IzvorničlanakUDK75.01:7.041“196”Primljeno7.7.2015.

Blaženka PericaSveučilišteuSplitu,Umjetničkaakademija,Zagrebačka3,HR–21000Split

blazenkaperica@yahoo.de

Paul Thek: »sadistička geometrija« ili tjelesnost između senzacije i percepcije u umjetnosti 1960-ih

SažetakCilj je ovog rada ukazati na različite koncepcije tjelesnosti u umjetnosti 1960­ih s foku­som na opusu (objektima i ambijentima) Paula Theka (1933.–1988.). Odljevi ekstremiteta u seriji TechnologicalReliquaries, odnosno MeatPieces, ukazuju na konfliktnu situaciju u umjetnosti tog doba izraslu na temeljima modernističkog nasljeđa iščitavanog u opozicija­ma geometrijske objektivacije i subjektivne ekspresije. Pitanje je ne prepliću li se ovdje ipak teorijska uporišta npr. minimalizma i neo­nadrealizma post­freudovske provinijencije (SixtiesSurreal) kao kompatibilni zahtjevi za tjelesnošću? Referirajući se na Deleuzeovu analizu slikarstva Francisa Bacona, zaključno razmatramo pitanje o relacijama senzacija–percepcija u umjetničkim praksama 1960­ih.

Ključne riječiPaul Thek, tijelo–objektnost, tjelesnost, materijalnost, ekspresivno–konstruktivno, uvjetirecepcije,Meat Pieces,Sixties Surreal-minimalizam,strukturalizam–jezik,SigmundFreud,MauriceMerleau-Ponty,apstraktno–figurativno,GillesDeleuze,senzacija–percepcija

Okviri djelovanja Paula Theka

Pod utjecajem klime rastućeg pluralizma na njujorškoj umjetničkoj sceni1960-ih,djelaPaulaTheka(slika 1)1nisuprošlanezapaženomeđu inside­rima,alijenjegovzavidnidoprinosumjetnostiuopćetek1990-ihnaišaonaširokiodjekimeđukritičarimaimeđumlađomgeneracijomumjetnikakojiutovrijemeslavepovrataktijelaitjelesnostiuatmosferitektonskihpomakauzrokovanihsveopćimskretanjemkultureknovimparadigmamavizualno-sti, k stvarnosti delegiranoj visokom tehnologijom, digitalizacijom, kiber-prostorima,biogenetikom…Thekovi radovi (skulpture/objekti i instalacije/ambijenti,kaoimanjeisticanoslikarstvo)upućujunatijelo-objektkaoinatijelo-figuru,asvojimdvojakimformalnimizvorima(unadrealizmuitadaš-njimvodećim»konstruktivnim«strujanjima)oniukazujuinaširikontekst,naodređeno»konfliktno«ozračjeuumjetnosti1960-ih,izraslonatemeljimamodernističkognasljeđa iščitavanogu opozicijama apstrakcije i figuracije.Preciznijerečeno,govorimolioformalnojstranishvaćanjapojma djela, raz-doblje 1960-ih karakteriziraju, s jedne strane,minimalistička geometrijskaobjektivacija tepopartističkakomodifikacija,asdruge(tadamanjepozna-ta)subjektivnaekspresijapost-freudovskeilacanovskeprovinijencije.Ovoj

1

Ovu ilustraciju i druge ilustracije donosimonakrajuteksta(str.517–520).

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA139God.35(2015)Sv.3(509–520)

