Pla - RAČUNOVODSTVO i POREZI u praksi (RiPup) · latnika na isplatu terenskog dodatka, nema propisa prema kojem bi poslodavac bio obvezan isplatiti terenski dodatak svojim djelat-nicima

1355 / 2009

Plaće i n

aknade

135

Terenski dodatakTerenski dodatak

Valentina Bocak, dipl. oec.

1. Što je terenski dodatakTerenski dodatak1 (za potrebe oporezivanja) je naknada koja se

isplaćuje radniku kada boravi izvan mjesta svog prebivališta ili uo-bičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta svog poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedince poslodavca, kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu. Mjesto rada treba se razlikovati od mjesta sjedišta ili poslovne jedinice poslodavca i mjesta prebivališta ili uobi-čajenog boravišta radnika, pri čemu mjesto rada mora biti udaljeno od tih mjesta minimalno 30 kilometara.

Terenski dodatak može se neoporezivo isplatiti (pod navedenim uvjetima) i u slučajevima kada ne postoji potreba za noćenjem rad-nika na terenu.

1 Sukladno odredbi članka 13. stavka 4. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov. br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09 i 9/09).

UDK: 336.2/657.1

Poslodavci mogu svojim radnicima za rad na terenu neoporezivo isplatiti terenski dodatak. O kojim se iznosima radi, koje sve troškove pokriva terenski dodatak, za koje se poslove i pod kojim uvjetima može neoporezivo isplatiti, što se dešava kada iznos terenskog dodatka pređe neoporezivi iznos? Odgovore na ova i druga pitanja koja se u praksi pojavljuju u svezi s isplatom terenskog dodatka daje autorica članka u nastavku.

1.1. Pravo na isplatu terenskog dodatkaPravo radnika na isplatu terenskog dodatka nije propisano Zako-

nom o radu2, no može biti propisano kolektivnim ugovorom3, pravil-nikom o radu 4, ugovorom o radu te ostalim izvorima radnog prava5.

Ukoliko poslodavac obavlja djelatnost za koju nije donijet kolektivni ugovor (ili nije potpisnik nekog od donesenih kolektivnih ugovora, pa odredbe istih nije dužan primjenjivati), ako zapošljava manje od 20 djelatnika (te nije bio obvezan donijeti pravilnik o radu), a kod sklapanja ugovora o radu sa djelatnicima nije utvrđeno pravo dje-latnika na isplatu terenskog dodatka, nema propisa prema kojem bi poslodavac bio obvezan isplatiti terenski dodatak svojim djelat-nicima. U takvom slučaju isplata terenskog dodatka ovisi o odluci samog poslodavca.

2 Objavljenog u Nar. nov. br. 137/04.3 Kolektivni ugovor je poseban ugovor radnoga prava koji u pisanom obliku

dobrovoljno sklapaju poslodavci ili udruge poslodavaca (iznimno i Vlada kao «poslodavac» u javnim i državnim službama) te sindikati ili udruge sindikata s druge strane (bez kojih radnici ne mogu sklopiti važeći kolektivni ugovor). Kolektivni ugovor djeluje na dva načina: 1) kao ugovor - obvezuje stranke koje su ga sklopile, 2) kao propis - uređuje prava trećih tj. prava radnika. Primarna svrha kolektivnog ugovora je povećavanje prava radnika, tj. sklapa se u inte-resu radnika. Međutim i poslodavci imaju svoje interese – koji se očituju u po-stizanju socijalnog mira i partnerstva sa sindikatom i jasno riješenom pravnom i gospodarskom situacijom u vezi prava radnika. Kolektivni ugovor sadržava odredbe kojima se reguliraju prava i obveze stranaka koje su sklopile kolektivni ugovor, tj. sindikata i poslodavca (obvezni dio kolektivnog ugovora) te pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa radnika kod tog poslodavaca, pitanja radničkog vijeća, socijalnog osiguranja te druga pitanja iz radnih odnosa ili u vezi s radnim odnosima (normativni dio kolektiv-nog ugovora).

4 Sukladno odredbi čl. 130. st. 1. Zakona o radu, poslodavac koji zapošljava više od 20 radnika dužan je donijeti i objaviti pravilnik o radu kojim se uređuju pla-će, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom.

5 Izvori radnog prava su zakon o radu, kolektivni ugovori, ugovor o radu, pravilnik o radu, pojedinačne odluke poslodavca, sporazumi radničkog vijeća i poslo-davca i sl.

RiPup_05_2009.indb 135RiPup_05_2009.indb 135 12.5.2009 12:02:2812.5.2009 12:02:28

5 / 2009

Plaće i n

aknade

Terenski dodatak

136

Ako niti u jednom izvoru radnog prava nije propisana obveza isplate terenskog dodatka radniku, poslodavac ga nije obvezan isplatiti osim ako to ne želi.

Međutim, ako poslodavce obvezuje primjena više izvora radnog prava (kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, ugovora o radu i sl.), primije-nit će odredbe koje su najpovoljnije za radnika6 Tako će se primjerice kod isplate terenskog dodatka za varioca na nekoj građevini, a kojem je u ugovoru o radu ugovoreno pravo na terenski dodatak u iznosu od 220,00 kuna dnevno, dok prema kolektivnom ugovoru za graditeljstvo ima pravo na terenski dodatak u iznosu od 170,00 kuna dnevno, primijeniti odredbe ugovora o radu i isplatiti terenski dodatak u iznosu od 220,00 kuna dnevno.

Kako je poslodavac dužan u slučaju različito uređenog prava iz radnog odnosa7 prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, sporazumu sklo-pljenom između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnom ugovoru ili zakonu, primijeniti za radnika najpovoljnije pravo, proizlazi da se u slučaju primjene nepovoljnijeg prava za radnika radi o povredi prava radnika (na primjer, u slučaju da poslodavac iz prošlog primjera, isplati variocu terenski dodatak prema odredbama kolektivnog ugovora za graditeljstvo u iznosu od 170,00 kuna dnevno, a ne prema ugovoru o radu, prema kojem radnik ima pravo na terenski dodatak u iznosu od 220,00 kuna dnevno, poslodavac bi isplatom manjeg iznosa povrijedio pravo radnika na primjenu povoljnijeg prava). Budući se u navedenom primjeru radi o kršenju materijalnih prava koja nisu regulirana odredba-ma Zakona o radu, radnici bi svoje pravo na primjenu povoljnijeg prava kod isplate terenskog dodatka (a eventualno i samu isplatu terenskog dodatka – ukoliko isti nije isplaćen, a radnik na njega ima pravo prema odredbama kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili ugovora o radu) mogli ostvariti jedino putem suda (tužbom).

Kod isplate terenskog dodatka poslodavac ne mora donositi pisanu odluku o isplati iste. Dovoljno je da ga odluči isplatiti i prihvati obračun isplate terenskog dodatka.

Važno je napomenuti da je, iako neki od poslodavaca nisu potpisnici kolektivnih ugovora, propisana obvezna primjena kolektivnih ugovora za djelatnosti graditeljstva, trgovine, ugostiteljstva, humanitarnog razminaravanja, zaštitarske djelatnosti i putničke agencije8 i to na sve poslodavce i radnike koji rade u tim djelatnostima. To znači da svi poslodavci koji se bave graditeljstvom, ugostiteljstvom, trgovinom, drvnom i papirnom industrijom ili imaju putničku agenciju, NEOVISNO O BROJU ZAPOSLENIH RADNIKA, moraju primjenjivati kolektivne ugovore za pojedinu djelatnost.

