panični poremećaj

Embed Size (px)

DESCRIPTION

osnove paničnog poremećaja, klinička psihologija

Citation preview

PANINI POREMEAJ VESNA

JUKI

UVODPanini poremeaj je oblik stanja straha, koji je bitno okarakterisan prisustvom napada panike, kao specifinim oblikom ispoljavanja straha. Napadi panike nastaju spontano i nisu uslovljeni ivotno opasnom situacijom, prisustvom drugih psihijatrijskih i tjelesnih bolesti, posebno graninom organizacijom linosti i shizofrenijom. Panini poremeaj je vrlo est (0,9 2,2%). Poinje u kasnoj adolescenciji ili mladom odraslom dobu, u vremenskom razmaku izmeu 18 i 35 godina, prosjeno u 22,1 godini.

KLINIKA SLIKA PANIKOG POREMEAJAPanini poremeaj najee poinje naglo i neoekivano Bez ikakvog predznaka ili aktuelnog povoda i u situacijama koje ga ne opravdavaju. Traje nekoliko minuta, rijee sati i ima tendenciju da se stalno ponavlja ili ustali u povremenom javljanju, i da traje mjesecima, pa i godinama. Napad panike je posebno i sasvim specifino emocionalno iskustvo, koje se razlikuje od ostalih oblika strahovanja. To je provala vrlo intenzivnog straha ili uasa, zbog neposrednosti doivljavanja vitalne ugroenosti praene brojnim tjelesnim simptomima i znacima straha, nastalim kao posledica pranjenja hiperaktivnog autonomnog nervnog sistema.

Svi pokuaji oboljelog da razumiju svoje stanje ostaju bez rezultata. Oboljeli imaju samo dvije pretpostavke: ili e poludjeti, ili boluju od teke i opasne bolesti. Na sreu, ni jedna od njih nije tana. Bitna karakteristika napada panike su brojni i dramatino ispoljeni tjelesni simptomi i znakovi straha. Simptomi su brojniji, to napad panike nastaje iznenadnije i intenzivnije.

KLINIKA SLIKA PANIKOG POREMEAJA

SIMPTOMI KARAKTERISTINI ZA NAPAD PANIKE lupanje

srca, ubrzan i nepravilan rad srca osjeanje kao da se gubi svijest (sinkopa) osjeanje guenja, hiperventilacija, pritisak i bol u grudima vrtoglavica, nesvjestica, osjeaj nestabilnosti, noge kao od gume drhtanje tijela ili pojedinih njegovih dijelova

SIMPTOMI KARAKTERISTINI ZA NAPAD PANIKE muka,

povraanja, proliv, leptiri u stomaku topli i hladni talasi po tijelu, trnci po akama, stopalima, licu znojenje opta slabost i malaksalost promjene u senzorijumu, smanjenje ili poveanje osjetljivosti na svjetlost, zvuk..

OBLICI PONAANJA KARAKTERISTINI ZA PANINI N.Panini N. moe da proe bez posebnog intelektualnog sadraja, ali je ee udruen sa zastraujuim intelektualnim sadrajima, kao to su osjeanje bliske smrti zbog infarkta miokarda, krvavljenja u mozak, uguenja ili pak, potpunog gubitka kontrole ili ludila. Osoba doivljava intenzivan, ak ekstreman strah od mogunosti da izgubi kontrolu nad sobom, svojim psihikim i tjelesnim funkcionisanjem. Za panina stanja karakteristini su i razliito intenzivni hipohondriki simptomi, depresonalizaciona i derealizaciona doivljavanja, prisilni fenomeni i sl.

OBLICI PONAANJA KARAKTERISTINI ZA PANINI N.Najei oblici ponaanja karakteristini za napad panike su:

Razdraljivo i nervozno ponaanje Jasno ispoljen psihomotorni nemir i agitacija Potpuno umrtvljavanje, sve do stupora Ponaanje opreznosti i ispitivanja Izrazite tekoe u odluivanju Ponaanje privlaenja prema osobama koje daju zatitu i sigurnost Ponaanje izbjegavanja svih stimulusa i situacija koje, eventualno mogu da doedu do novih zamaha paninog straha.