B. Perica, Paul Thek: »sadistička geome-trija«ilitjelesnostizmeđusenzacije…510

potonjojvarijanti,aliproširenojretorikomtipičnomzaminimal art,paipop art, priklonio se iThek stvarajući osobeni vid onog što se naziva »Sixties Surreal«.Poradisubjektivacije,poradisadržajavezanihzaumjetnikovodnosprematijeluismrti,kojeonartikulirazaonovrijemezbunjujućomkombi-nacijomformalnihizričaja,RobertSmithson,umjetnikland arta,nazvaojeThekovpristup»sadističkageometrija«.2Upravotakavpristupupućujenajošjedantadaaktualanproblem.Radiseokritičkomrazlaganjustabilnostipoj­ma subjekta,osobitoonogumjetničkog, tj.opoziciji autora.Iovdje,kaoiumnogočemudrugom,PaulThekbioje»prethodnica«.VećiprijeBarthesovetvrdnjeo»smrtiautora«teFoucaultovanovopostuliranjapitanja»Štojeau-tor?«,PaulThek1967.godinevidi»smrtumjetnika«kaovlastitusmrt,sudećipoambijentu/instalacijiThe Tomb(slika 2;slika 3).Iskustvoosobnesmrti,prikazanoprijeiskustvaiste,nijeizraženojezički,negodokrajnostinelagod-nommaterijalnošćuprikazavlastitogleša.Ovajponeštoopskuran,morbidaninteresumjetnikaza(smrtno)tijelo,njegoveostatke,sežedougodinu1963.,kadajeThekposjetioItalijuiostaotrajnozadivljenostacimamumificiranihpokojnika,izloženimaukapucinskimkatakombamauPalermu(slika 4).Pitanjekojesenajprijepostavljaupogledustatusadjelaiautorajestdokojejemjere(ijeliuopće)idanasodrživatezaogorenavedenojpretpostavcio»kon-fliktnosti«uumjetnosti1960-ih,promatramolisituacijuizrecentnihsaznanjaopojmudjelaiopozicijiumjetničkogsubjekta.Jesulitadafavoriziraneim-personalneorijentacije(formalizamminimal arta,jezičkiilisistemskiuteme-ljenakonceptualnaumjetnostilinakonzumerizamoslonjenipop art)doista,kako sedugo smatralo, biledominantnipokazatelji historijskihpomakaodmodernekpostmoderni ilisu tomejednakodoprinijelesubjektivno-ekspre-sivne tendencijepoznatekaoSixties Surreal,kako tepojavenazivakritičarScottRothkopf?3Radiloseonekoliciniakteraneo-nadrealizma(poredTheka,uužikrugpripadajuJoeRaffaeleiMikeTodd)tenjimabliskimpredstavnici-ma/camatzv.post-minimalizmai»ekscentričneapstrakcije«(EvaHesse,LeeBontecou,YayoiKusama,LucasSamarasidrugi).Međutim,Thekovvoka-bular–kojiudružuješokantnoorganičkiizgledtzv.»meat pieces«(objekatakojivjernooponašajutvarnostmesa,aradikojihsuumjetnikanazivalii»meat man«)sminimalističkim,pravilno-geometrijskimkonstrukcijamaukojesutikomadimesapoloženi(slika 5;slika 6)–ostajeiuovimgrupacijamaumjet-nikasasvimizdvojenfenomen.Spolazištemupitanjuotjelesnosti,valjastogapromotritidokojesumjereimpersonalnost,sjednestrane,itendencijekojimaseuistomrazdobljuinaistomprostoruumjetničkojprodukcijipripisivalapsi-hologizacijaiiracionalizam,sdrugestrane–ipakuizvjesnojinterakciji.NepreplićuliseovdjeMerleau-Pontyjeva»fenomenologijapercepcije«,kojasesmatralateorijskimuporištemnpr.minimalizmailand arta,teneo-nadreali-zampost-freudovskeprovinijencijekaodvarazličita,alikompatibilnazahtje-vazatjelesnošćuitijelom?Uobaslučajatijelusenaimepristupakaoobjektu,izvanjskompredmetu:hladnageometrijaminimalističkihobjekata (slika 7)konceptjekojiračunaskontroliranompozicioniranošćuunutar(uglavnom)institucionalnog prostora, ali prije svega podrazumijeva percepciju proma­trača,živo/življenotijelo(lived body)ukretanju,dokjetolikožuđenigeo-metrijskiodređeniobjektpoprimioantropomorfnekvaliteteusvomodnosusprostorom.4Uslučajutakvihminimalističkihobjekatadoistavišenemožemogovoritioreprezentaciji(paniosuprotstavljanjufiguracijeiapstrakcije):ufokusu jeopćipomakumjetničkih interesapremauvjetima te reprezentaci-je.Upravousmisluukojem jeGillesDeleuze tumačioslikarstvoFrancisaBacona5opisujućiosnovneteškoćeskojimasuseifilozofijaiumjetnost20.stoljećasusreli:sproblemomodmakaodtradicionalnereprezentacije.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA139God.35(2015)Sv.3(509–520)

B. Perica, Paul Thek: »sadistička geome-trija«ilitjelesnostizmeđusenzacije…511

Jednakokaoštominimal artnijesamostroga,hladnageometrija,nisunira-doviumjetnikagrupacijeSixties Surreal limitiraninaopsesivnuzaokuplje-nost pukim,doslovnimprikazima tijela, seksualnošću i (ne)svjesnim.Prijese radilo o iskustvu (ponajprije) vlastitog tijela kao objekta koji semanjereprezentira,avišeukazujenasvojuuvjetovanostdruštvenomiumjetničkomstvarnošću.Uobaseslučaja,dakle,radioodmakuodreprezentacijeutradi-cionalnomsmislu.Jerkaoštominimalistiiumjetniciland artainzistirajunapotpunomodsustvupredstavljačkog i subjektivnog izričaja, posvećujući seisključivo(prostornim)uvjetimareprezentacije,takosePaulThek–premdase,kakojesamustrajnotvrdio,bavioljudskimtijelom–nebisasvimsložiostvrdnjomda»reprezentira«određenesadržaje,usprkosnesumnjivomprisu-stvuautobiografskihelemenatanpr.homoerotskeisadomazohističkeikonikeunjegovimradovima.Dapače,ionjesmatraodadjelimasamo»kontroliranoreagiranauvjete«inadanimuaktualnikontekstukojemsenalazikaotijelomeđudrugimtijelima.Pritomjezanjegainstitucionalniiumjetničkiprostoruprvomreduonajdruštveni.Thekneradodijeliovesfere:sjednejestranetoatmosferadruštvenogživota(njujorškihippyigay underground,LowerEastSide,seksualnaliberalizacijapovezanaseksperimentimaučinakadroga,štorezultiranadrealističkimefektimauradovimajednogdijela tadamarginali-zirane,paiisključivanescene),asdrugesustranetouvjetifunkcioniranjatadašnjegsvijetaumjetnostiukojemseusredištudiskusijanalazikonstitucijadjela(objekta,tijela)isvijestisubjektakojasezbivauizvanjskomiskustvu,usvijetukojitomformiranjusubjektaisvijestiprethodi.Činjenicudaisvijestsu-konstituirastvarnosttrebalojetekpostulirati.Merleau-Ponty,jednakokaoiLacan»zakojegsesubjektkonstituirapogle-domogledajućiseudrugome«,6krećeodzrcalneprirodepercepcijei tražisamopotvrđivanjeegzistencijeu izvanjskomsvijetuvizualnogiskustva.Nofenomenologijska kritika Lacanova psihoanalitičkog pristupa, kako namusvomogleduo»tijelukaovizualnoj fascinaciji«pojašnjavaŽarkoPaić,7»krećeposvedrugačijimsmjerom«,pogotovoupitanjimaseksualnosti,čijuvažnostzashvaćanjetijelaMerleau-Pontynenegira,alinesmatranidaona»otvarapitanjeoegzistencijalno-ontologijskomekarakterutijela-u-svijetu«.Jer,zaključujePaić,»granicetijelanisugranicejezika,kaoštograniceseksu-alnostinisugranicesubjekta«.8

