Upload
dejan
View
304
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 1/676
Preddiplomski studij Bilinogojstvo
Fitopatologija I
Koordinator:prof. dr. sc. Draženka Jurković
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 2/676
Literatura
Kišatić J. (1992.): Opća fitopatologija
Kišpatić, J. (1992.): Bolesti voćaka i vinove loze
Ćosić, J., Jurković, D., Vrandečić, K. Praktikum iz fitopatologije – www.pfos.hr
Jurković, D., Ćosić, J. (2003.): Zaštita vinograda i voćnjaka od uzročnika bolesti.
Veleučilište u Požegi.
Maceljski, M., Cvjetković, B., Ostojić, Z., Igrc Brčić, J., Pagliarini, N., Oštrec, LJ., Barić, K.,Čizmić, I. (2004.): Štetočinje povrća.
Radman, LJ. (1983.): Fitopatologija – bolesti ratatrskih kultura.
Jurković, D., Ćosić, J. (2004. ): Bolesti suncokreta. U knjizi Vratarić i sur. “Suncokret Helianthus
annuus”.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 3/676
ZNAČAJ FITOPATOLOGIJE
Razvoj fitopatologije kao zasebne znanstvene discipline osobito je intenzivan od
kraja 19. stoljeća, pa se tako i sama dijeli na nekoliko samostalnih disciplina.
Fitopatologija je znanost o biljnim bolestima
grč. phyton = biljka; patos = bolest; logos = riječ, znanost
Procjena: na Zemlji će biti 2025. oko 8,5 milijardi.
Od 1970. čovječanstvo treba više hrane nego što proizvede,
zato su hrana i pitka voda strateški proizvodi.
Bolesti bilja mogu biti ograničavajući čimbenici pri uzgoju
bilja, a one:
a) smanjuju prinos
b) pogoršavaju kvalitetc) mogu negativno utjecati na zdravlje ljudi i životinja
d) uzrokuju velike ekonomske gubitke
original
original
original
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 4/676
Zadaci fitopatologije:
1. Upoznati uzročnika bolesti.
Od posebnog je značaja poznavati kako ekološki (vanjski) čimbenici (vlaga,
temperatura, svjetlo i sl.) utječu na parazita i kakvi su odnosi između parazita
i biljke domaćina.
2. Utvrditi koji su uzroci biljnih bolesti
Uzročnici biljnih bolesti mogu biti neživi ili abiotski (temperaturni ekstremi, nedostatak svjetla, prevelika ili nedovoljna vlažnost, nedostatak ili suvišak
mineralnih tvari, prisutnost štetnih plinova u tlu i atmosferi, kemijske ozljede,
tuča, snijeg, vjetar, grom i drugo) i živi ili biotski (gljive, bakterije , virusi, viroidi,
mikoplazmama slični organizmi (fitolpazme), rikecije i fanerogamni paraziti ili
parazitne cvjetnjače).
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 5/676
3. Poznavati kako se mijenja otpornost domaćina
pod utjecajem okolinskih čimbenika i čovjeka
4. Poznavati kako se mijenja parazitska sposobnost parazita
Parazitska sposobnost uzročnika bolesti (agresivnost i patogenost) nije stalna,
stabilna ili nepromjenjiva. Ona se stalno mijenja pod utjecajem “unutarnjih” i
“vanjskih” čimbenika.
5. Poznavati sve raspoložive mjere zaštite
(agrotehničke, fizičke, biološke, kemijske i druge mjere borbe)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 6/676
Zadatak fitopatologije je spriječiti zarazu, odnosno postanak bolesti, a ako
se bolest razvije smanjiti do krajnjih granica štetne posljedice razvoja
parazita na biljkama i, po mogućnosti, zaštiti biljke vodeći računa o zaštiti
čovjekove okoline i ekonomskoj opravdanosti poduzetih mjera.
Gubitak:
- prinosa
- kakvoće
Problem u određivanju gubitaka predstavlja činjenica da na urod i njegovu kakvoću
utječe čitav niz različitih čimbenika (klima, prije svega količina oborina i temperatura;
kvaliteta sjemena ili sadnica; tip tla; obrada; gnojidba; zaštita od bolesti, štetnika ikorova i drugo).
originaloriginal
original
original original
original
originaloriginaloriginal
original
original
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 7/676
Kultura Gubitak u % od Ukupni gubitakBolesti Štetnici Korovi (%)
Žita 9,2 13,9 11,4 34,5
Krumpir 21,8 6,5 4,0 32,3
Šećerna repa 10,4 8,3 5,8 24,5
Šećerna trska 19,2 20,1 15,7 55,0Leguminoze 11,3 11,3 8,7 33,3
Povrće 10,1 8,7 8,9 27,7
Voće 12,6 7,8 3,0 23,4
Kava, kakao, čaj 17,7 12,1 13,2 42,4Uljarice 9,8 10,5 10,4 30,7
Predive biljke 11,0 12,9 6,9 30,8
Duhan 12,3 10,4 8,1 30,8
Ukupni gubici u svijetu zbog bolesti, štetnika i korova (Cramer, 1967.)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 8/676
Gubici (riža, pšenica, ječam, kukuruz, krumpir, soja, pamuk, kava) zbog
bolesti, štetnika i korova u razdoblju 1988.-1990.
Područje Gubitak (%)
Europa 28,2
Oceanija 36,2
Sjeverna i Srednja Amerika 31,2
Rusija 40,9Južna Amerika 41,3
Afrika 48,9
Azija 47,1
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 9/676
Često se kaže da je bolest poremećaj u morfološkom i fiziološkom razvoju biljaka,što se manifestira vidljivim znacima - simptomima. Ova definicija obuhvaća bolestikod kojih su vidljivi simptomi, ali ne obuhvaća bolesti bez simptoma (tzv. latentnezaraze). To su slučajevi kada je uzročnik bolesti u biljci, dakle ona nije zdrava, alinema vidljivih znakova zaraze.
Što su normalni životni tokovi?
K riteriji s biološkog i agronomskog stajališta često su različiti.
Tako je npr. kultivirana mrkva s biološkog stajališta bolesna. Divlja mrkva ima
podzemni dio tanak i drvenast, a kultivirana debeo i mesnat. Kod kultivirane mrkve
taj dio ima povećanu količinu parenhimskih stanica, a drvenastih je dijelova malo.
Prema tome kultivirana mrkva pokazuje simptome parenhimatoze, ona je s
biološkog stajališta bolesna, ali s ekonomskog stajališta ona je zdrava.
Slično je i s cvjetačom koja ima mesnate cvjetove ili sa šećernom repom kod koje je
korijem zadebljao i sadrži velike količine šećera.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 10/676
Za agronome kada se govori o biljnim bolestima postavlja se kriterij nastanka štete,a ako štete nema, tada praktično nema ni bolesti.
Stakman i Harrar (1959.)
Bolest biljaka je fiziološki poremećaj ili abnormalna građa koja je štetna za biljku
ili neki njezin dio ili proizvod, ili koja smanjuje njezinu ekonomsku vrijednost.
Agrios (1997.)
Bolest je niz vidljivih i nevidljivih odgovara biljnih stanica na parazite (ili čimbenike
okolne sredine) koji izazivaju promjene oblika, funkcije ili integriteta biljke, a to
dovodi do slabljenja biljke, njenog uginuća ili propadanja bilo kojeg njenog dijela.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 11/676
Evolucija parazita
Uzročnici biljnih bolesti su parazitni mikroorganizmi s različitim stupnjem parazitizma
koji su razvili tijekom zajedničke evolucije.
U početku razvijali su se na mrtvoj organskoj tvari, ostacima biljaka: to su saprofiti (grč. sapros = truo + phyton = biljka).
Mikroorganizmi koji potpuno zadovoljavaju svoje potrebe iz mrtve organske tvari su
obligatni saprofiti, oni omogućuju kruženje tvari i energije u prirodi.
original
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 12/676
Između saprofita i parazita postoji mnogo prijelaznih oblika:Fakultativni saprofiti najveći dio života provode na mrtvoj organskoj tvari, a samoiznimno prelaze na žive organizme.
Fakultativni paraziti dio života provode na biljkama uzrokujući bolesti, a drugi dioživota kada nemaju pogodnog domaćina ili kada su okolinski uvjeti nepovoljniprovode kao saprofiti.
Mikroorganizmi koji hranjive tvari uzimaju iz živih organizama su paraziti (grč.parasiteo = jedem zajedno s nekim).
Obligatni ili isključivi paraziti razvijaju se samo na ili u živim biljkama (organima), a
izvan biljaka mogu opstati kao spore ili organi za preživljavanje (konzervaciju). Neki
odnjih danas se mogu uzgajati na hranjivim supstratima.
Biotrofi su paraziti koji se hrane jedino iz živih stanica, u njima žive i umnožavaju se ine mogu se uzgajati izvan žive stanice. Pravi biotrofi su virusi, viroidi i fitoplazme.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 13/676
PODJELA BILJNIH BOLESTI PREMA UZROČNICIMA
1. Neparazitski uzročnici bolesti
- temperaturni ekstremi- nedostatak svjetla
- prevelika ili nedovoljna vlažnost - nedostatak ili suvišak mineralnih tvari - prisutnost štetnih plinova u tlu i atmosferi - kemijske ozljede (fitotoksičnost) - tuča, snijeg, vjetar, grom
Fitotoksičnost Sunčana palež Poremećaj ishrane
originaloriginalomafra.gov.on.ca
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 14/676
2. Parazitski uzročnici bolesti- gljive
- bakterije- virusi
- viroidi
- mikoplazmama slični organizmi - rikecije
- fanerogamni paraziti ili parazitne cvjetnjače
Gaeumannomyces graminisClavibacter michiganensis
AMV Cuscuta sp.
original
original
originaloriginal
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 15/676
Abiotski uzročnici bolesti Manjak ili suvišak hranjiva u tlu
Nedostatak ili suvišak hranjivih tvari mogu dovesti do funkcionalnih
promjena, odnosno do promjena koje nastaju u fiziološkim procesima koji se onda manifestiraju kao bolest.
Višak dušika - bujan rast, tamnozelena boja biljaka, produžetakvegetacije, formiranje tanje epiderme i kod žitarica polijeganje, indirektno
utječe na jači razvoj mnogih uzročnika bolesti
informedfarmers.com
insectimages.org
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 16/676
Manjak dušika - klorotičan izgled biljaka, usporen rast, opadanje lišća i niži prinos
nue.okstate.edu
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 17/676
flickr.com
omafra.gov.on.ca
extension.umn.edu
5e.plantphys.net
clemson.edu
ctahr.hawaii.edu
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 19/676
Višak fosfora – u prirodi je vrlo rjedak, ali ako se pojavi izaziva
fitotoksičnost Manjak fosfora - crvenkasta ili purpurna boja lišća, lišće je sitnije i stoji
uspravno (erektivno), razvoj korijena je slabiji i smanjen je prinos. Biljkepoprimaju ukočen, krut izgled.
Indirektno dobra opskrbljenost fosforom povećava otpornost biljaka.
5e.plantphys.netomafra.gov.on.ca
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 20/676
customers.hbci.comcustomers.hbci.com
enst.umd.edu
flickr.com
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 21/676
Višak kalija – rijedak u prirodi
Manjak kalija - kloroza i nekroza rubova lišća koja se može proširiti načitavu biljku, lišće dobiva crvenkastu boju, izboji se slabije formiraju,
cvjetovi opadaju i slabiji je razvoj korjenovog sustava
Indirektno dobra opskrbljenost kalijem povećava otpornost biljaka.
5e.plantphys.net fieldcroppathology.msu.edu
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 22/676
Manjak kalcija - kloroza i izumiranje meristema, ponekad i čitavih biljaka
original
5e.plantphys.net
utahpests.usu.edu
dijitalimaj.com
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 24/676
Manjak željeza - kloroza (posebno na alkalnim tlima), prvo se javlja
na najmlađem lišću.
extension.umn.edu
cals.arizona.edu
enst.umd.edu
ppdl.purdue.edu
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 25/676
Manjak cinka - kloroza i nekroza s
otpadanjem listova (defolijacija),
k od voća je karakteristično stvaranje
malih grančica i sitnog lišća
5e.plantphys.net
extension.org
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 26/676
ucanr.edu
ucanr.edu
ucanr.edu
ucanr.edu
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 27/676
Manjak bora - k od šećerne repeizaziva "trulež srca", kod celera
posmeđenje unutrašnjosti i
raspucavanje stabljike, kod jabukadeformacije plodova s nekrozama
mesa, kod duhana trulež vrha biljke,kod masline sušenje grančica istvaranje "vještičinih metli".
original
utoledo.edu
extension.umn.edu
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 28/676
Manjak ili suvišak vode u tlu
Za normalan rast i razvoj biljaka potrebna je odgovarajuća vlaga kojazavisi o:
vrsti biljke
bujnosti biljke
tipu tla
temperaturi i dr.
Hidrofiti - za svoj razvoj trebaju mnogo vode (riža) Kserofiti - trebaju izarzito malo vlage (sirak)
Mezofiti - po potrebama za vodom između prethodno navedenih grupa
Višak vode ometa ili onemogućava normalno usvajanje kisika, pa dolazi do
ugibanja biljaka. Kod mnogih biljaka uslijed dugotrajnog suviška vodedolazi do hipertrofije lenticela korijena što se uočava u obliku bjelkastihprištića.Hipertrofija lenticela omogućava lakši prodor nekih parazita u korjenje.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 29/676
Manjak vode dovodi do opadanja turgora, venuća i sušenja biljaka.
jpkc.jluhp.edu.cn
homeguides.sfgate.combrownsvilleherald.com
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 30/676
Suvišak vode
original
original
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 31/676
Utjecaj visokih i niskih temperatura
Ekstremno visoke temperature (46-52ºC) dovode do ugibanja biljaka,
posebice ako je sadržaj vode u biljkama visok (što je veći sadržaj vodeto je biljka osjetljivija na visoke temperature).
K od rajčice kao posljedica visokih temperatura iza jakih kiša plodoviizgledaju kao da su kuhani. Kod krumpira visoke temperature (30-40ºC)
izazivaju pojavu "crno srce".
ppdl.purdue.edu
ppdl.purdue.edu
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 32/676
Niske temperature (smrzavanje) dovode do stvaranja kristala leda u
stanicama i međustaničnim prostorima, a kao posljedica se javlja kidanjestanica i dehidracija protoplazme.
Kod žita niske temperature uzrokuju šturost klasova.Ukoliko se gomolji krumpira smrznu dobivaju zrnatu strukturu i izlučujumnogo vode.
Niske temperature kod skladištenja gomolja krumpira (0ºC do 5ºC) uzrok
su pojave tzv. slatkog krumpira.
originalagcrops.osu.edu
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 33/676
ppdl.purdue.edu
aggie-horticulture.tamu.edu
plant-care.com
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 34/676
Nedostatak i suvišak svjetla
Manjak svjetla dovodi do etiolacije biljaka, odnosno izduženog rasta, pri čemu su klice ili biljke svjetlije boje. Takve su biljke neotporne i lako
podliježu različitim zarazama. Pregusti sklop ima za posljedicu nedostataksvjetla zbog čega se biljke izdužuju i podliježu polijeganju (nezaraznopolijeganje žitarica).
cccmkc.edu.hk
cccmkc.edu.hk
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 35/676
Prejaka svjetlost može izazvati ožegotine.
extension.umn.edu
gardener.wikia.com
plantpathology.uark.edu
extension.umn.edu
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 36/676
Otrovni plinovi
U blizini industrijskih postrojenja može doći do trovanja biljaka plinovima.Najčešći slučajevi onečišćenja zraka su od SO2 i SO3 i to u blizini talionica
ruda.Otapanje navedenih plinova u vodi uzrok je pojavi tzv. kiselih kiša.
Simptomi bolesti najbolje se vide na voćkama i šumskom drveću i to kaonekroza lenticela i puči, razgradnja kloroplasta, blijeđenje međužilnog
prostora na lišću i drugo.
jnuenvis.nic.in msu.edu
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 37/676
Kemijske ozljede
Ove ozljede nastaju neadekvatnom primjenom sredstava za zaštitu bilja,što se manifestira u obliku različitih ozljeda i ožegotina (fitotoksičnost).
Najčešći razlog ovome je korištenje navedenih sredstava u većoj količiniili koncentaraciji od propisane.
original
original
ctahr.hawaii.edu
okeechobee.ifas.ufl.edu
plantdiagnostics.umd.edu
agdev.anr.udel.edu
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 38/676
btny.purdue.edu
btny.purdue.edu
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 39/676
clemson.edu
ncsupdicblog.blogspot.com
ent.iastate.edu
cotton.tamu.edu
ent.iastate.edu
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 40/676
FITOPATOGENE BAKTERIJE
- bakterioze
- više od 300 vrsta i varijeteta fitopatogenih bakterija
- parazitiraju na više od 1000 biljnih vrsta
- prva otkrivena bakterija je Erwinia amylovora , i danas je iznimno
značajna i čini velike štete na jabukama i kruškama u SAD i Europi - jednostanični heterotrofni organizmi, veličine između 0,5-4,5 x 0,3-0,6 µm
- sve fitopatogene bakterije su štapićastog oblika sa ili bez treplji
(omogućavaju kretanje kroz vodu)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 41/676
monotrihno
lofotrihno
amfitrihno
peritrihno
- bakterije nemaju potpuno diferenciranu
jezgru nego tzv. nukleoid
- razmnožavaju se vegetativno, najčešće
dijeljenjem, rjeđe pupanjem - sve fitopatogene bakterije su asporogene
- fakultativni paraziti
- aerobne su
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 42/676
- u biljku prodiru kroz prirodne otvore (puči, lenticele, hidatode) ili kroz
povrede nastale djelovanjem abiotskih (kiša, tuča, vjetar, snijeg) ili
biotskih (insekti, nematode, čovjek) čimbenika
- optimalni uvjeti za razvoj pH 6,2-6,8 i temp. 25-30ºC (min. 0-2 ºC ,
max. 35-37 ºC , letalna 45-55 ºC )
- najbolje se razvijaju u uvjetima povećane vlage
- infekcije gotovo da i nema bez kapi vode
- uglavnom gube vitalnost pod utjecajem direktne sunčeve svjetlosti
(bakterije koje imaju žuti pigment su nešto otpornije) uglavnom
paraziti nadzemnih organa (rod Xanthomonas )
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 43/676
- bakterije čije su kolonije bijele boje parazitiraju uglavnom podzemne
organe ili tkiva u unutrašnjosti domaćina (Erwinia, Pseudomonas )
Najvažniji rodovi fitopatogenih bakterija su:
Agrobacterium
Corynebacterium (Clavibacter)
Erwinia
Pseudomonas
Xanthomonas
Streptomyces
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 44/676
Najčešći prenosioci su čovjek, insekti, životinjski organizmi, voda i
zračne struje.
Šire se intercelularno razgrađujući središnje lamele.
Na površini biljaka izbijaju u obliku bakterijskog eksudata (kapi ili sluzi).
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 45/676
Simptomi bakterioza
1. Mokra trulež – na tkivima bogatim vodom i hranjivim tvarima
(lukovice, korjenasti organi, plodovi povrća)
Erwinia carotovora pv. carotovora
Pjegavost i nekroza
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 46/676
Pjegavost i nekroza
- najčešći tip simptoma kod bakterioza
- pjege su u početku vodenaste i prozirne, kasnije posmeđe, a uslijed
pucanja izumrlog tkiva dobivaju izgled kraste
Pseudomonas syringae
Xanthomonas cucurbitae
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 48/676
Palež
- napadnuti organ ili njegov dio posmeđi ili pocrni i sasuši se
Erwinia amylovora
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 49/676
Venuće
- traheobakterioze uvelost pojedinih dijelova ili cijelih biljaka
Erwinia stewartii Pseudomonas solanacearum
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 50/676
Izrasline i tumori
- pod utjecajem bakterija dolazi do hipertrofije
i hiperplazije pa nastaju izrasline,
nabrekline i tumorasti izraštaji
Agrobacterium tumefaciens
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 51/676
VIRUSI
- viroze
- virologija- otkriveni krajem 19. stoljeća
- prvi istraživač virusa bio je Adolf Mayer
- D. J. Ivanovski je 1892. godine u Akademiji znanosti u Sankt Peterburgu
objavio da postoji nešto sitnije od bakterije i zarazno je – mozaična bolest duhana
Osnovne karakteristike virusa:
- virusi su obligatni paraziti
- submikroskopske su veličine (samo jedna dimenzija prelazi 200 nm) - prolaze kroz bakterijski filter
- umnažaju se samo u živoj stanici odgovarajućeg domaćina
- nemaju vlastiti enzimatski sustav ni izmjenu tvari- otporni su prema antibioticima
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 52/676
Virion (osnovna čestica virusa):
- centralni dio ili srž (RNA ili DNA)
- omotač ili kapsid (protein)
nukleoproteid
Umnažanje virusa DNK/RNK u jezgri
kapsid u citoplazmi
Virus u biljku ulazi preko ozljeda (rana).
Biljke su najčešće sistemično zaražene ( kloroza).
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 53/676
Virusi se mogu prenositi i širiti:- mehaničkim putem (sokom iz bolesne u zdravu biljku) - cijepljenjem, reznicama, izdancima, vegetativnim organima
- insektima (tripsi, grinje, lisne uši, štitaste uši, cikade, stjenice)
- nematodama (rodovi Longidorus i Xiphinema )
- gljivama (S. endobioticum →X virus krumpira) - parazitnim cvjetnjačama (Cuscuta sp)
- sjemenom (npr. mozaik graha i mozaik salate)
- tlom
Mjere zaštite: - uništenje žarišta infekcije (uništavanje korovnih biljaka koje mogu biti
zaražene virusima koji zaražavaju i kulturne biljke, prostorna izolacijakultura koje napadaju iste vrste virusa ( na pr. lucerne i djeteline od
graška i graha) - uništavanje vektora virusa
- uzgoj otpornih sorata i hibrida
- terapija bolesnih biljaka (termoterapija)
- kultura meristema
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 54/676
Apple mosaic virus
Cucumber mosaic virus
Tomato spotted wilt
virus
Tomato mosaic virus
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 55/676
Wheat streak mosaic virus Potato mop-top virus
Maize chlorotic dwarf
virus
Barley yellow dwarf
virus
Alfalfa mosaic virus
Beet yellows virus
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 56/676
GLJIVE- grč. mykes, lat. fungi
- mikoze, mikologija
ISHRANA GLJIVA
- heterotrofni organizmi
1. Saprofiti – hrane se mrtvom organskom tvari
Penicillium roqueforti Penicillium camemberti
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 57/676
Penicillium roqueforti
Penicillium camemberti
2. Paraziti
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 58/676
2. Paraziti
- fakultativni
- obligatni ili isključivi (sve plamenjače, pepelnice i hrđe)
3. Pertofiti – stanicu ubiju enzimima ili toksinima i tada se nasele na nju
Triptofiti - svojim produktima (enzimima) stanicu toliko oslabe da ona pod
utjecajem abiotičkih činilaca odumire, te se onda gljiva na nju naseli
zajednički naziv za pertrofite i triptofite je nekrofiti
4. Simbionti
Simbioza predstavlja dugotrajan, tijesan suživot dvaju ili više organizama, kojiuključuje barem jedan eukariotski organizam.
- suživot od kojeg svi članovi simbioze imaju koristi. Takav oblik simbioze se preciznijenaziva mutualizam od lat. mutuare -uzajmiti, posuditi.
Mik i d t lj i bi i đ k ij j iših bilj k i lji
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 59/676
• Mikoriza predstavlja simbiozu između korijenja viših biljaka i gljiva.Pojavljuje se u više od 80% biljnih vrsta. Hife gljiva povećavaju apsorpcijuhranjivih tvari iz tla i zato je mikoriza vrlo važna za biljke siromašnih tala.Najrasprostranjeniji oblik simbioze čine lišajevi.
• Lišajevi su nastali kao simbioza jednostaničnih algi (zelenih ili modrozelenih) igljiva tj. njihovih niti (hifa).
Lišajevi
• Alga fotosintezom stvara organske tvari, a gljiva štiti algu i opskrbljuje jevodom i mineralnim tvarima. Danas znamo da oko 40 000 različitih vrsta
gljiva živi isključivo u simbiontskoj zajednici sa zelenim algama i da na druginačin ne mogu ostvariti svoje životne funkcije. Ovo je vrhunska razinasimbioze jer nastaju novi organizmi u pogledu morfologije, fiziologije iekoloških osobina.
GRAĐA TIJELA GLJIVA
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 60/676
GRAĐA TIJELA GLJIVA
• Pseudogljive i neke prave gljive (Chytridiomycetes , Synhitr ium endobioti cum)imaju tijelo izgrađeno iz gole protoplazmatične mase
• Nespolno se razmnožavaju zoosporama
• Spolno razmnožavanje – zimski zoosporangij
• Mogu biti vektori biljnih virusa (npr. Polymyxa, Spongospora )
• Najvažnije fitopatogene vrste su iz pododjela Plasmodiophoromycota :
- Plasmodiophora
- Polymyxa
- Spongospora
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 61/676
- savršenije gljive – izdužene cjevaste stanice – HIFE
- splet hifa čini vegetativno tijelo gljive – MICELIJ
- hife rastu vršno izduživanjem
- micelij može biti jednostaničan (NESEPTIRAN) ili
višestaničan (SEPTIRAN)
- neseptiran micelij – Plasmodiophoromycota – pododjel Oomycota
- septiran micelij – ASCOMYCOTABASIDIOMYCOTA
DEUTEROMYCOTA
SMJEŠTAJ MICELIJA
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 62/676
SMJEŠTAJ MICELIJA
1. Epifitni ili ektoparaziti
- vegetativno tijelo gljive s fruktifikacijskim organima nalazi se
na površini zaraženih biljnih organa
- ishrana se obavlja preko sisaljki ili haustorija
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 63/676
2. Endofitni paraziti
Intracelularni paraziti - micelij se razvija prolazeći kroz stanice domaćina
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 64/676
Intercelularni paraziti - micelij prolazi između stanica domaćina, da bi
mogao crpiti hranjive tvari micelij mora imati
haustorije koje prodiru u unutrašnjost stanica
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 65/676
Razmnožavanje gljiva
SPOLNO NESPOLNO
SPORE npr. oospore, askospore
PLODIŠTA npr. periteciji,kleistoteciji, apoteciji
VEGETATIVNO
(dijelovima hifa)
SPORE nastaju
nespolnim putem
transformacijom hifa
npr. konidije, oidije,uredospore,piknospore
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 66/676
Nespolno razmnožavanje - spore nastaju fragmentacijom i transformacijom hifa
- omogućuje širenje parazita tijekom vegetacije.
Spolno razmnožavanje - spore se razvijaju nakon spolne oplodnje
- omogućuju održavanje tijekom nepovoljnih uvjeta
Izogamija – kopulacija gameta koje se razlikuju
fiziološki (+ i -), a ne razlikuju se morfološki
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 67/676
Heterogamija – kopulacija gameta koje se razlikuju i fiziološki i
morfološki
Ascomycota: anteridij + askogon = askus s askosporama
Oomyceta - Oogamija: anteridij + oogonij = oospora
SIMPTOMATOLOGIJA
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 68/676
Simptomi su posljedica različitih procesa koji se dešavaju u ili na biljci pod
utjecajem aktivnosti patogena i reakcije biljke. Prije nego se simtomi pojave
patogen mora prodrijeti u biljku i u biljci se proširiti.
Venuće
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 69/676
Venuće
posljedica abiotskih i biotskih uzročnika bolesti
Prvo zeljasti dijelovi ili čitave biljke venu, a kasnije se zahvaćeni dijelovi
suše.
Venuće koje nastaje kao posljedica abiotskih uzročnika može bitimehaničko
(nastaje kao posljedica stvarnog nedostatka vode - suša) i fiziološko
(nastaje kada voda nije dostupna biljci iako je u tlu ima; kod zaslanjenih
tala ili na pr. kod niskih temperatura).
Venuće kao posljedica biotskih uzroka nataje kada se paraziti nasele u
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 70/676
Venuće kao posljedica biotskih uzroka nataje kada se paraziti nasele u
provodnom staničju biljke, te je onemogućen normalan dotok vode. Uzrok
tome je ili začepljenje žila micelijem ili intoksikacija toksinima. Uzročnici
takovog venuća su najčešće gljive pa govorimo o traheomikozama i bakterije kada se radi o traheobakteriozama.
Bakterijsko venuće izaziva na pr. Corynebacterium sepedonicum i
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 71/676
j p y p
Pseudomonas solanacearum na krumpiru.
Kao traheomikoza često se spominje primjer na kajsijama kod kojih
venuće izaziva Verticillium albo-atrum, venuće krastavaca i rajčiceuzrokovano gljivom Fusarium oxysporum i dr.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 72/676
F. oxysporum f. sp. lycopersici
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 73/676
Ralstonia solanacearum
Promjene boje
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 74/676
j j
- opća promjena boje
- djelomična promjena boje
- pjegavosti
Opća promjena boje nastupa kod žutica ili kloroza. Žutica može biti
izazvana nedostatkom željeza u tlu, odnosno inaktiviranjem željezauslijed suviška kalcija (česta pojava kod vapnenih tala). Žutica također
nastaje i kao posljedica dugotrajne vlage (pomanjkanje kisika) što je čest
slučaj kod žitarica zasijanim na težim i slabije propusnim tlima ili nakon
dugotrajnih obilnih kiša.
Zarazna žutica uzrokovana je najčešće virusima, a posljedica je smanjenje
produkcije klorofila ili degeneracije kloroplasta.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 75/676
Nedostatak Fewww.uky.edu
Virus žutice repe www.photos.eppo.org
D jelomična promjena boje
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 76/676
-nasljedna panašira ili nezarazni mozaik
Panašira je česta kod ukrasnog bilja, drveća, grmlja i trava, a pod panaširom
se podrazumjeva šarolikost lišća pri čemu se osim zelene javljaju i druge boje(najčešće bijela i žuta) i boje su međusobno oštro odjeljene jedna od druge.
prstenasti mozaik klorotične pjege na lišću su okruglastog oblika poput
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 77/676
prstenasti mozaik - klorotične pjege na lišću su okruglastog oblika poput
prstena, pri čemu je unutarnji dio prstena zelene boje kao i preostali dio
lista ( šarka šljive, prstenasti mozaik krušaka)
aucuba mozaik - mozaične pjege su veće, manje ili više oštro odjeljene
od ostale zelene boje lista (aucuba mozaik krumpira);
ako su pjege veće i pokrivaju veći dio lisne površine radi se o calico mozaiku
(calico virus breskve)
prugasti mozaik - mozaične pjege se šire u vidu svjetlozelenih pruga duž žila
mozaik žila - uz glavne žile je svjetlozeleno ili tamno obojeno tkivo
međužilni mozaik - između žila je uočljiv mozaični simptom
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 78/676
ringspot virus vein clearing rose mosaic virus
cucumber mosaic virus alfalfa mosaic virus
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 79/676
Bean calico mosaic virus Apple mosaic virus
Tobacco mosaic
virus (aucuba)
Wheat strike mosaic virus
Pjegavost
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 80/676
mjestimična ograničena promjena boje na bilo kojem organu biljke (list,grana, cvijet, plod i dr.).
Pjege su vrlo različite po veličini, obliku i rasporedu. Uzroci pjega mogu bitiabiotske i biotske prirode.
Suha pjegavost može nastati uslijed tuče. Te su pjege u početku svjetlije, a
kasnije potamne.
Sunčana palež najčešće nastaje u plasteničkom i stakleničkom načinuproizvodnje.
Suha pjegavost može nastati i kao posljedica napada nekih gljiva(M h ll ti č ik i j ti lišć k š k
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 81/676
(Mycosphaerella sentina - uzročnik sive pjegavosti lišća krušaka;Phyllosticta prunicola - siva pjegavost lista šljive).
Ove su pjege obično oštro odjeljene od zdravog dijela lista.
Paleži su pjegavosti s dubokim razaranjem biljnog tkiva, pri čemu narazličitim organima nastaju ulegnute pjege (rodovi Colletotrichum,Ascochyta, Gleosporium; Erwinia amylovora).
Ovdje pripadaju i paleži kore koje mogu nastati kao posljedica abiotskih(smrzavanje) i biotskih faktora (rak kore jabuka - Nectria galligena).
Krastavost je takav tip pjegavosti gdje su pjege u obliku krasta. Ovaj tip
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 82/676
j p pj g g j pj g j p
simptoma mogu izazvati gljive (Venturia inaequalis), bakterije
(Streptomyces scabies) i virusi (Psorosis virus na citrusima).
Venturia pirina
Psorosis virus
Streptomyces
scabies
Unutarnje suhe pjegavosti nastaju unutar tkiva plodova, lukovica ili
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 83/676
j pj g j p ,
gomolja, a sastoje se od suhog staničja unutar zdravog tkiva. One mogu bitinezarazne (uzrok su abiotski čimbenici) ili zarazne (uzrok su biotskičimbenici, najčešće virusi). Primjer nezaraznih unutarnjih suhih pjega je
"crno srce gomolja krumpira" koje nastaje kao posljedica djelovanjavisokih temperatura ili uslijed nedostatka kalija.
Nekroza
čest simptom za koji je karakterističan prestanak funkcije i odumiranjetkiva. Nekrozi često prethode neki drugi simptomi (promjena boje,pjegavost), a sam proces nekroze je često veoma brz.
