti u ovakovom slučaju.

  ODGOVOR: Članak 332. Stavak 2 Zakona o prostornom uređenju i gradnji propisuje da se građevina za koju u vrijeme njezinog građenja građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt tijela državne vlasti nije bio potreban, smatra izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako vlasnik posjeduje: snimku postojećeg stanja građevine i presliku katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici. 

Mogu li se i ceste legalizirati temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 te moraju li se baš sve ceste legalizirati ili postoje iznimke s obzirom na godine gradnje?

  ODGOVOR: Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama odnosi se na zgrade.  Glede, pak, dijela upita u vezi ozakonjenja prometnica skrećemo pozornost na odredbe Zakona o cestama NN 84/11 te s tim u vezi, u svrhu dobivanja detaljnih informacija, upućujemo na Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, u čijem je djelokrugu provođenje spomenutog Zakona. 

Prije nekoliko godina je u k.o.Podvrh vršen geodetski premjer. Tom prilikom, kako vidim na katastarskim podlogama, nije snimljena drvena (od dasaka) šupa-12 m2 i garaža od dasaka- 15 m2, iako postoji već dvadesetak godina. Iste postoje na orto-foto snimkama. Nevjerojatno je da te građevine nisu snimili u okviru tog premjera koji je imao svrhu sređivanja katastarskih podloga i podataka zemljišnih knjiga. Sada me zanima podliježem li ja nekakovim radnjama oko legalizacije tih građevina?

  ODGOVOR: S pitanjima oko izmjere zemljišta možete se obratiti Državnoj geodetskoj upravi www.dgu.hr. Građevine koje navodite moguće je legalizirati uz uvjete propisane Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12. Pretpostavljamo da se ovdje konkretno radi o dvije pomoćne zgrade koje su u funkciji osnovne. Legalizacija nije potrebna ako postoji dokaz da su građevine izgrađene do 15.2.1968. Ako to nije slučaj a građevine su izgrađene bez odobrenja tada ih je potrebno legalizirati. Uvjeti pod kojima se one ozakonjuju propisani su člankom 14. U tom se slučaju naime uz zahtjev predaju 3 kopije katastarskog plana neovisno jesu li pomoćne zgrade koje se ozakonjuju evidentirane u Katastru ili nisu i dokaz da je osnovna građevina legalna. 

Kuća je ucrtana u katastarski plan i u zemljišnu knjigu temeljem građevinske dozvole od 18.03.1997. u skladu s kojom je i izgrađena. U ZK imam zabilježbu da je upisana bez priložene uporabne dozvole. Smatra li se prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama navedeni objekt legalnim? Treba li ishoditi uporabnu dozvolu? Je li za izdavanje uporabne dozvole u ovome slučaju nužan certifikat o energetskim svojstvima zgrade? Odnosi li se rok do 30.06.2013. godine i na ove upise?

  ODGOVOR: Za zgradu koja je građena prema odobrenju ne provodi se postupak legalizacije. Članak 333.Zakona o prostornom uređenju i gradnji propisuje da se za građevinu izgrađenu na temelju građevinske dozvole izdane od 20. lipnja 1991. godine do dana stupanja na snagu navedenog Zakona tj. do 1.10.2007.  umjesto uporabne dozvole izdaje uvjerenje za uporabu kojim se utvrđuje da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom u pogledu vanjskih gabarita i namjene.Rok 30.6.2013. ne odnosi se na izdavanje navedenog uvjerenja. 

Živim u stambenoj zgradi sa 6 katova na kojoj je većina stanara (70%) zatvorila svoje lođe. Zanima me smijem li danas zatvoriti lođu i predati zahtjev za legalizaciju do 30.6. i kakav će postupak biti za zatvaranje lođe nakon 30.6.?

  ODGOVOR: Rok do 30.6.2013. propisan je Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji se odnosi na zahvate nastale do 21.6.2011. Ono što je građeno nakon toga datuma može se regulirati Zakonom o prostornom uređenju i gradnji pod uvjetom da je u skladu s prostornim planom

 

Kuća je ucrtana i vodi se u svim knjigama prema izvedenom stanju iako je građevinska dozvola bila drugačija. Jesu li podaci iz katastra i zemljišnjih knjiga dovoljni pokazatelji o legalnosti ili je potrebno naručiti arhitektonski snimak, tj. ući u postupak legalizacije iako je u katastru kuća već ucrtana takva kakva je sada?

  ODGOVOR: Zakonima koji uređuju područje prostornog uređenja i gradnje propisano je koje je uvjete potrebno ispuniti da bi se zgrada odnosno građevina mogla smatrati legalnom. Činjenica da je zgrada evidentirana u katastru i zemljišnim knjigama nije od utjecaja. U situaciji kada bi u katastru odnosno zemljišnoj knjizi bila evidentira građevina različita od stvarno izgrađene zgrade u skladu s odobrenjima ne bi se izgrađenu zgradu smatralo nezakonitom.  

Može li se legalizirati kuća uništena ratom koja nije obnovljena ili je jeftinije sve srušiti i krenuti ispočetka sa svom potrebnom građevnom dokumentacijom ?

  ODGOVOR: Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 ne odnosi se na ruševine nego isključivo i jedino na zgrade koje u naravi postoje. Odluku o tome je li neka zgrada oštećena u ratu ruševina ili zgrada treba uz uvažavanje pravila struke donijeti upravno tijelo koje provodi postupak legalizacije. 

Podnositelju zahtjeva za ozakonjenje evidentno starog vinogradarskog podruma - gatora kojih je puna Baranja odbijen je zahtjev s argumentacijom da se ne vidi na ortofoto snimku.

  ODGOVOR: Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ne isključuje mogućnost ozakonjenja podruma. Osnovni uvjeti su da je građevina koja se želi legalizirati završena do najmanje jedne etaže, a podrum jest etaža, da je vidljiv na ortofoto snimku od 21.6.2011. ili nekom ranijem snimku odnosno karti Državne geodetske uprave. Podrum zasigurno mora imati pristup i on bi morao biti vidljiv na orto foto snimci. Postavlja se pitanje zašto se podrum ne vidi na snimci te jeste li se Vi sami uvjerili da se ne vidi.  

Poljoprivredni objekt izgrađen je izvan građevinskog područja naselja na vodozaštitnom području III zone zaštite. Da li je moguća njegova legalizacija i uz koje uvjete? Napominjem kako je i izgrađeni dio susjednog naselja obuhvaćen III zonom zaštite.

  ODGOVOR: Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 u članku 6. propisuje da ozakonjenje nije moguće u području posebne zaštite voda u zoni sanitarne zaštite vode za piće u kojoj je prema posebnim propisima zabranjeno građenje. Znači u zonama zaštite voda u kojima je moguća gradnja moguće je i ozakonjenje. Uvjete za gradnju odnosno legalizaciju daju Hrvatske vode. 

Je li moguće i ako jest kakav je postupak legalizacije drvene kuće?

  ODGOVOR: Drvo je legitiman građevinski materija. Drvena se kuća može ozakoniti prema uvjetima propisanim Zakonom. Od mogućnosti ozakonjenja isključena je baraka, koja ne mora biti nužno drvena a definicija pojma barake te s tim u vezi razlikovanje

barake i drvene kuće cijeni se sukladno pravilima struke. 

Treba li posebno legalizirati dozidani dio na drvenu kuću?

  ODGOVOR: Materijal kojim je dogradnja izvršena nije od utjecaja. Bespravna dogradnja odnosno nadogradnja ozakonjuje se neovisno o materijalu kojim je izvedena. 

Može li se provesti postupak legalizacije objekata na čestici iako nije čestica uvedena kao građevinska već se vodi kao oranica?

  ODGOVOR: Može. Legalizacija je moguća i unutar i izvan građevinskog područja. Člankom 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisani su slučajevima koji isključuju mogućnost legalizacije. Onemogućena je odnosno ograničena mogućnost legalizacije unutar nacionalnog parka i parka prirode, unutar prometnih koridora itd. 

Imam stan na gornjem katu zgrade kojem pripada spremište na tavanu. Isti sam pretvorio u stambeni prostor. Mogu li taj prostor legalizirati u stambeni prostor? Trebam li za to potvrdu svih stanara?

  ODGOVOR: Legalizacija namjene provodi se kao i svaka druga legalizacija. Dokumentacija koja se prilaže zahtjevu ovisi o ukupnoj veličini zgrade. Ona se detaljnije bavi funkcionalnom jedinicom koja se legalizira s osnovnom naznakom legalnih dijelova zgrade. Naknada se plaća za dio koji se legalizira. Suglasnost ostalih stanara nije potrebna. Ovdje je važno napomenuti da rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava. Pitanje vlasništva rješava se u posebnim postupcima. 

Može li se legalizirati građevina koja nema izgrađenu prvu ploču odnosno krov? Ima samo temelje I zidove.

  ODGOVOR: Građevina koja do 21. lipnja 2012. godine ima izvedene temelje sa zidovima, a nema strop, tzv. prvu ploču  ne može ozakoniti sukladno odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Članak 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12) propisuje da na digitalnoj ortofoto karti  Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011., trebaju biti vidljivi tj. izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže. 

Što je to lokacijska dozvola kojom se odobrava građenje?

  ODGOVOR: U ranijim zakonima koji su uređivali područje građenja bilo je propisano da za neke građevine nije potrebno pribavljati građevinsku dozvolu nego da se one mogu graditi temeljem lokacijske dozvole. Tako je na primjer Zakon o gradnji NN 52/99 propisivao da se npr. pomoćna građevina (garaža, spremište, drvarnica i sl.) razvijene građevinske (bruto) površine do 50 m2 i visine sljemena do 4 m, koja se gradi na građevnoj čestici stambene zgrade ili obiteljske kuće za koju je izdana građevna dozvola  može graditi temeljem lokacijske dozvole.  

Može li se ozakoniti vikendica (35 m2) izgrađena na poljoprivrednom zemljištu koje graniči sa građevinskim (na kojem su izgrađene kuće)?

  ODGOVOR: Ozakoniti se mogu i građevine građene izvan građevinskog područja pa i na poljoprivrednom zemljištu. Bitno je utvrditi jesu li ispunjeni svi uvjeti propisani člankom 6 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN86/12. 

Na koji se način, a sukladno odredbama čl. 3 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12), kategorizira i tretira izgrađeni bazen uz postojeću obiteljsku kuću (zgrada posjeduje uporabnu dozvolu). Naime, isti neposredno služi za uporabu postojeće zgrade, ali je dvojbeno da li se u ovakvom slučaju bazen do 50 m2 tlocrtne površine tretira po čl. 14 Zakona, pa je samim tim određeno i koja se dokumentacija prilaže zahtjevu za izdavanje rješenja ili se isti tretira kao jednostavna zgrada (bez obzira da li je vodene površine do ili iznad 50 m2)? I da li se na drugačiji način tretiraju izgrađeni bazeni u funkciji postojeće zgrade iznad 50 m2?

  ODGOVOR: Bazen se ne može ozakoniti ni kao pomoćna ni kao jednostavna zgrada. Bazen se u smislu članka 3 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 ozakonjuje zajedno sa zgradom ili u posebnom postupku ako je zgrada zakonita. U konkretnom je slučaju uz zahtjev za ozakonjenje bazena potrebno priložiti dokaz o legalnosti osnovne zgrade. 

Kuća je izgrađena prije veljače 1968. godine, ali je renovirana 1973. i za to postoji građevinska dozvola, ali u svojim evidencijama ne pronalazim uporabnu dozvolu. Možete li me uputiti kako postupiti u ovoj situaciji, a da bih se uvjerila da je građevina potpuno legalna?

  ODGOVOR: Članak 331. Zakona o prostornom uređenju i gradnji propisuje da se za izgrađenu građevinu na temelju građevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajućeg akta nadležnog tijela izdanog do 19. lipnja 1991. ne izdaje uporabna dozvola. Ta se građevina upisuje u katastarski operat ako je uz zahtjev priložena pravomoćna građevinska dozvola i potvrda da u vezi s tom građevinom nije u tijeku postupak građevinske inspekcije. 

Dozvola je za 5 apartmana + spremište koje se nalazi u potkrovlju. Mogu li legalizirati temeljom izvedenog projekta spremište u potkrovlju u apartman?

  ODGOVOR: U konkretnom slučaju radi se o legalizaciji promjene namjene. Prilikom legalizacije prilaže se dokumentacija koja je propisana Zakonom a ona ovisi o ukupnoj površini zgrade. Zahtjevu se prilaže 3 primjerka snimke izvedenog stanja ako je građevina do 400 m2 ili 3 primjerka arhitektonske snimke ako je građevina veća od 400 m2 te uvjerenje o mehaničkoj otpornosti. U snimkama nije potrebno detaljno prikazivati dio koji je rađen prema dozvoli, on se treba samo naznačiti. Detaljno se prikazuje dio koji se ozakonjuje. Zahtjevu se prilažu i 3 kopije katastarskog plana ako je građevina evidentirana u Katastru, a ako nije prilažu se 3 primjerka geodetske snimke. Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru plaća se za dio koji je promijenio namjenu. 

Je li potrebno legalizirati zidano stubište, prislonjeno uz

kuću, a koje služi kao poseban ulaz u potkrovlje kuće? Kuća je ukupne količine cca 190 m2, s građevinskom dozvolom; stubište je cca 10m2.

  ODGOVOR: Treba legalizirati sve dogradnje, nadogradnje i rekonstrukcije koje nisu u skladu sa dozvolom pa tako i naknadno izgrađeno stubište. Dokumentacija koju će se trebati priložiti zahtjevu za legalizaciju ovisi o veličini cijele građevine, zakonitog i nezakonitog dijela.  

Kako mogu znati da mi je kuća legalna? Što se smatra dokazom da je zgrada postojeća, zakonita odnosno legalna?

  ODGOVOR: Dokazom da je zgrada postojeća odnosno zakonita smatraju se svi akti izdani za građenje, uporabu ili ozakonjenje to jest 'Iegalizaciju' zgrade izdani na temelju trenutno ili ranije važećih zakona kojima se uređuje upravno područje gradnje te akti i dokumenti propisani Zakonom o prostornom uređenju i gradnji kojima se nezakonito izgrađena zgrada izjednačava sa postojećom, zakonito izgrađenom zgradom. To su posebice:a) Akti za građenje: građevinska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, potvrda glavnog projekta, rješenje za građenje, građevna dozvola, lokacijska dozvola kojom se dozvoljava građenje, građevna dozvola za jednostavne građevine, rješenje o uvjetima uređenja prostora, rješenje kojim se odobrava građenje;b) Akti za uporabu: uporabna dozvola, završno izvješće nadzornog inženjera, uvjerenje za uporabu, potvrda upravnog tijela nadležnog za poslove graditeljstva da se za uporabu građevine ne izdaje akt za uporabu, dozvola za upotrebu;c) Akti za ozakonjenje (legalizaciju): rješenje o izvedenom stanju (izdano na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, rješenje o izvedenom stanju (izdano na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji), potvrda izvedenog stanja;d) Akti i dokumenti kojima se nezakonito izgrađena zgrada izjednačava sa zakonito izgrađenom zgradom: Uvjerenje katastarskog ureda, odnosno Središnjeg ureda Državne geodetske uprave iz članka 330. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji da je zgrada izgrađena do 15. veljače 1968.; Uvjerenje upravnog tijela nadležnog za poslove graditeljstva iz članka 330. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju i gradnji da je zgrada izgrađena do 15. veljače 1968.; Dokumenti iz članka 332. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (projekt prema kojemu je građena ili snimka postojećeg stanja građevine, preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situaciju) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici i dokaz da je građenje, odnosno rekonstrukcija građevine provedena u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo ili Ministarstva kulture (ugovor o obnovi, akt tijela državne vlasti, zapisnik o primopredaji građevine i drugo); Dokumenti iz članka 332. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (potvrda da je građevinska dozvola iii drugi odgovarajući akt uništen ili da je nedostupan uslijed prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili događaja, snimka postojećeg stanja građevine i preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici); Dokumenti iz članka 332. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (snimka postojećeg stanja, preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na

građevnoj čestici i dokaz da je građevina kupljena u svrhu stambenog zbrinjavanja u smislu Zakona o područjima posebne državne skrbi). 

Gdje bih mogla saznati je li za objekt izdana građevinska dozvola?

  ODGOVOR: U upravnom odjelu županije odnosno grada nadležnom za prostorno uređenje i gradnju. Adrese upravnih odjela naći ćete na ovoj web stranici: http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=5882. 

Zanima me da li i kako mogu saznati da li se građevina površine 40ak m2 koja se nalazi na k.č. xxx u katastarskoj općini Poreč može ozakoniti, to jest da li se uklapa u prostorni plan odnosno je li dopuštena njena legalizacija protivno prostornom planu? Ukoliko Vi ne raspolažete takovom informacijom, molim Vas da me uputite kome da se obratim prije nego li zatražim izradu projektne dokumentacije.

  ODGOVOR: Prostorne planove donose općinska odnosno gradska vijeća. Sve podatke o prostornim planovima treba zatražiti od lokalne samouprave. Grad Poreč ima službenu web stranicu http://www.porec.hrna kojoj se nalazi i rubrika „Gradnja u Poreču“ na kojoj su objavljeni važeći prostorni planovi. Velika većina gradova i općina ima objavljene važeće prostorne planove na svojim službenim web stranicama.  

Da li je potrebno izvršiti proces legalizacije za kuću, koju sam naslijedio od svojih predaka ako je kuća sagrađena početkom 18. stoljeća i ne posjedujem nikakvu građevinsku niti uporabnu dokumentaciju, a kuću su u kontinuitetu koristili moji preci, kao što je koristi danas i moja obitelj?

  ODGOVOR: Građevina građena do 15.2.1968. na kojoj nije bilo dogradnje, nadogradnje odnosno rekonstrukcije nakon tog datuma ne treba se legalizirati. Potrebno je imati dokaz tj. dokument koji potvrđuje da je građevina građena odnosno evidentirana u službenoj evidenciji, npr. katastru, do tog datuma. 

Kuća je građena prije 15.2.1968. Na koji se način dokazuje ta činjenica? Treba li ju legalizirati?

  ODGOVOR: Građevine građene prije 15.2.1968. smatraju se zakonito izgrađenima i ne podliježu postupku ozakonjenja. Naravno ukoliko na njima nakon tog datuma nisu vršene dogradnje, nadogradnje ili rekonstrukcije bez zakonom propisanog  odobrenja. Zakon o prostornom uređenju i gradnji u članku 330. propisuje način pribavljanja uvjerenja da je građevina izgrađena prije tog datuma.Članak 330.(1) Građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajućeg akta nadležnoga upravnog tijela.(2) O vremenu evidentiranja građevine iz stavka 1. ovoga članka uvjerenje izdaju katastarski ured, odnosno Središnji ured Državne geodetske uprave na temelju podataka s kojima raspolažu (katastarski operat, katastarski plan, posjedovni list, Hrvatska osnovna karta, snimke iz zraka) koji se smatraju dokazom da je neka građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine.(3) Ako katastarski ured, odnosno Središnji ured Državne

geodetske uprave ne raspolažu podacima na temelju kojih se može izdati uvjerenje iz stavka 2. ovoga članka, uvjerenje o vremenu građenja građevine iz stavka 1. ovoga članka izdaje nadležno upravno tijelo.(4) Sastavni dio uvjerenja iz stavka 3. ovoga članka je snimka postojećeg stanja građevine i preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici koji je podnositelj zahtjeva dužan priložiti uz zahtjev za izdavanje toga uvjerenja.(5) Za građevinu iz stavka 1. ovoga članka ne izdaje se uporabna dozvola.(6) Građevina iz stavka 1. ovoga članka upisuje se u katastarski operat ako je uz zahtjev priloženo uvjerenje iz stavka 2. odnosno 3. ovoga članka.(7) Stavak 3. ovoga članka ne odnosi se na utvrđivanje vremena građenja građevine u postupku kojeg provodi građevinska inspekcija. 

