UPOV Siroki Brijeg Tehnoloski Projekt

Grad Široki Brijeg

Bosna i Hercegovina

UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

GRADA ŠIROKI BRIJEG

(faza 1)

Idejni projekt

Ožujak, 2013.

Osojnikova cesta 9 Tel.: ++ 386 2 78 77 001

2250 PTUJ Fax: ++ 386 2 78 77 000

SLOVENIJA Gsm: ++ 386 31 772 890

TR.R: 03182-1012799466 E-mail: [email protected]

ID: SI48618314 Web adresa. www.hafi.si

INŽENIRING, TRGOVINA, servis d.d.

HAFI d.d., reg.št. 1/29664/00 pri TS Ljubljana, osn. kapital 25,200,00 €, mat. št. 1194321, ID za DDV: SI48618314

Primatelj:

Građevinski fakultet

Sveučilište u Mostaru

Bosna i Hercegovina

UREĐAJ ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA

GRADA ŠIROKI BRIJEG

(faza 1)

Idejni tehnološki projekt

Ožujak, 2013.

SADRŽAJ

1. UVODNE INFORMACIJE ..........................................................................................4

2. ANALIZA OPTEREĆENJA ........................................................................................5

3. ANALIZA POTREBNOG STUPNJA PROČIŠĆAVANJA .........................................9

4. NAMJENA GRAĐEVINE ........................................................................................ 10

5. TEHNOLOŠKI OPIS UREĐAJA .............................................................................. 11

5.1. Mehanički stupanj pročišćavanja ............................................................................ 13

5.1.1. Objekt grube rešetke ........................................................................................... 13

5.1.2. Ulazna crpna stanica ........................................................................................... 13

5.1.3. Kombinirana jedinica .......................................................................................... 13

5.1.4. Prihvat sadržaja septičkih jama ........................................................................... 14

5.2. Biološki stupanj pročišćavanja................................................................................ 15

5.2.1. Faza vraćanja mulja - V faza ............................................................................... 17

5.2.2. Faza homogenizacije - M faza ............................................................................. 17

5.2.3. Faza taloženja - T faza ........................................................................................ 18

5.2.4. Faza pražnjenja - P faza ...................................................................................... 18

5.3. Obrada viška mulja ................................................................................................. 20

5.4. Kompresorska stanica ............................................................................................. 20

5.5. Upravna zgrada ...................................................................................................... 20

5.6. Trafostanica, elektro-oprema i mjerno-signalna-regulacijska oprema ...................... 20

5.7. Ispust u rijeku Lišticu ............................................................................................. 21

6. TEHNOLOŠKI PRORAČUN .................................................................................... 22

6.1. Proračun i dimenzioniranje biološkog stupnja uređaja pomoću aktivnog mulja ....... 22

7. KVALITETA VODE NA ISPUSTU .......................................................................... 27

8. TROŠKOVI IZGRADNJE ......................................................................................... 28

9. TROŠKOVI POGONA I ODRŽAVANJA ................................................................. 29

10. SPECIFIKACIJA OPREME ...................................................................................... 30

10.1. Specifikacija opreme i instalacija ........................................................................ 30

11. PROBNI POGON ...................................................................................................... 34

12. PRILOZI ................................................................................................................... 35

UPOV Široki Brijeg HAFI - BMA 1. Uvodne informacije

4

1. UVODNE INFORMACIJE

Tema projekta je uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, odnosno prikaz tehnologije rada

i tehničko rješenje pročišćavanja otpadnih voda.

Glavni cilj projekta u Širokom Brijegu je otkloniti ozbiljno zagađenje u urbanističkim

područjima, poboljšanje učinkovitosti energije u djelovanju i omogućavanje tretiranja

otpadnih voda.

Da bi uređaj funkcionirao i radio uz minimalne troškove i održavanje, potrebna je i

optimalna količina otpadnih voda. Kanalizacijski sustav općine Široki Brijeg bit će

razdjelni.

Sljedeći bitan detalj vezan za projektiranje uređaja je određivanje etapne – fazne izgradnje

uređaja, računajući postojeće stanje, uvažavajući kapacitet i broj ekvivalent stanovnika

(ES), kao osnovni parametar za projektiranje uređaja. I faza izgradnje uređaja bit će

priključivanje 10.000 stanovnika na kanalizacijsku mrežu, samim time i na uređaj za

pročišćavanje otpadnih voda. Sljedeća faza će pratiti izgradnju kanalizacije za planirana

naselja i dijelove općina Široki Brijeg koji gravitiraju prema centralnom uređaju.

Izgradnjom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ostvariti će se slijedeći glavni ciljevi:

1. Poboljšanje kvalitete vode rijeke Lištice i podzemnih voda na području Općine

Široki Brijeg;

2. Priključivanje svih korisnika vode u domaćinstvima i industriji u gradskom

području na središnji sistem prikupljanja otpadnih voda – kanalizacijski sustav;

3. Sve otpadne vode sa područja Općine Široki Brijeg trebaju se prethodno pročistiti,

to jest sakupiti i distribuirati do budućeg centralnog uređaja za pročišćavanje, pa

tek onda ispustiti u recipijent – rijeka Lištica;

Uspostava funkcionalnog, cjelovitog i samoodrživog sustava postiže se prije svega efikasnim

upravljanjem i održavanjem postojećih i novih objekata, uključujući i kompletan

kanalizacijski sustav te uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

UPOV Široki Brijeg HAFI - BMA 2. Analiza opterećenja

5

2. ANALIZA OPTEREĆENJA

Općina Široki Brijeg se nalazi u blizini granice s Hrvatskom, tj. u Županji

zapadnohercegovačkoj, koja još uključuje općine Grude, Ljubuški i Posušje. Smještena je na

jugu Bosne i Hercegovine, oko 150 km od glavnog grada, Sarajeva, 20 km zapadno od

Mostara i 30 km sjeverozapadno od Međugorja, dobro poznatog hodočasničkog odredišta.

Područje je poznato po smokvama i grožđu, a ranije i po proizvodnji duhana. Općina, sa 24

naselja koja je okružuju, ima oko 26,000 stanovnika na ukupnom području od oko 388 km2.

Sam grad ima oko 14,000 stanovnika. Općina je administrativno, ekonomsko, kulturno i

vjersko središte Županije. Prema zadnjem popisu iz 1991. godine u gradu je živjelo oko 7.500

stanovnika, odnosno 27.882 stanovnika u općini.

Slika 2./1 Smještaj Županije i Općine

Nema formalnog općinskog sustava prikupljanja otpadnih voda u Širokom Brijegu i ne

postoje postrojenja za tretiranje otpadnih voda iz grada. Kućanski, institucijski i poslovni

posjedi u gradu uglavnom koriste septičke jame ili ponekad izravni ispust u odvode ili tlo.

Zbog propusnosti tla na području Širokog Brijega curenje iz septičkih jama može brzo doći do

podzemnih voda koje teku do izvora i/ili rijeka. Ne postoji općinska služba za pražnjenje

septičkih jama i općenito se angažiraju privatni poduzetnici iz Mostara. Otpad iz septičkih

jama prazni se u mostarski kanalizacijski sustav. Nejasno je koliko se često septičke jame

prazne, ali, bilo zbog dizajna ili slabe konstrukcije, većina septičkih jama otpušta tečni otpad,

a prema tome i veliko zagađenje podzemnih voda u tlo.

http://hr.wikipedia.org/wiki/1991


6

Dvije najveće industrije u Širokom Brijegu, FEAL i Lijanovići, su smještene na zapadnom

kraju grada blizu rijeke Ugrovače koja je obično suha. Obje ove industrije imaju postojeća

postrojenja za tretiranje otpadnih voda, a i planiraju poboljšati svoje pročistače.