Uzročnici nekroza mogu biti gljive i virusi, a dijele se na:
- nekroze na listu - Plasmopara viticola (uzročnik plamenjače vinove loze)
- nekroze na stabljici - najčešće se javljaju u obliku crtica (Solanum virus 2na krumpiru)
- nekroze vrha (top necrosis) - nekroze najmlađih dijelova biljaka("vrhova"); aucuba virus krumpira na paprici
- nekroze u plodu ili sjemenu - šarka šljive (nekroza u mesu ploda)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 84/676
Plasmopara viticola Šarka šljive
Peronospora parasitica
Gnjiloća ili trulež
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 85/676
j
- razaranje živog tkiva izazvano bakterijama ili, rjeđe, gljivama
Do truleži dolazi zbog razgradnje staničnih opni i središnjih lamela pri
čemu stanice gube oblik i funkciju. Razlikujemo suhu i mokru trulež štoovisi o prisutnosti vode. Mokra trulež svojstvena je za organe s mnogo vode
(plodovi, gomolji, lukovice), a često se pojavljuje na uskladištenimproizvodima
(Botrytis cinerea na jagodama, Sclerotinia vrste na mrkvi i dr.).
Botrytis cinerea Sclerotinia sclerotiorum Monilia sp.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 86/676
Erwinia carotovora
Pectobacterium carotovorum
Morfološke promjene
biti i bi t ki i bi t ki č i i
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 87/676
mogu biti izazvane biotskim i abiotskim uzročnicima
One su ponekada karakterističan simptom za određene bolesti pa služeu dijagnostičke svrhe. Na pr. kovrčavost lista breskve (uzročnik Taphrina
deformans) je posljedica hipertrofije (mnogostruko povećanje volumenazaraženih stanica)Kod raka krumpira (Synchitrium endobioticum) postanak tumorastih
tvorevina je posljedica hipertrofije i hiperplazije (povećanje volumena, povećanje njihova broja) stanica. Hipoplazija je pojava usporene diobe stanica, odnosno smanjivanja njihovog broja.
Synchitrium endobioticum Taphrina deformans
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 88/676
Taphrina pruni - rogač šljive
Ustilago maydis- mjehurasta snijet kukuruza
Nanizam (patuljavost) i gigantizam (divovski rast) također su oblik
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 89/676
morfoloških promjena.
Blastomanija ("vilin grm", "vještičina metla") je promjena oblika
dijelova grana. Na takovim granama uočavamo gusto zbijene mnogobrojne
grane koje pretežito imaju uspravan rast (metla). Te grane vrlo rano u
proljeće prolistavaju brojnim sitnijim listovima, ali ne cvatu ili cvatu vrlo
malo. Pojava blastomanije može se uočiti na trešnjama i višnjama (Taphrina
cerasi) i šljivama (Taphrina insititiae).
www.win4.co.cc/taphrina-cerasi.html
www.shouragroup.com
U morfološke promjene pripadaju i virescencija (cvijet uslijed zaraze virusom
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 90/676
pozeleni), proliferacija (prorašćivanje cvijeta u stabljiku ili list), nitavost lista
(od plojke ostaje samo glavna žila ili uski dio plojke uz glavnu žilu),
novotvorevine (šiške, gale, cecidije - nastajanje izraslina uslijed podražaja
stranog organizma).
virescencija
Rane su pasivno nastale ozljede koje su vezane za razdvajanje ili gubitak
tkiva i ujedno za stvaranje kalusa (regeneracija tkiva) Rane nastaju uslijed
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 91/676
tkiva i ujedno za stvaranje kalusa (regeneracija tkiva). Rane nastaju uslijed
djelovanja tuče, zime, munja, djelovanja insekata ili drugih životinja i slično.
Izlučivanje sluzi i smole je posljedica patoloških procesa u unutrašnjimtkivima. Izlučivanje smole je čest slučaj kod koštičavog voća. Na ranamadrveća često dolazi do izlučivanja sluzi u kojoj se nalaze bakterije.
Prisutnost parazita na biljci kao simptom bolesti. Na pr. pepelnica na lišću
jabuke ili vinove loze stvara stvara bjeličaste prevlake od micelija i spora
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 92/676
jabuke ili vinove loze stvara stvara bjeličaste prevlake od micelija i spora
koje se lako uočavaju.
BOLESTI BEZ SIMPTOMA
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 93/676
-simptomi ponekada mogu potpuno izostati (npr. krumpir sorte Erstling 100%
zaražen virusom mozaika (Solanum virus 1), ali nikada nema znakova bolesti
Uzrok bolesti bez simptoma mogu biti:
- apatogen uzročnik (uzročnik bolesti je slabo patogen i njegovo prisustvo neizaziva reagiranje domaćina)
- tolerantan (otporan) domaćin (domaćin ima nasljednu ili stečenutoleranciju, odnosno tolerantan je na napad parazita i ne reagira na njegovu
prisutnost)
Zaraze bez simptoma nazivaju se latentne zaraze. Latentnost može biti faza u
razvoju bolesti ili samostalan proces razvoja bolesti.
Kochova pravila
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 94/676
1. Parazit se mora nalaziti na svim bolesnim biljkama u prirodi (određena biljna
vrsta s jednakim simptomima).
2. Parazita treba izolirati s bolesnih biljaka i uzgojiti na umjetnom hranjivom
supstratu u čistoj kulturi ili na zdravim test biljkama (obligatni paraziti, biotrofi);
treba proučiti sve kulturalne, morfološke i patološke karakteristike izoliranog
parazita.
3. Čistom kulturom inficirati zdrave biljke iste vrste s koje je parazit izoliran u točki 1.
Simtomi moraju biti jednaki kao na prirodno zaraženim biljkama (točka 1).
4. S umjetno inficiranih biljaka učiniti reizolaciju parazita, u čistoj kulturi
karakteristike parazita moraju biti jednake onima iz prve izolacije (točka 2).
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 95/676
1.
2.
3.
4.
ZARAZA U BILJNOJ PATOLOGIJI
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 96/676
Da bi se ostvarila neka zaraza mora biti ispunjeno pet uvjeta:
Izvor zaraze
Način prenošenja parazita (putevi širenja parazita)
Ulazna mjesta u organizam
Sposobnost parazita da izvrši zarazu
Sposobnost domaćina da primi parazita
Izvor zaraze
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 97/676
1. Zaraženi domaćin
- sa ili bez simptoma
Solanum nigrum izvor zaraze za mnoge viroze krumpira, ali sam ne pokazuje
nikakve vidljive znakove bolesti. Brojni korovi, posebice višegodišnji, značajan
su izvor različitih virusa, ali i bakterija i gljiva, a najčešće sami nemaju
simptoma. Mnoge trave ili samonikla pšenica izvor su zaraze za Erysiphe
graminis tritici - pepelnica pšenice.
1 Saprofitski razvojni stadij
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 98/676
1. Saprofitski razvojni stadij
- saprofitski razvoj na površini budućeg domaćina
(Taphrina deformans - uzročnik kovrčavosti lista breskve - parazitira na listu
breskve kojeg može zaraziti dok je još sasvim mlad. Ljeti se pod kutikulomstvaraju askusi i askospore koje vjetar raznosi po krošnji breskve, dolaze na
pupove i zadržavaju se na ljuskama. Prokliju u micelij na kojem se stvaraju
konidije koje ovdje žive saprofitski. U proljeće kada se pupovi otvore konidije
prokliju u micelij koji prelazi na parazitski način života)
- u tlu
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 99/676
(uzročnik patološkog polijeganja žitarica - Gaeumannomyces graminis - održavase u tlu na zaraženim biljnim ostacima i višegodišnji su izvor zaraze za slijedeću
kulturu. U tlu se na biljnim ostacima održavaju i brojne druge gljive kao na pr.Fusarium moniliforme, Fusarium graminearum, Rhizoctonia solani, Pythium de
baryanum i dr.)
3. Trajne spore i slična stanja
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 100/676
- pododjel Mastigomycotina, razred Oomycetes – oospore
- pododjel Basidiomycotina, red Ustilaginales - teliospore
- pododjel Basidiomycotina, red Uredinales – teliospore- plodišta – apoteciji, periteciji, kleistoteciji, piknidi, acervuli
- sklerocije, geme
oospore
teliospore teliospore
apoteciji kleistotecij
peritecij
piknid
acervul
sklerocije
Putevi širenja parazita
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 101/676
Direktni način širenja
1. germinativnim dijelovima
- potomstvo bolesne biljke-majke, a to je sjeme u najširem smislu, biva
neposredno zaraženo
Posebno su značajni slučajevi prašnih snijeti pšenice i ječma gdje biljka-majka
nije bolesna, ali na njoj dolazi do zaraze zrna (sjemena) koje slijedeće godine
daje zaraženu biljku na kojoj će čitav klas biti pretvoren u crnu praškastu
masu teliospora.
2. vegetativnim dijelovima - u prirodi, ali i u praksi mnoge se biljke razmnožavajuvegetativnim dijelovima kao što su reznice podanci vriježe gomolji i dr Gotovo
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 102/676
vegetativnim dijelovima kao što su reznice, podanci, vriježe, gomolji i dr. Gotovoda nema biljke koja se može razmnožavati vegetativnim dijelovima, a da se na taj
način ne prenosi i neki uzročnik bolesti (najčešće virusi, rjeđe bakterije i gljive).Bolesti se mogu prenositi i zakorjenjivanjem listova što se često koristi ucvjećarstvu.Plemkama vinove loze prenosi se gljivična bolest crna pjegavost (Phomopsisviticola), a na taj način se prenose i brojne viroze vinove loze.
3. prijenos kontaminacijom (adherentno) - to je prijenos sjemenom ili vegetativnim
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 103/676
dijelovima, ali oni nisu zaraženi već samo predstavljaju "transportno sredstvo“,
uzročnik se nalazi na površini, a do zaraze može, ali i ne mora doći.
Tipičan je primjer smrdljiva snijet pšenice (Tilletia tritici) koja se prenosi
kontaminiranim ("zaprljanim") sjemenom. Hlamidospore se na nalaze na zrnu i
kada takvo zrno posijemo spore kliju istovremeno s biljkom.
Indirektno širenje parazita
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 104/676
1. autonomno - paraziti imaju pokretne spore (zoospore) ili se sami kreću,
udaljenosti koje zoospore mogu prijeći vrlo su male
2. hidrochoria - prenošenje parazita vodom
Prijenos može biti tekućom vodom na površini ili vodom koja se u tlu pasivno
giba kapilarama tla.Kod voćaka kada pada kiša ona se cijedi niz lišće i granje i na taj način nosi sasobom bakterije iz eksudata ili spore gljiva. Zbog toga je za neke bolesti
karakteristično da se bolest uvijek jače javlja u donjem dijelu krošnje
(Clasterosporium carpophylum - šupljikavost koštunjičavog voća; Taphrina deformans - uzročnik kovrčavosti lišća breskve).
3. anemochoria - prenošenje i širenje uzročnika bolesti pomoću vjetra
Spore mogu biti zahvaćene zračnim strujama, podignute u zrak i prenešene na
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 105/676
neko više ili manje udaljeno mjesto (biljku).
Velik broj gljiva ima različite mehanizme koji omogućuju aktivno izbacivanje
spora u zrak, gdje ih zračne struje zahvate i prenose do potencijalne biljkedomaćina. Takav aktivan način širenja spora ima npr. Venturia inaequalis.
4. zoochoria - širenje uzročnika bolesti životinjama(ovce; divljač; kukci – cikade, ose, pčele, lisne uši;
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 106/676
( ; j ; , , p , ;nematode)
Claviceps purpurea
BYDV
Viscum sp.
5. antropochoria - je širenje uzročnika bolesti djelovanjem samog čovjeka, prijesvega različitim alatima, oruđima i strojevima koji su sastavni dio biljne
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 107/676
svega različitim alatima, oruđima i strojevima koji su sastavni dio biljneproizvodnje.
- Pri rezidbi krušaka prenosi se Erwinia amylovora na jabukama i
kruškama ili Pseudomonas savastanoi na maslinama. Kupnjom zaraženog
sjemena, sadnica, gomolja i reznica bolesti se mogu prenijeti u udaljene krajeve
gdje tih bolesti do tada nije bilo (karantenske bolesti). Erwinia amylovora je u SAD
poznata već 200 godina. Od tamo je sadnicama prenesena na Novi Zeland,
a od tamo, također sadnicama, u Englesku.
- 6. fitochoria - prenošenje uzročnika bolesti biljkama
U prirodi to nije čest slučaj, a interesantan je primjer vilina kosica koja
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 108/676
U prirodi to nije čest slučaj, a interesantan je primjer vilina kosica koja
parazitira djetelinu i lucernu i može različite viruse prenositi s biljke na biljku.
PATOGENEZA
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 109/676
nastanak i tijek bolesti
Infekcija je prodor parazita u domaćina.Vrijeme infekcije različitog je trajanja za pojedine bolesti (npr. uredospore u kapi vode
moraju biti barem 3 sata na listu pšenice da bi došlo do infekcije).
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 111/676
Inkubacija je vrijeme od infekcije do pojave prvih simptoma.
T j j i k b ij j liči i i i ć b j či b ik Obič i d
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 112/676
Trajanje inkubacije je različito i ovisi o većem broju čimbenika. Obično se uzima dainkubacija traje 7 do 14 dana. Kod nekih virusa inkubacija traje 1-2 dana. Za razliku
od toga kod nekih uzročnika bolesti inkubacija traje više mjeseci, pa i godina.
Za to vrijeme u biljci se dešavaju različiti patofiziološki procesi i promjene kojirezultiraju pojavom simptoma na biljci-domaćinu.
Fruktifikacija je vremenski period od uspostavljanja kontakta između parazita i
stanica domaćina (infekcije) pa do pojave organa za razmnožavanje tog parazita. Kodvirusa fruktifikacija nije vidljiva, zapravo je u pravom smislu te riječi niti nema. Uprosjeku fruktifikacija traje 1-2 dana dulje od inkubacije. To je slučaj npr. kodplamenjače vinove loze (Plasmopara viticola). Kod krastavosti jabuka (Venturiainaequalis) taj period je duži i slijedi 3-4 dana iza inkubacije.
Numerički prag infekcije
Kod nekih gljiva infekcija može nastupiti ukoliko je prisutna samo jedna spora (hrđe,
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 113/676
Kod nekih gljiva infekcija može nastupiti ukoliko je prisutna samo jedna spora (hrđe, pepelnice), posebice ako je riječ o osjetljivom domaćinu. Kod drugih gljiva i bakterija
infekciju ne može ostvariti jedna spora nego ih mora biti više. Tako je npr. kod raka
krumpira potrebno minimalno 200 zimskih zoosporangija u 1 gramu tla da bi došlo do zaraze. To znači da je za zarazu potrebno minimalno 20000 spora.
Kod tolerantnih sorata na neku bolest uvijek je potreban znatno veći broj spora da bi
se ostvarila zaraza nego kod osjetljive sorte.
Gustina spora nekog parazita na biljci domaćinu je jačina infekcije, a može bitiminimalna, optimalna i maksimalna.
Minimalna gustina spora uzročnika bolesti neophodna za nastanak bolesti naziva senumerički prag infekcije.
Da bi do zaraze zaista došlo između parazita i njegovog domaćina mora postojatiodređeni afinitet, odnosno odgovarajuća privlačnost ili tropizam. To znači da sporanekog uzročnika bolesti ne može pasti na bilo koju biljku i izazvati pojavu bolesti. Sporamože proklijati, ukoliko su vanjski uvjeti povoljni, ali neće izazvati bolest.
Agresivnost ili agresivitet je sposobnost nekog parazita da napadne biljku (izvršiinfekciju), da se iz biljnog staničja hrani i u tom staničju razmnožava.
Patogenost ili patogenitet je sposobnost parazita da u domaćinu izazove bolest.
UTJECAJ ČIMBENIKA OKOLINE NA RAZVOJ BOLESTI
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 114/676
Npr. vrlo rijetke su godine u kojima se javi jak napad i plamenjače(Plasmopara viticola) i pepelnice (Uncinula necator) vinove loze. To je
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 115/676
(Plasmopara viticola) i pepelnice (Uncinula necator) vinove loze. To je
stoga što za razvoj plamenjače treba izrazito vlažna godina, a za razvojpepelnice godina sa znatno manje vlage.
Svi uzročnici bolesti se obzirom na zahtjeve prema čimbenicima okolinedijele u dvije grupe:
1. EURIEZIJA - paraziti imaju male zahtjeve prema čimbenicimaokoline (temperatura, relativna vlaga zraka), odnosno razvijaju se u
širokom ekološkom području
2. STENEZIJA - paraziti imaju vrlo usko područje razvoja, odnosnoparaziti imaju vrlo specifične uvjete razvoja
Vlaga
- jedan od primarnih čimbenika za klijanje spora, infekciju i razvoj parazita
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 116/676
j p j j p j j pkako za aerogene (uzročnici bolesti koji se šire zrakom) tako i za chtonogeneuzročnike bolesti (uzročnici koji žive u tlu). Za aerogene uzročnike važna
je slobodna voda ili relativna vlaga zraka, a za chtonogene količina vode u tlu.Za klijanje spora jedan od presudnih čimbenika je relativna vlaga zraka koja
ima svoj minimum, optimum i maksimum.
Na klijavost spora utjecaj imaju i drugi čimbenici kao što je starost spora,temperatura, supstrat i drugo, kao i međusobni odnos pojedinih čimbenika.
To znači da djelovanje jednog čimbenika, u ovom slučaju vlage, nikada nemožemo promatrati izolirano od drugih.Sphaerotheca pannosa var. rosae
Na predmetnom stakalcu Na listu ruže
rel. vlaga zraka % klijavost % rel. vlaga zraka % klijavost %
99 97,8 95-98 99,2
98 90,4 85-89 82,0
97 88,4 45-51 50,3
94 2,8 22-24 37,5
Kod mnogih zemljišnih parazita visok sadržaj vode u tlu može biti
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 117/676
negativan, jer su svi uzročnici bolesti aerobni, znači za svoj razvoj trebajukisik. Prevelik sadržaj vode u tlu ima za posljedicu istiskivanje kisika iz
pora tla.Izuzetak su zoospore i bakterije koje se kreću pomoću bičeva ili flagela ikojima je voda uvjet pokretanja.
Temperatura okoline, prije svega zraka, a manje tla, stalno se mijenja iznačajno utječe na razvoj bolesti biljaka. Nema apsolutnih vrijednosti outjecaju temperature, jer to ovisi o starosti spora, sadržaju vode u sporamai okolini, pH i slično). Temperatura može biti minimalna, optimalna imaksimalna.
Na minimalnoj temperaturi započinje razvoja parazita, odnosno klijanjespora. Ta je temperatura različita za različite uzročnike bolesti.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 118/676
Smrdljiva snijet pšenice (Tilletia tritici) 0,5-2ºC
Smeđa hrđa pšenice (Puccinia recondita) 2-3ºCPlamenjača duhana (Peronospora tabacina) 2ºC
Snijet luka (Urocystis cepulae) 9ºC
Plamenjača vinove loze (Plasmopara viticola) - konidije 5ºC
Plamenjača vinove loze (Plasmopara viticola) - oospore 11ºC
Prema optimalnoj temperaturi paraziti se dijele na:
- kriofilne <15ºC
- mezofilne 15-25ºC
- polutermofilne 25-30ºC
- termofilne >30ºC
Optimalna temperatura za klijanje konidija plamenjače vinove loze je 22ºC,a za oospore 23ºC. Maksimalna temperatura za klijanje i konidija i oospora
j 32ºC
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 119/676
je 32ºC.
Konidije šupljikavosti lišća koštičavog voća (Clasterosporium carpophilum)su termički indiferentne i kliju na temperaturama između 9 i 27ºC.
Optimalna temperatura za kijanje spora nije i optimum za ostale stadije
patogeneze, jer to ovisi o više čimbenika. Visoke ljetne temperature utječu naslabiji razvoj plamenjače vinove loze. Pri temperaturama višim od 24ºCdolazi do ugibanja micelija unutar napadnutih organa (tzv. abortivna
infekcija).
Maksimalna temperatura je termička točka (najviša) za klijanje spora,infekciju i drugo, ali nije termička granica ubijanja.
Odražavanje parazita
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 120/676
U prirodi paraziti moraju premostiti razdoblje kada nema vegetacije (zima, ljeto,
hladnoća, visoke temperature).
Paraziti se mogu održavati:
1. na sjemenu i sadnom materijalu
Tilletia tritici
Spongospora subterranea
2. u sjemenu i sadnom materijalu
Ustilago nuda
Fusarium spp.
virusi
3. na ostacima bolesnih biljaka
Sclerotinia sclerotiorum
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 121/676
Sclerotinia sclerotiorum
Cercospora beticola
Blumeria graminis f.sp. tritici
4. u ostacima bolesnih biljaka
Sclerotinia sclerotiorum
Pseudomonas syringae pv. tabaci
5. u tlu
Pythium debaryanum
Synchitrium endobioticum
Verticillium dahliae
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 122/676
SPECIJALIZACIJA PARAZITA
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 123/676
Vrsta (species) skup je svih individua koje su u građi i biološkim procesima u biti
iste.Od drugih vrsta razlikuju se morfološki, embriološki i fiziološki (Fröhlich, 1979.).
Vrsta, ipak, nije skup genetički, morfološki i fiziološki potuno identičnih jedinki.
Fiziološke razlike unutar vrste su osnova specijalizacije parazita.
Do stvaranja morfoloških, a još više fizioloških razlika unutar vrsta, dolazi pod
Utjecajem hranjivog supstrata i njegovim promjenama pod utjecajem abiotskim i
biotskih čimbenika.
Niti jedan parazit ne može zaraziti svaku biljnu vrstu. To znači da je parazitska
sposobnost jednog parazita ograničena. Prema tome i polifagnost je prividna.
Eriksson (1894.) je proučavajući crnu hrđu (Puccinia graminis) utvrdio njezinu
Specijalizaciju za pojedine kulture i uveo naziv “forma specialis”.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 124/676
Puccinia graminis tritici (P. graminis f.sp. tritici) napada pšenicu i neke trave koje
su njoj vrlo slične Puccinia graminis hordei (P. graminis f.sp. hordei) napada ječam
i neke trave koje su njemu vrlo slične, a isto tako je s P. graminis f.sp. secalis i
P. graminis f. sp. avenae.
Isto tako “forma specialis” koja zaražava pšenicu ne može napasti ječam, raž ili zob
i obratno.
Specijalizacija je posebno izražena kod obligatnih parazita (red Uredinales; porodica
Erysiphaceae), ali ona je poznata i kod fakultativnih parazita, npr.
Fusarium oxysporum f. sp. dianthi
Fusarium oxysporum f.sp. melonis
Fusarium oxysporum f.sp. lycopersici
Fusarium oxysporum f.sp. glycinae
Unutar “forma specialis” postoji daljnja specijalizacija na niže grupe jedinki koje
lik j fi i l ški T “fi i l šk ” ili “ t ti i”
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 125/676
se razlikuju samo fiziološki. To su “fiziološke rase” ili “patotipovi”.
Kod patotipova nema morfoloških razlika.
Patotipovi se označavaju brojevima, npr. P. graminis tritici patotip 6, 7, 22, 186, 225 itd.
Patotip napada pojedine sorte.
Još užu specijalizaciju predstavljaju “biotipovi”. Genetički gledano to su čiste linije i
oni se koriste za proučavanje nasljeđivanja patogenosti.
PRINCIPI OTPORNOSTI BILJAKA
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 126/676
Mnoga živa bića imaju prirodnu otpornost prema nekim bolestima;
ona je specifična i uvjetovana je genetski.
Stečena otpornost nije uvjetovana genima; nastaje nakon preboljenja ili
cijepljenja. Stečena otpornost nije nasljedna.
PASIVNA OTPORNOST- obuhvaća niz morfoloških, histoloških, kemijskih, kulturalnih i drugih svojstava
ili stanja domaćina (biljke) koja smanjuju vjerojatnost infekcije i širenja parazita
nakon infekcije
Nesposobnost neke biljke da bude domaćin nekom parazitu naziva se “pasivna
otpornost” ili “axenia” (grč. a = ne; knesos = stranac, negostoljubivost).
Pasivna otpornost uglavnom djeluje predinfekcijski.
1 Čimbenici koji smanjuju mogućnost napada:
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 127/676
1. Čimbenici koji smanjuju mogućnost napada:
1.1. Osjetljivost razvojnog stadija
- samo je mladi list breskve osjetljiv na napad Taphri na deformans
- lišće krumpira osjetljivije je na plamenjaču (P. in festans ) kada je “starije”
1.2. Trajanje cvatnje
- kraća cvatnja manje zaraženih klasova ječma s Ustil ago nuda ili raži s Claviceps
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 128/676
kraća cvatnja manje zaraženih klasova ječma s Ustil ago nuda ili raži s Claviceps
purpurea
1.3. Forma rasta, uzgojni oblici, gustina usjeva
- zbijeno bujno lišće krumpira, gusta sadnja ili gusta krošnja u voćarstvu,
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 129/676
zbijeno bujno lišće krumpira, gusta sadnja ili gusta krošnja u voćarstvu,
uski redovi, gusti sklop ratarskih usjeva zadržavaju vlagu (slabije strujanje zraka)
što je povoljno za napad parazita
2. Čimbenici koji smanjuju mogućnost infekcija
2.1. Debljina i kompaktnost voštanog sloja
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 130/676
. . eb j o p os voš og s oj
- nemogućnost stvaranja vodenog filma (zadržavanje vode)
2.2. Debljina kutikule i epiderme
- deblja kutikula smanjuje mogućnost infekcije po tipu kutikula perforanata(prodor kroz nepštećenu kutikilu)
- deblja epiderma teži prodor do parenhimskog staničja iz kojega se “hrani” većina
gljiva (ne vrijedi za pepelnice koje su paraziti epidermalnog staničja)
2.3. Debljina plutastog periderma
- uloga mu je na podzemnim organima biljaka ista kao epiderme na nadzemnim
dijelovima
2.4. Broj i otvorenost puči
-kasno otvaranje puči (u danu) smanjuje vjerojatnost infekcije
2.5. Dlakavost lišća i plodova (duljina i gustoća)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 131/676
2.6. Tkiva s antibiotičkim supstancama (fitoaleksini, alkaloidi i sl.)
3. Čimbenici koji smanjuju mogućnost širenja parazita
3.1. anatomsko-histološki
- raspored parenhima i sklerenhima kod pšenice
- raspored sklerenhima i ksilema u lišću
3.2. kemijski
- fitoaleksini: otkrio ih je Müler (1940.), nastaju samo u zaraženim biljkama, u
zdravih biljaka nema fitoaleksina (grč. fiton = biljka + alexo = braniti);
nastaju isključivo iz tvari domaćina bez udjela metabolita domaćina.
Djelovanje fitoaleksina ovisi o količini, brzini sinteze, ali i o brzini razgradnje.
Fitoaleksini ne mogu osigurati potpunu zaštitu.
- organske kiseline mogu destimulirati razvoj bakterija; malonska kiselina npr.
zaustavlja klijanje spora Botrytis cinerea
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 132/676
- fungitoksični eksudat na lišću nekih biljaka (u kapima rose npr. rajčice i
šećerne repe) inhibira klijanje spora Botrytis cinerea i Cercospora beticola
- fenolni spojevi, tanini, spojevi slični masnim kiselinama (npr. dieni) koji suprisutni u visokim koncentracijama u mladim tkivima brane ih od parazita.
Tanini mogu inaktivirati enzime parazitnih gljiva; alkaloidi kao nikotin, kofein i
solanin djeluju različito (usporavaju klijanje spora, usporavaju rast hifa – micelija,
zaustavljaju sporulaciju i sl.)
AKTIVNA OTPORNOST
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 133/676
Aktivna otpornost je sposobnost organizma da skupom citoplazmatičnih obrambenih
reakcija zaustavi ili eliminira parazita nakon infekcije.
Ove reakcije se aktiviraju ako čimbenici pasivne otpornosti ne ispune svoju zadaću.
Obrambene reakcije aktivne otpornosti se dijele na:
1. Antiinfekcione ili antiparazitske – usmjerene su direktno protiv parazita i imaju
za cilj slabljenje ili uništenje parazita. 2. Antitoksične – usmjerene su na vezanje ili razgradnju toksina koje producira
parazit.
3. Inducirane obrambene reakcije i premunitet – reakcija biljaka je usmjerena protiv
vlastite osjetljivosti, a ne protiv parazita.
ANTIINFEKCIONE OBRAMBENE REAKCIJE
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 134/676
1. Plazmatične ili normergične
Obrambene reakcije odvijaju se u citoplazmi stanice; u fitopatologiji imajuograničen značaj. One su djelotvorne samo protiv “slabih parazita”.
Plazmatične reakcije susreću se kod kvržičnih bakterija i mikoriznih gljivica.
I bakterije i gljivice su, barem u početku razvoja, “slabi” paraziti.
U oba slučaja plazmatična reakcija (stvaranje antitijela) koja slijedi nakon
prodora parazita u biljku “prisiljava” parazita da uspostavi odnos (ravnotežu) koji
se približava pravoj simbiozi.
Kod “jakih” parazita (često su to obligatni paraziti, ali i neki fakultativni)
plazmatična reakcija ne može zaustaviti parazita. Plazmatične reakcije postoje, ali
zbog agresivnosti parazita teže se uočavaju i ne može se točno odrediti u kojoj mjerizaustavljaju uzročnika bolesti.
2. Nekrogene ili hiperergične
Obrambene reakcije imaju isti cilj kao i plazmatične, iako se razlikuju odprethodnih svojom prirodom
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 135/676
prethodnih svojom prirodom.
U osnovi nekrogene reakcije zasnivaju se na preosjetljivosti ili hipersenzitivnosti
domaćina. Zbog preosjetljivost dolazi do odumiranja ili nekroze stanica biljke domaćina štokod obligatnih parazita dovodi do kolapsa (smrti) jer se oni ne mogu hraniti iz
mrtvog staničja. Npr. u slučaju napada Synchi tri um endobioticum kod osjetljive sorte krupira
bolest će se razviti. Domaćin i parazit se podnose, a obrambena reakcija je
normergična, ili barem ova faza obrane dugo traje. Kod otporne sorte krumpira u početku je reakcija normergična, ali kako se domaćin
i parazit ne podnose, zaražena stanica reagira hiperergično, što dovodi do njenog
naglog odumiranja – nekroze.
Otporna sorta je zapravo preosjetljiva na uzročnika bolesti, ona ga eliminira“žrtvujući” svoje vlastite stanice.
Isti tip obrane biljke zabilježen je i kod hrđe žita (Puccinia gramini s , P. recondi ta ).
Kod plamenjače krumpira (Phytophthora infestans ) obrambene reakcije i kod
otporne i kod osjetljive sorte teku potpuno jednako. Razlika je jedino u brzini
reakcije.
Kod plamenjače krumpira (Phytophthora infestans ) obrambene reakcije i kod
otporne i kod osjetljive sorte teku potpuno jednako. Razlika je jedino u brzini
reakcije Otporna sorta reagira nekrozom nakon 2 3 dana a osjetljiva nakon
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 136/676
reakcije. Otporna sorta reagira nekrozom nakon 2-3 dana, a osjetljiva nakon
12-14 dana.
Nekrogene reakcije s obzirom da traju izvjesno vrijeme, djeluju post infekciono;
one ne brane biljku od parazita, nego od bolesti.
Nekrogene reakcije su hiperergične (pojačane) i temelje se na idiosinkroziji izmeđudomaćina i parazita.
ANTITOKSIČNE OBRAMBENE REAKCIJE One predstavljaju sposobnost biljke da se zaštiti od toksičnih produkata parazita.
Kod zaraze nekim parazitima (npr. Cercospora beticola , Clasterosporium
carpophilum ) na izvjesnoj udaljenosti od mjesta zaraze biljka stvara sloj plutastih
stanica koje odjeljuju parazita od zdravog tkiva.
Ne samo da kroz pluto ne mogu proći hife i širiti se, nego ne mogu proći ni toksini koje luče paraziti. Zaraženi dio nekrotira i često je izbačen iz tkiva.
Gljiva Armil lari a melea izaziva stvaranje pluta iz periderma korijena voćaka i vinove
loze. Slične promjene zapažene su pri zarazi korijena duhana gljivom Thielavia
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 137/676
basicola .
Plutasta demarkacija je barijera koja onemogućuje prodor toksina iz korijena u
udaljena tkiva (organe) biljaka.
Tvorba pluta je histogena reakcija u lišću, granama, korijenu i gomolju.
Kod nekih parazita izolacija toksičnih produkata posljedica je izlučivanja gumoznih,
smolastih tvari. Ova reakcija česta je kod koštičavog voća (npr. otpornost sorata
šljive prema infekciji gljivom Stereum purpureum direktno zavisi o sposobnostidrvenastog tkiva da stvara gumozne demarkacije).
INDUCIRANA OTPORNOST
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 138/676
Ova se otpornost zasniva na drugačijim principima, ali predstavlja aktivnu obranu
domaćina premda je akcija usmjerena protiv vlastite osjetljivosti, a ne protiv parazita.
Npr. ako je duhan zaražen s Nicotiana virus 12 (prstenasta pjegavost) na njemu će se
3-4 dana iza infekcije javiti simptomi. Međutim, nakon izvjesnog vremena simptomi
slabe da bi na kraju potpuno iščezli. Biljka je postala tolerantna, ona više ne reagira
na parazita.
Prividno je biljka ozdravila; i dalje je nosilac virusa.
Stečena otpornost prenosi se na vegetativno potomstvo (do 10 generacija);
sjemenom se ne prenosi.
Inducirana otpornost je specifična: ona štiti biljku od svih sojeva istog virusa, ali ne
od drugih vrsta virusa.
Premunitet je poseban oblik induciranih obrambenih reakcija.
