partizanski napad na Široki Brijeg

7/29/2019 partizanski napad na iroki Brijeg

1/15

Povijesna analiza: U predveerje partizanskog napada na iroki BrijegSrijeda, 26 Sijeanj 2011 00:06

Promiljati, istraivati ili pisati o okolnostima muenike smrti hercegovakih franjevaca nijeuope laka zadaa. Kako bismo to potpunije razumjeli okolnosti u kojima su se ti stravini

zloini dogodili, potrebno je sagledati veinu do sada napisanog, prouiti izjave oevidaca tihdogaaja te ostvariti uvid u dostupnu arhivsku grau.

Naravno, pritom autor mora budno paziti da se ne zaplete u mreu razliitih dezinformacija,neistina i poluistina koje je slubena jugoslavenska historiografija desetljeima ciljanopodmetala kako bi ove zloine, poinjene u ime jugoslavenske ideje i komunizma, prekrilavelom tajne.

Svakim je danom sve manje i manje izravnih sudionika tih dogaaja. Dostupna arhivska graanajveim je dijelom nedostatna ili selektivno arhivirana, tako da istraivau ne prua mogunostostvarivanja potpunog uvida u dogaaje i uloge kljunih sudionika. U dananjim arhivima moguse, naime, pronai dokumenti borbenog dijela partizanskih postrojbi. Meutim, najvei diodokumentacije OZNE i KNOJ-a, tih najrepresivnijih dijelova jugoslavenskog komunistikogpokreta ija je temeljna zadaa bila borba protiv unutarnjeg i vanjskog neprijatelja, i danas suu najveoj mjeri nedostupni javnosti ili su, pak, selektivno arhivirani. Ipak, unato takvim

hendikepima s kojima se svaki istraiva koji se bavi ovom temom susree, postoji na stotineobjavljenih i neobjavljenih knjiga, dokumenata i izjava na temelju kojih se sasvim jednostavnodade posloiti iznimno kvalitetna prosudba o ulozi partizanskih postrojbi, dijela oficirskog kadrate pojedinaca iz sustava represivnog aparata KPJ u pripremi i realiziranju ovih komunistikihzloina. Na temelju takve jedne prosudbe moemo oblikovati sasvim pouzdan sud o politikoj,zapovjednoj, osobnoj, udorednoj i svakoj drugoj odgovornosti za smrt hercegovakihfranjevaca.

Vojne prilike u Hercegovini koncem 1944. i poetkom 1945.

1 / 15


2/15


U jesen 1944. njemake su se postrojbe povukle s jadranske obale. Zapovijed o povlaenju izaposjedanju nove crte obrane stigla je izravno iz Berlina. Rije je, naime, o prosudbi i

direktivama njemakog vrhovnog zapovjednitva na temelju kojih je otpoelo uspostavljanje tzv.zelene crte obrane izmeu Knina, Mostara i Viegrada. Sve do tog trenutka prostorHercegovine nije imao gotovo nikakvo vojno znaenje. Tek njemakim zaposjedanjemspomenute crte, koja je u biti bila bona zatitnica srijemskoj bojinici i mostobran za prihvatnjemakih postrojbi iz skupine E armije, koja se pod zapovjednitvom generala Lhrapovlaile iz Grke, Hercegovina privremeno postaje iznimno znaajnim vojnim podrujem.

U tako osmiljenim njemakim planovima poseban znaaj dobiva Mostar koji je odreen

sredinjim obrambenim stupom. Istodobno raste i vojni znaaj irokog Brijega i Nevesinja, kaobonih stupova iznimno znaajnih za njemako dranje Mostara i komunikacijskog pravcaprema Sarajevu.

Kao odgovor na ovakve poteze njemake strane partizanski je Vrhovni tab poduzeo nekolikomeusobno vrsto vezanih poteza koji ukazuju da su sve aktivnosti partizanskog pokreta uHercegovini, i u ovom razdoblju, voene s najvieg zapovjednog mjesta. Nakon ovladavanjajadranskom obalom, postrojbe iz sastava VIII. dalmatinskog korpusa svoje su djelovanje

usmjerile prema Livnu, Tomislavgradu, Posuju i Kninu. Tijekom studenoga i prve poloviceprosinca 1944. ovim je postrojbama polo za rukom ovladati itavim ovim podrujem ime je dionjemake zelene crte obrane od Knina do irokog Brijega bio u potpunosti skren.Zahvaljujui ovakvom razvoju situacije na iroj bojinici, iroki je Brijeg dobio dodatan vojniznaaj za njemaku obranu Mostara i itavog neretvanskog komunikacijskog pravca.

Potpuno ista situacija dogaala se i u istonom dijelu Hercegovine i Crnoj Gori, gdje supostrojbe iz sastava II. crnogorskog udarnog korpusa, u ijem je sastavu djelovala i 29.

hercegovaka divizija, uspjele ovladati najveim dijelom tog prostora izuzev samog Nevesinja.Time je taj gradi postao drugi boni stup u njemakim planovima obrane Mostara.

U prvoj fazi, odnosno od poetka studenoga do druge polovice prosinca 1944., podrujejugozapadno od irokog Brijega bilo je granicom zona odgovornosti dvaju partizanskih korpusa:VIII. dalmatinskog [1] i II. crnogorskog udarnog korpusa. U tom razdoblju iri prostor irokogBrijega su, s juga i jugozapada, opsjedale 10. i 12. brigada iz sastava 29. hercegovake divizije.Istodobno, postrojbe iz sastava 9. divizije VIII. dalmatinskog korpusa, ojaane

Zapadnohercegovakim partizanskim odredom [2] , pokuavale suogranienim snagama iz pravca Posuja i Gruda znatnije ugroziti iroki Brijeg.