Primjerice, poslodavac koji zapošljava (sveukupno) samo jednog djelatnika u ugostiteljstvu, mora mu isplatiti terenski dodatak propisan kolektivnim ugovorom za ugostiteljstvo, neovisno o tome što taj poslodavac nikada nije potpisao kolektivni ugovor za ugostiteljstvo.

U Tablici 1. prikazujemo prava na terenski dodatak prema prije navedenim kolektivnim ugovorima:

Tablica 1.

Kolektivni ugovor Pravo na terenski dodatakPropisano

u čl.„Narodne novine“

GRADITELJSTVO

Za vrijeme rada i boravka izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca i izvan mjesta radnikovog prebivališta ili uobičajenog boravišta, radnik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove prehrane i ostalih troškova na terenu.Terenski dodatak iznosi od 80,00 – 170,00 kuna dnevno.Poslodavac utvrđuje pripadajući iznos terenskog dodatka srazmjerno troškovima prehrane koje imaju radnici na pojedinim gradilištima. Akontacija za terenski dodatak isplaćuje se radniku najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za slijedeći mjesec, odnosno prilikom upući-vanja na terenski rad. Ako su radniku od strane poslodavca osigurani smještaj i prehrana uz odgodu plaćanja do isplate terenskog dodatka, terenski se dodatak može obračunati i isplatiti zajedno sa isplatom plaće za mjesec u kojem su usluge smještaja i prehrane korištene.Dnevnice i terenski dodatak međusobno se isključuju.

55. 12/08

TRGOVINA Naknada za odvojeni život, terenski dodatak i dnevnice, međusobno se isključuju. 45. 41/98 i 79/05

UGOSTITELJSTVO

Za vrijeme rada i boravka izvan sjedišta poslodavca ili sjedišta poslovne jedinice poslodavca i izvan radnikovog prebi vališta ili uobičajenog boravišta, na koji rad se radnik upućuje, radnik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove prehrane i druge troškove boravka na terenu, a najma nje u visini neoporezivog iznosa utvrđenog poreznim propisima. Poslodavac koji radniku osigurava smještaj i/ili prehranu na terenu ima pravo utvrditi pripadajući iznos terenskog dodatka srazmjerno troškovima.

41.69/02 i 139/04

6 Sukladno odredbi članka 12. Zakona o radu (Nar. nov. br. 137/04 – pročišćeni tekst).7 Sukladno odredbi čl. 12. Zakona o radu.8 Nadležni ministar za rad je temeljem čl. 211. st. 1. Zakona o radu, proširio primjenu kolektivnog ugovora na osobe koje nisu sudjelovale u njegovu sklapanju, niti su mu

se kasnije pridružile i to za djelatnosti graditeljstva, trgovine, ugostiteljstva, obrta, putničke agencije i drvne i papirne industrije.


1375 / 2009

Plaće i n

aknadeValentina Bocak, dipl. oec.

137

Kolektivni ugovor Pravo na terenski dodatakPropisano

u čl.„Narodne novine“

PUTNIČKE AGENCIJE

Ako radnik obav lja poslove i zadatke za poslodavca izvan mjesta svog stalnog prebivališta, ali i izvan sjedišta poslodavca, poslodavac će mu isplatiti terenski dodatak koji ne može biti ma nji od neoporezivog iznosa utvrđenog Pravilnikom o porezu na dohodak, teme ljem Zakona o porezu na dohodak. Za boravak na terenu u inozemstvu poslodavac će radniku isplatiti terenski dodatak u valuti zem lje u kojoj se obav lja rad na terenu.Terenski dodatak se isplaćuje radniku najkasnije pos ljed nji radni dan u mjesecu za sljedeći mjesec.Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isk ljučuju. Ako poslodavac na svoj trošak radniku osigura smještaj i/ili plati troškove prehrane na terenu, terenski dodatak iz prethodnog člana uma njit će se za 10 posto na ime troškova smještaja i/ili prehrane. Slučajevi u kojima radniku pripada dnevnica, a u kojima terenski dodatak, kao i njihove konkretne visine, utvrđuju se kolektivnim ugovorom kod poslodavca, odnosno ugovorom o radu između radnika i poslodavca.

60. 94/02

HUMANITARNO RAZMINIRAVANJE

Za vrijeme rada na terenu, a na rad ga uputi poslodavac, radnik ima pravo na terenski dodatak u iznosu od 170,00 kn.Pisani nalog za rad na terenu služi kao dokument za ostvarivanje prava na terenski dodatak.Za vrijeme rada na terenu Poslodavac je dužan osigurati rad niku noćenje i doručak. U slučajevima kada poslodavac radniku plaća ručak i večeru, radniku se umanjuje iznos terenskog dodatka za stvaran trošak ručka i večere.Terenski dodatak se isplaćuje radniku najkasnije posljednji radni dan u mjesecu, za prethodni mjesec.Dnevnice i terenski dodatak se međusobno isključuju.

59. 22/07

Napomena: Kolektivni ugovor poslodavca i radnika u obrtu potpisan je dana 27. studenog 2007., ali ministar nadležan za rad nije proširio njegovu primjene na sve poslodavce obrtnike te je stoga taj kolektivni ugovor obvezujući samo za njegove potpisnike. Prema tom kolektivnom ugovoru za svaki dan na terenu radnik ima pravo na terenski dodatak u iznosu 170,00 kuna, a radnik kojemu je osiguran besplatni smještaj ili besplatna prehrana, terenski dodatak se umanjuje za 50%.

na rad na terenu (tj. izvan sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice) isplatiti terenski dodatak.

Kod isplate terenskog dodatka nije propisano minimalno vrijeme boravka na terenu (kao što je to slučaj kod isplate dnevnica).

Tako primjerice, poslodavci mogu svojim radnicima neoporezivo isplatiti terenski dodatak (uz ispunjenje ostalih uvjeta13) i za rad na terenu koji je trajao manje od 8 sati.

Terenski dodatak se radnicima može isplatiti u gotovini (iz blagajne) ili na tekući račun radnika.

Isto tako, poslodavac može isplatiti terenski dodatak unaprijed (u vidu predujma).

3.1. Isplata terenskog dodatka u zemljiNeoporezivo se terenski dodatak u zemlji isplaćuje do iznosa od

170,00 kuna dnevno, dok se kod isplate višeg iznosa razlika iznad neoporezivog iznosa (iznad 170,00 kuna) smatra plaćom radnika.

Primjerice: poslodavac „ABC“ d.d. je svojim djelatnicima odlučio isplaćivati terenski dodatak u iznosu od 200,00 kuna dnevno. Od navedenog je iznosa 170,00 kuna neoporezivo, dok razlika od 30,00 kuna (200,00 kuna – 170,00 kuna) čini plaću radnika. Navedenih 30,00 kuna čini neto plaću, koju je potrebno preračunati u bruto iznos i na istu obračunati sve propisane doprinose te porez i prirez (ako je propisan).

13 Uvjeti za neoporezivu isplatu terenskog dodatka u zemlji navedeni su pod točkom 3.1. isplata terenskog dodatka u zemlji i točci 3.2. Isplata terenskog dodatka u inozemstvu.

2. Neoporezivi iznos terenskog dodatka

2.1. Neoporezivi iznos terenskog dodatka u zemlji

Pravilnikom o porezu na dohodak9 propisan je neoporezivi iznos terenskog dodatka u iznosu od 170,00 kuna dnevno. Navedeni iznos pokriva troškove prehrane i drugih troškova radnika na terenu u zemlji.