Kako se ozakonjuje zgrada izgrađena do 15. veljače 1968. bez akta za građenje koja je nakon tog datuma rekonstruirana bez akta za građenje?

  ODGOVOR: U konkretnom slučaju ne može se izdati uvjerenje upravnog tijela nadležnog za poslove graditeljstva iz članka 330. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju i gradnji da je zgrada izgrađena do 15. veljače 1968. jer je njen sadašnji izgled nastao kasnijeg datuma. U takvom slučaju dio zgrade izgrađen do 15. veljače 1968. utvrđuje se u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju te isti, kao i u slučaju ozakonjenja drugih nezakonitih rekonstrukcija, mora bit jasno prikazan na arhitektonskoj snimci, odnosno na snimci izvedenog stanja. Opisani način dokazivanja zakonitosti zgrade jednak je za sve zgrade, bez obzira da Ii u zemljišnim knjigama postoji zabilježba da građevinska i/ili uporabna dozvola nije priložena ili ta zabilježba ne postoji. 

Je li potrebno legalizirati i kuće koje se nalaze na selu?

  ODGOVOR: Zakon propisuje da je za gradnju potrebno imati odobrenje neovisno gradi li se kuća na selu ili u gradu. Komunalni je doprinos za ruralna područja u pravilu niži pa je u tom slučaju i legalizacija povoljnija. 

Treba li legalizirati pomoćnu zgradu koja je napravljena od drveta,a nalazi se uz glavnu zgradu koja ima sve potrebne dokumente?

  ODGOVOR: Za gradnju zatvorene građevine namijenjene smještaju ljudi, stoke ili stvari u pravilu se treba pribaviti odobrenje, ako  Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima  Narodne novine 21/09, 57/10,126/10, 48/11, 81/12 nije drugačije određeno. Ako je zgrada građena bez propisanog odobrenje onda se treba i legalizirati bez obzira na materijal od kojeg je rađena.   

Može li se legalizirati pokretna kućica od 24m2 postavljena na betonske temelje?

  ODGOVOR: Ne može. Članak 6 stavak 33 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisuje da se ne može ozakoniti nezakonito izgrađena zgrada ako je izgrađena kao sklop trajno povezan s tlom (kamp-kućica, kontejner i sl.), odnosno na

način i od materijala kojima se ne osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja (baraka i sl.). 

Jedan dio kuće se nalazi na putu koji je u vlasništvu Općine Vir. Mogu li legalizirati kuću bez obzira na to ili nešto drugo poduzeti?

  ODGOVOR: Predlažemo da se s ovim pitanjem obratite Općini Vir i upravnom odjelu Zadarske županije nadležnom za provođenje postupka legalizacije. Načelno možemo reći da članak 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisuje da se nezakonita zgrada ne može legalizirati ako se nalazi na površina koja je prostornim planom planirana kao prometna površina. Iznimka mogu biti jedino građevine za koje javnopravno tijelo nadležno za upravljanje prometnom površinom izda potvrdu da je građevina koja se legalizira izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo na temelju posebnih propisa utvrđuje u postupku izdavanja akata za gradnju. 

Može li se ozakoniti kuća unutar „zaštićenog pojasa trase budućeg kanala Dunav-Sava“?

  ODGOVOR: Može jedino uz uvjet da javnopravno tijelo nadležno za upravljanje Kanalom izda potvrdu da je kuća koja se želi legalizirati izgrađena u skladu s posebnim uvjetima koje to tijelo daje. Predlažemo stoga da se prvo obratite lokalnom upravnom odjelu nadležnom za izdavanje akata za gradnju te provjerite jeste li doista u koridoru Kanala. Nakon što utvrdite da jeste obratite se tijelu nadležnom za upravljanje budućim Kanalom. 

Što je s objektima koji su obnavljani nakon Domovinskog rata od strane države? Da li su ti objekti legalni ili i njih treba legalizirati?

  ODGOVOR: Građevina izgrađena, rekonstruirana ili sanirana u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka i projekata Ministarstva kulture smatra se izgrađenom, odnosno rekonstruiranom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako njezin vlasnik posjeduje:• projekt prema kojemu je građena ili snimku postojećeg stanja građevine,• presliku katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situaciju) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici,• dokaz da je građenje, odnosno rekonstrukcija građevine provedena u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo ili Ministarstva kulture (ugovor o obnovi, akt tijela državne vlasti, zapisnik o primopredaji građevine i drugo). 

Treba li legalizirati nadstrešnicu?

  ODGOVOR: Odgovor na ovo pitanje ovisi o veličini, konstrukciji, namjeni nadstrešnici itd. Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima Narodne novine 21/09, 57/10, 126/10, 48/11, 81/12 kojeg je moguće pročitati na web stranici Ministarstva http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=3715 propisuje koje se građevine odnosno radovi mogu izvoditi bez odobrenja te s toga za takve građevine nije potrebna ni legalizacija. Tako na primjer premo tom Pravilinu za gradnju nadstrešnice za sklanjanje

stoke s prostorom zaklonjenim od vjetra zatvorenim s najviše tri strane bez obzira na kvadraturu nije potrebno odobrenje. Za nadstrešnice za koje Pravilnikom nije navedeno da se grade bez odobrenja potrebno je provesti postupak legalizacije.  

Kojim se kriterijima vodimo u razlikovanju montažne kuće koja se može ozakoniti, od barake koja se ne može ozakoniti (članka 6. stavak 3. al 2.)? Što se smatra barakom? Je li to montažna kuća, kuća namijenjena stanovanju koja je tipska industrijski proizvod određenog proizvođača (Marles, Krivaja i dr.)

  ODGOVOR: Definicija pojma barake te s tim u vezi razlikovanje barake i montažne kuće cijeni se sukladno pravilima struke. Montažna kuća ne smatra se barakom. 

Što je nezakonita rekonstrukcija?

  ODGOVOR: Nezakonita je rekonstrukcija izvođenje bez odobrenja svakog građevinskog i drugog zahvata kojim se utječe na bitne zahtjeve za građevinu bilo da se time legalna odnosno postojeća zgrada dograđuje, nadograđuje, uklanjaju se vanjski dijelovi građevine, mijenja se namjena ili tehnološki proces i sl. 

U zgradi građenoj prije 15.2.1968. želim legalizirati stan koji sam uredila na tavanu. Na tavanu je više stanova. Mogu li podnijeti zahtjev samo za svoj stan ili se mora podnijeti zahtjev za cijeli tavan?

  ODGOVOR: Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju može se podnijeti za sve nezakonite rekonstrukcije ili za svaku funkcionalnu jedinicu posebno. 

U kojim je slučajevima potrebna legalizacija bespravno zatvorene lođe odnosno balkona?

  ODGOVOR: Lođa odnosno balkon koji je ostakljen ili na neki drugi način zatvoren a da je pri tome zadržao funkciju balkona odnosno lođe ne ozakonjuje se.  Navedeni čin može biti u suprotnosti s konzervatorskim pravilima u slučaju da je zgrada pod zaštitom a može izazvati i spor radi zaštite autorskih prava projektanta fasade što se može procesuirati primjenom zakona koji reguliraju navedena dva područja. Lođa odnosno balkon koji su zatvaranjem izgubili prvobitnu funkciju, na kojima je djelomično ili u potpunosti uklonjen zid zgrade i izvršeni drugi zahvati radi promjene namjene podliježu obvezi ozakonjenja. 

Može li se podnijeti zahtjev za ozakonjenje jednog nezakonito zatvorenog balkona odnosno lođe ako ih je na zgradi više nezakonito zatvorenih ili se mora podnijeti zahtjev za sve nezakonito zatvorene lođe odnosno balkone?

  ODGOVOR: Moguće je i jedno i drugo. U konkretnom se slučaju stan tretira kao funkcionalna jedinica te je stoga moguće podnijeti zahtjev za legalizaciju bespravne rekonstrukcije jedne funkcionalne jedinice. 

Kako i gdje mogu saznati da li je lođa na mom stanu bila projektirana kao zatvorena ili su bivši vlasnici samoinicijativno zatvorili lođu?

  ODGOVOR: U projektnoj dokumentaciji koja je sastavni dio akta za gradnja. Ako nemate ni odobrenje ni projektnu dokumentaciji obratite se upravnom tijelu nadležnom za izdavanje akta za gradnju na području na kojem se građevina nalazi. 

Treba li i mogu li legalizirati stari drveni ambar star stotinjak godina koji sam naslijedio nakon prodaje djedove kuće i iz sentimentalnih razloga preselio u svoje dvorište nakon 21.06.2011. Smatram da se uklapa u plan prostornog uređenja, budući da se nalazi na kraju moje građevinske čestice, a odmaknut je 1m od međe s susjedom.

  ODGOVOR: Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima Narodne novine 21/09, 57/10, 126/10, 48/11, 81/12 propisano je za koje građevine i radove se ne izdaju odobrenja za gradnju. Za sve ostale potrebno je pribaviti odobrenje. Građevine građene nakon 21.6.2011. ne mogu se ozakoniti temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgrada. Za građevinu građenu u skladu s prostornim planom nakon 21.6.2011. može se temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji izdati odgovorajući akt. Predlažemo da se za detaljne informacije obratite upravnom odjelu nadležnom za izdavanje akata za gradnju na područu na kojem se građevina nalazi. Adrese upravnih odjela objavljene su na:http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=5882. 

Može li objekt koji je nedavno izgrađen dobiti rješenje o uvjetima građenja. Nalazi se unutar granica građevinskog područja i nije snimljen na Dof 5/2011.

  ODGOVOR: Može ako je u skladu s prostornim planom općine odnosno grada na području kojeg se nalazi. Nije dakle dovoljno da bude unutar građevinskog područja. On mora biti u skladu sa svim uvjetima propisanim prostornim planom što se tiče broja etaža, izgrađenosti čestice, udaljenosti od susjednih parcela, namjene itd. 

Kako legalizirati zgradu sagrađenu nakon 21.6.2011. Zgrada se uklapa u odredbe važećeg prostornog plana?

  ODGOVOR: Za zgradu sagrađenu u skladu s odredbama važećeg prostornog plana može se izdati odgovarajuća dokumentacija za gradnju temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Odobrenje koje će se izdati i dokumentacija koju se treba priložiti ovise o karakteru građevine, prije svega njenoj veličini i složenosti. 

Što se smatra završenom zgradom? Prve dvije etaža potpuno su završene a potkrovlje još nije. Može li se stan u potkrovlju završiti u okviru ozakonjenih gabarita te staviti fasada?

  ODGOVOR: Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama definirana završenu zgradu, odnosno završeni dio zgrade kao zgradu, odnosno njezin dio na kojoj su izvedeni svi građevinski i drugi radovi (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) sa ili bez izvedene fasade. Isti Zakon nadalje definira da se nezavršena zgrada, odnosno nezavršeni dio zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju može bez lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja završiti u okviru ozakonjenih gabarita te se na istoj može izvesti fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez

nadozida. Za završetak zgrade, odnosno dijela zgrade druge namjene potrebno je u skladu s posebnim zakonom ishoditi rješenje o uvjetima građenja, odnosno lokacijsku dozvolu. 

Imam kamenu kuću staru više od sto godina, imala je prizemlje i kat. Obnovio sam krov i usput napravio polukat cca 22,5m2. Trebam li to legalizirati i što bi sve bi trebalo učinit i platiti?

  ODGOVOR: Nelegalnu dogradnju treba legalizirati. Trebat ćete predati zahtjev za legalizaciju upravnom odjelu nadležnom za izdavanje akata za gradnju uz svu potrebnu dokumentaciju. Zgrade su svrstane u 4 kategorije ovisno o veličini. Prema tome u koju kategoriju zgrada pripada propisana je i dokumentacija. Na web stranici Ministarstva:http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=12960 navedene su kategorije građevina i potrebna dokumentacija. U bruto površinu građevine uračunava se i legalni i nelegalni dio. U Vašem konkretnom slučaju zbrajaju se površine prizemlja i kata koje su legalne i površina nelegalnog polukata. Naknadu za zadržavanje zgrade u prostoru kao i komunalni i vodni doprinos plaćate samo za nelegalni dio. 

Kako legalizirati potporne zidove na parceli za koje je izdano Rješenje za rušenje, a ne služe neposredno za uporabu zgrade?

  ODGOVOR: Potporni zidovi nisu zgrade, pa se na njih Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ne odnosi. Iznimka je prpisana člankom 3 koji u stavku 3. izričito kaže da se  “Silos, vodosprema, septička jama, bazen, potporni zid i druga građevina koja neposredno služi za uporabu nezakonito izgrađene zgrade, odnosno postojeće zgrade ili odvijanje tehnološkog procesa u zgradi smatra  njezinim sastavnim dijelom i ozakonjuje se zajedno sa zgradom, odnosno sukladno ovom Zakonu.” 

Zanima me na koji način se ozakonjuje ogradni zid visine cca 2,00m?

  ODGOVOR: Zid se, budući da nije zgrada, može ozakoniti temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama jedino u smislu članka 3 koji propisuje da se silos, vodosprema, septička jama, bazen, potporni zid i druga građevina koja neposredno služi za uporabu nezakonito izgrađene zgrade, odnosno postojeće zgrade smatra njezinim sastavnim dijelom i ozakonjuje se zajedno sa zgradom. Za ozakonjenje zida koji služi nezakonitoj zgradi zid se evidentira u dokumentaciji koja se prilaže za ozakonjenje zgrade a za ozakonjenje zida koji služi postojećoj tj legalnoj zgradi zahtjevu se jedino prilaže dokaz da je zgrada legalna. Ukoliko ogradni zid nije u službi zgrade a u skladu je sa odredbama važećeg prostornog plana za njega se provodi postupak temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji. O mogućnosti ozakonjenja podatke je potrebno potražiti u upravnom odjelu nadležnom za izdavanje akata za gradnju. Adrese je moguće naći na ovoj web stranici:http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=5882. 

Pod kojim se uvjetima može legalizirati kuća izgrađena na međi?  Molim Vas da mi razjasnite pojam susjedne čestice planirane za građenje. Naime konkretna zgrada, koju je potrebno legalizirati, se nalazi na međi sa drugom građevnom

česticom na kojoj se također nalazi nezakonita zgrada. Da li se u takvom slučaju (ako se na susjednoj čestici već nalazi zgrada) smatra da je susjedna čestica planirana za građenje?

  ODGOVOR: nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako je izgrađena na međi sa drugom građevnom česticom planiranom za građenje zgrade ako na pročelju koje se nalazi na međi ima otvor (prozor, vrata, otvor za prozračivanje, balkon, loggiu i sl.) ili istak koji prelazi na drugu građevnu česticu. Međutim, u navedenom slučaju ozakonjenje je ipak moguće, ako se otvor zatvori, odnosno istak ukloni. Ozakonjenje je moguće i u slučaju ako susjedno zemljište nije planirano za građenje zgrade (primjerice planirano je za gradnju ceste ili druge javne površine, uređenje zelenih površina, nije u građevinskom području i sl.) ili ako je na susjednoj građevnoj čestici već izgrađena zgrada koja nije prislonjena na istu među. Pitanje utvrđivanja položaja nezakonito izgrađene zgrade u odnosu na među i utvrđenja ima Ii ista otvor na pročelju koji je na međi ili istak koji prelazi na drugu građevnu cesticu u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju, predmetnim je zakonom uređeno ovisno o tome je Ii uz zahtjev za donošenje toga rješenja priložen geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade ili kopija katastarskog plana. U slučaju u kojem je uz zahtjev priložen geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade, smještaj te zgrade utvrđuje se u odnosu na međe zemljišta koje su na toj snimci označene, a koje predstavljaju međe u naravi i međe evidentirane na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (DOF5/2011) koja, prema propisima koji uređuju državnu izmjeru i katastar nekretnina, predstavlja službenu evidenciju Državne geodetske uprave. U slučaju, pak, u kojem je uz zahtjev priložena kopija katastarskog plana, a koja se prilaže samo u onim slučajevima ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu, položaj te zgrade utvrđuje se sukladno toj kopiji. 

U postupcima u kojima je izdano rješenje za zadržavanje u prostoru objekata i plaćena naknada prema odredbama Zakona o postupanju s objektima građenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za građenje („Narodne novine“, 33/92), a nije ishođena građevna dozvola u roku od 5 godina sukladno navedenom Zakonu, da li je potrebno ponovno provesti postupak ozakonjenja i da li je stranka dužna platiti naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru?

  ODGOVOR: U slučaju kojeg navodite radi se o nezakonito izgrađenoj zgradi jer za istu nije ishođena građevinska dozvola te je navedenu zgradu potrebno ozakoniti i platiti naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru sukladno odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. 

Sagradio sam objekt od 52 m kvadratna koji se nalazi na orto snimci. Zbog propuštanja terase na tu sam građevinu stavio krov nakon 21.06.2011. Arhitekti mi kažu da moram skinuti krov pa ga poslije staviti. Moje je pitanje,zar stvarno moram skinit krov kako bi legalizirao objekt da bi ga opet morao staviti ili postoji neki zakonski način da legaliziram

taj objekt skupa sa krovom?

  ODGOVOR: Ne morate skidati krov radi legalizacije. Članak 34. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisuje da se nezavršena zgrada, odnosno nezavršeni dio zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju može bez lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja završiti u okviru ozakonjenih gabarita te se na istoj može izvesti fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida. Za završetak zgrade, odnosno dijela zgrade druge namjene potrebno je u skladu s posebnim zakonom ishoditi rješenje o uvjetima građenja, odnosno lokacijsku dozvolu. Prema tome krov odnosno fasada izvedeni nakon orto foto snimka nisu prepreka legalizaciji. 

Ako je glavni objekt srušen, da li se može vratiti u prvobitno stanje jer postoji na starim Geofotovim snimkama ucrtan, imamo ulicu i kućni broj, uknjiženi smo u Gruntovnicu.

  ODGOVOR: Ozakoniti se može samo nezakonito izgrađena zgrada, a ne i ona koja je nezakonito izgrađena pa uklonjena, tj. koja više u naravi ne postoji. 

Ako je glavni objekt srušen, da li se može legalizirati pomoćni objekt veličine 19 kvadrata?

  ODGOVOR: Zgrada veličine 19 kvadrata može se ozakoniti ako ispunjavanja zakonske uvjete. Ako uz tu zgradu nema glavne zgrade tada se ne može ozakoniti kao pomoćna zgrada nego u kategoriji jednostavnih zgrada. 

   

 

Koji se dokumenti predaju

 

Imaju li referenti u državnoj upravi isticati kao nedostatak predanog zahtjeva za legalizaciju nedostatak IM obrasca za obračun vodnog doprinosa?

  ODGOOVOR: Hrvatske vode na svojim službenim web stranicama obavještavaju: Obveznik vodnoga doprinosa (investitor) dužan je dostaviti Hrvatskim vodama ispunjen i potpisom i pečatom ovjeren obrazac iskaza mjera za obračun vodnoga doprinosa (obrazac IM-1 ili obrazac IM-2) i po projektantu izrađen i potpisom i pečatom ovjeren analitički iskaz izračuna mjera građevine (AIM).Projektant jamči za istinitost podataka ispunjenih u obrascu iskaza mjera za obračun vodnog doprinosa (IM-1 I IM-2) i analitičkom iskazu izračuna mjera građevine (AIM). Vodni doprinos se obračunava na temelju podataka iz obrazaca IM-1 i IM-2 i analitičkog iskaza izračuna mjera građevine… 

Posjedujem restoran sa sobama za iznajmljivanje čija je površina veća od 400m². Zanima me smatra li se restoran zgradom javne namjene odnosno da li je pored izjave ovlaštenog arhitekta, dodatno potrebna još i izjava ovlaštenih inženjera građevinarstva, elektrotehnike i strojarstva?