U osnovi premunitet štiti biljku od superinfekcije istim (ili srodnim) virusom –
zbog senzibilizacije tkiva, organa ili čitavog organizma.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 139/676
g j , g g g
Npr. Ako je rajčica zaražena sa Solanum virus 2 i naknadno ju zarazimo
Aucuba mozaikom neće se javiti krupne žute pjege na lišću, jer su to srodni virusi, odnosno pripadaju istoj grupi (vertikalna otpornost).
Prividna otpornost – čine ju svi čimbenici rasta i razvoja biljaka koji umanjuju
vjerojatnost napada uzročnika bolesti. Mnogi autori ovakvu otpornost zovu
“prividna” jer nama materijalnih osnova otpornosti, ali ju praksa svakodnevno
koristi.
Tako, ako se uzmu tri sorte jednake osjetljivosti prema plamenjači krumpira
(Phytophthora infestans ) i istovremeno zasade, najviše će stradati sorta čija cvatnja
pada početkom srpnja. Tada su u srednjoj Europi općenito najpovoljniji uvjeti zarazvoj bolesti, a krumpir je najosjetljiviji u fazi cvjetanja. Znači, kada se “poklope”
osjetljiva faza razvoja biljke i uvjeti za razvoj parazita krumpir će oboliti bez
obzira što je otporan. Naravno da će jačina ili intenzitet bolesti biti slabiji nego kada
je sorta osjetljiva.
EPIDEMIOLOGIJA
Pojava bolesti:
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 140/676
sporadična
epidemija
- znanost koja se bavi naglom pojavom neke bolesti na velikom broju individua, na
širokom prostoru i u ograničenom vremenu
U našem slučaju može se koristiti i naziv epifitocija jer se radi o masovnoj pojavi
bolesti na biljkama.
Uzroci zbog koji nastaje epidemija su mnogobrojni i moraju biti istovremeno na
strani domaćina, na strani parazita i moraju biti povoljni ekološki uvjeti.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 141/676
Uvjeti na strani domaćina: masovna raširenost osjetljivog domaćina (osjetljive sortei hibridi), povećanje osjetljivosti domaćina (smanjenje vitalnosti usljed nedovoljneishrane, visoke ili niske temperature, suše i dr.) i prisutnost prijelaznog domaćinakod heterecijskih hrđa.
Uvjeti na strani parazita: prisutnost agresivnog uzročnika bolesti, velika
reproduktivna sposobnost parazita, lagano prenošenje (anemochoria), mali zahtjevi prema okolišnim čimbenicima (euriezija).
Ekološki uvjeti: povoljna vlažnost i temperatura
Čimbenici koji uvjetuju prestanak epidemije:
- klimatski uvjeti
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 142/676
klimatski uvjeti
- opadanje agresivnosti uzročnika
- kemijske i druge mjere borbe
- otporne sorte i hibridi
NAČINI BORBE PROTIV BILJNIH BOLESTI
Biljna karantena
i d i t d i i t ti ih j ti č ik bilj ih b l ti
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 143/676
-pripada grupi tzv. administrativnih mjera protiv uzročnika biljnih bolesti
Od 2006. godine problem karantenskih biljnih nametnika reguliran je Pravilnikom
o mjerama za sprječavanje unošenja i širenja organizama štetnih za bilje, biljneproizvode i druge nadzirane predmete i mjerama suzbijanja tih organizama
(Narodne novine 74 od 5. srpnja 2006.).
Trgovina biljem, posebice sjemenom i sadnim materijalom uvjetovala je širenjemnogih važnih i opasnih biljnih bolesti.
-žutica šećerne repe prenesena je iz Francuske u Njemačku (1935.),
Poljsku (1937.),
Mađarsku (1952.),
u bivšu Jugoslaviju (1952.)
-plamenjača vinove loze prenesena je iz Amerike u Europu (1878.),
- nizozemska bolest brijesta (Duch Elm Disease) iz Europe u SAD (1930.).
U najnovije vrijeme iz sjeverne Amerike preko Novog Zelanda u Englesku je
dospjela bakterijska plamenjača jabuka i krušaka (Erwnia amylovora).
Fitosanitarna služba treba spriječiti ili barem usporiti unošenje i širenje novihbolesti. Ova služba ima zadatak provođenja fitosanitarne kontrole pri uvozu, izvozu iprovozu biljaka, biljnih dijelova i njihovih organa za reprodukciju.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 144/676
p j , j j j g p j
Svaka pošiljka mora biti praćena Fitosanitarnim certifikatom koji izdaju stručniorgani nakon fitosanitarnog pregleda. Ovim dokumentom se utvrđuje da biljke ilibiljni materijal nisu zaraženi biljnim nametnicima (uzročnici bolesti, štetočinje ikorovi) koji su navedeni u Pravilniku.
Dio A – odnosi se na štetne organizme za koje nije poznato da su prisutni u RH i čije
se širenje u RH zabranjuje. Dio B – odnosi se na štetne organizme čije se unošenje u određena zaštičena područjai širenje unutar tih područja zabranjuje.
U grupu administrativnih mjera mogu se ubrojiti IPS (izvještajno prognozna služba) i
Obavezni pregled sjemenskih usjeva, rasadnika i drugog materijala namjenjenog
d k iji
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 145/676
reprodukciji.
Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo (strne žitarice)
Agrotehničke mjere borbe
Sve one mjere koje predstavljaju redovitu agrotehniku pri uzgoju nekog bilja
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 146/676
Sve one mjere koje predstavljaju redovitu agrotehniku pri uzgoju nekog bilja
(kultura) mogu značajno utjecati na smanjenje zaraze s određenim
uzročnikom bolesti.
1. sjetva ili uzgoj otpornih sorata ili hibrida
2. uporaba zdravog sjemena i sadnog materijala
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 147/676
3. pravilna plodosmjena
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 149/676
5. duboko zaoravanje bolesnih biljnih ostataka
6. vrijeme sjetve, žetve, berbe
7. smanjenje suvišne vlažnosti
Mehaničke mjere borbe
1. odsjecanje, čupanje, iznošenje iz polja, nasada, voćnjaka i sl. bolesnih biljaka ili
biljnih dijelova da ne bi postali izvor zaraze za zdrave biljke
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 150/676
j j p j
2. uništavanje biljnih organa u kojima parazit prezimljuje, npr. iz voćnjaka treba
iznijeti sve zaraženo lišće nakon prekida vegetacije i zakopati ga ili spaliti
3. uklanjanje samih parazita, npr. neke gljive truležnice debla na bolesnom drveću
stvaraju svoja plodišta koja treba odrezati, a ranu premazati voćarskim voskom
Fizičke mjere borbe
Termoterapija1 dezinfekcija tla tlo se zagrijava vodenom parom kroz sustav cijevi do 80ºC
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 151/676
1. dezinfekcija tla - tlo se zagrijava vodenom parom kroz sustav cijevi do 80 C.
To je ekološki veoma povoljna dezinfekcija i djelotvorna je i protiv uzročnika
bolesti i protiv zemljišnih štetočinja i korova, ali je iznimno skupa mjera.
2. dezinfekcija sjemena - danas se ne koristi jer ima niz tehničkih nedostataka iskupa je
3. dezinfekcija reznica, sadnica - potapanjem u toplu vodu kroz određeno vrijeme,
a to zavisi od vrste biljnog materijala i patogena. Tako se uništavajutermolabilni virusi pa se dobiva bezvirusni sadni materijal npr. jagoda (tzv.
virus free).
Isto tako mogu se u toplu vodu (45 ºC , 5 min ) potapati prjesadnice krizantema
kako bi se inaktivirao micelij Puccinia horiana (bijela hrađa krizantema).
Kemijske mjere – uporaba pesticida
Pesticidi:
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 152/676
Pesticidi:
- sredstva za zaštitu bilja
- sredstva za suzbijanje nametnika na ljudima i životinjama- sredstva za zaštitu drva i tekstila
Fungicidi:
1. Prema kemijskom sastavu:- anorganski
- organski
2. Prema mjestu primjene:
- za tretiranje sjemena, paraziti se nalaze na površini sjemena
- za tretiranja tla i podzemnih organa biljaka, kada se paraziti nalaze u tlu
- za tretiranje nadzemnih dijelova biljaka, kada se paraziti prenose zračnim
strujama i kišom te tako dospjevaju na nadzemne organe biljke
3. Prema načinu djelovanja:
- preventivni, protektivni, odnosno fungicidi s površinskim djelovanjem
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 153/676
su različiti nazivi za grupu fungicida koji imaju za cilj sprjećavanje nastankazaraze.
To znači da moraju biti upotrijebljeni prije nego do zaraze dođe, djeluju"preventivno" i ne mogu "liječiti" već bolesne biljke.
Osnova za njihovu primjenu je poznavanje biologije uzročnika bolesti,
prognozna služba i praćenje klimatskih uvjeta (meteoroloških podataka).
Međutim, nesigurnost prognoze, stalne promjene vremenskih uvjeta, izloženostbiljnih dijelova kiši, suncu, vjetru stalno smanjuju količinu (koncentraciju)ovih fungicida. Zbog navedenog tretiranja treba stalno ponavljati, sve dok
postoji opasnost od bolesti.
-sistemični fungicidi su relativno novija grupa preparata, ali izuzetno dobro
prihvaćena od agronoma i poljoprivrednih proizvođača.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 154/676
p g p j p p
-Sistemike biljke preko određenih organa apsorbiraju (upijaju) i zatim
translociraju (raznose) unutar biljke i do dijelova biljke koji nisu izravno
tretirani.
-To znači da su sistemični fungicidi sposobni liječiti biljku odnosno oni djeluju
terapeutski. Jasno je da u vrijeme nanošenja oni djeluju i preventivno.
-Translokacija (raznošenje, premještanje) fungicida je pasivnog karaktera iodvija se strujanjem biljnog soka. U prvom redu je akropetalno odnosno prema
vrhu biljke, a značajno je slabije raznošenje prema osnovi biljke (korijenu),odnosno bazipetalno.
Sistemični fungicidi:
1. lokosistemični fungicidi koji u biljci djeluju samo na mjestu aplikacije, odnosno
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 155/676
koji prodiru samo u organe biljke koji su s preparatom došli u doticaj
2. eradikativni fungicidi zapravo su lokosistemici, ali prodiru dublje u tkivo
(npr. lista) čime dovode do jake intoksikacije uslijed čega biljni organ (list) otpada,
a time je uništen i parazit
3. pravi sistemici bivaju upijeni i translocirani kroz biljku. Pravu vrijednost
pokazuju kod dubinskih zaraza sjemena, traheomikoza, ali i drugih bolesti kada
paraziti prodiru duboko u tkiva, gdje su nedostupni drugim vrstama fungicida
Otrovnost fungicida
I jj či t i t i " l j k t " k T+ i t čk l
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 156/676
I - najjači otrovi, natpis "vrlo jak otrov", znak T+ i mrtvačka glava
Otrovi iz I skupine ne smiju se prodavati u maloprodaji i pojedincima. Ova se
sredstva prodaju samo organizacijama koje imaju zaposlenike osposobljene za
njihovu primjenu.
II - jaki otrovi, natpis "otrov", znak T i mrtvačka glava
Otrovi iz II skupine mogu se prodavati u poljoprivrednim ljekarnama, ali uz
propisanu evidenciju kupca.
III - slabiji otrovi, natpis "štetno za zdravlje", znak Andrijinog križa
Otrovi iz III skupine smiju se prodavati u poljoprivrednim ljekarnama, ali nikada u
drugim prodavaonicama. Ovoj grupi otrova pripada 80% sredstava za zaštitu bilja.
Pridržavanje mjera opreza pri radu s pesticidima i svim drugim otrovima je nužnozbog mogućih trovanja bilo slučajnih bilo namjernih.
P l d d b č t jih dj l t ik i i ti ž štit
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 157/676
Poslodavac odgovara za obučenost svojih djelatnika, mora im osigurati nužnu zaštitnu
opremu, ne dozvoliti da se tijekom rada jede, pije (niti voda, a posebno alkohol).
Za odmor osigurati dovoljno čiste vode za osobnu higijenu (oprati ruke, umiti se), ne zapošljavati maloljetne osobe ili osobe sklone alkoholu.
Svi pesticidi moraju biti uskladišteni u suhom, zidanom objektu koji nije povezan sprostorom za stanovanje ljudi ili uz nastambe za stoku.
Također sva sredstva moraju biti u originalnoj ambalaži te imati uputu za primjenu. Onaj tko radi s pesticidima mora poznavati zakonske propise (pravilnike, uredbe i sl.)
koji se odnose na opću sigurnost ljudi, životinja i okoliša.
LD50
(srednja letalna doza = smrtna doza) - napisana je u uputama i na ambalaži iorijentacijski je pokazatelj otrovnosti, nije stvarna otrovnost, a još manjepokazatelj
i f i id
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 158/676
opasnosti fungicida
LD50 je količina preparata (fungicida) izražena u mg po kg tjelesne težine koja jedovoljna da ubije 50% pokusnih životinja (štakori, miševi, morska prasad, mačke,perad, ribe i dr.).
Vrijednost LD50 odnosi se na unošenje otrova putem hrane (preko usta ili per os) i
na štakora kao pokusnu životinju.
Kada otrov prodire kroz kožu (perkutano) ili se unosi udisanjem (inhalatorno)
onda je to posebno naznačano.
Naime isti kemijski spoj ne mora biti "jednako otrovan" ako u organizam dospije
preko usta ili preko kože. Također ako se za pokusnu životinju uzima npr. morskoprase onda se to mora posebno navesti.
Npr. bakreni fungicidi pripadaju grupi neznatno opasnih sredstava za čovjeka, aLD50 za štakora iznosi oko 300 mg/kg ili Radocineb je svrstan u opasna sredstvaLD50 je 5000, Kaptan je također opasan, a LD50 je 9000.
Karenca je vremenski razmak (broj dana) od zadnjeg tretiranja pa do tolike
razgradnje pesticida (fungicida) da njegovi ostaci nisu opasni za ljude i životinje.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 159/676
g j p ( g ) j g p j jObilježava se s K.
Toleranca (MDK - maksimalno dopuštena količina) je najveći dozvoljeni ostatak
nekog pesticida (fungicida) u vrijeme korištenja biljaka, njihovih plodova ili
pojedinih produkata. Obilježava se s T i izražava u mg/kg (ppm).
Isti preparat može biti upotrijebljen za suzbijanje bolesti na više biljaka, pa će u tomslučaju i K i T biti različiti.Npr. bakreni oksikloridi imaju T = 15 mg/kg za voće, povrće, osušene šišarke hmelja,10 mg/kg za ostale namirnice. K = 14 dana krumpir, rajčica, hmelj, 21 dan luk i grah,28 dana krastavci, 35 dana vinova loza, 56 dana maslina.
Formulacije fungicida (pesticida)
K od mnogih fungicida štetno na uzročnika bolesti ne djeluje cijela molekula
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 160/676
kemijskog spoja, već učinak posjeduju proizvodi razgradnje te molekule. Zbog togafungicidi moraju biti tako formulirani da razgradnja teće neometano, ali niti prebrzo(kratko djelovanje) niti presporo, jer fungicid zbog "sporosti" neće "stići" zaustavitiparazita.
Dva preparata istog kemijskog spoja, ali različito formulirana mogu posjedovati vrlo
različiti fungicidni učinak, ali i različitu fitotoksičnost.
To je razlog zašto se u praksi prednost u primjeni daje jednom preparatu u odnosuna drugi, iako oba imaju istu aktivnu tvar (at).
Svaki fungicid mora imati dobro početno (inicijalno) i trajno (rezidualno) djelovanje.
Kod sistemičnih fungicida formulacija utječe i na svojstvo sistemičnosti. Sredstva
koja se koriste za bolje ovlaživanje, smanjenjuju površinsku napetosti pa timepospješuju "prodor" fungicida u biljku.
Formulacije fungicida u prometu:
EC = koncentrat za emulziju
EW = tekuća koncentrirana emulzija u vodi
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 161/676
EW = tekuća koncentrirana emulzija u vodi SL = vodotopivi koncentrat
SC-KS-FL = koncentrirana suspenzijaTK = tekući koncentrat koji se koristi nerazrjeđen
WP = močivo prašivo
SP = topivo prašivo
SG (često WG, DF) = dispergirajuće mikrogragune - koncentrat za suspenziju
MC = mikrogranulirani koncentrat za suspenziju
K = kristaliPa = pasta
TPa = tekuća pasta
P = prašivo za zaprašivanje usjeva
G = granulat
PSj = prašivo za zaprašivanje sjemena
KSj = koncentrat za vlažno tretiranje sjemena
M = mamci
KM = koncentrat za mamce
Št = štapić
• Nastavne cjeline spore, dijelovi sistematike koji se odnose na
karakteristike pododjela i podjela na razrede pripremiti iz
Ć ić J J k ić D V d čić K “P ktik i
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 162/676
Ćosić,J., Jurković, D., Vrandečić, K. “Praktikum iz
fitopatologije” (www.pfos.hr).• Sistematiku dijelom pripremiti iz prezentacija (nova podjela
na carstva i pododjele).
SPORANGIOSPORE
endogene spore nastaju unutar sporangija
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 163/676
- endogene spore, nastaju unutar sporangija
- sporangij nastaje na nosaču sporangioforu - spore se oslobađaju pucanjem sporangija
ZOOSPORE
- slične su sporangiosporama, ali imaju jedan ili više bičeva ili flagela
ć k jih k ć k d
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 164/676
pomoću kojih se kreću kroz vodu
• Nalazimo ih kod algi, bakterija i gljiva.
• Nemaju stanični zid, mogu plivati nekoliko sati i teoretski preći nekoliko metara,ali često mijenjaju smjer pa se nalaze u blizini mjesta gdje su oslobođene.
• Zoospore nalazimo kod pododjela Chytridiomicota (jedna dugačka flagela na
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 165/676
Zoospore nalazimo kod pododjela Chytridiomicota (jedna dugačka flagela nazadnjem dijelu) i Oomycota (jedna flagela jednostavna dugačka, druga kratka s
perasto raspoređenim dlačicama)
Zoospora Phytophthora sp.
Table 1. Some economically significant zoosporic fungi and related organisms
Plasmodiophorids: produce small zoospores with two anterior whiplash flagella
Plasmodiophora brassicae Major pathogen of cruciferous crops, causing clubroot disease
Polymyxa graminis, P.
betae
Zoosporic vectors of some important plant viruses, including beet necrotic yellow vein
virus
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 166/676
betae virus
Spongospora subterranea Causes powdery scab of potato and is a vector of potato mop-top virus
Chytridiomycota: produce small zoospores with typically a single posterior whiplash flagellum
Olpidium brassicae, O.
radicale Vectors of several plant viruses
Synchytrium endobioticum Causes potato wart disease
Catenaria anguillulae Parasite of nematodes and fluke eggs
Coelomomyces spp. Parasites of aquatic larvae, including mosquitoes
Neocallimastix spp. Obligately anaerobic saprotrophs in the rumen, active in cellulose breakdown
Oomycota: produce large, kidney-shaped zoospores with an anterior tinsel flagellum and a posterior whiplash
flagellum
Saprolegnia and Achlya
spp.Freshwater saprotrophs, but some are parasites of salmonid fish in fish farms
Aphanomyces spp. A. astaci is a serious pathogen of crayfish, A. euteiches of pea crops, A. cochlioides ofspinach crops, etc.
Pythium spp. Major seedling pathogens of crops; also cause decline diseases of orchard trees
Phytophthora spp.Major pathogens of crops, including P. infestans (potato blight), P. parasitica
(glasshouse crops, etc.), P. cinnamomi (avocado, pines and many woody hosts)
Downy mildew fungi Several major pathogens, including Plasmopara viticola on grapevine.
KONIDIJE
- najčešće i najraširenije spore
- nespolne spore nastaju iz konidiogenih stanica konidiofora ili transformacijom i
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 167/676
p p j g j
fragmentacijom hifa
Konidiofor - je jednostavan ili razgranat zračni ogranak hife koji nosi jednu ili višekonidija. Konidije producira vršni dio konidiofora tj. konidiogena stanica (anelida ifialida).
- u osnovi njihovog postanka je proces mitoze
- propagativne spore, egzogene
-klijaju u kličnu cijev – hife - micelij
• Proces nastanka konidija naziva se konidiogeneza.
• Blastičan i taličan način postanka.
• Blastičan je kada konidija nastaje kao nova jedinka iz konidiogene stanice.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 168/676
Konidiogena stanica - anelida
Konidiogena stanica – fialida (metličasta)
• Taličan postanak je kada konidija nastaje fragmentacijom hifa formirajući seiz dijelova (fragmenata) između septi.
• Dijelovi hifa postaju konidije.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 169/676
• nastaju na konidioforima koji mogu biti pojedinačni ili razgranti
ili skupljeni u koremije ili sporodohije
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 170/676
Pojedinačni, jednostavni konidiofori
Razgranati konidiofori
koremije
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 171/676
sporodohije
koremije
Grananje konidiofora:
- na vrhu konidiofora nalaze se zupci ili sterigme, a na njima
se formiraju konidije
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 172/676
1. Simpodijalno
Phytophthora spp.
2. Monopodijalno
Plasmopara viticola
3. Dihotomo
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 173/676
Peronospora manshurica
Bremia lactucae
Pseudoperonospora spp.
- konidije su različite po obliku, veličini, broju septi i boji
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 175/676
Aspergi ll us fl avus
Bipolaris zeicola
Botr ytis cinereaFusarium solani
Monili a fructigena
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 176/676
Colletotri chum gramin icola
Septoria tri tici
Penicil li um islandicum
Stemphylium botryosum
- kod vrsta iz roda Erysiphales nastaje posebna vrsta konidija koje se zovu OIDIJE
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 177/676
- konidije nastaju direktno na miceliju ili mogu nastati u nespolnim plodištima
PIKNIDIMA i ACERVULIMA.
PIKNIDI – plodišta koja nastaju nespolnim putem, najčešće okruglog ilikruškolikog oblika, s otvorom na vrhu tzv. OSTIOLUM. U unutrašnjosti se
nalaze konidiofori s konidijama.
• Acervul je nakupina građena od hifa zbijenih u pseudoparenhim.Nalazi se subkutikularno, subepidermalno ili nešto dublje u biljnomtkivu, a nikad na samoj površini zaraženog biljnog organa - nemaovojnicu. Iz pseudoparenhima izbijaju konidiofori sa konidijama.A i j j i č if
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 178/676
Acervule nadvisuju tamno obojene, srpolike, čvrste hife nazvane
SETE.
ASKOSPORE
- kod gljiva iz pododjela Ascomycota
endogene spore nastaju u posebnim tvorevinama askusima
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 179/676
- endogene spore, nastaju u posebnim tvorevinama – askusima
- nastaju spolnim putem i imaju polovičan (haploidan) broj kromosoma - u jednom askusu najčešće ima 8 askospora
- askospore se razlikuju po obliku, veličini i broju septi
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 180/676
Oslobađanje askospora iz askusa
1. Kada su askospore fiziološki zrele, opna askusa upija vodu iz okolne sredine.U lij d t j di i j ti d l i d d j k j
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 181/676
Uslijed toga, na pojedinim mjestima dolazi do razgradnje opne koja se
pretvara u želatinoznu masu. Tako na askusu nastaju otvori kroz koje istječe sadržaj askusa zajedno s askosporama. Na ovaj način oslobođene askosporešire se vodom ili kukcima.
2. Plazma unutar askusa zove se epiplazma. Ona pored ostalih tvari sadržiglikogen. Kada su askospore zrele, vodu iz vanjske sredine upija epiplazma.
Uslijed toga, dolazi do promjena u epiplazmi i do transformacije glikogena u
saharozu. Tako se povećava osmotski tlak u askusu. Opna askusa rasteže sedo određene mjere, a kada tlak u askusu postane veći nego što opna možeizdržati, ona puca, obično u vršnom dijelu. Zbog naglog izjednačavanja tlakau askusu s atmosferskim tlakom, askospore bivaju izbačene i šire se zrakom.
BAZIDIOSPORE
- kod gljiva iz pododjela Basidiomycotina
t j či k ji b idi
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 182/676
- egzogene spore, nastaju na nosačima koji se zovu bazidi
jednostaničan bazid
četverostaničan bazid
Kod hrđa i snijeti bazidi se razvijaju iz debelostijene trajne spore koja služi za prezimljenje i klijući daje promicelij (bazid) na kojem se razvijaju
bazidiospore.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 184/676
HLAMIDOSPORE
- nespolne, uglavnom okrugle spore koje nastaju transformacijom i
fragmentacijom micelija, od konidija koje nastaju fragmentacijom hifa
lik j d b l j b i
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 185/676
razlikuju se po debeloj membrani.
- trajne spore
2 opne
unutarnja (endosporija) - tanka vanjska (episporija) – zadebljala, žuto do
smeđe obojena, glatka ili hrapava (mrežasti ili rebrasto)
- unutrašnjost bogata rezervnim tvarima (glikogen, ulja), a siromašna
vodom- neke vrste iz roda Fusarium
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 186/676
UREDOSPORE
- propagativne spore kod gljiva iz reda Uredinales
- nastaju fragmentacijom hifa u uredosorusima
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 187/676
nastaju fragmentacijom hifa u uredosorusima
Uredosorus nije tijelo već nakupina uredospora nastala u prvim
epidermalnim slojevima listova.
- imaju dvije haploidne jezgre
Uromyces betae Puccinia graminis f. sp. tritici
Uredosorus s uredosporama
Teliospore- trajne spore kod gljiva iz reda Uredinales
- imaju jako zadebljalu opnu, jedno ili višestanične
- nastaju fragmentacijom hifa u teliosorusima
teliosorus ili TELIOSORUS (grč. TELOS=kraj) je nakupina teliospora
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 188/676
teliosorus ili TELIOSORUS (grč. TELOS kraj) je nakupina teliospora
nastalih u pustulama crne boje.
-imaju dvije haploidne jezgre
Puccinia graminis f. sp. tritici
Phragmidium violaceum
Gymnosporangium
juniperi-virginianae
kliju generativno dajući bazid
ORGANI KOD GLJIVA KOJI SLUŽE ZA ODRŽAVANJE
ILI PREZIMLJAVANJE I ŠIRENJE, A NISU PRAVE SPORE
1 Sklerocije
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 189/676
1. Sklerocije
- nastaju gustim spletanjem i spajanjem hifa – pseudoparenhim
- u početku su meke i svijetle, a kasnije tvrde i crne
- siromašne vodom, a bogate rezervnim tvarima
- različitog oblika, veličine od nekoliko mm do 1 cm i više
- mikrosklerocije – vrlo sitne
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 190/676
Sclerotium bataticola
Botrytis cinerea
2. Geme
- nastaju spletanjem hifa u mala klupka smještena najčešće u plodu
ili sjemenu
- kliju vegetativno u micelij
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 191/676
kliju vegetativno u micelij
- Ustilago nuda, Ustilago nuda var. tritici – gema u sjemenu
- Helminthosporium gramineum – između zrna i pljevica
3. Rizomorfi i rizoktoniji- nastaju spletanjem hifa u niti
- rizomorfi su debele, tamne nadzemne niti
- rizoktoniji su tanke, svijetle podzemne niti
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 192/676
- omogućuju širenje parazita tijekom vegetacije s jedne biljke na drugu
- mogu narasti u dužinu i do nekoliko metara
SISTEMATIKA GLJIVA
AUTOTROFNI ORGANIZMI
BILJKE GLJIVE
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 193/676
• AUTOTROFNI ORGANIZMI
• STANICE POVEZANEPOMOĆU PLAZMODEZMIKROZ KOJE KOLA PLAZMA
• OSNOVNA GTRAĐEVNA
TVAR STIJENKE STANICA – CELULOZA
• NAJČEŠĆI PIGMENTIKLOROFIL I KAROTENOIDI
• CIKLUS RAZVOJA - SMJENAHAPLOIDNE I DIPLOIDNEFAZE
• HETEROTROFNI ORGANIZMI
• U SEPTI IZMEĐU STANICACENTRALNA PORA KROZKOJU PROLAZE PLAZMA IORGANELE
• OSNOVNA GTRAĐEVNA
TVAR STIJENKE STANICA – HITIN (Oomycetes CELULOZA)
• PIGMENT – MELANIN
• CIKLUS RAZVOJA –
PREVLADAVA HAPLOIDNA IDIKARIONSKA FAZA,DIPLOIDNA FAZA RIJETKA
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 194/676
• diploid - individuum, generacija, svojta i dr., s dva seta
kromosoma (2n)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 195/676
• diplofaza - dio životnog ciklusa biljaka u kojemu jeindividuum diploidan prema svojem kromosomskom sastavu
• dikarion - stanica koja ima dvije jezgre (eng. dikaryon)
• haplofaza - dio životnog ciklusa biljaka u kojemu jeindividuum haploidan prema svojem kromosomskom sastavu
http://www.botanic.hr/praktikum/tumac_d.htm
• U 20. stoljeću izdvojene su u posebno carstvo Fungi Mycota iliMycetalia, a danas se (Hawksworth i sur. 1995., Agrios, 2005.) svi
organizmi koji su smatrani gljivama dijele se na:
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 196/676
- PSEUDOGLJIVE- PRAVE GLJIVE
• Carstvo Mycota ili Fungi (pseudogljive i prave gljive)
podijeljeno je na niže sistematske jedinice:
PODODJEL (RAZDJEL) - mycota
RAZRED - mycetes
RED - ales
PORODICA - aceaeROD
VRSTA
PSEUDOGLJIVE PODJELA
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 197/676
PSEUDOGLJIVE
CARSTVO (ODJEL)
Protozoa
CARSTVO (ODJEL)
Chromista
RAZDJEL (PODODJEL)
Myxomycota
RAZDJEL (PODODJEL)
Plasmodiophoromycota
RAZDJEL (PODODJEL)
Oomycota
CARSTVO
Chromista
RAZDJEL (PODODJEL)
Oomycota
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 198/676
RED
Peronosporales
PORODICA
Albuginaceae
PORODICA
Peronosporaceae
PORODICA
Pythiaceae
ROD
Albugo
ROD
Bremia
ROD
Plasmopara
ROD
Pseudonospora
ROD
Peronospora
ROD
Sclerospora
ROD
Phytophthora
ROD
Pythium
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 199/676
Albugo candidaBremia lactucae
Pythium sp.
Phytophthora sp.
Sclerospora macrospora
(plamenjača kukuruza)
ODJEL (CARSTVO) - CHROMISTA
• pretežito jednostanični, končasti ili kolonijski mikroorganizmi,
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 200/676
fototropni, uglavnom mikroskopskih veličina (osim algi)
• Stanična stijenka građena od celuloze (povezane jedinice glukoze
b-1,4-vezom) i glukana (polimer N-acetil-D-glukozamin). polisaharid
sastavljen od monomera D-glukoze).
• Najčešće su stanovnici tla i izazivaju bolest korijenovog sustava.
• Parazitiraju na različitim biljnim vrstama.
PODODJEL OOMYCOTA
• dobro razvijen jednostanični micelij
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 201/676
• stanična stijenka građena od celuloze i glukana• prema načinu ishrane saprofiti, fakultativni ili obligatniparaziti
• nespolno razmnožavanje kod parazita vezanih za voduzoosporama (s dvije flagele) koje se razvijaju u
zoosporangijima, a kod parazita prilagođenimsuhozemnim uvjetima konidijama koje klijaju u začetakinfektivne hife
• kod nekih gljiva ovisno o uvjetima sredine zoosporangij
daje zoospore ili klije direktno u micelij• spolno razmnožavanje heterogamija – oogamija
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 202/676
Oogonij sa anteridijima (strelice)
Oospora
Formiranje i klijanje oospora
RED PERONOSPORALES
• najznačajniji predstavnici pododjela Oomycota
• Micelij - jednostaničan, jako razgranat, s većim brojem jezgara,endofitan i najčešće intercelularan
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 203/676
endofitan i najčešće intercelularan
• haustorije različitog oblika • prema sredini u kojoj žive mogu biti vodeni, suhozemni i prijelazni• način ishrane - saprofiti, fakultativni i obligatni paraziti.
• Kod većine ovih gljiva anteridij i oogonij razvijaju se na istoj hifi, alise mogu nalaziti i na različitim hifama - heterotalizam
Peronosporacae
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 204/676
PlasmoparaPeronosp ora Pseudoperonospo ra Bremia
dihotomo grananje
konidiofora, tri do pet
sterigmi, konidije
okrugle ili ovalne,
kliju u micelij
dihotomo grananje konidiofora,
dvije nejednake zašiljenesterigme, konidije okruglog ili
ovalnog oblika, kliju u
zoosporangij sa zoosporama
dihotomo grananje
konidiofora, dvije
nejednake zašiljenesterigme, konidije
okruglog, ovalnog ili
rjeđe limunastog oblika,
kliju u micelij
monopodijalno
grananje konidiofora,
tri sterigme, konidije
okruglog ili ovalnog
oblika, kliju u
zoosporangij sa
zoosporama
PORODICA PYTHIACEAE
Rod PHYTOPHTHORA
Rod PYTHIUM
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 205/676
Rod PHYTOPHTHORA:
simpodijalno razgranati konidiofori
nema sterigme
konidije limunaste
konidije kliju u micelij ili zoosporangij s zoosporama
konidije (sporangije) - Phytophthora
Rod PYTHIUM:
nerazgranati konidifori
nema sterigmi
konidije okrugle, nastaju u nizu
O
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 206/676
kliju u micelij
Pythium oogonium (O) and anteridium (A)Pythium ultimum sporangije
A A
PRAVE GLJIVE PODJELA
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 207/676
CARSTVO
(ODJEL)
Fungi
PODODJELChytridiomycota
PODODJEL
Ascomycota
PODODJEL
Basidiomycota
PODODJEL
Deuteromycota
PODODJEL CHYTRIDIOMYCOTA
- Najčešće saprofiti, mnoge gljive iz ovog pododjela žive u vodi, uglavnom neformiraju pravi micelij.