Proširenje kolektora otpadnih voda koji su bili izgrađeni u Širokom Brijegu prikazani su na

slici 2./2. Početni nacrti su pripremljeni 1980-ih godina i temeljili su se na kombiniranom

sustavu, ali samo oko 1,400 m glavnog kolektora, od mosta do lokacije pročistača bilo je

izgrađeno prije rata. Dio od spajanja Lištice i Ugrovače sa pročistačem nema priključke za

oborinske vode i može se prema tome zvati posebnim kolektorom otpadnih voda. Međutim,

duljina odvodnog kanala u Ulici bana Jelačića je izgrađena kao kombinirani odvodni kanal sa

priključcima za oborinske vode.

Slika 2./2 Postojeći kolektori otpadnih voda


7

Nakon toga je donesena odluka da bi se trebali usvojiti odvojeni sustavi za kanalizaciju

Širokog Brijega, a pripremljen je i nacrt za proširenje glavnog sustava kolektora do okruga

Pecare temeljem ove odluke. Nacrt je pripremio Zavod za vodoprivredu, Mostar 1996.

godine. Ovi odjeljci glavnih kolektora otpadnih i oborinskih voda napravljeni su 2000.

godine. Nacrt za odvojeni glavni sustav kolektora za desnu obalu rijeke Lištice (kolektor B)

pripremio je Zavod za vodoprivredu, Mostar 2006., a prvi dio ovih kolektora za otpadne i

oborinske vode (oko 600 m dug) bit će izgrađen tijekom ljeta 2008. godine.

Idejni nacrt za otpadne i oborinske vode za cijelo gradsko područje također je pripremio

Zavod za vodoprivredu, Mostar 2007. godine. Ovaj nacrt uključuje novi odvodni kanal za

Ulicu bana Jelačića tako da će cijeli sustav biti odvojen.

Izgradnja pročistača je većim dijelom dovršena u kasnim 1980-im, prije rata. Međutim,

dostava i ugradnja opreme nije dovršena i pročistač nikada nije pušten u rad. Pročistač koji

ima dogovoreni nacrt za oksidacijski kanal sa površinskom aeracijom, trebao je imati

kapacitet za ekvivalent stanovništva od (ES) 5 000. Betonska struktura se može vidjeti na slici

2./3.

Slika 2./3 Struktura postojećeg pročistača

Sada se namjerava započeti izgradnja kombiniranog pročistača sa kapacitetom od 10.000 ES

na istoj lokaciji.

Lokalni industrijski pogoni ispuštaju otpadne vode u Lišticu i njene pritoke. Ovo uključuje

pogone povezane s proizvodnjom aluminija i mesnom industrijom. Detaljni podaci o

stvarnom zagađenju uzrokovanom ispuštanjem industrijskih otpadnih voda nisu dostupni, i

trebaju se procijeniti. Dolje su nabrojeni najveći zagađivači i potrošači vode u općini, pored

problema općinske kanalizacije i manjih zajednica:

- tvornica aluminija (FEAL d.o.o.),

- mesna industrija (Lijanović),

- iskopavanje boksita, te

- tvornica električne i elektronske opreme.


8

Predmet ovog projekta je projektiranje samo I faze uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

(10.000 ES) uz napomenu da se treba predvidjeti u I fazi izbor tehnologije, lokacije i svih

drugih bitnih parametara za mogućnost fazne izgradnje, odnosno računajući nastavak

izgradnje uređaja za sljedeću fazu (20.000 ES).

Tablica 2./1 Analiza opterećenja UPOV Široki Brijeg prema fazama gradnje

Ukupna količina na UPOV-u FAZA 1 FAZA 2

biološko opterećenje 10.000 ES 20.000 ES

BPK5 600 kg/dan 1200 kg/dan

srednji dotok otpadne vode 2000 m3/dan 4000 m

3/dan

maks. dotok otpadne vode 153,8 m3/h 307,6 m

3/h

UPOV Široki Brijeg HAFI - BMA 3. Analiza potrebnog stupnja

pročišćavanja

9

3. ANALIZA POTREBNOG STUPNJA PROČIŠĆAVANJA

Potrebni stupanj pročišćavanja otpadnih voda je definiran traženom kvalitetom otpadnih

voda koja je predmet sadašnjih i budućih nužnih karakteristika prijemnika.

U odnosu na postojeće stanje razvoja tehnologije za pročišćavanje otpadnih voda, procesi

pročišćavanja se mogu podijeliti na dvije grupe pročišćavanja:

o Mehaničko pročišćavanje – ''prvi (I) stupanj’’ pročišćavanja – primarno

pročišćavanje,

o Biološko pročišćavanje, ''drugi (II) stupanj“ pročišćavanja – sekundarno

pročišćavanje.

o Biološko pročišćavanje sa uklanjanjem nutrijenta, treći (III) stupanj“ pročišćavanja

– tercijarno pročišćavanje.

Stupanj pročišćavanja kao i granične vrijednosti pročišćene vode su navedene u slijedećem

propisu: „Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za vode koje se

nakon pročišćavanja iz sustava javne kanalizacije ispuštaju u prirodni prijemnik“

(Službene novine Federacije BiH, br. 50/07), te prema Uredbi o uvjetima ispuštanja

otpadnih voda u prirodne recipijente i sustav javne kanalizacije (Sl. novine FBiH 4/2012):

Rijeka Lištica je kategorizirana u II klasu površinskih voda, sukladno važećoj klasifikaciji,

na ovom dijelu vodotoka, te kao prijemnik otpadnih voda iz UPOV-a nije kategorizirana

kao „osjetljivo područje“ što znači da je dovoljno sekundarno pročišćavanje. Propisima su

date granične vrijednosti:

Tablica 3./1 Granične vrijednosti pokazatelja prema Pravilniku („Službene novine

Federacije BiH, br. 50/07“)

Granična

vrijednost

Minimalni postotak smanjenja

opterećenja*

Kemijska potrošnja kisika (KPK) 125 mg/l 70-90 %

Biokemijska potrošnja kisika (BPK5) 25 mg/l 75 %

Ukupno suspendirane materije 35 mg/l 90 %

UPOV Široki Brijeg HAFI - BMA 4. Namjena građevine

10

4. NAMJENA GRAĐEVINE

Cjelokupan građevni kompleks predviđen je za prikupljanje sanitarnih i oborinskih otpadnih

voda stanovništva i industrije te njihovo pročišćavanje do stupnja potrebnog za neškodljivo

ispuštanje u recipijent, rijeku Lišticu, sukladno važećoj zakonskoj regulativi.

Pojedine građevine unutar kompleksa mogu se po namjeni podijeliti na građevine usko

vezane za tehnološki proces pročišćavanja otpadne vode i građevine s pratećim i pomoćnim

sadržajem.

Građevine vezane za tehnološki proces pročišćavanja otpadnih voda čine:

- gruba rešetka,

- objekt s ulaznom crpnom stanicom,

- postrojenje za mehaničku obradu otpadnih voda (kompaktna predtretmanska stanica -

fina rešetka, aerirani pjeskolov/mastolov),

- postrojenje za biološku obradu otpadnih voda (aeracijski bazen, taložni bazeni s

miješanjem),

- građevine za obradu mulja,

- građevina za smještaj puhala.

Građevine s pratećim i pomoćnim sadržajima čine:

- upravna zgrada,

- kolne i pješačke prometnice i parkirališta,

- trafostanica,

- i dr.