Radnici imaju pravo na terenski dodatak i za neradne dane tj. su-botu i nedjelju – ukoliko i te dane borave na terenu10.

2.2. Neoporezivi iznos terenskog dodatka u inozemstvu

Neoporezivi iznos terenskog dodatka u inozemstvu11 propisan je u iznosu od 250,00 kuna dnevno. Navedeni iznos pokriva troškove prehrane i drugih troškova radnika na terenu u inozemstvu.

2.3. Troškovi smještaja radnika na terenuTroškovi smještaja radnika kod rada na terenu, bilo da se radi o

radu u zemlji ili inozemstvu čine trošak poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika12.

3. Isplata terenskog dodatkaPoslodavac koji obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj

prirodi vezana za rad na terenu (primjerice izvođenje građevinskih radova, popravak strojeva i sl.) može svojim radnicima koje pošalje

9 Prema odredbama članka 13. stavka 2. točke 15. Pravilnika o porezu na do-hodak.

10 Prema mišljenju Ministarstva financija Porezne uprave Klasa: 410-01/04-01/1290, Ur.broj: 513-07-21-01/04-2 od 16.09.2004. godine prema kojem s obzirom na svrhu terenskog dodatka (pokriće troškova prehrane i drugih troš-kova), radnici imaju pravo na neoporezivi iznos terenskog dodatka i za dane tjednog odmora, ukoliko i te dane borave na terenu.


12 Sukladno odredbama članka 13. stavka 2. točke 15. i 16. Pravilnika o porezu na dohodak.


5 / 2009

Plaće i n

aknade

Terenski dodatak

138

1415

Da bi se terenski dodatak mogao isplatiti u neoporezivom iznosu od 170,00 kuna dnevno14, trebaju biti ispunjeni sli-jedeći uvjeti15:

poslovne aktivnosti poslodavca moraju biti vezane

za rad na terenu, mjesto rada radnika na terenu mora biti minimalno

30 kilometara udaljeno od uobičajenog sjedišta po-slodavca ili njegove poslovne jedinice, mjesto rada radnika na terenu mora biti minimalno

30 kilometara udaljeno od mjesta prebivališta ili uo-bičajenog boravišta radnika.

Terenski se dodatak, pod navedenim uvjetima, može isplatiti i u slučaju kada ne postoji potreba za noćenjem radnika na terenu16.

Jednako pravo na terenski dodatak ima radnik koji mora prenoćiti na terenu kao i radnik koji nakon obavljenog rada na terenu (udaljenom minimalno 30 kilometara od njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta) svakod-nevno odlazi kući.

Radnik koji je upućen na rad u mjesto svog prebivališta17 ili uobi-čajenog boravišta18, odnosno mjesto koje je manje od 30 kilometara udaljeno od njegovog prebivališta ili uobičajenog boravišta nema pravo na terenski dodatak, budući nema povećanih troškova zbog svoga rada i boravka na terenu19.

3.2. Isplata terenskog dodatka u inozemstvu

Terenski dodatak u inozemstvu se neoporezivo može isplatiti do iznosa od 250,00 kuna dnevno20, dok se kod isplate višeg iznosa ra-zlika iznad neoporezivog iznosa (iznad 250,00 kuna) smatra plaćom radnika.

Da bi se terenski dodatak u inozemstvu mogao isplatiti u neopore-zivom iznosu od 250,00 kuna dnevno, trebaju biti ispunjeni slijedeći uvjeti21:

poslovne aktivnosti poslodavca moraju biti vezane za rad na

terenu, mjesto rada radnika na terenu, mora biti minimalno 30 kilome-

tara udaljeno od uobičajenog sjedišta poslodavca ili njegove poslovne jedinice,

14 Prema odredbi čl. 13. st. 2. t. 15. Pravilnika o porezu na dohodak.15 Sukladno odredbi članka 13. stavka 4. Pravilnika o porezu na dohodak (Nar.

nov., br. 60/96, 113/97, 7/99, 112/99, 119/99 – ispravak, 44/00, 63/00, 80/00, 109/00, 54/01, 58/03, 198/03, 55/04, 77/04 – ispravak, 153/05, 79/07 i 34/08).

16 Sukladno odredbi čl. 13. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak.17 Prema odredbi čl. 38. st. 1. Općeg poreznog zakona (Nar. nov., 147/08), pre-

bivalište poreznog obveznika je ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Boravak u stanu nije obvezan.

18 Sukladno odredbi čl. 38. st. 4. Općeg poreznog zakona, uobičajeno boravište poreznog obveznika je u onom mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tom mjestu ili na tom području ne boravi privremeno. Uobičajenim boravištem smatra se stalan ili vremenski po-vezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine.

19 Sukladno odredbi nčl. 13. st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak.20 Sukladno odredbi čl. 13. st. 2. t. 16. Pravilnika o porewzu na dohodak.21 Prema odredbi članka 13. stavka 5. Pravilnika o porezu na dohodak.

mjesto rada radnika na terenu mora biti minimalno 30 kilome-

tara udaljeno od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, te radnici upućeni na rad u inozemstvo trebaju biti u radnom od-

nosu kod poslodavca u Republici Hrvatskoj. Za rad na terenu u inozemstvu poslodavci mogu svojim radnici-

ma isplatiti terenski dodatak u kunama ili u stranoj valuti (ovisno o državi u koju su upućeni na rad) koju će otkupiti u banci i isplatiti radnicima.

Pravo na terenski dodatak imaju i izaslani radnici22 koje tuzemni (Hrvatski) poslodavac šalje na rad u inozemstvo23. Međutim izaslani radnici iz inozemstva (koje je strani poslodavac uputio na rad u Hrvat-sku) nemaju pravo na neoporezivu isplatu terenskog dodatka (koju bi isplatio hrvatski isplatitelj po nalogu inozemnog poslodavca)24.

3.3. Obračun terenskog dodatkaTroškovi terenskog dodatka priznaju se temeljem vjerodostojnih

isprava25.Iako sadržaj tih isprava nije propisan Zakonom niti Pravilnikom o

porezu na dohodak, poslodavci bi ih trebali sami kreirati i sadržaj prilagoditi svom poslovanju.

Tijekom rada na terenu radnik može imati izdatke koji su neposred-no vezani uz rad na terenu, a koje mu poslodavac može nadoknaditi temeljem priložene vjerodostojne dokumentacije.

To mogu biti: izdaci korištenja telefona, interneta,

izdaci za cestarinu, tunelarinu i sl.,

izdaci slanja pošte, biljega, pristojbi i sl.

Mogući izgled obračuna terenskog dodatka prikazujemo u nastav-ku:

22 Sukladno odredbi čl. 13. st. 5. Pravilnika o porezu na dohodak.23 Mišljenje ministarstva financija Porezne uprave, Klasa: 410-01/06-01/978,

Ur.broj: 513-07-21-01/06-2 od 05. prosinca 2006. godine.24 Sukladno odredbi čl. 13. St. 9. Pravilnika o porezu na dohodak.25 Sukladno odredbi članka 14. stavka 1. Pravilnika o porezu na dohodak.