2

RobertSmithson,»TheNewMonumentsandEntropy«,Artforum 4(10),lipanj1966.,str.29.Ovdjecitiranoprema:ScottRothkopf,»PaulThek and the Sixties Surreal«, u: ElisabethSusmann,LynnZelevansky(ur.),Paul Thek: Diver. A Retrospective,katalogretrospektivneizložbe,WhitneyMuseum ofAmericanArt–CarnegieMuseumofArt,NewYork–Pitts-burgh2010.,str.51.

3

S.Rothkopf,»PaulThekandtheSixtiesSur-real«,str.46–53.

4

Teoretičar Michael Fried, u svom tekstu»Umjetnostiobjektnost«,izlažekriticimini­mal art zbog»teatralnogefekta«kojiproiz-vodedotičniobjektiponašajućise(nedovoljnodefiniranikaoartefakti)kaodasunapozor-

niciidjelujući»like the person is left«,čimeističe njihovu antropomorfnu prezentnost,bez obzira na njihove »apstraktne« forme.Usp.Michael Fried, »Art andObjecthood«,Artforum5(10),lipanj1967.,str.12–23.

5

Usp. Gilles Deleuze, Francis Bacon. The Logic of Sensation,UniversityofMinnesotaPress,Minneapolis2004.

6

ŽarkoPaić,»Bijelerupe:tijelokaovizualnafascinacija«,u:ŽarkoPaić,Zaokret,Litteris,Zagreb2009.,str.241.

7

Ibid.,str.211–289.

8

Ibid.,str.242.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA139God.35(2015)Sv.3(509–520)

B. Perica, Paul Thek: »sadistička geome-trija«ilitjelesnostizmeđusenzacije…512

Recepcija djela Paula Theka: od marginalizacije do mitizacije

Djelo PaulaTheka ili, bolje rečeno, ono što je od njega ostalo, što je po-sredstvomdokumentacijeifotografijadošlodonas–tekjeposljednjihde-setljeća postalo brisantnom temom, pa je onda shvatljivo da su bašmlađiumjetniciosobitoosjetljivizaodređeneintencijeThekovihradova.Otomesvjedočedjelai iskaziraznihgrupacijasuvremenijihumjetnikakojejeHalFoster supsumirao sintagmom »traumatični realizam«,9 podrazumijevajućiumjetnike/cepoputMikeaKelleyja,PaulaMcCarthyja,RobertaGobera,KikiSmith iCindySherman.Oviumjetnici/ce,zajednosmnogimdrugimakojiuradovimapokazujuintereszarehabilitacijutjelesnosti,amogusevidjetiuozračjuThekovautjecaja,sudjelovalisuinavažnimrecentnijimizložbamastemomtijela,poputizložbeSensation10iliizložbePosthuman,11kaoimnogiumjetnici/cesvrstanipodlabel»relacijskaestetika«,12čijisuradoviokuplje-ninaizložbi theanyspacewhatever.13Ovajpovišeni interesumjetnika/cazatjelesnostmoglibismovidjeti inaobzorusuvremenog teorijskogkoncepta»zaokretaprematijelu«(corporeal turn),kakotouprethodnospominjanomogleduopisujeŽarkoPaić(očitoseradioparafrazirecentneparadigme»sli-kovnogzaokreta«,iconic/pictorial turn).UsprkosčinjenicidajeSusanSontagsvojučuvenuzbirkuesejaAgainst In­terpretation,kaoiknjiguAIDS and Its Methaphors,posvetilaupravoPauluTheku,teusprkosnjegovimvrloranimizlaganjimanamanifestacijamapoputdocumente4i5,Venecijanskogbijenala,važnimtematskimizložbamakaoštosuWestkunstiIndividual MythologiesHaraldaSzeemannailiChambers d’amisJean-ChristopheaAmanna,teranimsamostalnimizložbamaumuzeji-mauLuzernu,DuisburguiPhiladelphiji–ThekovakarijeranijenipribližnotakouspješnapričakaoonanjegovihsuvremenikauNewYorkučijomsce-nomdominiraju1960-ih i1970-ihgodinaprotagonistiminimal,pop i land arta. Prije osvrta namoguće razloge tog paradoksa recentne »afirmacije«,čak i »mitizacije«Thekove umjetnosti unatoč (ili upravo zbog) specifičnemarginalizacije–koju jezaživota i samsvojimkritičkimodnosompremasvomokružju, a osobito prema umjetničkim institucijama i tržištu poticao–trebaukazatinanekolikoprimjeraizserijeTehnološki relikvijari(Techno­logical Reliquaries),odnosnoKomadi mesa (Meat Pieces), kakojeumjetnikispočetkanazivaooveobjekteubojenomvosku,gipsu,smoli,poliesteru,naj-lonu,tkaninama,konopima,raznimmetalima,kaoisupotrebommaterijalaorganskog porijekla poput kose, dlaka, kože…Ovi radovi nastajali su ne-posrednonakonumjetnikovapovratka sputovanjapoEuropi1963., acik-lusjedovršiooko1967.,uključujućivećspominjaniambijentThe Tomb.Nareprodukciji s izložbeuMuzejuWhitney (slika 8) vide se radovi iz serijeTehnološki relikvijari.Prvimodobjekatateserijesmatrase»Michelangelovoklop«(slika 9)iz1963.,aonje,usputbudirečeno,napravljenpremajednomsuveniruistogmotiva,kojijeThekkupionatržniciuRimu.Naglašenatekst-urapovršineibojamesauraspadu,prepoznatljivostisječka,fragmentaljud-skogtijela,odnosnotendencijadasepostignenjegovaneraspoznatljivostusmislucjelovitefigurekaosubjektaprikaza–ostajenarednihgodinaThekovapreokupacijastežnjomsvevećojdistanciranostiodidentifikacijeobjektapri-kaza.Ovdjejednadigresija:kolikogodoviobjektiPaulaThekaimplicirajuifilozofijskopromišljanjetjelesnosti,trebanaglasitidasufilozofi,iFoucaultiMerleau-PontyiLacan–sčijimseimaginarnim,tj.zrcalnimstadijemkon-stituiranjasubjektanajčešćepovezujeThekovostvaralaštvo–uvijekpolaziliodjedinstva,odcjelovitostifigure,tijela,aneodnjenedoneprepoznatljivostipredloškaistaknutefragmentiranosti.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA139God.35(2015)Sv.3(509–520)