UPOV Široki Brijeg HAFI - BMA 5. Tehnološki opis uređaja

11

5. TEHNOLOŠKI OPIS UREĐAJA

Nakon analize različitih varijanti, uzevši u obzir sve mjerodavne kriterije i mjerila, odabrano

je rješenje HAFI BCS (biological combined system). Ovo rješenje temelji se na pročišćavanju

otpadnih voda pomoću aktivnog mulja.

Osnovna karakteristika svakog biološkog postupka s aktivnim muljem je miješanje ulazne

otpadne vode s aktivnim muljem, uz periodično ili kontinuirano unošenje kisika.

Otpadna voda se pročišćava pomoću mikroorganizama koji organsko onečišćenje pretvaraju u

taloživu biomasu (aktivni mulj), odnosnu u hlapive neškodive plinovite spojeve, koji odlaze u

atmosferu.

Mješavina obrađene otpadne vode i biomase nakon bioaeracijskih postupaka podliježe

postupku smirivanja, taloženja i odvajanja tekuće od krute faze. Tekuća faza je pročišćena

voda koja se slobodno ispušta u prijemnik, dok se kruta faza ili aktivni mulj vraća u

cirkulacijskom procesu natrag na biološki stupanj uređaja. Višak aktivnog mulja se izdvaja iz

procesa i obrađuje u postupku obrade mulja.

Linija pročišćavanja otpadnih voda na planiranom uređaju sastoji se od mehaničkog i

biološkog stupnja pročišćavanja (slika5./1).


12

Slika 5./1 Blok shema uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Široki Brijeg

Izlazno kontrolno

okno

Obrada mulja

Taložni bazen s

miješanjem

(TM)

Kompresorska

stanica

Gruba rešetka s

ulaznom crpnom

stanicom

Kombinirana

jedinica ( fino sito,

pjeskolov/

mastolov)

Aeracijski bazen

(BB)

Otpadne vode iz

grada Otpad na deponiju

Pumpa za povratni

mulj

Ispust pročišćene

vode u recipijent

Suhi mulj na

odlagalište

Otpad na deponiju

Stanica za prihvat

sadržaja septičkih

jama

ME

HA

NIČ

KA

OB

RA

DA

B

IOL

OŠ

KA

OB

RA

DA


13

5.1. Mehanički stupanj pročišćavanja

Svrha mehaničkog pročišćavanja je odstraniti kruti otpad različitih veličina te pijesak i masti

iz otpadnih voda, koji bi mogli stvarati probleme u daljnjim procesima pročišćavanja otpadnih

voda. Ovi postupci uključuju uklanjanje različitih vrsta i veličina krupnijeg otpada pomoću

grube rešetke, finim sitima uklanjanje sitnijeg otpada koji je zajedno s otpadom vodom prošao

kroz grube rešetke, te uklanjanje pijeska i masti u pjeskolovu i mastolovu. Otpadnu vodu

nužno je pročistiti od spomenutog otpada kako bi se spriječila moguća šteta na ugrađenoj

opremi UPOV-a i problemi s taloženjem u bazenima za biološko pročišćavanje.

5.1.1. Objekt grube rešetke

Na samom ulazu u uređaj smješten je objekt grube rešetke. Gruba rešetka ima zadatak da

spriječi ulaz krupnijih i grubljih nečistoća, koje putem kanalizacije dolaze do lokacije uređaja.

Razmak štapova rešetke iznosi 20 mm, debljina štapova iznosi 5 mm, izrađena je od

nehrđajućeg čelika, a čišćenje sakupljenih tvari odvija se automatski, s odstranjivanjem

sakupljenih tvari u kontejner.

5.1.2. Ulazna crpna stanica

Ulazna crpna stanica je armirano-betonski građevinski objekt, koji služi za prihvat svih

otpadnih voda iz sustava odvodnje, a koje dolaze na uređaj.

Ulazna stanica bit će opremljena automatskim mjeračem nivoa potrebnim za usklađivanje

rada crpki.

Predviđene su dvije uronjene centrifugalne crpke svaka kapaciteta 30 l/s dostatnog za fazu 1

uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Uključivanje crpki obavljat će se automatski, u

ovisnosti o nivou vode u sabirnom bazenu crpne stanice.

Predviđena je ugradnja dviju crpki, jedna će biti radna, dok će druga biti rezervna.

5.1.3. Kombinirana jedinica

Kombinirana jedinica se sastoji od rotacijskog sita, aeriranog pjeskolova/mastolova i crpke za

izdvajanje masti.

Otpadna voda, nakon što je prošla kroz grubu rešetku i nakon što je crpna stanica podigne na

veću visinu, teče kroz fino rotacijsko sito s otvorima od 6 mm za uklanjanje sitnijeg otpada na

početku kombinirane jedinice. Otpadne vode ulaze i protječu kroz otvoreni kraj nagnutog

bubnja sita, dok plutajuće i suspendirane tvari ostaju u bubnju. Bubanj se počinje okretati kad

uzvodna razina otpadnih voda prijeđe određenu granicu zbog začepljenja površine bubnja.


14

Time se otpad podiže i odlaže u centralno postavljen žlijeb. Uklanjanje otpada sa sita

olakšavaju zgrtač i raspršivač. Pužni transporter u žlijebu okreće bubanj i transportira otpad sa

sita kroz cijev pod nagibom. Dehidriran i kompaktiran, otpad se odlaže u prijenosni kontejner.

Poslije uklanjanja krutog otpada iz otpadne vode slijedi uklanjanje nečistoća po specifičnoj

težini težih tvari od vode koje su sklone taloženju (pijesak), te po specifičnoj težini lakših

tvari od vode, koje bi se mogle akumulirati na površini vode u bazenima za biološko

pročišćavanje (masti). U tu svrhu, u kombiniranu jedinicu, instaliran je aerirani

pjeskolov/mastolov, koji je opremljen s horizontalnim pužnim transporterom na dnu kanala.

Uzdužni pjeskolov je dimenzioniran tako da može ukloniti barem 90% pijeska, veličine zrna

od 0,20 mm. Masti i drugi otpad uklanjaju se u mastolovu pomoću zgrtača i motorne

zapornice.

Dovod zraka u pjeskolov/mastolov osiguravaju dva manja puhala. Jedno od njih je radno, a

drugo pričuvno. No, u slučaju većih dotoka, obje linije mogu raditi istodobno. Cijevi za

razvod zraka opremljene su ručnim ventilima za reguliranje dovoda zraka ili čak zatvaranje

jedne ili više linija dovoda zraka.

Potrebno je napraviti i drugi kanal, kojeg je moguće koristiti i za obilaženje finog sita tijekom

popravaka i radova na održavanju (bypass). U kanalu ispred i iza sita ugrađuju se zapornice

koje omogućavaju da se na liniji sita izvode radovi na održavanju. Tijekom tih radova, otpad

se u zaobilaznom kanalu uklanja sa više ugrađenih stacionarnih sita, koja se čiste ručno za

vrijeme održavanja sita.

Predlaže se ugradnja kombinirane jedinice većeg kapaciteta, koja će zadovoljiti zahtjeve

izgradnje u fazi 2. Na taj način smanjit će se troškovi u završnoj fazi izgradnje uređaja.