2 / 15
http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn1http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn2http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn2http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn1


3/15


Sama injenica da su se ispred irokog Brijega, sve do druge polovice prosinca 1944.,dodirivale zone odgovornosti dvaju partizanskih korpusa, govori u prilog tezi da iroki Brijeg u

toj fazi jo uvijek nije bio od prioritetnog znaaja za partizanski Vrhovni tab.

Do djelomine promjene dolazi u drugoj polovici prosinca. Nakon to je glavnina snaga izsastava VIII. dalmatinskog korpusa, pod zapovjednitvom generala Petra Drapina, uspjelaovladati irim podrujem Knina, dolo je i do odreenih promjena zona odgovornostipartizanskih postrojbi i u zapadnoj Hercegovini. Na temelju zapovjedi Vrhovnog taba 10. i 12.brigada iz sastava 29. hercegovake divizije u tim trenutcima bivaju razmjetene u istoni dioHercegovine, a njihova mjesta, sve od rijeke Neretve, popunjavaju postrojbe iz sastava 9.

dalmatinske divizije [3] .

Izmjena zona odgovornosti crnogorskog i dalmatinskog partizanskog korpusa sam je po sebivrlo dragocjen podatak koji pokazuje izravnu involviranost partizanskog Vrhovnog taba i u ovojfazi vojnih operacija u Hercegovini, to nikako nije zanemariva podrobnost kada se pokuavaralaniti kasniji kontekst dogaaja, kao i okolnosti u kojima su zloini poinjeni.

Stanje na bojinici u Hercegovini ostalo je vie-manje nepromijenjeno sve do konca sijenja1945. Odnos partizana prema lokalnom civilnom puanstvu kao i katolikom sveenstvu u tomje razdoblju bio prividno tolerantan. U tom je razdoblju stradao samo jedan franjevac. Rije je ofra Krianu Galiu, ubijenom 30. listopada 1944. tijekom napada 12. hercegovake brigade [4]na nebranjenu upnu kuu u Meugorju. Meutim, to nipoto ne znai da su u ovom razdobljulanovi terenskih i represivnih tijela KPJ i partizanskog pokreta u Hercegovini sjedili prekrienihruku. Na temelju prouavanja arhivskih dokumenata i svjedoenja tadanjih partijskih elnikadolazi se do zakljuka da su temeljne partizanske aktivnosti u ovom razdoblju bile poglavitoorganizacijsko-pripremne prirode te voenja aktivnosti iz domene specijalnog ratovanja.

Komunistike elije na prostoru zapadne Hercegovine

Komunistiki pokret u zapadnoj Hercegovini bio je velika nepoznanica sve do druge polovice1944. Istina, u Mostaru je itavo vrijeme rata ilegalno djelovala dosta snana organizacija KPJ.Meutim, broj Hrvata ukljuenih u rad ove partijske elije bio je doista zanemariv pa stoga i

njezin utjecaj na procese unutar hrvatskog naroda nije imao nekog znaajnijeg odjeka.

3 / 15


4/15


Na rubnim prostorima zapadne Hercegovine u tajnosti su djelovale dvije manje partijskeorganizacije. Ona starija i dosta brojnija djelovala je jo prije rata u Bijai [5] i Ljubukom. U

prvoj fazi ova je organizacija u potpunosti bila okrenuta prema Dalmaciji da bi tek koncem1944. dola pod znaajniji utjecaj Oblasnog komiteta KPJ za Hercegovinu. Slina je situacijabila i s partijskom elijom koja je uspostavljena u Viru kod Posuja, iz koje je 1944. nastalaZavelimska partizanska eta.[6]

U sastavu partizanskih postrojbi koje su djelovale u istonom dijelu Hercegovine i Dalmacijinalazio se i odreen broj Hrvata iz zapadne Hercegovine. Od istaknutijih meu njima, na

inicijativu Oblasnog komiteta KPJ za Hercegovinu, poetkom 1944. utemeljen je i prvi Okrunipartijski komitet za zapadnu Hercegovinu. [7] Meutim, djelovanje ovog partijskog tijela, u prvojfazi, uope nije bilo vezano za prostor Hercegovine. Tijekom najveeg dijela 1944. djelovali suiskljuivo u zabiokovskim, dalmatinskim selima.

Vojniki i politiki utjecaj tih skupina na procese i dogaaje u zapadnoj Hercegovini bio jepotpuno zanemariv. Meutim, iznenadni upadi na rubna podruja zapadne Hercegovine,likvidacije politikih neistomiljenika, pljake, a naroito obavjetajni i protuobavjetajni rad, kao

i vrbovanje suradnika, bile su temeljne aktivnosti ove skupine komunista sve do poetkastudenoga 1944.

Razvoj partizanske vojne vlasti na podruju zapadne Hercegovine

Poetkom studenoga 1944., kada je dio zapadne Hercegovine, odnosno apljina, itluk,

Ljubuki, Grude i Posuje, doao pod potpuni vojniki nadzor partizana, tab 29. hercegovakedivizije i Oblasni komitet KPJ za Hercegovinu [8] zapoeli su s aktivnostima ustroja vojne icivilne vlasti na tom podruju. Ukupnu politiku vlast imao je Oblasni komitet KPJ zaHercegovinu dok je vojno-teritorijalna vlast bila u iskljuivoj nadlenosti taba 29. hercegovakedivizije. [9] U operativnom smislu dio te vlastipotpadao je pod nadlenost partizanskih postrojbi koje su djelovale na ovom podruju.Meutim, pitanja iz domena vojno-teritorijalnih poslova ve su koncem studenoga 1944.prenesena na zasebno tijelo.