  ODGOVOR: Restoran se smatra zgradom javne namjene te je osim prilikom predaje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju potrebno priložiti i izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti. Napominjemo da se spomenuta izjava prilaže za sve zgrade javne namjene neovisno o njihovoj površini, sve zgrade veće od 400m² neovisno o njihovoj namjeni  te za sve zgrade poljoprivredne namjene veće od 1000m². 

Građevine koje planiram legalizirati su: obiteljska kuća od 200m2i dvije dvorišne zgrade od 40m2. Trebam li izraditi geodetske snimke izvedenog stanja ili su dovoljne kopije katastarskog plana?

  ODGOVOR: Dvorišne zgrade do 40 m2 spadaju u kategoriju pomoćnih zgrada i za njihovu se legalizaciju ne treba izraditi geodetski snimak niti je uvjet legalizacije da budu evidentirane u katastru. Za legalizaciju svih drugih građevina, pa i obiteljske kuće od 200 m2, geodetski snimak je potreban ako građevina nije ucrtana u katastru ili ako stanje u katastru ne odgovara stvarnom stanju na terenu. 

Garaža mi se nalazi 20 centimetara od međe općinskog puta i 10 centimetara od međe sa susjedom.ni sa jedne strane nemam prozore. Uredno sam predao svu dokumentaciju za legalizaciju i sad mi traže geodetski snimak da se utvrdi međa. Mogu li garažu legalizirati i ucrtati u katastar bez snimke geodeta i dali uopće trebam izvoditi geodeta da utvrdi među.

  ODGOVOR: Pod pretpostavkom da se u konkretnom slučaju radi o legalizaciji garaže iz kategorije pomoćnih zgrada, za legalizaciju je potrebno priložiti dokumentaciju propisanu člankom 14. Zakona: tri primjerka kopije katastarskog plana i akt na temelju kojega je osnovna zgrada izgrađena ili drugi dokaz da je osnovna zgrada zakonito izgrađena. Nije dakle potrebna geodetska snimka. Nakon što je izdano rješenje o izvedenom stanju katastarski ured evidentira zgradu u katastarskom operatu sukladno posebnom propisu kojim se uređuje katastar. O uvjetima upisa u Katastar molimo kontaktirati lokalne katastarske urede ili Državnu geodetsku upravu. 

U postupku smo prikupljanja dokumentacije za legalizaciju obiteljske kuće (po površini spada u zahtjevnu zgradu) i tri pomoćne zgrade. Kuća se sastoji od tri etaže od kojih su dvije legalne, a treća se treba legalizirati. Pomoćne zgrade također treba legalizirati. S obzirom da kuća spada u zahtjevnu zgradu potrebna je izrada arhitektonskog snimka. Kuća je ucrtana u katastar, a pomoćne zgrade nisu. Treba li raditi novi geodetski snimak zbog toga što pomoćne zgrade nisu ucrtane u katastar ili su dovoljne tri kopije postojećeg katastarskog plana? Mora li arhitektonski snimak sadržavati i pomoćne zgrade to jest mora li arhitekt "crtati" pomoćne zgrade? Mora li arhitektonski snimak uz ilegalnu etažu sadržavati i dvije legalne etaže, to jest mora li arhitekt "crtati" sve tri etaže bez obzira što su dvije legalne?

  ODGOVOR: U konkretnom slučaju ne treba raditi geodetski snimak. Pomoćne zgrade ne moraju biti ucrtane u katastar da bi se mogle ozakoniti. Arhitektonski snimak ne radi za pomoćne zgrade. One dakle ne trebaju biti u arhitektonskom snimku evidentirane. Sadržaj arhitektonske snimke propisa je člankom 11 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12.   

U procesu sam izrade dokumentacije za nelegalnu nadogradnju kotlovnice u kući koja je legalna, geodetski snimak mi je potreban zbog nelegalne nadogradnje(jer su promjenjeni gabariti kuće), a zanima me da li moram od geodeta tražiti geodetski elaborat za upis u katastar ako je uopće moguće upisati kuću bez fasade u katastar.

  ODGOVOR: U Katastarski operat se upisuju završene zgrade, znači, one koje imaju završenu fasadu. Članak

35. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 propisuje da Katastarski ured evidentira završenu zgradu, odnosno njezin završeni dio u katastarskom operatu sukladno posebnom propisu kojim se uređuje katastar ako je za tu zgradu, odnosno njezin dio doneseno rješenje o izvedenom stanju. 

U predmetu ozakonjenja zgrada investitori raspolažu sa originalnim kopijama katastarskih planova, iz 2004 godine, kada su podnosili zahtjeve za lokacijske dozvole, a ti zahtjevi im se sada vračaju sa svim prilozima, ako su zgrade ostale u istim gabaritima, odnosno nema promjena, da li se te kopije katastarskih planova mogu sada prilagati uz nove zahtjeve za ozakonjenje. Prema tumačenju geodeta kopije katastarskih planova vrijede sve dok se stanje na terenu ne promjeni. Je li to točno?

  ODGOVOR: Vijek trajanja kopije katastarskog plana nije propisan. Kopija je pravovaljana sve do promjene u katastarskom operatu. 

Je li potrebno u tekstualnom dijelu arhitektonske snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade navoditi netto površine prostorija odnosno ukupne netto površine po etažama / sveukupnu netto površinu zahtjevne zgrade?

  ODGOVOR: Člankom 11 stavkom 3 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 propisan je sadržaj arhitektonske snimke. 

Može li legalizaciju lođe stana u zgradi većoj od 400 m2 raditi inženjer građevinarstva ili mora raditi arhitekt ? Po mojoj logici trebao bi moći raditi građevinar jer se ne legalizira zgrada površine veće od 400 m2 nego samo stan unutar zgrade veće od 400 m2. Prema tome legalizacija lođe ne spada u zahtjevnu građevinu.

  ODGOVOR: Pri kategorizaciji zgrada u smislu potrebne dokumentacije zbraja se zakoniti i nezakoniti dio zgrade. Zgrada iznad 400 m2 spada u kategoriju zahtjevnih zgrada što znači da je zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju potrebno priložiti dokumentaciju propisanu člankom 11 Zakona tj. kopije katastarskog plana ili geodetski snimak, arhitektonski snimak i uvjerenje o mehaničkoj otpornosti. Arhitektonski snimak izrađuje ovlašteni arhitekt a uvjerenje o mehaničkoj otpornosti ovlašteni inženjer građevine. Arhitektonski snimak ne treba biti jednako detaljan za cijelu građevinu. Dijelovi koji nisu predmet ozakonjenja mogu biti naznačeni u osnovnim crtama a funkcionalna jedinica koja jest predmet ozakonjenja tj stan s bespravno zatvorenom lođom prikazuje se detaljno. 

Zanima me postoje li nekakovi avionski snimci kojima mogu dokazati da je kuća građena prije 15.02.1968 god(ako postoje gdje se mogu izvaditi), jer u mom katastru sam dobio rješenje da je kuća upisana u katastar 1993 godine. a izgrađena je pod krov 1967 god.

  ODGOVOR: Snimke, ako postoje, može imati Središnji ured Državne geodetske uprave. 

Predstavnik stanara zahtjeva punomoć koja mu je navodno potrebna za izdavanje riješenja o izvedenom stanju za zahtjevnu zgradu. Da li je takva punomoć uvjet da bi se izdalo navedeno rješenje ?

  ODGOVOR: Dokumenti koji se obavezno prilažu zahtjevu prilikom legalizacije navedeni su Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12. Punomoć koju spominjete nije propisana Zakonom. Ona je stvar dogovora Vas i Vašeg predstavnika. 

Što sve trebam priložili uz zahtjev za legalizaciju ako trebam legalizirati samo potkrovlje koje je površine 30 m2?

  ODGOVOR: Legalizirati potkrovlje površine 30 m2 treba ako niti jednim akt za gradnju nije odobreno njegovo građenje. Ako se potkrovlje nalazi u kuću za gradnju koje je izdana dozvola u kojoj se odobrava gradnja tavana a naknadno je taj tavan pretvoren u stan tada je također potrebno ozakonjenje te nove činjenice da više u naravni ne postoji tavan nego stan. Ukoliko je kuća evidentirana u Katastru zahtjevu se prilažu tri kopije katastarskog plana a ako nije treba se izraditi geodetski snimak. Daljnja dokumentacija koju je potrebno pribaviti ovisi o ukupnoj površini građevine u kojoj se nalazi potkrovlje. Za građevinu do 100 m2 bruto površine prilaže se izračun gabarita izrađen od strane ovlaštenog inženjera građevine odnosno ovlaštenog arhitekta i 4 fotografije za svako pročelje po jedna. Za legalizaciju potkrovlja u zgradi

od 100 do 400 m2prilaže se snimak izvedenog stanja izrađena od strane ovlaštenog inženjer građevine odnosno ovlaštenog arhitekata a za legalizaciju potkrovlja u zgradi većoj od 400 m2 prilaže se arhitektonska snimka izrađena od strane ovlaštenog arhitekata i izjava o mehaničkoj otpornosti izrađena od strane ovlaštenog inženjera građevine. Snimka izvedenog stanja i arhitektonska snimka ne izrađuju se jednako detaljno za cijelu gradu. Njima se naznače osnovni gabariti zgrade, definira se smještaj dijela koji se ozakonjuje unutar zgrade a detaljno se obrađuje samo funkcionalna jedinica koja se ozakonjuje tj. u konkretnom slučaju 30 m2 potkrovlja. 

Kako legalizirati pomoćne objekte za koje je prilikom podnošenja zahtjeva za legalizaciju potrebno priložiti akt na temelju kojeg je osnovna zgrada izgrađene ili drugi dokaz da je osnovna zgrada zakonito izgrađena ako je građevinska dozvola uništena ili nedostupna.

  ODGOVOR: Člankom 332 Zakona o prostornom uređenju i gradnji NN 76/07 propisano je da se građevina čija je građevinska dozvola ili drugi odgovarajući  akt uništen ili je nedostupan uslijed prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili događaja, te građevina za koju u vrijeme njezinog građenja građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt tijela državne vlasti nije bio potreban smatra izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako vlasnik posjeduje: potvrdu da je građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt uništen ili je nedostupan, snimku postojećeg stanja građevine i presliku katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici. 

Treba li za legalizaciju zatvaranje lođe u stanu (cca 65 m2 - površina stana) koji je dio višestambene zgrade izjava statičara?

  ODGOVOR: Treba ako je stan u zgradi čija je ukupna bruto površina veća od 400 m2. 

Ukoliko se legalizira pomoćna zgrada u sklopu zgrade koja je upisana u Registar kulturnih dobara RH, da li je potrebno tražiti mišljenje/potvrdu nadležnog javnopravnog tijela ili je dovoljno priložiti 3 kopije katastarskog plana i akt na temelju kojeg je osnovna zgrada izgrađena?

  ODGOVOR: Potrebno je razjasniti termin „u sklopu zgrade“. Osim toga potvrda Konzervatora obvezna je za legalizaciju zgrada koje se nalaze unutar granica zaštićenog područja. Zato predlažemo da se obratite Ministarstvu kulture čije su konzervatorske službe jedine meritorne za odgovor na ovo pitanje. 

Tko utvrđuje, odnosno izdaje potvrdu/suglasnost za mogućnost legalizacije zgrade izgrađene prije 21.06.2011. u tradicijskoj naseobini u Parku prirode?

  ODGOVOR: Tradicijske naseobine su one naseobine koje su kao takve određene prostornim planom, a što u svakom pojedinačnom slučaju u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju utvrđuje upravno tijelo nadležno za donošenje tog rješenja. 

Postoji li obrazac za legalizaciju?

  ODGOVOR: Obrazac ZAHTJEV ZA IZDAVANJE RJEŠENJA O IZVEDENOM STANJU može se dobiti u upravnom odjelu županije odnosno grada nadležnom za izdavanje akata za gradnju. Obrasci zahtjeva objavljeni su i na službenim web stranicama. Za više informacija treba se obratiti općini, gradu ili županiji na području koje se  nalazi građevina. 

Gdje se predaje zahtjev i dokumentacija za legalizaciju?

  ODGOVOR: Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju uz zakonom propisanu dokumentaciju predaje se u upravni odjel nadležan za izdavanje akata za gradnju na području na kojem se nalazi građevina. Na web stranici Ministarstva objavljen je popis i lokacije upravnih odjela po županijama: http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=5882. 

Treba li prilikom legalizacije pomoćne zgrade uz dokumentaciju koja je propisana zakonom, a to je 3 primjerka kopije katastarskog plana i akt na temelju kojega je osnovna zgrada izgrađena, priložiti i geodetski elaborat? Pitanje postavljam iz razloga jer su mi u mojoj ispostavi županijskog upravnog odjela za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša zahtijevali i geodetski elaborat!?

  ODGOVOR: Zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju pomoćne zgrade nije potrebno priložiti geodetski elaborat. 

Predali smo svu dokumentaciju prije godinu i pol. Tada se tražila posebna geodetska podloga što smo uz sve ostalo i predali da bi nas sada ponovo tražili da napravimo geodetski snimak jer da je Ministarstvo promijenilo da se umjesto posebne geodetske podloge izrađuje geodetska snimka.

  ODGOVOR: U članku 41. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12) stoji: (1) Geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama, odnosno posebna geodetska podloga izrađena po ovlaštenoj osobi za potrebe donošenja rješenja o izvedenom stanju na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (»Narodne novine«, br. 90/11.) smatraju se u smislu i za potrebe ovoga Zakona geodetskim snimkom.Prema tome niste obvezni izrađivati geodetsku snimku ako ste već predali posebnu geodetsku podlogu izrađenu po ovlaštenoj osobi. 

Može li se negdje vidjeti da li je zaprimljen zahtjev za legalizaciju te da li se dobije nekakav papir da je zahtjev predan?

  ODGOVOR: Prilikom predaje tj. urudžbiranja zahtjeva treba tražiti kopiju na kojoj treba jasno biti vidljiv podatak o tijelu koje je zahtjev zaprimilo i datumu zaprimanja. Ako se zahtjev šalje poštom preporuča se slanje nekim od načina koji osiguravaju pisani dokaz o predaji pošiljke. 

Da li za zgrade za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti definirane člankom 3. stavak 2. alineja 1. treba dostaviti dokaz da je podnositelj zahtjeva registriran kao OPG (obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo), a radi se o nezakonito izgrađenoj zgradi gospodarske namjene u kojoj je smještena poljoprivredna mehanizacija, a u gornjem dijelu se sprema ljetina (kukuruz) ili je dovoljno što je navedeno u snimci izvedenog stanja, odnosno utvrđeno očevidom, a vezano za podatke za obračun naknade, primjenu koeficijenta 0,3?

  ODGOVOR: Za obračun naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru za poljoprivrednu namjenu nije potreban dokaz o registraciji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. 

Da li za zgradu čija streha prelazi na susjednu građevnu česticu u zahtjevu i dokumentaciji (geodetskoj snimci i snimci izvedenog stanja) treba navesti i susjednu građevnu česticu ili je dovoljno samo u snimci izvedenog stanja isto konstatirati?

  ODGOVOR: Dovoljno je navedenu činjenicu konstatirati u snimci izvedenog stanja. 

Garaža nije vidljiva na katastarskom planu, a sve ostale građevine jesu. Iz Zakona o postupanju sa nezakonto izgrađenim zgradama nije jasno vidljivo da li je za postupak legalizacije potrebno priložiti iste podatke/dokumente (3 kopije katstarskog plana, dokaz o legalnosti osnovne zgrade) kada je pomoćna zgrada vidljiva i kada nije vidljiva na katastarskom planu.

  ODGOVOR: U postupku ozakonjenja pomoćne zgrade zahtjevu se prilažu 3 kopije katastarskog plana neovisno o tome je li pomoćna zgrada evidentirana ili nije evidentirana u katastru. 

Je li prihvatljiva kopija katastarskog plana ako zgrada nije ucrtana u 100% površini, odnosno ako nije ucrtan manji dio zgrade, kao napr. naknadno zatvorena terasa, a zatvorena je prije 21.06.2011 god.

  ODGOVOR: Molimo da se s navedenim pitanjem obratite svom lokalnom Katastru jer je nemoguće na pitanje odgovoriti temeljem nepotpunih podataka. 

Koje je dokumente potrebno priložiti za legalizaciju stana na tavanu zgrade građene prije 15.2.1968.?

  ODGOVOR: Zahtjevu za ozakonjenje rekonstrukcije postojeće zgrade do 400 m2 prilažu se dva dokumenta; 3 kopije katastarskog plana ako je zgrada evidentirana u katastru a ako nije treba izraditi geodetski snimak i snimka izvedenog stanja. Zahtjevu za ozakonjenje nezakonite rekonstrukcije u zgradi iznad 400 m2 prilažu se 3 kopije katastarskog plana ili geodetski snimak ako zgrada nije evidentirana u katastru, arhitektonska snimka i na kraju izjava ovlaštenog inženjera građevinarstva da su ispunjeni bitni zahtjevi

mehaničke otpornosti i stabilnosti. Arhitektonska snimka i snimka izvedenog stanja u ovom slučaju ne moraju biti jednako detaljne za cijelu zgradu. Ne traži se detaljan snimak dijela zgrade koji je izveden u skladu s aktom za građenje, a pogotovo ne snimak funkcionalnih jedinica koje su izvedene u skladu s tim aktom, već detaljniji snimak stanja koje je izvedeno bez, odnosno protivno aktu za građenje, odnosno detaljniji snimak cijele postojeće funkcionalne jedinice koja je rekonstruirana bez ili protivno aktu za građenje. Snimak dijela zgrade koji je izveden u skladu s aktom za građenje u pravilu treba sadržavati vanjske dimenzije te broj i vrstu etaža, obujam zakonito i nezakonito izgrađenog dijela zgrade i njihova razlika te smještaj nezakonito izgrađenog dijela zgrade u zgradi. 

Na zgradi od 10 legalno izgrađenih stanova, na jednom stanu u prizemlju naknadno je srušen dio vanjskog zida i napravljena terasa. U vrijeme izvedbe ovih radova susjedi su prijavili stanara koji je ovo radio i izdano je rješenje od inspekcije da se terasa ukloni i sve vrati u prvobitno stanje. Pošto je sada ovo moguće legalizirati, zanima me sljedeće:Da li je potrebno raditi kompletnu dokumentaciju (arhitektonsku snimku cijele zgrade, svih stanova i svih pročelja + dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti, što će biti jako teško ostvarivo) ili se može napraviti snimka samo onog pročelja na kojem je promjena nastupila, uz to bi se naravno priložili obračuni za nelegalno dograđeni dio objekta?