5.1.4. Prihvat sadržaja septičkih jama

Osim otpadne vode prikupljene sustavom odvodnje, na UPOV-u će se također pročišćavati

sadržaj septičkih i sabirnih jama kućanstva, koja neće biti spojena na sustav odvodnje. Prije

biološkog pročišćavanja, sadržaj septičkih jama također je potrebno provesti kroz mehanički

tretman. Mehanički predtretman i stanica za prihvat septika izvest će se kao jedinstveni

objekt. Vozila za prikupljanje sadržaja septičkih jama izravno se crijevom spajaju na

kompaktnu prihvatnu stanicu smještenu u građevini, gdje se mjeri i bilježi protok. Stanica ima

integrirano fino sito opremljeno transporterom za uklanjanje izdvojenog materijala, koji se

odlaže u prijenosni spremnik. Transportirani materijal raspršivači ispiru vodom tijekom

transporta na transporteru, te se potom odlaže u spremnik zajedno s otpadnom vodom iz

septičkih jama. Spremnik je opremljen uronjenom miješalicom i uronjenom potisnom

pumpom koja transportira sadržaj septičkih jama nizvodno od finih sita. Sva oprema za

prihvat sadržaja septičkih jama biti će ugrađena u izoliranu prostoriju i zaštićena je od

eksplozije.


15

5.2. Biološki stupanj pročišćavanja

Biološki stupanj pročišćavanja zasnovan je na HAFI BCS postupku (biological combined

system). Načelno, ovakav postupak pročišćavanja otpadnih voda je isti kao i kod klasičnog

biološkog pročišćavanja otpadnih voda aktivnim muljem, s razlikom da se u ovom

kompaktnom postupku biološko pročišćavanje, naknadno taloženje i zgušćivanje mulja odvija

u jednom građevinskom objektu (bazenu). Bioaeracijski bazen, sekundarni taložnik i sabirnik

(zgušnjivač) mulja iz klasičnog uređaja spojen je u jedan jedinstveni (građevinski) objekt.

Time se smanjuje potreba za prostorom. Dakle, HAFI BCS tehnologija temeljena je na

principu pojednostavljenja biološkog stupnja pročišćavanja, u svrhu smanjenja troškova

izgradnje i pogona, kao i smanjenja potrebe za prostorom, bez utjecaja na stupanj i kvalitetu

pročišćene vode.

Biološki stupanj pročišćavanja je izveden u kompaktnoj građevinskoj izvedbi iz armiranog

betona, razdvojen je u dvije zasebne linije koje objedinjuju sljedeće komponente:

- bioaeracijski bazen (BB),

- taložni bazen s miješanjem (TM),

- sustav za povratni mulj,

- sustav za miješanje te crpka viška mulja.

Na slikama 5.2./1 i 5.2./2 su grafički prikazani bazeni HAFI BCS postupka.

Slika5.2./1 Grafički prikaz bazena u HAFI BCS postupku

Biološki bazen

(BB)

Taložni bazen s

miješanjem (TM)

Membranski difuzori

komprimiranog zraka

Dizač mulja Cirkulacijska

oprema

Odvodni

sabirnik


16

Slika5.2./2 Grafički prikaz bazena u HAFI BCS postupku (tlocrt)

Kod HAFI BCS tehnologije, biološki bazen s aktivnim muljem (B bazen) je pomoću otvora

na dnu, hidraulički povezan s kombiniranim TM bazenom, gdje se vrši homogenizacija i

taloženje mulja. Biološki bazen se bitno ne razlikuje od konvencionalnog bazena s aktivnim

muljem, međutim sekundarni taložnik je ovdje nadomješten s dva TM bazena, čija se funkcija

i oprema znatno razlikuje od konvencionalnog sekundarnog taložnika. Na slici 5.2./3 je

prikazana procesna shema HAFI BCS postupka.

Slika 5.2./3 Procesna shema HAFI BCS postupka

LEGENDA: 1. Mehanička obrada

2. Biološki bazen s aktivnim muljem

3. Taložni bazen s miješanjem

4. Miješanje (homogenizacija) s

komprimiranim zrakom

5. Recirkulacija mulja

6. Oprema za aeraciju

7. Kompresorska stanica

8. Linija odvodnje viška mulja

9. Linija odvoda pročišćene vode

1

7

2 6

8

9

5

3

4

5

9

4

3

Dotok

Zatvoreno

Otvoreno

Ispust

TM-2

TM-1

BB


17

TM bazeni rade na principu cikličkog procesa (ciklus traje 150 minuta), pri čemu odvod

pročišćene vode započinje na polovici ciklusa, čime je omogućen konstantni protok otpadne

vode, isto kao kod konvencionalnog postupka.

Za vrijeme radnog ciklusa u bazenu u vremenskom nizu vrše se različite faze (recirkulacija

mulja, homogenizacija, taloženje, ispust), slično kao kod šaržnog biološkog reaktora (SBR

postupak).

Kod ovakvih pogonskih uvjeta u TM bazenu prisutna je veća koncentracija aktivnog mulja, pa

se u fazi mirovanja polako tvore taložive flokule – veći djelići mulja, koji stvaraju filtar, kroz

koji otječe pročišćena voda. Time nastaju uvjeti za bolje odvajanje aktivnog mulja od otpadne

vode u TM bazenu. Pored toga, u TM bazenu dolazi do endogene denitrifikacije, čime se

snižava KPK vrijednost, a dolazi i do djelomične biološke eliminacije fosfora.

Kod HAFI BCS postupka povratni mulj crpi se mamut crpkom. Miješanjem pomoću

komprimiranog zraka, koji se upuhuje pomoću perforirane cijevi, homogenizira se ugušćeni

mulj kao i ostatak pročišćene vode u TM bazenu. Ugrađeni, jednostavni aeracijski sustav

smanjuje troškove investicije, potrošnju energije i troškove održavanja. Instalirana puhala,

osiguravaju potrebnu količino zraka u biološkom i TM bazenu. Za vrijeme upuhivanja zraka u

TM bazen, u biološkom bazenu(B) postižu se anoksični uvjeti, tako da dolazi i do

denitrifikacije.

Faze u kojima se odvija pročišćavanje otpadnih voda su:

- faza vraćanja mulja - V faza,

- faza homogenizacije (miješanja) - M faza,

- faza taloženja - T faza i

- faza pražnjenja - P faza.

Opisi pojedinih faza dati su u poglavljima 5.2.1., 5.2.2., 5.2.3. i 5.2.4., grafički su prikazani na

slici5.2./2.

5.2.1. Faza vraćanja mulja - V faza

Tijekom ove faze dobro zgusnuti mulj se pumpa s dna TM bazena u BB bazen. U tu svrhu

koristi se tzv. zračni lift (mamut pumpa), koji radi na bazi komprimiranog zraka. U isto vrije

premješteni sadržaj teče preko otvora blizu dna TM bazena. Obzirom da su oba bazena

hidraulički povezana s gotovo jednakim nivoom vode, potreban je samo mali udio energije.

5.2.2. Faza homogenizacije - M faza

Tijekom ove faze aktivni mulj se miješa nekoliko minuta, dok se ne postigne homogenizacija

sadržaja u TM bazenu. Na kraju ove faze koncentracija aktivnog mulja je značajno veća u BB

bazenu, nego u TM bazenu. Velika koncentracija biomase u BB bazenu poboljšava

biokemijske procese, dok mala koncentracija suspendiranih tvari u TM bazenu ubrzava proces

taloženja.


18

5.2.3. Faza taloženja - T faza

Nakon prestanka turbulencija, izazvane u M fazi, počinje proces flokulacije u TM bazenu.

Horizontalni pokrivač aktivnog mulja razvija se i taloži gotovo konstantnom brzinom od oko

2 mh-1

. Ovakvo lagano taloženje radi kao tzv. floc filtar, koji filtrira i male čestice iz

supernatanta (čista voda) te na taj način omogućuje ispust vode bez udjela suspendiranih tvari.