TOK PANINOG POREMEAJADo skoro nije bio poznat tok i razvoj paninog poremeaja. Zbog toga je dolazilo do velikih neslaganja u procesu dijagnostifikovanja, jer su oboljeli dobijali razliite dijagnoze, u zavisnosti od toga u kojoj su fazi traili pomo. 1982.god. Sheehan je opisao SEDAM faza kroz koje prolazi panini poremeaj:

Subpanini napadi simptoma straha Polisimptomatski napadi panike Hipohondrijaza Pojedinane fobije Specijalne fobije Multiple fobije sa agorafobinim ponaanjem Depresivno reagovanje

PROGNOZAI pored burne i esto dramatine klinike slike, panini poremeaj ima relativno dobru prognozu. To se posebno odnosi na panini poremeaj u uem smislu, dok je agorafobija sa napadima panike poremeaj koji znaajno i dugo onesposobljuju oboljelog. Utvreno je da je ivotni vijek oboljelih isti kao i kod onih koji nikad nisu iskusili ovo iskustvo. Fatalni ishod, samoubistvo i psihotika dekompenzacija su vrlo rijetki. Meutim, prognoza se esto komplikuje sekundarnim posledicama, jer oboljeli u velikom broju sluajeva poseu za alkoholom i lijekovima i postaju zavisni od njih, a razvijaju i razliito intenzivna stanja depresivnosti. Klinika praksa je pokazala da oboljeli veoma esto oboljevaju i od psihosomatskih bolesti, posebno ulkusa, astme, hipertireoze, alergije, sranih smetnji i sl.

Kada osoba sa paninim poremeajima ima intenzivna i burna doivljavanja straha dolazi i do zamrzavanja emocionalnog statusa oboljelih, a to onemoguava sticanje novih iskustava i procesa uenja, najire shvaeno. Vie istraivaa je pokazalo da panini poremeaj dovodi i do tekog gubitka samopotovanja i samopovjerenja, zatim do branih nesuglasica i seksualno neuspjenog ponaanja. Problemi u branom ili partnerskom ivotu nekada su toliko izraeni da dobijaju glavnu ulogu u cjelokupnoj dinamici oboljenja. Tada je iskljuivo rije o agorafobiji sa napadima panike, gdje je brano partnerski odnos glavni etioloki supstrat, ali i osnovni sadraj klinike slike oboljelih.

DODATNI PROBLEMI OSOBA SA PANINIM NAPADIMA

Dijagnostikovanje paninog poremeaja je vrlo sloeno i delikatno. Ono zahtijeva iskusnog i strpljivog kliniara. Prvo se iskljuuje prisustvo tjelesnih sindroma i oboljenja koji su udrueni sa napadima panike, zatim psihijatrijska psihotina oboljenja i najzad, psihijatrijska nepsihotina oboljenja. Sheehan istie da simptomi koji ine panini poremeaj mogu da se pojave i kod preko 20 drugih psihijatrijskih poremeaja. Treba iskljuiti: Depresiju Alkoholizam (sva manipulativna zavisnika ponaanja) Fobine poremeaje (kao i hipohondrina stanja) Generalizovani anksiozni poremeaj Opsesivno kompulzivni poremeaj Poremeaj linosti (zavisni, histrionini, borderline) Somatoformni poremeaj

DIJAGNOZA I DIFERENCIJALNA DIJAGNOZA

LIJEENJEPraksa je pokazala da lijeenje paninog poremeaja mora da otpone to je mogue prije, da traje to krae i da bude to efikasnije, i to zato to je doivljavanje panikog straha jedno od najmunijih osjeanja koje ovjek moe da doivi i ne moe se dugo podnositi. Posledice kasnijeg lijeenja su izuzetno neprijatne i vode velikom osiromaivanju ivljenja i ozbiljnom naruavanju radne sposobnosti. Integrativni pristup u lijeenju zadovoljava sve ove zahtjeve. On podrazumijeva primjenu lijekova (triciklinih antidepresiva, benzodiazepina), primjenu kognitivne i bihejvioralne psihoterapije, partnerske ili brane terapije, i najzad, analitike psihoterapije u sluajevima koji su za tu vrstu lijeenja indikovani.