B. Perica, Paul Thek: »sadistička geome-trija«ilitjelesnostizmeđusenzacije…513

Objektinastalinakon»Michelangelovaoklopa«–odljeviekstremitetauserijiTehnološki relikvijari,aponekadsutoiodljeviThekovihudova(slika 10;slika 11)–nedvojbenoukazujunanadrealizamtradicijeMarcelaDucham-paiHansaBellmera.Onisuhiperrealistični,perfektnomanualnomodeli-ranioblicikojivjernopredočavajudetaljebrutalnoisječenihudova,mesaisvihtijelupripadajućihdetaljatvarnostitijela(žile,krvnisudovi,ukrućenomasnotkivo…)kojisukodpromatračaizazivalireakcijeodnelagodeiga-đenjadofascinacije.Iakoseradioartefaktimačijijeizgledtkivauraspa-danjubezmirisa,zapravo»fake«–onisubrižljivopohranjeniukutijamailivitrinamaodpleksiglasa,stakla,plastikeilikromate,sjednestrane,ličenareligioznerelikvijare,aistovremenoparodirajuulaštenostiindustrijskuizradu,pravilnostbox like-objekata, koji su1960-ih favorizirani artefakti umjetničkog tržišta i institucija.Thekova»meta« stoga supogotovogeo-metrijskiprecizniobjektiminimalista(slika 7),iakoonneprezanitipredrobnimfetišimakojeeksploatirapop art,paće i legendarnu ikonupoputWarholoveBrillo-kutijeizokrenuti,pretvoritijeumodel-pozornicuzajedansvojmeat piece(slika 12).PremaThekovimriječima,ontuprovodieksperimentes»amorfnimkomadi-mamesa,kojinepredočavajunekiodređenidiotijelanegotvarno-mesnatumaterijuuopće«.14OvajstavkodThekadobivasvevišenavažnosti,nopara-

9

Usp.HalFoster,»TheReturnoftheReal«,u:HalFoster,The Return of the Real,TheMITPress, Cambridge,MA 1996., str. 127–168.Teoretičarjeusredotočennadokazivanjekon-tinuitetamoderne, odnosno postojanja »višeneomoderni«, apojmovima»traumatični re-alizam«i»traumatičniiluzionizam«zahvaćafenomene»zaokretaprematijelu«kojepove-zanoiščitavaudjelimaodDuchampaiBalme-ra,prekoWarhola,svedosuvremenihumjet-nika/ca.

10

Usp.katalogizložbeSensation.NaizložbiuRoyalAcademyofArtsuLondonu1997.iuHamburger Bahnhof u Berlinu 1998./1999.,poredvećimenovanih,sudjelovalisuimlađiumjetnici/ce Jake&DinosChapman,TracyEmin,DamienHirst,SarahLucas,RonMueckidrugikojidijeleintereszatemutijela.