5.2.4. Faza pražnjenja - P faza

Tijekom faze pražnjenja supernatant voda se prazni iz TM bazena. U vrijeme pražnjenja

proces taloženja se nastavlja. Sadržaj iz BB bazena teče u TM bazen preko otvora, koji se

nalaze blizu dna, ispod linije supernatant vode, te se tako onemogućuje miješanje tog sadržaja

s pročišćenom vodom. Oprema za pražnjenje nalazi se na suprotnoj strani TM bazena, kako bi

se spriječila strujanja ulaznog i izlaznog toka.

Na ovaj način se jednostavnim postupkom i upotrebom jednostavne opreme, postiže vrlo

dobar učinak pročišćavanja, koji odgovara zakonski propisanim granicama.

Bioaeracijski bazen je biološki stupanj uređaja gdje se mehanički pročišćena otpadna voda

dovodi u kontakt s flokulama aktivnog mulja, aerira kisikom te ujedno intenzivno miješa. Pri

tome se odvijaju mikrobiološki procesi kojima dolazi do razgradnje organskog onečišćenja i

stvaranja nove količine biomase.

Za potrebe ozračivanja u ovom kompaktnom uređaju predviđeni su membranski difuzori

smješteni na dnu aeracijskog bazena. Potreban kisik za održavanje metabolizma

mikroorganizama u aktivnom mulju dobavlja se pomoću puhala za zrak, koji su smješteni u

pogonskoj zgradi u tzv. kompresorskoj stanici.

Dobava potrebnog zraka u aeracijski bazen regulira se pomoću praćenja koncentracije

otopljenog kisika u bazenu.

Preko posebnog spoja/otvora između aeracijskog bazena i naknadnog taložnika, smjesa vode,

biomase i aktivnog mulja dospijeva u naknadni bazen za taloženje i miješanje (TM).

U taložnom bazenu skupljaju se i izdvajaju sve taložive čestice iz sistema koje polako padaju

na dno taložnika te sifonskim vodom dospijevaju u okno za povrat mulja. Povratni mulj se

vraća u bioaeracijski bazen gdje se miješa sa ulaznom otpadnom vodom.

Biološki pročišćena i izbistrena voda polako struji prema gornjem kraju TM bazena i preko

preljevnih cjevovoda odlazi prema izlaznom i kontrolnom oknu te dalje u recipijent. Višak

proizvedenog mulja se periodično crpkama prebacuje na liniju obrade mulja.


19

Slika 5.2./2 Prikaz faza HAFI BCS procesa

V

TMB1

TMB2

TMB1

TMB1

TMB2

TMB1

TMB1

BB BB

BB

BB BB

BB

V M T P

P M T

A A

TMB1

TMB2

BB

TMB1

BB

BB

TMB2

TMB1

TMB2

TMB1

Ciklus (2,5 h)

Faza vračanja mulja „V“ Faza miješanja „M“

Faza taloženja „U“ Faza pražnjenja „P“


20

5.3. Obrada viška mulja

Višak mulja, koji je već djelomično stabiliziran zbog produžene aeracije (starost mulja je 25

dana), tlači se iz taložnog bazena u spremnik za pohranu i zgušćivanje mulja, čiji je kapacitet

dostatan za otprilike dva dana. Spremnik je opremljen površinskom miješalicom sa šipkama i

mjeračem razine. U zgušnjivaču se mulj zgušnjava s ulazne koncentracije od 8 g/l na 25 g/l.

Nadmuljna voda otječe u ulaznu crpnu stanicu, dok se zgušćeni mulj tlači muljnom crpkom u

postrojenje za dehidraciju mulja.

Dehidracija mulja provodi se pomoću pužne preše. Zgušćeni mulj transportira se u prešu

ekscentričnom pužnom crpkom putem tlačnog cjevovoda na kojem je ugrađen

elektromagnetski mjerač protoka kako bi se pomoću pretvarača frekvencija omogućio

konstantan dotok u prešu. Ovo također omogućuje doziranje polimera.

Otopina polimera priprema se u automatiziranoj stanici zapremine 1.000 litara. Postrojenje se

sastoji od tri spremnika opremljenih miješalicama kako bi se osiguralo ravnomjerno i potpuno

otapanje polimera. Polimer u prahu dozira se automatski iz lijevka u spremnik pomoću

spiralnog transportera. Otopina koncentracije oko 0,1-0,2% dozira se pomoću ekscentrične

pužne pumpe i kontrolira prema količini ulaznog mulja izmjerenog elektromagnetskim

mjeračem protoka.

Dehidrirani mulj iz centrifuge ispušta se na niz pužnih transportera koji prenose dehidrirani

mulj u spremnik zapremine 5 m3. Procjedna voda iz pužne preše ispušta se u ulaznu crpnu

stanicu.

5.4. Kompresorska stanica

Puhala potrebna za rad aeracijskog sustava u aeracijskim bazenima bit će smještena u

posebnoj zgradi – uz strojarnicu. Puhala su izvedena i izolirana na takav način da proizvode

minimum štetnog zvuka.

5.5. Upravna zgrada

Objekt služi za smještaj i boravak djelatnika na uređaju te za obavljanje radnih aktivnosti i

kontrole.

5.6. Trafostanica, elektro-oprema i mjerno-signalna-regulacijska oprema

Da bi navedena tehnologija mogla biti u funkciji na navedenoj lokaciji, nužno je izgraditi

građevine u kojima će se ti procesi odvijati, a da bi se odvijali pod kontrolom i da bi mogli

biti vođeni, potrebna je elektro - instalacija energetike i informatike.


21

Za preradu otpadnih voda unutar lokacije nužne su elektro - instalacije i to:

- elektro energetske,

- telefonske,

- signalizacijske,

- informatičke,

- mjerne,

- rasvjete,

- gromobrana i uzemljenja.

Za zaštitu, isticanje i mogućnost nadziranja u noćnom periodu, biti će također izgrađena i

vanjska rasvjeta okoliša i tehnološkog procesa. Napajanje rasvjete također će se vršiti

podzemnim kabelima na dubini od 0.8 m.

Razvod električne energije za lokaciju vršit će se kabelski podzemno, direktno u zemlju, na

dubini od 80 cm, niskonaponskim kabelima koji su po karakteristikama i kvaliteti za to

namijenjeni.

Glavni razvod električne energije sa zaštitom, mjerenjem i kontrolom vršit će se iz posebne

prostorije u upravnoj zgradi, a napajanje će se vršiti iz trafostanice.

Za razvod telefonskih, informatičkih i signalnih instalacija, biti će na lokaciji izrađena

distributivna kabelska kanalizacija kroz koju će se provlačiti kabeli za pojedine vrste

instalacija.

U istoj upravnoj zgradi, u posebnom prostoru, biti će dovedeni svi signalni kabeli iz

postrojenja putem distributivne telefonske kanalizacije i u istoj prostoriji biti će moguće vršiti

evidenciju, mjerenje i praćenje tehnološkog procesa.

5.7. Ispust u rijeku Lišticu

Nakon procesa pročišćavanja otpadnih voda, pročišćene otpadne vode se transportiraju prema

recipijentu rijeci Lišticu.

UPOV Široki Brijeg HAFI - BMA 6. Tehnološki proračun

22

6. TEHNOLOŠKI PRORAČUN

Dimenzioniranje pojedinih objekata uređaja za pročišćavanje otpadnih voda grada Široki

Brijeg provedeno je temeljem obrađenih ulaznih podataka.