Na temelju zapovijedi partizanskog Vrhovnog taba, tab 29. hercegovake divizije je, uz

4 / 15
http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn5http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn6http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn7http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn8http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn9http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn9http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn8http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn7http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn6http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn5


5/15


suglasnost Oblasnog komiteta KPJ za Hercegovinu, jo u travnju 1944. utemeljio teritorijalnovojno zapovjednitvo za Hercegovinu koje je dobilo naziv Komanda divizijske vojne oblasti.Meutim, u sastavu spomenute vojne oblasti u poetku su se nalazili iskljuivo dijelovi istoneHercegovine koji su bili pod partizanskom vlau. Nakon ovladavanja zapadnim dijelom

Hercegovine, pred tab 29. hercegovake divizije i Oblasni komitet KPJ za Hercegovinupostavila se i potreba reguliranja ovog osjetljivog pitanja i na prostoru zapadno od rijekeNeretve. Zbog toga je, koncem studenoga 1944., utemeljeno i III. vojno podruje sa sjeditem uapljini. Istodobno su utemeljena i kotarska zapovjednitva, odnosno komande mjesta zatadanje kotare Ljubuki i Posuje. [10]

U skladu s direktivama Oblasnog komiteta KPJ za Hercegovinu i OblasnogNarodnooslobodilakog odbora (NOO), Okruni komitet KPJ za zapadnu Hercegovinu otpoeo

je koncem studenoga 1944. i aktivnosti na organiziranju partizanske civilne vlasti. Pored NOO-aza tadanje kotare Ljubuki i Posuje utemeljen je i Inicijativni okruni NOO za zapadnuHercegovinu. [11] Tijekom prosinca i sijenja partizanska je vlast na itavom ovom podrujunastojala uspostaviti mjesne Narodnooslobodilake odbore (NOO), koji su koriteni iskljuivo zadovoenje lokalnog stanovnitva na javne skupove, prikupljanje hrane, odreivanje mjetana zasudjelovanje u raznim vidovima radnih aktivnosti, kao i za prikupljanje podataka o neprijatelju,ali i o ideolokim i klasnim neistomiljenicima.

Okruni komitet KPJ za zapadnu Hercegovinu u ovom je razdoblju takoer imenovao iInicijativni okruni odbor Narodnooslobodilakog fronta (NOF) za zapadnu Hercegovinu na elus Matiom Mlinareviem, kao i kotarske odbore Antifaistikog fronta ena (AF) za kotareveLjubuki i Posuje. [12]

Formiranje i razvoj represivnog komunistikog sustava

Sve navedene ustrojbene aktivnosti partizanskog pokreta bile su strogo centralizirane i podstrogim nadzorom vrha KPJ i najbliih suradnika Josipa Broza Tita. Dokaza za tu tvrdnju imabezbroj. Tim dokazima obiluje ukupna partizanska historiografija, razliiti zbornici i monografije,kao i memoari raznih komunistikih prvaka i prvoboraca partizanskog pokreta. Zahvaljujuidostupnim svjedoenjima Vlade egrta, imamo dragocjen podatak da je dugogodinji lanOblasnog komiteta KPJ za BiH i prvi ef OZN-e BiH Ugljea Danilovi poslan u Hercegovinu naosobnu preporuku Aleksandra Rankovia, to je ujedno i dragocjen podatak kada se pokuavaralaniti djelovanje OZNE. [13]

5 / 15
http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn10http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn11http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn12http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn13http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn13http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn12http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn11http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn10


6/15


Slinu situaciju imamo i s personalnim poveznicama partijskih tijela i OZNE na itavu prostoruHercegovine. Tadanji lan Oblasnog komiteta KPJ za Hercegovinu Radovan Papi, naime,navodi kako je u tom vrhovnom partijskom tijelu za Hercegovinu djelovao i Slobodan akota,Srbin iz apljine, koji je istodobno bio i ef OZNE za Hercegovinu. [14]

Potpuno istu situaciju personalnih preklapanja unutar tijela KPJ i OZNE nalazimo takoer namikrolokalitetu zapadne Hercegovine. Nekadanji partizanski obavjetajac i istaknuti lanOkrunog komiteta KPJ za zapadnu Hercegovinu Jure Gali u svojoj knjizi Vrijeme i ljudi, iznosii itav niz podataka o tijesnoj suradnji tog partijskog tijela i OZNE, to je poglavito dobro vidljivoiz injenice da je prvi ef Okrunog ureda OZNE u Ljubukom Petar Jeli istodobno bio i lanOkrunog komiteta KPJ za zapadnu Hercegovinu.

Krovna organizacija OZNE za Hercegovinu bio je Ured OZNE u Trebinju na ijem je elu bioSlobodan akota koji je preko Ugljea Danilovia subordinacijskim sustavom bio izravnouvezan na Aleksandra Rankovia i Josipa Broza. Povjerenici OZNE rasporeeni popostrojbama 29. hercegovake divizije [15] i podreenih joj brigada, povjerenici u komandamavojnih podruja i kotareva kao i svih novoformiranih tijela partizanske vlasti u Hercegovini, bili suizravno podreeni Slobodanu akoti, to je OZNU uinilo daleko najmonijom strukturom unutarkomunistikog revolucionarnog pokreta.