1395 / 2009

Plaće i n


139

Poduzetnik d.o.o.Zagreb, Ilica bb MB: 1234567

Obračun terenskog dodatkaza razdoblje od ________ do _________

za radnika _____________________ iz _________________ poslanog na rad u ___________________________________radi obavljanja poslova _______________________________

Red.broj

Nadnevak Broj terenskih dodataka

Iznos terenskog dodatka

Ukupno terenski dodatak

Odlaskana teren

Dolaskas terena

Ostali troškovi: _________________ u iznosu _____________ _________________ u iznosu _____________ _________________ u iznosu _____________

UKUPNO: _____________

SVEUKUPNO po ovom obračunu _________________ kuna

Privitak: ____________ ____________

Potpis Likvidatura: Blagajnik: Šef radnika: računovodstva:

__________ __________ __________ __________

Radnici kojima je kod odlaska na rad na teren dan na korištenje službeni osobni automobil, su osim obračuna terenskog dodatka, dužni ispuniti i evidenciju26 o korištenju službenog automobila, u ko-joj trebaju biti iskazani slijedeći podaci:

nadnevak i vrijeme uporabe automobila,

broj prijeđenih kilometara i nazive prijeđenih lokacija,

podatke o automobilu (marka i registarska oznaka automo-

bila), te izvješće o radu.

U evidenciju se obvezno unosi početno i završno stanje brojila - kilometar/sat automobila, i to: dnevno za prijeđene lokacije u služ-bene svrhe te ukupno na početku i na kraju obračunskog razdoblja.

Ukoliko je radniku, za odlazak na rad na terenu odobrena uporaba privatnog osobnog automobila, uputno je radniku izdati i putni na-log (kojim mu se odobrava uporaba privatnog osobnog automobila za odlazak na rad na terenu). Taj će radnik, po završenom radu na terenu poslodavcu predati popunjeni putni nalog (u kojem će biti obračunan trošak korištenja privatnog automobila u službene svrhe u iznosu od 2,00 kn/km) i obračun terenskog dodatka.

26 Obveza vođenja evidencija pri korištenju prijevoznih sredstava proizlazi iz upute Ministarstva financija Porezne uprave Klasa: 410-18/05-01/86, ur.br.: 513-07-21-01/05-2 od 24. listopada 2005. godine. Navedenu uputu u cijelosti možete vidjeti u RiPup-u br. 12/2005 str. 14. i 15.

Radnik kojem je za rad na terenu odobreno korištenje privatnog osobnog automobila, dužan je na putnom nalogu navesti početno i završno stanje brojila.

Više o korištenju službenog odnosno privatnog automobila u služ-bene svrhe, možete pročitati u RiPup-u br. 03/2007.

Primjer 1. Obračun terenskog dodatka: Poslodavac „Poduzetnik“ d.o.o. iz Zagreba, koji se bavi obav-

ljanjem završnih radova u građevinarstvu, poslao je svog radnika Marka Anića (iz Zagreba) u Karlovac radi obavljanja keramičarskih radova na poslovno stambenom objektu koji je u izgradnji.

Anić je u Karlovac krenuo 05.04.2009. godine, a u Zagreb se je vratio 15.04.2009. godine. Anić je ponovno krenuo u Karlovac 22.04.2009. godine i vratio se u Zagreb 30.04.2009. godine.

Anić će obračun terenskog dodatka ispuniti na slijedeći način:


Obračun terenskog dodatkaza razdoblje od 5.4.2009. do 30.4.2009.

za radnika ANIĆ MARKO iz Zagreba, Zagrebačka bb,poslanog na rad u Karlovac, stambeno poslovni objekt 22Aradi obavljanja poslova izvođenje keramičarskih radova na stam-beno poslovnom objektu 22A

Red.broj




Odlaskana teren

Dolaskas terena

1. 05.04.2009. 15.04.2009. 11 170,00 1.870,00

2. 22.04.2009. 30.04.2009. 9 170,00 1.530,00

3.400,00


UKUPNO: _____________

SVEUKUPNO po ovom obračunu 3.400,00 kuna

Privitak: ____________ ____________


__________ __________ __________ __________

Knjiženje terenskog dodatka:

OPIS KONTO DUGUJE POTRAŽUJE

1) Evidentiranje terenskog dodatkaTerenski dodatakObveze prema zaposlenima

4425267

3.400,003.400,00

2) Isplata terenskog dodatka Žiro računObveze prema zaposlenima

100267 3.400,00

3.400,00


5 / 2009

Plaće i n

aknade

Terenski dodatak

140

Primjer 2. obračun terenskog dodatka uz korištenje službenog osobnog automobila

Poslodavac „Poduzetnik“ d.o.o. iz Zagreba, koji se bavi obavlja-njem završnih radova u građevinarstvu, poslao je svog radnika Zvo-nimira Jurića u Šibenik radi obavljanja elektro instalacijskih radova na poslovno stambenom objektu koji je u izgradnji.

Jurić je u Šibenik krenuo 10.04.2009. godine, za putovanje je ko-ristio službeni osobni automobil. U Zagreb se je vratio 27.04.2009. godine. Jurić je kod odlaska u Šibenik i povratka u Zagreb, putovao auto cestom te je uz obračun terenskog dodatka priložio račune za cestarinu u ukupnom iznosu od 268,00 kuna (2 x 134,00 kune).

Jurić će obračun terenskog dodatka ispuniti na slijedeći način:



za radnika JURIĆ ZVONIMIRA iz Zagreba, Savska cesta bb,poslanog na rad u Šibenik, stambeno poslovni objekt Cradi obavljanja poslova izvođenje elektro instalacijskih radova na stambeno poslovnom objektu C

Red.broj




Odlaskana teren

Dolaskas terena

1. 10.04.2009. 27.04.2009. 18 170,00 3.060,00

3.060,00

Ostali troškovi: cestarina (2 x 134,00 kune) u iznosu 268,00 kuna _________________ u iznosu _____________ _________________ u iznosu _____________

UKUPNO: 268,00 kuna

SVEUKUPNO po ovom obračunu 3.328,00* kuna

Privitak: račun za cestarinu „Hrvatske ceste“ d.o.o., broj 1210407473 račun za cestarinu „Hrvatske ceste“ d.o.o., broj 1320704727


__________ __________ __________ __________

* sveukupni trošak u iznosu od 3.328,00 kuna čini zbroj terenskog dodatka od 3.060,00 kuna i troškova cestarine od 268,00 kuna.

Budući je Jurić za odlazak na rad na terenu koristio službeni osob-ni automobil, evidenciju o korištenju službenog osobnog automobila popunio je na slijedeći način:


EVIDENCIJA O KORIŠTENJU SLUŽBENOG AUTOMOBILAZA RAZDOBLJE OD 01.04. DO 30.04.2009. GODINE

Ime i prezime: Zvonimir JurićMarka automobila: KIA SHUMARegistarski broj automobila: ZG-9894-AA

NADNEVAK VRIJEMEPOČETNO STANJE BROJILA

ZAVRŠNO STANJE BROJILA

BROJ PRIJEĐE-NIH KM

NAZIV LOKACIJEIZVJEŠĆE O

RADU

….. …. …. …. …. …… ……

10.4.2009. 9:30-13:00 20184 20536 352 Stamb. objekt C, Šibenik

Rad na terenu – elektro instala-cijski radovi

27.4.2009. 11:00-14:30 20536 20891 355 „Poduzetnik“ d.o.o. Zagreb

Povratak s rada na terenu

….. …. …. …. …. …… ……

UKUPNO …. …. ….

Potpis radnika: Potpis ovlaštene osobe:

__________________ __________________

3.3.1. Obračun terenskog dodatka iznad neoporezivog iznosa

Iako pravo na isplatu terenskog dodatka nije propisano Zakonom o radu, isto može biti propisano kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu te ostalim izvorima radnog prava27.

Ukoliko je, primjerice pravilnikom o radu propisano pravo na ispla-tu terenskog dodatka u iznosu od 290,00 kuna dnevno, poslodavac će navedeni iznos primjenjivati kod obračuna i isplate terenskog dodatka.

