Petrovic Zajonc

Stud. ethnol. Croat., vol. 25, str. 309-355, Zagreb, 2013.PRIKAZI

345

kao nain legitimacije revolucije i socijalizma, pri emu je projekt jugoslavenstva predstavljen i kao politiki i ekonomski projekt bolje budunosti. Za Granditsovo istraivanje projekt socijalizma i Jugoslavije postaje snaan izvanjski faktor u procesima transformacije sela.

Na koncu, obje ovdje prikazane knjige Skriveni ivoti te Obitelj i socijalne promjene u hrvatskim selima predstavljaju skladan i nadopunjavajui par. U vremenskoj obuhvatnosti od preko tristo godina, interesi ovih knjiga okrenuti su prema hrvatskome selu koje je u tom periodu obiljeio niz kriza i stalnih tranzicija. Jednako tako moe se ustanoviti da je uinak knjiga slian. One promiljaju ruralne krajolike na principima etnografi je promjene i u obama sluajevima ukazuju na to da suvremeni ruralni studiji u Hrvatskoj poinju zacrtavati nove akademske standarde promiljanja seoske drutvenosti.

Sanja Potkonjak

Juraj Zajonc: Premeny vlknaTrnava: Edition Ryba, 2012., 235 str.

Monografija Premeny vlkna (Promjene vlakna) analitiki prikazuje tekstilne sirovine i postupke rune obrade vlakna na podruju Slovake. Autor je monografi je etnolog Juraj Zajonc (1964.) zaposlen pri Slovakoj akademiji znanosti i umjetnosti. Zajonc je studirao etnologiju na Katedri za etnografi ju i folkloristiku Filozofskog fakulteta Komenskoga sveuilita u Bratislavi, a doktorirao je 1989. godine. Bavi se kulturom tekstila, rukotvorstvima, urbanom etnologijom, informacijsko-dokumentacijskim problemima u etnologiji. Sudjelovao je u etrnaest znanstvenih projekata, predava je povijesti tekstila i tekstilnih tehnika na Visokoj koli za umjetnost u Bratislavi, autor je brojnih lanaka i knjiga, dobitnik mnotva nagrada. Posebice se bavi ipkarstvom kao istraiva, ali i kao praktiar, vrstan ipkar.

Knjiga Premeny vlkna lijepo je opremljena i grafi ki ureena te obilno ilustrirana nizom crno-bijelih fotografija. Autor je knjigu posvetio dvjema etnologinjama dr. Emi Markovoj i dr. Jitki Stakovoj, utemeljiteljicama kulturno-povijesnih istraivanja tradicijskog tekstila u Slovakoj. Tema je ove monografi je dobivanje vlakana iz tekstilnih sirovina i uvijanje vlakana u nit. U uvodnome dijelu vod alebo o etnologickom skman textilnch technk na Slovensku autor daje povijesni pregled najznaajnijih radova i istraivanja tekstila u Slovakoj (str. 1227). Slijedi poglavlje Na zaiatku nebolo len vlkno alebo o textilnch surovinch, u kojem se bavi udomaenim lanom i konopljom, postupcima i spravama za obradu, postupcima obrade vune i pamuka (str. 2785). U dijelu Od


346

srsti k plsti alebo o plsten a splsovani usmjerava na obradu vlakna fi lcanjem (8797). Poglavlje naslovljeno Vreteno, druga, kolovrat alebo o skrcan vlkien do nite a o skrcan nevlknitch surovn posveeno je spravama (vreteno, druga, kolovrat) za predenje te postupcima i nainima predenja (str. 101145). U poglavlju Cverna, lina, caganica alebo o skrcan nit do nry pozornost je usmjerena na prepredanje, uvijanje vie niti u jednu, za pozamanterijske vrpce, ukrase na rubovima tkanina ili za utkivanje (str. 147169). Zavrno poglavlje Zver donosi saetak najvanijih zakljuaka iz prethodnih poglavlja (str. 170180). Knjiga sadri saetak na engleskom jeziku (str. 181188), popis literature i izvora (str. 188197), popis kratica, pregled razvoja kultura u Slovakoj, popis fotografi ja, imenski i mjesni indeks te podatke o autorstvu knjige, fotografi ja, crtea i popis ustanova u kojima se uvaju predmeti i dokumenti koriteni u knjizi.