Uz spomenute oblike politike i obavjetajne moi nad ostalim segmentima komunistikogsustava, OZNA je formiranjem postrojbi KNOJ-a, u prosincu 1944., dobila i svoju produenuruku preko koje je mogla samostalno otvoreno provoditi represije.

tab 29. hercegovake divizije je 1. prosinca 1944., uz suglasnost Oblasnog komiteta KPJ zaHercegovinu, donio odluku o formiranju 3. brigade Korpusa narodne obrane Jugoslavije

(KNOJ), koja je potom postala oruna snaga izravno podreena Oblasnom uredu OZNE zaHercegovinu i njezinih kotarskih ispostava. [16]

Spomenuti podatci dragocjena su saznanja o uvjetima u kojima je svemona OZNA formirana ikako je djelovala u Ljubukom i na itavom prostoru zapadne Hercegovine. Tijekom zavrnihratnih operacija u Hercegovini i nekoliko godina nakon rata ta je organizacija bila udarna snagaKPJ u borbi protiv svih svojih politikih neistomiljenika. Pod krinkom poveanja stupnjasigurnosti i borbe protiv zaostalih neprijateljskih skupina ta je organizacija vrila otvoren teror,

muenja i bezduna ubojstva protivnika komunistike ideologije pa tako i hercegovakihfranjevaca.

6 / 15
http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn14http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn15http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn16http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn16http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn15http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn14


7/15


U sklopu organizacijsko-pripremnih aktivnosti za zavrni partizanski napad na iroki Brijeg iMostar, oblasna i okruna tijela KPJ u Hercegovini finalizirala su zavrne aktivnosti na uspostavi

ilegalne mree OZNE. Cilj takve vrste aktivnosti bio je prikupljanje podataka o njemakim ihrvatskim postrojbama koje su djelovale na tom terenu, ali i o svim antikomunistiki iantijugoslavenski nastrojenim pojedincima koji su etiketirani kao neprijatelji te su kao takvipostali predmetom interesa OZNE. O tim aktivnostima pisala je kasnije nekolicina tadanjihkomunistikih elnika koji su u to vrijeme bili izravno ukljueni u aktivnosti OZNE. Memoarskasjeanja Mensura Seferovia, Olge Marasovi, Ugljee Danilovia, Jovana Andria, RadovanaPapia, Ive Jerkia ili Jure Galia dragocjena su svjedoanstva koja vrsto podupiru tezu kakose u tim krvavim danima nita nije dogaalo sluajno.

Tako Olga Marasovi, ratni lan Oblasnog komiteta KPJ za Hercegovinu i bliska suradnicaVase Miskina Crnog, u svjedoanstvu o tim vremenima kae: U rasvjetljavanju sadrajailegalnog rada treba imati u vidu i akcije i sugestije drugova koji su ve ranije bili poslani uMostar radi organiziranja OZN-e i njenog punog djelovanja u momentu preuzimanja vlasti ioslobaanja grada. [17]

Partizanski strahovi od anglo-amerikog iskrcavanja

Unato stalnim partizanskim opsjedanjima, situacija na ukupnoj bojinici oko irokog Brijega iMostara ostala je nepromijenjena sve do konca sijenja 1945. Sudei prema partizanskimizvorima, prosudbe njihovih tabova bile su na tragu iekivanja kako e do povlaenjanjemakih i hrvatskih postrojbi iz Mostara i irokog Brijega, tog najjunijeg djela bojinice natadanjim europskim ratitima, doi po istom onom obrascu kako se to dogodilo prilikompovlaenja s jadranske obale nekoliko mjeseci ranije.

Meutim, 27. sijenja 1945. dogodilo se neto to partizanski Vrhovni tab na elu s JosipomBrozom Titom, kao ni tabovi partizanskih postrojbi na terenu, nije ni najmanje oekivao. Togaje dana, naime, iz irokog Brijega prema Ljubukom i apljini, iznenada pokrenuta vojnaoperacija poznata pod kodnim nazivom Bura. U svega nekoliko sati bojevih djelovanjapostrojbe iz sastava 369. divizije i 9. hrvatskog stajaeg djelatnog zdruga uspjele su ovladatiitlukom i Ljubukim protjeravi prethodno partizane prema Vrgorcu i vrletima Biokova.Sutradan, 28. sijenja, druga je borbena skupina, brojano neto slabijeg sastava, nainjena oddijelova istih postrojbi krenula pomonim pravcem napada Varda itluk apljina. Spajanjem

tih dviju borbenih skupina, kao i njihovim zajednikim prodorom do Metkovia, na bojinici sedogodio trenutani zaokret oko ijih se uzroka i posljedica i danas lome koplja.

7 / 15
http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn17http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn17


8/15


Neosporna je injenica, to potvruju i njemaki izvori, da je planiranje i izvoenje ove operacijetraila hrvatska strana. [18] S druge strane, na to ukazuju i potezi koje je odmah po okonanju

prodora prema Metkoviu povukao stoer 369. divizije, njemaka je strana ovoj operacijipribjegla iz isto taktikih razloga. Naime, ve 30. sijenja divizijski je stoer 369. divizije, u tovrijeme smjeten u Potocima, sve svoje postrojbe koje su djelatno sudjelovale u ovoj operaciji,urno povukao iz dubine bojinice oko apljine i Ljubukog, uputivi ih vlakom prema Konjicukoji je u to vrijeme bio jedina veza neretvanskog operativnog pravca sa Sarajevom. S vojnikoggledita rije je o sasvim loginom potezu, poglavito kada se zna da je tab 29. hercegovakedivizije nekoliko dana ranije u to podruje uputio dvije svoje brigade. Meutim, partizanska jeslubena historiografija itavoj toj situaciji dala sasvim drukiji peat prikazavi dogaaje kaomeunarodnu politiko-obavjetajnu zavjeru irih razmjera.