Objekti u biološkom stupnju uređaja proračunati su metodologijom koja se temelji na

njemačkim propisima, tzv. ATV smjernicama, i to prema:

- ATV A-131 (smjernice za proračun jedno-stupanjskih bioloških uređaja pomoću

aktivnog mulja).

6.1. Proračun i dimenzioniranje biološkog stupnja uređaja pomoću aktivnog

mulja

Ulazni podaci za dimenzioniranje biološkog stupnja uređaja s aktivnim muljem prikazani su u

narednim tablicama.

Tablica 6.1./1 Ulazni podaci za proračun

Ulazni podaci za proračun

FAZA 1 FAZA 2

Veličina uređaja 10.000 ES 20.000 ES

Dnevna količina otpadne vode 2000 m3/d 4000 m

3/d

Maks. satna količina - sušno 153,8 m3/h 307,6 m

3/h

Organsko opterećenje 600,0 kgBPK5/d 1.200,0 kgBPK5/d

Tablica 6.1./2 Gruba rešetka

Gruba rešetka

FAZA 1

Model HAFI MNT06 20 25

Ulazni dotok 60 l/s

Razmak šipki 20 mm

Dimenzije šipke 10x40 mm

Širina kanala 600 mm

Visina kanala 1000 mm

Širina rešetke 550 mm

Visina rešetke 800 mm

Nagib rešetke 75

Broj grablji 3


23

Snaga motora 0,55 kW

Napon motora 400 V

Frekvencija 50 Hz

Okretaji 10,5 min-1

Tablica 6.1./3 Proračun crpne stanice

Ulazna crpna stanica

Uronjene ulazne crpke FAZA 1

Model HAFI MX type MX 2460-P94/C Ex

Maksimalni dotok 60 l/s

Kapacitet crpke 30 l/s

Visina dizanja 20 m

Pogon 14,6kW, 400V, 3 faze, 50 Hz

Broj okretaja 1450 o/min

Vrsta motora potopni

Broj crpki 2+1

Tablica 6.1./4 Proračun kombinirane jedinice

Kombinirana jedinica

FAZA 1 i 2

Model HAFI COMPACT UNIT 3/100

Fina rešetka DA

Odvajanje pijeska DA

Odvajanje masti DA

Dužina x širina x visina 1245 x 1826 x 4655 mm

Kapacitet linije 113,2 l/s

Pogon finog sita 0,37 Kw 400 V. 50Hz Class F IP55

Pogon transportnog puža za pijesak 1 0,37 Kw 400 V. 50Hz Class F IP55

Pogon transportnog puža za pijesak 2 0,37 Kw 400 V. 50Hz Class F IP55

Pogon zgrtača masti 0,75 Kw 400 V. 50Hz Class F IP55

Broj puhala za aeraciju 1 + 1 -

Kapacitet puhala 20 Nm³/h

Pritisak puhala 500 mbar

Pogon puhala

Broj puhala 1+1 kom


24

Tablica 6.1./5 Proračun stanice za prihvat sadržaja septičkih jama

Stanica za prihvat sadržaja septičkih jama

FAZA 1

Model HAFI Septic unit type M100

Dimenzije 5185 x 916 x 2880

Ulazni maksimalni kapacitet 100 m3/h

Max. nivo prije rešetke 800 mm

Inklinacija 35

Ulazna cijev DN100

Ulazni ventil motorni, 220V, 50Hz

Izlazna cijev DN100 PN10

Vanjski promjer rešetke 700 mm

Promjer rešetke u zoni čišćenja 690 mm

Debljina rešetki u zoni čišćenja 6 mm

Razmak rešetki 6 mm

Promjer rešetke u zoni transporta 295 mm

Promjer izlazne cijevi 323 mm

Motor Nord Getreibe gmbh Germany

Snaga motora 1,1 Kw 400 V. IP 55 is cl F

Broj okretaja 10 rpm

Tablica 6.1./6 Proračun stanice za pranje pijeska

Stanica za prihvat sadržaja septičkih jama

FAZA 1

Model HAFI MN30FW

Dimenzije 5610 x 2050 x 3155

Maksimalni ulazni protok 30 mc/h

Maksimalni kapacitet izvađenih čestica 1 mc/h

Ukupna duljina 5300 mm

Inklinacija 30

Visina pražnjenja 2275 mm

Ulazna cijev DN100 PN10

Izlazna cijev DN150 PN10

Motor Nord Getreibe gmbh Germany

pozicija motora izvana

Snaga 1,1 Kw 400 V. 50 Hz

Elektromotor IP 55 is cl F

Broj okretaja 5 min-1


25

Tablica 6.1./7 Proračun HAFI BCS (biological combined system)

HAFI BCS

Bioaeracijski bazen FAZA 1

Temperatura u biološkom bazenu 10-20 C

Aerobna starost mulja 16 d

Aeacijski faktor 0,80 /

Dizajnirana starost mulja 20 d

Ukupna starost mulja 25 d

Proizvodnja mulja iz uklanjanja ugljika 615,8 kg/d

Proizvodnja mulja iz uklanjanja fosfora 51,2 kg/d

Ukupna proizvodnja viška mulja 667,0 kg/d

Potrebna masa tvari u biološkom bazenu 13340 kg

Koncentracija tvari u biološkom bazenu 5 kg/m3

Potreban volumen biološkog bazena 2668,0 m3

Dubina vode 6 m

Potrebna površina biološkog bazena 444,7 m2

Prozračivanje bioaeracijskog bazena

Dnevna potrošnja kisika 997,9 kgO2/d

Period aeracije 24,0 h/d

Učinkovitost prijenosa kisika 70 %

Specifična stopa prijenosa kisika 74,3 kgO2/h/

Protok kroz difuzor 5,0 Nm3/h

Protok kroz difuzor (max) 7,5 Nm3/h

Gubitak pritiska na difuzorima 50 mbar

Gubitak pritiska u cijevima 80 mbar

Maksimalna dubina 600 mbar

Sveukupni gubitak pritiska 670 mbar

Taložni bazen

Volumni indeks mulj 100 l/kg

Maksimalno razrijeđeni volumen mulja 360 l/m3

Potrebna brzina taloženja mulja 1,40 m/h

Brzina taloženja mulja (ATV-M 2010) 1,81 m/h

Volumni udio mulja po jedinici površine 624 l/(m2*h)

Minimalna stupac visine čiste vode 1,17 m

Površina taložnog bazena 110,1 m2

Dubina vode 6 m

Volumen taložnog bazena 660,9 m3


26

Tablica 6.1./8 Proračun spremnika za mulj

Spremnik za mulj

FAZA 1

Specifična proizvodnja mulja 1,045 kgTSS/kgBOD

Dnevna količina mulja 627 kgTSS/d

Koncentracija istaloženog mulja 8,0 kg/m3

Zapremina istaloženog mulja 78 m3/d

Broj spremnika 1 /

Odabrani promjer 6,0 m

Dubina spremnika 5,0 m

Zapremina spremnika 141 m3

Vrijeme zadržavanja (minimalno) 1,7 d

Koncentracija zgušćenog mulja 25,0 kg/m3

Zapremina zgušćenog mulja 25,1 m3/d

Zapremina nadmuljne vode 53,3 m3/d

Tablica 6.1./9 Proračun jedinice za dehidraciju mulja

Dehidracija mulja

FAZA 1

Model HAFI XMD 70

Ulazni protok 5,8 mc/h 1% koncentracije tvari

Ulazna cijev za mulj 2"

Promjer cijevi za izlaz tekućine (filtrat) 60 mm

Protok vode 8 l/s, pritisak 5 bar

Inklinacija 5 - 15

Izlaz dehidriranog mulja Vertikalan

Vrsta elektromotora B5

Snaga elektromotora 1,1Kw 50Hz

Napon, zaštita 400 V IP 55 Ins cl F

Polielektrolit 100-300 g/m3

Efikasnost dehidracije 15 - 20 %

UPOV Široki Brijeg HAFI - BMA 7. Kvaliteta vode na ispustu

27

7. KVALITETA VODE NA ISPUSTU

Predloženom tehnologijom garantira se kvaliteta ispuštane vode prema važećim kriterijima. U

tablici 7./1 su prikazani podaci kvalitete vode na izlazu iz uređaja za pročišćavanje.