Kako je Pravilnikom o porezu na dohodak28 propisan neoporezivi iznos terenskog dodatka u iznosu od 170,00 kuna dnevno – razlika od 120,00 kuna (290,00 kuna – 170,00 kuna) iznad neoporezivog iznosa čini plaću radnika.

Primjer 3. isplata terenskog dodatka iznad neoporezivog iznosa:Poslodavac „Barka“ d.o.o. je u pravilniku o radu propisao pravo

na terenski dodatak u zemlji u iznosu od 290,00 kuna dnevno. Dana 10.04.2009. godine uputio je svog radnik Burić Ivana u Rijeku kako bi na tamošnjoj građevini u tijeku, obavio elektroinstalacijske rado-ve. Burić se sa terenskog rada u Rijeci vratio u Zagreb 19.04.2009. godine. Kako je na radu u Rijeci proveo ukupno 10 dana, stekao je pravo na isplatu 10 terenskih dodataka.

Burić će obračun terenskog dodatka ispuniti na slijedeći način:

27 Izvori radnog prava su zakon o radu, kolektivni ugovori, ugovor o radu, pra-vilnik o radu, pojedinačne odluke poslodavca, sporazumi radničkog vijeća i poslodavca i sl.


www.RiPup.hrwww.RiPup.hr


1415 / 2009

Plaće i n


141

Barka d.o.o.Zagreb, Miramarska bb MB: 1122345


za radnika BARIĆ IVAN iz Zagreba, Petrova bb,poslanog na rad u Rijeku, stambeni objekt A2radi obavljanja poslova izvođenje elektro instalacijskih radova na stambenom objektu A2

Red.broj




Odlaskana teren

Dolaskas terena

1. 10.04.2009. 19.04.2009. 10 290,00 2.900,00

2.900,00


UKUPNO: _____________

SVEUKUPNO po ovom obračunu 2.900,00 kuna

Privitak: ____________ ____________


__________ __________ __________ __________

Burić je na terenu proveo ukupno 10 dana i stekao pravo na 10 terenskih dodataka što ukupno iznosi 2.900,00 kuna. Kako za 10 dana (provedenih na radu na terenu) terenski dodatak neoporezivo iznosi 1.700,00 kuna – razlika u iznosu od 1.200,00 kuna (2.900,00 kuna – 1.700,00 kuna) čini plaću radnika. Poslodavac“Barka“ d.o.o. će svom radniku Burić Ivanu terenski dodatak isplatiti na njegov teku-ći račun, zajedno sa plaćom za travanj koja se isplaćuje u svibnju.

Bruto plaća Ivana Burića (prema ugovoru o radu) iznosi 4.000,00 kn. Obračunom navedene bruto plaće dobije se neto plaća u iznosu 2.916,80 kn. Radniku se obračunava samo mirovinsko osiguranje I. stup (nije osiguranik II. stupa mirovinskog osiguranja). Terenski do-datak za travanj 2009. godine, isplaćen je zajedno redovnom plaćom (za travanj) 15. svibnja 2009. godine.

Kako oporezivi iznos terenskog dodatka u iznosu od 1.200,00 kuna čini neto iznos, potrebno je izračunati bruto iznos plaće na koji se obračunavaju obvezni doprinosi te porez i prirez (za Zagreb 18%), što u našem primjeru iznosi 1.822,60 kune.

Obračun redovne plaće uvećan za terenski dodatak prikazujemo u Tablici 2. u nastavku:

Tablica 2.

Red.Broj

OpisRedovnaplaća

Terenski dodatak (oporezivi dio)

Ukupnoplaća

1 2 3 4 5

1. Plaća bruto 4.000,00 1.822,60 5.822,60

2. Doprinosi iz plaće (MIO 20%) 800,00 364,52 1.164,52

3. Dohodak (1-2) 3.200,00 1.458,08 4.658,08

4. Osobni odbitak 1.800,00 0,00 1.800,00

5. Porezna osnovica (3-4) 1.400,00 1.458,08 2.858,08

6. Porez na dohodak 210,00 218,71 428,71

7. Prirez (18%) 37,80 39,37 77,17

8. UKUPNO porez i prirez 247,80 258,08 505,88

9. Neto plaća (1-2-8) 2.952,20 1.200,00 4.152,20

za zdravstveno osiguranje (15%) 600,00 273,39 873,39

za zapošljavanje (1,7%) 68,00 30,98 98,98

zdrav. osig. zaštite zdravlja na radu (0,5%) 20,00 9,11 29,11

Poslodavac će za isplaćenu redovnu plaću i oporezivi dio teren-skog dodatka Regosu podnijeti R-Sm obrazac, te ID obrazac u nad-ležnu ispostavu Porezne uprave (do 15. dana slijedećeg mjeseca za isplatu u tekućem mjesecu), koje će popuniti na slijedeći način:

www.RiPup.hrwww.RiPup.hr

Telefon za savjete 01/ 48 36 04601/ 49 21 739

(isključivo putem PIN-a)

Svakim radnim danomod 8.30-13.00 sati


5 / 2009

Plaće i n

aknade

Terenski dodatak

142

REGOS – Središnji registar osiguranika MB/MBG obveznika 0 1 1 2 2 3 4 5 Identifikator obrasca 9 0 0 4 OBRAZAC R-SmStranica B

IV. PODACI PO OSIGURANICIMA

Red.broj

MBG osiguranikaPrezime i ime osiguranika

Šifraopćine/grada rada

Osnovaobračuna

Razdobljes istom

osnovomobračuna

Iznosobračunane

plaće / naknade /

drugog dohotka

Iznososnovice za

obračundoprinosa

Iznosobračunanog

doprinosaza I. stup

Iznosobračunanog

doprinosaza II. stup

Iznosisplaćene

plaće / naknade /

drugog dohotkaOO B OD DO

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

1. 1512950330057 Burić Ivan 1333 10 0 01 30 4.000,00 4.000,00 800,00 0,00 2.916,801. 1512950330057 Burić Ivan 1333 17 0 01 30 1.822,60 1.822,60 364,52 0,00 1.200,00

_______________________________________________ M.P. POTPIS OVLAŠTENE OSOBE OBVEZNIKA PODNOŠENJA PODATAKA

REGOS - Središnji registar osiguranika OBRAZAC R-SmStranica A

SPECIFIKACIJA PO OSIGURANICIMA O OBRAČUNANIM DOPRINOSIMA ZA OBVEZNA MIROVINSKA OSIGURANJA

I. OSNOVNI PODACI

1. Identifikator obrasca 9 0 0 4

2. Podaci za Mjesec 0 4 Godinu 2 0 0 9 3. Vrsta obračuna/ispravka 0 1

4. Broj osiguranika za koje se podnosi obrazac R-Sm 0 1

5. Broj stranica B koje se prilažu stranici A 1

II. PODACI O OBVEZNIKU PODNOŠENJA PODATAKA

1. MB obveznikaILI

2. MBG obveznika 0 1 1 2 2 3 4 5

3. Naziv/prezime i ime obveznika “BARKA” d.o.o.

4. Adresa obveznika Zagreb, Miramarska bb

5. Vrsta obveznika 0 1

III. KONTROLNI PODACI PO OBVEZNIKU PODNOŠENJA PODATAKA

1. Iznos obračunane plaće/naknade/drugog dohotka 5 8 2 2 , 6 0

2. Iznos osnovice za obračun doprinosa 5 8 2 2 , 6 0

3. Iznos obračunanog doprinosa za I. stup 1 1 6 4 , 5 2

4. Iznos obračunanog doprinosa za II. Stup ,

5. Iznos isplaćene plaće/naknade/drugog dohotka 4 1 1 6 , 8 0

6. Godina i mjesec isplate plaće/naknade/drugog dohotka 2 0 0 9 . 0 5

- - -

(POTPIS OVLAŠTENE OSOBE OBVEZNIKA PODNOŠENJA PODATAKA)

POPUNJAVA REGOS

Datum zaprimanja: __________________________

Pečat i potpis službene osobe __________________ M.P.