11

Usp.uvodnikukatalogu:JeffreyDeitch,Post Human Exhibition Catalog Essay 1992–93(Deichtorhallen, Hamburg). Kustos izložbepobližeodređujetemukao»noveformefigu-racije«, koncentrirajući se na »redefinicijučovjekovaživota«sobziromna»novuuloguseksualnostiipojamdruštva«,aukonvergen-cijisrapidnimrazvojemtehnologija,uprvomreduonihgenetičkoginženjeringaikompju-tora,zbogčega,premaDeitchovimriječima,život »sve više liči nabad science fiction«.Pored dosad već spominjanih umjetnika/ca,povodomtemetjelesnostisoveizložbetrebaspomenuti i»novopriključene«:DuaneHan-son,MartinKippenberger,CharlesRay,FélixGonzález-Torres.

12

Usp. Nicolas Bourriaud,Relational Aesthetics,LePressesduréel,Paris2002.(engleskiprije-vod francuskog originala: Esthétique rella­tionelle, Paris 1998.). Teoretičar ukazuje nagrupaciju mlađih umjetnika/ca koji se kon-centrirajunaperformativniizričajiaktivizamodređujućisvojuulogukao»artist as a social worker«, tj. pomiču interes s individualnogumjetničkognadruštvenokonstruiransubjektumjetnika/ce.

13

Usp. katalog izložbe theanyspacewhat­ever (Guggenheim Museum, New York,2008./2009.)iistoimenitekstkustosiceNan-cy Spector (str. 13–38).U smislu relacijskeestetike,asobziromnaužutemutjelesnosti,radove su ovdje izložili Maurizio Catellan,PierreHuyghe,JorgePardo,PhilippeParrenoiRikritTiravanija.

14

Citiranoprema:AnnevonderHeiden,»DieWiederkehrdesverfemtenTeils.DerKörperin der Gegenwartskunst«, Synthesis philo­sophica17(1),2002., str.87–108,ovdjestr.91.ZahvaljujemkolegiHrvojuJurićuštomeuputionaovajvažantekst.AutoricavonderHeidense,popitanjutjelesnosti inormativausuvremenojumjetnosti(sprimjerimadjelaPaula Theka, Orlan i Borisa Michailowa),oslanjanakoncept smrtnosti ipojam»auto-ikone« u djelu Jeremyja Benthama (1748.–1832.) s početka 19. stoljeća. Ovaj je utili-taristoporučnozahtijevaobrižljivoseciranjetemumificiranjevlastitogtijelanakonsmrti,poštojesmatraoda»nijednaslikailiskulpturaljudskogbićanemogubitikaotobićesamo«.ToznačidaBenthamovkoncept»auto­icon«

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA139God.35(2015)Sv.3(509–520)

B. Perica, Paul Thek: »sadistička geome-trija«ilitjelesnostizmeđusenzacije…514

doksalnojedasemeat pieces–bašzatoštosusvebliževjernomprikazutvari–bližeinadrealističkomefektušoka,izgledajućisve»apstraktnije«.Paralel-nosovomtendencijomrasteireferencijanasuprotnoishodište,napravilnostminimalističkihkonstrukcijaunutarkojihsepojavljuje taamorfnamaterijakojuidentificiramokaopukiobjekt–komadmesa.

Autobiografija u službi distanciranja od autora-genija

Upitanujednomintervjuu»Jelitvojradnadrealizam?«,Theksvidnomza-drškomodgovarapotvrdnotedodaje:»Danas jeokonasnovavrstanadrealizma,unajmanjurukujedannjegovnovioblik,koji jemanjedramatičan(višeje cool…).Iznekograzloganadrealizamjeprešaourukuumjetnika,njegovnačin rada, njegovematerijale.Možda to imaveze s timeda je individualno sasvimpotisnuto.«15

Dovoljno jedapomislimonamanualnuperfekciju–suprotno industrijskojproizvodnjikojupreferirajunpr.umjetniciminimal arta–kojomjeizvodiosvojeobjektedabismoshvatilidaThekovorazumijevanje»sasvimpotisnu-togindividualnog«,tj.njegovanestanka,dodiruje,alinijesasvimuskladustada rastućimnaporimaoko redefinicijekartezijanskog subjekta (Foucault,Lacan):individualnisesubjektutadavodećimteorijamavišenerazumijevakao »vladar« i izvor svijesti, nego se njegova ulogaminorizira i svodi nafunkcijuunutarkolektivnomsviješćuzadanenadređenestrukture»jezikakaogovoranesvjesnog«(Lacan).Uodnosunaovakvashvaćanja,Thekovojepo-imanje»nestankaindividualnog«oprečnozahvaljujućiinzistiranjunamanu-alnojvještiniizrade,nabiografskomprisustvu»umjetnikoveruke«,pauoča-vamodaitvrdnjuo»smrtiautora«(Barthes)većTheknaslućujekaoprerani»pogrebzapogrešnogmrtvaca«.Sdrugestrane,kakotaručnaizradatrebabitiperfektna,odnosnodokazatiseudistanciranjuodsubjektivnemanualno-sti,azastupanjevećedozeimpersonalnostinalazimoiuThekovutumačenjuulogene-tradicionalnihindustrijskihmaterijala,trebazaključitidaseTheksaspomenutimstrukturalističkimrazumijevanjemsubjektauvelikeislaže.Očitadiskrepancija–ipotvrdaiporicanjekreativnogautora–nepotičenas,me-đutim,nasumnjuuuvjerljivostovogumjetnika,negoonadanasističenjego-vu»vizionarsku«poziciju!Zašto?Suočenjesmrtvimtijelom,kakonamgapredočavaThekovodjelo,posredovano»relikvijama«i»grobnicom«,gestom»žrtvovanja«,»iskupljenja«,čaki»uskrsnuća«,nedvojbenojeuvjetovanopo-vijesno-socijalnimdiskursom,kolektivnimiskustvomreligioznog.Gledanoizovogočišta,Thekovomrtvotijelo–usprkosautobiografskojintonacijiide-monstracijiumijeća–nijeistovjetnostradicionalnimkonceptomusamljenogautora,VelikogMajstora,alinepodržavanitiideju»smrtiautora«.PaulThektimdisonantnim,zanjegovaživotarijetkozastupanimkonotacijamanajavljujeneštodrugo,atojesuvremenoshvaćanjedajeitjelesnostdruštvenikonstrukt,dase»sebstvomožeshvatitikaoidentitetsamokadasejapromatrakaonetkodrugi«teda»tekdistanciranjeodvlastitogtijelaomogućavanjegovoopaža-nje«,dase,dakle,»indivudualnoostvarujesamosdruštvenimtijelom«.16Tekodnedavnorecentnesemiotičketeorijeumjetnostireanimirajukonceptautoratvrdećidaautor,sukladnosumnjiutradicionalnogautora-genija,doduše,nije»potrebandabiotpočeodjelo«,alisvakakojest»dabidovršiodjelo«.17