Naravno, ovako teak poraz kakav su partizanske postrojbe iz sastava 9. dalmatinske i 29.hercegovake divizije pretrpjeli koncem sijenja 1945. u Hercegovini nije mogao preokrenutidaljnji tijek rata, ali je i te kako mogao ugroziti ugled mnogih partizanskih oficira i komunistikihprvaka na terenu u oima Vrhovnog taba i vodstva Komunistike partije. Isto tako,vojno-politika situacija koja je nakon operacije Bura nastala u Hercegovini ozbiljno jeugroavala ugled partizanskog pokreta i Josipa Broza Tita u oima zapadnih saveznika.Nekoliko je razloga koji potvruju takvu tezu.

Prvo, zapadne su sile u to doba Tita priznavale kao vojnog, ali ne i kao politikog saveznika dokje Velika Britanija intenzivno tragala za mogunostima ponovna dovoenja na vlast dinastijeKaraorevia ega su u vodstvu KPJ i te kako bili svjesni.

Drugo, SAD je pokazivao odreenu skepsu prema Titu, u emu je znaajnu ulogu imao iVatikan, zagovarajui putem svojih diplomatskih kanala obnovu Podunavske konfederacije koja

je trebala posluiti kao iva brana daljem prodoru komunizma iz Rusije.

Tree, partizanski se poraz u Hercegovini dogodio svega nekoliko dana pred prvi posjetfeldmarala Harolda Alexandera, zapovjednikasaveznikih snaga na Sredozemlju, Beogradugdje je trebala biti dogovorena zajednika strategija izmeu zapadnih saveznika i Josipa Broza

Tita u zavrnim ratnim operacijama.

Iznimno zanimljiva gledita koja u dobroj mjeri rasvjetljavaju zakulisne igre oko tadanje

8 / 15
http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn18http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn18


9/15


vojno-politike situacije u Hercegovini ponudio je tadanji ef OZNE u BiH Ugljea Danilovi kojije istodobno bio i lan Oblasnog komiteta SKJ za BiH. Prema njegovom miljenju, Josip BrozTito i njegovi najblii suradnici bojali su se izvjesnih politiko-vojnih komplikacija sasaveznicima upravo na tom podruju. Britansko uporno insistiranje da se na prostoru

Dubrovnika iskrcaju veim snagama, bez naeg traenja, inilo nam se sumnjivim. Ne znamkoliko su i danas poznate sve pojedinosti i motivi engleskog prisustva u Dubrovniku, u tovrijeme, i koliko su nam dostupni dokumenti koji tu operaciju objanjavaju u vojnom i politikomsmislu, kazao je Ugljea Danilovi na znanstvenom skupu Mostarska operacija, odranom uMostaru 14. veljae 1986. [19]

I drugi visoko pozicioniran partizanski izvor takoer nudi vrlo zanimljivo i znakovito svjedoenjeo toj temi. Tadanji zapovjednik 3. brigade KNOJ-a Jovan Andri svjedoi da je upravo njegova

postrojba u to vrijeme imala zadau vojno protjerati sve britanske snage s prostora istoneHercegovine i Dubrovnika. Poslije prikupljanja britanski su se komandosi due zadrali, uDubrovniku, izgovarajui se da nemaju slobodnih brodova kojima bi otplovili, mada su vekrajem januara 1945. godine bili ukrcani. Zbog nastalih dogaaja u zapadnoj Hercegovini 27/28januara, ovi brodovi ostali su usidreni kraj Dubrovnika 7-8 dana sve dok nae snage nisu razbileneprijatelja i oslobodile privremeno izgubljenu teritoriju. Tek tada su britanski komandosinapustili Dubrovnik, kazao je Jovan Andri, ratni zapovjednik postrojbe KNOJ-a u Hercegovini.[20]

Zadaa OZNE onemoguiti dodir Britanaca s hrvatskim oruanim snagama uHercegovini

Ovako postavljene teze o vanjskoj ugrozi svakako su u velikoj mjeri utjecale na provedburepresivnih komunistikih akcija nad svima onima na koje se posumnjalo da bi u odreenomtrenutku mogli okrenuti lea partizanskom pokretu.

Veina partizanskih izvora nedvosmisleno detektira etnike skupine kao otvorene britanskesaveznike, koje su se u tom razdoblju pod vodstvom majora Lukaevia okupljale u istonoj ijunoj Hercegovini. Istodobno, u nizu partizanskih dokumenata i prosudbi vezanih za ovorazdoblje na isti se nain tretiraju i pripadnici HSS-a na hrvatskoj strani, odnosno maekovci,

kako ih u svojim dokumentima i svjedoenjima nazivaju partizanski historiografi.