1435 / 2009

Plaće i n


143

OBRAZAC ID

IZVJEŠĆEprimicima od nesamostalnog rada (plaći i mirovini), porezu na dohodak i prirezu

te doprinosima za obvezna osiguranja u mjesecu svibnju godine 2009. (iznosi u kunama i lipama)

I. PODACI O PODNOSITELJU IZVJEŠĆA

1. NAZIV/IME I PREZIME BARKA d.o.o.

2. ADRESA Zagreb, Miramarska bb

3. POREZNI BROJ 0 1 1 2 2 3 4 5

4. IDENTIFIKATOR 1

II. PODACI O ISPLAĆENIM PRIMICIMA I OBRAČUNU POREZA I Z N O S I

1. ISPLAĆENI PRIMICI (članak 14. Zakona) 5.822,00

2. IZDACI (2.1. + 2.2., članak 16. Zakona) 1.164,52

2.1. Uplaćeni doprinosi iz osnovice za obvezna osiguranja (od 2.1.1. do 2.1.3.) 1.164,52

2.1.1. - za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti 1.164,52

2.1.2. - za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje -

2.1.3. - ostali doprinosi obračunani i obustavljeni od primitaka -

2.2. Uplaćene premije osiguranja (od 2.2.1. do 2.2.3.) -

2.2.1. - životnog osiguranja s obilježjem štednje -

2.2.2. - dopunskog i privatnog zdravstvenog osiguranja -

2.2.3. - dobrovoljnog mirovinskog osiguranja -

3. DOHODAK (članak 13. Zakona) 4.658,08

4. OSOBNI ODBICI (članak 36. stavci 1. i 2. Zakona) 1.800,00

5. POREZNA OSNOVICA (3. – 4., članak 45. stavak 4. Zakona) 2.858,08

6. OBRAČUNAN POREZ NA DOHODAK I PRIREZ (6.1. + 6.2.) 505,88

6.1. - porez na dohodak 428,71

6.2. - prirez porezu na dohodak 77,17

7. UPLAĆEN POREZ NA DOHODAK I PRIREZ 505,88

8. Broj radnika i ostalih primatelja, odnosno umirovljenika 1

III. OBRAČUNANI DOPRINOSI UKUPNO

1. Doprinosi za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti

1.1. - doprinos za mirovinsko osiguranje 1.164,52

1.2. - dodatni doprinos za staž osiguranja koji se računa s povećanim trajanjem -

2. Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

2.1. - doprinos za mir. osig. na temelju individualne kapitalizirane štednje -

2.2. - dodatni doprinos za staž osiguranja koji se računa s poveć. trajanjem -

3. Doprinosi za obvezna zdravstvena osiguranja

3.1. - doprinos za zdravstveno osiguranje 873,39

3.2. - doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu 29,11

3.3. - posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu -

4. Doprinos za slučaj nezaposlenosti

4.1. - doprinos za zapošljavanje 98,98

4.2. - posebni doprinos za poticanje zapošljavanje osoba s invaliditetom -

5. Broj osiguranih osoba po osnovi rada za podnositelja izvješća 1

Datum sastavljanja: _________________ ____________________________ (pečat i potpis ovlaštene osobe)

Potvrda primitka:1 za radnike u radnom odnosu, općenito 2 za članove predstavničkih tijela 3 za poduzetničku plaću 4 za umirovljenike

5 za primatelje nadnade plaće 6 za izaslanog radnika 7 za radnike u kućanstvu


5 / 2009

Plaće i n

aknade

Terenski dodatak

144

IDENTIFIKATOR PODNOSITELJA ZA OSIGURANIKE

1poslodavci, za osobe osigurane su po osnovi radnog odnosa, osim za radnike za koje su izvješća obilježena indikatorima od 2 do 13

2predstavnička tijela ili izvršna tijela državne vlasti, jedinice područne (regionalne) samouprave ili jedinice lokalne samo-uprave za članove tih tijela, za osobe osigurane po toj osnovi

3poduzetnici koji od samostalne djelatnosti utvrđuju dobit i doprinose obračunavaju prema poduzetničkoj plaći, za svoje osobno osiguranje

4 isplatitelji mirovine, za korisnike mirovine

5 ministarstvo mjerodavno za branitelje, za osobe koje pružaju pomoć i njegu HRVI

6 poslodavci izaslanih radnika, za osobe osigurane po osnovi radnog odnosa a imaju status izaslanog radnika

7poslodavci radnika za poslove u kućanstvu, za osobe osigurane po osnovi radnog odnosa za poslove u kućanstvu po-slodavca

8porezni obveznik koji je dužan obračunati predujam poreza na dohodak prema primicima po osnovi rada (plaća) za po-slodavca diplomatsku misiju i konzularni ured stranih država i međunarodnih organizacija koji u RH uživaju diplomatski imunitet i primitku iz inozemstva

9poslodavci sezonskih radnika, za osobe osigurane po osnovi produženog mirovinskog radnika stalnog sezonskog rad-nika

10poslodavci diplomatske misije i konzularni uredi stranih država i međunarodnih organizacija koji u RH uživaju diplomatski imunitet – za doprinose obračunane za osiguranike po osnovi radnog odnosa

11 poslodavci volontera, za osobe osigurane po osnovi volonterskog ugovora

12osiguranik po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti i druge djelatnosti, za obračunan posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za vrijeme službenog puta ili vrijeme provedeno u inozemstvu u svojstvu osiguranika izaslanog na rad u inozemstvo

13ostali obveznici obračunavanja poreza na dohodak ili doprinosa koji nisu posebno obilježeni identifikatorima od »1« do »12«

U polju predviđenom za mjesec za koji se isplata odnosi upisuju se 00. Za vrstu uplate u R-Sm obrascu kad se terenski dodatak isplaću-je posebno koristi se šifra 03. Na B stranici R-Sm obrasca kod šifre osnova obračuna “OO” treba staviti oznaku 17 – «za radnika u svezi s radom za primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada iznad ne-oporezivih iznosa i druge primitke koji se smatraju plaćom», dok za razdoblje s istom osnovom obračuna treba staviti od 00 do 00.

Za isplatu dijela terenskog dodatka, iz prethodnog primjera, koja je oporeziv (ali nije isplaćen zajedno s plaćom) R-Sm obrazac popunio bi se na sljedeći način:

Zahvaljujemo na vašem povjerenju!