  ODGOVOR: Člankom 21. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisano je da se u građevinsku (bruto) površinu nezakonito izgrađene zgrade uračunava građevinska (bruto) površina zakonito izgrađenog dijela zgrade ako takav postoji i nezakonito izgrađenog dijela. Znači, potrebno je izraditi dokumentaciju prema kategoriju u koju spade zgrada sukladno cijeloj površini. Ako je zgrada veća od 400m2 tada treba priložiti između ostaloga i arhitektonski snimak i dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti. Navedena snimka ne treba detaljno prikazati dijelove zgrade koji su izvedeni u skladu s aktom za građenje. Detaljno se prikazuje stanja koje je izvedeno bez, odnosno protivno aktu za građenje, odnosno detaljno se snima cijela postojeća funkcionalna jedinice koja je rekonstruirana bez ili protivno aktu za građenje. U svrhu izrade snimka dijela zgrade koji je izveden u skladu s aktom za građenje u pravilu trebaju poslužiti podaci iz projekta zgrade koji su sastavni dijelovi akta za građenje, a na temelju kojih je potrebno izraditi nacrte za arhitektonsku snimku odnosno snimku izvedenog stanja iz kojih je "vidljiva" građevinska (bruto) površina cijele zgrade, vanjske dimenzije te broj i vrsta etaža, obujam zakonito i nezakonito izgrađenog dijela zgrade i njihova razlika te smještaj nezakonito izgrađenog dijela zgrade u zgradi. 

Gdje se mogu raspitati o dokumentima o kući koja je sagrađena u sklopu projekta obnove?

  ODGOVOR: U Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unijehttp://www.mrrfeu.hr. Temeljem članka 12. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (NN 150/11)  Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije  obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: zbrinjavanje i pomoć prognanicima, izbjeglicama i povratnicima za njihov povratak; poslove koji se odnose na obnovu stambenih jedinica, objekata infrastrukture i javne namjene te drugih objekata uništenih ratnim djelovanjima značajnim za razvitak područja stradalih u Domovinskom ratu. 

Koja je dokumentacija potrebna za legalizaciju bespravnog zatvaranja lođe odnosno balkona?

  ODGOVOR: Dokumentacija koju je potrebno priložiti za legalizaciju bespravno zatvorene lođe i balkona ovisi o kategoriji građevine na kojoj se nalazi bespravni zahvat. Za legalizaciju bespravne lođe i balkona na građevini većoj od 400 m2 zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju potrebno je priložiti arhitektonski snimak i uvjerenje o mehaničkoj otpornosti kojim će se dokazivati jesu li prilikom bespravnog zahvata uklanjani nosivi zidovi tj. na koji je način navedeni zahvat utjecao na statiku zgrade. Za legalizaciju lođe i balkona na građevini od 100 do 400 m2 zahtjevu se prilaže snimak izvedenog stanja a za legalizaciju balkona i lođe na zgradi do 100 m2 zahtjevu se prilaže iskaz površina i obračunske veličine zgrade koje su potrebne za obračun komunalnog i vodnog doprinosa te naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru i četiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva pročelja zgrade.Smisao i uloga arhitektonske i snimke izvedenog stanja te njenih nacrta u navedenim slučajevima nije detaljniji snimak dijela zgrade koji je izveden u skladu s aktom za građenje, a pogotovo ne snimak funkcionalnih jedinica koje su izvedene u skladu s tim aktom, već detaljniji snimak stanja koje je izvedeno bez, odnosno protivno aktu za građenje, odnosno detaljniji snimak cijele postojeće funkcionalne jedinice koja je rekonstruirana bez ili protivno aktu za građenje. U svrhu izrade snimka dijela zgrade koji je izveden u skladu s aktom za građenje u pravilu trebaju poslužiti podaci iz projekta zgrade koji su sastavni dijelovi akta za građenje, a na temelju kojih je potrebno izraditi nacrte za arhitektonsku snimku odnosno snimku

izvedenog stanja iz kojih je "vidljiva" građevinska (bruto) površina cijele zgrade, vanjske dimenzije te broj i vrsta etaža, obujam zakonito i nezakonito izgrađenog dijela zgrade i njihova razlika te smještaj nezakonito izgrađenog dijela zgrade u zgradi.Neovisno o veličini zgrade prilažu se još i dokumenti kojima se definira katastarska čestica. Ako je zgrada evidentirana u katastarskom planu dovoljno je zahtjevu priložiti 3 kopije katastarskog plana a ako zgrada nije evidentirana u katastarskom planu potrebno je izraditi geodetsku snimku. U slučaju da zgrada nije evidentira u katastarskom planu za očekivati je da se svi suvlasnici uključe u taj postupak jer je evidentiranje zgrade u Katastru od interesa za sve suvlasnike.Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru plaća se za obujam nezakonito rekonstruiranog dijela zgrade. Vodni i komunalni doprinos plaćaju se za razliku obujma u odnosu na obujam za koji je doprinos plaćen prilikom izdavanja akta za gradnju. 

   

O zgradama, građevinskoj bruto površini, katastarskim česticama i postupku

 

Može li se zgrada na dvije etaže od kojih svaka ima 20m² tretirati kao pomoćni objekt?

  ODGOVOR: Ne može. Članak 14. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama definira pomoćnu zgradu  kao zgradu u funkciji osnovne zgrade koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50m². Ako zgrada ima više od jedne etaže ne spada u skupinu pomoćnih zgrada iako je zadovoljen uvjet tlocrtne površine. Takva zgrada ozakonjuje se kao jednostavna zgrada. 

Na postojeću stambenu zgradu (legalna, upisana u katastar, prizemlje, 60,00m2) imam dograđenu nadstrešnicu (terasa nad ulazom otvorena sa tri strane) veličine 16,50m2. Dali je moguće legalizirati terasu kao pomoćnu zgradu do 50,00m2 u funkciji osnovne (tri kopije plana)?

  ODGOVOR: Nije moguće. Pomoćna zgrada mora biti konstrukcijski samostalna, imati do 50 m2 i jednu etažu. U konkretnom se slučaju radi o legalizaciji bespravne rekonstrukcije stambene zgrade.  

Osnovna građevina je građena prema aktu dobivenom za gradnju ali nije zatražena uporabna dozvola, uvjerenje za uporabu ili završno izvješće. Ni osnovna ni pomoćna zgrada nije evidentirana u katastru. Smatra li se osnovna zgrada legalnom i je li moguće pomoćni objekt legalizirati prema članku 14.?

  ODGOVOR: Zgrada za čiju je gradnju izdano odobrenje u skladu s kojim je i izgrađena može se smatrati legalnom. Pomoćna zgrada u funkciji osnovne zgrade, koja ima jednu etažu i tlocrtnom površinom nije veća od 50 m² legalizira se temeljem članka 14. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12. Zahtjevu se uz dokaz o zakonitosti gradnje osnovne zgrade prilažu i tri kopije katastarskog plana. Neovisno o činjenici što ni osnovna ni pomoćna zgrada nisu evidentirane u katastarskom operatu. 

Imamo dvojni objekt koji se nalazi na istoj katastarskoj čestici. Je li moguće zasebno podnijeti zahtjev za legalizaciju ili se mora podnositi zajednički zahtjev za oba objekta. Oba objekta su potpuno neovisni.

  ODGOVOR: Ukoliko kuće nemaju zajednički konstruktivni element moguće je podnijeti odvojene zahtjeve, a ako imaju, ako im je na primjer jedan zid zajednički, odnosno ako uklanjanjem jednog dijela građevine drugi ne bi mogao ostati u prostoru, tada se radi o jednoj zgradi i predaje se jedan zahtjev.   

Gdje se mogu vidjeti građevine izgrađene prije 68. I koliki je njihov obujam?

  ODGOVOR: Uvjerenje da je neka građevina izgrađena prije 15.2.1968. može izdati Katastar ili Državna geodetska uprava. Više na www.dgu.hr.  

Smatra li se postojećom zgrada izgrađena 2009. sukladno pravomoćnoj građevinskoj dozvoli za koju nije ishođena Uporabna dozvola?

  ODGOVOR: Smatra. 

Pored legalne kuće imamo ilegalnu nadstrešnicu 5x5m koja se u dužini 2 m drži postojeće kuće. Da li se to smatra kao dio zgrade ili kao pomoćna zgrada?

  ODGOVOR: Iz podataka koje ste nam dali proizlazi da se u konkretnom slučaju radi o rekonstrukciji tj. dogradnji postojeće kuće a ne o pomoćnoj zgradi. 

Mora li se pomoćna zgrada (u naravi se radi o garaži) do 50 m2legalizirati kao jednostavna zgrada ako ima prohodan krov, tj ako se može pristupiti na njezin ravni krov. Krov u tom slučaju služi kao terasa ili prostor preko kojeg se dolazi do osnovne građevine?

  ODGOVOR: Pravilnik o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada NN 90/10 u članku 6 propisuje da se u građevinsku (bruto) površinu uračunava površina svake etaže zgrade koja ima pod projektiran tako da služi namjeni zgrade ili je njezin pomoćni prostor i ako je do te etaže, odnosno prostora projektiran trajan i siguran pristup. Iz ovoga proizlazi da se u konkretnom slučaju radi o dvije etaže te shodno tome da se radi o jednostavnoj zgradi. 

Na parceli se nalaze dvije građevine. Glavna je stambene namjene i legalna je a druga je bez dozvole. Radi se o manjoj građevini od 50m2, i ima samo jednu etažu, no služi za stanovanje. Zanima me može li se s obzirom na stambenu namjenu ovaj objekt legalizirati kao pomoćni?

  ODGOVOR: Ne može jer su obje zgrade stambene. Konkretna građevina može se legalizirati kao jednostavna. 

Ulaze li cisterne za vodu i septičke jame u izračun površina i volumena?

   ODGOVOR: U smislu članka 3 stavka 3 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 građevinska bruto površina septičkih jama i cisterni za vodu ne ulazi u izračun jer navedene građevine nisu zgrade. Obujam se izračunava zbog plaćanje vodnog i komunalnog doprinosa. Za septičke jame i cisterne za vodu naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru se ne plaća. Ona se plaća samo za zgrade. 

Spada li garaža spojena vratima s kućom odnosno glavnom zgradom u kategoriju „pomoćnih zgrada u funkciji osnovne zgrade“ prema članku 14 Zakona ili samom činjenicom da postoji prolaz prema osnovnoj zgradi postaje sve ilegalno te ne postoji niti mogučnost zatvaranja navedenog prolaza već se mora tražiti legalizacija stambene zgrade i garaže zajedno usprkos postojećoj građevinskoj dozvoli.

  ODGOVOR: Otvor u konkretnom slučaju nije od utjecaja. Osnovno je pitanje je li pomoćna zgrada tj. garaža samostalna konstruktivna cjelina. Ima li ta zgrada sve konstruktivne elemente. Ukoliko kuća i garaža imaju zajednički nosivi zid tada garaža nije samostalna konstrukcijska cjelina i ne može se smatrati pomoćnom zgradom nego dijelom glavne zgrade. 

Što se smatra zgradom javne namjene?

  ODGOVOR: Članak 3 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 definira pojam zgrade javne namjene. To je zgrada namijenjena: obavljanju poslova, odnosno djelatnosti u području društvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), radu državnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima, banaka, štedionica i drugih financijskih organizacija, međunarodnih institucija, gospodarskih, strukovnih i građanskih komora i drugih udruga, vjerskih zajednica, putnicima u javnom prometu te korisnicima poštanskih i elektroničkih komunikacijskih usluga. 

Imam dvije pomoćne zgrade na istoj parceli koje trebam legalizirati. Obje su ucrtane u katastru i evidentirane u zemljišnim knjigama ali u manjim gabaritima od stvarnih. U Upravnom odjelu za graditeljstvo do sada nisu imali slučaj da se legaliziraju dvije pomoćne zgrade, nego samo jedna. Također tvrde da se u mom slučaju površine obiju zgrada zbrajaju u jednu. Što se tiče komunalnih doprinosa, u Gradu nisu sigurni da li i kako naplatiti komunalne doprinose. Naime na jednu pomoćnu zgradu bi naplatili komunalne doprinose, a na drugu ne bi jer prema njihovom tumačenju uz jednu osnovnu zgradu smije biti samo jedna pomoćna zgrada. Dakle, iz

svega proizlazi pitanje: Da li uz jednu osnovnu zgradu smije biti više pomoćnih zgrada i da li se za njih plaćaju komunalni i vodni doprinosi ukoliko ukupna površina svih pomoćnih zgrada zajedno iznosi više od 50 m2?

  ODGOVOR: Nužan uvjet za ozakonjenje pomoćne zgrade je postojanje osnovne zgrade. Pri tome nije ograničen broj pomoćnih zgrada koje se mogu legalizirati uz osnovnu zgradu. Površine pomoćnih zgrada se ne zbrajaju. Za pomoćne zgrade se ne plaća ni vodni ni komunalni doprinos bez obzira na njihov broj. Činjenica da su zgrade ucrtane u Katastru u manjim gabaritima od stvarnih nije od utjecaja na postupak legalizaciju. Pomoćne zgrade ne moraju biti ucrtane u Katastru da bi se mogle legalizirati. Nakon legalizacije tj. dobivanja rješenja trebalo bi ih evidentirati u stvarnim gabaritima.  

Koja je definicija pomoćne građevine?. Što ona podrazumijeva? Da li natkrivena terasa ili nadstrešnica spadaju pod pomoćnu građevinu? Da li pomoćna građevina može biti povezana sa glavnom zgradom? Te da li moguće natkrivenu terasu površine cca 20 m2 legalizirati kao pomoćnu građevinu?

  ODGOVOR: Članak 2. stavak 1 podstavak 47 Zakona o prostornom uređenju i gradnji NN 76/07 definira zgradu kao zatvorenu i/ili natkrivenu građevinu namijenjenu boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Podstavkom 36. Istog članka i stavka definirana je građevina kao građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom, ili sklop s ugrađenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehničko – tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora. Svaka zgrada ujedno je i građevina a svaka građevina nije zgrada. Građevina je širi pojam. Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 razlikuje pojam pomoćne građevine od pojma pomoćne zgrade. Članak 3 navedenog Zakona govori o pomoćnim građevinama te propisuje da se silos, vodosprema, septička jama, bazen, potporni zid i druga građevina koja neposredno služi za uporabu nezakonito izgrađene zgrade, odnosno postojeće zgrade ili odvijanje tehnološkog procesa u zgradi smatraju njezinim sastavnim dijelom i ozakonjuje se zajedno sa zgradom, odnosno sukladno ovom Zakonu. Pojam pomoćne zgrade definiran je člankom 14. istog Zakona. Po njemu pomoćna je zgrada ona zgrada koja je u funkciji osnovne zgrade, ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50 m². Zgrada od jedne etaže i tlocrtne površine do 50 m² koja nema u blizini nikakvu osnovu zgradu niti joj služi ne može se smatrati pomoćnom. Ona se ozakonjuje kao jednostavna zgrada. Pomoćna zgrada može biti naslonjena na osnovnu ali u konstruktivnom smislu mora biti samostalna. Natkrivena terasa odnosno nadstrešnica može biti ozakonjene kao pomoćne zgrade ako ispunjava propisane uvjete. Ovdje je važno napomenuti da vrtna sjenica i nadstrešnica tlocrtne površine do 15 m² ne podliježu obvezi ozakonjenja jer za njihovu gradnju nije potrebno pribaviti odobrenje kao što je propisano Pravilnikom o jednostavnim građevinama i radovima NN 21/09 u članku 2 stavak 1.

Na parceli imam zgradu površine 80 m2 koja sluzi kao garaža i spremište. To je jedina zgrada na parceli. Koje namjene će biti kada dobijem rješenje o legalizaciji?

  ODGOVOR: U rješenju će biti navedena namjenu za koju se zgrada koristi u trenutku ozakonjenja. 

Visina nadozida neposredno ispod krova veća je od 1,20 m, a manja od katne visine radi li se tu o potkrovlju ili katu?

  ODGOVOR: Ministarstvo smatra da se etaža koja ima nadozid veći od  1,2 m ne može smatrati potkrovljem već samo katom. 

S obzirom da legaliziram nedovršeni poslovni objekt nije mi jasno moram li ići na izradu glavnog projekta nakon legalizacije. Na koje se zgrade odnosi odredba stavka 2. Članka 34. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama?

  ODGOVOR: Trebate izraditi glavni projekt. Nezavršena zgrada, odnosno nezavršeni dio zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju može se završiti u okviru ozakonjenih gabarita temeljem potvrde na glavni projekt. Završiti se može na način da se na njoj izvede fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida.  

Mi smo izgradili kućicu u masliniku velićine 3X4 što znaći 12 m2. U njoj je komin i stol sa dva banka, više ništa, jer i ne može stati. Kućica služi samo za zaštitu od kiše dok beremo maslien, i za spremanje marende. Zanima nas da li i ova poljska kućica splada u objekte za legalizaciju i

ako je što nam je za raditi?

  ODGOVOR: Kućica spada u kategoriju jednostavnih zgrada. Prilikom legalizacije navedenih građevina ne rade se snimke izvedenog stanja. Zahtjevu za legalizaciju potrebno je priložiti tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade ili tri kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgrađena zgrada evidentirana na katastarskom planu, Iskaz podataka, površina i obračunske veličine zgrade za komunalni doprinos i naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgradu u prostoru te četiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva pročelja zgrade. 

U koju vrstu zgrade (manje zahtjevna, jednostavna ili pomoćna) spada terasa površine cca 20m koja je spojena s kućom?U koju vrstu zgrade (manje zahtjevna, jednostavna ili pomoćna) spada lođa u stambenoj zgradi?

  ODGOVOR: Terasa odnosno lođa nisu zgrade. One su dijelovi zgrade. Kada se govori o kategoriji zgrade i shodno tome dokumentaciji koju je potrebno priložiti gleda se površina cijele zgrade, legalnog i nelegalnog dijela. U snimkama koje se prilažu zahtjevu u slučaju legalizacije zatvaranja balkona, terase, lođe itd. ne prikazuje se detaljno ostatak zgrade koji je legalan. On se treba naznačiti u osnovnim crtama. Detaljno se prikazuje dio koji je ozakonjuje.  

Imam staru prizemnu kuću (staru oko 100 godina) površine 35 m2, uz koju sam 2007. izgradio kupaonicu sa WC-om dimenzije 2m X 4m, visine cca 2,5m sa vlastitim kosim krovom, a prislonjeno je na osnovnu zgradu. Može li se kupaonica smatrati pomoćnom zgradom, u smislu Čl.14 Zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama? Je li potrebno legalizirati septičku jamu volumena cca 16 m3, izgrađenu 2007. god. na istoj k.č. gore navedene kuće.

  ODGOVOR: Pomoćna zgrada mora biti konstrukcijski potpuno samostalna da bi se mogla smatrati takvom. Ako dograđeni dio konstrukcijski ovisi o osnovnoj zgradi tada se radi o dogradnji. Septička jama se legalizira temeljem članka 3 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama koji propisuje da se „Silos, vodosprema, septička jama, bazen, potporni zid i druga građevina koja neposredno služi za uporabu nezakonito izgrađene zgrade, odnosno postojeće zgrade ili odvijanje tehnološkog procesa u zgradi smatra se njezinim sastavnim dijelom i ozakonjuje se zajedno sa zgradom, odnosno sukladno ovom Zakonu.“ 

Moraju li pomoćna i glavna zgrada biti na istoj čestici?

  ODGOVOR: Ne. 

Mogu li jednim postupkom istovremeno legalizirati osnovnu i pomoćnu zgradu?

  ODGOVOR: Možete. Pri tome je važno reći da se u tom slučaju komunalni i vodni doprinos za legalizaciju pomoćne zgrade ne plaćaju a naknada za pomoćnu zgradu iznosi 500 kuna. 

Treba li za svaku pomoćnu zgradu podnijeti poseban zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju sa propisanim prilozima?

  ODGOVOR:  Ne. Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju podnosi se za jednu ili više nezakonito izgrađenih zgrada na jednoj i/ili više katastarskih čestica. Jednim se zahtjevom može obuhvatiti više građevina i nije uvjet da su sve na istoj čestici. 