9 / 15


10/15


Meutim, elni ovjek OZNE u BiH Ugljea Danilovi kao mogue britanske saveznike vidio je itadanje hrvatske vojne formacije u Hercegovini. Prema njegovom miljenju nije se nikako

moglo zanemariti prisustvo jakih ustakih i domobranskih formacija u Hercegovini, a znalo se daMaek rauna na neke planove sa zapadnim saveznicima, imajui namjeru da domobranstvoprihvati kao svoju oruanu formaciju. [21]

Kao kljune razloge za donoenje ovakve politiko-obavjetajne prosudbe Danilovi je naveopoznati pokuaj pua Mladena Lorkovia i Ante Vokia, ali i planove odreenih hrvatskihkrugova da zajedno s Maekom ili samostalno ostvare kontakte sa zapadnim silama, to bi Titai partizane dovelo u iznimno nepovoljan politiki poloaj i pokuaj obnove Jugoslavije stavilo

pod upitnik. Spajanje etnika sa Englezima i, eventualno, i vojnih snaga NDH, mogao jedovesti do novih komplikacija i do nesagledivih posljedica vojne i politike prirode. Sve su ovobile realne i oigledne opasnosti. Zato se brza i efikasna likvidacija etnikih i vojnih formacijaNezavisne Drave Hrvatske, nametala sa najveom urgentnou, zakljuio je bliskiRankoviev suradnik Ugljea Danilovi. [22]

Hercegovaki franjevci u planovima OZNE

Naravno, nitko od visokopozicioniranih djelatnika OZNE i KNOJ-a u ovom kontekstu nespominje hercegovake franjevce iako je vie nego oito da su, kao jedini intelektualci na tompodruju, OZNI bili od iznimnog obavjetajnog interesa.

Tu injenicu nedvojbeno potvruju neki drugi izvori. Od poetnih trenutaka partizanskogopsjedanja irokog Brijega i Mostara franjevci su bili meta OZNE. Postoji puno pokazatelja koji

to dokazuju. Preko odreenih odbornika, ali i pripadnika HSS-a bliskih partizanskom pokretu,oficiri OZNE mjesecima su pokuavali ostvariti potporu franjevaca pa ak i njihovo otvorenoukljuivanje u partizanski pokret. Naravno, agentura OZNE imala je sve podatke o franjevcimatako da im je i te kako bilo poznato da dobar dio njih nije bio sklon Nijemcima. Kao studentiuglednih zapadnoeuropskih sveuilita postali su otvoreni zagovornici zapadnog oblikademokracije i protivnici nacizma, faizma i komunizma.

Kakav je bio stav hercegovakih franjevaca prema politici kazuje i podatak da je 1942. iz

irokobrijeke franjevake gimnazije, zbog lanstva u ustakom pokretu, bio izbaen i BenediktBenko Penavi. [23] Dakle, Crkva u svojim redovima nije uope doputala pripadnost bilo

10 / 15
http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn21http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn22http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn23http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn23http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn22http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn21


11/15


kojem pokretu, nego je samo poticala domoljublje pa stoga ni pod kakvim uvjetima nije ni moglapristati na ucjene koje je koncem 1944. diktirala OZNA.

Onog trenutka kad je visokim oficirima OZNE, putem izvjea koja su dobivali s terena, postalovidljivo da ne e moi osigurati otvorenu franjevaku potporu partizanskom pokretu i TitovojKPJ, oito je u samom partijskom vrhu donesena politika odluka da franjevci moraju dijelitisudbinu poraenih ratnih protivnika i drugih politikih i klasnih neistomiljenika. Takva politikaodluka nije mogla biti donesena ni na razini korpusnih ni divizijskih tabova, oblasnih ili okrunihkomiteta KPJ u Hercegovini ili Dalmaciji, a niti u podrunim uredima OZNE. Odluku o masovnimfizikim likvidacijama politikih neistomiljenika mogao je donijeti iskljuivo Josip Broz Tito. Uprilog toj tezi svjedoi i tadanji ef OZNE u BiH Ugljea Danilovi. [24] U ovom vremenu biosam na elu OZN-e u BiH i neposredno sam rukovodio radom ovih organa i jedinica KNOJ-a za

likvidaciju neprijateljskih formacija. Sjeam se telegrama Vrhovnog taba u kojima se insistiraloda se ovaj teren to prije oisti i da je to prioritetan zadatak jedinica, organa OZN-e i KNOJ-a.Na terenu je postojala neposredna koordinacija i mi smo dobijali dnevne informacije kako tajproces tee, kazao je Danilovi.[25]

U izvjeu Okrunog komiteta KPJ za zapadnu Hercegovinu od 13. veljae 1945. [26] , pisanomdva tjedna nakon operacije Bura i tjedan dana nakon smaknua irokobrijekih franjevaca,

iznesene su politike teze o suradnji franjevaca s Nijemcima i ustaama tijekom pripreme iprovedbe operacije "Bura", to nije nita drugo nego zajedniki pokuaj OZNE i partijskih tijelada opravdaju okrutne zloine nad hercegovakim franjevcima koji su se u to vrijeme intenzivnoprovodili.