Pretplatite se na RiPupRiPupRAČUNOVODSTVO i POREZI u praksi


1455 / 2009

Plaće i n


145

REGOS – Središnji registar osiguranika MB/MBG obveznika 0 1 1 2 2 3 4 5 Identifikator obrasca 9 0 0 4 OBRAZAC R-SmStranica B

IV. PODACI PO OSIGURANICIMA

Red.broj

MBG osiguranikaPrezime i ime osiguranika

Šifraopćine/grada rada

Osnovaobračuna

Razdobljes istom

osnovomobračuna

Iznosobračunane

plaće / naknade /

drugog dohotka

Iznososnovice za

obračundoprinosa

Iznosobračunanog

doprinosaza I. stup

Iznosobračunanog

doprinosaza II. stup

Iznosisplaćene

plaće / naknade /

drugog dohotkaOO B OD DO

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

1. 1512950330057 Burić Ivan 1333 17 0 00 00 1.822,60 1.822,60 364,52 0,00 1.200,00

_______________________________________________ M.P. POTPIS OVLAŠTENE OSOBE OBVEZNIKA PODNOŠENJA PODATAKA

REGOS - Središnji registar osiguranika OBRAZAC R-SmStranica A

SPECIFIKACIJA PO OSIGURANICIMA O OBRAČUNANIM DOPRINOSIMA ZA OBVEZNA MIROVINSKA OSIGURANJA

I. OSNOVNI PODACI

1. Identifikator obrasca 9 0 0 5

2. Podaci za Mjesec 0 0 Godinu 2 0 0 9 3. Vrsta obračuna/ispravka 0 3

4. Broj osiguranika za koje se podnosi obrazac R-Sm 0 1

5. Broj stranica B koje se prilažu stranici A 1

II. PODACI O OBVEZNIKU PODNOŠENJA PODATAKA

1. MB obveznikaILI

2. MBG obveznika 0 1 1 2 2 3 4 5

3. Naziv/prezime i ime obveznika “BARKA” d.o.o.

4. Adresa obveznika Zagreb, Miramarska bb

5. Vrsta obveznika 0 1

III. KONTROLNI PODACI PO OBVEZNIKU PODNOŠENJA PODATAKA

1. Iznos obračunane plaće/naknade/drugog dohotka 1 8 2 2 , 6 0

2. Iznos osnovice za obračun doprinosa 1 8 2 2 , 6 0

3. Iznos obračunanog doprinosa za I. stup 3 6 4 , 5 2

4. Iznos obračunanog doprinosa za II. Stup ,

5. Iznos isplaćene plaće/naknade/drugog dohotka 1 2 0 0 , 0 0

6. Godina i mjesec isplate plaće/naknade/drugog dohotka 2 0 0 9 . 0 5

- - -

(POTPIS OVLAŠTENE OSOBE OBVEZNIKA PODNOŠENJA PODATAKA)

POPUNJAVA REGOS

Datum zaprimanja: __________________________

Pečat i potpis službene osobe __________________ M.P.


5 / 2009

Plaće i n

aknade

Terenski dodatak

146

Knjiženje terenskog dodatka do neoporezivog iznosa evidentira se na kontu 4425-Terenski dodatak. Međutim, terenski dodatak iznad neoporezivog iznosa potrebno je evidentirati u okviru skupine konta 47 gdje se knjiže troškovi plaća. Iako je ista osnova prema kojoj se isplaćuje neoporezivi i oporezivi dio terenskog dodatka, zbog pore-znog tretmana terenskog dodatka koji je oporeziv kao plaća (obraču-navaju se propisani doprinosi, porez na dohodak i eventualni prirez) primjerenije je taj dio terenskog dodatka knjižiti u okviru skupine konta 47.

Knjiženje terenskog dodatka za prethodni primjer:

Opis KontoIznos

Duguje Potražuje

1) Evidentiranje terenskog dodatkaDoprinos za osnovno zdravstv. osiguranjePoseban doprinos za prava u sluč. ozlj.na radu i profesionalne bolestiDoprinos za zapošljavanjeDoprinos za MIO – I stupObveza za porez na dohodak Obveza za prirez Obveza prema zaposlenimaTerenski dodatakNaknade neto plaće – terenski dodatakPorezi, prirezi i doprinosi iz osnoviceDoprinos za osnovno zdravstv. osiguranjePoseban doprinos za prava u sluč. ozlj.na radu i profesionalne bolestiDoprinos za zapošljavanje

26500

26501265022730274027412674425471247114720

47214722

1.700,001.200,00622,60*273,39

9,11 30,98

273,39

9,11 30,98364,52

218,7139,37

2.900,00

2) Isplata terenskog dodatka i uplata doprinosa, poreza na dohodak i prireza Žiro računDoprinos za osnovno zdravstv. osiguranjePoseban doprinos za prava u sluč ozlj.na radu i profesionalne bolestiDoprinos za zapošljavanjeDoprinos za MIO – I stupObveza za porez na dohodak Obveza za prirez Obveza prema zaposlenima

100026500

2650126502273027402741267

273,39

9,1130,98

364,52218,7139,37

2.900,00

3.836,08

* ukupno doprinos za MIO + porez i prirez = 364,52 + 218,71 + 39,37 = 622,60

4. Međusobno isključivanje prava na terenski dodatak s pravom na dnevnicu, pomorski dodatak i naknadu za odvojeni život

Pravilnikom o porezu na dohodak29 propisano je da se prava na dnevnicu u zemlji, dnevnice u inozemstvu, terenski dodatak u zemlji, terenski dodatak u inozemstvu, pomorski dodatak, pomorski doda-tak na brodovima međunarodne plovidbe i naknade za odvojeni život od obitelji međusobno isključuju.

Drugim riječima, ako radnik koristi pravo na neoporezivi iznos na-knade za odvojeni život od obitelji ne može za te dane koristiti pravo na dnevnicu ili terenski dodatak.

Odnosno, ukoliko radnik za rad ne terenu koristi pravo na neopore-zivi iznos terenskog dodatka, ne može mu se za te dane neoporezivo isplatiti i dnevnica.

29 Prema odredbi članka 14. stavka 3. Pravilnika o porezu na dohodak.

Isto tako, ukoliko bi za radnika bilo povoljnije da mu se za neke dane umjesto prava na odvojeni život od obitelji (koji je propisan u neoporezivom iznosu od 1.600,00 kuna mjesečno30) isplati dnevni-ca (ukoliko ga poslodavac šalje na službeni put) ili terenski dodatak (ukoliko ga poslodavac pošalje na rad na terenu) – treba umanjiti iznos naknade za odvojeni život i isplatiti ono što je za radnika po-voljnije.

Primjerice, radniku (čije je boravište i prebivalište u Šibeniku), a koji se radi obavljanja određenih poslova (vezanih za poslovanje poslodavca) nalazi na radu u Osijeku, poslodavac za odvojeni život od obitelji isplaćuje neoporezivi iznos naknade u iznosu od 1.600,00 kuna mjesečno (što u mjesecu travnju iznosi 53,33 kune dnevno = 1.600,00 kuna / 30 dana koliko ima mjesec travanj = 53,33 kn).

Međutim, poslodavac ga je tijekom travnja poslao na službeni put u trajanju od 5 dana. Kako je (sukladno provedenim satima na služ-benom putu) stekao pravo na isplatu 5 punih dnevnica u iznosu od 850,00 kuna (170,00 kuna x 5 = 850,00 kn) – a za tih 5 dana ostva-ruje pravo na neoporezivi iznos naknade za odvojeni život od obitelji u iznosu od 266,65 kuna (53,33 kune x 5 = 266,65 kn) – proizlazi da je radniku povoljnije za tih 5 dana isplatiti dnevnicu u ukupnom iznosu od 850,00 kuna.

Dakle, radniku se za mjesec travanj neoporezivo može isplatiti na-knada u ukupnom iznosu od 2.183,25 kune, koja se sastoji od:

naknade za odvojeni život za 25 dana (30 dana – 5 dana) u iznosu od 1.333,25 kuna(53,33 kune x 25 dana) i 5 punih dnevnica (za obavljeni službeni put) u iznosu od 850,00 kuna.