Može li se kotlovnica (dim. 2m᾽ x 3m᾿), koja je izgrađena naknadno i ima poseban ulaz, a prislonjena je uz osnovnu zgradu koja ima građevinsku dozvolu, smatrati pomoćnom zgradom u smislu članka 14. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama?

  ODGOVOR: Ukoliko kotlovnica nije zasebna zgrada ista se ne može smatrati pomoćnom zgradom u smislu odredbe članka 14. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. 

Smatra li se zakonito izgrađenom zgradom osnovna zgrada koja je legalizirana po novom Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, te se odmah po izdavnaju Rješenja o izvednom stanju za osnovnu zgradu kreće u legalizaciju pomoćnih objekata površine do 50m2, a ciljem izbjegavanja obveza plaćanja komunalnog i vodnog doprinosa na pomoćne objekte ili je osnovna građevina morala biti legalna isključivo prije stupanja na snagu Zakona?

  ODGOVOR: Zgrada ima status pomoćne zgrada neovisno o načinu na koji je glavna zgrada stekla status legalnosti.

 

Članak 14, "površina nije veća od 50m2" odnosi li se tih 50m2 na bruto površinu?

  ODGOVOR: Članak 14. definira da je pomoćna građevina ona čija tlocrtna površina nije veća od 50 m2. 

Htjela bih legalizirati garažu i šupu čija je ukupna površina 30m2te koje bi bile u svojstvu pomoćne zgrade osnovne zgrade koja ima dokaze legalnosti tj. građevinsku i uporabnu dozvolu. Međutim, ispod garaže se nalazi podrum ukupne površine 15m2koji isto nije legaliziran. Zanima me u koju kategoriju zgrada bi spadale te građevine zajedno ili je to potrebno sve odvojeno legalizirati s obzirom na taj podrum.

  ODGOVOR: Pomoćna zgrada je ona zgrada koja je u funkciji glavne zgrade a pri tome ima jednu etažu i nema više od 50 m2 tlocrtne površine. Šupa je u konkretnom u kategoriji pomoćne zgrade a garaža spada u kategoriju jednostavne zgrade jer ima više od jedne etaže. Broj pomoćnih zgrada nije ograničen a njihove se tlocrtne površine ne zbrajaju. Sve pomoćne zgrade mogu se legalizirati u jednom postupku zajedno s glavnom zgradom.    

Kako se ozakonjuje više garaža izgrađenih u nizu na građevnoj čestici višestambene građevine, kada svaka garaža zasebno predstavlja pomoćnu zgradu do 50m2, u službi zakonito izgrađene zgrade – odnosno stanova u zgradi?

  ODGOVOR: U navedenom se slučaju svaka garaža ozakonjuje kao pomoćna zgrada. Naime, prema odredbi članka 14. navedenog Zakona pomoćna zgrada je zgrada u funkciji osnovne zgrade, koja ima jednu etažu i čija tlocrtna površina nije veća od 50m2. 

Kako se izračunava građevinska (bruto) površina nezakonito izgrađene zgrade? Primjenjuju li se koeficijenti ili ne?

  ODGOVOR: Zakon o prostornom uređenju i gradnji ("Narodne novine", br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12) u članku 2. stavak 1. podstavak 38 definira da je građevinska (bruto) površina zgrade zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (podruma, suterena, prizemlja, kata, potkrovlja) uključivo površine lođa, vanjskih stubišta, balkona i terasa, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde, s time što se način obračuna tih površina uređuje odredbama članka 4., 5., 6. i 7. Pravilnika o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada ("Narodne novine" br. 90/10, 111/10 i 55/12). To, uz sve ostalo propisano spomenutim odredbama Pravilnika, znaci da se građevinska (bruto) površina u provođenju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama obračunava primjenom koeficijenata propisanih odredbom članka 5. spomenutog Pravilnika. 

   

Tko podnosi zahtjev, kako se postupa kada je više vlasnika ili vlasništvo nije riješeno

 

Želim legalizirati kuću koja je na zemljištu koje se nasljeđivalo usmenim putem preko 70 godina, znači nije riješeno vlasništvo. Prošle godine pokrenuo postupak utvrđivanja vlasništva koji još nije okončan. Mene je strah da neću moći ispoštovati rok o legalizaciji. Zanima me mogu li bez obzira na sve to pokrenuti postupak legalizacije?

  ODGOVOR: Možete. U postupku legalizacije nije potrebno priložiti dokument kojim se dokazuje vlasništvo. Rješenjem o izvedenom stanju kojim se legalizira kuća na utječe se na vlasničke odnose. Njih se rješava sudskim putem. 

Može li suvlasnik u općem djelu legalizirati dio objekta, kojem je on vlasnik, a za kojeg nema građevinsku dozvolu, bez suglasnosti ostalih suvlasnika u općem djelu? Mogu li ostali suvlasnici, i na koji način spriječiti legalizaciju i "natjerati" samovoljnog suvlasnika da sruši nelegalni dio objekta? Radi se o dozidanoj sobi kojom je narušen izgled cjelokupnog objekta na parceli, koja ima tri suvlasnika, a suvlasnik je ne želi srušiti iako smo to tražili od njega. Još

nismo kontaktirali građevinsku inspekciju niti je suvlasnik pokrenuo postupak legalizacije.

  ODGOVOR: Jedan suvlasnik može pokrenuti postupak legalizacije bez znanja i suglasnosti ostalih suvlasnika. Ostali suvlasnici ne mogu spriječiti pokretanje tog postupka. U slučaju da je pokrenut sudski spor radi vlasništva prije podnošenja zahtjeva, postupak ozakonjenja morao bi se prekinuti do okončanja sudskog spora, ako bi informacija o postojanju spora bila dostavljena tijelu koje provodi postupak legalizacije. Rješenje građevinske inspekcije doneseno nakon stupanja Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12  na snagu ne utječe na postupak legalizacije. Građevina se može legalizirati ako zadovoljava zakonom propisane uvjete. Uz to je važno reći da rješenje kojim se legalizira bespravna gradnja nije dokaz vlasništva. 

Dio susjedovog objekta nalazi se na mojem zemljištu, točnije stepenice njegove kuće nalaze se na mojoj zemlji, a dvije garaže za koje je prije 12 godina doneseno rješenje o rušenju nalaze se na međi sa mojom česticom. Susjed je predao zahtjev za legalizaciju. Hoću li ja biti sudionik u legalizaciji?

  ODGOVOR:  Budući da ste vlasnica  čestice zemljišta koja neposredno graniči sa česticom zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada Vi imate prema članku 17. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12) status stranka u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju. Poziv za uvid u spis radi izjašnjenja dostavlja se strankama javnom objavom na oglasnoj ploči nadležnog upravnog tijela na čijem se području nalazi zgrada za koju je zatraženo donošenje rješenja o izvedenom stanju. S obzirom na Vaš navod da se dio susjedovih građevina nalazi na vašoj zemlji važno je napomenuti da u slučaju da je prije podnošenja zahtjeva pokrenut sudski spor zbog vlasništva i to stranka istakne i dokaže prije donošenja rješenja ono se ne može donijeti sve do okončanja sudskog spora. Isto tako u Zakonu je izričito navedeno da rješenje o izvedenom stanju nije dokaz vlasništva. Pitanje vlasništva nad zemljom i građevinama rješava se pred sudskim tijelima temeljem posebnih zakona. 

Živim u zgradi i imam okućnicu. Za sve imam urednu dokumentaciju što se tiče legalnosti. Problem je u tome što sam izvanknjižni vlasnik, a u nekakvom sam istina dugotrajnom postupku upisa kao vlasnik. Imam garažu (u svemu prema čl.14 Zakona) odvojenu od zgrade, nelegalno izgrađenu. Htio bih je legalizirati. Mogu li ja podnijeti zahtjev?

  ODGOVOR: Možete. Zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju nije potrebno priložiti dokaz vlasništva. 

Gdje mogu provjeriti koliki dio nekretnine pripada meni?

  ODGOVOR: Vlasništvo je evidentirano u Zemljišnim knjigama. Zemljišne knjige vode zemljišnoknjižni odjeli kao posebne ustrojstvene jedinice općinskih sudova. Stanje možete provjeriti u Općinskom sudu nadležnom za područje na kojem se nalazi nekretnina. 

Sestra i ja imamo nelegalizirane kuće svatko na svojoj katastarskoj čestici, ali su ta dva objekta spojena na međi.Koliko sam shvatio po zakonu o legalizaciji pošto su nam kuće spojene jednim zidom legalizirati moramo oba objekta kao jedan u cijelosti.Da li podnosimo jedan zahtjev za legalizaciju i da li nakon legalizacije vlasništvo ostaje nepromijenjeno, (tj. da li moramo etažirati i djeliti kuće koje su do sada bile jedna u sestrinom a druga u mojem vlasništvu)?

  ODGOVOR: Za ozakonjenje zgrade podnosi se jedan zahtjev. Postupak ozakonjenja ne utječe na vlasništvo. 

S obzirom da računi za komunalne usluge struju itd dolaze na ime i prezime majke, da li legalizaciju objekta može provesti kćer i ona tako postati vlasnik?

  ODGOVOR: Kćer ili bilo tko drugi može pokrenuti postupak legalizacije ali time neće postati vlasnica građevine. Članak 32. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 glasi „Rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojemu je ta zgrada izgrađena.“ Rješenjem o izvedenom stanju građevina će se legalizirati a pitanje vlasništva rješava se u posebnim postupcima pred nadležnim tijelima. 

Tko podnosi zahtjev kada je kuća u vlasništvu jedne stranke a zemljište druge?

  ODGOVOR: Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju može podnijeti bilo tko pa tako i vlasnik kuće i vlasnik zemljišta. Rješenje o izvedenom stanju nije dokaz vlasništva. Vlasništvo se utvrđuje u posebnim postupcima pred nadležnim tijelima. 

Na čestici ima više suvlasnika i svaki ima svoju građevinu. Tko podnosi zahtjev?

  ODGOVOR: Zahtjev može podnijeti bilo tko; svaki vlasnik za svoju zgradu, jedan vlasnik za sve zgrade itd. Rješenjem o izvedenom stanju moguće je legalizirati jednu građevinu na čestici ili više njih. 

Suvlasnici su izgradili dvojni objekt (dvostruki/odvojeni zidovi između suvlasničkih dijelova kuće) na jednoj građevinskoj čestici. Može li svaki od suvlasnika pokrenuti postupak legalizacije samo za svoj dio dvojnog objekta?

  ODGOVOR: Može. 

Ima nas 8 nasljednika. Ne možemo se dogovoriti oko ostavštine. Što će biti s našom nekretninom?

  ODGOVOR: Rok za podnošenje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju istječe 30.06.2013. a iznimno za građevine za koje je izdano rješenje građevinske inspekcije taj je rok 31.12.2012. Nakon tih rokova neće biti moguće legalizirati nekretninu po sadašnjim odredbama. 

Zbog loših međuljudskih odnosa ne mogu se dogovoriti s ostalim suvlasnicima oko legalizacije. Moram li imati suglasnost svih vlasnika za podnošenje zahtjeva?

  ODGOVOR: Zahtjev za izdavanje rješenje o izvedenom stanju može podnijeti bilo tko, jedan od suvlasnika, svi suvlasnici ili netko treći. Onaj tko podnosi zahtjev treba priložiti zakonom propisanu dokumentaciju. Suglasnost svih suvlasnika nije potrebna. Naknadu, vodni i komunalni doprinos plaćat će svaki vlasnik za svoj dio. 

Imaju li ostali suvlasnici status stranke u postupku? Moraju li oni dati suglasnost na ozakonjenje?

  OGOVOR: Suvlasnici imaju status stranke u postupku. Oni imaju pravo uvida u spis radi izjašnjavanja. Međutim, njihova suglasnost nije uvjet izdavanja rješenja. Jedino u slučaju da stranke u postupku ukažu na nezakonitost u postupku njihova primjedba bi dovela do odbijanja zahtjeva i ne izdavanja rješenja. Poziv za uvid u spis radi izjašnjenja dostavlja se strankama javnom objavom na oglasnoj ploči nadležnog upravnog tijela na čijem se području nalazi zgrada za koju je zatraženo donošenje rješenja o izvedenom stanju. 

Je li moguće legalizirati garažu od 21m2, sagrađenu 1975. Zemljište je društveno vlasništvo, jedan privremeni subjekt upisan je na sudu kao vlasnik a garaža je naša?

  ODGOVOR: U postupku legalizacije ne razmatra se pitanje vlasništva ni nad zemljištem ni nad građevinom. Garaža se može legalizirati ako su udovoljeni zakonom propisani uvjeti bez obzira na pitanje vlasništva nad zemljištem. Rješenje o izvedenom stanju koje se na kraju postupku izdaje nije dokaz vlasništva. Uputno je naravno obaviti i legalizaciju i riješiti pitanje vlasništva na zemljištem. Te se dvije stvari rješavaju u odvojenim postupcima. 

Rastavili smo se prije 22 godine. Kuća je nelegalna. Jedan kat je pripao meni a drugi suprugu. Ja želim legalizirati a suprug ne. Mogu li ja legalizirati samo svoj dio kuće?

  ODGOVOR: Nije moguća legalizacija samo jednog dijela kuće. Građevina se legalizira u cijelosti ako je cijela nelegalna a moguće je legalizirati samo njen jedan dio ako je ostatak legalan. Zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju možete se predati za cijelu kuću zajedno s pripadajućom dokumentacijom. Naknadu te vodni i komunalni doprinos svatko plaća za svoj dio. U slučaju ne plaćanja provodi se postupak ovrhe. 

Naslijedila sam kuću koju bih htjela legalizirati. Kuća se nalazi na zemljištu osobe koja mi ga ne želi prodati. Što mi je činiti?

  ODGOVOR: Postupak legalizacije ne ulazi u imovinsko-pravna pitanja. U postupku se ne povlači pitanje vlasništva nad zemljištem niti je rješenje o izvedenom stanju dokaz vlasništva. Vi možete kuću legalizirati ali ju možete u sudskim sporovima oko vlasništva izgubiti. Odluka je na Vama.

 

Zgrada je sagrađena na čestici zemljišta čiji je vlasnik druga osoba. Istu sam zbog utvrđivanja prava vlasništva tužio…vlasnik čestice na kojoj je izgrađena kuća je suglasan da se donese rješenje o izvedenom stanju. Može li se donijeti rješenje o izvedenom stanju, ako vlasnik čestice da izjavu o suglasnosti ovjerenu pred javnim bilježnikom?

  ODGOVOR: Članak 19. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisuje da se rješenje o izvedenom stanju ne može donijeti za nezakonito izgrađenu zgradu u vezi s kojom je u tijeku sudski spor pokrenut prije podnošenja zahtjeva za donošenje tog rješenja povodom tužbe za zaštitu vlasništva ili drugog stvarnog prava u vezi s tom zgradom ili zemljištem na kojemu je izgrađena, ako to stranka istakne i dokaže prije donošenja rješenja. Postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju u ovom se slučaju prekida do okončanja sudskog spora. Postupak se ne prekida u slučaju da stranka koja je tužitelj dade pisanu izjavu da se ne protivi donošenju rješenja o izvedenom stanju. To je što se tiče Zakona. Spor je u konkretnom slučaju završen. Vi ste tužitelj i ne protivite se rješenju. Prema tome prepreke nema. Međutim, moramo skrenuti pozornost da rješenje o izvedenom stanju nije dokaz vlasništva, te bi stoga bilo uputno što prije riješiti i to pitanje. 

Rješenje o izvedenom stanju ne može se donijeti sve dok traje sudski spor. Znači li to da se postupak za donošenje rješenja može nastaviti i nakon više godine ovisno o trajanju sudskog spora?

  ODGOVOR: Da. Nema vremenskog ograničenja. 

Podnositelj zahtjeva ujedno je i tužitelj u sudskom sporu. On se slaže da se postupak izdavanja rješenja o izvedenom stanju ne prekida radi spora ali tuženi traže da se postupak radi spora prekine. Mora li se postupak prekinuti?

  ODGOVOR: Ne mora. Član 19. propisuje da se postupak ne prekida ako stranka koja je tužitelj dade pisanu izjavu da se ne protivi donošenju rješenja o izvedenom stanju. 

Je li moguće prodati nekretninu premda jos nije pokrenut postupak dobivanja lokacijske dozvole niti legalizacije. U posjedu imamo samo vlasnicki list. Navedeno bi pokrenuo novi vlasnik, a prema dobivenim informacijama ukoliko gore navedeno nije odrađeno nije moguć prijenos vlasništva nekretnine.

  ODGOVOR: U Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama iz 2011. bile su odredbe koje su priječile promet nezakonito izgrađenih nekretnina i zemljišta na kojima su one izgrađene. Novi Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama iz 2012. tih odredbi nema. Dakle, moguća je promjena vlasništva prije legalizacije.   

 

Rokovi

 

Predali smo prije 7 mjeseci legalizirati kucu koja ima gradevinsku dozvolu i vl. list. Imamo mogucnost dati u najam poslovni prostor ali ne znamo koliko trebamo još čekati….strah nas je da ta tvrtka ode iz nasega grada zato Vas molim za odgovor.

  ODGOVOR: Odgovor na ovo pitanje može dati isključivo upravni odjel kojem ste predali zahtjev. Upravni odjeli koji izdaju akte za gradnju od 1.1.2008 prešli su u nadležnost županija odnosno gradova. 

Molim vas informaciju koliko dugo obavijest o pokretanju postupka izdavanja rješenja o izvedenom stanju mora biti oglašena te kojim je zakonom to propisano?

  ODGOVOR:  Svi rokovi u upravnom postupku propisani su Zakonom o općem upravnom postupku (NN 47/09). Rok dostave propisan je člankom 95. istog Zakona koji kaže: Dostava javnom objavom obavlja se kad je to propisano ili su drugi oblici dostave nemogući ili neprikladni. Dostava javnom objavom obavlja se

stavljanjem pismena na oglasnu ploču javnopravnog tijela, objavom pismena u dnevnim novinama, na internetskoj stranici javnopravnog tijela ili na drugi prikladan način. Dostava se smatra obavljenom istekom osmoga dana od dana javne objave. 

Predao sam nepotpun zahtjev do 31.12.2012. jer nisam znao postoji li rješenje o uklanjanju. Hoće li se moj zahtjev odmah odbiti? Ako se utvrdi da rješenje inspekcije ne postoji hoću li moći ponovno predati zahtjev o istoj stvari do 30.6.2013.?

  ODGOVOR:  U slučaju nepotpunog zahtjeva upravno tijelo koje ga rješava dužno je zatražiti dopunu. Zahtjev se odbija jedino ako se ni tada ne dostave potrebni dokumenti. Nakon što se utvrdi da ne postoji rješenje o uklanjaju moguće je podnijeti zahtjev do 30.6.2013. neovisno o ranije podnesenim zahtjevima.   

Htio bih legalizirati objekt koji su izgradili moji roditelji. Izgradnja objekta bila je prije cca 30 godina. Nekoliko godina poslije mislim da je bio došao dokument kojim se zaustavlja gradnja. Nakon proteka toliko vremena više nisam siguran kakav je to bio dokument. S obzirom da se približava ovaj prvi zakonski rok 31.12.2012, kako mogu doznati da li objekt spada u kategoriju objekata koje je moguće legalizirati samo do 31.12.2012 jer imaju rješenje za uklanjanje, odnosno da li imam još vremena za podnošenje zahtjeva?

   ODGOVOR: Upravni odjeli koji provode postupak legalizacije imaju podatke o rješenjima Građevinske inspekcije na koja se odnosi rok do 31. prosinca 2012.  Adrese upravnih odjela nalaz se na ovoj web stranici:http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=5882. 