Damir imi / Stopama pobijenih

11 / 15
http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn24http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn25http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn26http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/SP,%20IV,%201%20(6),%202010.,%20dio.pdfhttp://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/SP,%20IV,%201%20(6),%202010.,%20dio.pdfhttp://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn26http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn25http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftn24


12/15


[1] Osmi dalmatinski korpus formiran je 7. listopada 1943. od 9., 19., 20. i 26 divizije te 12.partizanskog odreda. Djelovao je u Dalmaciji, dijelu Like i zapadnoj Bosni. Od 1. studenoga do9. prosinca 1944. korpus je uspio ovladati Dalmacijom. Poetkom veljae 1945. tri njegovedivizije sudjelovale su u Mostarskoj operaciji. Za ratne pothvate Josip Broz Tito je 8. korpus dva

puta pohvaljivao. Poetkom oujka 1945. taj je korpus uao u sastav 4. armije. Postrojbe izsastava ovog korpusa uspjele su u zavrnim ratnim operacijama ovladati Likom, Primorjem,Istrom i Trstom. U zoni odgovornosti ovog korpusa dogodili su se mnogi zloini nad civilnimpuanstvom, a najpoznatiji meu njima su svakako zloini na irokom Brijegu, KoevskomRogu i Mariboru. Zapovjednik korpusa u vrijeme Mostarske operacije bio je general-major PetarDrapin (Srbin iz Beeja), a politiki komesar Boko iljegovi (Srbin iz Prijedora).

[2] Prvi zapovjednik Zapadnohercegovakog partizanskog odreda bio je Martin ule iz ula

kod Mostara, zamjenik Aziz Kudra iz apljine, politiki komesar Marijan Primorac s Bijae kodLjubukog, zamjenik komesara Donko Vranki iz Trebiata, naelnik taba Smajil emalovi izMostara i naelnik sanitetske slube Ljubo Grlui. (Jure Gali, Vrijeme i ljudi,Svjetlostkomerc, Sarajevo, 2005., str. 334.)

[3] Deveta dalmatinska divizija formirana je 13. veljae 1943. u Imotskom. U njezin sastav ulesu 3., 4., i 5. dalmatinska brigada. Sudjelovala je u bitci na Neretvi. Rasformirana je 12. travnja,a ponovo formirana 8. rujna 1943. od 1. i 3., a neto kasnije i 4. dalmatinske brigade te 2.

dalmatinske brigade. Od 1. studenoga 1944. dijelovi ove divizije vre stalne operacije uzapadnom dijelu Hercegovine te konstantno pritiu iroki Brijeg. U operaciji Bura dijelovipostrojbi iz sastava ove divizije odbaeni su prema Vrgorcu. Zapovjednik divizije u vrijemeopsade irokog Brijega bio je potpukovnik Ljubo Truta, naelnik taba Ilija Radakovi, a politikikomesar Andro Kovaevi.

[4] 12. hercegovaka brigada formirana je 22. studenoga 1943. Djelovala je u sastavu 29.hercegovake divizije i najveim je dijelom bila popunjena ljudstvom iz istonog dijela

Hercegovine. Sudjelovala je u ovladavanju Bileom, Dubrovnikom, Metkoviem, apljinom iitlukom. Tijekom studenoga i prosinca 1944. s juga je opsjedala iroki Brijeg. Do 25.studenoga 1944. brigadom je zapovijedao Milinko Okiljevi, a nakon toga major Ljubo Mijanovii njegov zamjenik Omer Mrgan. Dunost politikog komesara do 12. prosinca 1944. obnaao jeJozo Bakra, a kasnije major Petar Mielji. Obavjetajni oficiri bili su Milan Spremo iAleksandar Zelenovi, a opunomoenik OZN-e Branko-Brana Popadi. Zapovjednici bataljunabili su Petar Mandi, Vlado Kapor, Luka Aneli i Borko avaljuga. (Komnenovi Kreso, Monografija 29. hercegovake divizije

, Beograd, 1979., str. 582. 584.)

12 / 15
http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref1http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref2http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref3http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref4http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref4http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref3http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref2http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref1


13/15


[5] Zaetnik komunistike ideje u Bijai bio je povratnik iz Belgije Jure Gali-Veliki a njegovinajblii suradnici bili su Ivan Primorac-kopo, Marijan Primorac kopi i Jure Gali. (Jure Gali,Vrijeme i ljudi

, str. 5.)

[6] Zavelimska partizanska eta osnovana je 13. srpnja 1944. Zapovjednik joj je bio bivioruniki asnik Boo Milas, a njegov zamjenik Jozo Lovri. Politikim komesarom eteimenovan je Andrija Milas, a njegovim zamjenikom Dane Rimac. eta je brojala oko 60 boraca.U poetku je djelovala u sastavu Imotskog partizanskog odreda, a neto kasnije u sastavuTree dalmatinske brigade. (Jure Gali, Vrijeme i ljudi, str. 321.)

[7] Sekretar Okrunog komiteta KPJ za zapadnu Hercegovinu bio je Mato Markoti iz Graba, alanovi Mladen Kneevi iz Trebinja, Franjo Budimir iz Vira, Marko olji iz irokog Brijega,Halid Mesihovi iz Ljubukog, Pero Jeli iz Poitelja i Jure Gali s Bijae. (Jure Gali, Vrijeme i ljudi

, str. 334.)

[8] Oblasni komitet KPJ za Hercegovinu inili su: Vaso Miskin-Crni, Ferid engi, Olga

Marasovi, edo Kapor, Slobodan akota, Radovan Papi, Vukain Miunovi i SlobodanErceg. (Radovan Papi, Hercegovina u Revoluciji, Sarajevo, 1985., str. 186.)

[9] tab 29. hercegovake divizije inili su zapovjednik general-major Vlado egrt, naelniktaba Drago ukanovi, politiki komesar Vukain Miunovi i opunomoenik OZNE Slobodanakota.