- Stanična stijenka građena od glukana i hitina.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 208/676
j g g
- Imaju zoospore s pojedinačnim flagelama.
razred: CHYTRIDIOMYCETES
• kod malog broja vrsta protoplazma prekrivena vlastitom membranom i
postoji začetak micelija.
• Nespolno razmnožavanje - zoosporama.
• Spolno kopulacija fiziološki različitih zoospora – zigota – zimski
zoosporangij.
red: Chytridiales
porodica: Chytridiaceaerod: Synchytrium (Synchytrium endobioticum)
zimski zoosporangij S. endobioticum
PODODJEL Ascomycota
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 209/676
DISCOMYCETESHEMYASCOMYCETES LOCULOASCOMYCETESPYRENOMYCETESPLECTOMYCETES
Red:
Taphrinales
Porodica:
TaphrinaceaeRod:
Taphrina
Red:
Helotiales
Porodica:
DermataceaeRod:
Pseudopeziza
Porodica:
Sclerotiniaceae
Rod:
Sclerotinia
BotryotiniaMonilinia
Red:
Erysiphales
Porodica:
ErysiphaceaeRod:
Sphaerotheca
Podosphaera
Uncinula
Erysiphe (Blumeri a)
M icrosphaera
Phyllactinia
Porodica:
Venturiaceae
Rod:
Venturia
Red:
Hypochreales
Porodica:
HypochreaceaeRod:
Nectr ia, Calonectri a
Gibberella
Red:
Clavicipitales
Rod:
Claviceps
Red:
Sphaeriales
Porodica:
Sphaeriaceae
Rod:
Gaeumannomyces
• dobro razvijen višestanični micelij
• nespolno razmnožavanje - pomoću konidija, širenje parazita
tijekom vegetacije
• spolno razmnožavanje – askusi s askosporama
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 210/676
spolno razmnožavanje askusi s askosporama
- za spolno razmnožavanjeove gljive stvaraju haploidne
spolne stanice: anteridij
(muška) i askogon (ženska)
- spajanje anteridija i
askogona (plazmogamija)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 211/676
askogona (plazmogamija)
jedna stanica s dvije
haploidne jezgre
(dikarionska stanica) iz koje
se razvija askogeni micelij
- kariogamija – diploidna
jezgra – I i II mejotičkadioba – 4 haploidne jezgre – mitoza – 8 haploidnih
jezgara
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 214/676
Podjela pododjela Ascomycota
1. razred HEMYASCOMYCETES
- askusi se formiraju izravno na miceliju
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 215/676
red Taphrinales , porodica TaphrinaceaeTaphr ina deformans
Taphr ina pruni
Taphr ina cerasi
Taphr ina insiti tiae
Taphrina deformansTaphrina pruni
Taphrina cerasi
2. razred DISCOMYCETES- askusi s askosporama se formiraju u plitkim zdjeličastim plodonosnim
tijelima koja se nazivaju APOTECIJI.
- apoteciji pojedniančni ili u stromama (složena plodonosna tijela,
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 216/676
p j p j p j
različite konzistencije i boje) - fakultativni paraziti (savršeni stadij nastaje u saprofitskoj fazi,konidijski stadij parazitski)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 217/676
Porodica – Dermataceae; Rod – Pseudopeziza;
Vrsta - Pseudopeziza medicaginis
Porodica – Sclerotiniaceae; Rod – Sclerotinia; Vrsta - Sclerotinia sclerotiorum
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 218/676
Sclerotinia sclerotiorum
Porodica – Sclerotiniaceae; Rod – Botryotinia; Vrsta - Botrytis cinerea
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 219/676
jagode
vinova loza
kivi
paprika
suncokret
rajčica
kupina
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 220/676
Botrytis cinerea
Porodica – Sclerotiniaceae; Rod – - Monilinia
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 221/676
3. razred Plectomycetes
- askusi s askosporama formiraju se u okruglim potpuno zatvorenim
plodištima kleistotecijima ili kleistokarpima
- kleistoteciji su obrasli izraštajima koji se nazivaju apendicesi i služe za
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 222/676
kleistoteciji su obrasli izraštajima koji se nazivaju apendicesi i služe za
učvršćivanje plodišta
red Erysiphales
porodica Erysiphaceae
Erysiphe graminis Erysiphe cichoracearum
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 223/676
Sphaerotheca fuliginea Podosphaera leucotricha
Uncinula necator Sphaerotheca panosa var. rosae
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 224/676
4. razred PYRENOMYCETES
- askusi s askosporama nastaju u plodištima vrčastog oblika s otvorom na
vrhu (pora ili ostiolum), plodište je obraslo apendicesima
- takvo plodište se naziva peritecij
- velik broj predstavnika koji pripadaju različitim redovima
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 225/676
j p j p p j
- podjela na redove i poredice na temelju građe peritecija
Claviceps purpureaGaeumannomyces
graminis
5. razred LOCULOASCOMYCETESplodište je pseudotecij - šupljina s askusima bez diferencirane ovojnice
koja nastaje unutar vegetativne strome. To su “periteciji” uloženi u čvrsto zbijenustromu koja se sastoji od čvrstih hifa.
-porodica Venturiaceae
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 226/676
Ventur ia inaequalis (uzročnik čađave krastavosti jabuka) Ventur ia pruni-cerasi (uzročnik krastavosti trešnje)
Ventur ia pir ina (uzročnik krastavosti kruške)
Venturia pirina
Venturia inaequalisVenturia pruni-cerasi
PODODJEL Basidiomycota
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 227/676
Razred:
Hymenomycetes
Razred:
Gasteromycetes
Razred:
Hemibasidiomycetes
Red:
Ustilaginales
Rod:
Tilletia
Ustilago
Red:
Uredinales
Porodica:
Pucciniaceae
Rod:Gymnosporangium
Uromyces
Puccinia
Phragmidium
BASIDIOMYCOTA
- dobro razvijen septiran micelij
- u razvoju gljive prevladava dikarionska faza
- formiranje bazida s bazidiosporama
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 228/676
- bazid nastaje na terminalnoj stanici dikarionske hife
bazid uzak i
izdužen proširi se i uveća u mladom bazidu dolazi do spajanja
dviju haploidnih jezgara (kariogamija), diploidna jezgra se mejotički dijeli
(I i II dioba) nastanu 4 haploidne jezgre na vrhu bazida se javljaju
4 sterigme čiji se vrhovi proširuju
u te proširene dijelove sterigmiprelaze jezgre iz bazida i nastaju egzogene, jednostanične haploidne
bazidiospore morfološki jednake, razlikuju se fiziološki (+ i -) tipičan
bazid nosi četiri bazidiospore
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 229/676
Više basidiomycotine stvaraju bazide u plodonosnim tijelima ilibazidiokarpima.
Ova plodišta mogu biti vrlo različita po obliku, boji, veličini - to su
"gljive".
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 230/676
Kod hrđa i snijeti bazidi se razvijaju iz debelostijene trajne spore koja
služi za prezimljenje i klijući daje promicelij na kojem se razvijaju
bazidiospore.
Bazid može ostati u vidu jedne stanice
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 231/676
Bazid može ostati u vidu jedne stanice
ili se dijeli i nastaje višestanični, najčešće četverostanični bazid
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 232/676
Hrđe i snijeti ne stvaraju plodišta.
Zrele bazidiospore oslobađaju se odvajanjem sa sterigme ili nosača.
Njihovim klijanjem nastaje primarni micelij (svaka stanica sadrži jednu
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 233/676
haploidnu jezgru).
Iz bazidiospore + nastaje primarni micelij +, i obrnuto.
Primarni micelij ima ograničen razvoj i ne može parazitirati na biljci.
Iz primarnog micelija ili izravno iz bazidiospora, nakon plazmogamije,
nastaje sekundarni dikarionski micelij čiji je razvoj neograničen, koji serazvija u biljci i vrši zarazu.
Do plazmogamije i stvaranja dikarionske micelije može doći između dviju
fiziološki različitih primarnih micelija ili izravno između dvije fiziološki
različite bazidiospore, bilo da su one odvojene od bazida ili vezane za njega.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 234/676
Povezivanje bazidiospora ili primarnih micelija vrši se preko
protoplazmatičnog mostića i zove se anastomoza.
Preko protoplazmatičnoig mostića jezgra jedne stanice prelazi u drugu,
pri čemu se jezgre ne spajaju.
Nakon anastomoze nastaje prva dikarionska stanica, dijeljenjem te stanice
nastaje sekundarni dikarionski micelij. Na njemu se mogu razviti bazidi
s bazidiosporama ili njegovom fragmentacijom nastaju trajne spore.
Kod uzročnika snijeti to su hlamidospore, a kod hrđa teliospore.
Pododjel Basidiomycota dijeli se na razrede:
1. HYMENOMYCETES
2. GASTEROMYCETES
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 235/676
3. HEMIBASIDIOMYCETES
Red USTILAGINALES
- izazivaju snijeti;
- bazid je jednostaničan ili višestaničan,a nastaje klijanjem teliospora.
Ustilago maydis
Red UREDINALES
- izazivaju hrđe; - bazid je uvijek višestaničan i nastaje klijanjem teliospora.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 236/676
Puccin ia recondita – uzročnik smeđe hrđe pšenice
Pododjel Deuteromycota
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 237/676
Red:
Sphaeropsidales
Rod:
Phoma
Phomopsis
Septoria
Ascochyta
Diplodia
Razred:
Coelomycetes
Red:
Melanconiales
Rod:
Colletotrichum
Razred:
Hyphomycetes
Red:
Hyphales
Rod:
Cladosporium
Vrticillium
Botrytis
Monilia
Alternaria
Helminthosporium
Cercospora
Fusarium
Razred:
Agonomycetes
(Myceli a steri li a)
Rod:
Sclerotium
Rhizoctonia
PODODJEL DEUTEROMYCOTA
- dobro razvijen, razgranat i septiran micelij
- razmnožavaju se najčešće isključivo bespolno (konidije)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 238/676
Spolni stadij - ne postoji- izgubljen tijekom evolucije
- vrlo se rijetko javlja u prirodi
- poznat, ali nije parazitski i nije važan za održavanje gljive
(Ascomycota , rjeđe Basidiomycota)
- saprofiti, fakultativni paraziti
- razmnožavanje – konidije
Konidiofori s konidijama mogu nastati izravno na miceliju ili u plodištima
koja nastaju nespolnim putem.
Piknid - vrčasto plodište s otvorom na vrhu (izgledom podsjeća na peritecij )- spore u piknidu - piknospore
- djelomično ili potpuno uložen u biljno tkivo
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 239/676
Septoria spp. Phoma lingam
Ascochyta pisi
Acervul - plitko zdjeličasto tijelo (izgledom podsjeća na apotecij)
- smješten ispod same epiderme domaćina
- u njemu se osim konidiofora i konidija nalaze i tamni čekinjasti
izraštaji - sete
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 240/676
Marssonina sp.Sete
Sete i konidije
• Podjela na razrede je izvršena ovisno o tome da li gljiva ima ili nema plodište,boji i izgledu konidija, broju stanica u konidiji i dr.
Razredi:
COELOMYCETES (stvarju konidije u plodištima)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 241/676
Red: Sphaeropsidales plodište – piknid
Red: Melancoiales plodište - acervul
HYPHOMYCETES (konidiofori s konidijama nastaju izravno na miceliju)
AGONOMYCETES (ne stvarju konidije samo sklerocije)
COELOMYCETES
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 242/676
Phoma lingam na kupusu
Phoma macdonaldi
na suncokretu
Septoria nodorum
Septoria tritici
Septoria lycopersici
Septoria glycines
Colletotrichum coccodes
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 243/676
Ascochyta pisi - grašak
Ascochyta fabae na grahu
Ascochyta gossypii na pamuku
Colletotrichumlindemuthianum
Colletotrichumlagenarium
Colletotrichumgraminicola
HYPHOMYCETES
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 244/676
Passalora fulva
Cladosporium
herbarum
Botrytis cinerea
Alternaria alternata
Cercospora beticola
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 245/676
Fusarium spp.
AGONOMYCETES
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 246/676
Macrophomina phaseolina
Rhizoctonia solani
Rhizoctonia violacea
Pythium vrste ( uzročnici paleži klijanaca ili polijeganja nasada) rodu pripada više od 120 vrsta (P. ul timum , P. splendens , P. irregulare ,
P. vexans , P. graminicola , P. rostratum ), polifagne gljive, žive u tlima bogatim
organskom tvari
- rod je ustanovio 1858. Pringsheim (P. monospermum )
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 247/676
- najčešće strada različito povrće u klijalištima (hidroponi!), a od ratarskih
kultura šećerna repa i duhan
- do zaraze dolazi u najranijim stadijima razvoja, od klijanja sjemena,
tijekom nicanja do formiranja 1-3 lista (za biljke starije od 1-2 mjeseca ova
gljiva je praktično bezopasna); uvjeti za klijanje i nicanje!!!
- ako zaraza nastupi tijekom nicanja klica propada u tlu
- zaraza izniklog rasada - polijeganje pojedinih biljčica ili čitavih grupa
(biljke u početku ne gube normalan izgled)
- prizemni dio stabljike potamni i sasuši se (sušenje napreduje prema
korijenu i prema listu)
- propadanje je brzo pri većoj vlažnosti i temperaturi (biljke jednostavno
istrunu i nestanu)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 248/676
Pythium na duhanu
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 249/676
dinja ječam
šećerna repa
grah
- fakultativni parazit
- dvije vrste micelija - vanjski ili epifitni i unutarnji ili endofitni
- endofitni micelij - intercelularni ili intracelularni
- micelij je bijele boje, jednostaničan, dobro razgranat - nespolno razmnožavanje - konidija koje u vlažnoj sredini kliju u micelij
k i d k idij
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 250/676
- u kapi vode konidije se ponašaju kao zoosporangij i daju zoospore (bubrežastog oblika s dvije flagele)
- spolno razmnožavanje je oogamija (kopulacija anteridija i oogonija)
- na jedan oogonij nastaje 15 do 25 anteridija
- u kontaktu s oogonijem anteridij stvara kličnu cijev koja prodire u oogonij;
jezgra anteridija prelazi u oogonij, spajanje i nastajanje zigote
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 251/676
Mjere zaštite:
- sterilizacija supstrata za uzgoj presadnica
- higijena
- tretiranje sjemena
t ti j d i f i idi
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 252/676
- tretiranje presadnica fungicidima- prozračivanje
- izbalansirana ishrana
- bolesne biljke odstraniti i spaliti
- biološki fungicidi
PHYTOPHTORA INFESTANS
- uzročnik plamenjače krumpira ili krumpirove plijesni
- najštetnija i najraširenija mikoza krumpira
- u Europi se bolest javila oko 1840. godine (masovno iseljavanje u SAD)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 253/676
- raširena u gotovo svim uzgojnim područjima ove kulture,
posebice u područjima s vlažnijom i hladnijom klimom
- štete kod nas su najčešće do 20%, ima slučajeva da su i značajno veće
(do 50%)
- napada i rajčicu, patliđan, te različite korove iz porodice Solanaceae
- napada sve dijelove biljke osim pravog korijena
- prvi simptomi u drugoj polovini lipnja (cvatnja i neposredno nakon nje),
prvo na prizemnom dijelu cime i to na rubovima i vrhovima plojke
- zaraza se najčešće javlja na listovima koji su najbiži tlu
U povoljnim uvjetima
bolest se vrlo brzo širi
na cijelu biljku i susjedne
biljke, koje mogu potpuno
propasti Dijelovi koji trunu
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 254/676
propasti. Dijelovi koji trunuimaju neugodan miris.
- žućkaste pjege koje nisu
oštro odijeljene od zdravog
dijela lista
- paučinasta prevlaka na
naličju lista
Tkivo se razmekša kao
da trune, a zatim se sasuši
i izlomi.
Listovi vise na cimi.
Simptomi na gomolju - tamne olovnosive pjege, lako se uočavaju na svježe
izvađenim gomoljima, a najbolje 2 do 3 tjedna nakon vađenja.
Pjege - u početku promjera 1 cm, s vremenom se povećaju.
P j b j idi i t š j ti m i d j j đ b j i
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 255/676
Promjena boje se vidi i u unutrašnjosti, meso ispod pjege je smeđe boje ipostupno prelazi u zdravi dio. U vlažnom tlu gomolji trunu. Zaraženi gomolji
teško se čuvaju u skladištima.
- obligatni endofitni parazit
- micelij se širi intercelularno, u stanice ulaze končaste haustorije (ishrana)
- simpodijalno razgranati konidiofori
- konidije izlaze iz zaraženog lista kroz puči
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 256/676
Konidije mogu klijati na dva načina:
- ako je temperatura viša od 15ºC (optimalno 24-25ºC) i vlaga minimalno
91% konidije kliju izravno u micelij koji vrši zarazu
- ako je temperatura niža od 15ºC (optimalno 10-14ºC) i prisutna je kap
vode, konidije se preobrazuju u zoosporangij sa zoosporama, koje se kreću
do biljke krumpira, prokliju u micelij i izvrše zarazu
Zaraza gomolja – kroz ozljede, lenticele ili kroz pokožicu uz okca.
Spolno razmnožavanje - oospora
Bolest se prenosi iz godine u godinu zaraženim gomoljima u kojima se
gljiva se održava kao micelij
Može se održati u gomoljima i u obliku oospora (postojanje oospora u Europi
otkriveno je tek nedavno) d ž j it l t d 2 di i
sistemično zaražene biljke (jedna zaraženabiljka može zaraziti polje od 80 ha).
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 257/676
otkriveno je tek nedavno) – zadržavaju vitalnost do 2 godine i one moguobaviti primarne zaraze u proljeće.
Phytophtora infestans na rajčici
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 258/676
Mjere zaštite:
- plodored
- saditi tolerantnije sorte
- izbjegavati teža i vlažnija tla
desikacija nadzemnog dijela
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 259/676
- desikacija nadzemnog dijela- IPS (temperature, relativna vlaga zraka, količina oborina)
- fungicidi:
na osnovi bakra
s površinskim djelovanjem
sistemici
PLASMOPARA VI TICOLA
- uzročnik plamenjače vinove loze
- napada sve nadzemne zelene organe: list, cvijet (grozdić u cvijetu), bobice, mladice,
vitice
Simptomi:
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 260/676
Simptomi:- na listu prije cvatnje, prvi simptomi na prizemnim listovima
- okruglaste žutozelene uljane pjege na licu lista, na naličju prevlaka konidiofora i
konidija; pjege se vremenom povećavaju, u sredini postaju smeđe, a okolo imaju
žuti prsten
- pjege se šire, zahvaćaju prostor između većih žila, list postaje crveno-smeđ, suši se
i otpada
stari listovi su otporni na napad gljive
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 262/676
Ako je zaraza jaka zaražene su i mladice i vitice, prvo su prekrivene prevlakom
micelija, a zatim posmeđe i otpadnu.
Ako je do zaraze grozdića u cvatu došlo u cvatnji najčešće je cijeli cvjetni grozdić
zaražen i prekriven bijelom prevlakom micelija brzo posmeđi i otpadne
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 263/676
zaražen i prekriven bijelom prevlakom micelija, brzo posmeđi i otpadne.
Simptomi se razlikuju kod sitnih (do 1/3 veličine) i krupnih (1/3 do 2/3 veličine)
bobica.
Kod sitnih zaraza se vrši preko puči na bobici, javlja se prevlaka koja ostaje nekoliko
dana i zatim se izgubi, bobice potamne i smežuraju se, zaražen je veći dio grozda ili
cijeli grozd.
Kod krupnijih bobica zaraza se vrši preko puči peteljčica, meso u bobici postepeno
zasušuje, bobice se smežuraju, posmeđe i osuše. Na kraju bobice otpadnu, ali se
ne javlja prevlaka, zaražene su samo pojedine bobice.
Bobice veće od 2/3 normalne veličine ne mogu se zaraziti.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 264/676
- obligatni parazit
- prezimljuje kao oospore u otpalim listovima
- oospora klije na min. temp. 8
C, klije u makrozoosporangij sa 40 do 60 zoospora
- zoosporangij biva donešen na list, zoospore se kroz kap vode kreću do puči, kliju
u micecij i vrše zarazu
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 265/676
u micecij i vrše zarazu - monopodijalno razgranati konidiofori s konidijama (prevlaka)
- sekundarne zaraze: konidije (zoosporangiji) koje se šire vjetrom ili vodom, zaraza
preko puči
- razvoju bolesti pogoduje vlažno i toplo vrijeme
Fungicidi:
- na osnovi Cu
s površinskim djelovanjem
sistemici
Pododjel ASCOMYCOTINA
- dobro razvijen višestanični micelij
- nespolno razmnožavanje - pomoću konidija, širenje parazita tijekom
vegetacije
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 266/676
- za spolno razmnožavanje ove gljive stvaraju haploidne spolne stanice:
anteridij (muška) i askogon (ženska) spajanje anteridija i askogona
plazmogamija jedna stanica s dvije haploidne jezgre (dikarionska stanica)
razvoj askogenog micelija askusi s askosporama
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 271/676
Podjela pododjela Ascomycotina
1. razred HEMYASCOMYCETES
- askusi se formiraju izravno na miceliju
red Taphrinales , porodica Taphrinaceae
Taphr ina deformans
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 272/676
Taphr ina deformans
Taphr ina pruni
Taphr ina cerasi
Taphr ina insiti tiae
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 273/676
Taphrina pruni
Taphrina cerasi
Taphrina deformans
2. razred DISCOMYCETES- askusi s askosporama se formiraju u plitkim zdjeličastim plodonosnim
tijelima koja se nazivaju APOTECIJI
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 274/676
red HELOTIALES
1. porodica DERAMATACEAE
- sitni apoteciji koji se razvijaju u površinskim tkivimaparazitiranih organa
rod PSEUDOPEZIZA
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 275/676
rod PSEUDOPEZIZA
Pseudopeziza tr ifoli i (uzročnik pjegavosti lista djeteline)
Pseudopeziza medicaginis (uzročnik pjegavosti lista lucerne)
2. porodica SCLEROTINIACEAE
rod SCLEROTINIA
- na ili u tijelu domaćina se formiraju sklerocije čijim klijanjem nastaje
micelij ili plodonosno tijelo apotecij
- ovaj rod nema konidijski stadij
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 276/676
j j j
Sclerotin ia sclerotiorum (uzročnik bijele truleži)
suncokret soja
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 277/676
rajčica grah
krumpir uljana repica bundeva
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 279/676
rod BOTRYOTINIA
- stvara sklerocije u ili na tkivu domaćina
- konidijski stadij postoji i nosi naziv Botrytis
Botryotinia fuckeliana (Botrytis cinerea ) uzročnik sive plijesni
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 280/676
jagode vinova loza
kivi paprika
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 281/676
malina suncokret
rajčica šljiva
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 282/676
rod MONILINIA
- nema formiranja pravih sklerocija već dolazi do mumifikacije plodova
i stvaranja tzv. lažnih sklerocija ili mumija koje se sastoje od hifa gljive
i ostataka tkiva ploda
- nakon prezimljenja na mumijama se formiraju nove generacije konidija
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 283/676
p j j j j g j j
ili se razvijaju apoteciji
- konidijski stadij ovog roda se zove Monilia
Monil ia f ructigena uzročnik truleži plodova jezgričavog voća
Monil ia laxa uzročnik truleži plodova koštuničavog voća
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 284/676
3. razred Plectomycetes
- askusi s askosporama formiraju se u okruglim potpuno zatvorenim
plodištima kleistotecijima ili kleistokarpima
- kleistoteciji su obrasli izraštajima koji se nazivaju apendicesi i služe za
učvršćivanje plodišta
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 285/676
j pred Erysiphales
porodica Erysiphaceae
Erysiphe graminis Erysiphe cichoracearum
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 288/676
Sphaerotheca fuliginea Podosphaera leucotricha
Uncinula necator Sphaerotheca panosa var. rosae
4. razred PYRENOMYCETES
- askusi s askosporama nastaju u plodištima vrčastog oblika s otvorom na
vrhu (pora ili ostiolum), plodište je obraslo apendicesima
- takvo plodište se naziva peritecij
- velik broj predstavnika koji pripadaju različitim redovima
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 289/676
Claviceps purpurea Gaeumannomyces
graminis
5. razred LOCULOASCOMYCETES
- plodište je peritecij
porodica Venturiaceae
Ventur ia inaequalis (uzročnik čađave krastavosti jabuka)
Ventur ia pruni-cerasi (uzročnik krastavosti trešnje)V i i i ( č ik k i k šk )
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 290/676
Ventur ia pir ina (uzročnik krastavosti kruške)
Venturia pirina
Venturia inaequalisVenturia pruni-cerasi
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 292/676
Pythium vrste ( uzročnici paleži klijanaca ili polijeganja nasada) rodu pripada više od 120 vrsta (P. ul timum , P. splendens , P. irregulare ,
P. vexans , P. graminicola , P. rostratum ), polifagne gljive, žive u tlima bogatim
organskom tvari
- rod je ustanovio 1858. Pringsheim (P. monospermum )
- najčešće strada različito povrće u klijalištima (hidroponi!), a od ratarskih
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 293/676
kultura šećerna repa i duhan
- do zaraze dolazi u najranijim stadijima razvoja, od klijanja sjemena,
tijekom nicanja do formiranja 1-3 lista (za biljke starije od 1-2 mjeseca ova
gljiva je praktično bezopasna); uvjeti za klijanje i nicanje!!!- ako zaraza nastupi tijekom nicanja klica propada u tlu
- zaraza izniklog rasada - polijeganje pojedinih biljčica ili čitavih grupa
(biljke u početku ne gube normalan izgled)
- prizemni dio stabljike potamni i sasuši se (sušenje napreduje prema
korijenu i prema listu)
- propadanje je brzo pri većoj vlažnosti i temperaturi (biljke jednostavno
istrunu i nestanu)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 294/676
Pythium na duhanu
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 295/676
dinja ječam
šećerna repa
grah
- fakultativni parazit- dvije vrste micelija - vanjski ili epifitni i unutarnji ili endofitni
- endofitni micelij - intercelularni ili intracelularni
- micelij je bijele boje, jednostaničan, dobro razgranat - nespolno razmnožavanje - konidija koje u vlažnoj sredini kliju u micelij
- u kapi vode konidije se ponašaju kao zoosporangij i daju zoospore (bubrežastog oblika s dvije flagele)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 296/676
( g j g )
- spolno razmnožavanje je oogamija (kopulacija anteridija i oogonija)
- na jedan oogonij nastaje 15 do 25 anteridija
- u kontaktu s oogonijem anteridij stvara kličnu cijev koja prodire u oogonij; jezgra anteridija prelazi u oogonij, spajanje i nastajanje zigote
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 297/676
Mjere zaštite:
- sterilizacija supstrata za uzgoj presadnica
- higijena
- tretiranje sjemena
- tretiranje presadnica fungicidima
- prozračivanje
i b l i i h
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 298/676
- izbalansirana ishrana
- bolesne biljke odstraniti i spaliti
- biološki fungicidi
PHYTOPHTORA INFESTANS
- uzročnik plamenjače krumpira ili krumpirove plijesni
- najštetnija i najraširenija mikoza krumpira
- u Europi se bolest javila oko 1840. godine (masovno iseljavanje u SAD)
- raširena u gotovo svim uzgojnim područjima ove kulture,
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 299/676
posebice u područjima s vlažnijom i hladnijom klimom
- štete kod nas su najčešće do 20%, ima slučajeva da su i značajno veće
(do 50%)
- napada i rajčicu, patliđan, te različite korove iz porodice Solanaceae
- napada sve dijelove biljke osim pravog korijena
- prvi simptomi u drugoj polovini lipnja (cvatnja i neposredno nakon nje),
prvo na prizemnom dijelu cime i to na rubovima i vrhovima plojke
- zaraza se najčešće javlja na listovima koji su najbiži tlu
U povoljnim uvjetimabolest se vrlo brzo širi
na cijelu biljku i susjedne
biljke, koje mogu potpuno
propasti. Dijelovi koji trunuimaju neugodan miris.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 300/676
j g
- žućkaste pjege koje nisu
oštro odijeljene od zdravog
dijela lista
- paučinasta prevlaka na
naličju lista
Tkivo se razmekša kao
da trune, a zatim se sasuši i izlomi.
Listovi vise na cimi.
Simptomi na gomolju - tamne olovnosive pjege, lako se uočavaju na svježeizvađenim gomoljima, a najbolje 2 do 3 tjedna nakon vađenja.
Pjege - u početku promjera 1 cm, s vremenom se povećaju.
Promjena boje se vidi i u unutrašnjosti, meso ispod pjege je smeđe boje i
postupno prelazi u zdravi dio. U vlažnom tlu gomolji trunu. Zaraženi gomolji
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 301/676
teško se čuvaju u skladištima.
- obligatni endofitni parazit
- micelij se širi intercelularno, u stanice ulaze končaste haustorije (ishrana)
- simpodijalno razgranati konidiofori
- konidije izlaze iz zaraženog lista kroz puči
Konidije mogu klijati na dva načina:
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 302/676
Konidije mogu klijati na dva načina:
- ako je temperatura viša od 15ºC (optimalno 24-25ºC) i vlaga minimalno
91% konidije kliju izravno u micelij koji vrši zarazu
- ako je temperatura niža od 15ºC (optimalno 10-14ºC) i prisutna je kapvode, konidije se preobrazuju u zoosporangij sa zoosporama, koje se kreću
do biljke krumpira, prokliju u micelij i izvrše zarazu
Zaraza gomolja – kroz ozljede, lenticele ili kroz pokožicu uz okca. Spolno razmnožavanje - oospora
Bolest se prenosi iz godine u godinu zaraženim gomoljima u kojima se gljiva se održava kao micelij
Može se održati u gomoljima i u obliku oospora (postojanje oospora u Europi
otkriveno je tek nedavno) – zadržavaju vitalnost do 2 godine i one moguobaviti primarne zaraze u proljeće
sistemično zaražene biljke (jedna zaraženabiljka može zaraziti polje od 80 ha).
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 303/676
obaviti primarne zaraze u proljeće.
Phytophtora infestans na rajčici
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 304/676
Mjere zaštite:
- plodored
- saditi tolerantnije sorte
- izbjegavati teža i vlažnija tla
- desikacija nadzemnog dijela- IPS (temperature, relativna vlaga zraka, količina oborina)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 305/676
- fungicidi:
na osnovi bakra
s površinskim djelovanjem
sistemici
PLASMOPARA VI TICOLA- uzročnik plamenjače vinove loze
- napada sve nadzemne zelene organe: list, cvijet (grozdić u cvijetu), bobice, mladice,
vitice
Simptomi:- na listu prije cvatnje, prvi simptomi na prizemnim listovima
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 306/676
- okruglaste žutozelene uljane pjege na licu lista, na naličju prevlaka konidiofora i
konidija; pjege se vremenom povećavaju, u sredini postaju smeđe, a okolo imaju
žuti prsten
- pjege se šire, zahvaćaju prostor između većih žila, list postaje crveno-smeđ, suši sei otpada
stari listovi su otporni na napad gljive
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 308/676
Ako je zaraza jaka zaražene su i mladice i vitice, prvo su prekrivene prevlakommicelija, a zatim posmeđe i otpadnu.
Ako je do zaraze grozdića u cvatu došlo u cvatnji najčešće je cijeli cvjetni grozdić
zaražen i prekriven bijelom prevlakom micelija, brzo posmeđi i otpadne.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 309/676
Simptomi se razlikuju kod sitnih (do 1/3 veličine) i krupnih (1/3 do 2/3 veličine)
bobica.
Kod sitnih zaraza se vrši preko puči na bobici, javlja se prevlaka koja ostaje nekoliko
dana i zatim se izgubi, bobice potamne i smežuraju se, zaražen je veći dio grozda ilicijeli grozd.
Kod krupnijih bobica zaraza se vrši preko puči peteljčica, meso u bobici postepeno
zasušuje, bobice se smežuraju, posmeđe i osuše. Na kraju bobice otpadnu, ali se
ne javlja prevlaka, zaražene su samo pojedine bobice.