Najei uzroci javljanja anksioznosti i napada panike veinom neke vrste stresnih dogaaja, koji predstavljaju okida za prvi panini napad. Takav dogaaj moe biti zadnja kap u ai, jer u veini sluajeva postoji dugogodinji akumulirani stres. Meu najeim okidaima su:

UZROCI ANKSIOZNOSTI I NAPADA PANIKE

Znaajan lini gubitak (smrt bliske osobe, razvod, gubitak posla, gubitak finansijskih sredstava...) Znaajna ivotna promjena (enidba/udaja, dolazak djece na svijet, promjena posla, preseljenje...) Upotreba supstanci i droga ( nije rijetko da se panini napad dogodi nakon pretjeranog unosa kofeina. Isto tako moe biti iniciran upotrebom kokaina, amfetamina, LSD-a, kao i usled skidanja sa sedativa).

Takvi primarni uzroci su:

UZROCI KOJI ODRAVAJU ANKSIOZNOST I NAPADE PANIKE

Fobino izbjegavanje (nastavljanje izbjegavanja suoavanja sa fobijom je glavni nain njenog odravanja) Anksiozni unutranji govor (ta ako padnem? ta ako ponovo doivim napad panike? ta ako.... Ovakva vrsta unutranjeg govora anticipira pogoranje) Obuzdavanje osjeanja (suzbijanje osjeaja ljutnje, frustracije, tuge ili uzbuenja moe doprinosti javljanju stanja slobodno lebdee anksioznosti. Potrebno je izraziti svoja osjeanja, jer poznato je da se poslije plaa osjeamo smireno i spokojno. Izraavanje osjeanja ima jasan fizioloki efekat koji dovodi do redukovanja nivoa stresa i anksioznosti)

Takvi primarni uzroci su:

UZROCI KOJI ODRAVAJU ANKSIOZNOST I NAPADE PANIKE

Nedostatak asertivnosti (asertivnost je najprostije reeno izraavanje sebe na direktan, otvoren (iskren) nain. To podrazumijeva zdrav balans izmeu submisivnosti (kada se plaite da traite ono to elite) i agresivnosti (kada zahtijevate i prijetite drugima). Nauiti da se bude asertivan, da se direktno komuniciraju potrebe i osjeanja) Nedostatak vjetina za brigu o sebi ( postati dobar roditelj samom sebi) Visoko stresan ivot (u primarnoj ili kasnije svojoj porodici roditelji ili suprunik).

PROFIL LINOSTI OSOBA KOJE PATE OD PANINIH NAPADAAnksioznost i napadi panike su izuzetno prisutni na naim prostorima. Poslije decenije ratova i bombardovanja, ekonomske deprivacije i sl., dolo je do osjetnog porasta broja ljudi koji pate od ovog problema. Ali, pored stresora iz spoljanje sredine, ljudi koji su skloni ovoj vrsti problema imaju odreene karakteristike koje ih predisponiraju za anksiozne reakcije. Ako patite od anksioznosti/napada panike, vi onda imate i odreeni broj specifinih crta linosti (od kojih su veina uglavnom pozitivne) i koje vas odvajaju od tzv. prosjene osobe.

Te crte su: Vi ste veoma senzitivni. Vi ste osjetljivi na sredinske stimuluse kao to su temperatura, svjetlo, mirisi i zvukovi. Osjetljivi ste na druge ljude i na njihova osjeanja. Mnoge osobe sa problemom paninih napada imaju visoko razvijenu intuiciju. Vi ste vjerovatno osoba sa nadprosjenim IQ. Vi ste kreativni. Imate bogatu i snanu imaginaciju. Vi imate intenzivne emocije i visok stepen emocionalne reaktivnosti. To je obino uroena crta, koja ini vae ivotno iskustvo snanijim i jaim.

PROFIL LINOSTI OSOBA KOJE PATE OD PANINIH NAPADA

PREPORUKEOsobe koje pate od paninih poremeaja imaju akumulirani stres. Stres se gomila mjesecima, godinama, kao posledica dugoronih psiholokih (nerjeenih) problema. Kada se stresom ne upravlja na adekvatan nain, on ima tendenciju da se akumulira. Neki razviju hronine tenzione glavobolje, ir, visok pritisak, itd....Neki postaju depresivni, neki anksiozni, neki doivljavaju svoj prvi panini napad. Vana implikacija navedenog je da adekvatno upravljanje stresom ukljuujui relaksaciju, vjebanje, dobru ishranu, upravljanje vremenom, socijalnu podrku i usvajanje nisko stresnih uvjerenja i stavova u vezi ivota , moe pomoi u redukciji ili eliminisanju vulnerabilnosti na panine napade.