Iako,dakle,neporičesvojupripadnostijednojdrugojtradiciji,onojnadrealiz-ma,Thekjeispramnjedistanciran,pogotovokadagovorimooulozisnovainesvjesnogutojtradiciji,štoističeizjavamapoputsljedeće:

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA139God.35(2015)Sv.3(509–520)

B. Perica, Paul Thek: »sadistička geome-trija«ilitjelesnostizmeđusenzacije…515

»Neželimdaljudibuduinvolviraniumojsvijetsnova(…)nitisâmželimbitiunjegainvol-viran.«18

Nijekanjekrajnjeosobnogiskustvaočitoidepodrukusprotivljenjempotpu-nomgubitkusebstva,neupitnojuronjenostiunjegovusocijalnouvjetovanudimenziju.Toje,činise,razlogdaThekistodobnonavodikaovažnučinje-nicu da on svojeMeat Pieces pravi »na vrlo kontroliran način, na nužnojdistanci«19stimedasetakontroliranostproteženapodručjaodozbiljnostisakralnihkonotacija doparodiranja stanja na tada aktualnoj sceni, o čemusvjedočiizjava:»Zabavljalameidejamesaispodpleksiglasajersammisliodaismijavascenunakojojse,činimise,radilooonome‘kolikocool možešbiti’i‘kolikoprofinjenmožešbiti’.«20

S kojim teorijskim instrumentarijem pristupiti fenomenu ovakve osobene,čakekscentričneestetikeiumjetničkogdjelovanjakoje,sjednestrane,ciljana viđenje sebe »izvan i nakon sebe« (kao drugoga), a time i na – baremdjelomičnu–sedukciju(poBaudrillardujetonimalopozitivnoshvaćenoci-vilizacijskostanjeukojemsesvede-generira,pervertiraurobu),dok,sdru-gestrane,ciljanadistanciranikontroliranprocesstvaralačkogčinashvaćenkaoosobnažrtva, što je i sukladno iprotivnoaktualnommuumjetničkomokruženju?Štojetuostaloodfreudovsko-lacanovskognesvjesnog,aštojemoždadobiloijedansasvimnovismisaokojisenaprostonedainterpretirati,itonesamouterminologijiSusanSontag?Kakoprotumačititodaumjetniksamouvjerenotvrdidajetemanjegovihradovanajprezentnijatemakojučo-vjekpoznaje,naime»ljudskotijelo«,21aistodobnogadoslovno»komada«,rastačenaskoroznanstvenoiforenzičkiminuciozne,neprepoznatljive»ostat-ke«, svodigananedefiniranpredmet,nas-tvar,napuku tvarnučinjenicu?Tajjepredmettimmorbidniji,aitvarniji/materijalniji,štogamanjemožemosvrstatiuprepoznatljivemotiveimanentnekartografijitijela.Taj»apstraktni«

podrazumijevavlastitosmrtno(imrtvo)tije-lo kao »pravo, vlastito sebstvo« i »identitetsam« te odbacujemogućnost svake transpo-zicije, viđenja sebe kao drugoga, kako je tosvojstveno djelima umjetnosti. Benthamovoočuvanotijelousjedećempoložaju,nanjego-vojomiljenojstolici,idanassemoževidjetinahodnikuUniversityCollegeLondon.Autoricanakrajuogledanaglašavadajesveosimlicana tommrtvacu bilomoguće očuvati: lice usmrti nije sličilo živomBenthamu te je–dabisenjegovnaumproveo–ipakmoralobitiizrađenoodvoska.Zatojeautoricaizaključiladajekoncept»auto-ikone«doživioneuspjehtejeizrazumljivihrazlogautvrdiladaseturaditek o parcijalnompreklapanjuBenthamova iThekovainteresazatijeloismrtnost.