Bobice veće od 2/3 normalne veličine ne mogu se zaraziti.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 310/676
- obligatni parazit
- prezimljuje kao oospore u otpalim listovima
- oospora klije na min. temp. 8
C, klije u makrozoosporangij sa 40 do 60 zoospora
- zoosporangij biva donešen na list, zoospore se kroz kap vode kreću do puči, kliju
u micecij i vrše zarazu
- monopodijalno razgranati konidiofori s konidijama (prevlaka)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 311/676
- sekundarne zaraze: konidije (zoosporangiji) koje se šire vjetrom ili vodom, zaraza
preko puči
- razvoju bolesti pogoduje vlažno i toplo vrijeme
Fungicidi:
- na osnovi Cu
s površinskim djelovanjem
sistemici
Synchytrium endobioticum (uzročnik raka krumpira)
- nema veliko ekonomsko značenje
- u Hrvatskoj utvrđen 1956. godine na Žumberku
- karantenska bolest za Hrvatsku
- napada i rajčicu, te neke korovne vrste iz porodice Solanaceae (Solanumnigrum, Solanum dulcamara, Hyoscyamus niger)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 312/676
- napada sve dijelove biljke osim pravog korijena (biljka dobro raste)
- najtipičniji simptomi na gomolju
- obligatni intracelularni parazit
- prezimi u obliku zimskih zoosporangija
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 313/676
- u proljeće iz zimskog zoosporangija izlaze zoospore (200-300)- vrše primarne zaraze
zoospora
biljka krumpira
odbacivanje flagele
prodor u stanicu
hipertrofija i hiperplazija stanica rakaste tvorevine hrani na računstanice domaćina i raste zaodjene se membranom i stvori se prosorus
nekoliko uzastopnih dioba jezgre prosorus se dijeli na 4-9 dijelova
u svakom dijelu prosorusa nastavlja se dioba jezgara, dok ih ne nastane
200-300
od svake jezgre i citoplazme formira se po jedna zoospora
svaki dio prosorusa postaje ljetni zoosporangij svi ljetni zoosporangiji
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 314/676
svaki dio prosorusa postaje ljetni zoosporangij svi ljetni zoosporangiji
zajedno čine sorus oslobađanje zoospora sekundarne infekcije
- ciklus razvoja gljive od zaraze stanice do stvaranja zoospora traje 10-12
dana i u povoljnim uvjetima ponovlja se nekoliko puta tijekom vegetacije
Spolno razmnožavanje - fiziološki različite zoospore koje potječu izrazličitih zoosporangija kopuliraju dajući zigotu koja ima dvije flagele
pomoću kojih se kreće kroz vodu u tlu do gomolja krumpira, uvlači se ustanicu, u stanici raste i nakon nekog vremena formira zadebljalu opnu
i nastaje zimski zoosporangij
Suzbijanje- dugogodišnji plodored, sadnja apsolutno zdravih gomolja, najstrože mjere
kontrole pri uvozu sjemenskog krumpira
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 316/676
Plasmopara halstedii (Plasmopara helianthi)
- uzročnik plamenjače suncokreta
- prvi puta u nas utvrđena pedesetih godina i činila je značajne štete sve do
1977. kada su u proizvodnju uvedeni domaći hibridi suncokreta
- javlja se sporadično - u Americi poznato 9 patotipova
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 317/676
p p p
Simptomi
- značajno variraju
Sistemična zaraza
- najčešća i najštetnija, biljke izrazito zakržljale (40-60 cm, iznimno 10-20 cm),
internodiji skraćeni, stabljika zadebljana
- lišće sitno, klorotično i naborano, na naličju prevlaka konidiofora i konidija - tkiva zaraženih biljaka deformirana i zadebljana
- biljke ne daju sjeme ili je, ako ga daju, šturo, naborano i sitno
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 318/676
Lokalna zaraza
- klorotične pjege na listovima
- na naličju se uočava prevlaka koju čine konidiofori i konidije
- nema većeg utjecaja na prinos
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 321/676
BLUMERIA GRAMINIS -uzročnik pepelnice žitarica
-razred Plectomycetes , red Erysiphales, porodica Erysiphaceae
- među najraširenijim uzročnicima bolesti kultiviranog bilja-dolaze i na velikom broju korova iz porodice Poaceae
konidije kliju bez prisustva vode i bez povećane vlage zraka
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 322/676
- konidije kliju bez prisustva vode i bez povećane vlage zraka
- obligatni ektoparaziti
- prevlake na zaraženim biljnim dijelovima u početku svijetlo sive,a krajem vegetacije dobiju smeđu nijansu
- ispod prevlake dolazi do nekroze staničja i blage deformacije tkiva
- pojačana transpiracija i disanje, a smanjen učinak fotosinteze
- prezimljavanje u vidu kleistotecija (askusi s askosporama) ili kao
micelij u pupovima
- zarazu u proljeće obavljaju askospore ili konidije (oidije) - krajem vegetacije u miceliju nastaju kleistoteciji
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 324/676
Podjela porodice Erysiphaceae na rodove
1. jedan askus u plodištu
SPHAEROTHECA – jednostavni apendicesi slični miceliju
Sphaerotheca ful iginea – pepelnica na vrstama iz porodica Malvaceae
i Compositae
Sphaerotheca pannosa var. r osae – pepelnica ruže
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 325/676
PODOSPHAERA – vrhovi apendicesa dihotomo razgranati
Podosphaera leucotr icha – pepelnica jabuka
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 326/676
2. više askusa u plodištu
UNCINULA – vrhovi apendicesa uvijeni
Uncinula necator – pepelnica vinove loze
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 328/676
Uncinula circinata
ERYSIPHE – jednostavni apendicesi
Erysiphe graminis – pepelnica žitarica
Erysiphe polygoni – pepelnica na vrstama iz porodica Cucurbitaceae i
Fabaceae
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 329/676
MICROSPHAERA – vrhovi apendicesa dihotomo razgranati
Microsphaera alphi toides – pepelnica hrasta
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 330/676
PHYLLACTINIA – apendicesi u osnovi loptasto prošireni, a na vrhu
zašiljeni
Phyllactinia corylea – pepelnica lješnjaka
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 332/676
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 333/676
Blumeria graminis tri tici
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 334/676
Gljiva Blumeria graminis usko je specijaliziran parazit i dolazi samo
na strnim žitima.
Unutar vrste Blumeria graminis postoji daljnja specijalizacija na f. sp.
B. graminis f. sp. tr i tici – pepelnica pšenice
B. gramin is f. sp. hordei – peplnica ječma B. graminis f. sp. secalis – pepelnica raži
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 335/676
Neke gljive iz porodice Erysiphaceae parazitiraju veliki broj biljnih vrsta
kao na pr. Erysiphe polygoni .
- osim na pšenici Blumeria graminis parazitira i na ječmu, zobi, raži, triticale te
brojnim samoniklim vrstama iz porodice Poaceae
- prvi simptomi na bazalnom dijelu vlati i bazalnom dijelu najdonjeg rukavca
najčešće se uočavaju u proljeće, prevlaka pepeljastog micelija, kasnije poprima izgled
jastučića
- napadnuti mogu biti svi zeleni dijelovi
- jake kiše mogu isprati micelij, a na listu ostaju nekrotične pjege
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 336/676
- zaraza se šri na gornje listove, a može zahvatiti i klas
- micelij s nakupinama oidija postepeno mijenja boju u smeđu, a u miceliju se počinju
formirati kleistoteciji s askusima i askosporama
- zbog destrukcije klorofila poremećen je odnos fotosinteze i respiracije
- ukoliko je napad jak (zahvaćena je i zastavica) onemogućeno je normalno nalijevanje
zrna, zrna su štura, urod smanjen (1-25%, iznimno do 40%)
Suzbijanje:
- otporne sorte, izbalansirana gnojidba (N), fungicidi (Alto 320 SC, Duett ultra,
Controlan KS, Caramba, Flamenco SC)
- u pojedinim godinama može prepoloviti urod
- napada lišće, bobice i izboje
- lišće (pretežito lice lista) – pepeljasta površinska prevlaka (nikada bijela), prvo
pojedinačni jastučići, kasnije može prekriti čitavu plojku; listovi se uvijaju, postaju
tvrđi, postepeno žute, na kraju postanu smeđi, s rubova se navoraju i dobiju “uljani”sjaj, veći dio napadnutih listova otpadne
Uncinula necator (Oidium tucker i)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 337/676
- bobice – najčešće kada dosegnu veličinu graška (do zaraze može doći od zametanja
do početka šaranja boba; nikada ne na zrelim bobicama); pepeljasta prevlaka;zaražene pojedinačne bobice, dio grozda ili čitav grozd; zaražene mlade bobice se
suše, a kod starijih raspucava se pokožica, za suhog vremena te bobice se suše, a zavlažnog trunu (saprofiti)
- pucanje pokožice i najčešće zaraza većeg dijela ili cijelog grozda je karakteristično
za pepelnicu i po tome se lako razlikuje od plamenjače (Plasmopara viticola )
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 338/676
Suzbijanje:
fungicidi
s površinskim djelovanjem (Sumporno prašivo 15-25 kg/ha, Karathane EC
0,04-0,05%, Quadris 0,75-0,1%, Collis 0,03-0,04%)
sistemični (Rubigan EC 0,02%, Falcon EC 460 0,04%, Systhane 24E 0,01-0,01255)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 340/676
Podosphaera leucotr icha (uzročnik pepelnice jabuka)
- napada list, cvijet, mladice i plodove
List: odmah iza listanja – bjeličasta prevlaka, listovi su tvrdi, uspravni, ljevkastouvijeni, suše se i otpadaju (osim vršnih), u pravilu su zaraženi svi listovi iz jednog
pupa
Cvijet: lapovi prekriveni bjeličastom prevlakom, latice su sitnije bez karakteristične
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 341/676
Cvijet: lapovi prekriveni bjeličastom prevlakom, latice su sitnije bez karakterističneboje, u pravilu su sterilni, zaraženi svi cvjetovi jednog cvata (iz jednog pupa)
Mladice: mogu biti napadnute samo dok ne odrvene, zaražene mladice se osuše inose puno mrtvih pupova
Plod: zaraza ploda ne nastaje kod svih sorata, kada zaraza nastane ne uočava se lako, napadnuti mogu biti mladi plodovi, pojavljuje se “mrežasta” prevlaka kao posljedica
djelomične nekroze kutikule
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 345/676
- obligatni epifitni parazit- prezimi kao micelij u lisnom ili cvjetnom pupu (posebice u vršnom pupu
prošlogodišnjih izboja) ili kao kleistotecij (manje značano)
- prije nego se pupovi zatvore gljiva preko lisne peteljke prodire u pup, gljiva prodire
između zametaka budućih listova, zaraženi pupovi se nikada ne zatvore do kraja,
tanji su i nisu čvrsti
- zaraženi pupovi stradavaju kod temperatura -15 do -20
C, tako jaka zaraza pupova
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 346/676
ne mora značiti i jaku pojavu bolesti
- jači napad pepelnice očekuje se nakon blagih zima
Suzbijanje:
1. rezidbom izrezati što više izboja s poluotvorenim pupovima
2. Fungicidi: s površinsim djelovanjem (Močivi sumpor, Sumpor SC-80 0,3-0,5%,
Topas C 0,1-0,15%, Karathane EC 0,045-0,06%)
sistemični (Clarinet SC 0,1-0,15%, Folicur multi 0,075%, Score 250 0,013%)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 347/676
Porodica: Erysiphaceae
Rod: Sphaerotheca
Vrsta: Sphaerotheca pannosa var. rosae
Uzročnik pepelnice ruža opisan je prvi puta 1819. godine. Međutim, bolest je bilastoljećima poznata i prisutna na ružama te se tako navodi da ju je uočio još
Theophrast 300 godina prije Krista. Smatra se da je pepelnica širokorasprostranjena, a može biti i vrlo štetna bolest kako pri uzgoju ruža u staklenikutako i u vrtovima i otvorenom polju.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 348/676
Simptomi su najkarakterističniji na lišću premda gljiva napada i stabljiku dok neodrveni, cvjetne stapke, cvjetne pupove, čašku i latice. Novi izboji (grane) mogu bitizaraženi micelijem koji je prezimio između listića spavajućih pupova.
entoplp.okstate.eduentoplp.okstate.eduhuntingtonbotanical.org
U proljeće na mladom lišću prvo se razvijaju maleni mjehurići crvenkaste boje, azatim se pojavljuje bijela nakupina epifitnog micelija s konidioforima i prvim
konidijama. Micelij prekriva manje ili veće površine lista koji se uvija i deformira.Pri jakom napadu pepelnice lišće se suši i otpada. Defolijacija i infekcija cvjetnihpupova uzrokuju loš kvalitet cvjetova.
Konidije su propagativne spore, a nastaju u kraćim nizovima na konidioforu. Šire sezračnim strujanjima te uz povoljne okolinske uvjete osiguravaju mnogobrojne
k d i f k ij O i l i lij j 18 25ºC
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 349/676
sekundarne infekcije. Optimalna temperatura za rast micelija je 18-25ºC, a za
klijanje konidija 21ºC. Istovremeno potrebna je visoka relativna vlažnost zrakaizmeđu 97 i 99%. Uz optimalne uvjete nove generacije konidija nastaju svakih 5-7
dana pa je razumljivo zašto se pepelnica može brzo proširiti u nasadu ruža. Pri krajuvegetacije u miceliju kopulacijom anteridija i askogona formiraju se kleistoteciji. To
su okruglasta plodišta s nekoliko miceliju sličnih apendicesa. U plodištu se nalazeaskusi svaki s osam askospora. Formiranje kleistotecija nije redovito zbog čega oninemaju značajnu ulogu u epidemiologiji bolesti. U staklenicima i područjima stoplijom klimom micelij i konidije su trajni izvori infekcije.
Suzbijanje pepelnice ruža najsigurnije je kombinacijom profilaktičnih i kemijskihmjera. One se ponešto razlikuju pri uzgoju ruža u stakleniku i na otvorenom. Ustakleniku treba regulirati vlažnost zraka i temperaturu kako bi uvjeti za klijanjekonidija i infekciju bili nepovoljni. Fungicidne pripravke treba koristiti ako
okolinski uvjeti favoriziraju razvoj parazita. Tretiranja treba ponavljati svakih 6-7
dana odnosno dok god postoji opasnost od zaraze. Na otvorenom treba uklonitiizvor zaraze. To znači orezati ruže, pokupiti i uništiti otpalo lišće kao i odrezanedijelove biljke. Čime se uoče prvi simptomi treba koristiti fungicide. Primjeniti se
ti (f i idi ši ki dj l j ) ili i t ič i f i idi
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 350/676
mogu preventivno (fungicidi s površinskim djelovanjem) ili sistemični fungicidi.
Otpornost sorata je različita. Nove sorte su otpornije, a nekoliko ima vrlo visoku
otpornost. Međutim ona nije trajna obzirom da se formiraju novi agresivnijipatotipovi gljive. Prema nekim istraživanjima sorte s debljom kutikulomispoljavaju veći stupanj otpornosti prema pepelnici.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 352/676
viarural.com.ar
Erysiphe cichoracearum
krastavci salata dinja
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 353/676
suncokret
gerber
dinja
Sphaerotheca pannosa var. rosae
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 354/676
Erysiphe betae
PERONOSPORA MANSHURICA - uzročnik plamenjače soje
- jedna od najčešćih lisnih bolesti soje
-rijetko predstavlja ozbiljnu prijetnju proizvodnji soje
-U našoj zemlji je utvrđena od početka uzgoja soje i javlja se redovito, u jačemintenzitetu tijekom hladnih i vlažnih godina. -Posebice je jak intenzitet zaraze u svibnju i lipnju ako ima dovoljno vlage.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 355/676
original
-simptomi - žutozelene pjege na licu mladih listova, rastu i postanu tamno smeđe, na
nalič ju sivkasta do ljubičasta prevlaka, jače zaraženo lišće se suši, uvija na krajevima iotpada.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 357/676
Konidiofori s konidijama na naličju lista
original
• Iz zaraženog sjemena mogu se razviti sistemično zaraženi klijanci, a sistemičnazaraza se može razviti i ukoliko klijanci dođu u dodir s oosporama iz tla.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 358/676
Oospore P. manshur ica
original
• Prvi simptomi se javljaju na primarnim listovima kada su biljčice stare oko
dva tjedna. Sistemično zaražene biljke zaostaju u porastu i značajno su niže odzdravih, a javljaju se u vrlo malom postotku u usjevu (ispod 0,5%). Sasistemično zaraženih biljaka konidije dospijevaju na zdrave biljke i obavljajusekundarne zaraze, prvo na listovima, a potom i na mahunama i sjemenu.
• Zaraza na mahunama može se javiti bez vidljivih vanjskih simptoma.Unutrašnjost mahune i sjemena ovojnica prekriveni su nakupinom micelija ioospora. Zaraženo sjeme je lakše, sitnije, slabije klijavosti i energije klijanja
od zdravog sjemena.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 359/676
original
- obligatni usko specijalizirani parazit kojiosim soje ne zaražava niti jednu drugu
biljnu vrstu.- Gljiva može prezimiti u obliku oospore na
sjemenu ili zaraženim biljnim ostacima ili,kako ukazuju novija istraživanja, u oblikumicelija na sjemenu.
- dihotomo grananje konidiofora dvijenejednako zašiljene sterigme, konidijeokruglog, limunastog oblika- kliju umicelij
U vrijeme klijanja i nicanja soje oospore
klij klič ij k j b lj i
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 360/676
Dihotomo razgranati konidiofori
kliju u kličnu cijev koja obavlja primarnuinfekciju klijanaca.
Optimalne temperature za primarne
infekcije kreću se oko 13ºC (najveći brojsistemično zaraženih biljčica javlja unajranije zasijanim usjevima).
Konidije kliju isključivo uz kap vode, te natemperaturi od 10 do 30º dolazi do njihova
klijanja u infekcionu hifu koja prodire u
biljku i obavlja sekundarnu zarazu.
Mjere borbe: sjetva tolerantnih sorata,
sjetva zdravog sjemena, duboko zaoravanje
žetvenih ostataka, plodored (3 godine).
original
PERONOSPORA DESTRUCTOR
(sin. PERONOSPORA SCHLEIDENI )
• gljiva P. destructor uzrokuje plamenjaču luka, poriluka i češnjaka.
• Plamenjača je najznačajnija i najčešća bolest crvenog luka u Hrvatskoj, a
štete se očituju u smanjenju uroda i truljenju zaraženih lukovica tijekom
skladištenja.• Iz zaraženih lukovica razviju se sistemično zaražene patuljaste biljke zavinutih
i svijetlo zelenih listova. Listovi se često prelome, te njihovi dijelovi vise prema
tl N k k li t i bi j č i i lj bič t l k
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 361/676
tlu. Nakon nekog vremena listovi bivaju presvučeni sivoljubičastom prevlakom
koju čine sporonosni organi. Na kraju listovi se osuše i smežuraju.
original
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 362/676
original
original original
• Kod sekundarno zaraženih biljaka na listovima se uočavaju male svijetložute
pjege koje se vremenom povećavaju. Za suhog vremena na tim mjestimadolazi do nekroze i naseljavanja gljiva Al ternaria alternata ili Stemphyliumbotryosum zbog čega pjege poprimaju gotovo crnu boju. Ukoliko je vrijemevlažno pjege bivaju presvučene prevlakom sporonosnih organa.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 363/676
original
• Nakon propadanja zaraženih biljnih organa u njima se formiraju trajne sporeparazita (oospore). One nakon vremena mirovanja kliju u micelij koji obavlja
zarazu.
• Ipak, bolest se iz godine u godinu najčešće prenosi zaraženim lučicama. Izlučica micelij se širi u listove na kojima se formiraju konidiofori i konidije.
Pojavi bolesti poguduje hladno i vlažno vrijeme (optimalne temperature za klijanjekonidija 11 ºC)
Mjere borbe: plodored i sadnja zdravih lučica; ako su lučice posađene u jesen potrebno je u proljeće pregledati usjev i zaražene biljke uništiti, vrlo često provođenje ovih mjeranije dostatno pa moramo koristiti fungicide (na osnovi bakra, kombinirani fungicidi i
k b i) Uk lik i j j j f i idi ši ki dj l j b j
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 364/676
karbamati). Ukoliko se primjenjuju fungicidi s površinskim djelovanjem potrebno jedodati okvašivač. Najbolje djelovanje imaju sistemični fungicidi od kojih su kod nas
registrirani Aliette i Ridomil MZ 72.
original
Pseudoperonospora cubensis
• Parazit samoniklih i kultiviranih vrsta iz porodice tikava
• Parazit dinja, lubenica, krastavaca i bundeva
• Simptomi: na krastavcima se najčešće javlja pred formiranje prvih plodova. Upočetku se vide pjege okruglastog oblika, zelenkasto svijetle list dobiva
mozaičan izgled.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 366/676
original
• Vremenom se pjege povećavaju postaju uglate jer su omeđene lisnom
nervaturom. Na starijem lišću pjege se spajaju što dovodi do sušenja lišća.Zbog oštećenja lišća asimilacijska površina je manja te plodovi ostaju manji ideformirani. Na naličju listova nastaje jedva zamjetna plavičasto siva prevlakaod konidiofora i konidija. Konidiofori su dihotomo razgranati i na vrhu imaju2 sterigme.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 368/676
nl.wikipedia.org
collaborate.extension.org
• U biljnom tkivu parazit stvara oospore čija uloga u epidemiologiji bolesti nije
potpuno razjašnjena. Visoka vlažnost zraka i umjereno toplo vrijeme (opt. 18-22 ºC – za razvoj svih plamenjača) pogoduje razvoju bolesti. Unutarstaklenika kod uzgoja krastavaca gljiva se održava na preostalim krastavcimai korovima iz porodice tikava. U zatvorenom prostoru orošavanje ima bitnuulogu u razvoju infekcije.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 369/676
original
Zaštita• Sjetva na parcelama na kojima nisu prethodno rasle biljke porodice
Cucurbitacea. Sijati otporne hibride (Poseidon, Potomac, Quest,Bounty)
• Primjena fungicida (bakreni fungicidi ili kombinacija organskih ibakrenih fungicida). Prskanje obaviti na naličju lista jer infekcijanastaje kroz puči na naličju.
• Oboljele biljne dijelove odstraniti i uništiti. • Plodored 2-3 godine.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 370/676
Taphrina deformans - kovrčavost lista breskve
• Kovrčavost lista breskve je najčešća bolest breskve, veoma je štetna, asimptomi su tipični pa se može lako prepoznati.
• Simptomi: manji ili veći broj listova nema normalan izgled. Nakovrčani su,mjehuravi i promijenjena oblika. Cijela plojka ili njen dio je zadebljao,
hipertrofiran, često veći od zdravih listova, lako se lomi, obojen bijelo-
zelenkasto do crveno
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 371/676
zelenkasto do crveno.
original
• Na naličju lista razvije se bijela prevlaka. Zaraženi listovi se brzo osuše i
otpadnu tako da voćka ostaje bez lista u svibnju i lipnju. Mladi plodovitakođer otpadnu tako da je berba propala.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 373/676
biolib.cz
viarural.com.ar
• Ako je vrijeme pogodno stablo može potjerati mlade listove koji ostaju zdravi
jer nema sekundarnih zaraza. Tim ponovnim prolistavanjem voćka je oslabilatako da se posljedice osjećaju i slijedeće godine jer se ne formiraju cvjetnipupovi. Osim toga mladice ne odrvene pa dolazi do smrzavanja.
• Ukoliko prevladava sušno vrijeme bolesti neće biti ili će je biti vrlo malo.
• Micelij neko vrijeme prorašćuje tkivo lista, a zatim se na gornjoj strani
pojavljuju himeniji s askusima i askosporama. Askusi u početku sadržavajuosam askospora, ali se one kasnije pupanjem još umnažaju.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 374/676
• Ukoliko prevladava sušno vrijeme bolesti neće biti ili će je biti vrlo malo.
• Micelij neko vrijeme prorašćuje tkivo lista, a zatim se na gornjoj stranipojavljuju himeniji s askusima i askosporama. Askusi u početku sadržavajuosam askospora, ali se one kasnije pupanjem još umnažaju.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 375/676
funghiitaliani.it
www.zor.zut.edu.pl
• U drugoj polovici svibnja askusi pucaju i oslobađaju se askospore. Askospore
nošene vjetrom ili kišom dospijevaju na koru stabla gdje kliju i razviju nježanmicelij. Taj micelij se na kori hrani i živi saprofitski. Naredne godine iz togmicelija oslobađaju se konidije koje nošene kišom dospijevaju na listove kojiizbijaju iz lisnih pupova.
• Konidije na mladim nježnim listovima kliju, kličnom cijevi probiju kutikulu iprodiru u mezofil gdje se micelij intercelularno proširi i podražajem dovodi dohipertrofije. Čim listovi poodrastu nisu podložni infekciji. Iz toga se zaključujeda ne pomažu nikakva tretiranja u vegetaciji, već tretiranje treba provestineposredno pred bubrenje pupova u proljeće.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 376/676
• Suzbijanje: ova se bolest suzbija prije početka vegetacije bakrenim preparatima.Zatim je u fazi bubrenja pupova potrebno obaviti i drugo tretiranje istim
sredstvima.Tretiranja treba izvršiti vrlo temeljito,˝okupati˝ stablo i po potrebiponoviti ako nisu dobro zahvaćeni svi dijelovi stabla. U fazi kretanja vegetacijeprovodi se i treće prskanje koristeći TMTD ili Ciram(Radociram,Radotiram).
TAPHRINA PRUNI - rogač šljive
• Rasprostranjena bolest šljive iako se jaki napad javlja samo u pojedinim
godinama. Kod jakog napada biva uništeno i do 80% uroda pa tih godinanema berbe. Osim na šljivi ova gljiva dolazi i na brojnim drugim kulturnim,ali i divljim Prunus vrstama.
• Zaraženi su plodovi. Oni rastu znatno brže (utjecaj gljive), brzo zadebljaju,svijetlo zelene su boje, produže se i iskrive (oblik rogača). Zaraženi plodovi selako uočavaju posebice ako ih je više
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 377/676
lako uočavaju, posebice ako ih je više.
original
• Koštica može biti normalno razvijena, ali je češće zakržljala ili je uopće nema.Meso ploda je krto, spužvasto i lako se lomi. Ubrzo zaraženi plod pocrni izasuši, ostane visiti ili otpadne, a neke od njih prethodno napadne Monilia.
• Bolest se rijetko javi na mladicama koje se deformiraju, zakrive i osuše.
• Na zaraženim mladicama listovi deformirani s manjim plojkama.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 378/676
paddestoelenkartering.nlbiolib.cz
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 379/676
viarural.com.ar
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 380/676
original
• Način zaraze plodova do danas nije potpuno objašnjen.
• Gljiva prezimljuje u obliku micelija na grančicama (micelij prodire krozcvjetnu peteljku u plodnicu ili zametnuti plod, te nastaje rogač - za to nemaeksperimentalnih dokaza).
• U obliku himenija s askusima i askosporama na površini rogača (pucanjemaskusa oslobađaju se spore koje ostaju na kori do slijedećeg proljeća i izvršezarazu zametnutih plodova).
• Postoji mogućnost da se askospore održe preko zime ispod ljuskica plodova.
• Suzbijanje se u pravilu i ne obavlja jer se bolest ne javlja svake godine U
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 381/676
• Suzbijanje se u pravilu i ne obavlja jer se bolest ne javlja svake godine. Umalim nasadima poželjno je skidati rogače (prije nego se formira himenij) ispaliti ih.
• Najsigurnija mjera borbe je, kao i kod T. deformans, tretiranje Cu-praparatima prije kretanja vegetacije, odnosno pred pupanje. Na taj načinuništavamo askuse s askosporama koje se nalaze na kori, pa sprječavamoegzogenu zarazu plodova koja je najčešća.
• Rogač možemo suzbiti i ako vršimo tretiranje šljive protiv plamenjače krajemvegetacije, s tim da upotrijebimo nešto veću količinu vode (voćke jačeokupamo sredstvom).
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 382/676
Himenij, askusi, askospore
eol.org
asturnatura.com
TAPHRINA CERASI - vještičina metla
• Nije posebno štetna gljivična vrsta, ali predstavlja lijep primjer na koji načinparazitska gljiva može utjecati na rast voćke (trešnje).
• Simptomi : unutar krošnje uočavaju se dijelovi grana koji imaju promijenjennačin rasta. Zimi uočavamo gusto zbijene brojne grane uspravna rasta, štodaje izgled metle. U proljeće takve grane ili ne cvatu ili cvatu vrlo slabo. Sdruge strane, takve grane rano prolistavaju, listovi su manji nego što jenormalno i obično su crvenkaste boje.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 383/676
• Na donjoj strani listova na zaraženim granama uočava se bijela prevlaka(himenij) s brojnim askusima i askosporama. Način zaraze nije potpuno
proučen i poznat. Pretpostavlja se da askospore dospijevaju na grane, kličnomcijevi prodiru u grane i na taj način formiran micelij prezimi. U proljeće se širidalje kroz grane, zatim u pupove koji razvijaju “vještičinu metlu”. Zaraženidijelovi u krošnji ne odumiru nego nastavljaju svoj život dugo godina iiscrpljuju stablo. Zaraženi dijelovi nakon većeg broja godina mogu otpasti.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 384/676
• Jedina mjera suzbijanja je rezanje zaraženih dijelova i to najmanje 15 cm ispod baze
grma jer je gljiva smještena dublje u osnovnoj grani.
Rane treba premazati voćarskim voskom.
TAPHRINA INSITITIAE - vještičina metla
• Kao i kod trešnje, i kod šljive ova bolest nije jako raširena niti je posebnoštetna. U krošnji šljive razvijaju se tipične vještičine metle koje, ako se jave uvećem broju, iscrpljuju voćku, a niti ne donose plod. Biologija i suzbijanje jednako je kao i kod Taphrina cerasi.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 385/676
poljopartner.com
Diaporthe heli anthi Munt.-Cvet. (anamorf Phomopsis helianthi ) – SIVA PJEGAVOST STABLJIKE SUNCOKRETA
• jedna je od najznačajnijih gljivičnih bolesti suncokreta
• Europska i Mediteranska organizacija za zaštitu bilja (OEPP/EPPO, 2001)
smatra da je D. heli anthi najštetniji patogen suncokreta• gubitci u prinosu mogu biti viši od 40%
• smanjen je sadržaj i kvaliteta ulja
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 386/676
Prvi simptomi bolesti - donje lišće prije ili u vrijeme cvjetanja
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 387/676
original
Simptomi na stabljici - na mjestu spoja peteljke i stabljke.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 391/676
Piknidi P. heli anthi B konidije P. helianthi
originaloriginal
• savršeni stadij – biljni ostatci
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 392/676
Periteciji D. helianth i
original original
• Osnovni izvor zaraze su zaraženi biljni ostatci. Gljiva se u njima održava kao
micelij koji u odgovarajućim uvjetima vlage i temperature formira peritecijeu bilo koje vrijeme tijekom vegetacije.
• Infekcija – askospore. Učestale kiše i oborine od butonizacije do cvatnjerezultiraju najjačim zarazama.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 393/676
Askusi s askoporama D. heli anthioriginal
• Infekcija nastaje preko lišća kroz prirodne otvore (stome, hidatode) ili kroz
oštećene biljne dijelove. Parazit se može širiti i sjemenom (micelij).• Optimalne temeprature za razvoj bolesti su od 25 do 27 ºC, visoka relativnavlaga zraka, orošeno lišće.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 394/676
Piknidi P. helianthi na sjemenu suncokreta
piknid s B konidijamazaraženi biljni ostatci
sjeme
periteciji na zaraženim
ostatcima
askus s askosporama
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 395/676
simptomi na
listovima i stabljici
sušenje i
venjenje biljaka
klijanje
askospora
original
Zaštita
- sjetva tolerantnih hibrida
- plodored, duboko zaoravanje ostataka- Primjena fungicida pozitivno utječe na smanjenje intenziteta zaraze te u praviluna povećanje prinosa zrna i ulja.Zaštitu suncokreta treba obaviti pravovremeno (prvo tretiranje veličina butona 3cm drugo kraj cvatnje)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 396/676
cm, drugo kraj cvatnje).
Diaporthe phaseolorum var. sojae (anamorf Phomopsis sojae ) -UZROČNIK PALEŽI STABLJIKA I MAHUNA SOJE
• uzrokuje prijevremeno sazrijevanje biljaka soje, smanjeni broj formiranih
mahuna, smanjuje prinos i kvalitetu sjemena, prinos sjemena može biti manji iza 50%
• Simptomi: mogu se uočiti već na kotiledonima crvenkastosmeđe pjege različiteveličine. Klijanci mogu biti zaraženi lokalno ili sistemično, na stabljikama i
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 397/676
mahunama bolest se javlja kasnije. Vlažno i toplo vrijeme pogoduje zarazamau mahunanju, a za sušnog ljeta – u sazrijevanju. Stabljike su prekrivene crnim
piknidima poredanim u paralelne linije. Na mahunama piknidi su rasuti bez
reda, zrna mogu biti sitnija.
original
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 398/676
original
original
• Parazit: konidijski stadij Phomopsis sojae u prirodi je dominantan, u
piknidima su dvije vrste spora A (alfa) i B (beta). Peritecijski stadij Diaporthe
phaseolorum var. sojae u prirodi rijetko nastaje. Prezimljuje na zaraženimostatcima (micelij, piknidi, periteciji). Nakon prezimljenja iz piknida se
pojavljuju kapljice s piknosporama (A i B piknospore) koje se šire kišnimkapima. Zaraženo sjeme nema veću ulogu u razvoju bolesti.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 399/676
Piknidi na stabljici soje Piknid povećanje 4x15
original
original
original
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 400/676
A i B konidije P. sojae
A konidije P. sojae
• Suzbijanje: agrotehničke – profilaktične mjere suzbijanja, ne saditi (sijati) uplodoredu grah, luk, rajčicu i druge biljke koje ovaj parazit napada.
original
dozrijevanje piknida - proljeće piknospore se u vlažnim
uvjetima kišnim
kapima raznose
biljni ostatci i sjeme prezimljavanje
Životni ciklus D. p. var. sojae
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 401/676
infekcija stabljika,grana i mahuna (sjeme)
biljni ostatci i sjeme - prezimljavanje
original
Phomopsis longicolla - uzročnik truleži i propadanja sjemena soje
• Bolest je primarno povezana s P. longicoll a , ali i drugim Diaporthe/Phomopsis
vrste, te Fusarium spp. Mogu uzrokovati trulež sjemena. Bolest je raširena u
mnogim područjima uzgoja soje. Utvrđena je u Hrvatskoj. • Jako zaraženo zrno soje je smežurano, ispucano, prekriveno bijelim micelijem.
Ponekada zaraženo zrno nema simptoma. Zrno ne klije ili je klijavost jakosmanjena.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 402/676
• Gljiva može uzrokovati i palež klijnaca soje.
• Napadnuti su svi dijelovi sjemena: ovojnica (ljuske), kotiledoni, začetakkorijena.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 403/676
forestryimages.org
• P. longicoll a (Deuteromycota, Coelomycetes, Sphaeropsidales, Phomopsis ) jefakultativni parazit.