Vrijedi li rok za legalizaciju bespravnih objekata i za objekte odnosno građevna mjesta na kojima nije dozvoljena gradnja, odnosno ako je moja kuća u dozvoljenoj gradnji dali istu mogu legalizirati kad budem mogao ili jedino u ovom predviđenom roku?

  ODGOVOR: Odgovor na ovo pitanje ovisi o vremenu gradnje građevine. Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i rokovi propisani njime, 31.12.2012. i 30.6.2013. odnose se na građevine sagrađene do 21.6.2011. tj vidljive na snimkama Državne geodetske uprave sačinjenim u tom i prije tog roka bilo da su sagrađene unutar ili izvan zona dozvoljenih za gradnju. Građevine sagrađene nakon 21.6.2011. ne mogu se legalizirati prema odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Za građevine sagrađene nakon 21.6.2011. u skladu s važećim prostornim planovima mogu se izdati odgovarajući akti temeljem Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Tim Zakonom nisu propisani rokovi u kojima je moguće pribaviti odobrenje. Međutim, on se ne može primjenjivati na građevine sagrađene prije 21.6.2011. 

Postoji li rok u kojem je nadležna služba dužna riješiti predmet?

  ODGOVOR: Zakonski rok je 30 dana od dana uredno predanog zahtjeva. 

Troškovi, naknada, komunalni i vodni doprinos

 

Za građevinu je pribavljena građevinska dozvola i pri izvođenju radova odstupljeno je od iste u vanjskim dimenzija, proširena je i produžena za 2,00 m. Koji je dio potrebno legalizirati prošireni ili cijelu građevinu?

  ODGOVOR: Legalnom se može smatrati samo ona građevina koja je građena u skladu s odobrenjem. U slučaju kada je tijekom građenja odstupljeno od akta za građenje a odstupanje je takvo da se prema odredbi članka 300. stavka 1. podstavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji smatra da je zgrada izgrađena bez akta za građenje naknada se plaća za obujam cijele zgrade. Prema spomenutoj odredbi Zakona o prostornom uređenju i gradnji smatra se da je građevina izgrađena bez akta za građenje ako je izgrađena tako da je vanjska tlocrtna površina građevine, mjerena kao tlocrtna projekcija najistaknutijih dijelova građevine veća od maksimalno dozvoljene, i/ili nije poštivana propisana udaljenost obveznoga građevinskog pravca, odnosno regulacijskog pravca, i/ili je građevina smještena na manjoj udaljenosti od granice građevne čestice i/ili druge građevine od najmanje udaljenosti dozvoljene dokumentom prostornog

uređenja i/ili je broj etaža izgrađen veći od dozvoljenog. U konkretnom je slučaju građevina u vanjskim gabaritima veća od dopuštene te se shodno tome naknada plaća za cijelu građevinu. Komunalni i vodni doprinos plaćaju se za razliku kubika.  

U masliniku imam izgrađenu kućicu od 20 kvadrata i uz nju otvorenu betonsku vodospremu od 50 kubika. Oba objekta su izgrađena prije 21.6.2011. i vide se na orto foto snimci. Trebam li za oba objekta plačati vodni i komunalni doprinos pri podnošenju dokumentacije za legalizaciju.

  ODGOVOR: Da. Komunalni i vodni doprinos ne plaćaju se jedino prilikom legalizacije pomoćne zgrade. U konkretnom slučaju građevina u masliniku spada u kategoriju jednostavnih zgrada jer je manja od 100 m2. Ona se ne može tretirati kao pomoćna zgrada jer nema osnovne zgrade kojoj bi bila u funkciji. 

Upravni odjel kojem sam predala zahtjev za legalizaciju izdao mi je račun za plaćanje 800 kuna pristojbe a na vašim stranicama piše da je upravna pristojba 70 kuna?!

  ODGOVOR: Upravni odjel je postupio pogrešno. Za donošenje rješenja o izvedenom stanju, koje se donosi sukladno odredbama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama primjenjuju se upravne pristojbe određene tarifnim brojevima 1. i 2. Tarife Zakona o upravnim pristojbama („Narodne novine“, br. 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 116/00, 163/03, 17/04, 110/04, 141/04, 150/05, 153/05, 129/06, 117/07, 25/08, 60/08, 20/10, 69/10 i 126/11), odnosno prilikom predaje zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju plaća se upravna pristojba od 70 kuna. Tarifnim brojem 1. Tarife određeno je da se plaća 20,00 kuna upravne pristojbe na zahtjeve, molbe, prijedloge, prijave i druge podneske, ako tom tarifom nije propisana druga pristojba, dok je tarifnim brojem 2. Tarife određeno da se za sva rješenja za koja nije propisana posebna pristojba plaća 50,00 kuna upravne pristojbe. Tarifnim brojem 63. stavka 1. Tarife određena je upravna pristojba od 800 kuna, između ostalog, i za donošenje rješenja o izvedenom stanju, međutim ista se primjenjuje samo u postupcima izdavanja rješenja o izvedenom stanju koji su započeti po odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, br. 76/07, 38/09 i 55/11). 

Imam status ratnog vojnog invalida (RVI) trajno, za što posjedujem drugostupanjsko rješenje. Jesam li ja kao takav i u kojem postotku oslobođen plaćanja pristojbi, biljega i drugih davanja prilikom postupka legalizacije?

  ODGOVOR: Podnositelji zahtjeva invalidi Domovinskog rata oslobođeni su plaćanja upravnih pristojbi prema Zakonu o upravnim pristojbama. Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru smanjena je za sve obveznike u odnosu na onu iz 2011. Nisu predviđeni posebni popusti za ratne vojne invalide. Hrvatskim ratnim vojnim invalidima Domovinskoga rata i članovima obitelji poginulih, zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, status kojih je utvrđen sukladno propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, vodni doprinos za gradnju  odnosno legalizaciju obiteljske kuće utvrđuje se primjenom korekcijskog koeficijenta 0,50, a ostali branitelji iz Domovinskog rata primjenom korekcijskog koeficijenta 0,80.  Za informaciju o mogućnosti djelomičnog ili potpunog oslobađanja od plaćanja komunalnog doprinosa možete se obratiti općini odnosno gradu  na području koje se nalazi građevina koja se legalizira. Neke jedinice lokalne samouprave daju posebne popuste a neke ne. 

Imaju li nezaposleni kakav popust pri plaćanju građevinske dozvole i komunalne naklade? Kakvi su popusti?

  ODGOVOR: Vjerojatno ste mislili na komunalni doprinos koji se plaća prilikom izdavanja akta za gradnju odnosno legalizaciju. Odgovor na pitanje potražite u gradu odnosno općini na području koje se nalazi bespravna građevina. Komunalni doprinos prihod je grada odnosno općine. Odluku o visini, načinu plaćanja, djelomičnom ili potpunom oslobađanju donose gradovi odnosno općine. 

Legaliziram nezakonito izgrađen objekt u Milni na otoku Braču. Općina Milna ne poznaje niti priznaje mogućnost odgode plaćanja komunalnog doprinosa, na kojeg po zakonu imam pravo. Što mi je činiti da se plaćanje odgodi na godinu dana, jer kao umirovljenik za to sada nemam sredstava.

  ODGOVOR: Ukoliko ste u svom zahtjevu za legalizaciju naveli da želite platiti komunalni i vodni doprinos s odgodom, općina Milna dužna je poštivati Zakon jer  je prema članku 22 Zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12) propisano da se rješenjem o utvrđivanju komunalnog i

vodnog doprinosa odobrava odgoda plaćanja doprinosa, odnosno odgoda početka njegova plaćanja u slučaju obročne otplate, za godinu dana od dana izvršnosti rješenja, ako to zatraži podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnik zgrade. Ukoliko nadležno tijelo ne riješi predmet na odgovarajući način imate pravo u zakonskom roku podnijeti žalbu Županiji. 

Zanima me mogućnost plaćanja legalizacije u ratama. Bivši je ministar graditeljstva govorio o mogućnosti plaćanja legalizacije u obrocima do 60 rata. Imam nekretninu na otoku Murteru koju je potrebno legalizirati. Kod njih je moguce placanje na rate ali samo na godinu. Mene zanima zasto i dali ima izgleda da se to promjeni na 60.

  ODGOVOR: Naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade moguće je platiti obročno na rok otplate do 5 godina ili najduže 60 mjeseci. Rješenje o izvedenom stanju dobiva se nakon uplate prvog obroka koji ne može biti niži od 5% ukupnog iznosa naknade, odnosno ne manji od 1.000,00 kuna. Visina mjesečnih obroka utvrđuje se na način da se ukupan iznos naknade umanjen za prvi obrok raspodjeljuje po mjesecima otplate (na rok do 59 mjeseci) na jednake iznose, koji ne mogu biti manji od 300,00 kuna mjesečno. To je što se tiče naknade. Vaše se pitanje vjerojatno odnosi na mogućnost plaćanja u obrocima komunalnog doprinosa. Odluku o tome donose općine i gradovi jer je komunalni doprinos prihod jedinice lokalne samouprave.  

Kod istovremene legalizacije glavne i pomoćne zgrade (izdaje se jedno rješenje za zadržavanje za glavnu i pomoćnu zgradu) plaća li se za pomoćnu zgradu komunalni i vodni doprinos ili samo naknada za zadržavanje 500,00 kn.

  ODGOVOR: U konkretnom slučaju komunalni i vodni doprinosi se ne plaćaju. Plaća se samo naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru u visini od 500 kuna. 

Rečeno mi je u upravnom odjelu da se rješenje o naknadi za zadržavanje nekretnine u prostoru donosi na cijeli iznos koji je potrebno platiti, odnosno da rješenje u tekstualnom dijelu na navodi koliki dio troškova mora platiti svaki od suvlasnika zgrade (raspodjelu prema suvlasnicima). Je li to točno? Što ako se suvlasnici ne mogu dogovoriti ili netko od suvlasnika ne želi platiti?

  ODGOVOR: Rješenje se donosi za cijelu zgradu jer se cijela zgrada ozakonjuje a ne samo posebni suvlasnički dijelovi. Međutim, rješenjem se treba utvrditi tko je obvezan platiti naknadu za koji dio i u kojoj visini. Rješenje o izvedenom stanju suvlasnici će dobiti nakon što se ispune uvjeti propisani Zakonom odnosno Uredbom. A Zakon propisuje da su podnositelji zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade dužni prije donošenja rješenja o izvedenom stanju platiti naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, odnosno prvi obrok naknade u slučaju obročne otplate iste. Naknadu plaćaju razmjerno veličini njihova posebnog dijela zgrade, odnosno funkcionalne jedinice koju koriste. Podnositelj zahtjeva prilikom podnošenja zahtjeva za ozakonjenje zgrade treba pisano navesti koji način plaćanja naknade odabire, odnosno izjasniti se da li naknadu namjerava platiti jednokratno ili obročno, s naznakom roka otplate. Ako se podnositelj pisano ne izjasni o načinu plaćanja naknade upravno tijelo izdaje rješenje s jednokratnim plaćanjem. U slučaju da netko od obveznika plaćanja ne podmiri svoju obvezu pokrenut će se postupak izvršenja (ovrhe). Nakon što svi obveznici podmire svoje obveze a za one koji to nisu učinili pokrene se postupak izvršenja (ovrhe) stječu se uvjeti za izdavanje rješenja o izvedenom stanju. 

Molim ako mi možete dati adresu nekog arhitekta koji za stambenu kuću od 100 m2 naplaćuje 2500 kuna kako stoji u Vašem „Vodiču za legalizaciju bespravne građevine“. Svi koje sam ja kontaktirao naplaćuju 7 eura za 1 m2.

  ODGOVOR: Ministarstvo je na svojim web stranicama i u „Vodiču za legalizaciju bespravne građevine“ objavilo okvirne cijene za izradu snimke izvedenog stanja u postupku ozakonjenja zgrada. Okvirne cijene definirale su Hrvatska komora arhitekata, http://www.arhitekti-hka.hr i Hrvatska komora inženjera građevinarstva, http://www.hkig.hr . 

Zanima me postoji li popust za vodni doprinos ukoliko plaćam odmah gotovinom ili ako sam branitelj?

  ODGOVOR: Odgovor na Vaše pitanje zatražili smo od Hrvatskih voda koje imaju u nadležnosti provođenje naplate vodnog doprinosa. Odgovor glasi:  Za plaćanje utvrđene obveze vodnog doprinosa nije predviđen popust, bez obzira na jednokratno plaćanje. U odnosu na ostale obveznike hrvatskim braniteljima koji grade/legaliziraju obiteljsku kuću do 400 m2  vodni doprinos se obračunava primjenom korekcijskog

koeficijenta 0,80. Više o vodnom doprinosu može se pročitati na stranicama Hrvatskih voda:http://www.voda.hr/Default.aspx?sec=582. 

Zanima me vrijedi li u postupku legalizacije ranije plaćena komunalna naknada. Naime, još davne 1976. godine moji roditelji su, u želji da se priključe na vodovodnu mrežu uplatili komunalnu naknadu za kuću i dobili rješenje tadašnjeg SIZ -a da imaju pravo na sve komunalne priključke, ali nakon toga nisu ishodili građevinsku dozvolu. Sada smo započeli sa procesom legalizacije kuće, pa bi me zanimalo da li možemo priložiti te uplatnice ili ćemo morati ponovno platiti komunalnu naknadu za istu kuću. Napominjem da se radi o području grada Zadra.

  ODGOVOR:  Vjerojatno mislite na komunalni doprinos. Naime, komunalna naknada se plaća kvartalno, dvomjesečno ili mjesečno za već izgrađene zgrade a komunalni doprinos se plaća prilikom izdavanja akta za gradnju. I komunalna naknada i komunalni doprinos prihod su proračuna jedinice lokalne samouprave. Stoga predlažemo da se s navedenim pitanjem obratite nadležnom gradskom tijelu za poslove komunalnog gospodarstva. 

Može li se dobiti financijska pomoć za legalizaciju ili bar odgoda dok se ne poprave materijalne prilike?

  ODGOVOR: Ministarstvo u okviru proračunskih sredstava kojima raspolaže, nema sredstava koja bi bila namijenjena kao donacija za podmirivanje troškova u postupku ozakonjenja zgrada prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12. Tim je Zakonom propisano da se postupak za izdavanje rješenja o izvedenom stanju može pokrenuti do 31. prosinca 2012., odnosno  30. lipnja 2013., što znači da nije moguće dozvoliti niti postići odgodu postupka ozakonjenja. Zakonom je predviđena mogućnost da podnositelj zahtjeva možete podnijeti zahtjev za obročno plaćanje naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru ako je iznos naknade veći od 1.500,00 kuna. Isto tako moguće je ako podnositelj zahtjeva to zatraži dobiti odgodu plaćanja vodnog i komunalnog doprinosa za godinu dana od dana izvršnosti rješenja o izvedenom stanju. 

Posjedujem pravomoćnu građevinsku dozvolu iz 1996 godite za rekonstrukciju (dogradnju i nadogradnju) postojeće obiteljske zgrade. Zahvatom u prostoru izveo sam manju kubikažu od , tj. odstupio sam od projkekta i nisam izveo nadogradnju (potkrovlje) već samo dogradnju. S obzirom da prilikom izdavanja građevinske dozvole 1996. godine JLS nije imala odluku o naplati komunalnog doprinosa, te da mi nitko to nije tražio, postavio bih pitanje da li sam po dobivenom rješenju o izvedenom stanju dužan platiti vodni i komunalni doprinos.

  ODGOVOR: Komunalni i vodni doprinos plaćaju se za onaj dio zgrade koji je predmet ozakonjenja. 

Mogu li ja kao podnositelj zahtjeva platiti naknadnu te komunalni i vodni doprinos s obzirom da formalno nisam vlasnik građevine za koju pokrećem postupak ozakonjenja?

  ODGOVOR: članak 22 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 propisuje da komunalni i vodni doprinos plaća podnositelj zahtjeva odnosno vlasnik zgrade isto tako članak 25. istog Zakona propisuje da naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru plaća podnositelj zahtjeva odnosno vlasnik. Stoga ćete moći i naknadu i vodni i komunalni doprinos platiti u svojstvu podnositelja zahtjeva.  

Čitala sam na nekim portalima da će legalizacija objekata biti omogućena ljudima na rate, zanima me da li je to stvarno tako i na koji način će to biti. Molim vas da mi odgovorite jer nisam u mogućnosti taj iznos platiti odjednom.

  ODGOVOR: Naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru moguće je platiti u 60 obroka kroz 5 godina. Mnogi gradovi i općine donijeli su odluku kojom se omogućava obročno plaćanje komunalnog doprinosa. Zakonom je propisana mogućnost odgode plaćanja vodnog i komunalnog doprinosa godinu dana nakon donošenja rješenja o izvedenom stanju. Na troškove izrade dokumentacije Ministarstvo ne može utjecati. Cijene formiraju nadležne komore. Mogućnost obročnog plaćanja moguće ovisi o međusobnom dogovoru naručitelja i izrađivača. 

Iz općine sam dobila rješenje o komunalnom doprinosu i naknadI za zadržavanje nezakonite zgrade u prostoru. Iznos za naknadu sam podmirila i od općine tražila rješenje o izvedenom stanju, koje mi trebaju dostaviti po onome što sam pročitala u zakonu. Međutim, dobila sam

odgovor da trebam prvo platiti komunalni doprinos u cijelosti, ili dio komunalnog doprinosa, al u tom slučaju donijet ovjerenu bianco zadužnicu, i tek nakon toga svega mogu dobiti rješenje o izvedenom stanju. Postupa li Općina u skladu sa zakonom i što mi je činiti ako ne postupa?

  ODGOVOR: Člankom 22 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 propisano je da se rješenjem o utvrđivanju komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa odobrava odgoda plaćanja doprinosa, odnosno odgoda početka njegova plaćanja u slučaju obročne otplate, za godinu dana od dana izvršnosti rješenja, ako to zatraži podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnik zgrade. Protiv rješenja o komunalnom doprinosu može se izjaviti žalba upravnom tijelu županije nadležnom za poslove komunalnog gospodarstva, a protiv rješenja koja donosi Grad Zagreb žalba se izjavljuje Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja. 

Tko vrši izračun naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru?

  ODGOVOR: Izračun naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru vrši upravno tijelu jedinice lokalne samouprave. Ono donosi rješenje temeljem podataka potrebnih za obračun iznosa naknade koje mu dostavlja upravno tijelo koje je nadležno za donošenje rješenja o izvedenom stanju. Podatci potrebni za obračun sastavni su dio arhitektonske snimke, snimke izvedenog stanja odnosno iskaza podataka za obračun naknade za zadržavanje zgrade u prostoru koje izrađuje ovlašteni izrađivač I koji se prilažu zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju.  

Ako na građevnoj čestici zakonito izgrađene stambene zgrade ima više pomoćnih zgrada do 50 m2 GBP, a koje su u funkciji stambene zgrade, dali se odredbe čl.22 odnose na sve pomoćne zgrade, odnosno jesu li sve oslobođene od plaćanja komunalnog doprinosa.

  ODGOVOR: Da. 

Stanujem u zgradi sa 15 stanova. Što se događa ako netko od stanara u postupku legalizacije ne uplati prvu ratu komunalnog i vodnog doprinosa. Da li to znači da se ne može izdati riješenje o izvedenom stanju, bez obzira što je većina stanara uplatila naknade?

  ODGOVOR: Rješenje o izvedenom stanju izdaje se po uplati naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru ili prvog obroka te naknade u slučaju da se naknada plaća obročno. Vodni i komunalni doprinos plaćaju se nakon izdavanja rješenja. 