Tablica 7./1 Kvaliteta otpadne vode na ispustu iz uređaja

KVALITETA OTPADNE VODE

SASTAV mg/L

Netopive tvari ≤ 30

Kemijska potrošnja kisika (KPK) ≤ 40

Biokemijska potrošnja kisika (BPK5) ≤ 15

Eliminacija dušika < 94%

UPOV Široki Brijeg HAFI - BMA 8 . Troškovi izgradnje

28

8. TROŠKOVI IZGRADNJE

Kod HAFI BCS tehnologije bazen za miješanje i taloženje zamjenjuje zasebne taložnike koji

su inače potrebni kod konvencionalnog postupka. Osim toga koncentracija aktivnog mulja u

bazenu aeracije je viša, što rezultira u većoj moći pročišćavanja i zbog toga je potrebna manja

površina za izgradnju bazena. Rezultat svega toga su manji troškovi za građevinske radove. U

bazenu za miješanje i taloženje nije potrebno koristiti uronjene pumpe i miješalice što dodatno

smanjuje trošak opreme. S druge stane potrebno je nešto veće ulaganje u automatizaciju

procesa, pa su stog razloga elektro radovi nešto veći nego kod konvencionalnog tipa uređaja

za pročišćavanje otpadnih voda. Procijenjeni građevinski troškovi, strojarska oprema i

instalacije te elektro i mjerna oprem prikazano su u tablici 8./1.

Tablica 8./1 Procijenjeni troškovi izgradnje UPOV Široki Brijeg

HAFI BCS - TROŠKOVI (€)

Građevinski radovi 1.360.000

Strojarska oprema i instalacije 1.170.000

Elektro i mjerna oprema te instalacije 445.000

Ukupno 2.975.000

UPOV Široki Brijeg HAFI - BMA 9. Troškovi pogona i održavanja

29

9. TROŠKOVI POGONA I ODRŽAVANJA

Godišnji troškovi pogona i održavanja prikazani su u tablici 9./1.

Tablica 9./1 Procijenjeni troškovi pogona i održavanja

Troškovnička stavka Količina Jedinični trošak Godišnji trošak

Struja 1.650 kWh/d 0,1 €/kWh 60.225 €

Polielektrolit 1.831 kg/a 5 €/kg 9.155 €

Voda (tehnološka) 15 m3/d 0,6 €/m

3 3.285 €

Dehidrirani mulj 1.040 t/a 30 €/t 31.200 €

Loživo ulje 4.500 l/a 1 €/l 4.500 €

Radna snaga - voditelj 1 18.000 €/a 18.000 €

Radna snaga - inženjer 1 15.000 €/a 15.000 €

Radna snaga – održavatelj 2 10.000 €/a 20.000 €

Održavanje – građevinski

dio 1.260.000 € 0,5 % 6.300 €

Održavanje – strojarski dio 1.120.000 € 1,5 % 16.800 €

Održavanje – elektro dio 395.000 € 1,5 % 5.925 €

Monitoring - službeni 4 800 € 3.200 €

Monitoring - interni 12 200 € 2.400 €

Ukupno 195.990 €

UPOV Široki Brijeg HAFI - BMA 10. Specifikacija opreme

30

10. SPECIFIKACIJA OPREME

Pri odabiru strojarsko tehnološke opreme u praksi se treba voditi računa o slijedećem:

I. Prije izrade detaljnog građevinskog projekta mora se izvršiti odabir (prikupljanje

ponuda) odgovarajuće strojarske opreme. Procesna tehnika i s njom povezana strojarska

procesna oprema određuju u velikoj mjeri oblik građevine i učinak cjelokupnog postrojenja.

II. Gdje god je to moguće, potrebno je koristiti prednost standardizacije; u građevinarstvu

to istovremeno znači i korištenje standardne strojarske opreme i uređaja. Na taj način je

olakšana suradnja između projektanata i proizvođača opreme čime se izbjegavaju pogrešni

projekti, dvostruki poslovi i izmjene. Generalno gledano standardi omogućuju ekonomičniju

gradnju, olakšavaju održavanje i nabavu rezervnih dijelova strojarske opreme.

III. Kod odabira materijala potrebno je voditi računa o korozijskoj rezistentnosti

materijala. Uređaj za čišćenje otpadne vode ubraja se u objekte s daleko agresivnijom klimom

od ostalih hidrotehničkih objekata. Materijali iz kojih su izrađeni pojedini elementi opreme

uređaja za pročišćavanje, koji dolaze direktno ili indirektno u dodir s vodom, kemikalijama i

agresivnom atmosferom moraju se izraditi iz koroziono rezistentnog materijala ili barem

odgovarajuće antikorozijski zaštititi. To se odnosi i na elemente elektro instalacije i

građevinskih radova.

10.1. Specifikacija opreme i instalacija

Poz. 1

Gruba rešetka

HAFI vertikalna gruba rešetka MNT06 20 25, material izrade AISI 304

razmak štapova 20mm, protok Q = 60 l/s, P = 0,55 kW, U = 400 V, f = 50 Hz

1 kom.

Poz. 2

Crpna stanica

Potopna pumpa, Q = 30 l/s, visina dizanja h = 20 m

HAFI tip MX 2460-P94/C Ex

2+1 kom.

Poz. 3

Kombinirana jedinica za predtretman otpadne vode sa rotacionim sitom,

materijal izrade nehrđajući čelik, s aeriranim pjeskolovom i crpkom za

izdvajanje masti, zajedno sa lokalnim elektro krilnim ormarom, s uključenim

puhalima za aeraciju.

HAFI COMPACT 3/100, Q = 113,2 l/s, razmak rešetki L = 6 mm, materijal

AISI 316L, lakirano, pasivizirano

1 kompl.

Poz. 4 Standardni komunalni kontejner, provozni, volumena 1100 L.


31

1+1 kom.

Poz. 5 Stanica za pranje pijeska, s elektro ormarom i senzorom za nivo pijeska

HAFI tip MN30FW

1 kom.

Poz. 6 Stanica za prikupljanje sastava septičkih jama i mulja iz malih pročistača, s

elektro ormarom i elektromotornim ventilima 24V AC

HAFI septic unit M100, Q = 100 m3/h, materijal AISI 316L, pasivizirano,

lakirano

1 kompl.

Poz. 7 Rotacijsko puhalo kompaktni agregat sa protuzvučnim poklopcem za

pripremu komprimiranog zraka, upravljan preko frekventong regulatora.

Stupanj puhala s trokrakim rotacijskim klipovima, bezuljni transport radnog

medija, osnovni nosači s integriranim prigušivačem zvuka (prigušenje

pulzacije stroja i sniženje razine buke agregata), zatezanje remenja vrši se

preko okretnog postolja motora, koje se zakreće pomoću stezaljki s navojem.