Da je isti radnik upućen na službeni put u ožujku (koji ima 31 dan) naknada za odvojeni život od obitelji iznosila bi 51,61 kunu dnevno (1.600,00 kuna / 31 dan = 51,61 kn), ili primjerice u veljači (koja ima 28 dana) naknada za odvojeni život od obitelji iznosila bi 57,14 kuna dnevno (1.600,00 kuna / 28 dana = 57,14 kn).

5. Isplata terenskog dodatka u slučaju kada prehranu osigurava poslodavac

Terenski dodatak pokriva troškove prehrane i druge troškove na terenu31.

Međutim, u slučaju kada poslodavac snosi trošak prehrane radni-ka na terenu – potrebno je za primljeni račun za hranu (zajedno sa PDV-om) umanjiti iznos terenskog dodatka.

Primjerice, poslodavac „Barka“ d.o.o. je svog radnika Marka Peri-ća poslao na rad na teren koji je trajao 5 dana, te mu je za te dane platio prehranu u ugostiteljskom objektu „Sunce“. Račun za prehra-nu Marka Perića je iznosio 549,00 kuna (450,00 kuna + 99,00 kn PDV-a).

Kako je za 5 dana na terenu Perić stekao pravo na isplatu teren-skog dodatka u iznosu od 850,00 kuna (5 x 170,00 kuna), navedeni će se iznos umanjiti za trošak prehrane u iznosu od 549,00 kuna i isplatiti razlika u iznosu od 301,00 kunu (850,00 kuna – 549,00 kuna).

U slučaju da iznos troškova prehrane (ili drugih troškova koji se po-krivaju iz terenskog dodatka) premašuje neoporezivi iznos terenskog dodatka – razlika iznad neoporezivog iznosa čini plaću radnika.

30 Sukladno odredbi članka 13. stavka 2. točke 19. Pravilnika o porezu na do-hodak.

31 Prema odredbi članka 13. stavka 2. točke 15. i 16. Pravilnika o porezu na dohodak.


1475 / 2009

Plaće i n


147

Primjer 4. Poslodavac „Poduzetnik“ d.o.o. je svog radnika Peru Markovića

poslao na rad na teren koji je trajao 2 dana, te mu je za te dane platio prehranu u ugostiteljskom objektu „Lipa“ Račun za prehranu Pere Markovića je iznosio 488,00 kuna (400,00 kuna + 88,00 kn PDV-a).

Kako je za 2 dana na terenu Marković stekao pravo na isplatu terenskog dodatka u iznosu od 340,00 kuna, a račun za prehranu iznosi 488,00 kuna – razlika u iznosu od 148,00 kuna čini plaću Pere Markovića.

Razlika u iznosu od 148,00 kuna čini neto iznos koji je potrebno preračunati u bruto i na isti obračunati propisane doprinose, te porez i prirez (ako je propisan).

Međutim, u navedenom slučaju (kada troškovi prehrane na terenu premašuju neoporezivi iznos terenskog dodatka) postoji i moguć-nost da radnik sam uplati razliku iznad neoporezivog iznosa, u kojem slučaju nije potrebno razliku preračunavati u bruto iznos i tretirati je kao plaću.

6. Naknada troška prijevoza za vrijeme rada na terenu

Često se postavlja pitanje vezano za naknadu troška prijevoza u slučaju kada radnici rade na terenu od ponedjeljka do petka, te svaki vikend idu kući i ponovno dolaze na teren javnim prijevozom (vla-kom, autobusom i sl). Mogu li se takvi troškovi prijevoza za dolazak i odlazak s terena neoporezivo isplatiti radnicima?

Odgovor na navedeni upit dobiven je od savjetnice Porezne upra-ve, te je u cijelosti objavljen u RiPup u broj 11/2007 na str. 151, a koji glasi: „… u predmetnom slučaju radnici borave na terenu tijekom svih radnih dana u tjednu, pa im poslodavac može pod propisanim uvjetima neoporezivo isplatiti terenski dodatak u zemlji do 170,00 kn dnevno, te na svoj teret osigurati smještaj , troškovi kojega se ne smatraju primicima radnika. Međutim, troškovi putovanja koji radnicima nastaju povodom odlaska s terena vlastitim kućama vikendom i povratka na rad na terenu sredstvima javnog prijevo-za (vlakom, autobusom i sl.), ne mogu se smatrati troškovima za koje im poslodavac može neoporezivo isplatiti naknadu troškova prijevoza na posao i s posla iz članka 13. stavak 2. točke 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak, a ni naknadu za dolazak i povra-tak s terena (dnevno, u slučaju kada nema potrebe za osiguranjem smještaja na terenu na teret poslodavca), jer se radi o troškovima koji nastaju iz njihovih osobnih razloga. S obzirom na navedeno, s budući da osim navedenih naknada Zakonom i Pravilnikom o po-rezu na dohodak nije propisana mogućnost za neoporezivu isplatu radnicima takvih troškova, mišljenja smo da psoldoavac ne može

neoporezivo radnicima isplatiti (nadoknaditi) troškove prijevoza za odlazak s terena vikendom i povratak na teren. Ako će poslodavac radnicima takvu naknadu isplaćivati, odnosno nadoknađivati im po toj osnovi nastale troškove, prema članku 13. stavak 1. Pravilnika o porezu na dohodak treba po toj osnovi radnicima utvrditi primitke od nesamostalnog rada odnosno plaću iz članka 14. stavak 1. točka 1.5. Zakona o porezu na dohodak, koja podliježe obvezi obračuna, obustave i uplate predujma poreza na dohodak na način propisan čl. 45. istog Zakona“.

Ne zaboravite: Terenski dodatak je naknada koju poslodavac može neoporezivo isplaćivati radniku kod rada na terenu koji je najmanje 30 km udaljen od mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, od-nosno najmanje 30 km od sjedišta poslodavca ili izdvojene poslovne jedince poslodavca, kada po-slodavac obavlja djelatnost koja je po svojoj priro-di vezana za rad na terenu. Neoporezivi terenski dodatak u zemlji iznosi 170,00

kn dnevno, te u inozemstvu 250,00 kn dnevno. Te-renski dodatak isplaćen iznad navedenih iznosa čini plaću radnika. Troškovi smještaja radnika kod rada na terenu

(bilo u zemlji ili inozemstvu) čine trošak poslodav-ca. Neoporezivi terenski dodatak može se isplatiti i u slučaju kada ne postoji potreba za noćenjem radnika na terenu. Kod isplate neoporezivog terenskog dodatka nije

propisano minimalno vrijeme boravka na terenu. Tijekom rada na terenu radnik može imati izdat-

ke koji su neposredno vezani uz rad na terenu, a koje mu poslodavac može nadoknaditi temeljem priložene vjerodostojne dokumentacije (primjeri-ce, račun za korištenje telefona, interneta, račun za cestarinu, tunelarinu i sl., izdaci slanja pošte, biljega, pristojbi i sl. ) Ukoliko se radniku neoporezivo isplaćuje terenski

dodatak, ne može mu se istovremeno (za te dane) neoporezivo isplatiti i naknada za odvojeni život od obitelji ili / i dnevnica, odnosno pomorski dodatak, tj. te se naknade međusobno isključuju.

Bilješke


Documents

Pla - RAČUNOVODSTVO i POREZI u praksi (RiPup) · latnika na isplatu terenskog dodatka, nema propisa prema kojem bi poslodavac bio obvezan isplatiti terenski dodatak svojim djelat-nicima