Imaju li stariji ljudi koji imaju minimalna primanja, i na njih glasi kuca, kakav popust pri legalizaciji?

  ODGOVOR: Zakonom je predviđena jedino mogućnost djelomičnog ili potpunog oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa. Odluke vezane za plaćanje komunalnog doprinosa donose jedinice lokalne samouprave. Na konkretno pitanje odgovor treba potražiti u gradu odnosno općini na području koje se nalazi građevina koja se treba legalizirati.  

Je li Ured državne uprave nadležan za izdavanje lokacijske i građevinske dozvole dužan izdati građevinsku dozvolu ukoliko je dokumentacija kompletirana i plaćena naknada (pri legalizaciji bespravne građevine) ili prije toga mora biti dostavljena i potvrda o plaćenom komunalnom doprinosu sukladno članku 232. Zakona o gradnji i prostornom uređenju.

  ODGOVOR: 01. siječnja 2008. godine županije, veliki gradovi i gradovi sjedišta županija preuzeli su službenike, poslove, uredsku i drugu opremu te arhiv ureda državne uprave u županijama koji su se odnosili na obavljanje poslova izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola te drugih akata vezanih uz provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje. Rješenje o izvedenom stanju dakle ne izdaju uredi državne uprave nego nadležna tijela županija i gradova. Rješenje o izvedenom stanju izdaje se prije reguliranja obveze plaća vodnog i komunalnog doprinosa. Prije izdavanja rješenja o izvedenom stanju potrebno je platiti naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, odnosno prvi obrok naknade u slučaju obročne otplate iste. Rješenjem o utvrđivanju komunalnog doprinosa i vodnog doprinosa koje se može donijeti nakon izvršnosti rješenja o izvedenom stanju odobrava se odgoda plaćanja doprinosa, odnosno odgoda početka njegova plaćanja u slučaju obročne otplate, za godinu dana od dana izvršnosti rješenj, ako to zatraži podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnik zgrade. Obveza plaćanja komunalnog i vodnog doprinosa regulira se prije izdavanja rješenja o uvjetima građenja, potvrde na glavni projekt i građevinske dozvole. 

Koje se naknade i doprinosi plaćaju u postupku ozakonjenja nezakonite rekonstrukcije prilikom koje nisu mijenjani vanjski gabariti kao što su promjena namjene zgrade odnosno njezina dijela u kojoj je na primjer tavanski prostor pretvoren u stan ili promjene broja funkcionalnih jedinica, jedan stan pretvoren u dva i sl.?

  ODGOVOR: Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru plaća se za obujam nezakonito rekonstruiranog dijela zgrade. Na primjer ako se ozakonjuje pretvaranje tavanskog prostora u stambeni a zahtjev se odnosi na stan od 45 m2 naknada se plaća za obujam toga stana. Komunalni i vodni doprinosi se ne plaćaju jer je građevina u odobrenim gabaritima. U postupku ozakonjenja nezakonite rekonstrukcije kojom su povećani gabariti postojeće zgrade uz naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru plaća se i vodni i komunalni doprinos za nezakonito rekonstruirani dio, dogradnju odnosno nadogradnju. 

Da li se u postupku obračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru u obujam relevantan za taj obračun računa obujam kao zbroj obujma dijela zgrade izgrađenog u skladu s aktom na temelju kojeg se može graditi i obujma dijela zgrade izgrađenog bez, odnosno protivno aktu na temelju kojega se može graditi, ili se u postupku obračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru u obujam relevantan za taj obračun računa samo obujam dijela zgrade izgrađenog bez, odnosno protivno aktu na temelju kojega se može graditi.

  ODGOVOR: Ako se radi o rekonstrukciji, odnosno dogradnji, nadogradnji, prenamijeni i slično obračunava se obujam za dio zgrade koji je nezakonit.  Što podrazumijeva da je prije tih zahvata zgrada bila zakonita, izgrađena na temelju akta kojim se odobrava gradnja. Ako je zgrada građena protivni odobrenju za naknadu se obračunava cijeli obujam zgrade. 

Obračunava li se naknada za legalizaciju posebno za stambenu zgradu i posebno za pomoćnu zgradu (npr. garažu) ili se naknada za legalizaciju obračunava na ukupni volumen obje zgrade?

  ODGOVOR: Naknada za zadržavanje nezakonito sagrađene zgrade u prostoru obračunava se za svaku zgradu posebno. Obujam jedne zgrade ne zbraja se s obujmom druge/drugih zgrada. 

U stavku 1. članka 9. Uredbe o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru između ostalog stoji da se, pod uvjetima iz toga članka, može „ izmijeniti rješenje o naknadi i odrediti druge uvjete plaćanja u skladu s ovom Uredbom, koji ne mogu biti isti kao u prvom rješenju.“ Molim Vas da mi, po mogućnosti primjerom, pojasnite što to znači „koji ne mogu biti isti kao u prvom rješenju".

  ODGOVOR: Ta se odredba odnosi na promjenu načina plaćanja, jednokratno odnosno obročno, promjenu rokova plaćanja i visine obroka. Novim rješenjem stranki se može omogućiti npr. obročno plaćanje ako je u prvom imala jednokratno ili se može u odnosu na prvo rješenje  promijeniti broj obroka a time naravno i njihova visina. 

Određuju li se visina prvog i mjesečnih obroka kod obročnog plaćanja naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru isključivo u skladu s Uredbom o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru i to na način da se na iznose prvog i ostalih obroka ne može naplatiti nikakva kamata ako su uplaćeni u skladu s rješenjem o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru.

  ODGOVOR: Kamata se može naplatiti jedino u slučaju ako obroci nisu plaćani unutar roka dospijeća. 

Naknada za stambenu zgradu iznosi preko 1500 kuna a za pomoćnu 500,00 kuna, da li zbrajamo iznose naknada pa ukoliko se radi o jednokratnoj uplati, na ukupni iznos obračunamo 25% popusta?

  ODGOVOR: Obračun naknade obračunava se za svaku pojedinu zgradu, pa stoga i popust ide na iznos naknade za svaku pojedinu ili pojedinačnu zgradu. Rješenje se može donijeti za više zgrada ali u njemu se obavezno navode odvojeni obračuni za svaku zgradu. U rješenju se iznosi mogu zbrojiti ali i ne moraju.   Onaj tko naplaćuje i potražuje iznos organizirat će se na način na koji mu je najlakše kontrolirati naplatu. 

Želim legalizirati gospodarsku zgrada čije su 4/5 sagrađene prije 1968. čime se smatra da taj dio

zgrade ima građevinsku dozvolu, a naknadno je nadograđen jedan manji dio zgrade. Je li u ovakvim slučajevima dozvoljeno dokazivanje da je veći dio zgrade sagrađen prije 1968. godine, a da se u postupku legalizacije traži legalizacija cijele zgrade. Činjenica da je veći dio zgrade sagrađen prije 1968. godine bitna je zbog obračuna doprinosa i naknade za legalizaciju.

  ODGOVOR:  U postupku legalizacije treba se jasno naznačiti koji je dio građevine postojeći tj. legalan a koji se treba legalizirati. Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru kao i doprinosi plaćaju se samo za dio zgrade koji je nezakonito izgrađen. 

Ako je zgrada, za koju postoji uvjerenje katastra da je izgrađena prije 15. veljače 1968., nezakonito nadograđena nakon toga datuma, obračunava li se naknada za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada samo za dio zgrade koji je nezakonito nadograđen nakon 15. veljače 1968. ili na čitavu zgradu (dakle, i onaj dio koji je izgrađen prije 15. veljače 1968.)?

  ODGOVOR: Zgrada, odnosno dio zgrade izgrađen do 15.veljače 1968. smatra se legalnim i za njega se ne plaća naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru. Naknada se plaća na onaj dio koji je naknadno nezakonito dograđen ili  nadograđen.   

Kako izvršiti obračun naknade za zadržavanje u prostoru dijela nelegalno izgrađene građevine? Vrši li se obračun za ukupnu kubikažu objekta ili samo onaj dio kubikaže koji je izgrađen mimo postojeće građevinske dozvole? Napominjem da sam po važećoj građevinskoj dozvoli imao pravo izgraditi objekt obujma 1209,00 m3 a obujam prema izvedenom stanju iznosi 1342,77 m3 iz čega proizlazi razlika obujma 133,77 m3 .

  ODGOVOR: Zgrada se može smatrati legalnom ako je sagrađena prema dobivenoj građevinskoj dozvoli. Za visinu naknade nije relevantno koji je obujam bio u nekom projektu, a koji je stvarno stanje, odnosno razlika u odnosu obujma prema snimci postojećeg stanja (to je bitno samo kod komunalnog doprinosa, ako je isti plaćen, jer se obračunava razlika).Ključno je pitanje da li je neka zgrada izgrađena prema dozvoli odnosno projektu koji je sastavni dio dozvole ili ne. Obujam može biti čak i isti u tim slučajevima, ali da zgrada nije uopće izgrađena prema dozvoli (promijenjena konstrukcija, pročelje i sl.). U tom slučaju se plaća naknada za obujam cijele zgrade, jer evidentno zgrada nije zakonita, odnosno nije izgrađena u skladu s dozvolom. Naknada za ozakonjenje za dio građevine plaća se samo u slučaju rekonstrukcije (dogradnja, nadogradnja, prenamjena), i to za dio zgrade tj. razliku obujma zgrade koja je do te rekonstrukcije bila zakonita.     

Prilikom legalizacije nezakonito izgrađenog bazena na vanjskom otvorenom prostoru koji je u funkciji stambene građevine koja je nezakonito dograđena plaća li se za bazen naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru po m3 ili m2?

  ODGOVOR: Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru u konkretnom se slučaju ne plaća. Naknada se, a što je definirano člankom 25 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, plaća prilikom ozakonjenja zgrada. Otvoreni bazen nije zgrada te se on temeljem članka 3 Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama može ozakoniti jedino ako neposredno služi za uporabu nezakonito izgrađene zgrade, odnosno postojeće zgrade i u tom se slučaju prilikom ozakonjenja za njega ne plaća naknadna za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru. 

Kuća se dijelom nalazi na građevnom području a dijelom izvan njega. Koja se naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru plaća?

  ODGOVOR: Ako je nezakonito izgrađena zgrada smještena na granici područja, odnosno nalazi se na više područja za tu zgradu primjenjuje se koeficijent lokacije koji je veći. 

Zgrada ima različite namjene. Kako se računa naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru?

  ODGOVOR: Ako se u zgradi nalaze prostori različite namjene koeficijent namjene utvrđuje se prema pretežitoj namjeni zgrade ili dijela zgrade koji se ozakonjuje, odnosno namjeni kojoj služi 50% i više neto površine prostora (površine poda bez zidova) te zgrade. 

Investitor je tijekom građenja odstupio od projektne dokumentacije te je time izmjenio gabarite građevine. Na terenu su izvedeni grubi građevinski radovi podruma i zidovi prizemlja ( bez

stropne ploče prizemlja ). Pitanje je kako u ovom slučaju obračunati volumen objekta u sklopu Rješenja o naknadi za zadržavanje navedene zgrade u prostoru.

  ODGOVOR: Legalizira se nezakonito izgrađena zgrada, odnosno ona koja postoji u stvarnosti. Prema članku 2. stavku 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, pod „nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra se i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.“U konkretnom slučaju je pitanje da li se ono što je u predmetnom slučaju konkretno izgrađeno može smatrati „nezakonito izgrađenom zgradom“ u smislu Zakona.Obzirom na izričaj spomenute odredbe Zakona („izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže) te činjenicu da je izgrađen podrum koji se smatra etažom, zidovi prizemlja ali bez stropne ploče prizemlja, proizlazi da se ista „zgrada“ može legalizirati, pri čemu se za obujam zgrade za utvrđivanje naknade za ozakonjenje prema stajalištu Ministarstva uzima obujam koji se dobije „zatvaranjem“ zgrade, odnosno izvedbom stropne ploče prizemlja - etaže koju treba horizontalno zatvoriti. 

Članak 8. stavkom 1. Uredbe o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru implicira da se naknada do 1.500,00 HRK može platiti samo jednokratno. Članakom 10. stavkom 2. Uredbe propisano je da se obvezniku koji naknadu plaća jednokratno i plati je u roku, odobrava popust od 25%. Znači li to da se svim obveznicima kojima je obračunata naknada do iznosa od 1.500,00 HRK, i koji je moraju platiti jednokratno, automatski obračunava popust od 25% ako je plate u određenom roku?

  ODGOVOR: Točno. Pravo na popust od 25% ostvaruje se za sve jednokratne uplate tj. za uplate uplaćene u roku od 30 dana izvršnosti rješenja o naknadi. Prilikom određivanja visine naknade sa popustom treba imati na umu da iznos naknade s obračunatim popustom ne može biti manje od 500 kn. 

Može li se za izračun naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru odbiti volumen koji je priložio arhitekt u projektu, a radi se o uvjerenju Državne geodetske uprave Ureda za katastar u kojem se navodi da je na predmetnoj k.č. evidentirana ruševina određene tlocrtne veličine?

  ODGOVOR: U ovom se slučaju ne odbija volumen pri izračunu naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru. Članak 330. Zakona o prostornom uređenju i gradnji kojim je propisano da se građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine smatra izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole, odnosno drugoga odgovarajućeg akta nadležnoga upravnog tijela odnosi se na građevinu a ne na ruševinu. Ruševina nije građevina u smislu Zakona o prostornom uređenju i gradnji. Članak 2. točka 36. istoga Zakona donosi definiciju građevine. 

Plaća li se komunalni doprinos prilikom ozakonjenja pomoćne zgrade?

  ODGOVOR: Člankom 22. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisano je da se komunalni i vodni doprinos ne plaćaju prilikom ozakonjenja pomoćne zgrade. 

U vodiču za legalizaciju piše da se za pomoćne građevine ne plaća komunalni i vodni doprinos, a u Hrvatskim vodama na upit o plaćanju izjavljuju da to ne ovisi o njima već o upravnom tjelu koje im šalje zahtjev, ali da praksa do sad pokazuje da se kad se legalizira i stambena i pomoćna građevina u istom postupku plaća i za stambenu i za pomoćnu građevinu vodni (pa valjda i komunalni) doprinos.

  ODGOVOR: Komunalni i vodni doprinos se ne plaćaju prilikom legalizacije pomoćne zgrade neovisno o tome legaliziraju li se i pomoćna i glavna zgrada u istom postupku ili je glavna zgrada ranije stekla status zakonite. 

Pitanje je vezano za plaćanje komunalnog doprinosa prilikom legalizacije i članka 22. stavak 5.

Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Je li jedinica lokalne samouprave dužna izmijeniti odluku o komunalnom doprinosu, ako važeća nema mogućnost obročne otplate komunalnog doprinosa?

  ODGOVOR: Zakonom o komunalnom gospodarstvu (članak 31. stavak 7.) propisano je da "Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnom doprinosu kojom se posebice utvrđuje", između ostalog i "način i rokovi plaćanja komunalnog doprinosa" . Gradsko odnosno općinsko vijeće odlučuje hoće li se na području njegove općine odnosno grada moći plaćati komunalni doprinos i obročno ili samo jednokratno. Predlažemo da se s pitanjem o mogućnosti uvođenja obročnog plaćanja komunalnog doprinosa obratite gradu odnosno općini, gradonačelniku odnosno načelniku općine na području koje se nalazi građevina koju želite legalizirati. 

Ako se kod dobivanja rješenja o uplati komunalnog doprinosa zatraži odgoda plaćanja u cijelosti na godinu dana, da li se objekt može odmah upisati u gruntovnicu, odnosno da li se u njemu može obavljati neka djelatnost s datumom početka dobivanja rješenja bez obzira na odgodu plaćanja komunalnog doprinosa?

  ODGOVOR: Može. Nezakonito izgrađena zgrada ozakonjuje se rješenjem o izvedenom stanju. Rješenje o izvedenom stanju izdaje se prije rješavanja pitanja komunalnog doprinosa. Završena zgrada, odnosno završeni dio zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju smatra se u smislu posebnog zakona postojećom građevinom. Ona se može sukladno posebnim propisima rabiti, rekonstruirati, priključiti na komunalne vodne građevine, elektroenergetsku mrežu i drugu infrastrukturu. Za obavljanje djelatnosti u istoj može se izdati rješenje prema posebnom zakonu te se prema posebnom zakonu može izdati potvrda da njezin posebni dio predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu. Nadležni sud prilikom upisa zgrade ili njezinog rekonstruiranog dijela u zemljišnu knjigu po službenoj dužnosti u posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da je priloženo rješenje o izvedenom stanju uz navođenje naziva i oznake tog akta. 

Ima li ministar utjecaj na cijenu komunalnog doprinosa. Sad ima puno primjera da starosjedilac treba platiti 20 puta manji komunalni doprinos samo jer je tu starosjedilac.

  ODGOVOR: Nema. Zakonom o komunalnom gospodarstvu uređeno je pitanje komunalnog doprinosa. Komunalni je doprinos prihod proračuna jedinice lokalne samouprave. Sredstva komunalnog doprinosa namijenjena su financiranju gradnje objekata i uređaja komunalne Infrastrukture. Odluku o komunalnom doprinosu kojom se definiraju zone, jedinična vrijednost, način i rokovi plaćanja, opći uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinačnim slučajevima može odobriti djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja itd. donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno općinsko ili gradsko vijeće. 

Koliki popust ostvaruju branitelji prilikom plaćanja komunalnog doprinosa? Koliki popust je moguće ostvariti obzirom na mjesečna primanja domaćinstva?

  ODGOVOR: Odgovor na ova pitanja možete potražiti u gradu odnosno općini na području koje se građevina nalazi. Komunalni je doprinos prihod jedinice lokalne samouprave tj. općine odnosno grada. Odluku o komunalnom doprinosu kojom se između ostalog utvrđuju i opći uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinačnim slučajevima može odobriti djelomično ili potpuno oslobađanje od plaćanja komunalnog doprinosa donosi gradsko odnosno općinsko vijeće. 

Stranka uklanja stambenu zgradu izgrađenu prije 1968.g. i na mjestu uklonjene zgrade gradi se nova. Zgrada koja se uklanja ima 500,50 m3, a zgrada koja se gradi na mjestu uklonjene ima 210,86 m3.Je li investitor za novoizgrađenu zgradu dužan platiti komunalni doprinos ili je od istog oslobođen sukladno članku 32. st. 4. Zakona o komunalnom gospodarstvu

  ODGOVOR: Zakon o komunalnom gospodarstvu izrijekom propisuje u članku 31. stavak 8. da se prilikom uklanjanja građevine zbog građenja nove građevine ili kada se postojeća građevina dograđuje ili nadograđuje komunalni doprinos obračunava na razliku u obujmu u odnosu na prijašnju građevinu. 

Da li objekt mogu prikljuciti na struju/vodu ako sam dobio rjesenje o izvedenom stanju a nisam platio komunalni/vodni doprinos. Mozete mi objasniti sto trebam tocno napraviti da bi dobio struju/vodu?

  ODGOVOR: Završena zgrada, odnosno završeni dio zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju može se sukladno posebnim propisima rabiti, rekonstruirati, priključiti na komunalne vodne

građevine, elektroenergetsku mrežu i drugu infrastrukturu. Rješenje o izvedenom stanju izdaje se nakon plaćene naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru u cjelosti ili prvog obroka ako se naknada plaća obročno. Priključenje nije uvjetovano plaćanjem komunalnog i vodnog doprinosa. Za pokretanje postupka priključenja potrebno se obratiti nadležnim tijelima za vodovodnu odnosno elektromrežu. 