[10] Prvi zapovjednik III. vojnog podruja bio je Hrvoje Vidi, a politiki komesar HalidMesihovi. Ve poetkom prosinca zapovjednikom je imenovan dotadanji zapovjednikZapadnohercegovakog odreda Martin ule, zamjenikom Aziz Kudra, a politikim komesaromFranjo Budimir. Meutim, 11. prosinca na elo Komande III. vojnog podruja imenovan je AzizKudra iz apljine, koji je na toj dunosti ostao sve do konca rata. Na elo Komande mjesta zakotar Ljubuki najprije je imenovan Sabit Kudra a kasnije ga je zamijenio MarijanPrimorac-kopi. Na elu Komande mjesta za kotar Posuje postavljen je Ivica Buba izMostara. (Komnenovi Kreso, Monografija 29. hercegovake divizije, str. 590. i JureGali, Vrijeme i ljudi,

str. 366.)

13 / 15
http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref5http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref6http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref7http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref8http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref9http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref10http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref10http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref9http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref8http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref7http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref6http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref5


14/15


[11] Za predsjednika Inicijativnog Okrunog NOO za zapadnu Hercegovinu postavljen je MarkoLukenda iz Tihaljine, za sekretara Halid Mesihovi iz Ljubukog, a za lanove Petar Leko, Ivan

Primorac-kopo, Selim Duda i Jakov unji. (Jure Gali, Vrijeme i ljudi, str. 360.)

[12] Na elo organizacije AF-a za kotar Ljubuki imenovana je Nuna Dizdarevi iz Ljubukog,a za kotar Posuje dotadanja pripadnica Zapadnohercegovakog odreda Perka Gapar,roena u selu Draetiima, u Dalmaciji. (Jure Gali, Vrijeme i ljudi, str. 361.)

[13] Zbornik Mostarska operacija, Vojnoizdavaki zavod, Beograd, 1986., str. 295.

[14] Radovan Papi, Hercegovina u Revoluciji, str. 186.

[15] Opunomoenik OZN-e u tabu 29. hercegovake divizije bio je Mirko Kolak. Dunostopunomoenika OZNE u brigadama 29. divizije obnaali su Simo Vojinovi, Nikola Komar,

Branko Popadi, Vukota Miloevi i Sveto Gagovi. (Komnenovi Kreso, Monografija 29.hercegovake divizije, str. 575. 591.)

[16] Trea brigada KNOJ-a djelovala je u sastavu Tree (Bosanskohercegovake) divizijeKNOJ-a (zapovjednik pukovnik Danilo Komnenovi, politiki komesar piro Srzenti), izravnopodreene OZN-i BiH. Na elu brigade, koja je brojala neto vie od 1.200 vojnika, bio je majorJovan Andri, a dunost politikog komesara obnaali su Drago Ivanovi i Demal Muminagi.

U sastav ove brigade ulo je i oko 150 pripadnika Ljubukog partizanskog odreda. Brigada jeimala zadau borbe protiv klasnih neprijatelja KPJ, a nalazila se pod politikim nadzoromOblasnog odjela OZN-e za Hercegovinu. Za prvih 50 dana svoga postojanja brigada je, prematvrdnjama nadreenog zapovjednika, ubila 63, uhitila 275, a ranila 16 prikrivenih protivnikihvojnika. (Komnenovi Kreso, Monografija 29. hercegovake divizije, str. 409.)

[17] ZbornikMostarska operacija, str. 479.

14 / 15
http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref11http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref12http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref13http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref14http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref15http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref16http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref17http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref17http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref16http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref15http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref14http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref13http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref12http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref11


15/15


[18] Poetkom sijenja situacija u zoni juno od Mostara bila je relativno mirna. Hrvati su izvojnih i politikih razloga traili zaposjedanje Ljubukog. Zapovjednitvo Grupe Armija Eukazivalo je na to da se liniju iroki Brijeg Mostar Nevesinje bezuvjetno mora drati, nonikakve joj druge postrojbe nisu stajale na raspolaganju osim onih koje su i sada tamo

rasporeene. (Franz Schraml, Hrvatsko ratite, Zaprei, 1993., str.101.)

[19] Zbornik Mostarska operacija, str. 425.




[23] Ivan Alilovi, Krini put i raspua, Zagreb, 1998., str. 107.

[24] Ugljea Danilovi roen je 7. veljae 1913. u selu Gnionica kod Odaka. Jo kao studentPoljoprivrednog fakulteta u Beogradu, 1935. postao je lan KPJ. Nakon proglaenja NezavisneDrave Hrvatske upuen je u Tuzlu, gdje je zajedno sa Cvijetinom Mijatoviem radio na pripremiustanka. Tijekom rata bio je lan Pokrajinskog komiteta KPJ i lan Glavnog taba NOV za BiH,a rukovodio je i vojnim poslovima Glavnog taba za BiH. Koncem 1944. imenovan je prvimefom OZNE u BiH. Nakon rata bio je Sekretar unutarnjih poslova u Vladi NR BiH, lan SIV-a,

predsjednik SUBNOR-a, lan Centralnog komiteta KPJ, itd. (Wikipedija)


[26] Historijski arhiv Mostar, Pik. Broj Og.19.-587.
http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref18http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref19http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref20http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref21http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref22http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref23http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref24http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref25http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref26http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref26http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref25http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref24http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref23http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref22http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref21http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref20http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref19http://localhost/var/www/apps/conversion/tmp/scratch_6/#_ftnref18

Documents

partizanski napad na Široki Brijeg