PETAR HEKTOROVIĆI HRVATSKA USMENA

KNJIŽEVNOSTKolegij: Hrvatska usmena književnost

Mentorica: izv.prof. Vanda BabićStudentica: Josipa Tudor

Petar Hektorović...1487., Hvar –1572., Hvarsačuvano vrlo malo od sveukupnog knj. opusanajznačajnije djelo: ‘’Ribanje i ribarsko

prigovaranje’’ – vrsta putopisa u stihu

Ribanje i ribarsko prigovaranjeObjavljeno 1568. u

Venecijitri dijela: trodnevno

putovanje od Hvara do Brača i Šolte

Paskoje Debelja i Nikola Zet

spoj umjetničke i folklorne književnosti

četiri narodne pjesme: dvije bugarštice i dvije lirske pjesme

Ribanje i ribarsko prigovaranjebugarštica - vrsta najstarije zapisane

usmenoknjiževne pripovjedne pjesme; ispjevana u dugom stihu, u 15-ercima ili 16-ercima

Marko Kraljević i brat mu AndrijašVojvoda Radosav Siverinac i Vlatko Udinski

Bugaršticeo ‘’Dva mi sta siromaha dugo

vrime drugovala,Lipo ti sta drugovala i lipo se dragovala,Lipo plinke dilila i lipo se razdilila,I razdiliv se opet se sazivala.Već mi nigda zarobiše tri junačke dobre konje

Dva siromaha,

Tere sta dva konjica mnogo lipo razdilila...’’

“Kada mi se Radoslave vojevoda odiljašeOd svojega grada divnoga Siverina,Često mi se Radoslav na Siverin obzirašeTere to mi ovako belu gradu besijaše:Ovo mi te ostavljam, beli grade Siverine, moj divni grade...’’

Naš gospodin poljem jizdi,     jizda da mu je,na glavi mu svilan klobuk,     sinca da mu je,u ruci mu zlatne knjige,     družba da mu je,prid njim sluga pisan poje,     na čast da mu je.

Majka mu je lipo ime dila     svitla sunca gledajući,ljuba mu je zlatom venčac vila     uz konjica potičući.

Lipo ti je, brajo, pogledati     lipa skoka junačkogagdino mi junak poskakuje     od kamenka do kamenka,bila lišca pokazuje     iza šćitka perenoga,     iza šćitka perenoga.

S Hvara, 1557.

"I kliče devojka, pokliče devojka, Još kliče devojka, mlada mi tere

gizdava, Mlada tere gizdava, sa brig bela

devojka Dunaja: Stani se, Šišmane, stani se,

Šišmane, Stani se, Šišmane, tere mi razbiraj

glasove, Tere razbiraj glasove ča devojka

mlajahta klikuje: Dva sta kraljevića, dva mi sta

kraljevića, Dva mi sta kraljevića od bojka ne

dobeglaAli sta ubijena, ali sta živa

odvedena?...’’

imamo tu i pučke praznovjerice: ‘’Kad vlase podstrižeš, nad ustrišci ne stoj, i nokte obrižeš , ni na nje mokrit poj.’’ ostatke ostrižene kose i obrezanih noktiju svaki čovjek mora sam spaliti ili dobro sakriti kako bi spriječio da ih se domogne neprijatelj jer je u njima snaga čovjeka.

ZaključakPridaje važnost običnom, priprostom pukuBilježenje i vjerno prikazivanje narodnih

pjesama Hektorović-Vrazov zakonUsmenoknjiževni elementi u djeluVažnost djela i u etnološkom smislu

LiteraturaBotica, Stipe: Hrvatska usmenoknjiževna

čitanka, Školska knjiga, Zagreb, 1995.Hektorović, Petar: Ribanje i ribarsko

prigovaranje, Matica hrvatska, Zagreb, 1999.Dragić, Marko: Poetika i povijest hrvatske

usmene književnosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, 2007.