Žalbe

 

Predao sam dokumente za legalizaciju kuće u Milni. Nikada nisam imao problema sa susjedima. Dobio sam odgovor da se moja kuća ne može legalizirati pošto se moji susjedi bune. Što da napravim?

  ODGOVOR: U rješenju kojim se odbija izdavanje rješenja o izvedenom stanju mora stajati i uputu o pravnom lijeku. Što znači da podnositelj zahtjeva koji smatra da je neopravdano odbijen njegov zahtjev može u zakonskom roku izjaviti žalba Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja. 

U upravnom odjelu Biograda na moru kojem sam dao zahtjev još u travnju nitko se ne javlja. Kome mogu izjaviti žalbu na rad službenika?

  ODGOVOR: 1.1.2008. izdavanja akata za gradnju prešlo je s države na županije i velike gradove te gradove sjedišta županija. Ispostava Biograd na Moru u sklopu je Zadarske županije. 

Predan je zahtjev za legalizaciju moje kuće jos prije dva mjeseca, a na vašoj sam stranici pročitao da to traje 30 dana. Zasto legalizacija jos nije gotova?

  ODGOVOR: Zahtjeve za izdavanje rješenja o izvedenom stanju vode upravni odjeli gradova odnosno županija. O statusu svog predmeta možete se raspitati u županiji odnosno gradu gdje ste zahtjev predali. 

Zakonski rok za izdavanje rješenja o legalizaciji iznosi 30 dana od dana uredno predanog zahtjeva. Ukoliko nadležna služba to ne učini, što mogu učiniti tj. koja mi zakonska sredstva stoje na raspolaganju?

  ODGOVOR: Ako nadležno upravno tijelo ne odluči o zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju u propisanom roku, podnositelj zahtjeva može od Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja zahtjevom zatražiti da postupak provede i o zahtjevu odluči drugo stvarno nadležno upravno tijelo o trošku jedinice područne (regionalne), odnosno lokalne samouprave na čijem se području nalazi nezakonito izgrađena zgrada. 

 

Ostalo

 

Mogu li Vam poslati mail sa opisom situacije stanja sa zgradom u kojoj živim, da mi odgovorite, a da moje pitanje i odgovor ne budu na javnim intrenet stranicama ministarstva graditeljstva, tj. da ne budu javno objavljeni.

  ODGOVOR: Ministarstvo na žalost ne može davati konkretne odgovore na konkretna pitanja zbog nemogućnosti uvida u sve relevantne činjenice i stvarno stanje na terenu. Možemo dati samo načelne i općenite odgovore. Upućujemo vas da se s konkretnim pitanjem vezano za vašu situaciju obratite uredu za graditeljstvo koji je nadležan za područje na kojemu se zgrada nalazi. 

Podnio sam zahtjev za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zgradu

zašto nisam dobio nikakvu potvrdu o predanom zahtjevu i predanoj dokumentaciji?

  ODGOVOR: Potvrda se daje na zahtjev. Možete i naknadno zatražiti informaciju pod kojim se urudžbenim brojem vodi Vaš predmet. 

U kojem roku od dana predaje dokumentacije mora biti obavljen očevid na licu mjesta i zašto je očevid potreban.

  ODGOVOR: Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama propisan je rok u kojem treba biti riješen zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju ali ne i rok u kojem treba biti obavljen očevid. Kao što je člankom 16. Zakona i propisano očevid na licu mjesta se obavlja u svrhu utvrđivanja činjenica bitnih za donošenje rješenja o izvedenom stanju. 

Smijem li sam izraditi fasadu na kući uz pomoć rodbine i prijatelja?

  ODGOVOR: Graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba, odnosno fizička osoba – obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova  koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji.Iznimno, investitor fizička osoba može sam graditi stambenu zgradu i pomoćne građevine čija ukupna građevinska (bruto) površina na građevnoj čestici nije veća od 400 m², ako je to za potrebe njegovoga stambenog zbrinjavanja u skladu sa Zakonom o područjima od posebne državne skrbi, odnosno u skladu sa Zakonom o obnovi. 

Posjedujemo građevinsku dozvolu još iz 1984. po kojoj smo započeli radove i prijavili početak istih. Kako iste nikada nismo dovršili interesira nas kako da postupimo koji zahtjev da podnesemo da ne bi imali problema jer u dogledno vrijeme nećemo sigurno moći završiti započeto.Ujedno molim da me uputite da li je građevinska dozvola još važeća obzirom da su radovi započeti.

  ODGOVOR: Trenutno važećim Zakonom o prostornom uređenju i gradnji NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 propisano je da se gradnji treba pristupiti najkasnije u roku od dvije godine od dana pravomoćnosti odobrenja. Navedenim Zakonom nisu propisani rokovi u kojima se građevina mora završiti. 

Podnio sam zahtjev za legalizaciju nezakonito izgrađene građevine,03.2012g. Županijskom uredu u Zadru. Da li mogu nastaviti sa završnim građevinskim radovima na objektu: izvedba fasade i stolarije?

  ODGOVOR: Možete. 

Što je s onima koji ne predaju zahtjev za legalizaciju bespravno izgrađene zgrade do 31.06.2013., koji sankcije tada nastupaju?

  ODGOVOR: Trenutno važećim zakonom o prostornom uređenju i gradnji za bespravnu gradnju propisana je mogućnost izricanja novčane kazne i uklanjanja bespravno sagrađene građevine. Ministarstvo trenutno radi na izradi novog zakona kojim će se urediti postupanje građevinske i urbanističke inspekcije uključujući i sankcije za bespravnu gradnju. Nacrt prijedloga bit će objavljen u ožujku nakon čega će uslijediti javna rasprava. Legalizacija je bila moguća i prije donošenja Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ali se ona odnosila samo na bespravne građene koje su bile u skladu s prostornim planom. Spomenutim Zakonom omogućena je legalizacija i građevinama koje nisu u skladu s prostornim planom, koje su izvan građevinskog područja, imaju veći broj etaža itd. Osim toga spomenuti Zakon pruža bitno povoljnije uvjete legalizacije od ranijih, dokumentacija je manje složena a visina naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru bitno niža od ranije propisanih. Legalizacija će za neke građevine pod određenim uvjetima biti moguća i nakon isteka zakonskog roka tj. 30.6.2013. međutim, sigurno je da će opći uvjeti biti manje povoljni, eliminacijski kriteriji brojniji i bitno složeniji. 

Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama ("Narodne novine" br. 86/12) nije definirano tko može biti službena osoba za vođenje postupka i izdavanje rješenja o izvedenom stanju. Člankom 6.st.3. Zakona o prostornom uređenju i gradnji propisano je da postupak izdavanja rješenja o uvjetima građenja i potvrde glavnog prijekta za građevinu za koju nije potrebna kontrola glavnog projketa može voditi službenik koji ima višu stručnu spremu

arhitektonske ili građevinske struke.S tim u vezi je pitanje da li službenik koji ima višu stručnu spremu arhitektonske ili građevinske struke može voditi postupak i izdavanje rješenja o izvedenom stanju, prvenstveno mislim na pomoćne zgrade, jednostavne zgrade i manje zahtjevne zgrade te na zahtjevne zgrade od 400-800 m2 i do 10 m raspona za koje i inaće nije potrebna kontrola projekta.

  ODGOVOR: Budući da Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 navedeno nije posebno određeno u konkretnom se slučaju primjenjuju posebni zakoni i akti o unutarnjem redu nadležnog tijela. 

Zahtjev za izdavanje Rješenja o izvedenom stanju predan je u 2011 godini. Po savjetu referentice napisana je izjava da se predmet riješi po novom Zakonu. Na izjavu je stavljen novi urudžbeni broj. Čitajući Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 članak 39 stavak 2 ne može se takav postupak smatrati legalnim.

  ODGOVOR: Broj predmeta u konkretnom slučaju morao bi ostati isti. Stranka nije odustala od zahtjeva, ona ga je samo izmijenila. Kada bi stranka odustala od prvobitnog zahtjeva i podnijela novi tada bi dobila novi broj. 

Posjedujemo rastavljenu montažnu kuću dimenzija cca 4x8m. ona se sastoji od željeznih profila i sendvič panela. Želimo ju sastavili i prenamijenili za vrtne prostorije (tipa ostave za alat,itd) treba li nam kakva dozvola, možemo li napraviti temelje za nju, spojit ju na električnu mrežu?

  ODGOVOR: Za gradnju odnosno montažu montažne građevine potrebno je pribaviti odobrenje. Može li to odobrenje biti izdano potrebno je provjeriti u nadležnom uredu općine odnosno grada na području kojeg se nalazi zemljište ili u upravnom odjelu koji izdaje odobrenja za gradnju. 

Može li se na legalizirani objekt (prizemlje bez krova), nadograditi jedan kat i staviti krov? Gradilo bi se da se ide samo u visinu a ne u širinu.

  ODGOVOR: odgovor na ovo pitanje možete zatražiti od nadležnih tijela lokalne samouprave na području koje se građevina koju želite nadograditi nalazi. U prostoru se može na legalan način graditi ono što je propisano prostornim planom kojeg donose gradovi i općine. Većina njih objavljuje prostorne planove na svojim službenim web stranicama.  

Na mom zemljištu bespravno je izgrađen objekt koji je izgradio ne znam tko. Zanima me što s takvim objektom, tko će ga rušiti, da li mogu poslati neki zahtjev za njegovo uklanjanje jer ga ne mislim legalizirati. Tko će snositi trošak rušenja? Koliko iznose troškovi rušenja po kvadratnom metru?

  ODGOVOR: Uklanjanje bespravne građevine može narediti građevinska inspekcija ili sud povodom tužbe. U postupanju koji vodi Građevinska inspekcija troškove snosi investitor odnosno vlasnik bespravne građevine ako je poznat. Ako investitor odnosno vlasnik nisu poznati uklanjanje se vrši na račun Republike Hrvatske dok se vlasnik odnosno investitor ne utvrde. Cijena uklanjanja stvar je dogovora izvođača i naručitelja. Podatke o sudskom postupanju možete zatražiti od Ministarstva pravosuđa. 

Prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji članak 178 (6) diplomirani inženjer s položenim stručnim ispitom za svoje potrebe može svakih 5 godina izraditi projekt zgrade. Mogu li shodno tome izraditi potrebne dokumente za legalizaciju zgrade i garaže u svom vlasništvu?

  ODGOVOR: Ne možete. Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN 86/12 izrijekom je propisano tko može biti izrađivač dokumentacije. 

Suvlasnici smo kuće koju treba legalizirati i pokrenuli smo postupak. Kako se rješava pitanje vlasništva tj etažiranja nakon legalizacije?

  ODGOVOR: Rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi za koju je doneseno i zemljište na kojemu je ta zgrada izgrađena. Etažiranje se provodi prema propisima koji uređuju pitanja imovinsko-pravnih odnosa a koji su u nadležnosti Ministarstva pravosuđa. Pitanja vlasništva rješavaju se pred zemljišno-knjižnim odjelima općinskih sudova.    

Što se podrazumijeva pod pojmom „poljoprivredno gospodarstvo“ kojeg se spominje u 3. članku

Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama NN

  ODGOVOR: značenje tog pojma određeno je odredbom članka 3. stavka 3. Zakona o poljoprivredi NN 149/09 prema kojoj je poljoprivredno gospodarstvo definirano kao pravna ili fizička osoba ili više fizičkih osoba koje se bave poljoprivredom, a djeluju kao: 1. obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo 2. obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti 3. trgovačko društvo ili zadruga registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te 4. druga pravna osoba. S tim u vezi skrećemo pozornost da su pojmovi poljoprivredno gospodarstvo i „obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti“ bitni za svrstavanje zgrade u jednu od skupina zgrada iz članka 11., 12., i 13. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama a ne i za obračun naknade za zadržavanje u skladu s Uredbom o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru NN 98/12. Prema odredbi članka 6. te Uredbe za utvrđivanje koeficijenta namjene (Kn) bitna je samo namjena zgrade, tj. je li ista poljoprivredne namjene, a ne služi li ista za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, odnosno služi li poljoprivrednom gospodarstvu. 

Kao jedan od suvlasnika neetažirane građevine koja je nelegalno nadograđena, koja je odgovornost mene kao suvlasnika koji nije nadogradio svoj dio? ukoliko suvlasnici koji su izvršili nelegalnu nadogradnju, počnu postupak legalizacije, hoću li ja kao jedan od suvlasnika o istom biti obaviještena? Ukoliko ne pokrenu postupak legalizacije svog nelegalno sagrađenog dijela, koja je odgovornost mene kao suvlasnika neetažirane građevine i koje su posljedice. Ukoliko suvlasnici ne legaliziraju svoje ilegalno nadograđene dijelove, zanima me hoće li doći do rušenja ilegalno izgrađenih dijelova i hoću li i ja kao jedan od suvlasnika (iako nisam ništa nadograđivala) morati snositi troškove istog?

  ODGOVOR: Bespravno sagrađene građevine koje se ne legaliziraju u zakonskom roku prema trenutno važećem Zakonu mogu nakon provedenog inspekcijskog postupka biti uklonjene. Troškove uklanjanja snose vlasnici građevine. Moguće je u nekim budućim zakonima uvođenje i nekih drugih oblika sankcija, na primjer novčanih o čemu je proteklih dana bilo govorila u medijima. Stranka u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju je podnositelj zahtjeva za donošenje tog rješenja, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada, vlasnik i nositelj drugih stvarnih prava na čestici zemljišta koja neposredno graniči sa česticom zemljišta na kojoj se nalazi nezakonito izgrađena zgrada i jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi nezakonito izgrađena zgrada. Poziv za uvid u spis radi izjašnjenja dostavlja se strankama javnom objavom na oglasnoj ploči nadležnog upravnog tijela na čijem se području nalazi zgrada za koju je zatraženo donošenje rješenja o izvedenom stanju.  Podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade naknadu plaćaju razmjerno veličini njihova posebnog dijela zgrade, odnosno funkcionalne jedinice koju koriste. Naknadu ne plaćaju vlasnici posebnog dijela zgrade koji se nalazi u dijelu zgrade koji je legalan odnosno nije bio predmet ozakonjenja. Isto vrijedi i za vodni i komunalni doprinos. 

Temeljem čega se može utvrditi građevinska čestica za izgrađenu zgradu protivno važećem prostornom planu koja se ozakonila temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (N 86/12) s obzirom da se ne može odrediti po pravilima struke temeljem Zakona o prostornom planiranju i gradnji (N 76/07, 38/09, 5/1, 90/1 i 50/12) odnosno ne može se odrediti na temelju dokumenata prostornog uređenja i posebnih propisa vodeći računa da oblik i veličina omogućavaju redovitu uporabu građevine, a vjerojatnosti da će steći uvjete za određivanje čestice po navedenom zakonu i pravilima struke nema.

  ODGOVOR: Mišljenje Ministarstva o utvrđivanju građevne čestice zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju objavljeno je na sljedećoj web stranici:  http://www.mgipu.hr/doc/Propisi/Misljenja/L_360-12-454.pdf. 

Ja nisam bespravno gradio a svi oko mene jesu. Sada se oni legaliziraju a ja sam oštećen. Kada ću i ja moći graditi na svojoj zemlji legalno?

  ODGOVOR: Ministarstvo od početka smatra da će cijeli postupak legalizacije imati smisla jedino ako se nakon njega provede dobra analiza stanja u prostoru nakon koje će uslijediti sanacija prostora. Legalizirane dijelove treba urbanistički urediti i pri tome uvrstiti u građevinske zone i ona zemljišta u tim zonama na kojima se nije gradilo bespravno i time omogući vlasnicima da grade legalno. Za taj dio poslova odgovorna je i nadležna lokalna zajednica. Prostorne planove donose najviša predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave tj. gradska i općinska vijeća. Stoga predlažemo da već sada inicirate raspravu unutar svoje lokalne zajednice o budućim planovima sanacije prostora. 

Je li moguće nakon legalizacije gospodarskog objekta taj isti objekat nakon niza godina zbog novonastale situacije prevesti u stambeni?

  ODGOVOR: Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama može se ozakoniti namjena građevine kakva u prirodi jest bez obzira na odredbe prostornog plana. Nakon isteka roka za legalizaciju temeljem navedenog Zakona, pitanje namjene će se moći regulirati jedino ako je u skladu s prostornim planom. 

Legalizirali smo kuću. Što nam je potrebno dalje činiti radi priključka na elektroenergetsku mrežu?

  ODGOVOR: Molimo obratiti se instanci koja provodi postupak priključenja. 

Može li se građevina legalizirati ako nema osiguran prilaz?

  ODGOVOR: Može.  

Zainteresirani smo za gradnju montažnog objekta (montažna kuća) cca.20-25m2 koji bi služio u turističke svrhe konkretnije kao apartman. Da li je za izgradnju ovakve vrste objekta potrebno ishoditi građevinsku dozvolu kao za bilo koji drugi građevinski objekt?

  ODGOVOR: Potrebno je pribaviti odobrenje. O mogućnosti dobivanja odobrenja molimo raspitati se u nadležnom upravnoj odjelu za izdavanje akata za gradnju. Odobrenje je moguće dobiti jedino ako je prostornim planom predviđen takav zahvat na toj parceli. Stoga bi bilo uputno proučiti odredbe prostornog plana. Gradovi i općine u pravilu prostorne planove objavljuju na svojim službenim web stranicama. 

Po zanimanju sam diplomirani inženjer građevinarstva i radim u nadzoru nad građenjem u jednoj konzultantskoj firmi. Član sam Komore te kao takav posjedujem pečat ovlaštenog inženjera sa mojim imenom i nazivom tvrtke. Mogu li obavljati poslove ozakonjenja kao fizička osoba s pečatom koji je djelomično na tvrtku?

  ODGOVOR: Za stručne poslove izrade snimke izvedenog stanja i davanja izjave da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti ovlaštene su osobe koje nose strukovni naziv te poslove obavljaju u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili projektantskom birou. Slijedom izloženog navedene poslove nije ovlašteno obavljati izvan organizacijskih oblika. 

Što od dokumentacije treba za gradnju ogradu? Utječe li visina ograde na potrebnu dokumentaciju?

  ODGOVOR: Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima propisuje da se ograda visine do 1,6 m i potporni zid visine do 1,0 m, mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje do najviše točke ograde odnosno zida, mogu graditi bez odobrenja. Za ostale zidove potrebno je pribaviti odobrenje. 

Je li nakon legalizacije potreban upis u katastar i na sud. Kuća je upisana, ali je bila potrebna legalizacija, radi izmjena u gradnji. Postupak legalizacije je pri kraju.

 

ODGOVOR: Nakon što se za građevinu odnosno njezin dio donese rješenje o izvedenom stanju ona se može evidentirati u katastru. Katastarski ured evidentirat će završenu zgradu, odnosno njezin završeni dio u katastarskom operatu sukladno posebnom propisu kojim se uređuje katastar.Građevina se može evidentirati po dijelovima na više katastarskih čestica. Nezavršena građevina, odnosno njezin nezavršeni dio evidentira se u katastarskom operatu nakon što se završi. Katastarski će ured, zajedno s dokumentima propisanim posebnim propisima za upis zgrade u zemljišnu knjigu, po službenoj dužnosti dostaviti nadležnom sudu rješenje o izvedenom stanju. Nadležni će sud prilikom upisa u zemljišnu knjigu po službenoj dužnosti u posjedovnici zemljišne knjige staviti zabilježbu da je priloženo rješenje o izvedenom stanju uz navođenje naziva i oznake tog akta. Za detaljnije informacije o upisu u Katastar i Zemljišne knjige molimo obratite se lokalnom Katastru odnosno nadležnom Općinskom sudu.