15

Harald Szeemann, »Interview with PaulThek. Duisburg, 12 December 1973«, citi-ranoprema:S.Rothkopf,»PaulThekandtheSixties Surreal«. Usp. Annette Tietenberg,»DieSubstitutedesSubjekts.PaulTheksThe Tomb,gesehenalsmodellhafteReflexionvonAutorschaft«, Kunstgeschichte, 2009. (urn:nbn:de:0009–23–24602).

16

A.vonderHeiden,»DieWiederkehrdesver-femtenTeils«,str.87.

17

Usp.MiekeBal,NormanBryson,»Semiotikai povijest umjetnosti«, u: Ljiljana Kolešnik(ur.),Umjetničko djelo kao društvena činje­nica, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb2005.,str.53–104.Autorineporičupovijesnidoprinosstrukturalističkeredefinicijesubjek-taautorau smislukritike tradicionalnogau-tora-genija, ali smatraju da »u procesu pri-krivanja sadašnje pozicije koncept autoraigraključnuuloguakokaorezultatoperacijeautor sadadolazidoprikrivanjaonogaštojeautor sada«(str.86).

18

Citiranoprema:A.vonderHeiden,»DieWie-derkehrdesverfemtenTeils«,str.91.

19

Ibid.

20

A.Tietenberg,»DieSubstitutedesSubjekts«,bilj.15.

21

A.vonderHeiden,»DieWiederkehrdesver-femtenTeils«,str.91.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA139God.35(2015)Sv.3(509–520)

B. Perica, Paul Thek: »sadistička geome-trija«ilitjelesnostizmeđusenzacije…516

dojamrezultiraonim»missing part«,onimštosemožesamozamisliti,nado-punitiuimaginacijipromatrača.Usprkoshiperrealizmuprizora,kodThekanemožemogovoritiomimezi,imitaciji,aunjegovuposezanjuzabjelodano»tu-đom«retorikomforminijeriječokopiranju.IovdjeopetimamoočitoposlasThekom-vizionarom:uzrecentnurehabilitacijutijela,figuracije,ikonceptaautorstva,onjenajavljivaoiaproprijativnepristupekakvisuširokoraspro-stranjeniurecentnomumjetničkomkrajoliku.

Zaključna nedovršenost »senzacije« Thekova opusa

ReferirajućisenaDeleuzeovuanalizuinjegovopoimanje»logikesenzacije«,ustvrditćemosljedeće:analizirajućislikarstvoFrancisaBacona,GillesDele-uzejeustanoviodasuseimodernaumjetnostimodernafilozofijaposveći-valiistomeproblemu:onidovodeupitanjereprezentacijuiumjestotogafo-kusirajusenauvjetereprezentacije.PritomDeleuzesugeriradabifilozofi20.stoljećamoglimnogonaučitiodslikara,odnosnoumjetnika.Takođersugeri-ra,pozivajućisenaCézannea,činjenicudapostojedvaglavnaputakojimajeumjetnostizbjeglaklišejereprezentacije:jedanjeonajkojivodidoapstraktneforme,adrugivodidofigure,stimedajeuCézanneovomshvaćanjufigura identičnasasenzacijomkojadjelujeneposrednoizživčanogsustavavezanogza tkivo tjelesnosti, dok je apstraktna formaupućena na glavu, namozak.Takoapstraktnaumjetnost,npr.kodKandinskogiliMondriana–odustajućiodtradicionalnefiguracije–postižeefektredukcijesenzacijenaoptičkikôdidirektnoseobraćaoku.Suprotnotome,apstraktniekspresionisti,npr.Po-llock,nadilazeitajkôdtakoštovišeneslikajuapstraktneformenegorješenjenalazeurastvaranjusvihformiufluidnuikaotičnuteksturu.Deleuzepiše:»Senzacijajeusuprotnostisraspoloživošćuready-madea,klišejem–aliisasenzacionalnim«,

tedodaje:»Senzacijaimajednoliceokrenutoksubjektu(živčanisustav,vitalnipokret,instinkt,tempera-ment…vokabularzajedničkiiCézanneuinaturalizmu),adrugojeliceokrenutokobjektu(kBaconovoj‘činjenici’,mjestu,događaju).Ilijošbolje:nemauopćelica,negojeistodobnooboje(…),onobiti-u-svijetu,kakobireklifenomenolozi:uistovrijemejapostajemsenzacijaineštosedogađakrozsenzaciju,jednokrozdrugo,jednoudrugom…Inakraju,tojeistotijelokojejeisubjektiobjekt,kojedajeiprimasenzacije.«22