• Micelij je višestaničan, piknidi su crni, pojedinačni ili skupljeni u gomilice. Onisadrže pretežno alfa (A) konidije (hijaline, jednostanične s 2 gutule), beta (B)konidije su vrlo rijetke, hijaline i končaste. Spolni stadij nije poznat.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 404/676
A konidije
Piknidi na zrnu sojeoriginal
apsnet.org
• Izvor zaraze su zaraženi ostatci u tlu, a inficirano sjeme ima značaj kodprenošenja parazita na velike udaljenosti. Zaraza mahuna nastaje u bilo kojevrijeme njiihova razvoja, posebno su značajne infekcije u vrijeme zriobe.
• Izmjena suhog i vlažnog vremena u zriobi pogoduje razvoju truleži sjemena. • Suzbijanje: otporne sorte, plodored, duboko zaoravanje bolesnih biljnih
ostataka, zdravo sjeme, primjena fungicida je moguća (u Hrvatskoj se ne
provodi za sada).
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 405/676
Diaporthe phaseolorum var. caulivora – UZROČNIK CRNE PJEGAVOSTI(RAKA) STABLJIKE SOJE
• Simptomi: uvenule biljke, osušeni listovi kao prvi simptomi u vrijeme
cvjetanja. Kod nas se obično javlja polovinom kolovoza. Na stabljikama se
vide malene (u početku) izdužene, malo ulegnute crne pjege. Kasnije pjege
dostižu do 10 cm u duljinu, šire se i poprečno te obuhvate stabljiku poput
prstena. Javlja se nekroza, prekid kolanja vode i venuće listova. Mahune su na
bolesnim biljkama prazne ili su zrna sitna.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 407/676
originaloriginal
• Parazit: poznat je peritecijski stadij, piknidski stadij u prirodi je rijedak.Periteciji s dugačkim vratovima nastaju u stromatičnim tvorevinama, askusioslobađaju askospore pri 10-27°C, optimum je 20-25°C. Piknidi nastaju na
kiselim supstratima u laboratoriju, crne su boje i u njima nastaju samo A
piknospore (konidije).
• Gljiva prezimljava na zaraženim ostatcima i na sjemenu, uloga sjemena u
širenju nije sasvim proučena, zaraženo sjeme ima slabiju energiju klijanja.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 408/676
Periteciji na stabljici soje Periteciji povećanje 4x15
originaloriginal
ASKUS
ASKOSPORE
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 409/676
• Suzbijanje: tolerantne sorte, plodored, duboko zaoravanje zaraženih ostatka.
original
dozrijevanje peritecija - proljeće
askospore se šire
vjetrom i kišom
Životni ciklus D. p. var. cauli vora
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 410/676
infekcija stabljika,
grana i mahuna (sjeme)
biljni ostatci i sjeme -
prezimljavanje
original
• Diaporthe/Phomopsis vrste se mogu održati u polju duži niz godina i nakorovima što osigurava inokulum za primarne infekcije u sljedećimvegetacijama.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 411/676
A. theophrasti
Xanthium sp.
original
original
Septor ia tr i tici (Mycosphaerella graminicola) –
uzročnik smeđe pjegavosti lista - napada plojku i rukavac lista pšenice iako se ponekada može javiti i nastabljici, klasu i perikarpu zrna
- prvi simptomi vidljivi već u jesen (ozima pšenica) ili proljeće (jara pšenica)kod biljaka u stadiju 2 do 3 lista u vidu malih ovalnih ili okruglih pjega
razbacanih po plojci lista. Zaraženi listovi mogu djelomično ili potpunoodumrijeti, a ukoliko bolest zahvati vrat korijena ugiba cijela biljka.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 412/676
Biljke koje "prežive" ovaj prvi napad imaju slabiju energiju rasta, slabije nabusavaju,a korijenov sistem je slabije razvijen (čak i do 50%).
Kod ozime pšenice bolest se jače razvija u proljeće za hladnog i kišnog vremena, anakon blage zime ili zime s dugotrajnim snježnim pokrivačem pod kojim je gljivaprezimila kao micelij na mladim biljčicama ili u obliku piknida na ostacima biljaka.
Zaraženi donji listovi prepoznaju se po smeđim ovalnim pjegama. Oni ubrzopropadaju, a bolest se širi prema gornjim listovima na kojima se uočavajusvjetlozelene do žućkaste ovalne ili okrugle pjege ne veće od 1 cm. Ukoliko je napadjak listovi se suše od vrha prema bazi. Unutar pjega formiraju se crni piknidi.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 413/676
jak listovi se suše od vrha prema bazi. Unutar pjega formiraju se crni piknidi.
Piknidi na listuoriginal
Za razvoj smeđe pjegavosti potrebna je visoka vlažnost zrakai kiša kroz duže vrijeme.
Piknospore kliju na temperaturama od 2 do 37ºC (optimum 20-25ºC).
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 414/676
Piknospore izlaze iz piknida
Piknospore
original
Tijekom ljeta gljiva se održava na ostacima biljaka kao saprofit ili na samoniklimbiljkama pšenice.
Od mjera zaštite značajno je duboko zaoravanje žetvenih ostataka, zaoravanjesamonikle pšenice, izbalansirana gnojidba, sjetva u optimalnom roku, širi plodored,sjetva tolerantnih sorata, uništavanje alternativnih domaćina i uporaba fungicida.
U Hrvatskoj je registriran veći broj fungicida koji se koriste za suzbijanje S. tritici(na osnovi ciprokonazola, triadimefona, metkonazola, mankozeba, flukvinkonazola,
tebukonazola, bromkonazola, flutriafola, prokloraza, dinikonazola).
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 415/676
Konidije S. tritici (pod elektronskim mikroskopom)
Septor ia nodorum (L eptosphaer ia nodorum) - uzročnik smeđe pjegavosti
pljevica
• Zaraza se može utvrditi već u jesen u klijanju na koleoptili u vidu sitnih ovalnihsmeđih pjega s tamnijim rubom. Ukoliko biljka ne propadne gljiva nastavlja rast
i prodire u listove, a korijenov sustav zaraženih biljaka je reduciran, a korjenčićisu smeđe boje.
• Mladi usjev može biti zaražen nakon nicanja konidijama izbačenim iz piknida
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 416/676
formiranih na zaraženim ostacima nakon žetve ili na ostacima trava. Ukoliko je
godina "normalna" većih šteta u tom stadiju razvoja nema. Štete su znatno većeako tijekom zime imamo snježni pokrivač ispod kojeg se gljiva održava.
• U proljeće bolest se može razviti na svim nadzemnim dijelovima. Na vlati se
bolest javlja rijetko, zaraza nodija utječe na čvrstoću i može dovesti do lomavlati.
• Zaraza rukavaca i plojki listova prepoznaje se po žućkastim do smeđimnekrotičnim površinama nepravilnog ruba dok je središnji dio svjetlije boje.Odumiranje lista počinje od vrha i širi se prema rukavcu. Krajem vegetacijeunutar pjega mogu se uočiti sitna crna plodna tijela piknidi.
Piknid
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 417/676
Konidije
Askus
Piknid
Na klasovima bolest se javlja na pljevama, obuvencu, osju i klasnom vretenu.
Na pljevama se neposredno iza cvatnje uočavaju male smeđe pjege ili mrlje
ljubičasto-plave boje smještene uglavnom na gornjoj polovini vanjske pljeve.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 418/676
original
original
• Razvoju bolesti pogoduju česte izmjene kiše i sunčanog vremena. Za
ostvarivanje zaraze potrebna je visoka relativna vlaga zraka (iznad 69%), rosaili kiša i temperatura od 5 do 37ºC (optimalne temperature 20-25ºC).
• Od mjera zaštite značajno je duboko zaoravanje žetvenih ostataka,izbalansirana gnojidba (posebice obratiti pažnju na ishranu dušikom),suzbijanje korova i uređivanje površina oko oranica, širi plodored i sjetvamanje osjetljivih sorata.
• U Hrvatskoj je registriran veći broj fungicida koji se koriste za suzbijanje S.nodorum.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 419/676
Septoria helianthi - pjegavost lišća suncokreta
• U pravilu intenzitet napada je slab, iznimno jače zaraze javljaju se na veomaosjetljivim hibridima.
• Simptomi se mogu utvrditi na kotiledonima ili prvim listovima. Pjege su u
početku klorotične, brzo dobivaju tamniju boju i nepravilnog su oblika. Mladolišće ponekada je i malo deformirano. Najviše je zaraženo lišće u prvom dijeluvegetacije.
• Ako se pojavi pojavi na glavama ostaje lokalizirana na čašićnim listićima.
• Infekcija stabljike je veoma rijetka
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 420/676
• Infekcija stabljike je veoma rijetka.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 421/676
originaloriginal
• Ono po čemu se ova pjegavost razlikuje od drugih jeste poligonalan oblik
pjega, jer su one omeđene lisnim žilama. Zbog velikog broja pjega, stotinu iviše po listu, dolazi do njihovog spajanja u opsežnije nekrotizirane lezije isušenja lišća. Dio mrtvog tkiva između krupnijih žila može ispasti, te lišće imarupičast izgled. Za vlažnog vremena u središnjem dijelu pjega gljiva formirapiknide čime se potvrđuje uzročnik bolesti.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 422/676
Piknidi S. helianthi
original
• Optimalni uvjeti za pojavu bolesti su visoka relativna vlažnost zraka ili lišćenakvašeno kišom ili rosom i temperatura između 22 i 25ºC. Inkubacija,zavisno o okolišnim čimbenicima, traje od 7 do 14 dana.
• Zaraženi ostaci suncokreta iz prethodne vegetacije osnovni su izvor zaraze. Upoljskim uvjetima gljiva se održava tijekom više godina u obliku piknida ilistromatičnih nakupina.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 424/676
Suzbijanje:
• Plodored, zdravo sjeme, tolerantni hibridi, zaoravanje zaostataka suncokreta
iza žetve na veću dubinu.
original
Mycosphaerella fragari ae – siva pjegavost lista jagode
• Opasna bolest jagode.
• Razvoju bolesti pogoduju izmjene kišnog i sunčanog vremena.
• Gljiva parazitira i šumske jagode. • Simptomi se vide u obliku pravilnih, okruglih pjega, tamnocrvene boje,promjera 2-5 mm, koje su često u skupinama. Vremenom postaju malo veće isvijetlosive do bijele u središtu. Rub pjega je tamno crvenosmeđe boje.
• boja pjega kod ove bolesti se mijenja u ovisnosti o starosti inficiranog lišća iklimatskim faktorima (temperaturi i vlazi) pa je u literaturi bolest opisana i
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 425/676
( p ) p j pkao bijela pjegavost, ptičje oko, okasta pjegavost i dr. U američkoj
fitopatološkoj literaturi bolest se uglavnom spominje pod nazivom obična lisnapjegavost ili samo kao lisna pjegavost
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 426/676
original
Izgled i boja pjega mogu varirati i u ovisnosti o temperatuti i vlazi. Tako naprimjer pjege u izrazito toplim i vlažnim područjima, prilično odudaraju odprije opisanih simptoma i poprimaju uglavnom smeđu boju, a mogu biti i bezkarakterističnog ljubičastog ruba, pa se zbog toga takvi simptomi zamijenjujus drugi uzročnicima folijarnih bolesti.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 427/676
original
• Osim na lišću simptomi uzrokovani M. fr agariae mogu se javiti na lisnim
peteljkama i na dijelovima cvijeta (cvjetnim stapkama, cvjetnoj čaški,lapovima), ali ponekad i na plodovima , uzrokujući tada bolest poznatu podnazivom crnilo sjemena.
• Anamorfni ili nespolni stadij, koji izaziva prije opisane simptome ove bolesti
naziva se Ramularia tulasnei Sacc.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 428/676
pnwhandbooks.org
• Gljivica prezimljuje na inficiranom živom lišću ili na otpalom i mrtvome lišću,na tri načina:
1. U obliku micelija, koji onda pred kraj zime stvara pseudotecije. U tomslučaju primarni inokulum su askospore. Većina autora ne smatra ovaj načinbitnim.
2. U obliku mikrosklerocija na otpalom lišću, koji u proljeće producirajukonidiofore s konidijama, koje su onda primarni inokulum
3. U vidu samih konidija u inficiranim živim listovima na biljci, koje onda u
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 429/676
j j jproljeće klijaju i stvaraju konidiofore s novim konidijama, koje služe kao
primarni inokulum.
original
• Simptomi bolesti se uočavaju već sredinom proljeća (početkom svibnja), u
ovisnosti o klimatskim prilikama, prije svega vlazi. Oba tipa spora i askosporei konidije šire se pomoću kiše i imaju sposobnost direktnog prodora krozepidermu, ali češće prolaze putem puči.
• Optimalne temperature za klijanje su 13-20 °C, a raspon temperatura ukojima uopće dolazi do klijanja su od 5-30°C. Optimalna vlažnost za klijanje iinfekciju je između 98-100 %. Starost lišća je vrlo bitna za infekciju. Premavećini autora lišće srednje starosti (4-12 tjedana) je najosjetljivije na napad M.
fragariae .
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 430/676
• Izbor pogodnog tla za uzgoj (izbjegavati teška tla i položaje na kojima se rosadugo zadržava).
• Ljetna obnova nasada.• Uzgoj rezistentnih kultivara.
• Od kemijskih mjera zaštite navodi se nekoliko preventivnih fungicida na bazibakra, diklofluanida, dodina i kaptana, te nekoliko sistemičnih fungicida nabazi azoksistrobina, benomila, bitertanola, tebukonazola i tiofanat-metila.
Suzbijanje:
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 431/676
Suzbijanje treba početi rano u proljeće, istodobno sa zaštitom od sive plijesni,ali po potrebi nastaviti i poslije berbe.
Sclerotinia sclerotiorum
- uzročnik bijele truleži, parazitira na više od 400 biljnih vrsta (suncokret, soja, uljana
repica, lucerna, duhan, leća, grah, rajčica, salata, kupus, tulipani, krastavci i mnoge
druge kultivirane kao i brojne samonikle vrste)
- štete mogu biti vrlo velike (ovisno o tipu bolesti i stadiju razvoja biljke u trenutku
zaraze
Bijela trulež suncokreta
1. Truljenje sjemena i propadanje mladih biljčica
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 432/676
- sjetva zaraženog sjemena ili sjetva zdravog sjemena u zaraženo tlo (plodored)
- sjeme uopće na klije, klica istrune u tlu, propadanje izniklih biljčica
- štete uglavnom nisu velike
2. Korijenski tip bolesti i venuće biljaka
- može se očiti neposredno pred cvjetanje; više od 60% uvelih biljaka javlja senakon cvatnje
- od početnih simptoma do potpunog venuća biljke može doći za 4 do 7 dana
- iznad razine tla na stabljici se vide sivkaste ili zeleno-smeđe pjege, prstenasto
obuhvate stabljiku, stabljika se razmekša, a srž propada - izvana se za vlažnog i prohladnog vremena razvije gusti bijeli micelij, a u njemu
i u srži stabljike crni sklerociji
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 434/676
3. Truljenje srednjeg dijela stabljike
- javlja se od cvjetanja do zriobe
- bolesno tkivo je izbjeljeno i raščijano, stvaraju se sklerociji
- stabljike se lako lome
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 435/676
4. Trulež glave
- izbjeljene, skeletizirane glave pune sklerocija, ponekada su sklerocije povezane
u čvrstu mrežu, za vlažnog vremena uočava se bijeli micelij
- prvi simptomi se uočavaju na dorzalne strane glave
- sklerocije se mogu razviti unutar sjemena (rijetko) ili između sjemenki
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 436/676
Osnovni izvor zaraze su sklerocije (plodored 4 do 6 godina).
Sklerocije kliju ili u micelij ili u apotecij s askusima i askosporama.
- klijanjem sklerocija u tlu nastaje micelij koji se prvo naseli na mrtvu organsku tvar,
zatim prodire u korijen i vrši zarazu
- ako se radi o stabljičnoj tipu bolesti zarazu obavljaju askospore; hife iz proklijalihaskospora se šire s lista na lisnu peteljku i stabljiku
- askospore ne mogu ostvariti zarazu kroz neoštećene dijelove stabljike- zarazu glave obavljaju askospore preko cvjetova
Mjere suzbijanja:
- agrotehničke mjere (plodored, sjetva zdravog dezinficiranog sjemena, uništavanje
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 437/676
samoniklog suncokreta i korova)
- fungicidi (npr. Konker, Kidan, Rovral TS FLO, Ronilan FL)
Bijela trulež stabljike soje
- prvi simptomi (pjege) uočavaju se najčešće oko nodija na oko 10 do 50 cm iznad tla
(vrlo rijetko u razini tla)
- pjege se brzo šire i uzrokuju venuće i propadanje gornjih listova koji ostaju visiti
na stabljici, razvoj mahuna i zrna je reduciran
- tijekom zriobe tkivo stabljike se kida, svijetle je boje, razvoj sklerocija
- mogu biti zaražene i postrane grane i mahune
Mjere zaštite:
plodored, sjetva tolerantnijih sorata, ne pregusta sjetva
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 438/676
Mumifikacija glave kupusa
- simptomi se javljaju pred zriobu (zaraza je nastupila ranije)- infekcija nastaje preko kocena i najdonjih listova koji se naslanjaju na tlo
- kada se zarazi kocen cijela glava izgubi turgor, a micelij i sklerocije formiraju se
u njemu i na donjim listovima
- ako zaraza nastupi preko oštećene glave (tuča, oruđa, insekti) vanjski listovi žute, a
potom smeđe od vrha prema peteljci
- kada otpadne veći broj listova, glava kupusa poprimi dugoljasti oblik, na kraju
mumificira, izgleda sljepljena vanjskim sivo-smeđim listovima, a izmežu listova se
razvio micelij i sklerocije
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 439/676
a v o ce j s e oc je
DuhanMrkva
Grah
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 440/676
Rajčica
Patliđan
Gerber
Petunia
Bijela trulež salate
- u plasteničkom i stakleničkom uzgoju, može izazvati štete i u uzgoju na otvorenomukoliko se ne poštuje plodored
- bijelu trulež salate osim Sclerotinia sclerotiorum može izazvati i Sclerotinia minor
- do zaraze dolazi u zoni korjenova vrata, na mjestu prodora parazita nastaje
vlažna trulež
- glavice salate gube turgor i lako se odvajaju od korijena koji ostaje u zemlji
- na mjestu odvajanja glavice od korijena uočava se bijeli micelij unutar kojega
se formiraju crni duguljasti sklerociji
- ukoliko je uzročnik truleži S. minor sklerociji su veliki 0,5-2 mm, a ako je
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 441/676
uzročnik S. sclerotiorum sklerociji su veći (3-9 mm)
Botryotinia fuckeli ana (k.s. Botrytis cinerea )
- uzročnik sive plijesni, polifag i ubikvist - maline, jagode, vinova loza, rajčica, paprika, patliđan, salata, suncokret, soja, duhan, uljana repica …
- tijekom vegetacije gljiva razvija isključivo konidijski stadij - pred kraj vegetacije stvara sklerocije ili prezimljuje kao micelija na zaraženim
biljnim dijelovima. Na sklerocijama u proljeće dolazi do stvaranja micelija skonidijama, ili rjeđe apotecija s askokarpima.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 442/676
- bolest vinove loze "visokog" standarda, odnosno intenzivnog uzgoja
(pojačana gnojidba, visokorodne sorte zbijenih grozdova, ostavljanje velikelisne mase za dovoljnu asimilaciju i donošenje ploda, bujniji čokoti,uzgoj na žici, bujnije podloge)
Mogu biti napadnuti i listovi i mladice, ali najveće su štete su na grozdićima
u i poslije cvatnje, peteljčicama i bobama.
U pravilu napad počinje u precvjetavanju, kada u vinogradu već ima dosta
konidija te se te konidije nasele u ocvali grozdić (gljiva živi saprofitski naostacima cvjetova i tada gljiva ne pričinjava štetu) Ovo je značajno stoga što
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 443/676
ostacima cvjetova i tada gljiva ne pričinjava štetu). Ovo je značajno stoga što
je ovo početak naseljavanja sive plijesni i što suzbijanje, da bi bilo uspješno,moramo početi u ovoj fazi. Ova se faza naziva saprofitska ili 1. faza.
Faza zelene ili kisele plijesni (2. faza) je parazitska i u toj fazi dolazi do
zaraze peteljčica i bobica. Gljiva može u tkivo prodrijeti direktno, ali češćekroz ranice (od tuče, insekata, te zbog odvajanja bobe od peteljke).Urašćujući hifama u tkivo peteljčica i peteljki gljiva razara tkivo i ono
nekrotizira. U njima dolazi do prekida kolanja sokova i nedovoljne ishrane
boba, pa se one smežuraju i osuše, a gljiva se proširi u njih. U ovoj fazi dolazi
i do zaraze boba (direktno ili putem ranica) pa i one propadaju. Sve opisanose događa ljeti, a štete nisu velike. Ipak, i ovdje treba imati na umu da se naovaj način gljiva održava i širi u grozdu.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 444/676
U ovoj fazi gljiva stvara obilje konidija koje omogućuju razvoj 3. faze (sivaplijesan u užem smislu).
Siva plijesan dolazi u kolovozu, rujnu i početkom listopada i tada nastajudirektne štete (trulež grožđa). Napadnute bobice mijenjaju boju, posmeđe(Slika 15), raspucavaju se, za suhog vremena suše i otpadaju. Nanapadnutim bobama uočava se siva prevlaka konidiofora i konidija. Štoboba sadrži više šećera, a manje kiseline i tanina pogodnija je za napad siveplijesni.
Šteta - manje grožđa, lošija kvaliteta, poremećeno vrenje jer gljiva lučiantibiotik botricin
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 446/676
Korist - samo onda kada vladaju sušni uvjeti. Tada se micelij razvija samo
u pokožici, ne prodire dublje u plod i ostaje sterilna. Pokožica jedezorganizirana i voda jače isparava. Gljiva za ishranu koristi više kiseline,a manje šećer. Zbog svega toga dobije se visoka koncentracija šećera, vino
je jako i slatko te ima posebnu aromu.
Profilaksa
Fungicidi: Euparen M, Ronilan, Teldor, Mithos, Switch
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 448/676
Ventur ia inaequalis
- uzročnik krastavosti jabuke ili fuzikladija (Fusicladium dendriticum )
- napada najčešće list i plod, a znatno rjeđe cvijet i mladice
- najvažnija i najštetnija bolest (cijeli plan zaštite jabuke ravna se prema
planu prskanja protiv krastavosti)
Na listovima se od proljeća do jeseni uočavaju maslinasto zelene pjege
i to pretežito na gornjoj strani lista (oko 1 cm).Pjege se mogu spajati, a list je često deformiran što za posljedicu ima
slabiju asimilaciju, jaču transpiraciju i izvor zaraze za plodove.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 449/676
slabiju asimilaciju, jaču transpiraciju i izvor zaraze za plodove.
U slučaju velikog broja pjega list se osuši i otpadne.
Pjege rijetko nalazimo na naličju što se objašnjava dlakavošću te je
otežana infekcija.
Na zarazu su osjetljiviji mladi listovi. Najjaču zarazu
nalazimo u unutrašnjosti krošnje zbog dužeg
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 450/676
nalazimo u unutrašnjosti krošnje zbog dužeg
zadržavanja visoke vlage zraka odnosno kapi vode.
Što je voćnjak bujniji i gušćeg sklopa to su razlike u
zaraženosti unutrašnjosti krošnje i rubova manje.
Gljiva nije tipični endoparazit jer hife zalaze samo subkutikularno, a ne
prodiru u epidermu i parenhim.
Rub pjega nije oštro odjeljen od zdravog dijela, nego postepeno prelazi u
nezaraženi dio plojke.Štetnost napada na lišće očituje se u smanjenoj asimilaciji, a takovo lišće i
jače transpirira (takav gubitak vode posebice dolazi do izražaja u vrućim
ljetnim mjesecima), lišće postepeno žuti i otpada još tijekom vegetacije, i na kraju, napadnuto lišće je izvor zaraze za plodove.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 451/676
Na plodovima se takđer javljaju maslinasto-zelene pjege veličine obično
2-6 mm, ali mogu biti i veće (1-2 cm).
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 452/676
Pjege su površinske (hife su ograničene na subkutikularni rast).
Jako zaraženi plodovi su deformirani, sitniji i otpadaju.Stariji plodovi, čak i ako su jače zaraženi, u pravilu ne otpadaju, već se
unutar pjege raspucavaju
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 453/676
Ispod zaraženog staničja dolazi do tvorbe plutastog staničja (aktivna
obrambena reakcija) koje izolira zaraženo tkivo od zdravog.
Posljedice napada plodova su:
- gubitak plodova (otpadaju, sitni su i deformirani)
- kroz pukotine ulaze drugi paraziti (Monilia )
- loša kvaliteta (niža tržišna cijena)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 454/676
Napad fuzikladija na cvjetovima nije česta pojava, ali se može naći. Zarazse javlja na laticama i lapovima u obliku maslinasto-zelenih mrlja.
Direktnih šteta nema.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 455/676
Napad na kori mladica također kod jabuka nije česta pojava. Simptomi
napada na mladicama su krastava mjesta s plitko raspucanom korom.
U tim krastama prezimi micelij, te u proljeće kraste poprimaju
maslinasto-zelenu boju zbog formiranja konidija.
Biologija
Zaraženo lišće otpada tijekom cijele vegetacije, a posebice u jesen.
Tada gljiva prelazi na saprofitski način života, a micelij prelazi iz
subkutikularnog staničja u mezofil gdje se proširi.
U proljeće se nakon spolnog razvoja javljaju periteciji s askusima i
askosporama, a vratovi plodišta pojavljuju su na licu lista u ožujku i travnju.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 456/676
Askospore se oslobađaju aktivno i za to je potrebna voda (kiša). Ukoliko
nema dovoljno kiše ni dozreli periteciji neće izbaciti askospore.
Jak razvoj parazita treba očekivati
u godinama s čestim kišama u travnju i svibnju uz relativno toplo
vrijeme.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 457/676
Primarna zaraza - askospore ili konidije koje se razvijaju na kori mladice.
Ako askospore kliju u miceliju na listovima dolazi do perforiranja kutikule i
micelij se smjesti subkutikularno.
Nakon inkubacije nastaju mrlje, a na njima konidije, koje se šire kišom i
omogućuju sekundarnu infekciju.
Suzbijanje
1. kulturalne mjere (pravilan izbor tla, izbor sorata, razmak između redova,prorjeđivanje krošnje, njega voćaka, pravilna gnojidba, suzbijanje korova)
kemijska zaštita (sumporni fungicidi - nisu najbolji, ali djeluju i na pepelnicu;bakarni fungicidi - ne preporučuju se zbog fitotoksičnosti iako imaju dobrodjelovanje na parazita; organski fungicidi - Radocineb 0,2-0,4%, Dithane M-
45 FLO 3,5-4,5 l/ha, Topas C 0,1-0,15%, Delan 750 0,035-0,05%, Systane
0,035-0,04%, Score 250 0,013-0,015%)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 458/676
Broj prskanja:
-pred cvatnju dva (“mišje uši” i početak cvjetanja)
-u cvatnji ne tretirati-tretiranje odmah nakon cvatnje (svakih 12-14 dana ovisno o klimi, jačinizaraze, sorti i dr.)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 459/676
BASIDIOMYCOTA
- dobro razvijen septiran micelij
- u razvoju gljive prevladava dikarionska faza
- formiranje bazida s bazidiosporama
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 460/676
Kod hrđa i snijeti bazidi se razvijaju iz debelostijene trajne spore koja
služi za prezimljenje i klijući daje promicelij na kojem se razvijaju
bazidiospore.
Bazid može ostati u vidu jedne stanice
ili se dijeli i nastaje višestanični, najčešće četverostanični bazid
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 461/676
ili se dijeli i nastaje višestanični, najčešće četverostanični bazid
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 462/676
Više basidiomycote stvaraju bazide u plodonosnim tijelima ilibazidiokarpima.
Ova plodišta mogu biti vrlo različita po obliku, boji, veličini - to su "gljive".
Hrđe i snijeti ne stvaraju plodišta.
Zrele bazidiospore oslobađaju se odvajanjem sa sterigme ili nosača.Njihovim klijanjem nastaje primarni micelij (svaka stanica sadrži jednu
haploidnu jezgru).
Iz bazidiospore + nastaje primarni micelij +, i obrnuto.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 463/676
Primarni micelij ima ograničen razvoj i ne može parazitirati na biljci.Iz primarnog micelija ili izravno iz bazidiospora, nakon plazmogamije,
nastaje sekundarni dikarionski micelij čiji je razvoj neograničen, koji se
razvija u biljci i vrši zarazu.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 464/676
Do plazmogamije i stvaranja dikarionske micelije može doći između dviju
fiziološki različitih primarnih micelija ili izravno između dvije fiziološki
različite bazidiospore, bilo da su one odvojene od bazida ili vezane za njega.
Povezivanje bazidiospora ili primarnih micelija vrši se preko
protoplazmatičnog mostića i zove se anastomoza.
Preko protoplazmatičnoig mostića jezgra jedne stanice prelazi u drugu,
pri čemu se jezgre ne spajaju.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 465/676
p j g p j j
Nakon anastomoze nastaje prva dikarionska stanica, dijeljenjem te stanice
nastaje sekundarni dikarionski micelij. Na njemu se mogu razviti bazidi
s bazidiosporama ili njegovom fragmentacijom nastaju trajne spore.
Kod uzročnika snijeti i hrđa to su teliospore.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 466/676
Pododjel Basidiomycota dijeli se na razrede:
1. HYMENOMYCETES
2. GASTEROMYCETES
3. HEMIBASIDIOMYCETES
Red USTILAGINALES
- izazivaju snijeti;
- bazid je jednostaničan ili višestaničan, a nastaje klijanjem
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 467/676
teliospora.
Red UREDINALES
- izazivaju hrđe;
- bazid je uvijek višestaničan i nastaje klijanjem teliospora.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 469/676
Red USTILAGINALES (snijeti)
1. Zaraza u fazi klijanja i nicanja
Til letia caries (sin. Til letia tri tici )
tvrda, pokrivena ili smrdljiva snijet pšenice
u žetvi kontaminacija zrna teliosporama klijanje spore istovremeno
s klijanjem zrna jednostaničan bazid s 8-12 bazidiospora kopulacija
fiziološki različitih bazidiospora prvi dikarion sekundarna
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 470/676
diploidna micelija
prorastanje meristema
nema simptoma doklasanja u klasanju fragmentacija micelija unutrašnjost zrna
ispunjena teliosporama
- u jednom zrnu 6-9 milijuna teliospora
- najveći broj zaraza na temp. 6-10ºC
Simptomi
- zaraženi klasovi ne cvatu i duže zadržavaju zelenu boju
- klasovi imaju nakostriješen izgled (zrna su više okruglog oblika)
- tamna boja zrna
- neugodan miris po pokvarenoj ribi (teliospore sadrže trimetilamin)
Mjere suzbijanja
- sjetva deklariranog, zdravog i tretiranog sjemena
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 471/676
sjetva deklariranog, zdravog i tretiranog sjemena
- plodored (3 godine)
- suzbijanje korovnih vrsta domaćina ovoj gljivi (Poa, Dactylis, Hordeum,
Agropyron, Bromus)
- sjetva otpornih sorata (relativna vrijednost)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 472/676
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 473/676
2. Zaraza u fazi cvatnje
Ustialgo nuda (prašna snijet ječma) Usti lago nuda f. sp. tr itici (prašna snijet pšenice)
- do zaraze dolazi od početka cvatnje do mliječne zriobe
teliospore
vjetar
njuška tučka
klijanje direktno u micelij
plodnica gema (u klici ili neposredno uz nju) zaraženo zrno se
izgledom ne razlikuje od zdravog sjetva aktivacija geme i
formiranje micelija meristem nema simptoma pred klasanje
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 474/676
fragmentacija micelija
teliospore
vjetar
zaraza zdravih
biljaka
- razoreni svi dijelovi klasa osim klasnog vretena
- zaražene biljke klasaju desetak dana ranije od zdravih
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 477/676
Ustilago nuda f. sp. tritici - teliospora
Red UREDINALES (hrđe)
- paraziti viših biljaka i paprati
- propagativne spore – uredospore
- trajne spore – teliospore – nastaju fragmentacijom sekundarnog
dikarionskog micelija, jedno ili više stanične, zadebljale opne
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 478/676
- klijanjem teliospore na svakoj stanici nastaje 4-staničan bazid s
bazidiosporama
Stadiji razvoja hrđa
1. 0 stadij - stadij SPERMAGONIJA (spermacijske spore - n)
2. I stadij - ECIDIOSTADIJ (ecidiopore – 2n)3. II stadij - UREDOSTADIJ (uredospore – 2n)
4. III stadij - TELEUTOSTADIJ (teliospore – 2n)
5. IV stadij - stadij BAZIDA (bazidiospore – n)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 479/676
0 stadij I stadij II stadij III stadij IV stadij
- do plazmogamije i stvaranja sekundarnog dikarionskog micelija
dolazi u stadiju spermagonija
Makrociklične hrđe (prolaze svih pet razvojnih stadija)
- autoecijske ili monoksene hrđe (na istoj biljnoj vrsti)
Puccin ia helianthi , Uromyces appendiculatus
- heterecijske ili heteroksene (glavni i prijelazni domaćin)
Puccin ia graminis f. sp. tr iti ci (pšenica, Berberis vulgaris)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 480/676
Uromyces pisi (grašak, Euphorbia cyparissias)
Mikrociklične hrđe (pojedini stadiji izostaju)
Puccinia str i formis
SISTEMATIKA REDA UREDINALES
1. porodica MELAMSPORACEAE (teliospore bez drške) 2. porodica COLLEOSPORIACEAE (teliospore bez drške) 3. porodica PUCCINIACEAE (teliospore s drškom)
rod GYMNOSPORANGIUM
(dvostanične teliospore povezane želatinoznom masom,s dugačkom drškom) Gymnosporangium sabinae (kruškin pikac), Juniperus sp.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 481/676
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 482/676
Gymnosporangium juniperi-virgi nianae – ecidija s ecidiosporama
rod Uromyces
(jednostanične slobodne teliospore s kratkom drškom)
Uromyces appendiculatus (hrđa graha)
Uromyces pisi (hrđa graška)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 483/676
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 484/676
Uromyces appendicu latus - teliospore
rod Puccinia
(dvostanične slobodne teliospore s dugačkom drškom)
Puccinia graminis (crna žitna hrđa), Berberis vulgaris
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 486/676
Puccinia sp. - uredospore
rod Phragmidium
(višestanične slobodne teliospore)
Phragmidium mucronatum (hrđa ruže)
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 487/676
Puccinia graminis
- uzročnik crne žitne hrđe
- na svim strnim žitima i velikom broju trava
- razvija se pretežito na vlati i rukavcu lista, ali može doći i na
pljevicama i klasu
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 488/676
tijekom vegetacije na parazitiranim organima uočavaju se izduženi (nekoliko
mm do 1cm) hrđasti uredosorusi pokriveni epidermom
pucanje epidermeoslobađanje jednostaničnih uredospora širenje bolesti u vegetaciji
krajem vegetacije transformacija uredosorusa u teliosoruse teliospore
prezimljavanje na zaraženim biljnim ostacima u proljeće teliospore
kliju
4-staničan bazid s 2 bazidiospore + i 2 bazidiospore -
zaraza
Berberisa na licu lista Berberisa klijanje spore + u micelij +, a spore – u
micelij - prodor u tkivo i stvaranje spermagonija na licu lista
ij k
l i d j i (j d i iji + d i )
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 489/676
spermacijske spore spolovi su razdvojeni (jedni spermagoniji +, a drugi -) iz spermagonija izlaze ogranci micelija = receptivne hife spajanje dviju
fiziološki različitih spermacijskih spora ili micelija nastalih klijanjem
spermacijskih spora diploidni dikarionski micelij prodire na naličje lista
ecidije s ecidiosporama
zaraza pšenice
klijanje i prodor u tkivo
stvaranje uredosorusa s uredosporama
Sekundarni dikarionski micelij u pravilu nastaje spajanje dviju fiziološki
različitih spermacijskih spora ili micelija nastalih klijanjem spermacijskih
spora.