Autor je prikazao tekstilne sirovine i njihovu uporabu u Slovakoj od pretpovijesti do polovice 20. stoljea: od neolitika se upreda vuna i lan, od 17. stoljea u nekim dijelovima zapadne i istone Slovake uzgajao se dudov svilac i proizvodila svila, a pamuk je u uporabi ve od 14. stoljea. Od poetka 18. stoljea pamuk dobiva vanu ulogu u tekstilnoj proizvodnji, kada zajedno s vunom znaajno djeluje na razvoj tekstilne industrije, kune i manufakturne proizvodnje. Prema povijesnim i etnografskim izvorima, tehnologija obrade konoplje i lana u Slovakoj bila je gotovo ujednaena. Autor analizira tehnike, konstrukciju sprava i nazivlje po fazama od upanja biljaka, odvajanja sjemena i drvenastih dijelova stabljika do obrade eljanjem. Kod runog predenja najvie se koristilo Z-upredanje. Predenje uz pomo pomagala u Slovakoj je utvreno ve u ranom neolitiku, kada se vreteno oteavalo glinenim ili kamenim utegom. Od 18. stoljea vretena dobivaju drvene diskove. Razliiti su naini dranja vlakana pri predenju: a) bez preslice, koristei razne dijelove tijela (pri emu se istie podatak da su ene u 19. stoljeu predivo privrivale na glavu ispod oglavlja u podruju Orave) ili koristei kuni inventar, b) (najei sluaj) uz pomo preslice i vretena, pri emu se u zapadnoj i u dijelu centralne Slovake koristila preslica zataknuta u stalak i c) kolovrat koji se koristio u junim dijelovima sredinje i zapadne Slovake. Slijedi opis obrade vune, ovisno o konanoj namjeni: za izradu eira i obue od fi lcanih tkanina, vun za tkanje ili pletenje te nepredenoj vuni za potrebe mlinarstva. Prvi podaci o obradi vune stupanjem potjeu iz 15. stoljea, a to je ujedno i najrairenija tehnika obrade vunenih ili pletenih tkanina.

Na temelju naziva postupaka, sprava i proizvoda, kao i slinosti sprava i tehnolokih elemenata, autor je utvrdio da se od ranoga srednjeg vijeka, tj. dolaska Slavena na podruje dananje Slovake, moe pratiti kontinuitet rune tehnologije obrade lana, konoplje i vune. Takoer istie da su do 18. stoljea na razvoj


347

tekstilnih vjetina utjecala dva kolonizacijska vala njemaki i vlaki. Nijemci su se doseljavali od 12. do 14. stoljea i utjecali su na razvoj tehnike fi lcanja eira i stupanih vunenih tkanina. Njihovom kolonizacijom irila se i uporaba kolovrata. Vlake seobe od 15. do 17. stoljea unijele su uzgoj posebne pasmine ovce zvane valaka te druganje kao nain upredanja kojim se bave mukarci. Posebno je istaknuta uloga dravnih institucija koje su djelovale od 18. stoljea na promjene u obradi lana, konoplje i pamuka kroz tiskanje raznih prirunika te zakonima i odredbama. Razvoj rune obrade tekstilnih sirovina i niti naroito je bio pod utjecajem triju naina organizacije proizvodnje. Runa proizvodnja i obrada lana i konoplje za vlastite kune potrebe bila je najrairenija u Slovakoj i najmanje pod utjecajem tehnolokog razvoja iz manufaktura i obrtnike proizvodnje. Tehnoloke novine osobito su vidljive u tekstilnim radionicama na feudalnim imanjima, posebice onima u sjevernoj Slovakoj, gdje se ve od 18. stoljea razvila velika proizvodnja koja je omoguavala prodaju tekstila u inozemstvo. Autor je istaknuo da tehnologija nainom organizacije proizvodnje uvjetuje i rodnu podjelu rada. ene su sudjelovale u proizvodnji kao lanovi obrtnikih obitelji ili neobrazovana radna snaga. S druge strane, u kunoj proizvodnji tekstila uglavnom su ene obavljale sve poslove, od branja do svretka obrade niti za kuno tkanje. ene su stupale kuno tkane i pletene vunene tkanine, a mukarci su uglavnom eljali vunu i preli za pletenje obue.

Juraj Zajonc u ovoj je knjizi pregledno, struno i znanstveno prikazao obradu tekstilnih sirovina na podruju Slovake. Knjiga je doprinos posebice slavenskim, komparativnim etnolokim istraivanjima tekstila, a vana je jer paralelno prati razvoj i meuutjecaje razliitih tehnologija kune, obrtnike i manufakturne proizvodnje. Moe biti od koristi zainteresiranima za slovaku batinu jer, smatra autor, rune tehnike obrade tekstilnih sirovina mogu imati vanu ulogu u kreativnom izraavanju i buduem razvoju kulture tekstila.

Tihana Petrovi Le

Dorothee Brantz i Sonja Dmpelmann, ur.: Greening the City. Urban Landscapes in the Twentieth Century

Charlottesville: University of Virginia Press, 2011., 246 str.

U lipnju 2013. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizirala je konferenciju o zelenilu u gradu Zagrebu; gotovo godinu dana na zagrebakome Filozofskom fakultetu raspravlja se o tome da se unutar otvorenih prostora zgrade fakulteta oblikuje urbani vrt; u hrvatskim gradovima ve su godinama prisutna

SEC 25_naslovnica.pdfSEC 25 Book-za tisak.pdf

Documents

Petrovic Zajonc