Nakraju,napitanjekojajerazlikaizmeđuCézanneovazahtjeva»slikatisen-zaciju«iBaconakojitraži»bilježenječinjenica«moglibismouzvratitirazmi-šljanjemoThekovuopusuipozicijikojujeonzastupaoinzistiranjemnama-terijalnostitijela,štobibioodgovorkojiuvelikekorespondirasDeleuzeovimzaključkom.KritičarkaAnnetteTietenbergizložilajenekeključnemomenteuopusuPaulaThekakojipotkrepljujuovajstav:»Time što je prostorwhite cubea, zamišljen kao neutralni i perfektni prostor, kontaminiraoprocesualnim,nedovršenimiprolaznim/potrošnim,ponašaosenanačininstitucionalnekritike.Timeštojeslaviovlastituslikukaokvazi-religiozničin,ironiziraojemitumjetnika.Timeštosedokazivaoukolektivnojprodukciji,suprotstavljaoseegocentričnommodeluautorstva.Timeštojeinzistiraonatjelesnostiusvimnjenimsimboličkimporecima,dopustiojeuvrštavanjeuabjekcije,kaoipovezanostsgender-orijentacijama.Atimeštosepozivaonaantiku,naMi-chelangela,Dürera,Rauschenberga, Jaspera Johnsa iliClaesaOldenburga, te seuvrštavaoukršćanskiobojenukulturu(iikonografskiiliturgijski)–pokazaojekakojednaumjetnostmožebitisuvremena,adasepritomnemorapozivatinarigidniprekidstradicijamakojejemodernaideološkidifamirala.«23

Zagovoromkontinuitetainedovršenosti,usmisluukojemsezanjihintrigant-nozalagaoPaulThek,vrijediokončatiovajogled.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA139God.35(2015)Sv.3(509–520)

B. Perica, Paul Thek: »sadistička geome-trija«ilitjelesnostizmeđusenzacije…517

Ilustracije

Slika 1.PaulThek(1933.–1988.).

Slika 2.PaulThek,The Tomb – Death of a Hippie,1967.,ambijentuStableGallery,NewYork(detalj,interijer);drvo,figuraodvoska,295×320×320cm.

Slika 3.PaulThek,The Tomb – Death of a Hippie,1967.,ambijentuStableGallery,NewYork(pogledizvana).

22

G.Deleuze,Francis Bacon,str.31.23

A.Tietenberg,»DieSubstitutedesSubjekts«,str.2.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA139God.35(2015)Sv.3(509–520)

B. Perica, Paul Thek: »sadistička geome-trija«ilitjelesnostizmeđusenzacije…518

Slika 4. PaulThek,katakombekapucinskogsamostana,Palermo,1963.

Slika 7.RobertMorris,izložbauGreenGallery,NewYork,1964.

Slika 5.PaulThek,Untitled(Meat Piece with Flies), 1965., iz serijeTechnologi­cal Reliquaries;drvo,laminat,metal,bo-jenivosak,kosa,pleksiglas,48,3×30,5×21,6cm.

Slika 6. Paul Thek, Untitled (Meat Pyra­mid),1964.,izserijeTechnological Reliqua­ries; gips, staklo,metal, kosa, drvo, bojenivosak,46,4×46,4×32,4cm.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA139God.35(2015)Sv.3(509–520)

B. Perica, Paul Thek: »sadistička geome-trija«ilitjelesnostizmeđusenzacije…519

Slika 8. PaulThek,retrospektiva,izložbauWhitneyMuseumofAmericanArt,NewYork,studeni2010.

Slika 9.PaulThek,La Corazza di Michelangelo,1963.;vosak,akriliknagipsu,40×30×20cm.

Slika 10. PaulThek,Untitled (Right Hand and Three Fingers), 1967., iz ambijentaThe Tomb;bojenivosak,7×14×8,5cm.

Slika 11. PaulThek,Untitled, 1967.,skulpturarukeizambijentaThe Tomb.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA139God.35(2015)Sv.3(509–520)

B. Perica, Paul Thek: »sadistička geome-trija«ilitjelesnostizmeđusenzacije…520

Slika 12. PaulThek,Meat Piece with Warhol Brillo Box,1965.,izserije Technological Reliquaries;vosak,bojenodrvo,pleksiglas,35,6×43,2×43,2cm.

Blaženka Perica

Paul Thek: „sadistische Geometrie“ oder die Körperlichkeit zwischen Sensation und Perzeption in der Kunst der 1960er-Jahre

ZusammenfassungDas Ziel dieses Aufsatzes ist, auf verschiedene Körperlichkeitskonzepte in der Kunst der 1960er­Jahre, mit Fokus auf das Œuvre (Objekte, Ambiente) von Paul Thek (1938–1988), hinzuweisen. Die Abgusse der Körperteile aus der Serie TechnologicalReliquaries, bzw. MeatPieces, deuten auf eine Konfliktsituation in der Kunst dieser Zeit hin, die auf den Fundamenten des Modernis­muserbes gewachsen hatte und in der Opposition zwischen geometrischer Objektivierung und subjektiver Expression dechiffriert wird. Die Frage ist, ob sich hier doch nicht die stützenden Theorien der z. B. Minimal Art und der Neo­Surrealismus der postfreudschen Epoche (SixtiesSurreal) als verwandte Ansprüche auf die Körperlichkeit verflechten? Bezug nehmend auf die Analyse der Malerei von Francis Bacon bei Gilles Deleuze wird dieser Aufsatz schließlich die Verbindungen von Sensation­Perzeption und Kunstpraxis der 1960er­Jahre untersuchen.

SchlüsselwörterPaulThek,Körper–Objekthaftigkeit,Körperlichkeit,Materialität,expressivistisch–konstruktivistisch,Rezeptionsbedingungen,Meat Pieces, Sixties­Surreal-Minimalismus,Strukturalismus–Sprache,Sig-mundFreud,MauriceMerleau-Ponty,abstrakt–figurativ,GillesDeleuze,Sensation–Perzeption