Rijetko u prirodi može nastati i spajanjem spermacijske spore i fiziološki
različite receptivne hife
Bullerov fenomen
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 491/676
Uredosorusi i uredospore teliosorusi i teliospore
Klijanje teliospore u
bazid s bazidiosporama
Berberis
vulgaris
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 492/676
Spermagoniji sa spermacijskim
sporama na Berberisu
Ecidije s
ecidiosporama
Pšenica
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 493/676
ecidija s ecidiosporama - presjek
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 494/676
Ecidiospore u nizovima
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 495/676
Uredosorus u uredosporama
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 496/676
teliosorus s teliosporama
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 497/676
Četverostanični bazid
Pododjel DEUTEROMYCOTA
- dobro razvijen, razgranat i septiran micelij
- razmnožavaju se najčešće isključivo bespolno (konidije)
Spolni stadij - ne postoji
- izgubljen tijekom evolucije
- vrlo se rijetko javlja u prirodi- poznat, ali nije parazitski i nije važan za održavanje gljive
(Ascomycota , rjeđe Basidiomycota)
- saprofiti, fakultativni paraziti
ž j konidije
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 498/676
- razmnožavanje – konidije
Konidiofori s konidijama mogu nastati izravno na miceliju ili u plodištima
koja nastaju nespolnim putem.
Piknid - vrčasto plodište s otvorom na vrhu (izgledom podsjeća na peritecij )- spore u piknidu - piknospore
- djelomično ili potpuno uložen u biljno tkivo
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 499/676
Septoria spp. Phoma lingam
Ascochyta pisi
Acervul - plitko zdjeličasto tijelo (izgledom podsjeća na apotecij)
- smješten ispod same epiderme domaćina
- u njemu se osim konidiofora i konidija nalaze i tamni čekinjasti
izraštaji - sete
Sete
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 500/676
Marssonina sp.Sete
Sete i konidije
Podjela pododjela Deuteromycota
1. razred COELOMYCETES- stvaraju konidije u plodištima
red SPHAEROPSIDALES
- plodište – piknid
rod PHOMA
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 501/676
Phoma lingam na kupusu Phoma macdonaldi
na suncokretu
rod PHOMOPSIS
Phomopsis sojae
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 502/676
Phomopsis helianthi
na suncokretu
rod SEPTORIA
Septoria tritici
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 503/676
Septoria nodorum
Septoria glycinesSeptoria lycopersici
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 504/676
rod ASCOCHYTA
Ascochyta gossypii na pamuku
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 505/676
Ascochyta pisi na grašku
Ascochyta fabae na grahu
rod DIPLODIA
Diplodia zeae
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 506/676
red MELANCONIALES
- acervul- antraknoze
rod COLLETOTRICHUM
Colletotrichum
lagenarium
Colletotrichum coccodes
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 507/676
Colletotrichum
graminicola Colletotrichum
lindemuthianum
Colletotrichum coccodes
2. Razred HYPHOMYCETES
- stvaraju konidije direktno na miceliju
red HYPHALES
rod CLADOSPORIUM
Cladosporium
herbarum
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 508/676
Cladosporium fulvum
rod VERTICILLIUM
Verticillium albo-atrum
na suncokretu
Verticillium albo-atrum
na lucerni
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 509/676
Verticillium dahliae
na uljanoj repici
Verticillium sp. (mikrosklerocije)
na kikirikiju
rod BOTRYTIS
Botrytis cinerea
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 510/676
Botrytis tulipaeBotrytis cinerea
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 511/676
Botrytis cinerea Botrytis allii
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 512/676
rod MONILIA
Monilia laxa
Monilia fructigena
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 514/676
Monilia fructigena (konidije)
rod ALTERNARIA
Alternaria alternata Alternaria brassicae
Alternaria radicina
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 515/676
Alternaria solaniAlternaria helianthi
rod HELMINTHOSPORIUM
Helminthosporium Helminthosporium
H. teres
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 516/676
p
turcicum
p
maydisH. gramineum
rod CERCOSPORA
Cercospora kikuchi
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 517/676
Cercospora beticola
Cercospora zeae-maydis
rod FUSARIUM
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 519/676
3. Razred AGONOMYCETES (MYCELIA STERIL IA)
- ne stvaraju konidije, samo sklerocije
rod SCLEROTIUM
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 521/676
Sclerotium rolfsii
rod RHIZOCTONIA
Rhizoctonia solani
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 522/676
Rhizoctonia violacea
Rhizoctonia solani
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 523/676
CERCOSPORA BETICOLA
UZROČNIK PJEGAVOSTI LIŠĆA ŠEĆERNE REPE
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 524/676
• Kod šećerne repe najštetnija bolest.
• C. beticola napada i stočnu repu, sjemensku repu, blitvu, grašak, ciklu, špinatte još biljke iz oko 20 rodova . • Simptomi prvenstveno na lišću, zatim peteljkama, kod sjemenske repe na
sjemenskim granama pa i samim cvatima.
• Pjege se razvijaju na lišću, peteljkama, cvjetnom stablu, cvati. • Na lišću pjege su okrugle u promjeru 2-4 mm, svijetle sredine, ljubičastog
ruba. Na peteljkama pjege su puno krupnije, ovalne i nikada se ne spajaju.Posljedica spajanja pjega na plojci je sušenje dijelova (cijelog) lišća. Prvo jenapadnuto srednje i starije lišće, najmlađe ostaje zdravo.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 526/676
• Korijen napadnutih biljaka se slabije razvija i sadrži manje šećera. • Parazit prezimljuje u formi stroma u zaraženom lišću, sjeme kao izvor zaraze
je danas bez praktične važnosti. • U jesen (polovina rujna) biljka nastoji nadoknaditi izgubljeno lišće pa dolazi
do retrovegetacije.
• Parazit formira intercelularni micelij, grupice konidiofora izbijaju kroz puči.Konidije su sabljastog oblika, višestanične. One kliju u kapi vode ili pri visokojvlažnosti zraka u micelij. Konidije se šire najviše kišnim kapima. Kliju na
temperaturama između 7 i 34 C, optimalna temperatura je 24-32
C uz 100%RVZ. U poljskim uvjetima zaraze rijetko nastaju ispod 16
C, ali mogu nastati
između 12 i 37 C. Pri optimalnim uvjetima zaraza je ostvarena za 2-3 sata, ainkubacijski period iznosi 5 dana.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 529/676
• Mjere suzbijanja:
• agrotehničke mjere: sjetva otpornijih sorata, plodored, duboko zaoravanjezaraženih ostataka, povoljan odnos NPK; kalijeva gnojiva indirektnosmanjuju zaraze, dezinfekcija sjemena nema veći značaj, ali se ona redovitoprovodi zbog drugih uzročnika bolesti.
• Anticerkosporna služba
• Fungicidi: sistemici: Baycor 2-3 kg/ha (2 l/ha), Trimidal 2 l/ha, Punch 0,25l/ha, Azoksistrobilurini, Sphere 267,5 EC 0,7 l/ha, Artea EC 0,5 l/ha, AmistarXTRA 280 0,6-0,8 l/ha.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 530/676
3. Zaraza tijekom cijele vegetacije
Usti lago maydis (mjehurasta snijet kukuruza)
- zaraza od klijanja do kraja vegetacije, a zaraženi mogu biti svi dijelovi
biljke koji nisu završili svoj rast i razvoj – meristem
- optimalna temp. za klijanje teliospora je 30ºC pa se najveći brojzaraza ostvaruje ljeti
- najveća osjetljivost – od metličanja do mliječne zriobe
- kukuruz oštećen od vjetra, kiše, tuče, štetnika, zakidanja metlica i dr.
podložniji je zarazi - na zaraženim mjestima uslijed napada parazita dolazi do hipertrofije i
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 531/676
- na zaraženim mjestima uslijed napada parazita dolazi do hipertrofije i
hiperplazije stanica i stvaranja tumora
- u tumorima dolazi do fragmentacije micelija i stvaranja teliospora
Klijanje teliospora:
- one koje su na površini biljke kliju po trećem tipu u diploidni micelij
- one koje su na površini tla kliju po drugom tipu u četverostaničan bazid
s bazidiosporama koje nakon spajanja daju sekundarni diploidni micelij
Prenošenje parazita u slijedeću vegetaciju omogućuju teliospore koje
prezime u tlu. Teliospore se u tlu mogu održati 2-3 godine.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 534/676
RHIZOCTONIA SOLANI (sin. TANATEPHORUS CUCUMERIS)
• Parazit izaziva štete na jednogodišnjim biljkama (povrće, neke ratarskekulture, ukrasne vrste), višegodišnjim ukrasnim grmovima i nekim drvenastimbiljkama.
• Od ratarskih kultura najveće štete izaziva na pšenici i soji. • Simptomi ovise o vrsti domaćina i stadiju njegovog razvitka• Kod pšenice ulazi u grupu uzročnika koji napadaju vlat izazivajući polijeganje
i šturost klasova (Gaeumannomyces graminis, Pseudocercosporellaherpotrichoides, Leptosphaeria herpotrichoides).
• Kod mladih biljaka (klice i klijanci, rasad) izaziva truljenje, polijeganje ipalež.
• Na krumpiru je bolest poznata kao „bijela noga“. Zaražava sve podzemnedijelove, ali se simptomi vide i na nadzemnim dijelovima
Kod krumpira zaraženi su gomolji (sitni, crni, pločasti sklerociji na pokožici).
To je nespolni stadij (Rhizoctonia). Klice iz zaraženih gomolja čestopropadaju.
U ij i j ž i bljik j b j l
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 535/676
U vrijeme nicanja na zaraženim stabljikama pjege su tamne boje, maloulegnute i suhe (nema truljenja).
Tijekom 6. i 7. mjeseca, ako je vlažno, razvija se gusta bijela prevlaka nastabljikama i doljnjem lišću. To je spolni stadij (Tanatephorus).
• Izvor zaraze: sklerociji, „trajni“ micelij.
• Optimalna temperatura za klijanje sklerocija 23°C (8-30°C).
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 536/676
SUZBIJANJE: nema potpuno učinkovitih mjera, osobito ne profilaktičnih, jer to ovisi o domaćinu (nije isto za pšenicu i krumpir), preporuča se
višegodišnji plodored.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 537/676
SOROSPORIUM REILIANUM
U Europu donesen iz Egipta; raširen u Australiji, N. Zelandu, SAD, Rusiji, Južnoj
Africi, južnoj i sjevernoj Europi. Domaćini: kukuruz i sirak (f. sp.), srodnici kukuruza (Euchleana mexicana). Gljiva zaražava klip (u cijelosti) i metlicu (djelomično); zaraze su sistemične. Zaraženi organi pretvoreni su u teliospore - hrapava episporija, crvenkasto smeđe
boje; sterilne stanice su bezbojne.
Teliospore kliju u četverostaničan bazid, bazidiospore su + i – spola.
Zaraza nastaje iz tla (prezimljavanje teliospora); nakon tvorbe diploidnog
(dikarionskog) micelija dolazi do infekcije klice kukuruza kada je ona dugačka 0,5-1 cm.
Optimalna temperatura za zarazu je 23-28°C, a minimalna 16°C.
Vlažnost tla je bitna, previsoka vlažnost negativno utječe na infekciju. Vitalnost teliospora > 5 godina; one prolaze neoštećene kroz probavni sustavgoveda i ovaca.
Sjeme nije bitno kao izvor zaraze.
MJERE SUZBIJANJA
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 538/676
MJERE SUZBIJANJA
- plodored najmanje 2-3 godine; pravilna gnojidba (manjak N – jače zaraze) - sjetva otpornih hibrida
- tretiranje sjemena kao dopunska mjera
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 539/676
Al ternaria hel ianthi - Smeđe-crna koncentrična pjegavost
suncokreta
• prisutna je u svim područjima uzgoja suncokreta, ali ne nanosi značajnije
štete.
• Parazit napada sve nadzemne dijelove suncokreta izazivajući pojavu pjega
različite veličine i oblika, što zavisi o zaraženom biljnom dijelu i reakciji
pojedinih genotipova.
• Pjege su na lišću, kao i na drugim organima biljaka rasute bez reda, okrugle ili
poligonalne, 1-3 cm u promjeru, s nekoliko koncentričnih prstenova. Često se
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 540/676
u središtu pjege uočava tamna točka, mjesto gdje je ostvarena infekcija. U
pravilu mlađe pjege okružene su klorotičnom zonom koja se postupno izgubi.
Pri jakim zarazama pjege se stapaju u veće nekrotizirane lezije, što ima za
posljedicu prijevremeno sušenje lišća.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 541/676
A. helianthi simptomi na listu
• Na lisnim peteljkama pjege su ovalne, tamne, skoro crne boje, a usljed
njihovog razvoja vene i lišće s malim brojem nekroza na plojci.
• Pjege su na stabljikama ovalne, tamno-smeđe ili crne boje, a na glavamasuncokreta su još i udubljene. Bolesne biljke slabo se razvijaju, stabljike semogu polomiti, često su deformirane kao i glave, te čitave biljke do krajavegetacije pocrne.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 542/676
• A. heli anthi fakultativni je parazit. U ciklusu razvoja gljiva stvara dobro
razvijeni višestanični micelij u početku svjetlo smeđe, a kasnije tamno smeđe
boje. Infekciju biljaka obavljaju konidije veoma razičitog oblika i veličine.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 543/676
Konidije
• A. heli anthi se razvija u širokom temperaturnom području: minimum je 1ºC,optimum 23-25ºC, a maksimum oko 33ºC.
• Za infekciju je potrebna visoka relativna vlažnost zraka, te navlaženost biljnihdijelova vodom. Konidije kliju u više infekcionih hifa koje zarazu moguostvariti putem prirodnih otvora (puči), preko ozljeda, ali i direktnoprobijajuću kutikulu i epidermu.
• Na svim zaraženim dijelovima suncokreta pri povoljnim uvjetima gljiva stvaraobilje konidija, a one se raznose zračnim strujanjima i kišom.
• Osjetljivost suncokreta na infekcju raste sa starošću.
• Gljiva se održava na ostacima suncokreta i na sjemenu.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 544/676
• Mjere suzbijanja obuhvaćaju sve profilaktične mjere kojima se smanjujevjerojatnost nastanka infekcije.
• Sjetva tolerantnih hibrida bila bi najdjelotvornija mjera, ali do danas nisustvoreni visoko otporni hibridi.
• Za sjetvu koristiti zdravo i dezinficirano sjeme.
• Iako plodored ima relativnu vrijednost (spore se šire vjetrom) suncokret netreba sijati na istoj površini najmanje 4 godine.
• Pravodobnom sjetvom, smanjivanjem vlažnosti (odvodnja), međurednimrazmakom i razmakom između biljaka u redu te suzbijanjem korova značajnose može utjecati na jačinu bolesti.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 545/676
Al ternaria tenuis - koncentrična pjegavost
• jedna je od najčešće izoliranih gljiva s različitih kultiviranih i korovnih biljakaširom svijeta. Pretežito dolazi na oslabljenim biljkama bilo zbog napadadrugih parazita, bilo zbog nepovoljnog djelovanja okolišnih čimbenika.
• pouzdanih podataka o ekonomskom značaju koncentrične pjegavosti nema.
• Simptomi bolesti na svim organima suncokreta u početku su malene pjegemanje-više okruglog oblika. One su u pravilu pokrivene gustom, skoro crnomprevlakom micelija, konidiofora i konidija.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 546/676
Konidije A. tenuis
• Kasnije, osobito na lišću ali također na stabljici i glavama pjege su krupnepoligonalnog oblika i tada se u njima jasno vide koncentrični krugovi po
kojima je bolest dobila ime. Pri povoljnim uvjetima za razvoj gljive, a to jetoplo i vlažno vrijeme pjege se mogu spajati, te dolazi do sušenja lišća. A.tenuis polifagna je fakultativno parazitna vrsta s iznimno brojnim krugomdomaćina.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 549/676
• U vodi ili pri visokoj vlažnosti konidije kliju u nekoliko infekcionih hifa koje u
biljku ulaze kroz prirodne otvore (puči), ozljeđena tkiva ili direktnimprobijanjem kutikule i epiderme.
• A. tenuis živi u obliku micelija na mrtvoj organskoj tvari u tlu tri do četiri
godine. Inficirano sjeme je veoma važan izvor zaraze, barem za prvu pojavu
bolesti u polju. Prosječna zaraženost sjemena na temelju naših analiza iznosi
72-80%. Zbog toga je sjetva zdravog i dezinficiranog sjemena jedna od
osnovnih mjera suzbijanja. Također je važno pravovremeno obaviti žetvu
sjemenskog suncokreta te posebnu pažnju posvetiti čuvanju sjemena do
naredne sjetve. I sve druge agrotehničke mjere (odabir tolerantnijih hibrida,
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 550/676
zaoravanje biljnih ostataka, suzbijanje korova) mogu sniziti intenzitet bolesti.
Al ternar ia brassicae – koncentrična pjegavost kupusnjača
• Najčešći domaćini ove gljive su kupus, prokulica, cvjetača, repa, i hren. • Simptomi se javljaju u obloku tamnosmeđe koncentričnih zoniranih pjega,
promjera 5-12 mm. Pojava tamnosmeđih pjega na cvatu umanjuje tržnuvrijednost proizvoda.
• Na sjemenskim biljkama može biti zahvaćen dio cvjetne stapke i komuške nakojima se javljaju ovalne pjege.
• Zaražene komuške prisilno dozrijevaju i ranije pucaju pa se sjeme osipa.• Zaraženo sjeme je smežurano i slabije klijavo.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 553/676
• Parazit prezimi u obliku micelija u biljnim ostatcima u polju. Sjeme takođermože biti izvor zaraze. Na zaraženim ostatcima razvija se micelij,a za vlažnog
vremena formiraju se brojne konidije. Optimalne temperature za razvoj gljivesu 20-23 C uz prisutnost vlage.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 554/676
konidija A. brassicae
Mjere suzbijanja:
• Sjetva zdravog i tretiranog sjemena
• Plodored
• Konzumni kupus pobrati ranije.
• Fungicidi (za sjemenske usjeve) na bazi bakra, iprodiona i prpineba.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 555/676
Alternari a porr i
• A. porri uzrokuje koncentričnu pjegavost lišća na crvenom luku i poriluku.
• Simptomi se javljaju na lišću, lukovici i cvjetnoj stapki u obliku malih upalihpjega s purpurnom sredinom.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 556/676
• Zaražene lukovice trunu od vrata poprimajući žutoružičastu boju. Pojavabolesti je osobito štetna na sjemenskom luku. Na njemu je napadnuta cvjetna
stapka te biljke daju kontaminirano sjeme loše kvalitete.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 557/676
Mjere suzbijanja:
• Sjetva zdravog i tretiranog sjemena.• Moguća je i primjena fungicida na osnovi iprodiona ili propineba.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 558/676
ALTERNARIA SOLANI - koncentrična pjegavost lišća rajčice
• Poznata je u svim uzgojnim područjima ove kulture. Ekonomski je veoma
štetna u pojedinim područjima SAD-a (Virginia, Pennsylvania), Australiji,
Izraelu, Italiji i Engleskoj.
• Bolest se javlja u humidnim ali i u semiaridnim područjima, gdje su rose čestei osiguravaju dovoljno vlage za razvoj gljive. Ipak A. solani manje je osjetljiva
na nižu relativnu vlažnost zraka od uzročnika Phytophtora infestans, a kako
podnosi više temperature od P. infestans, razvija se cijelog ljeta i može
uzrokovati defolijaciju rajčice.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 559/676
• Simptomi se mogu javiti na stabljikama, lišću i plodovima u bilo koje vrijeme
vegetacije. A. solani parazitira također krumpir, patlidžan i papriku, te neke
korovne vrste iz porodice Solaneceae.
• Ukoliko se bolest javi u stadiju klijanaca dio biljaka će propasti, a preživjele
biljke će zaostajati u rastu. Na njima se uočavaju smeđe, malo udubljene pjege
koje prstenasto obuhvaćaju struk, a mogu zahvatiti cijelo područje između dvanodija. Unutar većih pjega vide se karakteristični koncentrični krugovi.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 560/676
• Na starijim listovima prvo se vide malene smeđe-crne pjege nepravilnog
oblika, a tkivo oko njih poprima žutu boju. Pjege brzo rastu, dobivaju manjeili više okrugao oblik s više koncentričnih krugova, te na kraju mogu doseći
veličinu 1 do 1,5 cm. Ukoliko se na listovima razvije više pjega one se spajaju u
veće nekrotične površine, ali se unutar njih uvijek vide pojedinačne pjege.
Jako zaraženi listovi s vremenom posmeđe i otpadnu. Nekontrolirana, bolestmože izazvati defolijaciju i smanjuje broj i veličinu plodova.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 561/676
• Plodovi bivaju zaraženi dok su još zeleni ili tijekom sazrijevanja. Do zaraze u
pravilu dolazi u zoni peteljke, a pjege se javljaju i na čaški, lapovima i
peteljkama ploda. Pjege na plodovima su udubljene, smeđe do crne boje s
koncentričnim krugovima, veličine oko 3 cm. Unutar njih tkivo postaje
kožasto, a za toplog i vlažnog vremena prekriveno je gustom tamnom
prevlakom od konidiofora s konidijama. Većina jače zaraženih plodova
otpada, a prinos može biti umanjen za 30-50%.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 563/676
• Prenosi se zaraženim sjemenom ili biljnim ostacima. Također se može održati
na samonikloj rajčici i na drugim biljkama iz porodice Solaneceae (krumpir,
patliđan i neke korovne vrste). Primarne infekcije omogućuju konidije
formirane na sjemenu ili pri poviljnim okolišnim uvjetima na ostacima iz
prošle vegetacije.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 564/676
Konidije A. solani
• Optimalna temperatura za kljijanje konidija od 28 do 30ºC.
• Za obilnu sporulaciju neophodna je jaka rosa ili povremena kiša koja sesmjenjuje sa sunčanim i toplim vremenom.
• Konidije se šire zračnim strujanjima. Brojne generacije konidija osiguravaju
stalne izvore zaraze, te se bolest javlja u epidemičnim razmjerima.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 567/676
• Najznačajnije mjere borbe su sjetva zdravog i tretiranog sjemena tolerantnih
kultivara iz kojih će se proizvesti zdrav rasad. U tu je svrhu neophodna isterilizacija tla u klijalištima.
• Važna mjera borbe je i dovoljno širok plodored, te suzbijanje samonikle
rajčice i korovnih vrsta koje su alternativni domaćini ovoj gljivi.
• Iako se Alternaria vrste teško suzbijaju fungicidima mogu se primjeniti
fungicidi za suzbijanje plamenjače, odabirući one s kraćom karencom.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 569/676
Al ternaria dauci – palež lišća mrkve
• Najčešći uzrok sušenja lića mrkve.
• Pojavi bolesti pogoduju učestale kiše i dugotrajna rosa.
• Simptomi mogu biti u obliku paleži klijanaca (slično Pythium vrstama).
Klijanci propadaju 2-3 tjedna nakon nicanja. Na razvijenim biljkama najjačesu napadnuti najstariji listovi. Na bolesnim listovima se javljaju male, ovalne
svijetložute pjege, čija se boja mijenja u smeđu, a zatim u crnu. Pjege se
spajaju i dovode do sušenja lišća te usjev izgleda kao da je spaljen. Rana
pojava bolesti ima za posljedicu smanjenje uroda.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 573/676
• Gljiva se prenosi sjemenom, održava se na biljnim ostatcima. Samonikle i
divlje mrkve mogu biti izvor zaraze.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 574/676
Konidije A. dauci
Mjere suzbijanja:
• Sjetva zdravog sjemena.
• Plodored
• Sjetva otpornih hibrida.
• Primjena fungicida nakon pojave prvih simptoma (fungicidi na osnovu bakra,
iprodiona, azoksistrobina i difenkonazola).
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 575/676
PUCCINIA RECONDI TA - uzročnik lisne ili smeđe hrđe pšenice
• Javlja se svake godine u slabije ili jačem intenzitetu na usjevima u Hrvatskoj.
• Smanjenje uroda može biti od 5 do 10%, a u iznimno povoljnim godinama za
razvoj bolesti gubici mogu biti i znatno veći (do 70%).• Gljiva prvenstveno napada list (gornja strana), rjeđe rukavac, rijetko stabljiku
neposredno ispod klasa, a samo izuzetno pljeve i osje.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 576/676
• Pšenica može biti napadnuta u svim stadijima razvoja, od malih biljčica u jesen pa sve dok na biljci postoji zelno lišće jer samo na takvom listu može
opstati (obligatni parazit)• Bolest se lako prepoznaje po okruglim smeđim nakupinama - jastučićima
(uredosorusi s uredosporama) veličine 1-2 mm nepravilno razbacanim poplojci lista.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 577/676
uredospore
uredosorusi
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 578/676
uredosorus
• Odumiranjem lista jastučići mijenjaju boju u crnu i uredosorusi setransformiraju u teliosoruse s teliosporama i na taj način gljiva preživljava zanju nepovoljne uvjete.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 579/676
P. recondita simptomi na listu
teliospore P. recondita
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 580/676
• Preživljavanje gljive tijekom zime može biti i u obliku uredosorusa s
uredosporama na zelenim listovima pšenice posijane u jesen uz obavezan
snježni pokrivač. U protivnom za životni ciklus gljive potreban je prijelazni
domaćin (Thalictrum sp.). Tijekom ljeta uredosorusi s uredosporama
održavaju se na listovima samonikle pšenice.
• Za formiranje uredosorusa potrebne su temperature između 2 i 35ºC
(optimalne 15-22ºC) i visoka relativna vlaga zraka (kiša, jaka rosa, magla).
Uredospore ostaju vitalne do temperature 46ºC, a vjetrom i zračnim strujama
mogu biti prenijete na udaljenosti veće od 2000 km.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 581/676
• Jači napad smeđe hrđe u jesen na mladim biljčicama može rezultirati smanjenim
porastom korjenova sistema, smanjenim busanjem i smanjenom otpornošću na
niske temperature. U klasovima rano napadnutih biljaka nalazimo manji broj
normalno razvijenih zrna sa smanjenim sadržajem ljepka.
• Budući da je uzročnik smeđe hrđe usko specijaliziran za pšenicu i ne prelazi na
druge žitarice i većinu trava uloga drugih biljnih vrsta za preživljavanje gljive je
gotovo bez značaja.
• Od mjera zaštite pored sjetve tolerantnijih genotipova u godinama jakog napada
treba obaviti i tretiranje fungicidima (ciprokonazol, triadimefon, metkonazol,
mankozeb, spiroksamin, flukvinkonazol, tebukonazol, bromkonazol,
propikonazol).
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 582/676
PUCCINIA STRIIFORMIS F. SP. TRITICI - uzročnik žute ilicrtičave hrđe
• javlja se sporadično i ne čini značajnije štete.
• može parazitirati na svim strnim žitaricama, ali je njen glavni domaćin ozimapšenica. Kod žute hrđe nije poznat prijelazni domaćin.
• Bolest se može javiti na svim nadzemnim zelenim dijelovima biljke, ali jenapad najčešći i najjači na plojci lista i pljevama.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 583/676
• Zaraza pšenice može se uočiti već u jesen u obliku malih nakupina sporanarančastožute boje koja je posljedica zaraze uredosporama koje su prenešenevjetrom sa samonikle pšenice ili trava (Bromus, Agropiron).
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 584/676
uredospore
• Na mladim biljkama gljiva može prezimiti, a u proljeće se dalje proširiti. Na
odraslim biljkama uočavaju se vrlo sitni malo izduženi uredosorusinarančastožute boje koji se spajaju u linije (crtice) u nekoliko usporednih
redova.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 585/676
• teliosorusi nastaju krajem vegetacije, tamne su skoro crne boje i trajno
prekriveni epidermom. Nastaju u mnogo manjem broju nego uredosorusi.
Uloga teliospora nije poznata. Glavni stadij u razvoju ove hrđe je uredostadij.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 586/676
teliospore
• Jaka zaraza lista i klasa prije i za vrijeme cvjetanja može značajno smanjiti
urod.
• prohladno i kišovito vrijeme pogoduje razvoju gljive. Gljiva se razvija već na
temperaturi od 0ºC, a na 5ºC moguća je dobra sporulacija i širenje gljive.
Optimalna temperatura se kreće između 7 i 12ºC, a najviša temperatura za
biološku aktivnost je između 18 i 20ºC. Na temperaturama preko 25ºC sporevrlo brzo gube klijavost.
• Općenito za razvoj ove bolesti potrebno je prohladno i kišovito vrijeme
tijekom travnja i svibnja. Spore su osjetljive na visoke temperature, UV zrake
i vjetar. Stoga prenošenje spora na veće udaljenosti vjetrom ili zračnim
strujama nije moguće.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 587/676
• Gljiva prezimi u obliku uredomicelija u listovima i tako može preživjeti i
temperaturu od -15ºC. Osim temperature za razvoj gljive potrebna je i visoka
vlaga zraka.
• Suzbijanje bolesti u našim krajevima u pravilu nije potrebno, ali ako se bolest
pojavi u jačem intenzitetu može se koristiti neki od fungicida sa suzbijanjesmeđe hrđe.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 589/676
Životni ciklus P. striformis
Septor ia tri tici (Mycosphaerel la gramin icola) - uzročnik smeđe pjegavosti lista
- napada plojku i rukavac lista pšenice iako se ponekada može javiti i nastabljici, klasu i perikarpu zrna
- prvi simptomi vidljivi već u jesen (ozima pšenica) ili proljeće (jara pšenica)kod biljaka u stadiju 2 do 3 lista u vidu malih ovalnih ili okruglih pjega
razbacanih po plojci lista. Zaraženi listovi mogu djelomično ili potpuno
odumrijeti, a ukoliko bolest zahvati vrat korijena ugiba cijela biljka.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 590/676
Biljke koje "prežive" ovaj prvi napad imaju slabiju energiju rasta, slabije nabusavaju,
a korijenov sistem je slabije razvijen (čak i do 50%).
Kod ozime pšenice bolest se jače razvija u proljeće za hladnog i kišnog vremena, anakon blage zime ili zime s dugotrajnim snježnim pokrivačem pod kojim je gljivaprezimila kao micelij na mladim biljčicama ili u obliku piknida na ostacima biljaka.
Zaraženi donji listovi prepoznaju se po smeđim ovalnim pjegama. Oni ubrzopropadaju, a bolest se širi prema gornjim listovima na kojima se uočavajusvjetlozelene do žućkaste ovalne ili okrugle pjege ne veće od 1 cm. Ukoliko je napad jak listovi se suše od vrha prema bazi. Unutar pjega formiraju se crni piknidi.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 591/676
Piknidi na listu
Za razvoj smeđe pjegavosti potrebna je visoka vlažnost zrakai kiša kroz duže vrijeme. Piknospore kliju na temperaturama od 2 do 37ºC (optimum 20-25ºC).
Piknospore izlaze iz piknida
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 592/676
Piknospore
Tijekom ljeta gljiva se održava na ostacima biljaka kao saprofit ili na samoniklimbiljkama pšenice.