Protuzvučni poklopac u posebnoj izvedbi s unutarnjom prevlakom, s

električnim ventilatorom za hlađenje, s unutrašnjim postavljanjem, s usisnim

filtrom, s prigušivačem zvuka, nadtlačni ventil, povratna klapna i elastično

cijevno priklopna obujmica, opremljena s manometrom, mogućnost punjenja

ulja s vanjske strane, vanjski prikaz razine ulja, sa svim potrebnim brtvenim,

vijčanim i potpornim materijalom.

HAFI ABU 25.10-150, 20 m³/min, dp=735 mbar, motor 45 kW

1+1 kom.

Poz. 8 Sonda za mjerenje koncentracije kisika u biološkom bazenu, optička, digitalna

mjerno područje od 0,0 do 10 mg O2/L.

2 kompl.

Poz. 9 Mamut pumpa (zračni lift) sastavljena iz:

- PEHD cijev,

- PVC cijev,

- PVC koljeno,

- PVC T komad,

- PVC reducirani komad,

- elektromotorni ventil,

- kuglasti ventil,

- sa svim potrebnim sitnim, montažnim materijalom.


32

2 kompl.

Poz. 10 Sistem za miješanje zrakom sastavljen iz:

- AISI304 cijev,


- kuglasti ventil,

- sa svim potrebnim sitnim, montažnim materijalom.

2 kompl.

Poz. 11 Sistem za ispust pročišćene vode, sastavljen iz:

- PEHD cijev,

- PEHD koljeno,

- HAFI ventil,

- preljevno korito,

- potreban spojno-brtveni i potporni materijal te sav ostali sitni,

montažni materijal.

2 kompl.

Poz. 12 Mjerač protoka na istoku iz pročistača. ‘’V’’ preljev 30°, ultrazvučno mjerenje

nivoa.

E+H, sonda PDU 91, transmiter FMU 90.

1 kompl.

Poz. 13 Potopna, centrifugalna crpka, uronjena, sa specijalnim rotorom i "kontra blok

sustavom", TCS i DI senzorom, te opremom za mokru ugradnju i mehanikom

za ručno, revizijsko podizanje, te svim ostalim sitnim, montažnim

materijalom.

2 kompl.

Poz. 14

Pločasti membranski aeracijski element, samozatvarajući, sa svim potrebnim

spojno brtvećim materijalom, te svim ostalim sitnim, montažnim materijalom.

Osnovno tijelo je od PVC-a, a membrana od 100 %-tnog poliuretana bez

omekšivača i materijala za ispunu.

HAFI aerostrip 3500, dužina 3,5 m; širina 18 mm; materijal membrane:

"PUR" ili ekvivalent.

48 kom.

Poz. 15 Cjevovod za komprimiran zrak sastavljen iz:

- AISI304 cijev,

- kuglasti ventil,


- sa svim potrebnim fazonskim komadima, spojno-brtvenim i potpornim


33

materijalom, te svim ostalim sitnim, montažnim materijalom.

1 kompl.

Poz. 16 Cijev za suvišni mulj i cjevovod za sastav septičkih jama, AISI304, sa svim

potrebnim fazonskim komadima, spojno-brtvenim i potpornim materijalom,

te svim ostalim sitnim, montažnim materijalom.

2 kompl.

Poz. 17 Sistem za dehidraciju mulja HAFI Screw Drain XMD70S, Q = 5,8 m

3/h, P = 1,1 kW, U = 400 V, f = 50 Hz,

material izrade AISI 304

1 kompl.

Poz. 18 Kontejner za dehidrirani mulj

1+1

Poz. 19 Horizontalno potopno propelerno mješalo sa svim potrebnim montažnim

materijalom iz nehrđajućeg materijala, sa mehanizmom iz nehrđajućeg

materijala za jednostavno revizijsko podizanje, odnosno nastavljanje visine

miješanja, sa vrtlivim priklopom sa mogučnošću reguliranja kota.

2 kompl.

Poz. 20 Sonda za ultrazvučno mjerenje nivoa u sabirnom bazenu sastava septičkih

jama i mulja sa malih pročistača.

1 kompl.

Poz. 21 Plivajući nivo prekidač s utegom u sabirnom bazenu sastava septičkih jama i

mulja sa malih pročistača.

2 kom.

Poz. 22 Slobodno stojeći pohodni podest s ogradom i dostopnim ljestvama, za

montažu rotacione prese.

1 kompl.

Poz. 23 Montaža specificirane opreme i instalacija, pripremni radovi, tlačna proba i

puštanje u pogon, zaključni radovi i ostali nepredviđeni troškovi.

UPOV Široki Brijeg HAFI - BMA 11. Probni pogon

34

11. PROBNI POGON

Probnim pogonom biološkog pročistača potrebno je isprobati rad ugrađene opreme i

instalacija te utvrditi kvalitetu izvedenih radova i ugrađenih materijala. Također, probnim

pogonom provjerava se da li su postignuti propisani parametri tehnološkog procesa te da li

parametri tehnološkog procesa omogućavaju odgovarajuće radne uvjete u vezi zaštite na radu

i propisane utjecaje na okoliš.

Probni pogon obično traje 6 mjeseci. Ako u tom vremenu nisu postignuti propisani tehnološki

parametri, obaveza je projektanta i izvođača, da u slijedećih 6 mjeseci ustanove uzroke i

otklone sve greške.

Biološki pročistač namijenjen je pročišćavanju komunalnih otpadnih voda grada Široki

Brijeg. Kod punog opterećenja (10.000 ES), voda na izlazu iz pročistača, treba biti sukladna

„Pravilniku o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih tvari za vode koje se nakon

prečišćavanja iz sustava javne kanalizacije ispuštaju u prirodni prijemnik“ (Službene novine

F BiH, br. 50/07). Stoga će kvaliteta pročišćene vode biti u granicama prikazanim u tablici

11./1.

Tablica 11./1 Granične vrijednosti pročišćene otpadne vode

Parametar (24 satni

kompozitni uzorak)

Mjerna

Jedinica

Površinske

vode

Suspendirane tvari mg/L < 60

BPK5 mgO2/L < 40

KPK mgO2/L < 150

pH 6,5 - 9,0

Obzirom na iskustvo s radom sličnih pročistača, može se pretpostaviti da će biološka

djelotvornost početi šest tjedana nakon početka pogona, tako dugo dok se ne stvore „jezgre

biološke razgradnje“.

U biološkom dijelu uređaja potrebno je uvijek imati minimalno 300 mL/L aktivnog mulja. U

slučaju manjka aktivnog mulja, mora se dodati odgovarajuća količina (povrat aktivnog mulja).

Prije kraja probnog pogona potrebno je izvršiti analizu otpadne vode na ulazu i izlazu iz

pročistača, utvrditi stupanj pročišćavanja te kvalitetu vode na izlazu iz pročistača. Ako

pokazatelji i tvari odgovaraju propisanim vrijednostima, probni pogon se zaključuje. U

suprotnom se probni pogon treba produžiti i ustanoviti uzroke za nepostizanje odgovarajuće

kvalitete vode na izlazu iz pročistača.

Izvođač probnog pogona treba voditi dnevnik probnog pogona i u njemu bilježiti sve događaje

i procese koje izvodi za vrijeme probnog pogona.

UPOV Široki Brijeg HAFI 12. Prilozi

35

12. PRILOZI

1. HAFI BCS sistem (procesna shema)

2. HAFI BCS sistem (tlocrt i presjek)

Documents

UPOV Siroki Brijeg Tehnoloski Projekt