Od mjera zaštite značajno je duboko zaoravanje žetvenih ostataka, zaoravanjesamonikle pšenice, izbalansirana gnojidba, sjetva u optimalnom roku, širi plodored,sjetva tolerantnih sorata, uništavanje alternativnih domaćina i uporaba fungicida.
U Hrvatskoj je registriran veći broj fungicida koji se koriste za suzbijanje S. tritici(na osnovi ciprokonazola, triadimefona, metkonazola, mankozeba, flukvinkonazola,tebukonazola, bromkonazola, flutriafola, prokloraza, dinikonazola).
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 593/676
Konidije S. tritici (pod elektronskim mikroskopom)
Septoria nodorum (Leptosphaeria nodorum) - uzročnik smeđepjegavosti pljevica
• Zaraza se može utvrditi već u jesen u klijanju na koleoptili u vidu sitnih ovalnihsmeđih pjega s tamnijim rubom. Ukoliko biljka ne propadne gljiva nastavlja rasti prodire u listove, a korijenov sustav zaraženih biljaka je reduciran, a korjenčići
su smeđe boje.
• Mladi usjev može biti zaražen nakon nicanja konidijama izbačenim iz piknidaformiranih na zaraženim ostacima nakon žetve ili na ostacima trava. Ukoliko jegodina "normalna" većih šteta u tom stadiju razvoja nema. Štete su znatno veće
ako tijekom zime imamo snježni pokrivač ispod kojeg se gljiva održava.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 594/676
• U proljeće bolest se može razviti na svim nadzemnim dijelovima. Na vlati sebolest javlja rijetko, zaraza nodija utječe na čvrstoću i može dovesti do loma
vlati.
• Zaraza rukavaca i plojki listova prepoznaje se po žućkastim do smeđimnekrotičnim površinama nepravilnog ruba dok je središnji dio svjetlije boje.Odumiranje lista počinje od vrha i širi se prema rukavcu. Krajem vegetacijeunutar pjega mogu se uočiti sitna crna plodna tijela piknidi.
Konidije
Piknid
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 595/676
Askus
Na klasovima bolest se javlja na pljevama, obuvencu, osju i klasnom vretenu.
Na pljevama se neposredno iza cvatnje uočavaju male smeđe pjege ili mrlje
ljubičasto-plave boje smještene uglavnom na gornjoj polovini vanjske pljeve.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 596/676
• Razvoju bolesti pogoduju česte izmjene kiše i sunčanog vremena. Zaostvarivanje zaraze potrebna je visoka relativna vlaga zraka (iznad 69%), rosa
ili kiša i temperatura od 5 do 37ºC (optimalne temperature 20-25ºC).• Od mjera zaštite značajno je duboko zaoravanje žetvenih ostataka,
izbalansirana gnojidba (posebice obratiti pažnju na ishranu dušikom),suzbijanje korova i uređivanje površina oko oranica, širi plodored i sjetvamanje osjetljivih sorata.
• U Hrvatskoj je registriran veći broj fungicida koji se koriste za suzbijanje S.nodorum.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 597/676
Septor ia helianthi - pjegavost lišća suncokreta
• U pravilu intenzitet napada je slab, iznimno jače zaraze javljaju se na veomaosjetljivim hibridima.
• Simptomi se mogu utvrditi na kotiledonima ili prvim listovima. Pjege su u
početku klorotične, brzo dobivaju tamniju boju i nepravilnog su oblika. Mladolišće ponekada je i malo deformirano. Najviše je zaraženo lišće u prvom dijeluvegetacije.
• Ako se pojavi pojavi na glavama ostaje lokalizirana na čašićnim listićima.
• Infekcija stabljike je veoma rijetka.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 599/676
• Ono po čemu se ova pjegavost razlikuje od drugih jeste poligonalan oblikpjega, jer su one omeđene lisnim žilama. Zbog velikog broja pjega, stotinu i
više po listu, dolazi do njihovog spajanja u opsežnije nekrotizirane lezije isušenja lišća. Dio mrtvog tkiva između krupnijih žila može ispasti, te lišće imarupičast izgled. Za vlažnog vremena u središnjem dijelu pjega gljiva formirapiknide čime se potvrđuje uzročnik bolesti.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 600/676
Piknidi S. helianthi
• Optimalni uvjeti za pojavu bolesti su visoka relativna vlažnost zraka ili lišće
nakvašeno kišom ili rosom i temperatura između 22 i 25ºC. Inkubacija,zavisno o okolišnim čimbenicima, traje od 7 do 14 dana.
• Zaraženi ostaci suncokreta iz prethodne vegetacije osnovni su izvor zaraze. U
poljskim uvjetima gljiva se održava tijekom više godina u obliku piknida ili
stromatičnih nakupina.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 602/676
Mjere suzbijanja:
• Plodored, zdravo sjeme, tolerantni hibridi, zaoravanje zaostataka suncokreta
iza žetve na veću dubinu.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 603/676
Mycosphaerel la fragariae – siva pjegavost lista jagode
• Opasna bolest jagode.
• Razvoju bolesti pogoduju izmjene kišnog i sunčanog vremena.
• Gljiva parazitira i šumske jagode.
• Simptomi se vide u obliku pravilnih, okruglih pjega, tamnocrvene boje,
promjera 2-5 mm, koje su često u skupinama. Vremenom postaju malo veće i
svijetlosive do bijele u središtu. Rub pjega je tamno crvenosmeđe boje.
• boja pjega kod ove bolesti se mijenja u ovisnosti o starosti inficiranog lišća i
klimatskim faktorima (temperaturi i vlazi) pa je u literaturi bolest opisana i
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 604/676
kao bijela pjegavost, ptičje oko, okasta pjegavost i dr. U američkoj
fitopatološkoj literaturi bolest se uglavnom spominje pod nazivom obična lisnapjegavost ili samo kao lisna pjegavost
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 606/676
Izgled i boja pjega mogu varirati i u ovisnosti o temperatuti i vlazi. Tako na
primjer pjege u izrazito toplim i vlažnim područjima, prilično odudaraju od
prije opisanih simptoma i poprimaju uglavnom smeđu boju, a mogu biti i bez
karakterističnog ljubičastog ruba, pa se zbog toga takvi simptomi zamijenjuju
s drugi uzročnicima folijarnih bolesti.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 607/676
• Osim na lišću simptomi uzrokovani M. fr agariae mogu se javiti na lisnim
peteljkama i na dijelovima cvijeta (cvjetnim stapkama, cvjetnoj čaški,
lapovima), ali ponekad i na plodovima , uzrokujući tada bolest poznatu pod
nazivom crnilo sjemena.
• Anamorfni ili nespolni stadij, koji izaziva prije opisane simptome ove bolesti
naziva se Ramularia tulasnei Sacc.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 608/676
• Gljivica prezimljuje na inficiranom živom lišću ili na otpalom i mrtvome lišću,
na tri načina:
1. U obliku micelija, koji onda pred kraj zime stvara pseudotecije. U tom
slučaju primarni inokulum su askospore. Većina autora ne smatra ovaj način
bitnim.
2. U obliku mikrosklerocija na otpalom lišću, koji u proljeće produciraju
konidiofore s konidijama, koje su onda primarni inokulum
3. U vidu samih konidija u inficiranim živim listovima na biljci, koje onda u
proljeće klijaju i stvaraju konidiofore s novim konidijama, koje služe kaoprimarni inokulum.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 609/676
• Simptomi bolesti se uočavaju već sredinom proljeća (početkom svibnja), u
ovisnosti o klimatskim prilikama, prije svega vlazi. Oba tipa spora i askospore
i konidije šire se pomoću kiše i imaju sposobnost direktnog prodora kroz
epidermu, ali češće prolaze putem puči.
• Optimalne temperature za klijanje su 13-20 C, a raspon temperatura u
kojima uopće dolazi do klijanja su od 5-30
C. Optimalna vlažnost za klijanje iinfekciju je između 98-100 %. Starost lišća je vrlo bitna za infekciju. Prema
većini autora lišće srednje starosti (4-12 tjedana) je najosjetljivije na napad M.
fragariae .
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 610/676
• Izbor pogodnog tla za uzgoj (izbjegavati teška tla i položaje na kojima se rosa
dugo zadržava).
• Ljetna obnova nasada.
• Uzgoj rezistentnih kultivara.
• Od kemijskih mjera zaštite navodi se nekoliko preventivnih fungicida na bazi
bakra, diklofluanida, dodina i kaptana, te nekoliko sistemičnih fungicida na
bazi azoksistrobina, benomila, bitertanola, tebukonazola i tiofanat-metila.
Suzbijanje treba početi rano u proljeće, istodobno sa zaštitom od sive plijesni,
li t bi t iti i lij b b
Mjere suzbijanja:
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 611/676
ali po potrebi nastaviti i poslije berbe.
PERONOSPORA MANSHURICA - uzročnik plamenjače soje
- jedna od najčešćih lisnih bolesti soje
-rijetko predstavlja ozbiljnu prijetnju proizvodnji soje-U našoj zemlji je utvrđena od početka uzgoja soje i javlja se redovito, u jačemintenzitetu tijekom hladnih i vlažnih godina. -Posebice je jak intenzitet zaraze u svibnju i lipnju ako ima dovoljno vlage.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 612/676
-simptomi - žutozelene pjege na licu mladih listova, rastu i postanu tamno smeđe, na
nalič ju sivkasta do ljubičasta prevlaka, jače zaraženo lišće se suši, uvija na krajevima i
otpada.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 614/676
Konidiofori s konidijama na naličju lista
• Iz zaraženog sjemena mogu se razviti sistemično zaraženi klijanci, a sistemična
zaraza se može razviti i ukoliko klijanci dođu u dodir s oosporama iz tla.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 615/676
Oospore P. manshur ica
• Prvi simptomi se javljaju na primarnim listovima kada su biljčice stare oko
dva tjedna. Sistemično zaražene biljke zaostaju u porastu i značajno su niže od
zdravih, a javljaju se u vrlo malom postotku u usjevu (ispod 0,5%). Sa
sistemično zaraženih biljaka konidije dospijevaju na zdrave biljke i obavljaju
sekundarne zaraze, prvo na listovima, a potom i na mahunama i sjemenu.
• Zaraza na mahunama može se javiti bez vidljivih vanjskih simptoma.
Unutrašnjost mahune i sjemena ovojnica prekriveni su nakupinom micelija i
oospora. Zaraženo sjeme je lakše, sitnije, slabije klijavosti i energije klijanja
od zdravog sjemena.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 616/676
- obligatni usko specijalizirani parazit koji
osim soje ne zaražava niti jednu drugu
biljnu vrstu.
- Gljiva može prezimiti u obliku oospore na
sjemenu ili zaraženim biljnim ostacima ili,
kako ukazuju novija istraživanja, u obliku
micelija na sjemenu.
- dihotomo grananje konidiofora dvije
nejednako zašiljene sterigme, konidije
okruglog, limunastog oblika- kliju u
micelij
Dihotomo razgranati konidiofori
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 617/676
• U vrijeme klijanja i nicanja soje oospore kliju u kličnu cijev koja obavlja
primarnu infekciju klijanaca.
• Optimalne temperature za primarne infekcije kreću se oko 13ºC (najveći broj
sistemično zaraženih biljčica javlja u najranije zasijanim usjevima).
• Konidije kliju isključivo uz kap vode, te na temperaturi od 10 do 30º dolazi do
njihova klijanja u infekcionu hifu koja prodire u biljku i obavlja sekundarnu
zarazu.
• Mjere suzbijanja: sjetva tolerantnih sorata, sjetva zdravog sjemena, duboko
zaoravanje žetvenih ostataka, plodored (3 godine).
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 618/676
PERONOSPORA DESTRUCTOR
(sin. PERONOSPORA SCHLEI DENI )
• gljiva P. destructor uzrokuje plamenjaču luka, poriluka i češnjaka.
• Plamenjača je najznačajnija i najčešća bolest crvenog luka u Hrvatskoj, a
štete se očituju u smanjenju uroda i truljenju zaraženih lukovica tijekom
skladištenja.
• Iz zaraženih lukovica razviju se sistemično zaražene patuljaste biljke zavinutih
i svijetlo zelenih listova. Listovi se često prelome, te njihovi dijelovi vise prema
tlu. Nakon nekog vremena listovi bivaju presvučeni sivoljubičastom prevlakom
koju čine sporonosni organi. Na kraju listovi se osuše i smežuraju.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 621/676
• Kod sekundarno zaraženih biljaka na listovima se uočavaju male svijetložute
pjege koje se vremenom povećavaju. Za suhog vremena na tim mjestima
dolazi do nekroze i naseljavanja gljiva Al ternaria alternata ili Stemphylium
botryosum zbog čega pjege poprimaju gotovo crnu boju. Ukoliko je vrijeme
vlažno pjege bivaju presvučene prevlakom sporonosnih organa.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 622/676
• Nakon propadanja zaraženih biljnih organa u njima se formiraju trajne sporeparazita (oospore). One nakon vremena mirovanja kliju u micelij koji obavlja
zarazu.• Ipak, bolest se iz godine u godinu najčešće prenosi zaraženim lučicama. Iz
lučica micelij se širi u listove na kojima se formiraju konidiofori i konidije.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 623/676
Konidiofori i konidije P. destructor
• Pojavi bolesti poguduje hladno i vlažno vrijeme (optimalne temperature za
klijanje konidija 11 ºC)
• Mjere suzbijanja: plodored i sadnja zdravih lučica; ako su lučice posađene u
jesen potrebno je u proljeće pregledati usjev i zaražene biljke uništiti, vrlo
često provođenje ovih mjera nije dostatno pa moramo koristiti fungicide (na
osnovi bakra, kombinirani fungicidi i karbamati). Ukoliko se primjenjuju
fungicidi s površinskim djelovanjem potrebno je dodati okvašivač. Najbolje
djelovanje imaju sistemični fungicidi od kojih su kod nas registrirani Aliette i
Ridomil MZ 72.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 624/676
Pseudoperonospora cubensis
• Parazit samoniklih i kultiviranih vrsta iz porodice tikava
• Parazit dinja, lubenica, krastavaca i bundeva
• Simptomi: na krastavcima se najčešće javlja pred formiranje prvih plodova. U
početku se vide pjege okruglastog oblika, zelenkasto svijetle list dobiva
mozaičan izgled.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 625/676
• Vremenom se pjege povećavaju postaju uglate jer su omeđene lisnom
nervaturom. Na starijem lišću pjege se spajaju što dovodi do sušenja lišća.
Zbog oštećenja lišća asimilacijska površina je manja te plodovi ostaju manji i
deformirani. Na naličju listova nastaje jedva zamjetna plavičasto siva prevlaka
od konidiofora i konidija. Konidiofori su dihotomo razgranati i na vrhu imaju
2 sterigme.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 627/676
• U biljnom tkivu parazit stvara oospore čija uloga u epidemiologiji bolesti nije
potpuno razjašnjena. Visoka vlažnost zraka i umjereno toplo vrijeme (opt. 18-
22 ºC – za razvoj svih plamenjača) pogoduje razvoju bolesti. Unutar
staklenika kod uzgoja krastavaca gljiva se održava na preostalim krastavcima
i korovima iz porodice tikava. U zatvorenom prostoru orošavanje ima bitnu
ulogu u razvoju infekcije.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 628/676
Mjere suzbijanja:
• Sjetva na parcelama na kojima nisu prethodno rasle biljke porodiceCucurbitacea. Sijati otporne hibride (Poseidon, Potomac, Quest, Bounty)
• Primjena fungicida (bakreni fungicidi ili kombinacija organskih i bakrenih
fungicida). Prskanje obaviti na naličju lista jer infekcija nastaje kroz puči na
naličju.
• Oboljele biljne dijelove odstraniti i uništiti.
• Plodored 2-3 godine.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 629/676
Parazitne gljive na sjemenu
• Bolesti sjemena mogu uzrokovati gljive, bakterije, virusi, mikoplazme. Navećibroj bolesti i najveću ekonomske štetu čine gljive.
• Nazočnost parazita na površini ili u unutrašnjosti sjemena može uzrokovati
probleme prilikom klijanja i nicanja ili u kasnijim razvojnim fazama te u
znatnoj mjeri utjecati na biološku vrijednost, kondiciju i vitalnost biljaka.
• Na sjemenu usljed nazočnosti patogena dolazi (ovisno o uzročniku) do pojave
različitih simptoma: pjegavosti, nekroze, deformacije, šturost, pljesnivosti.
• Kod nekih uzročnika bolesti sjeme može biti zaraženo bez vidljivih simptoma.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 630/676
• Sjeme je vrlo pogodan supstrat za razvoj mnogih gljivičnih vrsta i služi za
prijenos brojnih biljnih bolesti koje uzrokuju:
- slabi početni porast
- smanjenje uroda
- smanjenje kakvoće proizvoda u polju i skladištu
- povećanje inokuluma u tlu
• Uzročnici bolesti mogu se nalaziti
1. na površini sjemena u obliku spora, rjeđe micelija – kontaminacija sjemena
2. pliće ili dublje u sjemenoj lupini u obliku micelija kada je riječ o
kontaminaciji sjemena
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 631/676
3. u unutrašnjosti sjemena (endosperm, plumula, radikula) – unutarnja zaraza
sjemena
• Do infekcije sjemena dolazi na različite načine (zaraženi biljni ostatci, zaraza
iz tla, zaraza za vrijeme cvatnje – U. nuda , prilikom skladištenja – npr. visoka
relativna vlaga zraka u skladištu).
• Na razvoj bolesti sjemena uveliko utječu okolinski čimbenici (vlaga,
temperatura) i aktivnost čovjeka. Od značaja za infekciju sjemena su i
genetska svojstva patogena, otpornost, odnosno osjetljivost biljke domaćina.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 633/676
Pojedini uzročnici bolesti mogu u potpunosti uništiti sjeme (Til letia tritici , Ustilagonuda ).
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 634/676
Tilletia tritici
• Kod zaraze s Claviceps purpurea umjesto sjemena formiraju se sklerocije.
Sclerotinia sclerotiorum na suncokretu izaziva poseban oblik sklerotizacije.
Kod ranih infekcija u sjemenu se formiraju sklerocije, a kod kasnijih zaraza
uglavnom se formira micelij parazita. Iz zaraženog sjemena (ukoliko isklije)
razvijaju se bolesne biljke.
Skl ij kiki ikij
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 635/676
Claviceps purpurea
Sklerocije na kikirikiju Klijanje sklerocija
S. sclerotiorum
• Za sjetvu treba koristi zdravo i tretirano sjeme jer je kvalitetno sjeme
preduvjet uspješne proizvodnje. Zdravo sjeme se može posijati i netretirano,ali nikada ne smijemo posijati takovo sjeme bez prethodnih laboratorijskih
analiza.
• Reprodukcijski materijal u biljnoj proizvodnji stavlja se u promet prema
odredbama Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti
poljoprivrednog bilja (NN 137/2004) i Zakona o zaštiti bilja (NN 10/1994) te
pravilnika koji su donešeni temeljem ovih zakona.
• Prema tim propisima pojedini patogeni ne smiju biti nazočni prilikom
provjere zdravstvenog stanja, neki mogu biti prisutni u određenom postotku
dok saprofitna flora nije ograničena, ali može biti pokazatelj kvalitete
sjemena starosti i uvjeta skladištenja
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 636/676
sjemena, starosti i uvjeta skladištenja.
• Na sjemenu pšenice se kao jako štetne izdvajaju gljive iz roda Tilletia i
Ustilago koje mogu u potpunosti dovesti do gubitka uroda. Iznimno su važne i
gljive iz roda Fusarium koje ovisno o vrsti uzrokuju različite tipove bolesti:
propadanje klice u sjemenu, palež klijanaca, trulež korijena i stabljike, palež
klasova, šturost zrna. Gospodarski važne su i gljive Septoria nodorum i
Claviceps purpurea .
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 637/676
Septoria nodorum
Fusarium vrste na sjemenu pšenice
• Štetne gljivice koje se prenose sjemenom kukuruza su iz roda Fusarium te
vrste: Coll etotri chum graminicola , Cochl iobolus carbonum , Ustilago maydis ,
Sclerospora macrospora .
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 638/676
Ustilago maydis Fusarium spp.
• Na sjemenu ječma značajni uzročnici gljivičnih bolesti su: Ustil ago nuda ,
Ustilago hordei , Drechslera graminea , D. teres , Fusarium sp., Rhynchosporium
secalis .
Drechslera graminea Periteciji Fusarium sp. na zrnu ječma
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 639/676
• Na raži se javljaju Claviceps purpurea te gljive iz rodova Fusarium i
Drechslera .
• Suncokret – Sclerotinia sclerotiorum , Plasmopara halstedi i Diaporthe heli anthi .
• Na soji je opisano oko 50 gljivičnih uzročnika bolesti od kojih se neke prenose
sjemenom te imaju bitan utjecaj na kvalitet i kvantitet sjemena (gljive
komleksa Diaporthe/Phomopsis , Peronospora manshur ica, Ascochytasoyaeicola ).
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 640/676
Cercospora kikuchi
Peronospora manshurica
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 641/676
Ascochyta na sjemenu soje
Phomopsis longicolla
na sjemenu soje
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 642/676
Aspergilus flavus
na sjemenu pšenice Colletotrichum dematium
na sjemenu čilija
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 644/676
Colletotrichum lindemuthianum na zrnu graha
Ascochita pisi
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 645/676
Taphrina deformans - kovrčavost lista
• Kovrčavost lista breskve je najčešća bolest breskve, veoma je štetna, a
simptomi su tipični pa se može lako prepoznati.
• Simptomi: manji ili veći broj listova nema normalan izgled. Nakovrčani su,
mjehuravi i promijenjena oblika. Cijela plojka ili njen dio je zadebljao,
hipertrofiran, često veći od zdravih listova, lako se lomi, obojen bijelo-
zelenkasto do crveno.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 646/676
• Na naličju lista razvije se bijela prevlaka. Zaraženi listovi se brzo osuše i
otpadnu tako da voćka ostaje bez lista u svibnju i lipnju. Mladi plodovi
također otpadnu tako da je berba propala.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 647/676
Simptomi kovrcavosti lista na
breskvi pocetkom vegetacijeUznapredovala infekcija s T. deformans
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 648/676
• Ako je vrijeme pogodno stablo može potjerati mlade listove koji ostaju zdravi
jer nema sekundarnih zaraza. Tim ponovnim prolistavanjem voćka je oslabila
tako da se posljedice osjećaju i slijedeće godine jer se ne formiraju cvjetni
pupovi. Osim toga mladice ne odrvene pa dolazi do smrzavanja.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 649/676
• Ukoliko prevladava sušno vrijeme bolesti neće biti ili će je biti vrlo malo.
• Micelij neko vrijeme prorašćuje tkivo lista, a zatim se na gornjoj strani
pojavljuju himeniji s askusima i askosporama. Askusi u početku sadržavaju
osam askospora, ali se one kasnije pupanjem još umnažaju.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 650/676
• U drugoj polovici svibnja askusi pucaju i oslobađaju se askospore. Askospore
nošene vjetrom ili kišom dospijevaju na koru stabla gdje kliju i razviju nježan
micelij. Taj micelij se na kori hrani i živi saprofitski, ali ne prodire u biljku.
Naredne godine iz tog micelija oslobađaju se konidije koje nošene kišom
dospijevaju na listove koji izbijaju iz lisnih pupova.
• Konidije na mladim nježnim listovima kliju, kličnom cijevi probiju kutikulu i
prodiru u mezofil gdje se micelij intercelularno proširi i podražajem dovodi do
hipertrofije. Čim listovi poodrastu nisu podložni infekciji. Iz toga se zaključuje
da ne pomažu nikakva tretiranja u vegetaciji, već tretiranje treba provestineposredno pred bubrenje pupova u proljeće.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 651/676
• Mjere suzbijanja: ova se bolest suzbija prije početka vegetacije bakrenim
preparatima. Zatim je u fazi bubrenja pupova potrebno obaviti i drugo
tretiranje istim sredstvima.Tretiranja treba izvršiti vrlo temeljito,˝okupati˝
stablo i po potrebi ponoviti ako nisu dobro zahvaćeni svi dijelovi stabla. U fazi
kretanja vegetacije provodi se i treće prskanje koristeći TMTD ili
Ciram(Radociram,Radotiram).
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 652/676
TAPHRINA PRUNI - rogač šljive
• Rasprostranjena bolest šljive iako se jaki napad javlja samo u pojedinim
godinama. Kod jakog napada biva uništeno i do 80% uroda pa tih godina
nema berbe. Osim na šljivi ova gljiva dolazi i na brojnim drugim kulturnim,
ali i divljim Prunus vrstama.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 653/676
• Zaraženi su plodovi. Oni rastu znatno brže (utjecaj gljive), brzo zadebljaju,
svijetlo zelene su boje, produže se i iskrive (oblik rogača). Zaraženi plodovi se
lako uočavaju, posebice ako ih je više.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 654/676
• Koštica može biti normalno razvijena, ali je češće zakržljala ili je uopće nema.
Meso ploda je krto, spužvasto i lako se lomi. Ubrzo zaraženi plod pocrni i
zasuši, ostane visiti ili otpadne, a neke od njih prethodno napadne Monilia.
• Bolest se rijetko javi na mladicama koje se deformiraju, zakrive i osuše.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 655/676
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 657/676
• Način zaraze plodova do danas nije potpuno objašnjen.
• Gljiva prezimljuje u obliku micelija na grančicama (micelij prodire kroz
cvjetnu peteljku u plodnicu ili zametnuti plod, te nastaje rogač - za to nema
eksperimentalnih dokaza), u obliku himenija s askusima i askosporama na
površini rogača (pucanjem askusa oslobađaju se spore koje ostaju na kori do
slijedećeg proljeća i izvrše zarazu zametnutih plodova) ili postoji mogućnost
da se askospore održe preko zime ispod ljuskica plodova.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 658/676
• Suzbijanje se u pravilu i ne obavlja jer se bolest ne javlja svake godine. U
malim nasadima poželjno je skidati rogače (prije nego se formira himenij) ispaliti ih.
• Najsigurnija mjera borbe je, kao i kod T. deformans, tretiranje Cu-
praparatima prije kretanja vegetacije, odnosno pred pupanje. Na taj način
uništavamo askuse s askosporama koje se nalaze na kori, pa sprječavamoegzogenu zarazu plodova koja je najčešća.
• Rogač možemo suzbiti i ako vršimo tretiranje šljive protiv plamenjače krajem
vegetacije, s tim da upotrijebimo nešto veću količinu vode (voćke jače
okupamo sredstvom).
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 659/676
TAPHRINA CERASI - vještičina metla
• Nije posebno štetna gljivična vrsta, ali predstavlja lijep primjer na koji način
parazitska gljiva može utjecati na rast voćke (trešnje).
• Simptomi : unutar krošnje uočavaju se dijelovi grana koji imaju promijenjen
način rasta. Zimi uočavamo gusto zbijene brojne grane uspravna rasta, štodaje izgled metle. U proljeće takve grane ili ne cvatu ili cvatu vrlo slabo. S
druge strane, takve grane rano prolistavaju, listovi su manji nego što je
normalno i obično su crvenkaste boje.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 660/676
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 661/676
• Na donjoj strani listova na zaraženim granama uočava se bijela prevlaka
(himenij) s brojnim askusima i askosporama. Način zaraze nije potpuno
proučen i poznat. Pretpostavlja se da askospore dospijevaju na grane, kličnom
cijevi prodiru u grane i na taj način formiran micelij prezimi. U proljeće se širi
dalje kroz grane, zatim u pupove koji razvijaju “vještičinu metlu”. Zaraženi
dijelovi u krošnji ne odumiru nego nastavljaju svoj život dugo godina i
iscrpljuju stablo. Zaraženi dijelovi nakon većeg broja godina mogu otpasti.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 662/676
Kao posljedica zaraze grana s T. cerasi na Prunus avium lišće odumire
• Jedina mjera suzbijanja je rezanje zaraženih dijelova i to najmanje 15 cm
ispod baze grma jer je gljiva smještena dublje u osnovnoj grani. Rane trebapremazati voćarskim voskom.
TAPHRINA INSITITIAE - vještičina metla
• Kao i kod trešnje, i kod šljive ova bolest nije jako raširena niti je posebno
štetna. U krošnji šljive razvijaju se tipične vještičine metle koje, ako se jave u
većem broju, iscrpljuju voćku, a niti ne donose plod. Biologija i suzbijanje
jednako je kao i kod Taphrina cerasi.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 663/676
Setosphaeria turcica (anamorfni stadij Helminthosporium turcicum ), sin.
Exserohilum turcicum
• Gljiva uzrokuje sivu pjegavost (prugavost) lišća kukuruza.
• Raširena je u Europi, Africi, Aziji i Sjevernoj Americi, osobito u područjima s
toplom i vlažnom klimom. Do uvođenja u široku proizvodnju otpornih hibrida
kukuruza (1970. godina) bolest se češće javljala kao epifitocija pa su i gubici
uslijed smanjenog učinka fotosinteze bili značajni. Osim kukuruza gljiva može
zaraziti uzgajani i divlji sirak, sudansku travu i teozintu.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 664/676
• Simptomi: Prvo se vide malene klorotične pjege koje kod osjetljivih hibrida
ubrzo dostižu i do 15 cm u dužinu te 1,5 do 4 cm u širinu. One su eliptične,
rjeđe nepravilnog oblika i imaju zašiljene krajeve.
• Središnji dio je svjetle boje, a rubovi su tamni. Uvijek se pružaju u pravcu
lisnih žila. Pri visokoj vlažnosti zraka i povoljnoj temperaturi (optimalna oko
28ºC) pjege su prekrivene obiljem konidija.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 665/676
• Zaraze počinju na doljnjem lišću, na rubovima i vrhovima plojke. Bolest se
postupno širi, pjege se spajaju u veće nekrotizirane površine, a lišće se suši.
• U pojavi i razvoju bolesti glavnu ulogu ima konidijski stadij gljive.
Pseudoteciji u prirodi nastaju vrlo rijetko.
• S. turcica se održava na zaraženim ostacima lišća i komušine. Sjemenom se ne
prenosi. Da bi spore proklijale lišće treba biti vlažno tijekom 6 do 18 sati, a
temperatura između 18 i 28ºC.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 666/676
Konidije S. turcica
• Jedina mjera borbe protiv sive pjegavosti je sjetva otpornih hibrida te dodatno
plodored i duboko zaoravanje biljnih ostataka.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 667/676
Cochl iobolus carbonum
(anamorfni stadij Helminthospor ium carbonum )
• U Hrvatskoj se ovaj patogen javlja sporadično, a i tada ne nanosi nikakve
štete. Napada lišće, stabljiku i klip (zrno). Na lišću kukuruza C. carbonum
izaziva pjegavost, a simptomi ovise o rasi patogena.
• Rasa 1 (usko je specijalizirana na nekoliko samooplodnih linija kukuruza) -
pjege su malene, ovalne, tamne boje s nekoliko prstenova.
• Rasa 2 - pjege su krupnije (do 2 cm), središnji dio je sivkaste boje, rub je
taman do zagasito ljubičast.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 668/676
Umjetna infekcija kukuruza s C. carbonum rasa 1. Slika lijevo prvi dan infekcije.
Slika desno tri tjedna nakon infekcije.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 669/676
• Rasa 3 (utvrđena na sjeveru SAD-a) uzrokuje linearne pjege na plojci, lisnim
rukavcima i komušini. Osim lišća rase 1 i 2 napadaju klipove te se obično ugornjoj trećini razvija crna plijesan zrna. Za vlažnog i toplog vremena pjege
su pokrivene crnom prevlakom konidiofora i konidija. Konidiofori se
pojavljuju na površini lišća kroz puči.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 670/676
• Gljiva se u prirodi održava kao micelij na ostacima kukuruza i kao konidije na
sjemenu.
• Toplo i vlažno vrijeme pogoduje obilnoj sporulaciji, a vjetar raznosi spore na
relativno velike udaljenosti. Širenje kišnim kapima ima lokalno značenje,
unutar nekoliko susjednih listova ili biljaka. Optimalna temperatura za
klijanje konidija i infekciju kukuruza je ista i iznosi 25 do 28ºC. Spore kliju
privisokoj vlažnosti zraka.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 671/676
Mjere suzbijanja:
• Uzgoj otpornih hibrida, plodored, zaoravanje kukuruzovine te dezinfekcija
sjemena.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 672/676
Cochl iobolus heterostrophus (anamorfni stadij Helminthospor ium maydis )
• 1970./1971. godine epidemija koja je skoro potpuno uništila sjemensku
proizvodnju kukuruza u SAD-u zahvaljujući vrlo patogenom tipu gljive (T).
Stradali su svi hibridi s teksaškom citoplazmom za mušku sterilnost (CMS) –
polen ne klije.
• Osim „T“ patotipa postoji i „O“ patotip.
• „O“ – pjege su tamne slamnate boje, smještene su između nervature na lišću;
ovaj patotip skoro isključivo zaražava lišće.
Simptomi O-rasa
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 673/676
• „T“ – pjege su izdužene (vretenaste) i okružene klorotičnom zonom, često se
međusobno spajaju; osim lišća ovaj patotip zaražava lisne rukavce, komušinu,dršku klipa i klip – zrno.
7/24/2019 Patologija II
http://slidepdf.com/reader/full/patologija-ii 675/676
• Konidijski stadij se jedino javlja u prirodnim uvjetima. Svi zaraženi dijelovi
kukuruza su izvori zaraze i služe za održavanje parazita.
• Zaraza nastaje za 4-6 h ako je list vlažan a temperatura 28-32
C. Hladnije
vrijeme (10-20
C) i suša nepovoljni su za razvoj bolesti.